Glasnik Općine Tisno - 2012

Page 1

Godina XI • Broj 10 (58) • Studeni 2012

GLASNIK ´ OPCINE TISNO

BETINA • DAZLINA • DUBRAVA • IVINJ • JEZERA • TISNO

Tisno je novi dom Garden festivala

Str 2

Razgovor s načelnikom Općine Tisno i saborskim zastupnikom Ivanom Klarinom Str 6-7

Peta godišnjica Kornatske tragedije

Str 8

Jezerska Lantina 2012.

Str 10

Obnovljena tradicija. »Ma kove mace« pobijedile na regati na vesla za žene – »Dlan i veslo«. Str 10

estitamo Dan Op ine Tisno i blagdan sv. Martina


2

TURIZAM

GLASNIK OPĆINE TISNO, studeni 2012.

TURISTIČKA ŽETVA

Ostvareno 550 tisuća noćenja U sva tri turisti ka mjesta Op ine Tisno zabilježen porast no enja u odnosu na lani, a prema nacionalnoj strukturi gostiju najviše su zastupljeni gosti iz Njema ke. Ovogodišnju turisti ku sezonu u Tisnome je obilježila vanpansionska potrošnja koja je prema procjenama, u odnosu na lani, pove ana za 70 posto emu treba najviše zahvaliti Garden festivalu koji se održavao od kraja lipnja do po etka kolovoza. Također, zahvaljuju i tom festivalu udio turista iz Velike Britanije, koji su do sada u minimalnom broju posje ivali Tisno, u ukupnom broju tišnjanskih gostiju, bio je oko 13 posto. Ina e, Turisti ki ured u Tisnome je do kraja rujna zabilježio 24 259 dolazaka gostiju, što je za 14 posto više nego prošle godine, i 6 posto

više no enja, odnosno nešto više od 208 tisu a. Udio doma ih gostiju u broju dolazaka je bio oko 3 i pol tisu e i imali su oko 38 tisu a no enja što je za dvadeset posto manje u odnosu na 2011. godinu. Stranci, među kojima su prednja ili gosti iz Njema ke (21 posto) ostvarili su više od 170 tisu a no enja, odnosno 14 posto više nego prošle turisti ke sezone. Dodajmo ovome da su u dolasku na odmor u Tisno najviše podbacili gosti iz Slovenije i eške na što je, kao i kod doma ih gostiju, sasvim sigurno najviše utjecala aktualna svjetska ekonomska kriza.

Do kraja rujna Turisti ka zajednica u Jezerima zabilježila je 24 245 dolazaka gostiju koji su ostvarili 217 789 no enja. I dok je broj dolazaka za oko dvjesto manji, broj no enja je za oko etiri tisu e ve i, odnosno za 2 posto. Najviše no enja ostvarili su gosti iz Njema ke, oko 64 tisu e, a zatim slijede esi (26 tisu a), Austrijanci (22 tisu e), Slovenci (20,5 tisu a), Talijani (17 tisu a), Poljaci (14 tisu a)… Najve i porast broja no enja gostiju, za razliku od lani, zabilježen je u Betini gdje je broj dolazaka gostiju iznosio blizu 15 tisu a, a koji su ostvarili 121 tisu u no enja, odnosno za 16 posto više nego prošle godine. I u Betini su, kao gosti, najviše bili zastupljeni oni s njema kom putovnicom, zatim Slovenci, Austrijanci, esi, Talijani, Mađari, a zabilježen je i porast gostiju iz Nizozemske, Francuske i Velike Britanije.

Nick Colgan: Tisno je novi dom Garden festivala

Garden festival, koji se prošlog ljeta sa zadarskog podru ja preselio u Tisno ili to nije u tišnjansku uvalu Rastovac, najviše je doprinio izvrsnoj ovogodišnjoj turisti koj sezoni u Tisnome. Tim povodom, a povodom i nekih glasina da e se festival ponovo idu e godine vratiti u Petr ane, pokušali smo do i do izjave idejnog za etnika i organiza-

tora festivala i poznatog engleskog glazbenog producenta Nicka Colgana. Posredstvom Eve Živkovi , Nickove suradnice, to smo i uspjeli. – Mi se definitivno ne vra amo u Zadar s Garden Festivalom i ostalim Garden događajima. Novi je dom za Garden Festival i naše ostale događaje koji e se odvijati idu e godine između 29. lipnja i 18. kolovoza Tisno i otok Murter i tu namjeravamo ostati dok god smo dobrodošli. Izuzetno smo sretni s novom lokacijom kao i svih 12 tisu a posjetitelja iz 38 razli itih država koji su nas došli posjetiti ove godine. Komentari su bili više nego pozitivni – izjavio je Colgan uz napomenu kako je odli na vijest da je zbog Festivala Tisno imalo vrlo uspješnu turisti ku sezonu, ali i naglasio izuzetnu potporu koju su imali od na elnika Op ine Tisno, direktora Turisti ke zajednice Op ine Tisno, Šibenskokninske županije i stanovnika Tisnog. Ina e, Colgan se ovog ljeta odazvao pozivu Udruge „Tišnjanski tovar“ da sudjeluje i bude predstavnik Velike Britanije na međunarodnoj trci tovara. – Da, bilo je odli no. Vidimo se i dogodine. To se ne propušta – rekao je Nick.

IZDAVAČ I UREDNIŠTVO: Općina Tisno, Uska ulica 1, 22240 Tisno, Tel: (022) 439 262, Fax (022) 439 260 • ODGOVORNI UREDNIK: Ivan Klarin ZAMJENIK ODGOVORNOG UREDNIKA: Miljenko Meštrov • GLAVNI UREDNIK: Branko Pavlov • LEKTOR: prof. Željka Ljubić GRAFIČKI UREDNIK: Denis Stankov • DESIGN I PRIPREMA ZA TISAK: Roketa d.o.o. Zagreb • TISAK: Roketa d.o.o. Zagreb • FOTOGRAFIJE: Arhiv Općine Tisno


TURIZAM

GLASNIK OPĆINE TISNO, studeni 2012.

IZ POVIJESTI TURIZMA

Ni turizam neće mjestu ukrasti mir i prirodnost

Pred ljeto 1963. godine, dakle prije gotovo pola stolje a, austrijska turisti ka agencija iz Steiermarka organizirala je putovanje za novinare na Jadran, a cilj im je bio, kako je napisao novinar tadašnjeg Sonntagspostu, novo otkriveni otok Murter, odnosno Tisno u Dalmaciji gdje se s velikim elanom obnovio i modernizirao stari hotel... Zahvaljuju i gospođi Dubravki Vu i , iji je otac, nedavno preminuli dugogodišnji tišnjanski profesor Zvonko Vu i , bio prevoditelj austrijskim novinarima, a koja nam je i ustupila novinske isje ke iz tadašnjih austrijskih novina Sonntagsposta, Neue Zeitea i Kleine Zeitunga vratili smo se pola stolje a unatrag i sa znatiželjom pro itali kako su Austrijanci doživjeli Tisno. „Gledamo kroz otvorena vrata gostionice suncem obasjani trg malog ribarskog mjesta. To je dakle Tijesno: svijetle iste ku e, romanti ne ulice, brižno uzdržavani vrtovi i travnate površine. Pogled skre emo prema golim brdašcima uokolo u ijim nizinama leži Tijesno okruženo kamenim zidovima kao gravurama koje su

ljudi složili da bi obranili malo plodne zemlje da je bura ne odnese. Svaki metar ove zemlje morao se s mukom osloboditi kamena. Mjestimi no su ostale stijene, a među njima grmlje i šiblje. Jedno vrlo teško tlo. Međutim, tko o ekuje tu na i isto tako tvrde i zatvorene ljude, vara se. Dalmatinci su posve otvoreni i veseli…“ – s podosta lirike novinar Neue Zeitea zapo eo je reportažu o Tisnome pod naslovom „Malo ribarsko mjesto želi biti otkriveno“. U svom tekstu, u kojem kaže da je Tisno još uvijek oaza mira, spominje i maestral i most koji otvara „jedna žena (?) s pomo u „kurble“ kako bi propustila ribarski brod, a pritom joj s broda bacaju paketi u kojem je malo novaca – mostarina“. Spominju i gradilište novog

3

Plavi cvijet Tisnome i Jezerima Tisno i Jezera, za svoju uređenost, ove su godine zauzeli drugo mjesto u akciji Plavi cvijet koju organizira Turisti ka zajednica naše Županije, a u sklopu ovog nacionalnog projekta ija je svrha podizanje op e razine kvalitete životnog prostora, o uvanje i unapređenje turisti kog prostora i zaštite okoliša. Tisno je bilo drugo u kategoriji op inskih središta i mjesta od tisu u do tri tisu e stanovnika, a Jezera u kategoriji do tisu u stanovnika. Također, još dvije nagrade, i to pojedina ne, stigle su u našu Op inu. Jezerska turisti ka agencija Bisaga dobila je nagradu za najbolji županijski suvenir „Jezerska talja“ (replika kolotura kojim su se podizala jedra na brodovima), te betinska obitelj Musta za najljepše uređenu oku nicu.

dijela hotela, „koji bi trebao biti otvoren 15. srpnja“, novinar primje uje kako je malo strojeva, ali je zato puno žena koje rade. „Bez prigovora nose cement i kamenje. Muškarci kao majstori stoje i daju upute dok se sa zvu nika uje „Oh, speedy Gonzales“, a u tom ritmu se i obavlja posao“. Novinari su zapazili i vrlo zanimljive uvale kao i to da se u more, koje je toplo za kupanje ve u šest sati ujutro, može u i i daleko plivati bez bojazni od morskih pasa. Jedan od njih zaklju uje kako je Tisno mirno mjesto u kome se može provesti ugodan odmor dok drugi na kraju svog teksta konstatira kako tu živi jedan sretan narod u prelijepom gradi u i nadaju i se citira profesora Vu i a: „Ni turizam ne e mjestu ukrasti mir i prirodnost.“


4

AKTUALNOSTI

GLASNIK OPĆINE TISNO, studeni 2012.

Sustav odvodnje Pirovac-Tisno-Jezera u cijelosti kandidiran za financiranje iz fondova EU Sporazumom o provedbi operacije „Priprema projekata za sufinanciranje sredstvima Strukturnih fondova EU u svrhu zaštite vodnih resursa Hrvatske kroz poboljšanje sustava vodoopskrbe i integriranih sustava upravljanja otpadnim vodama“, koji je u Zagrebu potpisan od strane Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Ministarstva poljoprivrede te Hrvatskih voda i predstavnika 16 komunalnih poduze a, uvršten je u cijelosti i sustav odvodnje Pirovac - Tisno – Jezera. Op ina Tisno je, ina e, kao nositelj projekta, pripremila dokumentaciju i kandidirala projekt koji je odobren od stru ne komisije Hrvatskih voda te tako postao dio ove operacije. Prva faza izgradnje ovog projekta, kojim bi se riješilo pitanje otpadnih voda, a što je za budu nost turizma na podru ju Op ine Tisno i Pirovca od izuzetne važnosti, obuhva a radove na izgradnji gravitacijskih cje-

vovoda u dužini od šest kilometara, zatim devet kilometara tla nih cjevovoda, devet crpnih stanica te zajedni ku crpku za pro iš avanje i podmorski ispust predviđen 1200 metara od obale, i trebala bi zapo eti do kraja sljede e godine. Ina e, sredinom listopada održana je i prezentacija gotovosti ovog projekta koju je održao Petar Marjan, direktor rije ke tvrtke Hidro Consult koja je izrađiva glavnog projekta te, odgovaraju i na pitanja, kazao kako e EU financirati projekt s oko 70 posto sredstava, a lokalna zajednica s pet posto dok bi preostali dio trebala financirati javna poduze a. Isto tako je kazao kako e EU financirati sve ono što se pripremi u dokumentaciji i što EU prihvati kao isplativo, a to, uz cjelokupan sustav, uklju uje i priklju ak sekundarne mreže, odnosno sve do grani nog okna na koje se priklju uju pojedina ku anstva.

ROTOR

TISNO

Rekonstrukcija raskrižja Kapela

Centar hitne medicine zapadnog dijela Županije

Krajem rujna Hrvatske ceste su raspisale javnu nabavu za radove na rekonstrukciji raskrižja državne ceste na Kapeli i njihova bi komisija, nakon isteka roka za predaju ponuda, trebala odabrati najpovoljnije koje e prema izvedbenom pro-

jektu razriješiti probleme koji nastaju na ovom križanju tijekom cijele godine, a posebice tijekom turisti ke sezone. Nakon provedbe postupka javne nabave, ukoliko ne bude žalba, trebali bi zapo eti radovi koji e trajati oko etiri mjeseca. Napomenimo kako, u prometnom smislu, na okolnosti nastanka problema na ovom raskrižju, među ostalim, utje u pove anje prometa s autoputa, odnosno vora Pirovac, prebrza vožnja vozila koje dolaze iz pravca Pirovca i Vodica, zatim postojanje dvaju parkirališta ugostiteljskih objekata na raskrižju te smanjena preglednost kao i stvaranje kolona za vrijeme sezonskog otvaranja mosta u Tisnome. Procijenjena vrijednost radova je oko 4 milijuna kuna. Ina e, rekonstrukcija raskrižja Kapela je druga faza saniranja problemati nih to aka u prometu na podru ju Op ine Tisno. Prisjetimo se, u prvoj fazi je rekonstruirana cesta Dazlina-Kapela, a vrijednost tih radova iznosila je oko 8 milijuna kuna.

Na temelju prijedloga Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu ministar zdravlja prof. dr. sc. Rajko Ostoji donio je odluku o novom ustroju Mreže hitne medicine za podru je Republike Hrvatske. Prema toj odluci Zavod za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije dobio je tri punkta hitne medicine i to: Šibenik, Knin i Tisno. U međuvremenu doneseno je i Rješenje o ispunjavanju uvjeta za po etak rada hitne medicine u Tisnome, a raspisan je i natje aj za radna mjesta. Op ina Tisno je ovom odlukom dobila zna ajnu ulogu u poboljšanju kvalitete zdravstvene zaštite za cijeli zapadni dio naše Županije i Kornatskog oto ja koji e, kao novi centar hitne medicine, prostorno pokrivati.


AKTUALNOSTI

GLASNIK OPĆINE TISNO, studeni 2012.

Uskoro dom za starije osobe

Nakon što je Op ina Tisno prije više od godinu i pol dana podnijela zahtjev da joj se, na temelju Vladine Uredbe o darovanju nekretnina u vlasništvu RH, dodijeli bivša zgrada odmarališta „Kerametal“ u Tisnome, a u svrhu izgradnje doma za starije osobe, država je to i u inila. Naime, Op ina Tisno i Republika Hrvatska, odnosno državna Agencija

za upravljanje državnom imovinom, zastupane po na elniku Ivanu Klarinu i ravnatelju Agencije Eriku Mohorovi u, u rujnu su u Zagrebu, u prostorijama Agencije, potpisali Ugovor o darovanju ovog objekta, površine 328 etvornih metara, ija je vrijednost procijenjena na oko 2,5 milijuna kuna. U međuvremenu je potpisan i Ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji Doma kojeg su potpisali direktor izvođa a radova Bumes d.o.o. iz Splita, Vinko Bubalo, na elnik Ivan Klarin te pro elnica za financije Daniela Bilan. Ova splitska tvrtka, kao najpovoljniji izvođa , izabrana je putem javne nabave, a radovi, prema projektu kojeg je izradila šibenska tvrtka Građevinski projekt, trebali bi zapo eti tijekom studenoga. Vrijednost ugovorenih radova je oko 3 milijuna s PDV-om što e biti sufinanciran od strane Op ine Tisno, Ministarstva regionalnog razvoja te fondova EU. Predviđeno vrijeme radova je šest mjeseci.

EKOLOGIJA

5

19 „zelenih“ otoka Po etkom srpnja ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlovi pustio je u promet sustav od 19 „zelenih“ otoka na podru ju Op ine Tisno. Radi se, naime, o sustavu podzemno-nadzemnih kontejnera namijenjenih za komunalni otpad, papir i plasti no-metalnu ambalažu, a ijom ugradnjom su uklonjeni dosadašnji klasi ni kontejneri. Ministar Zmajlovi je ovom prigodom Op ini Tisno uru io, odnosno na elniku Ivanu Klarinu, i prvu kantu za odvajanje otpada za reciklažu, a u svom govoru pozdravio napore Op ine u ovakvim projektima koji su, kako je rekao, klju ni za zaštitu okoliša i kojima se Hrvatska svrstava uza sam bok europskim zemljama.

Potpore mladim parovima

Prema op inskom socijalnom programu i ove je godine Op ina Tisno dodijelila potporu za novorođenu djecu i nove mlade bra ne parove. Naknade koje su, usput re eno,

među najvišima u Hrvatskoj, dobilo je ak 29 mladih parova s podru ja Op ine, a uru io im je, uz cvije e i estitke, na elnik Op ine i saborski zastupnik Ivan Klarin.

Ina e, za provođenje prve faze re enog projekta Op ina Tisno je uložila oko 1,5 milijun kuna, a Program je prepoznat od strane Fonda za zaštitu okoliša kao kvalitetan i perspektivan te je i on u tom smislu osigurao određena sredstva za njegovo provođenje. Recimo i to da su na sve anosti puštanja u promet 19 „zelenih“ u Tisnome, uz elnike Op ine Tisno, među ostalim, bili nazo ni i župan šibensko-kninski Goran Pauk, na elnici Pirovca i Murtera Ante Šparica i Ivan Božikov te zamjenica finskog veleposlanika u RH Annikki Parpei.


6

RAZGOVOR S POVODOM

GLASNIK OPĆINE TISNO, studeni 2012.

RAZGOVOR S NAČELNIKOM OPĆINE TISNO I SABORSKIM ZASTUPNIKOM IVANOM KLARINOM POVODOM DANA OPĆINE I BLAGDANA SVETOG MARTINA

Općini Tisno preko 20 milijuna kuna za različite projekte i programe na zavidnoj razini. Tre i cilj je bio, a što se izravno ne vidi, organizacijski urediti Op inu „iznutra“. Danas mogu kazati da smo sva tri cilja, po mojem mišljenju, izvršili. Financijski Op ina je puno stabilnija nego prije tri godine. Izvršni prihodi su pove ani na 17 milijuna kuna te smo kompletno isplatili dugovanja prema izvođa ima radova na sportskoj dvorani, a i organizacijski Op ina funkcionira puno bolje i kvalitetnije.

Kada je prije tri i pol godine, nakon što su mu bira i dali povjerenje, preuzeo vođenje Op ine Tisno, Ivan Klarin, po mnogima, našao se u „kašeti brukav“. Naime, to se tako tuma ilo jer je bio vrlo mlad, a Op ina Tisno je , sa svoja tri turisti ka bisera i dva manja naselja, jedna od najve ih op ina u Hrvatskoj, a time i za vođenje vrlo zahtjevna. No, ini se da taj, nazovimo skepticizam, kod nekih, nije bio potreban jer Op ina Tisno, odnosno njezina mjesta, brode u pravcu boljitka. – Svakako nije bilo lako preuzeti zahtjevnu i odgovornu dužnost na elnika Op ine Tisno. Ne volim se vra ati unatrag, ali finan-

cijska slika koja me zatekla nije bila nimalo optimisti na. Te 2009. godine dug Op ine je bio 2,6 milijuna kuna, bilo je oko tri milijuna nepla enih ra una te dug za izgradnju dvorane od 2,9 milijuna. Veliko je to bilo optere enje kad se zna da je prora un Op ine tada iznosio 13 milijuna kuna. Eto, to je još dodatno zakompliciralo po etak mojeg mandata. • Vjerojatno Vam je financijska konsolidacija tada bila i primarni cilj? – Da, to je bio primarni cilj, a drugi, ne manje važan, bio je komunalno urediti Op inu jer tadašnja komunalna uređenost nije bila baš

• Spomenuli ste da je jedan od primarnih zadataka bio komunalno uređenje Op ine? – Osnivanje novog Komunalnog poduze a „Ježinac“ bio je pun pogodak i to je izravno zna ilo iš u, ljepšu i komunalno više opremljenu Op inu. Danas je to naše poduze e, što se ti e financijskog dijela, jedno od najstabilnijih komunalnih poduze a u Županiji. Puno se bolje napla uju dugovanja i kontroliraju sve obveze tako da e prihod „Ježinca“ na kraju ove godine premašiti 3 milijuna kuna dok rashodi ne e biti preko dva milijuna. To zna i da e „Ježinac“ ove godine ostvariti milijun kuna dobiti koje e opet iskoristiti za nabavu nove opreme u cilju još boljeg funkcioniranja. • A što je s projektima? Jeste li sve zacrtane projekte u ove tri godine uspjeli realizirati i koliko ste zadovoljni s realiziranim? – Imali smo niz kvalitetnih projekata, od Betine do Dazline, koje smo uspjeli u ove tri godine realizirati i vrlo sam time zadovoljan, ali još više sam zadovoljan novim projektima koji su pred nama i koji e se financirati bilo iz pretpristupnih fondova, kao na primjer sustav odvodnje, ili su


RAZGOVOR S POVODOM

GLASNIK OPĆINE TISNO, studeni 2012.

7

Osnivanje novog Komunalnog poduze a »Ježinac« bio je pun pogodak i to je izravno zna ilo iš u, ljepšu i komunalno više opremljenu Op inu. odobreni od raznih ministarstava. Naime, ne ra unaju i projekt sustava odvodnje Pirovac- TisnoJezera, za koji smo nedavnim potpisivanjem Sporazuma u Zagrebu osigurali gotovo kompletno financiranje, u Op inu Tisno e se iz Zagreba ove i sljede e godine sliti preko 20 milijuna kuna namijenjenih razli itim projektima i programima među kojima su primarna selekcija otpada, ugradnja podzemnih kontejnera za selekciju otpada, otvaranje eko-dvorišta u Dazlini, rekonstrukcija raskrižja na Kapeli, zgrada „Kerametala“ u svrhu Doma za starije i nemo ne, uređenje Obale Petra Krešimira u Betini, uređenje trga iza Doma Jezerana… Svakako da sam zadovoljan i time što smo uspjeli dobiti hitnu medicinu u Tisnome za što e Ministarstvo zdravlja izdvajati oko 5 milijuna kuna, ali i s Garden festivalom koji je izbrendirao i Tisno i našu Op inu. • Ima li nešto s ime niste zadovoljni? – Pa nisam zadovoljan što još nije zapo eta izgradnja luke nauti kog turizma u Tisnome iako je Op ina još prije tri godine poduzela sve da do toga što prije dođe. Imam informaciju da je tvrtka koja je dobila koncesiju za izgradnju, a koje je vlasnik jedan od najja ih poduzetnika u Hrvatskoj, sukladno rokovima koje je dalo resorno ministarstvo, ishodovala potrebnu dokumentaciju. Volio bih da su ti rokovi puno kra i, međutim, oni su doneseni Uredbom koja vrijedi za izgradnju svih lika nauti kog turizma pa ja ni kao na elnik ni kao saborski zastupnik ne mogu utjecati da se to ubrza. • Za otprilike osam mjeseci održat e se lokalni izbori. Ho ete li se ponovo kandidirati za na elnika Op ine?

– Ako moja stranka bude smatrala da sam kvalitetno obnašao dužnost na elnika Op ine Tisno i ako to bude od mene ponovo zatraži, spreman sam prihvatiti. Tim više što smo u Op ini zacrtali niz programa i projekta s kojima bismo trebali krenuti u realizaciju ve sljede e godine. Među ostalim to je uređenje Obale sv. Martina u Tisnome radi zaštite od velikih valova i plime, a u Betini završiti šetnicu na Obali Petra Krešimira. Zatim, u pregovorima smo s Ministarstvom zaštite okoliša u svezi otvaranja Centra za zaštitu i istraživanje Jadrana u Jezerima, a s Ministarstvom kulture za otvaranje

knjižnice i itaonice u Tisnome. Također, Op ina planira objaviti natje aj za kupnju stare ku e u Betini za muzej brodogradnje, a radimo i na tome da Tisno dobije što prije stalni postav nalaza s nalazišta kod crkve Sv. Martina na Ivinju, dok emo u Dubravi i Dazlini nastaviti s izgradnjom komunalne infrastrukture… Vjerujem da e se određeni projekti po eti realizirati ve do izbora, a neki u sljede em mandatu. Za neke su ve i potpisani ugovori i osigurana sredstva tako da e se oni realizirati bilo da ja budem na elu Op ine ili kormilo prihvati netko drugi. Razgovarao Branko Pavlov

• Što je s dvoranom u Tisnome? – U tri protekle godine izgrađeno je 80 posto ugovorenih obveza. Međutim, morali smo razvu i izgradnju i razloga koje sam spomenuo na po etku razgovora, a radi se o obvezama prema izvođa u radova. Po etkom listopada ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanovi osigurao je sredstva za završetak radova koja su, ina e, bila obveza Op ine dok je Ministarstvo regionalnog razvoja osiguralo dodatnih 350 tisu a kuna za opremu. Sukladno tome raspisali smo dva javna natje aja za završetak unutarnjeg uređenja i za nabavu opreme. Po mojoj procjeni, završetak radova i otvaranje dvorane na korištenje trebalo bi biti za Uskrs sljede e godine. Moram, također, naglasiti da je izgradnja dvorane bio zahtjevan projekt, posebice financijski, iz razloga što se on ostvaruje u godinama krize i uspjeh je bilo do i do kraja realizacije, pogotovo kad znamo da se ovakvi projekti ne baš uspješno realiziraju u Vodicama i Skradinu.


8

U SJE]ANJE

GLASNIK OPĆINE TISNO, studeni 2012.

DA SE NE ZABORAVI

Peta godišnjica Kornatske tragedije

Na blagdan sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca, u Tisnome je, u vrtu župne crkve Sv. Duha, sve ano otvoren spomen križ podignut u sje anje na Ivicu Crvelina, Antu Crvelina, Marka Stan i a, Tomislava Crvelina i Josipa Lu i a, tragi no preminule tišnjanske vatrogasce u kornatskoj tragediji. Sve anom je inu, uz obitelj stradalih vatrogasaca,

brojnih mještana i kolega vatrogasaca te na elnika Op ine Tisno Ivana Klarina, bio nazo an i ministar unutarnjih poslova RH Ranko Ostoji , na elnik Policijske uprave šibensko-kninske Ivica Kostani i ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Jadran Perini koji su, uza zvuke posmrtnog marša tišnjaske glazbe, položili vijence i zapalili svije e. Nakon crkvenog obreda i blagoslova spomen križa, kojeg su obavili jezerski župnik don Tuna i tišnjanski župnik don Lazar, u ime Op ine Tisno okupljenima se kratko obratio na elnik Klarin, a u enica šibenske gimnazije Zvon ica Modrušan recitirala je pjesmu Branka Pavlova „Junacima s Kornata“. Potom su mladi Tišnjani u podnožje križa položili bijele i crvene ruže. Petu, pak, godišnjicu tragedije na Velikom Kornatu Tišnjani su obilježili 29. kolovoza dostojanstvenim mimohodom od Vatrogasnog doma do Spomen križa, u kojem su, uz obitelj stradalih vatrogasaca, prijatelje, mnogobrojne kolege vatrogasce, mještane i goste, bili i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanovi te, među ostalima, i šibensko-kninski župan Goran Pauk, na elnik Op ine Tisno Ivan Klarin koji su pod spomen križ položili vijence i zapalili svije e.

IN MEMORIAM

Dr. Marko Stegić (1948. – 2011.) Dvadesetog listopada navršila se godina dana od kako je, nakon kratke i teške bolesti, u svom domu u Tisnome, u 63. godini preminuo dr. Marko Stegi , jedan od utemeljitelja i dugogodišnji urednik Glasnika Op ine Tisno Dr. med. Marko Stegi bio je poznati i priznati šibenski urolog i najve i dio svog života stavio je u službu svog „mista“, svog kraja, u službu malog ovjeka, težaka i ribara, u službu onih s kojima je od djetinjstva bio vezan vrstim korijenjem. Ne samo kad je u pitanju bilo njegovo profesionalno opredjeljenje, ve gotovo i u svim segmentima društvenog života Tisnoga pa i šire. Nijedan športski, kulturni ili neki drugi važniji društveni događaj nije prošao bez njegove potpore, savjeta ili angažiranosti. Bio je i aktivni lan svoje župe kao pjeva crkvenog zbora te lan najutjecajnije tiš-

njanske bratovštine Presvetog Sakramenta. Tišnjani e ga se sje ati i kao kroni ara svog mjesta jer u svoje „libre“ je bilježio sve, od uroda grožđa i maslina, do broja prvaši a u školi. Međutim, nije bio kroni ar samo svog vremena, ve je, kao dugogodišnji urednik Glasnika Op ine Tisno, pisao i oteo zaboravu mnoge ljude i događaje iz povijesti svog mjesta i Op ine. Uvijek je težio boljitku svog kraja i jedino s tim ciljem, kako je znao re i, a dolaskom demokracije u Hrvatsku, uklju io se i u politi ki život. Na prvim višestrana kim izborima izabran je u Vije e tadašnje Op ine Šibenik da bi na izborima 1993. postao i županijski vije nik. Bio je i lan Op inskog vije a Op ine Tisno, a jedno vrijeme i lan Poglavarstva. Dr. Marko je u pravom smislu rije i živio život svog mjesta, svog kraja i svojih ljudi.


PRIJATELJSTVO

GLASNIK OPĆINE TISNO, studeni 2012.

VATRENI

Sporazum o prijateljstvu Caravaggia i Općine Tisno

Općina Tisno prvak Mini Eura 2012 Bez izgubljene utakmice do pokala... Usporedo s Europskim prvenstvom u nogometu, koje se u lipnju održavalo u Poljskoj i Ukrajini, održan je i vrlo zanimljiv malonogometni Mini-Euro u poljskom gradu Strzyzowu na kojem se, među ekipama iz 16 europskih zemalja, našla i reprezentacija Op ine Tisno predstavljaju i Hrvatsku. Naši su se predstavnici, bez izgubljene utakmice, našli u finalu s predstavnicima Italije iz op ine Bagno Cavallo i pobijedili 5:1 te osvojili naslov prvaka Mini-Eura. Boje Hrvatske, odnosno Op ine Tisno, branili su: Ivan Fantov, Vjeko Klarin (kapetan), Sebastijan Lapov

9

Mijatov, Domagoj Bari , Stipe Klarin, Marko Barin Turica-Lepi, Mario Orlovi i Valerio Bra anov dok je logistiku odrađivao dona elnik Op ine Miljenko Meštrov. Najboljim igra em turnira proglašen je Stipe Klarin koji je ujedno dao i najviše golova, a recimo i to da je naš golman Ivan Fantov primio najmanje golova na prvenstvu. Ina e, Op ina Strzyzow je lanica Zajednice ruralnih op ina Europe s kojom je Op ina Tisno prije dvije godine potpisala Povelju o suradnji i uz iju smo potporu postali kandidati za ulazak u tu Zajednicu.

Glazbena škola Velke Meziriči posjetila Općinu Tisno U sije nju ove godine Op ina Tisno i eški grad Velke Meziri i potpisali su Povelju prijateljstva kojom su se obvezali promicati prijateljstvo dviju lokalnih samouprava i potaknuti kulturnu razmjenu. Tako je, u sklopu tog programa, sredinom rujna ove godine Op ina Tisno, u suradnji s TZ Op ine Tisno, ugostila u enike i profesore Glazbene škole iz ovog eškog grada koji su za petodnevnog boravka upoznali ljepote NP „Krka“, grada Šibenika i otoka Murtera, a posjetili su i Osnovnu školu Vjekoslava Kaleba, KUD „Harti “ i DVD Tisno. eški gosti su svoj posjet završili koncertom u vrtu hotela „Borovnik“ kada su doma inima uru ili i poziv za novo druženje u Velkim Meziri ima.

Nakon što je prije 17 godina potpisana Povelja o prijateljstvu župe Tisno i svetišta Caravaggio u Italiji, sredinom svibnja ove godine potpisan je i Sporazum o prijateljstvu i suradnji Op ine Tisno i ovog talijanskog grada.

Veza između Caravaggia i Tisnoga seže gotovo tri stolje a unazad kada su se mnoge talijanske obitelji iz ovog dijela Italije doselile u Tisno, a među njima je bila i obitelj Gelpi koja je sa sobom donijela sliku udotvorne Gospe od Karavaja i po etkom 18. stolje a na brdu Broš ica sagradila kapelu njoj u ast. Sporazum o prijateljstvu i suradnji u gradskoj vije nici talijanskog grada potpisali su na elnik Op ine Tisno Ivan Klarin i gradona elnik Caravaggia Giuseppe Pravedini, a tom inu, među ostalim, bili su nazo ni rektor svetišta Caravaggio don Ginio Assensi, generalni konzul RH u Italiji Ðani Maršan, zamjenik tišnjanskog na elnika Miljenko Meštrov, predsjednik Mjesnog odbora Tisno i lan Župskog vije a Kristijan Jareb te direktor Turisti ke zajednice Op ine Tisno Filip Henjak. Na elnik Klarin je tom prigodom u svom govoru zahvalio Upravi grada Caravaggia na gostoprimstvu te istaknuo važnost Sporazuma i duboku povijesnu i vjersku povezanost dviju lokalnih zajednica, a koju su postavile doseljeni ke obitelji iz Italije.


10

LJETO 2012.

GLASNIK OPĆINE TISNO, studeni 2012.

Održana 7. međunarodna trka tovarov

U nazo nosti više od deset tisu a gledatelja mladi Nico Pointer iz Linza u Austriji s magarcem Ezelom pobjednik je ovogodišnje, sedme po redu, međunarodne trke tovarov

održane na „hipodromu“ Rudina u Tisnome. Drugo mjesto zauzeo je Nizozemac Joep i njegov magarac Fire, a tre e bosansko-hercegova ki predstavnik Miroslav Križanovi na magarcu Vatra. Ina e, na utrci je etrnaest zemalja imalo svoje predstavnike, a zanimljivo je kako predstavnici Hrvatske po prvi puta nisu ušli u završnicu kao i to da je Englesku predstavljao za etnik i organizator Garden festivala Nick Colgan. Nakon uzbudljivih utrka popularni hrvatski pjeva Dražen Ze i održao je koncert, a kao predgrupa nastupio je tišnjanski band „Teški osje aji“.

Jezerska Lantina 2012.

"Dlan i veslo"

U Betini je, u sklopu fešte Dan Brganje koja se tradicionalno održava prvu nedjelju u kolovozu, održana i ženska regata na vesla pod nazivom Dlan i veslo. Posljednji puta ova regata održana je 1979. godine, a ove sezone Turisti ka zajednica Betina i udruga "Betinska gajeta 1740" odlu ili su obnoviti tradiciju. Pobjednice regate bile su Betinke pod imenom Ma kove mace, dok su drugo mjesto osvojile Jezerke. Nagrade je uru io na elnik Op ine Tisno Ivan Klarin koji je zahvalio sudionicama regate na sudjelovanju ime su doprinijele oživljavanju ove tradicije u središtu drvene brodogradnje, u Betini.

"Tisno misto, moj divni uzore" Pod nazivom Lantina 2012. ovog je kolovoza, u organizaciji udruge Južnje strane, a pod pokroviteljstvom Op ine Tisno, održana prva jezerska regata na latinsko jedro. Na regati su sudjelovale 24 posade jedre i u gajetama, kai ima i leutima. Posada doma ina iz Jezera natjecala se u gajeti „Jezerska mati“ koja je izrađena prošle godine u betinskom brodogradilištu u svrhu promidžbe i o uvanja tradicijskog na ina

gradnje brodova na našem podru ju. U kategoriji kai a i leuta najbrži su bili Murterini u brodovima „Marija“, odnosno „Jaruh“ dok je najbrža gajeta bila tribunjska „Dumina“ s poznatim skiperom Šimom Stipani evim. Posebnu nagradu, odnosno zahvalu organizatora, dobila je najmlađa posada murterske „Kurnatarice“ te predsjednik udruge Latinsko idro Murter-Betina Željko Jerat zbog pružene pomo i pri organizaciji.

I ove je godine po etetkom lipnja, u organizazaciji KUD-a Travulin, u Tisnome održana Ve er folklora pod nazivom „Tisno misto, moj divni uzore“. Na središnjem tišnjanskom trgu, uz doma ine i betinsku „Zoru“, još su nastupili kulturno umjetni ka društva iz Stankovaca, Ruži a, Makarske te s otoka Krka i Paga, a svoj obol folklornoj ve eri dali su i lanovi tišnjanskog amaterskog kazališta „Buža“ Stanko Coli i Ivica Kaleb.


KRATKE VIJESTI

GLASNIK OPĆINE TISNO, studeni 2012.

11

JEZERA-MURTAR

BETINA Tradicionalna Blagoslov crkve 16. betinska Rekonstrukcija Sv. Nikole smotra folklora crkvenog zvona

Nakon što su Op ina Tisno i Ministarstvo kulture sufinancirali njezinu obnovu, crkva Svetog Nikole u uvali Murtar sve ano je blagoslovljena 10. svibnja. 2012. Sve anost je zapo ela blagoslovom kipa sv. Nikole u župnoj crkvi Gospe od zdravlja, a potom je uslijedila procesija do jezerske luke gdje su se sudionici ukrcali u gajete, kai e i leute te morem uputili u uvalu Murtar. Pontifikalnu svetu misu predvodio je šibenski biskup mons. Ante Ivas koji je na kraju mise blagoslovio i novo zvono, a uputio blagoslov i ribarima, mornarima i brodovima.

U Betini je 22. i 23. lipnja održana 16. po redu Smotra folklora. Na ovoj tradicionalnoj manifestaciji, koju organizira betinski KUD Zora, ove se godine okupilo oko dvjesto folkloraša iz 11 KUD-ova i folklornih grupa iz cijele Hrvatske. Smotru je, ina e, sve ano otvorio predsjednik Op inskog vije a Op ine Tisno Petar Jakov ev nakon ega su doma ini iz Zore izveli niz tradicijskih narodnih napjeva i plesova.

Na elnik Op ine Ivan Klarin i betinski župnik don Jakiša Dominikovi potpisali su Ugovor o financiranju rekonstrukcije crkvenog zvona crkve Sv. Frane u Betini. Op ina Tisno e tako izdvojiti oko 70 tisu a kuna za nove pocin ane jarmove, novu konstrukciju za jedno zvono, nove gumene amortizere i svu potrebnu opremu za te radove. Radove e izvoditi tvrtka specijalizirana za montažu i obnovu crkvenih zvona »Grgurin« iz Kaštel Gomilice.

U školi dobar urod maslina Krajem listopada osvjetljeno je svetište Gospe od Karavaja na brdu Broš ica u Tisnome.

Nalazište Ivinj i crkvica sv. Martina – kulturno dobro Nalazište Ivinj u blizini crkve Sv. Martina, koja datira iz kraja 11. stolje a, jedno je od najvrjednijih arheoloških nalazišta u Dalmaciji. Nakon provedenih ispitivanja i usklađivanja rješenja Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu, Ministarstvo kulture RH je svojim Rješenjem od 20. srpnja 2012. godine utvrdilo da je arheološko nalazište sa crkvom Sv. Martina u Ivinju zašti eno kao spomenik kulture i upisano u Re-

gistar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu pod registarskim brojem RST172, te ima svojstvo kulturnog dobra.

Iako e, prema rije ima ve ine tišnjanskih maslinara, ovogodišnji urod maslina biti vrlo slab, u tišnjanskoj osnovnoj školi Vjekoslava Kaleba, zbog uroda njihovih maslina, imaju razloga za zadovoljstvo. Naime, na pet stabala maslina, u enici su zajedno sa svojim razrednicama ubrali 148 kilograma ploda što je, u svakom slu aju, iznad prosjeka ovogodišnjeg uroda.


5. do 11. studenoga 2012.

PROGRAM 05.11.2012. (ponedjeljak)

11.11.2012. (nedjelja)

11.00

08.00 09.00 11.00

18.00

OTVARANJE EKO DVORIŠTA STARA ŠKOLA – DAZLINA OTVARANJE IZLOŽBE FOTOGRAFIJA VLATKA ŽURIĆA - DADE Društveni dom Općine Tisno, Tisno

12.15

07.11.2012. (srijeda) 18.00

PROMOCIJA KNJIGE BRANKA PAVLOVA ”Tisno i Tišnjani na prijelazu tisućljeća” Društveni dom Općine Tisno, Tisno

18.00 19.00

10.11.2012. (subota) 12.00

17.00

SVEČANA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE TISNO – DODJELA NAGRADA I PRIZNANJA Društveni dom Općine Tisno, Tisno SV. MISA U CRKVI SV. MARTINA - IVINJ

21.30

BUDNICA, KUD “HARTIĆ”, Tisno SVETA MISA U CRKVI SV. DUHA, Tisno PROCESIJA OD CRKVE SV. ROKA DO CRKVE SV. DUHA – SVETA MISA POLAGANJE VIJENACA NA SPOMEN KRIŽEVE POGINULIM BRANITELJIMA I POGNULIM TIŠNJANSKIM VATROGASCIMA KUŠANJE VINA UZ ZABAVNI PROGRAM Kino sala, Tisno OTVARANJE IZLOŽBE RATNIH FOTOGRAFIJA “VRIJEDNO ŽIVOTA” AUTOR: MARINA JURKOVIĆ Društveni dom Općine Tisno, Tisno BEND “TEŠKI OSJEĆAJI”, Kino sala, Tisno Organizator: Općina Tisno