OSkultura - studeni 2015.

Page 1

KULTURA

Os

IVAN KRISTIJAN MAJIĆ

broj 17. ◄► studeni 2015.

ŽELJKO ANDRAŠI

Sada slijedi uređenje vanjskog prostora između bastiona i promenade u potezu od vodotornja na zapadu do kolnog mosta na istoku.

Uređena Vodena vrata prikazuju potpuno novu vizuru Tvrđe O

vim smo projektom započeli obnovu bastione trase Tvrđe, prostora između bastiona i promenade sa sjeverne strane Tvrđe, prezentaciju bastiona sv. Karla i uređenje prostora između bastiona i Trpimirove ceste, prezentaciju Carskih vrata s istočne strane, arheološko istraživanje prostora srednjovjekovnih Velikih vrata

Ne postoji stabilan, osmišljen i kontinuiran rad s mladima i za mlade

U

Ravnatelj Agencije za obnovu osječke Tvrđe

te prezentaciju istraženog prostora i uređenje prostora do Europske avenije s juga. Ovaj će projekt prikazati Tvrđu u sasvim novim vizurama. Bastioni sa sjeverne i istočne strane pokazat će se u sasvim novim dimenzijama te će biti osvijetljeni i sa sjeveroistočne strane. VIŠE

Redatelj Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića i pokretač dramskog studia Atelier

europskim gradovima se puno više bave i puno bolje odnose prema mladima. U Hrvatskoj je situacija relativno slična osječkoj, postoje izdvojeni sadržaji ili programi, ali ne postoji stabilan, Dobivši odgovosmišljen i ornost, ali i kontinuiran rad priliku, mladi s mladima i za mlade. su motivorani U Pforzheimu aktivno se postoje 4 velika baviti svojim kulturna centra mladih u kojima gradom. To je put koji srednjoškolska mora slijediti i i studentska populacija Osijek. vrlo ozbiljno sudjeluje u kreiranju kulturnog profila grada. Organiziraju izložbe, koncerate, radionice, festivale; ali i sami obavljaju admisnistrativnu i tehničku stranu posla. VIŠE


2

MAJKA I DIJETE

Ne kažem da Osijek nema “to nešto”, već da nije učinjeno dovoljno da se “to nešto” naglasi i brendira. HRVOJE MARJANOVIĆ

Skulptura osječkog kipara Oscara Nemona u parku koji je 2009. nazvan njegovim imenom. Kipar je skulpturu gradu poklonio 1965. godine, a do danas se smatra jednim od najvrjednijih simboličko-realističkih obilježja.

IVANA SOLDO ČABRAJA

ŽELJKA JURKOVIĆ

Kazalište nije intendant niti će ikada biti K

Grad ne treba širiti na neizgrađena područja

azalište umjetnici i popratno osoblje koje pomaže i marljivo radi da bi naše gledateljice i gledatelji uživali u završnom proizvodu, koji ima važnost ne samo za grad i regiju nego i za cijelu Hrvatsku. Mi smo Hrvatsko narodno kazalište, nacionalno kazalište, jedno od pet. I konstantno smo u vrhu. Rijetko kada Marulićevi dani, Festival glumca ili Nagrada hrvatskog glumišta prođu bez naših predstava. Treba to poštivati. VIŠE

O

Arhitektica i predsjednica Hrvatske komore arhitekata

sijek ima dovoljno prostora i kapaciteta unutar svoje izgrađene strukture i za prihvat novih namjena i za prihvat bar novih 20.000 stanovnika. No, grad se prazni i prostorno i demografski. Jedna je naša sugrađanka točno dijagnosticirala stanje: Osijek izgleda kao da ima četrdeset, a ne devedeset tisuća stanovnika. Ako postanemo eruopskom prijestolnicom kulture, Osijeku će ostati, nadam se, novi Muzej suvremene umjetnosti na obalama Drave, Muzej tehnike recimo u Kožari, te novi suvremeno oblikovani park uz Dravu. VIŠE

MARIJAN GUBINA

U kulturi nema mjesta politici, trebaju nam jasni zadaci N

Glumica HNK Osijek

užno je stvoriti nepolitički interdisciplinarni tim koji bi napravio savez ili platformu kulturnih dionika grada Osijeka čiji bi cilj bio koordinirano zajedničko djelovanje s jasnim zadacima, vremenom provedbe zadataka i evoluacijom djelovanja. Danas svatko trči na svoju stranu, sudaraju se međusobno i rijetki dođu do cilja, a svakim novim danom sve je manje sudionika čime se smanjuje i kvaliteta. Važno je stvoriti platformu kulturnih dionika kako bi se znalo tko, što, na koji način i kako radi. VIŠE

Predsjednik udruge Auxilium, autor knjige “260 dana”


KUĆE POVISCHL Niz kuća u Jadranskoj ulici u Industrijskoj četvrti predstavljaju jedan od prvih nizova planiranih radničkih naselja u Osijeku. Građene su u prvoj polovici 20. stoljeća prema ideji Josipa Povischla, veleindustrijalca i kućevlasnika.

Muzealni pristup nije dobar, potreban je životni pristup. Zašto u Tvrđi nema više živosti? ZLATKO KRAMARIĆ

ŽELJKO LIVAJA I DRAGAN RANĐELOVIĆ

Ne treba inzistirati na masovnoj kulturi

K

ulturne vrijednosti se ne mogu i ne trebaju nametati ljudima koji za kulturu nemaju interes. Oni koji ga imaju, zasigurno individualno rade sami na sebi i na svojoj okolini. Navika odlaska na isključivo besplatne manifestacije jedna je od realnih slika doživljavanja kulturnih događaja. Mali broj entuzijasta ovoga grada vrijedno radi na projektima koje bi trebali podržati građani i institucije i to bez uplitanja politike sa strane. VIŠE

Blues, rock, jazz, punk i slični oblici urbane glazbe pokazatelj su gradske kulture.

Tajnik i predsjednik udruge za promicanje blues i jazz kulture “Blues Club” Osijek, organizatori OsijekBluesFest-a

MAJDA MILINOVIĆ

GORAN LIŠNJIĆ

Kulturno

Mogli bismo dobiti novi vjetar u leđa, da konačno živimo tu kulturu osvještavamo Kod nas se “kulturnim identitetom” najviše bave teoretičari i političari koji pripadaju desnoj strani političkog spektra. Oni se razmeću tim pojmom ne bi li nam pružili sliku nekakvog unificiranog, jednoobraznog, “našeg” identiteta. Kako Osječani i oni izvan njega percipiraju kulturni identitet Osijeka ne znam. Koga uopće pitati: književnike, kustose, glazbenike, baku koja prodaje svoje povrće na tržnici, punkere, partijanere, susjedu…? VIŠE

Pametnom kulturnom politikom i strategijom Osijek bi mogao dobiti novi vjetar u leđa.

Multimedijalni umjetnik

pjevače od vrtićke dobi

Voditeljica Dječjeg zbora Zumbići

D

ječji zbor „Osječki zumbići“ također čini identitet našega grada, tradiciju koja traje već 26 godina. Kroz naš je zbor prošlo preko 2000 pjevača, ostvarili smo brojne zapažene koncerte i osvojili prestižne nagrade. To je dokaz kontinuiranog i kvalitetnog dugogodišnjeg rada. A osim što pjevamo, plešemo, družimo se i učimo, odgajamo i kulturno osvještavamo naše pjevače od vrtićke dobi. VIŠE

3


GRAFITI Navijačka skupina Kohorta oslikala je vanjski zid kompleksa Gradskih bazena u Wilsonovoj ulici, u sklopu dugogodišnje akcije “Uljepšajmo Osijek” čiji je cilj uređenje uništenih gradskih pročelja grafitima.

DAVOR HORVAT

Drava je kičma Osijeka. BORIVOJ DOVNIKOVIĆ BORDO

Moderator

O povijesti na zanimlijiv način Predsjednik udruge Snaga kulture

Za goste koji dolaze iz različitih zemalja predstava “živuće povijesti “se može izvoditi na različitim jezicima.

K

ulturnopovijesne vrijednosti želimo istaknuti na način koji će biti prihvatljiv svim generacijama. Projektom Barunica i violinist pokazali smo da kroz dijalog dvije povijesne osobe, osječke dobrotvorke Paulinne Hermann i osječkog prerano preminulog violiniste Franje Krežme, stvaramo presjek jednog povijesnog razdoblja koji na zanimljiv način u prvom licu jednine opisuje živote ove dvije povijesne osobe. Posebnost projekta je što se odvija na javnom gradskom prostoru ispred spomenika Franji Krežmi. VIŠE

DAVOR ŠPIŠIĆ

Radovanu Miščeviću čovjek je simbiotički dio grada

T

eško je zamisliti Osijek bez ostavštine majstora Radovana. Kada bi neka sila porušila njegove neimarske vizure, ostali bismo bez doma – stvarno i metaforički. Jer, naš duh bi se našao na desetkovanoj barbarskoj pustopoljini. Kao da, recimo, sravnimo sa zemljom baro-

knu Tvrđu ili secesijske bulevare, ista bi praznina zjapila da nema sklada maestra Radovana Miščevića. Nedavna memorijska opraštanja od svjetskog teškaša arhitekture podsjetila su nas kakvo je sve blago životnog smisla potpisao ovaj graditelj. VIŠE

LIDIJAJ PIHLER

Potencijal je i u modnom identitetu

M

ali postotak građana je svjestan potencijala koji “modni identitet” grada ima s obzirom na svoje poznate dizajnere, ali i Školu primijenjenih umjetnosti koja na godišnjoj razini prepušta talentirane pojedince tržištu što se može vidjeti i kroz Portanova Fashion Incubator. Modu ne predstavljaju samo revije i rad dizajnera nego svi stanovnici, a njihova modna osvještenost uvelike doprinosi predstavljanju Osijeka kao jednog od kulturno razvijenih gradova. VIŠE

U modu treba ulagati jer upotpunjuje kulturni sadržaj Grada.

Modna dizajnerica