Četiri godišnja doba po motivima „Priče o godini“ Hansa Christiana Andersena
Četiri godišnja doba po motivima „Priče o godini“ Hansa Christiana Andersena
Tekst i ilustracije: članovi i članice Udruge za sindrom Down – Zagreb
Zagreb, 2023.
O slikovnici
prof. ped. jasmina fritz
Ova je slikovnica nastala povodom likovnih radionica koje je u okviru programa „Neka cijeli svijet suncokreta!“ vodio Zdenko Bašić, a koje su bile nadahnute „Pričom o godini“ H.C. Andersena. Priču je trebalo prilagoditi cijeloj skupini polaznika/ca te smo ju prenijeli u formu slikovnice. U Andersenovoj priči vrapčići i roda prolaze kroz godišnja doba, priča je puna metafora, pisana u dugačkim rečenicama te sam se poslužila pjesmom iz djetinjstva „Ja sam vrabac brbljavac“ kako bih ju približila našoj skupini. Tako je nastala priča o vrapcima koji žive u hladnom gradu na Zrinjevcu, koji su gladni i počinju maštati o životu na selu. Tamo je toplije i ima hrane. Prestraše se rode i ne znajući da im donosi proljeće, hranu i toplinu. Ubrzo se sprijatelje s rodom i pokušavaju otići s njom u toplije krajeve. Pokušaji dužeg letenja bili su bezuspješni, ali su ih odveli na selo u polje suncokreta. Tu su napravili novi dom i zasnovali obitelj. Kuma im je bila roda koja ih je svako proljeće posjećivala i bezbrižno u jesen odlazila u toplije krajeve. Svake godine bi se vraćala u polje suncokreta, a sretna obitelj vrapčića bila je uvijek veća. Tehnikom crtanja drvenim bojama, flomasterima i pastelama stvarala se stranica po stranica priče, svatko je sudjelovao prema svojim mogućnostima. Izrezujući nastale crteže stvarali smo kolaž sliku uz prateći tekst. Slikovnicu smo sastavili i ponovo svi pojedinačno ispričali priču i na kraju zapljeskali. Da bi rad u čitaonici, pri stvaranju dramskog djela i stvaranju slikovnice bio uspješan potrebno je:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
Urediti kutak za čitanje Čitati uvijek u isto vrijeme Čitati uz motivirajuću instrumentalnu muziku Poticati čitanje uvijek i svugdje Približiti različite žanrove Pokazati povezanost između čitanja i stvarnog života Razgovarati o pročitanom Naučiti strpljivo slušati druge Biti primjer Biti podrška u svim segmentima stvaranja
Kako stručnjaci i roditelji djece s teškoćama u razvoju mogu sami napraviti slikovnicu? Slikovnicu možemo raditi kao poklon, tema može biti predstava ili film koji smo pogledali, priča koju smo pročitali a koju želimo prepričati na svoj način. Možemo napraviti i edukativnu slikovnicu npr. o tome kako raste biljka ili leptir. Zajednički radimo stranicu po stranicu, s jednostavnim crtežima, u jasnim bojama, s kratkim tekstom pratimo odabranu temu. Podlogu crteža, uz zajednički dogovor, bojamo vodenim ili drvenim bojama, kako nam ne bi uzela previše pažnje. Detalje možemo izrađivati iz kolaž papira ili možemo flomasterom iscrtani oblik izrezati i nalijepiti na podlogu. Tekst se piše velikim tiskanim slovima, kako bi bio pristupačan svim čitalačkim mogućnostima. Sadržaj treba biti jednostavan, rečenice kratke i jasne. Slikovnica može imati jedan do dva glavna lika. Poruka, smisao, zaključak treba biti jednostavan ali zvučan. Nemojte zaboraviti prezentaciju rada. Prvo Vi pročitajte slikovnicu kako biste pokazali da razumijete, da uvažavate učinjeno te da pokažete kako intonacija glasa pri čitanju može izazvati veći interes od pasivnog, suhoparnog čitanja. Tu već potičete sakriveni dramski duh. A kada autor sam prezentira, tada osmijehom dajete podršku. Što smo postigli izradom slikovnice? Autor je stvorio nešto kreativno, maštovito, poučno i važno, ojačali smo njegovo samopouzdanje.
Nikako ne zaboravite pljesak na kraju!
O sindromu Down
udruga za sindrom down – zagreb natalija belošević, predsjednica udruge i matea visković, rehabilitatorica
Prosječno se jedno od 650 sve novorođene djece rađa sa sindromom Down, kromosomskim poremećajem koji nastaje uslijed viška jednog kromosoma ili dijela kromosoma u jezgri svake stanice tijela. Taj poremećaj sprečava uobičajen fizički i intelektualni razvoj djeteta. Sindrom Down uzrokuje pogrešno razvrstavanje kromosoma tijekom stanične diobe spolnih stanica, tako da se u stanici nađe višak cijelog ili dijela jednog kromosoma. S obzirom da postoje tri kopije 21. kromosoma, regularni tip sindroma Down poznat je i kao „trisomija 21“. Sindrom Down pogađa sve rasne skupine i može se javiti u bilo kojoj obitelji, bez obzira na zdravlje roditelja, ekonomsku situaciju ili način života. Postavljanje dijagnoze sindroma Down u novorođenog djeteta bitno mijenja život roditelja i dinamiku čitave obitelji. Stoga je važna dobra i pravovremena informiranost o samom sindromu, poteškoćama koje nosi, izazovima koji obitelj očekuju, kao i podrška šire zajednice. Kod osoba sa sindromom Down postoji veći rizik od urođenih bolesti ili kasnije pojave nekih bolesti, poput srčanih grešaka, bolesti štitnjače, problema sa sluhom i vidom ili probavnim sustavom, Alzheimerove bolesti i leukemije. Bez obzira na to postoji li neko dodatno oboljenje ili teškoća, djeca sa sindromom Down trebaju posebnu pažnju tijekom odrastanja kao i različite dodatne tretmane i podršku stručnjaka poput rehabilitatora, radnog terapeuta i logopeda, te podršku i pomoć u učenju i usvajanju školskog gradiva. U Udruzi za sindrom Down – Zagreb provode se individualne i grupne terapije za djecu u dobi od 4 mjeseca pa do 14 godina, a mladi i odrasli uključeni su u radionice poludnevnog i povremenog boravka te razne kreativne i sportske radionice. Individualni edukacijsko-rehabilitacijski rad uključuje:
• • • • •
poticanje vještina grube motorike i ispravne posture tijela, poticanje vještina fine motorike i grafomotorike, poticanje pažnje, koncentracije i pamćenja, poticanje komunikacijskih vještina, poticanje verbalnog izražavanja,
• • • • • • • • • •
poticanje socijalnih vještina i primjerenog ponašanja, poticanje spoznajnog razvoja i razvoja logičkog mišljenja, poticanje senzoričkog razvoja, vježbe orijentacije u prostoru i vremenu, vježbe orijentacije u odnosu na vlastito tijelo, vježbe orijentacije na papiru, poticanje razvoja matematičkog mišljenja, poticanje predvještina čitanja i pisanja, priprema za školu uz prilagodbu nastavnih sadržaja iz područja hrvatskog jezika, matematike te prirode i društva, poticanje samostalnosti u aktivnostima svakodnevnog života.
Individualni rad radnog terapeuta uključuje:
• • • • • • • • • • • •
poticanje senzoričkog razvoja poticanje razvoja grube motorike poticanje orijentacije na tijelo poticanje razvoja manualnih hvatova i manipuliranja predmetima poticanje razvoja preciznih hvatova i hvatova za pisanje (fina motorika) poticanje komunikacijskih vještina podrška kod uvođenja potpomognute komunikacije (PECS) poticanje orijentacije u prostoru poticanje orijentacije na papiru poticanje spoznajnog razvoja poticanje predmatematičkih vještina poticanje samostalnosti u svakodnevnim aktivnostima poput oblačenja, hranjenja i osobne higijene
Individualni logopedski rad uključuje:
• • • • • • • •
poticanje komunikacijskih vještina orofacijalne masaže poticanje gesti u svrhu osnaživanja komunikacije i jezičnog razvoja poticanje jezičnog razvoja (fonologija, morfologija, semantika, sintaksa, naracija) korekcija izgovora poticanje predvještina čitanja i pisanja pripremu za školu uz prilagodbu nastavnih sadržaja iz hrvatskog jezika, matematike te prirode i društva uvođenje potpomognutih oblika komunikacije
Iz dosadašnjeg iskustva i rada kroz individualne terapije, uvidjeli smo kako grupne terapije, odnosno terapije s vršnjacima mogu imati drugačije dobrobiti od individualnih terapija, koji su određenoj djeci potrebni. Sudjelovanjem u grupnom radu djeca razvijaju samopouzdanje, razvijaju osjećaj pripadnosti, uče se poštivati pravila, dijeliti, imitirati, međusobno se uvažavati, te se uče strpljivosti i čekanju na red. Također, djeca imaju priliku stjecati i uvježbavati vještine samozbrinjavanja poput pripreme jednostavnih jela, usvajanja osnovnih higijenskih navika, raspolaganja novcem i slično, što će im omogućiti samostalnost i neovisnost u svakodnevnom životu. Kroz suradnju s vršnjacima imaju više prilika za razvijanje socijalnih, emocionalnih i komunikacijskih vještina. Grupni rad djeci omogućava prilike da se osjećaju korisno, pomažu vršnjacima i potiče njihovo kreativno izražavanje. Gledajući vršnjake kako rade, potiče se i njihova motivacija, te na sudjelovanje i obavljanje aktivnosti ne gledaju kao na obavezu i učenje, nego kao na zabavu i igru u kojoj rado sudjeluju. Ovakav oblik rada pruža djeci stjecanje novog iskustva i novih znanja, te ih potiče na povezivanje do sad naučenog i usvojenog i primjenu istog u prirodnim uvjetima, što je zapravo i cilj svake terapije. Udruga za sindrom Down – Zagreb surađuje sa gotovo svim gradskim uredima, resornim ministarstvima, fakultetima, raznim organizacijama i udrugama i sportskim klubovima (GNK Dinamo, TK Čigra i Universe Dance Crew) i dr. Posebno smo ponosni na suradnju sa školama i vrtićima koju ostvarujemo putem EU projekta „Jačanjem udruge za sindrom Down do osnažene zajednice“ UP.04.2.1.11.0325. U sklopu pružanja usluge rane intervencije ostvarena je suradnja s plivačkim klubom Aquaeduca provedbom terapija na bazenu. Osobe sa sindromom Down dio su naše zajednice, bave se raznim aktivnostima, pohađaju školu, a neke su i zaposlene. Žive s obiteljima, ili s prijateljima, a neki i samostalno. Mogućnosti za osobe sa sindromom Down danas su daleko veće nego u prošlosti. Kvalitativni pomaci plod su zajedničkih napora roditelja, stručnjaka i šire zajednice.
Radna terapija i korištenje kreativnih tehnika uz čitanje
ana listeš
U dugogodišnjoj suradnji Udruge za sindrom Down – Zagreb i Centra za rehabilitaciju Zagreb, na zagrebačkon naselju Jarun djeluje radionica u kojoj se provodi program radne i socijalne rehabilitacije za odrasle osobe sa sindromom Down (od 18. godine pa nadalje). Program se prilagođava potrebama, željama i sposobnostima svake osobe a naglasak se stavlja na stjecanje samostalnosti, samopouzdanja i osjećaja vlastite vrijednosti te primjeni stečenoga znanja i iskustava u raznim životnim situacijama. Konačni cilj je integracija osoba u svakodnevni život i rad zajednice. Kako bi se to postiglo, potrebno je primijeniti svrsishodne aktivnosti koje se realiziraju kroz različita područja rada (radne/kreativne aktivnosti; aktivnosti svakodnevnog života – briga o sebi, produktivnost, aktivnosti u zajednici; aktivnosti slobodnog vremena). Osoba će kroz razne kreativne tehnike i aktivnosti svakodnevnog života učiti i usvajati određene vještine koje su potrebne za samostalniji i kvalitetniji život. Uz navedeno, radionice u svom radu imaju i druge ciljeve:
• • • • • • • •
važnost balansiranja različitih aktivnosti stjecanje novih znanja, vještina, iskustava i pronalaženje novih rješenja opuštanje, zabava, druženje oslobađanje potisnute kreativnosti, mašte i kreativne energije razvijanje spoznajnih, psihomotornih, perceptivnih i komunikacijskih sposobnosti razvijanje fine i grube motorike upoznavanje užeg i šireg socijalnog okruženja poticanje emocionalnog i socijalnog razvoja (razvijanje samopouzdanja, izražavanje i razvijanje osjećaja, sposobnosti, stavova...)
Postoje različite vrste radionica (ovisno o sadržaju, cilju, dobi i ciljanoj skupini), pa tako postoje i kreativne radionice. Njihov osnovni cilj je poticanje i razvijanje stvaralačkog mišljenja i izražavanja, a to je moguće kroz različite kreativne tehnike: likovne, dramske, poetske, glazbene... Kreativne tehnike koje se koriste u terapijske i rehabilitacijske svrhe imaju važnu ulogu iz više razloga:
• • • • •
potiču maštu i kreativnost (pomaže u razvijanju osjećaja samopouzdanja i samopoštovanja) razvijaju komunikacijske vještine (kroz umjetničko izražavanje nauče cijeniti svoje misli i osjećaje) pruža im priliku za zabavu i opuštanje (indirektno uče nove vještine) pomažu im u suočavanju s izazovima (izražavanje svojih osjećaja i suočavanje s poteškoćama na pozitivan način) pomažu u razvoju motoričkih sposobnosti i koordinaciji pokreta (korištenjem različitih materijala i pribora za rad, naglasak na finoj motorici šake i koordinaciji ruka-oko).
Za kreativno izražavanje se mogu koristiti različiti motivi, uključujući i motive iz književnih djela (slikovnice, priče, bajke i basne, poezije...). Književna djela se mogu koristiti kao uvod u samu kreativnu aktivnost, određujući tako stil i temu same radionice. Pretežno voditelj radionice čita i prepričava odabrani tekst dok ostali sudionici slušaju, a može se po potrebi uključiti i one koji posjeduju vještinu čitanja. Sama vještina čitanja zahtijeva mnogo složenih procesa: usporedba, prizivanje iz pamćenja, povezivanje s onim što čujemo ili smo čuli, uočavanje bitnih podataka i odbacivanje suvišnih. Čitanje je vrlo kompleksna kognitivna vještina koja pozitivno djeluje na:
• • • •
govorne sposobnosti – čitanje ohrabruje da osoba sama govori, obogaćuje rječnik sposobnost pamćenja – ponavljanje pomaže razvoju pamćenja koordinaciju pokreta – držanje knjige i listanje stranica razvoj mašte – priče koje potiču maštu i kreativnost.
Da bi se razvile čitačke vještine, potrebno je najprije raditi na predčitačkim vještinama:
•
Fonološka osjetljivost – pomaže razlikovanju glasova, osjećaju za ritam...
• •
igranje zvukovima, glasovima i riječima pjevanje pjesmica, ponavljanje rima, brojalice (pomaže u uočavanju da su riječi sastavljene od manjih dijelova – glasova)
• •
Razumijevanje značenja riječi – važno za bogaćenje rječnika
• •
koristiti što više riječi i razne varijante objasniti manje poznate riječi prije čitanja
Razumijevanje smisla primanja i odašiljanja poruka – povezivanje pisanog i govornog jezika
• • •
•
•
čitanje s razumijevanjem sposobnost opisivanja događaja otkrivanje smisla (od imenovanja dijelova tijela i predmeta iz okoline do opisivanja emocija, prepričavanje zbivanja)
Poznavanje slova
• •
imenovanje slova shvaćanje da je riječ sastavljena od manjih dijelova koje se može imenovati (slova se povezuju s određenim glasom)
Razumijevanje pravila pisanog teksta – smjer čitanja teksta (s lijeva na desno, odozgo prema dolje), kako se listaju stranice...
•
• •
prstom se prati tekst (ili slike koje se opisuju) uočavanje slova, sličnosti i razlika
Razvijanje motivacije za čitanje – važno je da se čitanje doživljava kao užitak i ugodan doživljaj, time će se razviti više interakcije
Prije same aktivnosti čitanja i kasnije obrade teksta važno je odabrati književno djelo primjereno dobi, stupnju razumijevanja, mogućnostima i interesima. Također je potrebno aktivno sudjelovanje sudionika. Čitanje priča u grupi potiče razvoj slušne i vizualne percepcije, govora, pažnje i koncentracije, pamćenja, sposobnosti logičkog zaključivanja i kritičkog razmišljanja. Obogaćuje se rječnik i stječe različita znanja, ima i veliki utjecaj na razvoj mašte i kreativnosti. Osnovni su koraci tijekom obrade svakog teksta:
• • • • •
čitanje teksta prepričavanje događaja iz teksta pronalaženje emocionalnih reakcija likova i razgovor o njima pronalaženje relevantnih tema iz osobnog života, navođenje vlastitih primjera pronalaženje zaključaka, pouka, pravila.
Nakon što se pročita priča, važno je vidjeti kakav je dojam na njih ostavila, što se zapamtilo iz priče, kako su se doživjeli likovi, simboli, metafore...
Postavljamo pitanja vezana za priču na koja se daju odgovori i time potiče rasprava (verbalnim putem, komunikatorom ili pokazivanjem slika u slikovnici). Tako razvijaju komunikacijske vještine, uče se pravilima ponašanja, razvijaju toleranciju, slušaju druge sudionike i čekaju na red. Isto tako, međusobno si pomažu razumjeti priču dijeljenjem svojih ideja. Priče su odlično sredstvo za razvoj bliskosti i povezanosti terapeuta/ voditelja i sudionika, kao i samih sudionika u grupi međusobno. One doprinose razvoju samopouzdanja i samopoštovanja.
O programu „Neka cijeli svijet suncokreta!” – iskustva članica programskog tima maša štrbac umjetnička organizacija otvoreni likovni pogon, zagreb
Cilj je programa „Neka cijeli svijet suncokreta!“ bio osobama s Down sindromom ponuditi nova iskustva u likovnom izražavanju i ujedno im, kroz rad na temu književnih djela u prostoru knjižnice, približiti literaturu i rad knjižnica. Članovi i članice Udruge za sindrom Down – Zagreb te nekolicina njihovih prijatelja, osoba s Down-sindromom iz Gajnica, su u prostoru Knjižnice Gajnice, okruženi literaturom, kroz periodične susrete unutar nekoliko mjeseci izrađivali likovne radove na temu odabranih naslova iz fonda knjižnice. Ulomke koji su im pročitani oni su likovno interpretirali uz vodstvo profesionalnih umjetnika Smiljke Franjić i Zdenka Bašića, koristeći se vunom, perjem, drvom, žicom, akrilnim bojama, kartonom, flomasterima... u tehnikama kolaža, pletenja prstima, brušenja, ljepljenja... Nastali radovi su na mjesec dana izloženi u Knjižnici Gajnice, na razgled lokalnom stanovništvu a iz radova i dokumentarnog materijala nastalog tijekom radionica nadahnutih „Pričom o godini“ H.C.Andersena Zdenko Bašić je napravio kratki istoimeni film. Neposredne susrete polaznika/ca sa stanovnicima četvrti poticali smo kroz neformalne oblike druženja te su u okviru programa polaznici/ce posjetili restoran sa starim mlinom vodenicom i jednu stolarsku radionu, uz dobrodošlicu domaćina. Lokalnoj zajednici i široj javnosti bio je usmjeren ciklus predavanja: o tome kako uče djeca sa sindromom Down predavanje je održala mr.sc. Dinka Vuković dok je predavanje prof. Daniele Bratković bilo posvećeno podzastupljenoj temi njihove spolnosti. Natalija Belošević gostovala je na Informativnoj srijedi Knjižnica grada Zagreba pod nazivom „Ključevi za društveno uključive knjižnice“ na kojoj je razgovarano o razvoju usluga specifično usmjerenih osobama s Down sindromom. O mogućnostima i potporama za zapošljavanje osoba s Down sindromom objavili smo poseban prilog na mrežnim stranicama programa.
U radu s polaznicima/cama ključnu je ulogu imao partner u programu, Udruga za sindrom Down – Zagreb – pojedine smo aktivnosti koncipirali prema savjetima predsjednice Natalije Belošević i provodili ih uz stručnu pomoć radne terapeutkinje Ane Listeš i pedagoginje Jasmine Fritz. Knjižničarke Knjižnice Gajnice, koja je drugi partner u programu, predlagale su literaturu iz fonda knjižnice i predstavljale ju polaznicima/cama. Svojim angažmanom i srdačnošću Ana-Marija Malbašić, Zvjezdana Balić, Morena Livaković Ivanović i Lucija Lokin doprinijele su tome da polaznici/ce prostor knjižnice dožive kao svoj i u njemu se osjete dobrodošlima. Umjetnici Zdenko Bašić i Smiljka Franjić su u neposrednoj komunikaciji punoj topline spontano pronašli svoj put do polaznika/ca. Kako je vrijeme odmicalo a projekt napredovao, svi zajedno stjecali smo nova saznanja i iskustva, nailazili na prepreke ali i otkrivali nove mogućnosti i tako preusmjeravali ambicije. U svemu se kao važna nametnula spoznaja da se osobe sa sindromom Down individualno razlikuju ne samo po svojim mogućnostima i potrebama, već i po svojim afinitetima, interesima i sklonostima koje smo, nerijetko s ushićenjem, otkrivali kroz radionice ali i usputne razgovore i druženja. Petnaest polaznika i polaznica s kojima smo se družili u okviru programa na različite su načine u njemu sudjelovali – neki su prigrlili prepričavanje literarnih djela u kojem su se pokazali kao sjajni naratori i interpreti, drugi su pomno donosili odluke o svakoj liniji, boji i kompoziciji svojih likovnih radova, treći su radioničkom dijelu pristupili opuštenije ali su se profilirali kao zabavljači grupe, s talentom za duhovite doskočice, neki su naprosto uživali u ugođaju druženja... Polaznici/ce radionica u većini su bile punoljetne osobe, starosti do 50 godina, te smo kroz program tražili način da komunikaciju pojednostavimo ali pritom ne infantiliziramo svoje sugovornike/ce – i oni, kako nas je u svom predavanju poučila prof. Daniela Bratković, odrastaju i trebaju stjecati socijalne kompetencije primjerene svojoj dobi. Pitanje koje mi se kao voditeljici programa nametalo od početka, bilo je kako polaznicima/ cama radionica dati glas u programu, da što je moguće više govore u njemu i o njemu, da donose odluke i vrše izbore. Pozvali smo ih tako, odmah na početku, da programu daju naziv a Zdenko Bašić je s njihovim likovnim predloškom osmislio logo programa. Ponekad su polaznici/ce samoinicijativno dali ocjenu pojedine radionice i voditelja/ce, što je zabilježeno i objavljeno na mrežnim stranicama programa. Najveći dio polaznika/ca je radionice ipak doživjelo kao nastavak vođenih aktivnosti u kakvima sudjeluju u prostorima svoje udruge, samo s novim licima i u drugom okruženju. Vjerujem da su, uz poticaj i podršku struke i najbliže okoline, sposobni preuzeti veću inicijativu u programu, možda i osmisliti jedan program u cijelosti po svojoj želji i potrebama, što ostaje kao prilika za budućnost.
zvjezdana balić, morena livaković ivanović, lucija lokin, ana-marija malbašić zagreb, knjižnica gajnice
Osiguravanje kvalitetnih knjižničnih usluga i organiziranje primjerenih programa i sadržaja za djecu s teškoćama u razvoju i mlade i odrasle osobe s invaliditetom jedna je od temeljnih zadaća narodnih knjižnica. Knjižnice grada Zagreba u svojim dokumentima ističu kako je briga za najranjivije skupine stanovništva važan aspekt njihove misije. S obzirom na to da naša knjižnica već dulji niz godina surađuje s raznim udrugama i ustanovama, a od objedinjavanja programa za djecu s teškoćama u razvoju te mladih i odraslih osoba s invaliditetom 2007. godine pod zajedničkim imenom „Knjižnica širom otvorenih vrata“ kojem je cilj poticanje čitanja, cjeloživotno učenje i društvena inkluzija (uključivanje), sudjelovanje u programu „Neka cijeli svijet suncokreta!“ nije nam bio prvi profesionalni susret s osobama sa sindromom Down. Primjerice, jedna od mlađih polaznica radionica u sklopu programa svojevremeno je nekoliko godina pohađala i naš Svijet priča – pričaonicu namijenjenu djeci vrtićke i predškolske dobi, a osobe sa sindromom Down dio su skupine osoba s poteškoćama u razvoju s kojima ostvarujemo i ostale vrste suradnji (suradnja s „Crvenim križem Susedgrad“ u sklopu našeg projekta „Izlet u priču“). Kontinuirane ili povremene akcije koje organiziramo prigoda su da se takve osobe osnaže, ali i da se njihov status ili rezultati njihova rada predstave široj javnosti. Na taj se način potiče njihova inkluzivnost, a šira zajednica senzibilizira za njihovu problematiku. Svaka akcija i susret i nama su donosili nova znanja i iskustvo, ali i emocije. Suradnju s Udrugom za sindrom Down – Zagreb započeli smo 2021. godine prigodnom božićnom izložbom čije je osmišljavanje bilo ispunjeno snažnim emocijama. Bila je to njihova prva samostalna izložba koja je potaknula ne samo njihovu kreativnost, nego ih je i uvela u svijet književnosti. Ono što je bilo novo i drugačije tijekom sudjelovanja u projektu „Neka cijeli svijet suncokreta!“ svakako je intenzitet kojim su se radionice održavale, slijed samih radionica koje su bile međusobno povezane te rad s umjetnicima koji je stvorio drukčije ozračje i dao nam neku novu perspektivu. Kroz trajanje ovog projekta, iz susreta u susret, mogli smo promatrati promjene u ponašanju korisnika radionica koji su svakim dolaskom pokazivali sve više povjerenja u nas i sam prostor knjižnice te postajali sve opušteniji, a velikim uspjehom smatramo i to što smo pojedince koji su se tijekom prvih radionica držali postrance i ponešto suzdržanije sudjelovali u zajedničkom radu, uspjeli zainteresirati i „nagovoriti“ da probaju nešto novo. Bez suzdržavanja možemo reći kako je i rad s umjetnicima obogatio ne samo ciljanu skupinu korisnika radionica, već i nas, osobno i
profesionalno. Njihov drukčiji, neposredniji pristup radionicama i razvijena kreativnost potaknuli su i nas na promišljanje i osmišljavanje programa. Nerijetko smo s našim pratiteljima na Facebook stranici KGZ – Knjižnica Gajnice dijelili fotografije sa susreta i radionica kako bismo i široj javnosti pokazali na koji način sudjelujemo u ovom projektu, što su sve iznjedrili njezini polaznici i na koji su način umjetnici pristupili samim korisnicima i potaknuli ih na kreiranje raznovrsnog sadržaja. Tribine koje su u sklopu programa održane u prostoru naše knjižnice, koje je osmislio partner projekta Udruga za sindrom Down – Zagreb, bile su za nas također iznimno dragocjene jer su proširile naša znanja o učenju djece sa sindromom Down i otvorila novi pogled na značaj spolnosti kao dijela cjelovitog razvoja osoba s tim sindromom. Programu tribina sami smo doprinijeli kroz organizaciju susreta s Petrom Gluhinić, mamom Matije Gluhinića i administratoricom stranice „Matija i prijatelj Down“ s kojom smo razgovarali o odgajanju djeteta sa sindromom Down, njihovim svakodnevnim izazovima ali i radostima, administrativnim zavrzlamama te odluci da intimu svoje obitelji dijeli sa zaista velikim brojem pratitelja na internetu. Obje smo tribine, kao i susret, prenosili i na našoj Facebook stranici gdje su, također, bili iznimno prihvaćeni. Iako se u javnosti osobe sa sindromom Down često doživljavaju kao homogena skupina neposrednih nasmiješenih osoba uvijek spremnih na zagrljaj, tijekom radionica još smo jednom osvijestili da dvije jednake osobe s „posebnim“ potrebama, baš kao ni dvije jednake osobe redovnog razvoja, jednostavno ne postoje. Provodeći vrijeme u knjižnici i slušajući posebno prilagođene tekstove koje smo im čitali i katkad na licu mjesta dodatno prilagođavali svakom sudioniku, korisnici radionica postupno su počeli pokazivati interes za knjigu i čitanje, a zaista smo ponosni na to što su se mnogi od njih, po prvi put, učlanili u knjižnicu. Pronalazak odgovarajuće literature za osobe s poteškoćama u razvoju (i/ili posebnim potrebama) nije jednostavan zadatak, posebice ako su to odrasle osobe i zbog toga im ne želimo nuditi isključivo sadržaje za djecu. Ilustracije su dobrodošle, no kao i kod teksta, prilikom njihovog stvaranja konzultacije sa stručnim osobama bile bi od iznimnog značaja za njihovu funkcionalnost. Prilagodba već postojećih književnih djela, također u dogovoru sa stručnjacima i terapeutima, bila bi velik korak naprijed. Dotad je ta odgovornost isključivo na knjižničarima koji svojom stručnošću u poznavanju literature, procjenom korisnika, odabirom i, uglavnom usmenom, prilagodbom djela čine knjižnice mjestom inkluzije.
Programske aktivnosti LIKOVNE RAD I ON I CE:
FILM„PRIČA O GODINI”:
Smiljka Franjić: 15.11.2022., 29.11.2022.,
Scenarij: Zdenko Bašić i članovi/ce Udruge
7.12.2022., 27.1.2023., 4.4.2023.
za sindrom Down – Zagreb, prema
Zdenko Bašić: 7.2.2023., 28.2.2023.,
„Priči o godini“ H.C.Andersena
7.3.2023., 20.3.2023., 28.3.2023.
Stručno vodstvo: Jasmina Peritz Snimatelji: Maša Štrbac i Zdenko Bašić
IZL OŽBA L IK OV N I H R AD OV A
Montaža i kolor: Tomislav Josipović
NAS TALIH N A R AD I ON I CI:
Animacija i režija: Zdenko Bašić
KGZ Knjižnica Gajnice, 5.4. – 5.5.2023. Fotografije: Lucija Lokin i Maša Štrbac
U filmu govore i nastupaju: Ante B., Hrvoje
Dizajn izložbenih panoa i plakata:
Bebek, Leon Belošević, Abraham Ćosić, Ranko
Lidija Novosel
Ćuća, Antea Jelić, Andrea Kaselj, Željko Miljak,
Likovni i tehnički postav izložbe:
Vitomir Pavković, Dinka Radić, Sara Šečić i
Maša Štrbac uz asistenciju Smiljke Franjić
Martina Vukadin iz Udruge za sindrom Down – Zagreb, zatim Filip Leon Tomasović iz Gajnica
PREDAVANJA I R AZ GOV OR I :
•
mr.sc. Dinka Vuković, dipl. ing.: Kako uče
te mr.sc. Dinka Vuković, dipl.ing., predsjednica Hrvatske zajednice za Down sindrom.
djeca sa sindromom Down?, Knjižnica
•
•
Gajnice, 22.11.2022. razgovor s Petrom Gluhinić, majkom djeteta
Sve su programske aktivnosti
s Down sindromom i administratoricom
dokumentirane na mrežnim stranicama
Facebook stranice „Matija i prijatelj Down“,
https://olplab.home.blog/
Knjižnica Gajnice, 16.2.2023 prof. Daniela Bratković, dr.sc.: Značaj spolnog odgoja, edukacije i savjetovanja osoba s Down sindromom/intelektualnim
•
teškoćama, Knjižnica Gajnice, 24.4.2023. Informativna srijeda Knjižnica grada Zagreba „Ključevi za društveno uključive knjižnice“, Gradska knjižnica, Starčevićev trg 4, 6.12.2023.
Neka cijeli svijet suncokreta! Zagreb, 2022/2023.
N OSIT ELJ PROGR A MA :
I ZD A V A Č P ROG RA MSK E K N J I ŽI CE :
Umjetnička organizacija – Otvoreni likovni pogon – Zagreb
Umjetnička organizacija – Otvoreni likovni pogon – Zagreb,
http://www.otvorenilikovnipogon.org/
Hercegovačka 103, Zagreb ZA I ZD A V A Č A :
PART N ERI:
Kristina Leko
KGZ Knjižnica Gajnice
U RED N I CA :
https://www.kgz.hr/hr/knjiznice/knjiznica-gajnice/96
Maša Štrbac
Udruga za sindrom Down – Zagreb
TE K STOV I :
https://udruga-down.hr/
Zvjezdana Balić, Natalija Belošević, Jasmina Fritz, Ana Listeš, Morena Livaković Ivanović, Lucija Lokin,
V ODIT ELJICA PR OGR A MA :
Ana-Marija Malbašić, Maša Štrbac, Matea Visković
Maša Štrbac (Otvoreni likovni pogon, Zagreb)
D I ZA J N :
ČLAN ICE PRO G R AMS KOG TIMA :
Lidija Novosel
Zvjezdana Balić, Morena Livaković Ivanović, Lucija Lokin,
TI SA K :
Ana-Marija Malbašić (Zagreb, Knjižnica Gajnice);
Kerschoffset, Zagreb, prosinac 2023.
Natalija Belošević, Jasmina Fritz i Ana Listeš (Udruga za
NAKLADA:
sindrom Down – Zagreb)
300 primjeraka I SB N : 978- 953- 4871 6- 3- 8
U M JET N ICI/CE VODITELJI/CE LIKOVNIH R A DIONICA :
Zdenko Bašić i Smiljka Franjić POLAZN ICI/CE:
Program je realiziran uz financijsku potporu Ministarstva
Ante B., Hrvoje Bebek, Leon Belošević, Abraham Ćosić, Ranko
kulture i medija RH i Grada Zagreba.
Ćuća, Antea Jelić, Andrea Kaselj, Željko Miljak, Vitomir
Rad Otvorenog likovnog pogona u 2022. i 2023. godini
Pavković, Dinka Radić, Sara Šečić i Martina Vukadin iz
podržava Zaklada „Kultura nova“
Udruge za sindrom Down – Zagreb te njihov prijatelj Filip Leon Tomasović iz Gajnica
M JEST O ODV IJA NJA PR OGR AMA:
KGZ – Knjižnica Gajnice, Meksička 6, Zagreb Zahvale: mr.sc. Dinki Vuković, dipl.ing., predsjednici LOG OT IP PRO G R AMA:
Hrvatske zajednice za Down sindrom; Pavlu Čondiću i
Zdenko Bašić, prema predlošku Sare iz Udruge za sindrom
restoranu V starem melinu; Darku Franjiću i tvrtki Močvarni
Down – Zagreb
hrast