Page 1

KULTURA

Os

JULIJANA MATANOVIĆ

broj 15. ◄► rujan 2015.

DRAŽEN ALERIĆ Pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti

Naše loše strane su gospodarstvo, slabe financije pa ta objektivna zaostalost za navedenim gradovima u ovom trenutku postaju naše prednosti i aduti jer imamo najveću mogućnost napredovanja.

Književnica

Osijeku treba pomoći da svoju ljepotu uspije predstaviti drugima

Z

Kultura nije trošak, nego izravna i neizravna dobit

Lj

udi su najvažniji. Naši ljudi su kvalitetni, znalci, iskusni, umjetnici, borci… Treba ih pustiti da rade, stvoriti im uvjete i dati potporu. Naizgled jednostavno, ali to se, zapravo, jako rijetko i teško događa. Pogledajte bilo koji segment društva, ne samo

kulturu, gdje se postižu vrhunski rezultati u Hrvatskoj ili svijetu. Naći ćete pregršt Osječana. Ti su ljudi uspjeli, ali su morali otići iz Osijeka. Većina ih je otišla jer su morali, ne jer su željeli i to je naš problem, to je problem Osijeka, to trebamo promijeniti. VIŠE

vučna titula je upravo ono što Osijeku treba. To bi bila jedna od onih podrški kakvu dobri profesori, pedagozi i psiholozi daju djetetu koje je prekrasno – dobro odgojeno, iz dobre obitelji, radišno i talenti- S takvim umjetnicima i imenirano – ali nema dovoljno samo- ma, a najbolje pouzdanja. ipak poznajem A onda, nakon ljude vezane uz mnogo godina literaturu, mnood tog čina gi drugi gradovi – isti se ti profesori, pedagozi u Hrvatskoj, i psiholozi poči- brujali bi glasnju dičiti svojim nije. učenikom. I u svoje biografije – kao važnu stavku – upisuju da su ga upravo oni odgojili i podržali u pravom trenutku. Osijek je možda, kao i naši Osječani, miran, tih i strpljiv. VIŠE


2

SVEČANI ZASTOR U Hrvatskom narodnom kazalištu izrađen je prema slici Bele Čikoša Sesije “Slavonski preporod”, iz 1916. godine. Postavljen je 1994. godine nakon obnove kazališne zgrade stradale u Domovinskom ratu.

BOJANA PLEĆAŠ KALEBOTA

BORIVOJ DOVNIKOVIĆ BORDO

Dravsku obalu obogatitit maštovitim sadržajima Z

Koncertna dvorana i klavir su na vrhu prioriteta V

ažno je nastaviti graditi identitet grada na već postojećim temeljima glazbenog života, ali i osvježavati ponudu kvalitetnim programima i gostovanjima. Osijek je grad iz kojeg su potekli brojni ugledni glazbenici, a danas osigurava kvalitetno glazbeno obrazovanje čije je ishodište u Glazbenoj školi Franje Kuhača, a nadogradnja na Umjetničkoj akademiji. Ima vrhunske zborove, kao što su Brevis, Lipa i Osječki zumbići, kazalište s dugom tradicijom, koncertni ciklus, vrijedne manifestacije poput Memorijala Franjo Krežma i Darko Lukić… VIŠE

Autor animiranog filma, karikaturist, strip-crtač, grafički dizajner

a razliku od metropole, Osijek je ipak organizirao obalu(e) u relaksirajući dio svakodnevnice, što mu možda donosi i prednost. I, u ovom dobu predinamične civilizacije, pretendira na naziv grada m i r n o g ž i v o t a , u kojemu se više daje na kulturu. Svemu treba dodati i z e l e n i l o koje je zaštitni znak grada i koje i dalje planski treba ne samo održavati već i unapređivati! Obala Drave poznata je po svojim legendarnim ribičima, pa to treba pretvoriti u neku vrstu institucije. VIŠE

BELA IKOTIĆ

Dobra strategija je vrlo važna za razvoj kulture

O

Muzikologinja i glazbena urednica na Hrvatskom radiju

Nedostaje lakših i dostupnijih načina za uključiti se u kreativnu zajednicu. KATARINA DIJAKOVIĆ

no što je u svijetu startupova mantra, a tiče se ulaganja, je famozni ROI (return of investment). Koliko jedan investitor mora uložiti na počeku i koliki je povrat te investicije i u kojem vremenu? Kako to primjeniti na umjetnost? Nađimo investitore koji u to ulažu. Treba se maknuti od toga da je jedini način ulaganja u lokalnu umjetnost kroz grad ili državu, a ako oni ne daju sredstva prestajemo s radom. Problem je što kultura uvijek očekuje da se netko drugi pobrine o financijama. VIŠE

Koordinator projekata Poduzetničkog inkubatora BIOS


BISTA MARKA MARULIĆA

Ne postoje jasni i usmjereni ciljevi usko vezani za tradicijsku kulturu.  TOMISLAV LIVAJA

U vrtu ispred zgrade Filozofskog fakulteta u Jagerovoj ulici 2007. godine postavljena je bista oca hrvatske književnosti.

VLASTIMIR KUSIK

Kultura je ekonomska kategorija od koje svi mogu zaraditi

Muzejski savjetnik u Muzeju likovnih umjetnosti

K

ultura jednostavno mora biti slobodna sa širom otvorenim pogledima i stavovima, a političke administracije treba da potiču, pa i financijski, umjetničke inicijative kakvog god one bile sadržaja, od zabave do one neprofitno elitističko komorne profilacije. Temeljni je problem suvišno i nepotrebno administriranje. Svi se u sve petljaju smatrajući se pozvanim arbitrirati u ime načela „to mi se sviđa ili ne sviđa“. VIŠE

Jedino dobar i udoban život kome služi gradska uprava i administracija može promicati grad.

VALENTINA GRUBAČEVIĆ, GORAN WALTER, SLAĐANA ZUBIĆ

STJEPKO GALOVIĆ KANDŽIJA

Treba ulagati Ulična umjetnost sama u sadržaj traži svoju publiku Glazbenik

K

ada bi umjetnici otvorili svoje ateljee, organizirali radionice, umjetničke akcije, ulično kazalište ili kada bi postojalo više festivala koji slave razne vrste umjetnosti i objedinio mlade u sve to onda bi Osijek mogao iskoristiti svoj potencijal koji ima. Mislim da bi se to sve ostvarilo ujedinjavanjem kulturnih institucija na jedno mjesto u kojem bi mogle kolati ideje i gdje bi se mogle i realizirati. VIŠE

Doslovno treba većini Osječana servirati kulturni događaj pred vratima da bi izašli van, a to je stvar koje udruge koje se bave kulturnom djelatnošću i rade.

Članovi udruge PLANTaža

P

otrebna su ulaganja u prostor i program, te konstatna ulaganja u sadržaj. Kultura nije komercijalna i na njoj se mora raditi. Naravno, ukoliko vam ne smeta da djeca nemaju pojma o ičem i idu na narodnjake, onda ne mora. To se nudi i to se prihvaća. U Osijeku je kultura teška nepoznanica. Prednosti su u ljudima koji rade izvanredne stvari no zbog nepoznavanja ičeg se to ne cijeni. VIŠE

3


PRAVOSLAVNA CRKVA

Publika većinom samo kuka da nema sadržaja, a zapravo i one koji postoje, ne posjećuju. MARIO KATUŠIĆ

Izgrađena je 70-ih godina u Zmaj Jovinoj 25 u Donjem gradu, na inicijativu protejereja Lazara Miškovića, na mjestu prethodne crkve iz 1743., a koja je srušena u II. svjetskom ratu.

HRVOJE MARJANOVIĆ

Osijeku treba netko s vizijom

Asistentica na Katedri za medijsku kulturu Odjela za kulturologiju Sveučilita J. J. Strossmayera

N

MC, beatmaker i producent benda Krankšvester

U Beču smo nedavno gledali neke rimske ruševine koje ne bih ni primijetio da mi netko oko njih nije razvezao priču, ali oni priču imaju i to je odlično.

isam siguran ima li Osijek uopće identitet koji bi pobudio neku instant asocijaciju. Godinama sam živio u Osijeku, ali ništa mi ne pada na pamet. Barem ništa što bi bilo kulturni ekvivalent riječi “lega” koju stranci istog trena povezuju s gradom. I stvarno ne kažem da Osijek “to nešto” nema već da očito nije učinjeno dovoljno da se “to nešto” naglasi i brendira. Ne znam ni što bih rekao o Zagrebu. Dakle, žalosno je da ni glavni grad nema taj “konkretni vajb” Varaždina ili Dubrovnika. VIŠE

VJEKOSLAV FILIPOVIĆ I BOŽIDAR GRGIĆ

Srž svake umjetnosti je komunikacija

GORDANA LESINGER

Nedovoljno “kokodačemo” o vlastitim kvalitetama

M

arketinške i PR kampanje uvijek mogu pripomoći, ali mislim da je usmena predaja ili preporuka nešto što nitko ne može platiti. Što naši gosti misle o nama mogla bi nam biti komunikacijska poruka koju bismo mogli kapitalizirati na sve tri razine.

Onako kako mi doživljavamo ovaj grad, nije isto kako nas doživljavaju drugi. Kada bismo vlastiti identitet sagledali iz perspektive turista i naših gostiju, možda bi se atmosfera i percepcija promijenila pa Osijek i ne bi bio tako neatraktivan. VIŠE

Članovi sastava Tamburaši slavonske krvi

G

rad bi trebao podržati, ali istinski podržati, mlade umjetnike bilo koje grane umjetnosti. Novac dodijeljen za kulturu iskoristiti u kulturne svrhe, a ne neke druge. Treba pokazati da ima puno kreativaca u Osijeku i to ponuditi i iznijeti u javnost, a ne skrivati bendove po garažama, glumce po prostorima akademije. Po čemu bi turist, bilo stranac bilo Hrvat može zaključiti da Osijek ima umjetničku akademiju? VIŠE

Egzistencijalni problemi velikim dijelom koče kulturno uzdizanje naših sugrađana. Glazbu, ples, kazalište, likovnu i bilo koju drugu umjetnost konzumira se punog želudca.

Profile for OSkultura

OSkultura - rujan 2015.  

OSkultura - rujan 2015.  

Profile for oskultura
Advertisement