OSkultura - siječanj 2016.

Page 1

KULTURA

Os

SNJEŽANA BANOVIĆ

broj 19. ◄► siječanj 2016.

LUKA BEKAVAC

Osijek itekako ima svoju kulturnu povijest, a njezin je glavni problem to što izvan grada nije dovoljno poznata, prepoznata i vrednovana.

Titula prijestolnice je ulaznica za intenzivan proces rasta P

rimarni cilj cijeloga procesa nije mumifikacija grada i njegove povijesti, novo pakiranje i efektna prezentacija najšire shvaćene baštine, nego stvaranje uvjeta za neku vrstu “održivog razvoja” koji više ne podrazumijeva samo kompetentno i kvalitetno djelovanje stožernih kulturnih institucija u gradu, nego i osmi-

Kazališna redateljica

Snaga je u živoj literarnoj sceni, a potencijal u studentima

O

Književnik

šljavanje novih oblika financiranja, proizvodnje i konzumiranja kulture koji će stimulirati drugačije, “male”, izvaninstitucionalne inicijative. Umjesto inzistiranja na tradiciji kao nečemu što trebamo samo čuvati i pasivno reproducirati, možda je ovo dobar trenutak za razmišljanje o tradiranju kao slanju nečega u budućnost. VIŠE

d najvećeg grada na istoku Hrvatske očekuje se da će potaknuti razvoj lokalnih resursa i uključivanje velikog dijela stanovništva u projekt, a istovremeno iskoristiti dobiveni naslov za privlačenje medijske pažnje i što većeg broja turista. Razvoj lokalne umjetničke scene potiče Naslov se ponajbolje europske naručivanjem prijestolnice novih djela, primjerice Lise koristi kao verpool (2008.) platforma je svoj program za poticanje temeljio upravo dodatnog kulna produkciji novih djela te je turnog razvoja. imao 60 premijernih sadržaja. Istovremeno, Krakow je kritiziran zbog prevelikog angažmana stranih umjetničkih imena, a Weimar zbog programa kojeg je većim dijelom sačinjavala tzv.visoka kultura. VIŠE


2

ZGRADA ŠIBICARE Nalazi se u Reisnerovoj ulici, a Prvu osječku tvornicu ognjila osnovao je Emerich pl. Reisner 1856. godine. Tada je bila jedina te vrste u u južnoj Europi.

DINA KARADŽIĆ

Pružimo građanima slobodu i mogućnost za proaktivnost B

ilo izvrsno kada bi tijela javne uprave Grada Osijeka polagala nade u profesionalizam, transdisciplinarnost i mobilnost u kulturi te u mlade dinamične nezavisne inicijative, barem toliko koliko tradicionalno povjerenja ulažu u konzervaciju baštine, kulturni amaterizam i klasičnu kulturu. Osijek je dosta statičan pa bi s razine javne uprave valjalo građanima pružiti slobodu i mogućnosti za proaktivnost, a ne u kontinuitetu javne resurse koristiti za razvitak preventivnih strategija. VIŠE

JASNA KOMENDANOVIĆ

Mi djecu moramo zarazno zaljubiti u kulturu, doslovno i doživotno

Operna pjevačica HNK Osijek i volonterka

N

erealno je očekivati da ćemo nekim čudom usput odgojiti klince u odrasle konzumente koji razumiju, cijene i žele gledati kako program nacionalne kazališne kuće koja kao takva mora i ima visoke kriterije u odabiru onog što se postavlja na scenu, tako i izložbe u Galeriji ili muzejima. I još da imaju i svoje kritičko mišljenje, jasno, ne podilazeće, ne ulizivajuće. Trebaju nam glazbene i književne matineje za djecu i mlade i treća pozornica za sudjelovanje u stvaranju glazbeno scenskih i dramskih uradaka. VIŠE

DARKO VARGA

Kopački rit je gotovo u „dvorištu“ grada Osijeka C

Umjetnička organizacija Format C

Simfonijski orkestar u sportskoj dvorani je nešto nedopustivo. EVA HÜHN

estom, od Dravskog mosta do Sakadaša ima manje od 12 kilometara. Kopački rit nije samo adut općine Bilje i Baranje nego i Osijeka. U kulturu spada i odnos prema prirodi i okolišu i njegovo očuvanje govori o svijesti, o kulturi ponašanja i načina života stanovnika određenog područja. Ponos grada su njegovi parkovi, ali je to i Park prirode i Posebni zoološki rezervat Kopački rit. Ali, da bi to bilo stvarno, stanovnici bi o svom kraju, o njegovim vrijednostima, trebali znati izreći barem 5 rečenica. VIŠE

Publicist


AB OVO

Kultura nije luksuz već nadogradnja svakodnevnog života. IVA BULJUBAŠIĆ I MARTA BORIĆ

Skulptura je rad kipara Slavomira Drinkovića, a postavljena je na Trgu bana Josipa Jelačića u Donjem gradu 2009. godine. Predstavlja Osijek koji je nastao na temeljima stare Murse.

MICHAL KUCHARSKI, KATARZYNA DYELEVSKA, KATRINA UPATNIECE

Tvrđa može živjeti 24 sata, ali ne samo za studente V rijedno je razvijati potencijal koji Tvrđi daje Sveučilište i škole i integrirati ih više s ostalim javnim institucijama, ali i stanovnicima četvrti. Stvoriti prostor za uzajamno pomaganje i razmjenu iskustava i sposobnosti. Zato stanovnici Tvrđe trebaju dati i svoje ideje, reći ono što očekuju od nas, i znati što žele postići. Festung hotel bi mogao biti veliki infrastrukturni napredak za četvrt koja će postati još atraktivnija i za turiste i stanovnike. VIŠE

Cilj projekta Festung hotel je oživljavanje četvrti i poboljšanje financijske situacije stanovnika.

Studenti Odjela za kulturologiju

IVANA BESTVINA BUKVIĆ

VESNICA MLINAREVIĆ

Osijek ima ograničenu mogućnost apsorpcije kulturnih sadržaja

Valja razumjeti i poticati poduzetništvo u kulturi U

V

jerujem u nove projekte koji bi integrirali znanost i umjetnost, a zamašnjak su za novonastajuću kulturnu industriju. Kulturni turizam omogućava optimalno korištenje kulturnih resursa kroz očuvanje materijalne i duhovne kulture kao izraza identiteta grada, jer upravo kultura kreira priču, doživljaj, iskustvo, a onda i vrijednost koja se pretače u stil života i kulturu slobodnog vremena. Posjetitelja Osijeka zanima iskustvo, aktivnost, kultura i edukacija, želi upoznati specifičnosti kulture i sudjelovati u svakodnevnom životu lokalne zajednice. VIŠE

Prodekanica za nastavu i izvanredna profesorica na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti te predsjednica Lions kluba Mursa

Identitet je utkan i u arhitekturu grada koja se nažalost oskrnavila u različitim dijelovima grada u vremenu grabljivog kapitalizma koji ide za profitom gdje je čovjek/ljudi izgubio/li smisao.

suradnji s drugim institucijama neophodno je razvijati Osijek i regiju kao turističku Predsjednica destinaciju koja katedre za kulturalni nudi kulturne, menadžment Odjela umjetničke, za- za kulturologiju bavne i edukaDugoročna tivne sadržaje. U okviru naveodrživost denog, Odjel za projekta bez kulturologiju prodajnog tržišsudjeluje u ta i financijske radnoj skupini isplativosti nije Dunavsko-pamoguća. nonske regije koja obuhvaća gradove nama susjednih država s ciljem kreiranja politika i promicanja suradnje na povećanju vidljivosti i turističke atraktivnosti ove regije. VIŠE

3


SINAGOGA

Kazalište nije intendant niti će ikada biti. Kazalište su umjetnici i popratno osoblje. IVANA SOLDO ČABRAJA

Sagrađena je 1903. godine u Donjem gradu, u Cvjetkovoj ulici. Od 1950. godine koristi ju Evanđeoska Pentekostna crkva koja ju je i otkupila ranih 70.-ih godina prošlog stoljeća.

TIHOMIR ŽIVIĆ

Tvrđa ima šarm starine prožete vibracijama mladosti

Voditeljica Francuske alijanse u Osijeku

T

Erasmus koordinator Odjela za kulturologiju

Revitalizacija Tvrđe ne smije značiti da ju pretvaramo isključivo u bučnu mladešku oazu!

vrđu je potrebno sagledavati integralnije, ne samo kao historiografsku i geografsku datost austrijske barokne utvrde. Potrebno je istražiti, harmonizirati i naposljetku sintetizirati tu postojeću ponudu u dodatnu, novostvorenu vrijednost, primjereniju 21. stoljeću. Ona može, uz primjerene intervencije, doista jednog dana postati umanjeni „osječki Heidelberg“, dakle dinamična, pulsirajuća četvrt s raznovrsnim obrtničkim i ugostiteljskim sadržajima za posjetitelje svih uzrasta, dostupnima 24 sata. VIŠE

NADA JOVANOVIĆ

Pitanje o identitetu treba postaviti ljudima izvan Osijeka

O

no što sam u drugim dijelovima Hrvatske ili u inozemstvu čula o Osijeku, vodi me do zaključka da smo prepoznati uglavnom po suhomesnatim prozvodima i ribljim specijalitetima. To jest dio našeg kulturnog identiteta ali mislim da se kulturna baština i identitet temelji i na drugim stvarima. No, sve te pojedince, organizacije, udruge i institucije

koje danas predstavljaju duh kulturne raznolikosti, baštine i multietničnosti moramo uključiti u proces donošenja odluka i kreiranja politike umjesto što ih, kada nam to odgovara, prikazujemo kao kakvu mečku na lancu. VIŠE

Osijek i šira regija jedinstven su primjer izvornog europskog duha.

MIROSLAV KABLAREVIĆ

Pjesnik i predsjednik Društva pjesnika Antun Ivanošić Osijek

Sretni i zadovoljni, nasmiješeni ljudi najbolji su ambasadori

P

otrebno je učiniti sve da svima bude bolje i tek će se onda i stranci dobro osjećati i neće im dolazak u Osijek biti kao putovanje vremeplovom u daleku prošlost. Ja sam se prije nekog vremena tako osjećao nakon povratka iz Beča, a bio sam tamo samo tri dana. Osijek nisu samo tamburice, čvarci i kulen i ne postoji samo od 91. Osijek je sjajna, fascinantna, topla priča koja, nažalost, ima tužan kraj. Ali mora biti ispričana. VIŠE

Nepostojanje jasnog plana kako nešto učiniti, tko će učiniti i kojim sredstvima čini sva nastojanja krajnje amaterskim.