Issuu on Google+

LAJDICA Školski list OŠ Pokupsko. Broj 4, lipanj 2013.

Tema broja:

Skrivenonaše blago Župe

Vijesti i vjestice • Posjetili su nas • Posjetili smo • Stvarali smo • STRIP


IMPRESSUM Lajdica Školski list OŠ Pokupsko izlazi jednom godišnje Adresa uredništva: OŠ Pokupsko Pokupsko bb, 10414 Pokupsko tel./fax: 01/6266-136 e-mail: os-pokupsko-008@skole.htnet.hr

Sadržaj Lajdica školska godina 2012/2013.

Dobro došli prvašići Vijesti i vjestice Tema broja:

Odgovorni urednik: Štefica Facko-Vrban, ravnateljica

Glavna urednica: Tihana Strmo, knjižničarka

Prelom i grafički dizajn: Tihana Strmo, knjižničarka

Lektorirala: Lidija Klarić, prof. hrvatskog jezika

Novinari: Antonija Bukovac, 4. r Nikolina Dobrenić, 8. r Katarina Gajdek, 8. r Dorotea Kušević, 4. r Melita Mioković, 4. r Tea Nakić, 7. r Josipa Pavušek, 8. r Bernardica Pirša, 7. r Laura Skender, 4. r Adrijana Šandor, 7. r

Naslovnica: Divlji konj Suzana Kovačić, 8. r Korištene su fotografije iz

fotodokumentacije škole. 2

Skriveno blago naše Župe Posjetili su nas Obilježili smo Aleja snjegovića Facebook: povežimo se uz uvažavanje Sudjelovali smo

Fašnički bal Valentinovo Top 5 ljubavnih pjesama Posjetili smo Dan darovitih učenika

Potaknuti, stvarali smo Slobodne aktivnosti u našoj školi Intervju Sretno, osmaši!


Uvodnik Školski list Lajdica u tiskanom obliku izašao je tri puta do sada. Imali smo potrebe za izdavanjem više brojeva, ali nam financijske mogućnosti nisu dozvoljavale. Veliki broj učeničkih radova pokazuje da imamo djece koja vole i žele stvarati. S obzirom da smo, radeći ovaj broj školskog lista, stekli novo iskustvo, nadamo se da će on moći češće izlaziti. Ovo je prvi puta da školski list izdajemo u digitalnom obliku. Veliki trud u nastajanje ovog broja uložila je naša knjižničarka Tihana Strmo, a od pomoći su joj bili naši učenici i učitelji. Očekujemo Vaše kritike, pohvale i sugestije kako bi sljedeći broj u digitalnom obliku bio još bolji.

Štefica Facko Vrban, ravnateljica

LJETNA RAZONODA Perle od papira Kutak za najmlađe: isprintaj i oboji Ljetni horoskop Strip

VIDIMO SE U NOVOJ ŠKOLSKOJ GODINI! 3


Prvi dan u školi

Radoznali i uzbuđeni u pratnji roditelja, zakoračili su prvi put u predvorje škole i u novi svijet prepun slova i brojki. I ove školske godine doček naših malih prvašića bio je svečan. Riječi ohrabrenja i dobrodošlice učenicima i roditeljima uputila je ravnateljica škole, a potporu im je pružio i načelnik Općine Pokupsko gospodin Božidar Škrinjarić. Svakom učeniku darovao je poklon. Nakon programa učiteljica Jelena Erent prozvala je svoje učenike koji su po prvi puta sjeli u školske klupe i napravili su prvu zajedničku razrednu fotografiju. Nakon nastave održana je sveta misa koju je služio župnik Robert Jonjić.

SVIM UČENICIMA ŽELIMO USPJEŠAN POČETAK NOVE ŠKOLSKE GODINE! 4


Vijesti i vjestice… Zahvalnica Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća općine Pokupsko održanoj 15. kolovoza 2012. OŠ Pokupsko dodijeljena je zahvalnica za postignute rezultate u radu.

Zlatna ruža

Festival dječje kajkavske popevke Zlatar 2013. Skladba Jesen vu kraju koju su uglazbili učenici naše škole odabrana je za sudjelovanje na Festivalu dječje kajkavske popevke koji će se po 42. put održati u okviru kulturne manifestacije Dani kajkavske riječi, u Zlataru, 29. rujna ove godine.

Učenica naše škole Katarina Gajdek uspješno je nastupila na festivalu za učenike osnovnih škola Zlatna ruža.

Dizalica topline u PŠ Hotnja Učenici Područne škole Hotnja ove školske godine još bolje su prionuli na rad u toploj i ugodnoj učionici, ali bez dosadašnjeg klasičnog grijanja. Naime, 21. rujna svečano je puštena u pogon dizalica topline koja omogućava učenicima i učiteljima, koji borave u školi, toplinu i nesmetan rad. kako je do sad grijanje u toj školi bilo na kruto gorivo, najveći problem su bile dotrajale kalijeve peći te nabavka i priprema drva za loženje. Ovaj moderan i ekološki sustav, koji je sigurno zamijenio stari i, zasigurno, lošiji način grijanja, su uređaji koji rade na termodinamičkom načelu dizanja topline. Oni dovode energiju s niže temperaturne razine na višu uz dodatnu energiju pomoću lijevokretnog kružnog procesa prikladnog radnog medija te mogu poslužiti kao izvori toplinskog i rashladnog učinka u sustavima grijanja, odnosno hlađenja i klimatizacije. Zbog toga će učenici ubuduće, osim zimskog grijanja, imati u ljetnim periodima i svježije učionice te se neće pri teškim ispitima niti

smrzavati, a niti znojiti. Svečanom otvorenju i puštanju u pogon dizalice topline nazočili su brojni uzvanici od kojih možemo izdvojiti župana Zagrebačke županije gospodina Stjepana Kožića, ravnateljicu škole gospođu Facko-vrban te gospodina Božidara Škrinjarića, načelnika općine Pokupsko koja je, zajedno sa Zagrebačkom županijom financirala ovaj, za našu školu, zaista izniman i vrlo neophodan projekt.

5


Župni ured Pokupsko

Skriveno blago naše Župe

Neki kažu da je vlasnik knjižnice Pavao Štoos, dok ipak drugi kažu da je Vinko Kalafatić (bio je župnik u Pokupskom, umro je 1792.), a dok treći kažu da se vlasnik određuje prema ekslibrisu knjige... zaključak je da je jedini vlasnik sama Župa u Pokupskom, jer to su knjige koje određuju vlasništvo po ekslibrisu pojedine knjige, a s obzirom da svaka knjiga ima svog autora knjige su u vlasništvu same župe. Vjerojatno će se doći do još zanimljivih informacija i moći će se učiniti temeljita analiza kada se tem eljito pregledaju i prolistaju sve knjige.

Župna knjižnica Pravo je bogatstvo imati knjigu staru 400-500 godina. Knjižnica u župi Pokupsko je bila jako oštećena u Domovinskom ratu, kao i cijelo mjesto Pokupsko. Istina je da ima i oštećenih knjiga od plijesni i crva, ali najviše su stradale u ratu... iako je dobar broj knjiga jako dobro sačuvan. Kad govorimo o knjigama Župe Pokupsko onda valja naglasiti da je riječ o knjigama koje su nastale do po prilici, 1945. godine. 6


„Homerus. OdYssea“ Knjiga koja je podigla najveću "uzbunu i prašinu" oko ove knjižnice je upravo HOMEROVA ODISEJA. Nesumnjivo, najvrednije je tiskano djelo u ovoj knjižnici. Opće je dobro sačuvano. Uvezano je u drvene korice koje su presvućene smeđom kožom, ukrašenom suhim tiskom. Točna godina tiskanja nije poznata ali na poleđini prednje korice piše godina 1536. te se smatra da je i te godine knjiga tiskana. Mirno se može reći da je knjiga tiskana u drugoj polovici 16. stoljeća.

Bogati fond Župne knjižnice Župa Pokupsko posjeduje točno 276 knjiga. Articuli comitiorum. Zagrebiae, 1838., Biblija Sacra Ratisbonae 1895. , Espen Zageri, Bernard, van. Opera omnia canonica. Venetiis, 1769.(2.sv.), Horvat, Rudolf, Pripovijesti iz hrvatske povijesti 4. dio. Zagreb iz 1902. samo su neke od brojnih knjiga koje posjeduje knjižnica. Knjige koje posjeduje Župna knjižica stare su 400-500 godina. Najstarija knjiga je „Homerus. OdYssea“. Knjige su nastajale do 1945. godine.

7


Župni ured Pokupsko

8


"Crkvena povijest" Aleksandar Natalis (tiskana u Veneciji 1778.) u 10 svezaka je jedna od jako vrijednih povijesnih knjiga. Knjiga je namijenjena potrebama župnika.

"Basis Historiae Ecclesiasticae" Antonius Sandinus (objavljena u Beču 1748.). Jedno je od brojnih djela moralne teologije (lambertini prosper, Pontas Giovanni i Tournely Honoratus)

"Magia Universalis et Artis" Knjiga Isusovca Gaspara Schotta (tiskana u Bambergu 1677.) u dva dijela od kojih nedostaje drugi dio. Ovdje nije riječ o magiji kako bi netko mogao pomisliti, djelo je interesantno zbog sadržaja, zbog starosti, zbog poznatog autora, ali nadasve zbog vlasnika.

Poszel aposztolski i Natale solum magni ecclesiae doctoris sancti Hieronymi in ruderibus Stridonis occultatum Od hrvatskih autora spomenut ćemo najplodnijeg kajkavskog pisca, hrvatskog isusovca Muliha i njegovo djelo Poszel aposztolski iz 1742., koje se nalazi skoro u svakoj župnoj knjižnici toga vremena i koja bi trebala dobiti posebno mjesto. Drugo važno ime čije se djelo nalazi u ovoj knjižnici je Bedeković Komorski, autor poznatog djela Natale solum magni ecclesiae doctoris sancti Hieronymi in ruderibus Stridonis occultatum iz 1752. godine. Većina knjiga je pisana na latinskom jeziku, jer je to bio jezik 16. stoljeća kada su nastale mnoge knjige.

Prilog pripremila Katarina Gajdek, 8. r. koristeći materijale iz zbornika „Pokupsko; kroz prošlost i sadašnjost“, Ogranak Matice Hrvatske Pokupsko, Zagreb, 2006.

9


Posjetili su nas Posjet članova Kluba umirovljenih školnika U sklopu svog jesenskog zborovanja članovi Kluba umirovljenih školnika posjetili su našu školu. Učenici škole pripremili su kratki program. Nakon druženja u školi održana je sveta misa za sve umrle članove a školnike je primio i načelnik općine Pokupsko.

Stigao nam je Sveti Nikola...

Od početka školske godine marljivo smo učili i zato nas je i ove godine posjetio Sveti Nikola.

Gostovanje renesansne grupe Minstrel…

Renesansna grupa Minstrel dočarala nam je glazbu i kulturu življenja u vrijeme renesanse. Upoznali smo i instrumente na kojima se sviralo.

Nakon predstave podijelio je darove djeci iz vrtića i učenicima naše škole.

LIDRANO 2013 U četvrtak, 31.siječnja, održana je gradska smotra LiDraNo 2013. Domaćin smotre bila je OŠ Šćitarjevo. Na smotri su nastupili i učenici naše škole i to u pojedinačnim i grupnim scenskim nastupima. U pojedinačnim nastupima sudjelovala je učenica Katarina Gajdek u kategoriji kazivanje poezije (Dobriša Cesarić: Balada iz predgrađa) a mentorica joj je bila profesorica Lidija Klarić. U skupnim scenskim nastupima sudjelovali su učenici trećeg razreda pod vodstvom učiteljice Jasminke Podlejan (Marijo Ožaković: Snježna kraljica) te učenici šestog, sedmog i osmog razreda. 10 22

Na županijsku smotru idu učenici šestog, sedmog i osmog razreda sa svojim mentorom Marijom Ožakovićem. Ravnateljica škole pohvaljuje sve učenike i njihove učitelje koji su vrlo uspješno predstavljali našu školu na ovoj smotri a zahvalu upućuje i roditeljima koji su izrađivali kostime i onima koji su na smotru došli kao podrška.


Posjet biskupa Vlade Košića U posjet našoj župi, 8. svibnja došao je biskup Sisačke biskupije Vlado Košić. Posjetio je i našu školu. Najprije se susreo sa zaposlenicima škole, a nakon toga i s učenicima. Posebno je posjetio učenike trećeg razreda na satu vjeronauka. Ovaj susret ostat će nam u vrlo lijepom sjećanju.

11 22


Obilježili smo

Obilježavanje obljetnice 153. brigade HV Učenici četvrtih razreda osnovnih škola posjetili su Pokupsko vezano uz obilježavanje obljetnice 153. brigade. To je već tradicionalna aktivnost koju u suradnji s osnovnim školama provodi Udruga pripadnika 153. brigade HV.

I U MOM SRCU SVIJETLI VUKOVAR! Prisjetili smo se stradanja grada heroja Vukovara. Prije početka nastave učenice Melita Mioković, Adriana Šandor i Suzana Kovačić pročitale su prigodne pjesme i tekstove a učenice Katarina Gajdek i Mihaela Čunović otpjevale su pjesmu. Na prozorima naših učionica zapalili smo lampaše.

Kestenijada u Hotnji Iako je urod kestena, zahvaljujući proljetnom mrazu, ove jeseni dosta slab učenici nižih razreda posjetili su područnu školu u Hotnji. Zajedno s učenicima – domaćinima prošetali su šumom, nabrali plodove jeseni, a na povratku se i osladili pečenim kestenima.

Dan voda Uz Dan voda imali smo niz aktivnosti u kojima smo željeli pokazati koliko je voda važna za naš život te što treba poduzeti da bi se vodu zaštitilo od zagađenja.

12


U ponedjeljak 22. travnja učenici od 1.- 4. razreda kroz razne aktivnosti obilježili su Dan planeta Zemlje. U sklopu programa učenici su imali kostimirane igrokaze, recitacije i pjesme, izrađivali su igračke od otpada i napravili izložbu. U svim aktivnostima učenici su pokazali svoju kreativnost i želju za očuvanjem naše Zemlje.

Na kraju projekta kazalište Tirena izvelo je predstavu Vrećko i Smećko. U subotu, 20. travnja dio naših učenika bio je uključen u projekt EU Vidra.

OBILJEŽAVANJE DANA KRUHA

U matičnoj i područnoj školi obilježili smo Dane kruha. Nakon kratkog programa učenici su se počastili kruhom, kolačima i ostalim pekarskim proizvodima. Zahvaljujemo našim roditeljima i bakama na pripremljenim slasticama. 13


Zimske radosti

SMRZNUTI 3. r. U samo tjedan dana snjegovići iz školskog dvorišta zaprimili su čak 39964 glasova! Titulu najboljeg snjegovića odnijela je Ledena kraljica sa 33,9% glasova. Slijede ju Kazo sa 29,6% glasova, te Rocker koji je odnio 11,9% glasova.

14


LEDENI 2. r. LEDENA KRALJICA 4. r.

LEDENA KRALJICA 4. r. 15


Sigurniji internet za djecu i mlade 2013.

Povežimo se uz uvažavanje Kao i svake godine, u veljači smo obilježili Dan sigurnijeg interneta za djecu i mlade. Veljača je mjesec sigurnijeg interneta. Na ovaj način želi se upozoriti na važnost sigurnosti dječje plovidbe u digitalnom svijetu. I mi smo pozvali učenike, roditelje i učitelje da razmisle o svojoj sigurnosti na internetu, poboljšaju je i usmjeravaju jedni druge u pravilnom i sigurnom korištenju interneta.

Zašto volim facebook Imam facebook već 3 godine i još mi nije dosadio. Stalno se pojavljuju neke nove i zanimljive stvari. Na taj način mogu pratiti novosti svojih prijatelja. Većina njih ima facebook i većinu dana provode na njemu, pa ako ne znam što je za zadaću mogu lako nekoga pitati. Volim facebook zato što mogu igrati igrice, ali ne sama već s nekim od svojih prijatelja pa je zanimljivije. Facebook je društvena mreža koja je danas jako popularna i koristi ju mnogo ljudi kako bi pronašli nove prijatelje. Adrijana Šandor, 7. r 16


Facebook je stranica Zabavna a ponekad dosadna Dopisujemo se, pišemo statuse Fejs može biti opasan a ponekad i dosadan Na fejsu se ljudi zabavljaju i razne statuse stavljaju

Facebook je snaga Facebook je moć Na facebook se ide svaku noć Svaku noć i ništa više Ask je zakon al' Facebook još više Tea Nakić, 7 r

Ivana Zgurić, 7 r

Facebook je zanimljiv Facebook je koristan Doopisujemo se,lajkamo,pišemo statuse i zabavljamo se Svi ga volimo i posjećujemo svakog dana Facebook je cool i nije mana Petra Rumbak, 7 r

Ti si tako moćan Zbog tebe mi je život sočan Surfam po tebi svakog dana To mi je mana Gledm slike prijatelja svojih I razmišljam, Dali su lijepe poput mojih Lajkam,komentiram Uopće ne biram! Antonio Bukovac, 7 r

Facebook je zabavan Facebook je koristan Facebook nas povezuje Facebook nas spaja Imaju ga skoro svi Ljudi iz mog kraja Fejs volim,na njega Idem svaki dan Nažalost šteta Može biti i to znam Ljudi često lajkove skupljaju Da popularni budu I tako se uklapaju U tu zajednicu ludu. Andrea Žužić, 7 r

PARLAONICA Debata ili parlaonica su organizirani načini izmjene mišljenja. U svakoj parlaonici nastupaju obje strane koje imaju pravo reći i predstaviti svoje argumente. Prije nego parlaonica započne svi se moraju podijeliti u dvije skupine: afirmacijsku i negacijsku. Na početku svake debate afirmacijska ekipa zastupa temu a negirajuća usporava (pobija) unaprijed zadanu tezu. U natjecateljskoj parlaonici sudjeluju suci koji na kraju debate odlučuju tko je pobjednik, ali dužni su dati obrazloženje zašto je jedna strana pobijedila. Svaka ekipa mora izabrati svog predstavnika koji će pročitati uvodnu riječ na osnovu teme koja je zadana.

Glavna tema naše debate je bila Facebook, a ostale: Na facebooku sam siguran Igrice su cool Zbog lajkova smo popularniji Facebook narušava privatnost Bernardica Pirša i Tea Nakić, 7. r 17


Sudjelovali smo

Županijska smotra Lidrano U Vrbovcu je 21. veljače održana županijska smotra LiDraNo 2013. Na smotri su nastupili i učenici naše škole u kategoriji skupnih scenskih nastupa s predstavom Jedna drugačija priča. Pod vodstvom učitelja Marija Ožakovića u predstavi su vrlo uspješno nastupili: Ivona Krpečanec, Štefica Medved, Katarina Gajdek, Ivan Đuran, Patrik Sučec, Nikola Bradić (umjesto bolesnog Ivana Krpečanca), Zvonimir Blažinčić, Matija Sučec. Učiteljica Jasminka Podlejan bila im je pomoć i podrška.

Humanitarna akcija Vezano uz Dane zahvalnosti za plodove zemlje u školi je provedena akcija sakupljanja različitih plodova (grah, kupus, kelj, krumpir i slično). Sakupljene plodove darovali smo pučkoj kuhinji Sisačke biskupije.

Zvonjalica U subotu, 20.04. bili smo domaćini radijske emisije Zvonjalica. Tema ove emisije bila je ekologija, a gost predsjednik Ekološke udruge Vidra, gospodin Mario Zaharija i članica Eko grupe naše škole, Ivana Cirković. Emisiju je vodila Silvija Lukinić, pripremio prof. Marijo Ožaković, a uredile Ivana Dubovečak i Marina Mužek.

SIGURNO U PROMETU U subotu 4. svibnja učenici naše škole sudjelovali su na županijskom natjecanju Sigurno u prometu u Velikoj Gorici. Ekipu naše škole predstavljali su učenici petog razreda: Laura Turković, Josipa Klasnić, Stjepan Kovačić i Ivan Šestak uz pratnju mentorice Darije Karabašić i postigli odlične rezultate. 18 22


PRVI GLAS U petak, 26. travnja u našoj je školi održan PRVI GLAS, izbor kandidata za festival Zlatna ruža! Uz prava svijetla pozornice i uz burno navijanje publike nastupili su mladi pjevači i plesne skupine OŠ Pokupsko. U jakoj konkurenciji u pjevačkoj kategoriji pobijedila je Nikolina Dobrenić iz 8. razreda otpjevavši pjesmu Život stati neće, drugo mjesto zauzele su šestašice Ivana Krpečanec i Ivona Cirković s pjesmom Hajde da ludujemo. S obzirom na odličan nastup na festival Zlatna ruža otplesat će obje plesne skupine. Festival je pripremio Marijo Ožaković uz instrumentalnu pratnju grupe Select iz Gline.

55. natjecanje mladih tehničara U petak, 8. ožujka 2013. godine održano je županijsko natjecanje iz tehničke kulture na kojem su sudjelovali učenici: Ivan Šestak (5. razred), Luka Šestak (5.razred) i Mateo Muža (6.razred). Njihova mentorica je Darija Karabašić.

Natječaj Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije Na natječaju Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije u kategoriji likovnih radova nagradu je dobio naš učenik Jurica Antolović (3. razred). Na svečanoj dodjeli nagrada Juricu je pratila majka i njegova učiteljica Jasminka Podlejan, a dodjeli nagrada prisustvovala je ravnateljica škole.

19


Fašnički bal

20


Dana 12.03.2013. godine u našoj se školi održao ples pod maskama. Dok su naše školske maske plesale, naš vrijedni žiri odabrao je iz svakog razreda najljepšu masku. Prvi se razred proslavio sa jednim jakim ninjom, drugi sa vrijednim dimnjačarem. Treći se proslavio sa jednom gastronomskom kuharicom, a četvrti s grupnim igrokazom „Neobična pljačka fašničkog vlaka“. Taj smo dan proveli pod tuđom maskom, a neki su poželjeli da takvih dana ima više. Melita Mioković, 4. r

21


Ples za Valentinovo

Valentinovo Dana 14. veljače 2013. u našoj školi je održan ples za sve zaljubljene povodom Valentinova. Za taj dan učenici naše škole nisu štedjeli na odjeći, a ni profesori nisu bili za baciti. Nastava je bila u poslijepodnevnom terminu tako da su učenici imali dovoljno vremena za uređivanje, ali i oni učenici koji se nisu htjeli posebno uređivati za taj dan mogli su malo duže spavati i pripremiti se za školu koju tako vole. Učenici su imali prva 4 sata, zatim je slijedio ples za sve. Zabavljala ih je mlada grupa tinejdžera Planet ljubavi. Prije samog početka plesa imali smo malenu priredbu učenika 4. razreda i učenika područne škole Hotnja pod dobrim nadzorom profesora glazbene kulture Marija Ožakovića, koji su nas malo bolje upoznali kako je nastao dan zaljubljenih tj. Valentinovo. Potom je slijedilo proglašenje top 5 najljepših ljubavnih pjesma koje su učenici napisali tjedan prije Valentinova. Nakon proglašenja top 5 pjesama počeo je ples za sve učenike zaljubljive naravi. Grupa Planet ljubavi je bila tako izvrsna da su čak i profesori zaplesali s velikom radošću. Ples je završio u 19:45 kada smo svi s bolovima u nogama otišli svojim kućama veseli i nasmijani.

Nikolina Dobrenić, 8. r

22


Odlukom glasača, najljepšom ljubavnom pjesmom Oš Pokupsko proglašena je pjesma Valentinovo, čiji je autor David Pirša, učenik 3. razreda. Davidova pjesma odnijela je pobjedu s čak 88% vaših glasova.

23


Najljepše ljubavne pjesme

Top 5 ljubavnih MALI Volim te mali, daj to shvati. Pjesmu ti pišem, ali ne znam što da ti narišem. Možda jedno srce malo da ti pokažem koliko mi je stalo.

Ako ti to nije dosta, dođi do našeg mosta. Dat ću ti pusu jednu, veliku i mednu. Volim te mali, ma daj to više shvati.

Ivana Zaluški, 6a

ZALJUBLJENE MAČKE Zaljubila sa mala maca pa postala prava faca. Nosi mašnu na vrh glave napravila lokne prave. Haljina joj lijepa plava ide maca doma prava.

Mačku malom srce bije maci takvoj nadao se nije. Sakupio mačak hrabrost svu pogladio brke i stao pred nju. Hej ti maco mala, fina, budi moja Valentina.

Aurora Skrbin, 3. r 24


pjesama David Pirša, 3. r

LJUBAV Ljubav je jedan osmijeh, Ljubav je jedan pogled. Koljena klecava k'o da nisu tvoja, u očima zvijezde ne znaš im ni broja. Nebo je plavije, srce jače tuče i odjednom ne znaš put do svoje kuće.

Martina Dojkovski, 6b

ZBOG NJEGA ŽELIM BITI Zora, sunce, voda ja ti sve to želim biti. U srce ti se uvući i tamo se sakriti. Biti uz tebe kada ti je teško rame za plakanje i to ću ti biti, zvijezde s neba za tebe ću krasti. Nikolina Dobrenić, 8. r

Sva mora svijeta preplivala bih zbog tebe I na kraj svijeta otišla bih čak Učinila bih sve zbog tebe ja jer ti si moja ljubav jedina. Zora, sunce, voda ja ti sve to želim biti. U srce ti se uvući i tamo se sakriti. 25


Posjetili smo

Posjet učiteljici Grozdani U sklopu projekta Hlapićevski je činiti dobro, 13.03. učenice 4. razreda Dorotea, Laura i Antonija te knjižničarka Tihana Strmo posjetile su učiteljicu Grozdanu Blažić, koja je 2004. godine otišla u mirovinu. Učiteljica nas je jako lijepo dočekala i ugostila a kod nje smo išle povodom 100. godišnjice objavljivanja Šegrta Hlapića. Učiteljica Grozdana nam je ispričala kako je nekad bilo u našoj školi i tek smo tada shvatile koliko se toga promijenilo. Rastali smo se uz obećanje učiteljice Grozdane da će nas uskoro posjetiti u našoj školi. Dorotea Kušević, Laura Skender i Antonija Bukovac, 4. r.

uzeju upoznali su najčešće vrste Izvanučionička nastava životinja, pogotovo zvijeri, način Učenici 5., 6.a i 6.b razreda posjetili su Lovački muzej i Zvjezdarnicu u Zagrebu. U Lovačkom njihova života te njihov položaj u muzeju upoznali su najčešće vrste životinja, pogotovo zvijeri, način njihova života te njihov položaj ekološkom sustavu. Učenici su u ekološkom sustavu. Učenici su upoznali i ulogu lovaca i lovstvo kao djelatnost u očuvanju upoznali i ulogu lovaca i lovstvo prirodne ravnoteže u vodenim i kopnenim staništima RH. kaoi Sunčevom djelatnostsustavu. u očuvanju U Zvjezdarnici su učenici slušali predavanje o svemiru Učenici su proširili i prirodne ravnoteže u boravka vodenim ponovili svoja znanja te su aktivno sudjelovali u raspravi. Na završetku svog u i Zvjezdarnici učenici su se popeli na krov zgrade gdjekopnenim je smještenstaništima teleskop pomoću RH. kojeg su promatrali Sunce i njegove pjege. S krova se pruža i lijep pogled na Zagreb.

U Zvjezdarnici su učenici slušali predavanje o svemiru i

Jednodnevni izlet u Zadar Učenici viših razreda bili su na jednodnevnom izletu u Zadru 17. svibnja. Kišovito vrijeme nije utjecalo na dobro raspoloženje niti na realizaciju aktivnosti koje su planirane za taj dan. 26


Posjetili smo i Djeda Božićnjaka Učenici nižih razreda, 11. prosinca, su posjetili Djeda Božićnjaka koji se nakratko zaustavio na brdu Djed u Hrvatskoj Kostajnici. Nakon druženja i radionica vrlo sretni vratili su se u školu.

Muzej krapinskih neandertalaca - izvanučionička nastava Učenici petog i osmog razreda, 8. studenog su bili na izvanučioničkoj nastavi u Krapini. Posjetili su Muzej neandertalaca.

I nikom nije lepše neg je nam Učenici od 1.- 4. razreda u svibnju su bili na jednodnevnom izletu u Martinu pod Okićem a posjetili su i Samobor. Pjesma "I nikom nije lepše neg je nam, samo da je tako svaki dan..." najbolje govori o tome kako im je na izletu bilo lijepo.

Šetnja zavičajem Učenici trećeg razreda, u pratnji svoje učiteljice Jasminke Podlejan i profesora Marija Ožakovića, 24. travnja upoznavali su naš zavičaj. Krenuli su iz našeg nizinsko-brežuljkastog kraja u Posavinunizinski krajolik okružen rijekom Savom. U Veleševcu su pogledali rukavac rijeke Save kojeg mještani zovu Savišće, a nakon uzbudljive vožnje skelom u Vrbovu, stigli su do škole u Bukevju. Nakon kratkog predaha nastavili su put do Muzeja Turopolja i Etnokuće u Dragonošcu. 27 22


Darovitost u našoj školi

Dan darovitih učenika U četvrtak, 21. ožujka, promovirali smo naše darovite učenike. Upoznali smo učenike koji su postigli jako dobre rezultate u sportu, pjevanju, likovnom izražavanju, recitiranju, pisanju pjesama, fotografiranju, sviranju, one koji su izradili svoje prve slikovnice, koji se ističu na nastavi kemije, matematike, vjeronauka, radom u eko grupi...

28


29 2


Potaknuti, stvarali smo

NEVOLJE S BICIKLOM Od suza do osmjeha Ja sam Miron. Prije 5 godina sam pao s bicikla i udario u oba lakta i oba koljena. Tada sam plakao. Mama mi je oprala ranu i sve je bilo dobro. poslije sam se tome smijao. Tada sam imao 4 godine. Miron Bradić, 4. r. PŠ Hotnja

Od suza do osmjeha Jedan moj doživljaj kad sam bio tužan je kad sam pao s bicikla. Lupio sam se u nogu i odmah sam zamotao ranu. Osjećao sam se tužno. Kad je bila rana zamotana otišao sam kući. Raspoloženje mi se promijenilo kad sam ispričao mami i tati. Oni su se smijali i ja sam se smijao s njima. Kristijan Popovčić, 4. r. PŠ Hotnja

Od suza do osmjeha Ja sam Marija Gajdek. Išla sam se voziti na biciklu. Nakon 10 minuta mama me zvala kući. Stjepan mi je zablokirao kočnice. Htjela sam stati, ali nisam mogla pa sam se zabila u kontenjer. Plakala sam, otišla sam u sobu, i nakon nekoliko minuta sam se smijala. Više se nisam vozila 2 dana. Marija Gajdek, 4. r. PŠ Hotnja

Od suza do osmjeha Ja sam Luka. Jednom sam se vozio biciklom i hlaće su mi zapele za lanc od bicikla i bicikl mi je pao na nogu. Nisam više mogao stati na tu nogu pa su me mama i tata odveli u bolnicu tamo su mi rekli da ležim kod kuće i da ću biti dobro. Nakon svega tome sam se smijao. Luka Cavrić, 4. r. PŠ Hotnja

Bicikl Matej Jankeš, 1. r

Bicikl Natalie Božurić, 1. r Moja glava nikad ne spava Moja glava ne spava, dok ja spavam ona razrjeđuje misli. Moja glava je jako dobra, ona se hrani riječima i mislima, ona se odmara subotom i nedjeljom. Moja glava uči i piše i pjeva i stalno se smije. Marija Gajdek, 4. r. PŠ Hotnja

Luka Sučec, 5. r

Moja glava nikad ne spava Moja glava nikad ne spava zato što ona razmišlja i priprema se za sljedeće jutro. Jučer sam učio i hranio sam mozak. Po noći se mozak hrani i daje mi znanje. Karlo Tačković, 4. r. PŠ Hotnja 30 22

Stjepan Kovačić, 5 r


proljeće Visibabe Visibabe su vjesnici proljeća. Rastu uz potoke, rijeke i na šumskim proplancima. Čim se otopi snijeg pojave se njihove glavice. Glavice su im sastavljene od šest listića bijele boje spojenih u obliku malog zvona. Krhke su i nježne, stabljika im je zelena i tanka, a listovi zeleni, duguljasti i uski. Njihovo pojavljivanje me raduje. Svojim zvonom pozdravljaju kraj zime, a ja se veselim proljeću. Mario Rožanković, 2. r

Proljeće u mom zavičaju Stiglo je proljeće. Sunčeve zrake obasjale su livade. Na zelenoj travi prepunoj visibaba, jaglaca i ljubičica igraju se šareni leptiri. Cvrkut ptica odzvanja šumom kao da svira proljetnu pjesmu. Dolazi vrijeme Uskrsa i šarenih pisanica. Djeca se vesele praznicima, a ja se veselim šetnjama s mamom i proljeću u mom zavičaju. Sara Sučec, 3. r

Opis krajolika u rano proljeće Nalazim se na dvorištu iza svoje kuće. Kuća je na brdu, a ispred nje je pašnjak i duboki jarak. Ispred mene je drugo brdo prekriveno snijegom. Sa moje desne strane je oranica, a sa lijeve su susjedove šljive. U daljini se vidi šuma koja je sad bez lišća, samo se jedan dio zeleni jer su tamo borovi. Sara Lukinić, 3. r

Proljetnice Jaglaci su lijepo žuti, zvončići su ljubomorno ljuti. Sunce sve jače grije, visibaba se udobno krije. Ljubica je lijena, kao da latica nije njena. Potočnica plava, dama prava. Proljetnice šarene kao uzorak za haljine. Ivana Blažinčić, 3. r

Nacrtala: Valerija Sučec, 2. r

Ja sam prvi proljetni cvijet Snijeg, led, hladnoća, sve mi to smeta da konačno izađem iz zemlje i pokažem se u svojim raskošnim bojama. Dugo sam već sam i usamljen u blatnjavoj i smrznutoj zemlji. Sa prvim zrakama sunca svi moji prijatelji i rođaci će se pojaviti i zajedno ćemo prekriti šumski pokrov zemlje. Ja sam šafran, ljubičaste boje. Među prvim sam vjesnicima proljeća i uvijek rastem u velikim skupinama. Zaštićena sam biljka i ne smije me se brati, ali tko se toga pridržava? Odličnog sam okusa pa služim kao dodatak mnogim jelima. Najdraže mi je kada sunce obasja kapljice rose na meni. Kad procvjetam, u mojem cvijetu možete uživati desetak dana. Tada nestajem i vraćam se ponovo u zemlju i čekam novo rađanje u proljeće. Kratko trajem, ali sam lijep i ne umirem, već se svake godine ponovo rađam i otkrivam što je novo svakog proljeća. David Pirša, 3. r 31 22


Potaknuti, stvarali smo

Ljetni praznici Ovoga ljeta bilo je mnogo zanimljivih događaja. Igrao sam se s prijateljima i povremeno odlazio na Kupu. Najzanimljivije mi je bilo u Zagrebu. Posjetio sam mjesta na kojima sam se nekada stalno igrao. Juraj Valent Pocrnić, 2. r

Ljeto

Družba Pere Kvržice, Melita Mioković, 4. r.

Družba Pere Kvržice, Lidija Muža, 4. r.

Družba Pere Kvržice, Dorotea Kušević, 4. r. 32


Jesen

Emanuela Skender, 2. r.

Mario Rožanković , 2. r.

Ivana Blažinčić, 3. r.

Valentin Jankeš, 2. r.

Lucija Vranešić, 1. r.

Patrik Šestak, 2. r.

33


Potaknuti, stvarali smo

Zima u zavičaju, Lucija Sučec, 1. r

34 22

Zima, Natalie Božurić, 1. r


U pozadini radovi uÄ?enika 6a

35 22


Potaknuti, stvarali smo

MOJ DEDA

Sačuvajmo zavičajnu baštinu, Ivan Čunović, 7. r

Moj deda je pravi bečar on babu gledi dok čisti vrčar. Njemu vsaki posel je lak jer on je pravi težak. Kad vupali traktor taj i krene kroz naš kraj, Poslu se najviše veseli vsi znaju sad a znjem tak i mi. da treba delat. Voli biti prvak i v polju saditi mak. Leon Lukinić, 3. r

MOJ DEDA Moj deda je tak kak mladi fakin. Stalno se šali zmenom i igra. Navek nekaj dela kak majstor MOJA BABA Đepeto. Zove me: „ Di si Moja baba ima smeđe lasi moj mali komparant?“ i lepe plave oči. Malo joj Ivan Belečić, 3. r fali zubi, ali se moja baba snalazi i bez njih. Jako voli heklati, a od toga joj strada vid. Silvija Lugarić, 3. r

MOJ DEDA Moj deda zove se Josip. Ima puno let čak 84. Život mu je navek bil težek. Imal je 4 brata i 4 sestre. Moja baka Barbara odavno je mrela. Nisam ju ni poznala. Deda me navek nekaj ispituje. Gledi televiziju i decu koja idu iz škole. Moj deda ima mačke. Volim se z njima igrati. Štela bi da moj deda još dugo živi. Dora Škrinjarić, 3. r

MOJA BAKA

Kapela Sveta tri kralja, Ivana Blažinčić, 3. r 36 22

Moja baka Bara je najbolja. Ja sem je najdraža unuka. Uvek kad baka dobi penziju kupi mi u dućanu kaj god ja oču. Volim se igrati s bakom i iti u šetnju jer mi ona pripoveda svakakve priče. Zna nekad biti malo zločesta ali to je moja baka i jako ju volim. Sara Sučec, 3. r


Narodne nošnje, Dora Škrinjarić, Valentin Čunović i Ivana Blažinčić, 3. r

KAK JE NEKAD BILO, PRIČA MOJA BAKA Kad sem bila mala, deca su morala iti na pašu sa svinjemi i kravami. Doma su nam dali sira i kruva. Na pašu sem išla u šumu. Svinje su se znale raštrkati da sem celu popoldenku morala drčati za njemi. Nekad je zmenum išel i brat i onda mi je bile leže. Ni mi baš bile lepo na paše, a bole i to jer bi mi doma pak našli neki drugi posel. Sara Lukinić, 3. r

DEDA Moj deda zove se Miroslav. Voli se nekada popodne počinuti. On ima smeđe oči. Jako voli delati, raniti krave, svinje i kokoši. Voli i orati. Ima dva traktora velikog i malog. On je pravi kuvar, priprema fina jela. Veronika Blažeković, 3. r

MOJA BAKA Moja baka zove se Marica. Ona je jako dobra i navek se brine zame. Kada sem prinje navek me pita oču si kaj pojesti, kak sem i kak je bilo u školi? Ja je volim pomagati kada nekaj dela. Kada je bila u bolnice jako mi je bilo za nju i bil sem tužen. Nacrtal sem je crtež i poslal da ju razveselim. Moja baka mi nevek nekaj kupi. Ja jako volim svoju baku i sreten sem kaj ju imam. Stjepan Jankeš, 3. r

MOJ DEDA Moj deda se zove Josip. Drag je, smiješan i vrijedan. Kada je proljeće moj deda čupka travu u vrtu. Kada je ljeto, vodi nas na kupanje. Pitaju me tko mi je to, a ja ponosno kažem - To je moj deda. Mihael Gršetić, 3. r

Kulturna baština, Nikolina Dobrenić, 8. r

37 22


Potaknuti, stvarali smo

Moj krajolik Sjedim na terasi svoje stare drvene kuće. Gledam brda i prekrasnu dolinu. Prije nekoliko dana bilo je jako puno snijega. Sada se otopio. Ispred mene je voćnjak. U njemu rastu jabuke, šljive, orasi, višnje i kruške. Ispod voćnjaka, u dolini teče potok. Iza potoka, na brdu je selo, a iza sela teče rijeka Kupa. U daljini je velika šuma i selo Bučica. Volim pogled sa svoje terase. Kada dođe pravo proljeće bit će još ljepše. Zazelenit će trava, a uz potočić procvjetati visibabe. Dora Škrinjarić, 3. r

Antonio Kovačić, 6a 38 22

Patrik Sučec, 6a

Ja u svom gnijezdu Ja u svom gnijezdu sam poput malenog ptića lutam, skakućem i cvrkućem. A moji roditelji mi donose hranu i brinu se o meni jer su oni već odrasli ptići, tu postoji jedna ptićica, inače moja seka. Svakoga dana napuštam svoje gnijezdo jer idem u školu, ali se kasnije vraćam. Moje gnijezdo je meni najdivnije mjesto i uvijek se tu radosno vraćam, jer tu provodim svoje djetinjstvo, svoje radosne, a ponekad, i tužne trenutke. Ivan Lukinić, 6b


Ja u svom gnijezdu Bio je to početak oštre zime kada su moji roditelji bili pozvani na zabavu njihovih prijatelja. Moj stariji brat, starija sestra i ja trebali smo ostati sami kod kuće. Znali smo da se mama i tata vraćaju kasno navečer. Poslije odlaska mojih roditelja brat i sestra su se odmah spremili i izašli, a ja sam ostala sama u svom nepotpunom gnijezdu. Radila sam svakakve stvari da mi vrijeme brže prođe, ali nije, ono kao da je cijelo vrijeme stajalo. Osjećala sam se usamljeno, a i bilo mi je dosadno, jer moje gnijezdo ne čini samo dom već i osobe koje žive u njemu i koje ga stvaraju. Znala sam da život bez roditelja, sestara i brata nije moje pravo životno gnijezdo. Kada su svi stigli kući, sve sam ih izgrlila i izljubila i rekla im: Vi ste moje gnijezdo. Svoje gnijezdo nikad nemoj napustiti, a ni zaboraviti, jer u njemu odrastaš i živiš svoj život. Ivana Cirković, 6b

Ja u svom gnijezdu

Dolazim iz Hrvatske

Star sam 12 godina. Jedva čekam navršiti 18. pa da odem u Englesku, s dobivenom stipendijom. Mnogi iz mog razreda ne žele otići od kuće s 18 godina, jer bi im nedostajali roditelji. Ja mislim da je potrebno otići od roditelja u određenom vremenu, jer se tako učimo samostalnosti i odgovornosti. To je dio odrastanja. Meni nekada roditelji nedostaju, a nekada ne, jer se većinu vremena naučim biti bez njih, posebice kad sam sam kod kuće. Nisam ja jedini koji tako misli. Ima nas puno. Trenutak koji provodimo s obitelji nas jača i priprema za odlazak. Sada još imamo vremena; zato možemo ugodno i veselo biti s obitelji. Mateo Muža, 6b

Ja dolazim iz Hrvatske iz svog rodnog kraja. Meni je lijepo u Hrvatskoj i ja jako uživam. Svi bi ljudi trebali doći u Hrvatsku na naše Jadransko more. Turisti bi trebali obići cijelu Hrvatsku da vide njen sjaj i miris, da vide tu ljepotu gorskog kraja i velike slavonske ravnice. Svi bi trebali doći vidjeti naše Jadransko more vidjeti njegovu ljepotu. Turisti bi trebali kušati Hrvatske specijalitete, morske plodove i neka fina slavonska jela npr. Slavonski pršut, Slavonski kulen, morske specijalitete, zagorska vina i rakije. Hrvatskih kulturnih spomenika ima puno, a najpoznatiji su: Dubrovačke zidine, zagorski vinogradi, Zagrebačka katedrala, pulska Arena i vukovarski Vodotoranj. Hrvatskih gradova ima puno, a glavni grad je Zagreb, još neki su: Osijek, Sisak, Split, Rijeka, Dubrovnik, Pula. Hrvatska ima i svoje nacionalne parkove Plitvička jezera, Risnjak, Krka, Mljet, Cres i Kornati. Neka svi vide da ja dolazim iz Hrvatske, da ja volim svoju Zemlju i da ona voli mene. Ja ju nedam nikome i nitko mi ju ne može uzeti, jer to je moja Hrvatska. To je moja Domovina. Ivan Lukinić 6b

Kristijan Cvitić, 6a 39


Potaknuti, stvarali smo

Moja obitelj i ja Moja najvažnija vrata Moja najvažnija vrata nikad nisu zaključana, uvijek su otvorena za mene, moga brata i sestru. To su vrata ljubavi moje mame i tate koja se nikada neće zatvoriti. Ponekad se malo pritvore kada smo zločesti, ali nikada se ne zatvaraju. Nadam se da će vrata ljubavi još dugo biti otvorena jer se iza tih vrata ničega ne bojim. David Pirša, 3. razred

Što je prijateljstvo? Prijateljstvo nam je svima potrebno i jako je važno. Prijatelji se često druže, igraju se i razgovaraju. Najveću važnost vidimo kad nam je potrebna njegova pomoć . Kad imamo prijatelja nismo sami jer je on s nama i kada smo tužni i kad smo sretni. Sretan sam jer imam prijatelja. Valentin Jankeš 2. r

Marija Cvitić, 1. r. Ana Skender, 1. r. Moja obitelj iz mašte Moju obitelj čine moja žena i moja djeca. Ja sam po zanimanju automehaničar a moja žena doktorica. Moja djeca su mala, idu u školu i jako su dobri đaci. Kad dođem s posla gledam filmove i igram se s djecom. Sa svojom djecom provodim malo vremena jer dugo radim, najviše igramo šah. Luka Cavrić, 4. r PŠ Hotnja

Moj tata Moj tata zove se Darko. On je ove godine proslavio svoj 33. rođendan. U školu je išao u Kravarsko. Volio je učiti, a posebno je volio zemljopis. Njegova želja je bila da postane profesor zemljopisa,ali mu se nije ispunila. Sada radi u Zagrebačkoj pekari Klara kao voditelj noćne smjene i jako voli svoj posao. U slobodno vrijeme radi na gospodarstvu kod kuće. Ja najviše volim kad se igra sa mnom i bratom Dominikom. U životu mu je najvrednije zdravlje i sreća cijele obitelji. Mama, brat i ja osjećamo njegovu veliku ljubav i dobrotu. Valerija Sučec, 2. r

Dominik Sučec, 1. r.

Josip Sečenj, 1. r. Dominik Šandor, 1. r.

Lucija Sučec, 1. r. 40 22

Karlo Antolović, 1. r.


Prijateljica Imam jednu prijateljicu pravu deklicu. Ona je snažna pa želi biti važna. Kad dođe njena dušica nju obuzme srećica. To vam je moja prijateljica kad ju obuzme srećica. Dora Škrinjarić, 3. r.

Moja obitelj iz mašte Ja imam svoju obitelj. Moja obitelj čine moj muž i moja djeca. Ja sam po zanimanju frizerka a moj muž automehaničar. Moja djeca su još mala oni idu u školu u 1. r. i u malu školu. Moja djeca su dobri a ponekad zločesti. Kada dođem kući, ja se igram s djecom čovječe ne ljuti se. Ja i moja djeca se igramo najviše 1 sat. Ja i moja smo obitelj jako dobro. Marija Gajdek, 4. r. PŠ Hotnja

Jutarnje buđenje Ja najviše volim spavati ujutro. Ne znam zašto su odrasli smislili da škola počinje tako rano? Svako jutro u sedam sati mama me budi, a ja pokušavam što duže ostati u krevetu. Mama mi u krevet stavlja malog bracu, jednogodišnjeg Gabrijela. Zna da pored njega neću moći spavati. Njegove male ručice koje me čupaju za kosu i nježne slinave pusice najljepši su početak dana. Brzo ustajem iz kreveta i spremam se u školu. Stavljam torbu na leđa, a bus prolazi cestom. Zakasnio sam. Obećavam mami da ću sutra biti brži od autobusa, a danas će seku i mene do škole odvesti tata. Patrik Šestak, 2. r

To sam ja Zovem se Emanuela, imam osam godina i idem u drugi razred OŠ Pokupsko. Živim u Skender Brdu u obitelji koju čine mama Biserka, tata Tomica, seka Iva i dvije bake - Slavica i Ruža. Imam dugu, ravnu, svijetlosmeđu kosu. Lice mi je okruglo i nježno, a na licu se ističu moje lijepe zelene oči. Volim se lijepo odijevati, a u tome mi pomaže mama koja kupuje odjeću koja mi se sviđa. Volim se igrati na računalu, igrati se skrivača i jako sam dobra u pečenju palačinki. Htjela bih biti bolja u matematici i veselim se lijepim ocjenama. Ljeti bih voljela otputovati na more. Emanuela Skender, 2. r Crtež s panoa 2. razreda povodom Dana obitelji.

Sara Šandor, 1. r.

Petra Jankeš, 1. r.

Sara Šestak, 1. r.

41 22


Potaknuti, stvarali smo

Moji savjeti za dobar dan Idite ranije spavati večeras, tako da budete odmorni sutra. Jedite zdravo za doručak, ručak i večeru. Koristite riječi „Molim te“ i „Hvala“. Činite dobre stvari i pomažite drugima. Učinite nešto lijepo za drugoga. Provedite vrijeme s prijateljima. Budite marljivi, pišite zadaće i učite. I po meni najvažnije, budite nasmijani i sretni i kad ne postoji razlog za to. Leon Protić, 3. razred

42 22

Valerija Sučec, 2. r


Stara voćka Živio jednom jedan kralj, a imao lijep, velik vrt. U njegovu vrtu živjela je mala vila. U tom vrtu rasla je prekrasna voćka. Kralju je ta voćka bila najmilija. U proljeće bi imala ružičaste cvjetove, ljeti bi bila prekrivena zelenim lišćem, a u jesen imala je puno slatkih jabuka. Kralj je svaki dan jeo mirisne jabuke, zato je bio zdrav. Voćka je počela starjeti, gubiti snagu. Došla je zima, voćka se počela sušiti. U proljeće rascvale su sve voćke u vrtu, samo je ta voćka stajala siva i suha. Kralj je zatim naredio vrtlaru da posjeće voćku. Nedugo zatim kralj se razbolio. Vrtlar je uzeo sjekiru i otišao u vrt da posjeće voćku. Kada je vrtlar stigao u vrt došla je vila i rekla mu da ne sjeće voćku. On joj je rekao da mora poslušati kralja. Vila mu kaže ako ne posjeće voćku da će ozdraviti kralja i da će dati biljci plodove. Vrtlar nije posjekao voćku, vila je ozdravila kralja, a voćka je dobila plodove. Luka Cavrić, 4. r. PŠ Hotnja

Drvo u cvatu, Miron Bradić, 4. r. PŠ Hotnja

43 22


Slobodne aktivnosti u našoj školi

SPORTSKE AKTIVNOSTI U našoj je školi dobro poznata uzrečica „U zdravom tijelu, zdrav duh“. Učenici cijele škole rado sudjeluju u različitim sportskim aktivnostima, kao što su streljaštvo, stolni tenis, šah i nogomet. Tako su učenici Stjepan Klasnić iz 8. razreda i Ivan Šestak iz 5. razreda sudjelovali na Županijskom natjecanju u streljaštvu koje je održano 05.02.2013. u OŠ Dubrava u Vrbovečkoj Dubravi i osvojili časno 3. mjesto.

MAKETARSTVO Pod budnim okom profesorice tehničke kulture, Darije Karabašić, vrijedni maketari ove su školske godine bili izuzetno kreativni i maštoviti. Procijenite sami.

44 22


MLADI KNJIŽNIČARI Članovi grupe Mladi knjižničari svaki drugi petak sedmi sat, upoznavali su se s radom knjižnice, rasporedom knjižnične građe, važnošću čitanja, ali prvenstveno su se družili i zabavljali i tematskim plakatima i radovima obilježavali važne datume i događaje.

FOTO GRUPA Foto grupa osnovana je prije četiri godine i djeluje u sastavu UZ Lajdica kao samostalna sekcija. Do sad je sudjelovala na županijskoj smotri učeničkih zadruga i to vrlo uspješno te na natječaju za najbolju digitalnu fotografiju u OŠ I. Merza u Zagrebu. To je uslužna djelatnost koja pokriva sva školska i izvanškolska zbivanja te se ujedno bavi i fotografiranjem te prodajom skupnih i pojedinačnih fotografija. Sudjeluje i u humanitarnim akcijama, a u njenom sastavu su učenice 8. razreda: M. Čunović, M. Šandor, N. Dobrenić, A. Dobrenić i N. Šestak. Voditelj sekcije je Marijo Ožaković.

45 22


Intervju

Kako su naše profesorice i profesori odabrali zanimanje? Kakvi su bili učenici? Kako su se uopće našli u našoj školi? Za ovaj smo broj Lajdice zamolili profesoricu kemije i biologije Jasnu Šego i profesora povijesti Sinišu Tišmu da nam ispričaju nešto o sebi.

Prof. Siniša Tišma sa 7 godina P: Tko Vas je vodio u školu na prvi dan škole? Kako ste se osjećali? O: Tog dana se jako slabo sjećam, mislim da me je vodila mama, bio sam uzbuđen. P: Kakav ste učenik bili u osnovnoj školi? O: Od 1. do 4. razreda prošao sam sa 5, (odličan), od 5. do 8. razreda prošao sam sa 4, (vrlo dobar). P: Kako ste odlučili postati profesor povijesti? O: Povijest me jako zanimala. Odlučio sam u 4. razredu srednje škole. P: Kako ste došli do posla u našoj školi? O: Najprije sam radio u Kravarskom, a 1995. godine sam sa dijelom učenika prešao raditi i u Pokupsko. P: Tko vam je uzor? O: Nitko posebno, općenito profesori koji su mi predavali. P: Tko vam je najbolji kolega/kolegica? O: Dobri su mi svi, a najviše profesorice iz biologije i geografije. P: Jeste li ikada požalili zbog toga što ste profesor povijesti? O: Ponekad, dok sam bio mlađi imao sa iluzija. Ipak, volim svoj posao. Sviđa mi se i rad u muzeju. P: Bi li Vam bilo drago da Vaša djeca pođu vašim stopama? O: Ne, teško bi dobili posao. Bolje bi im bilo da uče matematiku i strane jezike. P: Volite li svoj posao? Što biste promijenili? O: Da, volim. Promijenio bih dosta toga npr. da učenici budu pristojniji i da bolje uče. P: Koga od učenika vidite na Vašem mjestu? O: Najvjerojatnije nikoga, možda ipak Antonija Šandora 46


P: Tko Vas je vodio u školu na prvi dan škole? Kako ste se osjećali? O: Mama, jako uplašeno. P: Kakav ste učenik bili u osnovnoj školi? O: Odličan, jako sam voljela školu. P: Kako ste odlučili postati profesor biologije? O: Odjednom. Jako sam voljela prirodu, biologiju i kemiju, ali i hrvatski i engleski jezik te likovnu kulturu. P: Kako ste došli do posla u našoj školi? O: Preko oglasa u novinama; već sam bila zaposlena u jednoj školi ali na nepuno radno vrijeme – trebala mi je nadopuna sati do punog radnog vremena. P: Tko vam je najbolji kolega/kolegica? O: To ću zadržati za sebe. P: Jeste li ikada požalili zbog toga što ste profesor biologije? O: Ponekad, ali samo zbog plaće koja je za nas s fakultetskom naobrazbom daleko premala. P: Bi li Vam bilo drago da Vaša djeca pođu vašim stopama? O: Ne, jer bih htjela da se bave unosnim i dobro plaćenim zanimanjima. P: Volite li svoj posao? Što biste promijenili? O: Jako volim svoje zanimanje i školu u kojoj radim. Promijenila bih odnos društva prema učiteljima, propise koji reguliraju odnose između učenika i učitelja i naravno, povećala bih plaće zaposlenima u sustavu obrazovanja. P: Koga od učenika vidite na Vašem mjestu? O: Niti jednog, za sada.

Prof. Jasna Šego sa 7 godina

Novinarke: Katarina Gajdek i Nikolina Dobrenić 8. r 47


Matea Šandor kao mala htjela sam biti učiteljica

a sada želim postati medicinska sestra

Matija Piculek kao mali htio sam biti

kuhar a sada želim postati informatičar

Antonio Slade ne sjećam se što sam htio biti kao mali

Dario Turković kao mali htio sam biti

a sada želim postati grafičar

automehaničar a sada želim postati vozač

Antonio Šandor kao mali htio sam biti

učitelj a sada želim postati doktor

Brzo nam je stigao i kraj ove školske godine i kako uvijek biva uslijedio je oproštaj od osmaša. Što na kraju kazati našim osmašima koji će zakoračili u novo, još neotkriveno razdoblje svojega života već poželjet im sreću u daljnjem životu i školovanju!? Opraštaju se od djetinjstva, od prijatelja koji odabiru svoje vlastite životne putove, od profesora koji su im prenosili svoje znanje s nadom da će im pomoći u daljnjem školovanju…

Katarina Gajdek kao mala htjela sam biti sutkinja

a sada želim postati kirurg

Štefica Popovčić kao mala htjela sam biti kuharica

a sada želim postati agronom

Nikola Bradić

Silvija Lukinić

kao mali htio sam biti

kao mala htjela sam biti klizačica

pilot a sada želim postati informatičar

48

a sada želim postati psiholog


Zlatko Štimac kao mali htio sam biti

policajac a sada želim postati konobar

Nikolina Dobrenić kao mala htjela sam biti frizerka

a sada želim postati dizajner interijera

Josip Škrinjarić kao mali htio sam biti

astronaut a sada želim postati kuhar 49


Ljetne zabave

Perle od papira Ljetni praznici su dugi, kada više ne znaš što bi sam sa sobom zabavi se uz izradu perli od papira. Pozovi i prijateljice. Bit će zabavnije! POTREBAN MATERIJAL: • papir – razne novine, časopisi, leci, papir za zamatanje • obično ljepilo, najbolje u sticku • ljepilo za drvo • čačkalice, ravnalo, olovka, škare • lak

IZREZIVANJE PAPIRA Označite papir kao na shemi ovisno o obliku perlica koji želite napraviti. Idealna veličina papira je A4 format. Prvo cijelom dužinom papira, na dvije suprotne strane, napravite točkice na željenoj širini. Širina može varirati od 0,5 cm za male, 1-2 cm za veće pa do 5-6 cm za velike perle. Za početak napravite nekoliko različitih i tek onda odlučite kakve ćete raditi ovisno o nakitu koji želite napraviti. Nakon označavanja rubova spojite točkice kao na slici i izrežite papir.

50


IZRADA PERLI Počnite namatati papirnati trokutić na čačkalicu počevši od šire strane. Nakon što ste papir omotali nekoliko puta ostatak namažite ljepilom. Početak se ne maže kako bi perlicu mogli lako skinuti s čačkalice. Kada ste pri kraju s namatanjem, još jedanput namažite ljepilo na sam vrh papira i dovršite perlu. Lagano ju skinite s čačkalice.

DOVRŠAVANJE Gotove perle premažite lakom za sjaj i čvrstoću. Za kraj možete perlice posprejati i autolakom.

51


Kutak za najmlađe – isprintaj i oboji


Horoskop

56

VODENJAK: Prijatelji, frendovi, škvadra, ekipa! To je to što te zanima i što ti je ovo ljeto jedino potrebno da sve bude po tvom i najbolje što može biti.

RIBE: Ide vam za rukom, zar ne? Ovo ljeto vam se čini sve boljim i boljim, a vi ste sve sretniji i lepršate od same pomisli da je nova školska godina još daleko.

OVAN: Nema sumnje ljeto je stiglo, i to se, osim u prirodi, najbolje vidi na tebi. Sva sreća ovoga svijeta te prati tko zna možda je ovo najbolje ljeto za tebe.

BIK: Da, da. Stiglo je ljeto, stigle su i nove ljubavi. Ne znaš ni sam/sama zašto i kako je došlo do tvoje zaljubljenosti ali to te čini sretnim. Tijekom ljeta srest ćeš stare prijatelje ali i nove.

BLIZANCI: Ispred tebe su tri mjeseca ljeta i zabavljanja koji će ti ostati u sjećanju jer donose velike promjene u tvome životu. Zvijezde su ti naklonjene - iskoristi to!

RAK: Vidi se otkako je ljeto, ti si sve manje u kući u druženju sa roditeljima i sve više si vani, na zabavama, upoznavanje novih simpatija je za tebe novi hobi. Izgleda da ti neće biti dosadno ovo ljeto.


LAV: Nakon škole osjetit ćeš kako ti je pao teret sa leđa i totalno ćeš se opustiti i zabavljati. Dolaze bolji i sretniji dani za tebe i tvoje prijatelje. Naravno morate paziti što radite i kako. I, pazi se ljubavi!

ŠKORPION: U posljednje vrijeme su vam počeli nedostajati škola i učitelji ili to samo ja pišem neke vaše jako dobre snove. No, u svakom slučaju u ljetu ćete pustiti mozak na pašu i misliti na mnogo važnije vama stvari.

DJEVICA: Niste mogli dočekati da prođe škola i svi oni ispiti koji su bili za vas noćna mora. Ispred vas je ljeto zbog kojeg ćete poželjeti da škole uopće više nema.

STRIJELAC: U posljednje vrijeme čini vam se da niste nikada bili sretniji. Sada su vam na pameti sve osim one škole. Bit će novi ljubavi, frendova, uzbuđenja kad za njih dođe vrijeme.

VAGA: Ako do sada niste imali sreće u ljubavi, ovo ljeto je ljeto za vas. Moglo bi se sve promijeniti i mogli biste se zaljubiti kako još nikada niste. No ipak ne očekujte previše. Prava ljubav se najčešće rađa tiho, bez najave.

JARAC: Hmm… Jeste kad zamislili želju da ovo ljeto bude vaše njabolje, nove simpatije, pustolovine, zabave e pa mislim da vam se želja ostvarila!

U zvijezde gledala: Josipa Pavušek, 8. r 57


STRIP

Strip osmislio i nacrtao: Ivan Čunović, 7. r


Lajdica br 4