Issuu on Google+

VIRSKI LIST 8.indd 1

6/24/08 11:43:32 AM


VIRSKI LIST 8.indd 2

6/24/08 11:43:52 AM


VIRSKI LIST 8.indd 3

6/24/08 11:43:59 AM


tema broja

Ljetne kartoline

Pregled zabavnih, sportskih, glazbenih i kulturnih dogad-anja na otoku Viru u sklopu Virskog ljeta 2008. godine u rijecri i slici Zabava, sportske manifestacije, nastupi brojnih grupa i kazališnih skupina, pjevaþa amatera, klapa i tamburaša – obilježit üe ljetnu sezonu na Viru u srpnju i kolovozu, sve u organizaciji i pod pokroviteljstvom Ureda Turistiþke zajednice Opüine Vir. Nismo išli u traženju i izboru gostiju na poznata imena jer bi nam ona lako «pojela» ionako neveliki budžet, veü na više dogaÿaja kojima üemo iz tjedna u tjedan pokriti cijelu ljetnu sezonu, kazao je direktor virskog turistiþkog ureda Šime Vuþetiü objašnjavajuüi princip po kojemu je «skro-

VIRSKI LIST 8.indd 4

jeno» ovosezonsko Virsko ljeto. Relativno manje poznata imena ipak ne znaþe i slabiju kvalitetu programa, jer je ovogodišnje Virsko ljeto vjerojatno i najsadržajnije do sada. Spajanjem atraktivnog udiþarskog Kupa i prvog dana Virskog ljeta dobiva se cjelodnevna fešta za cijeli Vir, a gostovanje «Berekina» i grupe «JOY» jamþi dobru ljetnu zabavu namijenjenu onima koji vole ples i dobar zvuk. Za one sklonije tradicionalnijim notama prava üe poslastica biti gostovanje tamburaškog sastava iz Bosanskog Otoka, te veþer klapskog pivanja, dok üe

najmlaÿi moüi uživati u atraktivnoj predstavi «Šuma Striborova». Njima su namijenjene i umjetniþke radionice koje üe se širom Vira održavati u organizaciji grupe «Art.a» iz Zagreba, a ljubitelji likovne umjetnosti doüi üe na svoje na izložbama Danijela Šokeca i Anke Joviü. Obilježit üe se i 100-godišnjica otkupa otoka, pa se s pravom može kazati kako je ovogodišnje Virsko ljeto izborom programa i sadržajem namijenjeno svima. U rijeþi i na «kartolini» predstavljamo ih kronološkim redom.

6/24/08 11:44:01 AM


28, 06. Udicrarenje

III. Kup Svetog Ivana

Prošlogodišnji pobjednici virskog udiþakskog Kupa

Tradicionalnim udiþarskim Kupom «Svetog Ivana» u organizaciji Sportsko ribolovnog društva «Vir» i Ureda Turistiþke zajednice Opüine Vir zapoþet üe novo Virsko ljeto. Cjelokupni program natjecanja, dodjele medalja i priznanja te kasnije sveþanosti i zabave odvijat üe se ispred Mula u subotu 28. lipnja. Udiþarski Kup «Svetog Ivana» kojeg üe Ured Turistiþke zajednice su¿nancirati i organizirati zajedno sa Sportsko ribolovnim društvom «Vir», trebao bi od ovog ljeta biti nešto drukþiji. To znaþi kako neüe, kao do sada, biti iskljuþivo sportska manifestacija, nego dogaÿanje za cijeli Vir i njegove goste s dodatnim programima i sadržajima. Spomenimo kako je prošle godine na II. Kupu 12 dvoþlanih momþadi udiþara za þetiri sata natjecanja ulovilo više od 30 kilograma ribe. Najmlaÿi natjecatelj Viranin Šime Dabiþiü ulovio je kokota od gotovo 200 grama, dok su uvjerljivo najbolji ulov imali iskusni natjecatelji i pobjednici Kupa Oliver Alaburiü iz Paga i Zadranin Slavko Štrkalj s 7,650 grama ulova. Na drugom mjestu bili su Milan Perkoviü i Toni Božiü iz Vrsi s 3,580 grama, dok je treüe mjesto pripalo Viranima Davoru Liveriüu i Svetku Suraüu s 3,460 grama ulova. Najbolju žensku ekupi predvodile su Zadranke Slavica Štrkalj i Davorka Volareviü koje su osvojile peto mjesto u ukupnom poretku.

04, 07. Zabava & glazba Iako još nema precizno de¿niranog sadržaja za drugi vikend Virskog ljeta, u uredu Turistiþke zajednice Opüine Vir pretpostavljaju kako üe se Virani i virski turisti zabavljati najvjerojatnije uz neki domaüi popularni sastav. Dakle, nakon sportske manifestacije u posljednjem vikendu lipnja, naredni tjedan nudi nam lakoglazbeno osvježenje u veþernjim satima na ljetnoj pozornici u petak 4. srpnja.

11, 07. Glazba

Grupa Joy Tihomir, Hrvoje, Darko, Sandro, Vedran i Damir þlanovi su poznate glazbeno-zabavljaþke skupine JOY i nude, kako kažu, jedinstveni glazbeni doživljaj uz raznovrstan pop i rock repertoar. Koliko su dobri, vidjet üemo u petak 11. srpnja u veþernjim satima na bini ljetne pozornice.

VIRSKI LIST 8.indd 5

6/24/08 11:44:02 AM


6

ljetne kartoline

lipanj 2008.

15, 07. - 20. 08. Izlozrbe

r Sokec & Jovic'

«Morska þarolija» Anke Joviü

Župni ured Crkve Svetog Jurja od 15. srpnja do 20. kolovoza ugostit üe likovne izložbe Danijela Šokeca i Anke Joviü. Zagrepþanin Danijel Šokec predstavit üe crteže raÿene u tušu na papiru u kojima, služeüi se manirom «drhtavog i nervoznog» ekspresionistiþkog crteža, prezentira razliþite teme: od klasiþno erotskih preko alegorijskih, znaþenjski neodreÿenih scena na rubu raspoznatljivosti, do prizora kojima naslov crteža pridaje komiþna ili svakodnevna, gotovo banalna znaþenja. Naglašeni kontrasti crnog i bijelog, takoÿer, prizivaju estetiku stripa, što ovim crtežima pridaje dodatna, narativna znaþenja. 41-godišnji Šokec završio je Srednju školu za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu, te diplomirao na ALU u Zagrebu 1991. godine, a izlaže od 1984. na 20 samostalnih i više skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Uz Šokeca, izlagat üe i Anka Joviü koja se istiþe radom «Morska þarolija» koji je odabran za originalni lošinjski suvenir Grada Malog Lošinja za 2008. godinu.

18. 07. Glazba & folklor

Tamburasri iz Bosanska Otoka

Otoka, ili Bosanska Otoka je mali grad na rijeci Uni u sastavu opüine Bosanska Krupa od koje je udaljena 11 kilometara. Naselje je smješteno na obje obale rijeke Une te na dvadeset i þetiri ade, odnosno rijeþna otoka, a dva dijela mjesta povezana su þeliþnim mostom izgraÿenim 1920. godine. U Otoki živi oko 5 tisuüa stanovnika, a iz ovog živopisnog mjesta sredinom srpnja stiže nam tamburaški sastav. Mjesto dogaÿanja je ljetna pozornica, a dan petak 18. srpnja.

Ekspresionistiþki crtež Danijela Šokeca

VIRSKI LIST 8.indd 6

6/24/08 11:44:05 AM


7

25, 07. Pivanje

Vecrer klapa Klapa Vir bit üe domaüin veþeri klapa i tradicionalne dalmatinske pisme u sklopu Virskog ljeta. Oþekuje se dolazak i nastup više klapa iz Zadarske županije, a pivat üe se u petak 25. srpnja ispred Crkve Svetog Jurja.

01, 08. Izbor

Vrtovi i balkoni

31, 07. Teatar

r Suma Striborova Posljednji vikend mjeseca srpnja ponudit üe kazališnu predstavu «Šuma Striborova» Ivane BrliüMažuraniü u izvedbi djeþjeg kazališta «Smješko» iz Zagreba. Rijeþ je o jednoj od najpoznatijih bajki slavne hrvatske spisateljice, a kako mali Domaüi pomažu baki i što znaþi voljeti, provjerite zajedno s junacima ove pustolovine ispriþane upravo onako kao što bi to priþale naše bake. Predstava üe se održati na ljetnoj pozornici u trajanju od 50 minuta u þetvrtak 31. srpnja.

Koji su najljepši virski balkoni i kako izgledaju najbolje ureÿeni virski vrtovi vidjet üemo prvog dana mjeseca kolovoza u sklopu akcije «Cvit za lipši svit» Ureda Turistiþke zajednice Opüine Vir. Sadnice cvijeüa veü su ranije podijeljene, a komisija üe birati i odabrati najljepše i najbolje sreÿene te ureÿene prostore balkona.

VIRSKI LIST 8.indd 7

6/24/08 11:44:12 AM


8

ljetne kartoline

lipanj 2008.

02, 08. Teatar

Bracera iz Supetra Braþki kazališni amateri

Amatersko kazalište «Bracera» iz Supetra na otoku Braþu gostovat üe u subotu 2. kolovoza na virskoj ljetnoj pozornici. Osnovana prije dvije godine, kazališna družina «Bracera» postala je zaštitni znak braþkog kazališnog života predstavivši se publici predstavama «Sve je to život», «Konfužjun» i «Jubavi, Jubavi». Braþani kroz predstave priþaju o svojim stalnim temama; ljubavi, skandalima i üakulama u obiteljima malog dalmatinskog mjesta. Koliko su popularni ovi kazališni amateri na Braþu govori podatak kako ih je na premijeri komada «Jubavi, Jubavi» gledalo gotovo tisuüu ljudi.

03. - 10, 08. Umjetnost

Radionice grupe Art.a Od 3. do 10. kolovoza na Viru üe sa svojim likovnim i radionicama primijenjene umjetnosti gostovati udruga «Art.a» koja je osnovana s ciljem poticanja osjeüaja vrijednosti, korisnosti i samopouzdanja pojedinca. Prije svega, kažu u udruzi «Art.a», usmjereni su na rad s djecom kako bi se kroz razliþite radionice najmlaÿi zabavljali i educirali. Udruga üe projekte izvoditi na otvorenom prostoru uz izradu raznih ukrasnih i uporabnih predmeta, a radionica ukljuþuje izradu lutaka, decoupage tehniku, ¿mo mase, lampicu, suvenire, nakit, þestitke, slikanje, mozaik, kreativno zamatanje poklona, tiffany, slikanje na svili, staklu, aranžiranje cvijeüa i sliþno. Broj sudionika ove radionice je neograniþen.

VIRSKI LIST 8.indd 8

6/24/08 11:44:17 AM


9

Virska ljetna pozornica

08, 08. Pjevanje

F estival pjevacra amatera U petak 8. kolovoza na ljetnoj pozornici održat üe se Festival pjevaþa amatera pod naslovom «Dalmaciji s ljubavlju» na kojemu üe nastupiti do 18 pjevaþa ne starijih od 20 godina. Organizatori su Ured Turistiþke zajednice i glazbena udruga «Melodija».

13, 08. Proslava & glazba

V irskih 100 godina uz Berekine Stogodišnjica od upisa Virana kao vlasnika otoka sveþano üe se proslaviti u srijedu 13. kolovoza uz nastup popularne zabavljaþke grupe «Berekini». Iako veü dugo vremena nisu napravili samostalni album, «Berekni» su i dalje koncertno aktivni i poželjni, a ime njihove grupe proteže se na razliþitim kompilacijama dalmatinskih pjesma i festivala. Tako je i njihov najveüi hit «Šinjorina» uvrštena u kompilaciju «Da te mogu pismom zvati», a prije dvije godine na Splitskom festivalu zajedno s klapom «Maestral» predstavili su se s još jednim hitom «E moj gosparu» koji je takoÿer uvršten u kompilaciju «Stranice ljeta». Njihov nastup oþekuje se u veþernjim satima na ljetnoj pozornici. «Berekine» þine Oliver Jakovþev, Darko Ježina, Nikica Šprljan, Ante Grgantov, Ivan Koruniü i Nebojša Lakiü.

VIRSKI LIST 8.indd 9

6/24/08 11:44:26 AM


VIRSKI LIST 8.indd 10

6/24/08 11:44:30 AM


VIRSKI LIST 8.indd 11

6/24/08 11:44:33 AM


VIRSKI LIST 8.indd 12

6/24/08 11:44:38 AM


13

r Edukativno-ekolos ka akcija "Vir 2008" U moru ne zrive samo ribe, alge, jezrinci ili morske zvijezde. Naid-e se i na nepozvane te neprirodne morske stanovnike poput automobilskih guma, pec'nica, akumulatora i WC srkoljki

Georg TadiĂź dijeli majice virskim maliĹĄanima

Posljednja provjera opreme

Na predavanju iz ekologije

VIRSKI LIST 8.indd 13

6/24/08 11:44:48 AM


14

ljetne kartoline

lipanj 2008.

Nastavak sa str. 12. žive i brojni nepozvani gosti: limenke, plastiþni otpad, pa þak i takve grdosije poput bojlera, akumulatora i kojeþega još. Humano djelovanje Zato je i direktor ureda Turistiþke zajednice Opüine Vir Šime Vuþetiü istaknuo kako nije samo cilj održati edukativno predavanje, veü konkretno i oþistiti podmorje. Virska Turistiþka zajednica dala je novac, dobru volju i vrijeme, dok su ronioci održali predavanje i pretraživali morsko dno. Osim neposredne koristi koja se ostvaruje þišüenjem podmorja te utjecaja na najmlaÿe stanovnike, zagrebaþki ronilaþki klub nastoji djelovati i humano kada su njegovi þlanovi u

pitanju. Tadiü kaže: Veüina naših þlanova su invalidi Domovinskog rata koji se kao umirovljenici u našoj društvenoj zajednici osjeüaju beskorisni. Kroz ovu akciju, odnosno edukaciju djece i ekološku akciju, osjeüaju kako imaju pravu svrhu. Ujedno, uz pomoü Ministarstva branitelja i Ministarstva zaštite okoliša mi pomažemo i oþistiti more i educirati djecu. «Adriaticro» kao ekološki najaktivniji od svih ronilaþkih klubova svake godine održava od tri do pet eko-akcija, uz sudjelovanje na desetak drugih akcija. Tko god nas pozove, mi se rado odazovemo. Sjednemo u auto i idemo pomagati drugima, kao što su i nama sada pomogli drugi klubovi,

dodao je predsjednik «Adriaticroa». Od 44 þlana koliko ih ima Klub, 26-oro bilo je na Viru.

Nemoj, tata, bacati u more Ima zaista svega i svašta naÿemo dok pretražujemo i þistimo morsko dno. Naiÿemo i na gume, peünice, akumulatore i WC školjke. Zaista na sve, a plastika je u principu najveüi problem. Treba joj tisuüu godina da se razgradi u moru. Zato moramo educirati sve ljude, a od najmlaÿih je najbolje krenuti. Mala djeca više utjeþu na roditelje i njihovu ekološku svijest, nego što bi mi mogli da im govorimo što ne smiju, ili da im držimo predavanja. Kada dijete kaže nemoj tata bacati u more, jer je to štetno, to ima više efekta i smisla. Mene, možda, neüe poslušati, ali svoje dijete hoüe, kaže predsjednik «Adriaticroa» Georg Tadiü.

VIRSKI LIST 8.indd 14

6/24/08 11:45:02 AM


VIRSKI LIST 8.indd 15

6/24/08 11:45:13 AM


SMJEŠTAJ

Otok Vir nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Dalmacije i položen je u Virsko more na 15 nautiþkih milja od Zadra. Vir je jedan od 300 otoka i otoþiüa Zadarskog arhipelaga, ili jedan od 1186 otoka i hridi u hrvatskom Jadranu. Kako je s kopna spojen preko Privlaþkog gaza luþkim mostom od 1976. godine, Vir je postao sastavnim dijelom kopna kojim se do regionalnog centra Zadra stiže za 20-ak minuta prevaljujuüi 26 kilometara dug asfaltirani put.

VELIýINA

Otok Vir dvadeseti je po veliþini meÿu hrvatskim otocima, a osmi u Zadarskom arhipelagu. Nastavlja se na Privlaþki poluotok od kojega ga rastavlja 3 metra dubok i 300 metara širok Privlaþki gaz. Od otoka Paga na sjeveroistoku dijeli ga 0,7 nautiþkih milja, odnosno kanal Nove Povljane.

ŠKOLJIû

Na istoþnom dijelu u Gazu, prekriven borovom šumom i dugom pješaþkom plažom, smjestio se susjedni otoþiü Školjiü. Sve do nedavno Školjiü je bio spojen putom za Vir i u vrijeme oseke bio njegov sastavni dio.

SJEVER-SJEVEROZAPAD

Od sjevera prema zapadu otok Vir okružen je otoþkom skupinom koju þine otoci Pag, Mauna, Planika, Olib, Ist, Molat, Sestrunj, Rivanj i Ugljan. Ima površinu 22,38 km, ukupnu dužinu 10,12 i najveüu širinu 4,25 km te obalnu liniju dugu 31,43 km.

POMORSKI PUTOVI

Zbog povoljnih dubina u Virskom moru, uz Vir vode važni pomorski putovi prema Rijeci, Italiji, Zadru i Jugu Hrvatske. Zbog tih morskih putova na zapadnom dijelu otoka podignut je svjetionik. Kroz kanal Nove povljane za veüe, a kroz Gaz za manje brodove, morski put vodi kroz Ninski i Ljubaþki zaljev te Ljubaþka vrata – Forticu - u Velebitski kanal.

VIRSKI LIST 8.indd 16

6/24/08 11:45:23 AM


www.otok-vir.info

VIRSKI LIST 8.indd 17

6/24/08 11:45:28 AM


LIBURNI

Prema arheološkim nalazima gotovo je sigurno kako je prvo naseljavanje otoka bilo od strane ilirskog plemena Liburna. Nastanjivali su prostor sjeverne Dalmacije izmeÿu rijeke Krke i Zrmanje, zatim obalni pojas ispod Velebita, Hrvatsko primorje, istoþni dio Istre do Uþke i rijeke Raše zajedno s otocima ispred tog podruþja. Prisustvo Liburna spominje se i od Krfa do Hvara, u Picenumu na talijanskoj obali, a moguüe je kako su bili u vezi i s drugim Ilirima u talijanskoj Apuliji. Imali su prevlast u trgovini i kulturi, pa su zbog osiguranja trgovine i plovidbe po cijeloj obali imali svoja uporišta i predstavništva. O pravom bogatstvu morskih arheoloških lokaliteta oko Vira svjedoþi najznaþajniji i najstariji – kod otoka Mauna iz 3. ili 4. stoljeüa prije nove ere s grþko-italskim amforama. Pedesetih godina prošlog stoljeüa virski ribar Šime Kapoviü, zvani Ĉumbo, mrežom je podigao s morskog dna do sada najstariju pronaÿenu amforu na istoþnom dijelu Jadrana.

7. STOLJEûE

«Oko 630. i 640. godine provaljuju oboružane þete Hrvata iz njihove pradomovine Bijele Hrvatske u Panoniju i rimsku Dalmaciju, te nadvladavši i protjeravši Avare sami tu zavladaše. Zaposjedaju Nin, Nadin i Sidragu…», piše Franjo Raþki u «De administrando imperis» opisujuüi dolazak Hrvata na ovo podruþje. No, Nin nije doživio sudbinu Salone koje je bila potpuno razorena, a þak je saþuvao i dio latinskog stanovništva i svoj gradski status premda üe u nadolazeüim godinama pomalo gubiti svoj romanski karakter i vremenom dobiti jednu od najznaþajnijih uloga kao prvi znaþajni politiþki, kulturni i vjerski centar starohrvatske države.

1069. GODINA

U saþuvanim povijesnim dokumentima otok Vir po prvi put se spominje daleke 1069. godine u darovnici kralja Petra Krešimira IV. pod nazivom «Mare nostrum Dalmatikum», kojom kralj Petar Krešimir daruje, kako kaže, « …naš vlastiti (kraljevski) otok koji se prostire u našem dalmatinskom moru, a zove se Maun, kojemu se s istoþne strane stere otok, koji se u hrvatskom jeziku zove Vir. Ovaj otok (Maun) dakle neka posjeduje samostan sv. Krševan u sve vijeke i neka ga nitko od smrtnika u tome ne smeta jer tako je odredila naša dobra volja uz privolu i na molbe velmoža þitavoga kraljevstva našega». U potpisu «Ja Krešimir, kralj Hrvata i Dalmacije».

OTOK U ZAKUPU

Od 1102. do 1409. godine gubi se samostalnost starohrvatske države stupanjem u Hrvatsko-Ugarsko kraljevstvo pod krunom maÿarskih vladara, pa je i Nin zajedno s Virom pripao ugarskim dinastima sve do predaje Veneciji. A 1313. godine Vir je okupiran! Condottiere Almacije de Limolis iz Katalonije u službi Venecije izabrao je Vir za odmorište pri napadu na Zadar. Ostao je na njemu s tisuüu oružnika, tisuüu pješaka s dugim kopljima te tisuüu strijelaca osam dana, a zatim preko prevlake krenuo u osvajanje Zadra. Usporedo s novim ili novim-starim vladarima Dalmacije, jaþanjem Zadra i dalmatinskih gradova, stanovništvo Vira održavalo se iako je bilo malobrojno i siromašno. Bavilo se uglavnom stoþarstvom i obradom plodnih zona otoka. ýitav otok bio je davan u zakup pojedinim veleposjednicima, a tako je bilo nakon pripojenja Vira Veneciji 1329. godine kada ga je zakupio poznati veleposjednik Grgur Mrganiü, a zakupljali su ga i drugi poznati Ninjani i Zadrani radi ispaše stoke koju su þuvali mještani Vira.

VIRSKI LIST 8.indd 18

17. STOLJEûE

Dvadeset godina nakon što je Vir 1614. godine odreÿen kao sklonište za sve Ninjane i njihovo blago, mletaþki dužd dodjeljuje otok obitelji Crnica uz obavezu plaüanja godišnjeg danka od 200 dukata. Nekoliko godina kasnije Crnica otkupljuje otok i dobiva plemiüki naslov grofa i guvernera za zasluge koje je obitelj stekla u oslobaÿanju Vira i drugih posjeda od uskoþkih obitelji. Crnice, piše prof. Ive Bašiü, potjeþu iz Crnogorskog primorja, najvjerojatnije iz zaljeva Boka Kotorska. Iako su stanovali u Zadru, na Viru su imali palaþu s dva obzidana dvora.

19. STOLJEûE

U drugoj polovici 19. stoljeüa, usporedo s krajem doseljavanja najstarijih obitelji na otoku, Vir dolazi u posjed zadarske trgovaþke obitelji Bakmaz. Dvije su predaje o naþinu na koji je Bakmaz dobio otok; prva kaže kako je obitelj otkupila Vir od Crnica, a druga kako je Crnica izgubio otok kockajuüi s Bakmazom. Kako bilo, 1880. godine provedena je uknjižba svih nekretnina na otoku na ime Paška Bakmaza. 1912. godine puštanjem u promet produbljenog i signalizacijom osiguranog kanala po cijeloj dužini Gaza, u djelo je provedena davna ideja inženjera Frana Zavorea iz Šibenika koji je obavljao dužnost upravitelja graÿevinske administracije u Dalmaciji u doba Venecije, austrijske i francuske uprave. Još 1811. on je vladi uputio nacrt o prokopavanju Gaza radi skraüenja plovnog puta prema Zadru.

1908. GODINA

Samo þetiri godine prije nego je kanal pušten u promet, 1908. godine, za virske težake i njihove obitelji ostvario se san svih predaka koji su stoljeüima obraÿivali tuÿu zemlju i davali dio veleposjednicima. Augusta Obradoviü, roÿena kao Bakmaz, prodaje otok Vir kolonima Viranima preko zastupnika Mate Subotiüa, Jurina i Ante Vuþetiüa, Blažova. To je Virane oslobodilo plaüanja i omoguüilo im da lakše podnose priliþno teške uvjete života na otoku.

6/24/08 11:45:32 AM


19

Virski vrtovi

Rajsko zelenilo V isre od dvadeset r godina Katarina i Sime Radovic' brizrno su uzgajali masline i ostale poljoprivredne kulture na oko sedam tisuc'a kvadrata zemljisrta na kojemu se, pored ostalog, nalazi i dvostoljetna smokva s dijagonalom od 16,70 metara te 130 godina stara crnika cije orijasrke krosrnje prolaznike mame hladom Poploþan vijugavi prilaz kojim se uz brižno ureÿen i održavan travnjak koraþa prema obiteljskoj kuüi Katarine i Šime Radoviüa Šavara odmah otkriva s koliko su upornosti, ljubavi i nježnosti prema životnoj okolini supružnici Radoviü uredili svoj dom. Brojne široke masline, pokoja jabuka koja se poput lepeze raskrilila nad prostranim vrtom, nizovi lepršavih loza i decentno ureÿene crvene cvjetne oaze

Nastavak na str. 21.

VIRSKI LIST 8.indd 19

6/24/08 11:45:36 AM


20

ljetne kartoline

lipanj 2008.

Šime Radoviü Šavar ispod svoje 130 godina stare crnike

VIRSKI LIST 8.indd 20

6/24/08 11:45:39 AM


VIRSKI LIST 8.indd 21

6/24/08 11:45:44 AM


22

ljetne kartoline

svibanj 2008.

Ureÿenje Vira

Komunalna tvrtka «Vir održavanje» pred velikim je poslovima krþenja protupožarnih putova te asfaltiranja cesta i ulica uz veü zapoþete poslove na ureÿenju obale i plaža

VIRSKI LIST 8.indd 22

6/24/08 11:46:03 AM


23

Nova virska vizura Asfaltiranje cesta i ulica te proboj i krþenje šumskih i protupožarnih putova, dva su velika posla koja u narednom periodu, uz ostalo, stoje pred virskom komunalnom tvrtkom «Vir održavanje». Put od Lozica do Punte, odnosno do vrha otoka, treba spojiti s donjim šumskim putem koji ide od Torova kako bi se u sluþaju požara napravila petlja s koje bi se onda prema eventualnom požarištu prilazilo s obje strane. Rijeþ je o nekoliko kilometara puta koji üe u svojoj širini morati biti propustan za vatrogasnu cisternu, a potrebno ga je tamponirati ili poravnati kako bi funkcionirao poput šumskog puta kojim bi se, ako zatreba, koristilo buduüe virsko Dobrovoljno vatrogasno društvo. Virski vatrogasci Za potrebe osnutka Društva Opüina je održala sastanke s profesionalnim županijskim Vatrogasnim društvom u Zadru koje üe virskim vatrogascima pružiti svu potrebnu pomoü i podršku oko organizacije, obuke i educiranja ljudstva. Svu opremu za þlanove DVD-a nabavit üe Opüina Vir, a kada se buduüe virske vatrogasne snage kompletiraju i sa specijalnim vatrogasnim vozilom, cisternom, svi koncesionirani vodonosci koji sada snabdijevaju otok Vir s vodom imali bi obvezu u sluþaju požara donositi vodu za gašenje požara. Sreüom, izuzev jednog požara koji je prije nekoliko godina imao katastrofalne posljedice obzirom na gustu pošumljenost, do sada nije bilo veüih šteta od požara za što se brinu i virski lovci koji s þeka na lovištima imaju priliku na vrijeme uoþiti opasnost od ove ljetne pošasti. Uskoro, s virskim vatrogascima i specijaliziranom vatrogasnom cisternom ta üe opasnost biti znatno manja.

VIRSKI LIST 8.indd 23

S lipnjem ove godine uliþni prostor za asfaltiranje narastao je na 62,724 metra kvadratna za što üe se u zajedniþkoj investiciji graÿana i virske lokalne samouprave izdvojiti oko 7 milijuna kuna Izradu i krþenje protupožarnih putova «Vir održavanje» üe raditi, govori nam njezin direktor Ante Marasoviü, tijekom narednog zimskog perioda. Takav posao je neprimjeren za ljetni period. Prvo, takvi su radovi sada zabranjeni, a drugo, na tom prostoru ima toliko poskoka i zmija da se nitko ne bi usudio tamo raditi, kaže. Kada je rijeþ o asfaltiranju cesta i ulica, sve dosadašnje akcije išle su s izradom troškovnika temeljem kojega su graÿani imali obvezu prikupiti 75 posto od ukupnog iznosa potrebnog za asfaltiranje dok je Opüina participirala s preostalih 25 posto. Još tijekom 2007. godine Virani su uplatili nešto manje od milijun kuna za asfaltiranje više od 17 tisuüa metara kvadratnih, a s lipnjem ove godine taj je uliþni prostor za asfaltiranje narastao na 62,724 metra kvadratna za što üe se u zajedniþkoj investiciji graÿana i virske lokalne samouprave izdvojiti oko 7 milijuna kuna. Asfaltiranje ulica i cesta Osim troška asfaltiranja kojeg, kako smo rekli, Opüina ¿nancira sa 25 posto od iznosa i koji üe u ukupnom zbroju ipak biti znatno veüi od þetvrtine zbog

investicije asfaltiranja Starog puta s oko 14 tisuüa metara kvadratnih i širine od 7 metara, položiti üe se i kabeli te postaviti rasvjeta. Primjerice, samo u troškovniku za 2007. godinu u kojoj je uplaüen novac graÿana za 17,040 metara kvadratna, Opüina ¿nancira 4,740 metara kabela i 145 rasvjetnih tijela potrebnih da se osvijetli spomenuta asfaltirana površina. Kad se sve zbroji, investicija Opüine Vir teška je oko 3,5 milijuna kuna. Akcija prikupljanja sredstava za asfaltiranje krenula je od prošle 2007. godine, ali je asfaltiranje moralo biti odgoÿeno zbog izmjena Zakona o javnoj nabavi RH koji je morao biti usklaÿen sa zakonima Europske Unije. Kada je krajem sijeþnja 2008. godine Sabor Republike Hrvatske donio izmijenjeni Zakon o javnoj nabavi te kad je zbog dodatnih 5 Uredbi profunkcionirao krajem veljaþe, akcija je mogla biti nastavljena. Marasoviü kaže: Kada su graÿani vidjeli da se pokrenuo investicijski ciklus na Viru, da je on raskopan zbog polaganja vodovodnih cijevi, krenuli su prema Opüini sa željom da se i ulice asfaltiraju. Tako smo poþeli prikupljati nove uplate za asfaltiranje i sada ih imamo za preko 65 tisuüa metara kvadratnih. Ono što nam predstoji je objavljivanje Javnog nadmetanja za izvoÿaþa radova, i drugo, Opüina je odluþila da üe se asfaltirati i ulice koje spadaju pod ingerenciju lokalne samouprave, tako da üe se u potpunosti obnoviti stari virski put i to ne u postojeüim gabaritima veü od zida do zida. To znaþi kako üe Opüina ¿nancirati asfaltiranje 13,562 metra kvadratna Stare ceste, kao i 4,586 metra kvadratna Žitne uz plažu te sve ostale terene koji su opüinska investicija. Popis ulica i cesta

Nastavak na str. 24.

6/24/08 11:46:07 AM


24

ljetne kartoline

lipanj 2008.

Nastavak sa str. 23. za asfaltiranje još uvijek nije konaþan i on üe se širiti do kraja lipnja nakon þega üe se objaviti Javno nadmetanje za izbor izvoÿaþa radova koji üe u trošku iznositi ukupno do 7 milijuna kuna. 10 kilometara kabela i 250 lampi Stalne uplate i novi zahtjevi za asfaltiranjem bili su razlog zašto se Javno nadmetanje nije objavilo u veljaþi ove godine, kada je izmijenjeni Zakon o javnoj nabavi stupio na snagu, veü se þekao lipanj kako bi se prikupilo što više zahtjeva i kako bi se poštovale zakonske odredbe Zakona o javnoj nabavi koje ne dopuštaju da se za istu stvar u istoj godini dva puta objavljuje Javno nadmetanje. Osim svega navedenog, Opüina je takoÿer donijela i odluku da se uz sve asfaltirane ulice moraju položiti kabeli za javnu rasvjetu, takozvano kabliranje, a to znaþi kako üe se postaviti više od 10 kilometara kabela i više od 250 tipskih lampi. Još jedan razlog zbog kojega se ranije nije išlo na objavljivanje Javnog nadmetanja su i planirani radovi prve faze na lokalnoj vodovodnoj i kanalizacijskoj mreži, pa bi se na jesen sve zajedno moglo de¿nirati: vodovodna i kanalizacijska mreža, asfaltiranje te kabliranje. «Vir održavanje» je trenutno u fazi izrade tehniþke dokumentacije za objavljivanje Javnog nadmetanja za izbor izvoÿaþa. Sukladno Zakonu, Javno nadmetanje bit üe objavljeno na internetskim stranicama

«Narodnih novina», dok üe tehniþka dokumentacija koja se radi za svaku ulicu posebno biti prezentirana na virskom portalu www.otokvir.net. Zaista je bitno da se s obzirom na visinu investicije i uplate naših sugraÿana sve napravi najbolje kako se može. Posao treba napraviti kvalitetno kako poslije ne bi bilo

Opüina je donijela i odluku da se uz sve asfaltirane ulice moraju položiti kabeli za javnu rasvjetu, a to znaþi kako üe se postaviti više od 10 kilometara kabela i više od 250 tipskih lampi raskopavanja. Dakle, i asfalt i javna rasvjeta, odnosno cijela ulica, treba odmah biti napravljena kako treba, zakljuþuje direktor Marasoviü. Sve ovo poslovi su koji tek oþekuju «Vir održavanje» na jesen i u zimu, a u prethodnom periodu osim izrade i pripreme dokumentacije za spomenute poslove, tvrtka je sredila i uljepšala cijelu šetnicu u dužini od preko kilometar od Mula do kraja Radovanjice.

Javna rasvjeta je napravljena, kaže Marasoviü, sukladno svim propisima, a kabliranje izvršeno kvalitetno i po pravilima struke. ýak je, dodaje, geometar GPS-om snimio trasu kako bi se u centimetar znalo na kojoj dubini i na kojem se mjestu nalazi kabel. Ureÿenje šetnica Marasoviü ne krije zadovoljtsvo zbog pozitivne reakcije graÿana novim izgledom šetnice; izmeÿu ceste, asfalta i šetnice sve je lijepo tamponirano, tamarisi su posaÿeni te je obzidano preko 40 novih pitara, a u Radovanjici je zasaÿeno 12 novih palmi koje su takoÿer ograÿene. U ovoj fazi ureÿenja, sve je riješeno. Druga komunalna tvrtka, «Vir turizam», radi projekt ureÿenja obale od Prezide do Kašteline. Podmorski i obalni dio je izmjeren, pa üe se pristupiti izradi projekta. Vrlo je važno, istiþe Marasoviü, da se radi po pravilima struke. Izvršit üe se, dakle, sva snimanja; i geodetska i podmorska i hidrografska, pa üe se izraditi projekt koji üe biti de¿nitivan za dugo vremena. Plan je Opüine da se od Soldatice do Biskupljaþe takoÿer izvrše snimanja ispod mora te morske obale i kopnenog dijela kako bi se napravila šetnica s lampama, trotoarom, potom vozni trak s minimalno 4 ili 4,5 metra širine, drvoredom i ureÿenom plažom. Nadalje, na jesen üe «Vir održavanje» krenuti s još jednim poslom. Uredit üe se prostor od Mula do Suve Punte tako da bi

Prošlogodišnje uplate nisu propale

Ante Marasoviü

VIRSKI LIST 8.indd 24

Sve uplate za asfaltiranje 17,040 metara kvadratnih cesta i ulica koje su graÿani Vira vršili još prošle godine nisu propale, veü su zbog þekanja na izmjene Zakona o javnoj nabavi bile u «mirovanju» i pridodane ovogodišnjim uplatama. Graÿani koji su prošle godine uplaüivali sredstva za asfaltiranje mogu biti mirni, iako je bio plan da se asfaltiranje zapoþne još prošle godine kada su i bile uplate. Meÿutim, moralo se þekati na izmjene Zakona o javnoj nabavi, pa Vlada RH zbog izbora neko vrijeme nije zasjedala, da bi tek krajem sijeþnja Sabor izglasao Zakon. Evo, sada su zahtjevi u odnosu na prošlogodišnje narasli za gotovo 400 posto što je veliki posao koji nas þeka u jesen, kaže direktor «Vir održavanja» Ante Marasoviü. Evo i popisa ulica za koje su Virani uplatili sredstva još prošle godine i koje üe se zajedno s novima asfaltirati od jeseni ove godine: Radnjaþa XXI, Žitna LI, Miljkovica X, Bobovik XV, Velika Slatina II, Bobovik XVII, Straža XXVI, odvojak Velike Slatine XIX, glavna cesta Velike Slatine XIX, Prezida VI, Soldatica VI, Miljkovica XVII, ogranak Sridnje kuþice X, Sridnje kuþice XVIII, Prilaz kralja Tomislava 3, Luka II, Radnjaþa XXV, Bobovik X, Sita XIV, Žitna XVIII, Luþica XXXIV, Žitna XXIII i Bobovik XVI.

6/24/08 11:46:07 AM


25

se spojila cesta koja ide prema bunaru. Na taj üe se naþin rasteretiti centar, a samo ureÿenje ukljuþivat üe trotoar, vozni asfaltni trak, drvored i šetnicu uz plažu. Uz postojeüih 40 baroknih stilskih lampi, postavit üe se nove na prostoru od Mula prema Punti, kao i kroz samo Selo od Mula do autobusnog kolodvora, i to nakon što proÿe vodovod i kanalizacija,

Uredit üe se i prostor od Mula do Suve Punte kako bi se spojila cesta koja ide prema bunaru. Rasteretit üe se centar, a samo ureÿenje ukljuþivat üe trotoar, vozni asfaltni trak, drvored i šetnicu uz plažu kako bi ta ulica izgledala kao bilo koja gradska s minimalno prometa i što više pješaka. Kad se napravi djeþji vrtiü, ambulanta i osnovna škola te drugi planirani sadržaji, Vir bi imao izgled i sadržaj gradiüa. Vir kao otok jednostavno više nije selo. Ima 10 tisuüa objekata, ima nekoliko naselja i, primjerice, za sada oko 3,5 tisuüa lampi, zakljuþuje Marasoviü.

Klupe i betonske kante Kompletni radovi na asfaltiranju ulica i cesta trajat üe oko godinu dana, najavljuje direktor «Vir održavanja» Ante Marasoviü i navodi kako üe se, nadalje, srediti 50 klupa uz novu šetnicu od Mula do kraja Radovanjice i postaviti betonske kante za otpatke te još 100-tinjak betonskih klupa za ostale uvale. «Vir održavanje» je takoÿer u fazi izrade betonskih utega za morsku ogradu koja bi kupaþe na javnim plažama trebala štititi od brodova, glisera i morskih skutera. Tih oko 1,600 metara ograde štitit üe kupaþe na plažama Jadro, Šetnica, Radovanjica, Biskupljaþa, Žitno i druge. Srušit üe se ruševna i derutna trafostanica u Žitnoj, koja je nekad bila spoj veze Pag-Vir, a od kada se Vir napaja strujom iz Nina ta trafostanica više nije u funkciji.

VIRSKI LIST 8.indd 25

Ulice i ceste za asfaltiranje Evo i popisa svih ulica i cesta za asfaltiranje izraženih u metrima kvadratnima, koji je sastavljen do polovice lipnja i na koji üe se do kraja lipnja nadodavati nove ulice. Velika Slatina IV (1,000 metara kvadratnih), Žitna XXXVI (156), Sridnje kuþice XII (872), Stara cesta (13,562), Žitna uz plažu (4,586), proširenje postojeüe ceste (60), Prezida XII (576), Bobovik XVII (1,612), Radnjaþa XXI (576), Žitna LI (1,080), Miljkovica X (808), Bobovik XV (1,640), Velika Slatina II (520), Straža XXVI (208), Velika Slatina XIX – odvojak (704), Velika Slatina XIX – glavna cesta (1,270), Prezida VI (756), Soldatica (195), Miljkovica XVII (212), Sridnje kuþice X (192), Sridnje kuþice XVIII (504), Prilaz kralja Tomislava 3 (474), Luka II (388), Radnjaþa XXV (596), Bobovik X (1,557), Sita XIV (1,240), Žitna XVIII (664), Luþica XXXIV (448), Žitna XXIII (400), Bobovik XVI (1,000), Žitna XVI (464), Prezida XII (576), Miljkovica XXVIII (718), Bobovik XI (798), Bobovik XXV (1,184), Žitna LIII – kod Velagiüa (1,200), Luþica XXVIII (180), uz Bosiljkovu trgovinu – prije ulaza za Sridnje kuþice i Žitnu uvalu (140), Luka V (315), Luka VII (1,150), Bobovik XIII (1,836), Luþica XXIX (1,181), Krþevine II (632), Biskupljaþa – glavna (3,063), Put Sita – glavna popreþna (2,357), Sita XXIV (644), Kozjak XVI (640), Kozjak XIII (988), Kozjak (780), Kozjak XXVIII (360) i Torovi kroz selo (3,750).

6/24/08 11:46:10 AM


VIRSKI LIST 8.indd 26

6/24/08 11:46:16 AM


VIRSKI LIST 8.indd 27

6/24/08 11:46:28 AM


28

morski vukovi

feljton

lipanj 2008.

nastavak

odštetu, a onda se i iskrca. Bolje reÊ, iskrcali su ga. Evo kako je to bilo. Bija je na brodu jedan komesar iz Betine na Murteru, major UDBA-e kaže nam Berto, koji je na brod po zadatku doša navigati ka mornar kako bi uz put vidija ¢ko kako diše¤. I, priËa nam Berto, bilo neko vino pod krmon di su mornari dolazili malo popiti, pa kad bi popili previše onda bi ulivali vode. Zato su na partijskin sastancima kritizirali šefa kuhinje da mu u vinu ima previše vode, pa je sekretar priko šefa kuhinje naredija da više nikome nema piti vina. Raskrinkani sekretar Sutradan ja iden doli toËiti i svi dolaze za mnom. DoÏu oni skalama dolika di je vinara da Êe se napiti. ¢Nema¤, kažen ja, ¢šef je reka da se nikome nema napiti¤. ¢¥a si ti gospodar ode¤, govori sekretar u po skala. Gledan ga ja i kažen: ¢Šef je reka da si ti naredija, pa je on meni naredija da nema nikom piti¤, prepriËava Berto nesritne i dramatiËne okolnosti. ¢Daj kume¤, molili su ga mornari, ali se Berto nije daja izmoliti nego je stavija galun s vinon meÏu noge. ¢Ne dan!¤, reka je i nije daja. Nakon nekog vrimena na partijskon sastanku priloženi su mladi mornari, asistentov i kadetov, za nove Ëlanove Partije. Prilažu oni, prilažu, i pokojni Frka, šef kuhinje, kaže kako su sve priložili samo ne Berta, mladiÊa kuhinje, koji sam radi za dvoje. U to drug sekretar kaže: ¢NeÊe on u partiju, nije još dograÏen¤. Frka mu odgovori: ¢Pa kako to nije dograÏen, druže, a znaja si tražiti piti iako si sam naredija da nikome nema piti vina i livati vodu¤. Kapetan se nije tija mišat pa se pristupilo glasanju da se Berta primi u partiju. Još je samo ostalo da se i Berto izjasni. Sidija san na nekon kašuniÊu, skinen se na noge, priÏen na po salona i

VIRSKI LIST 8.indd 28

Anka i Berto na terasi svoje kuÊe isprid plaæe Jadro

Pedeset i sedme upoznaja je gospoÏu Anku kada je nosila grožÏe u Riku, jer su ga Povljanci tu dolazili prodavat. Jadni su se muËili i nosili kašete na glavi ka Korejanci. Krcali u Povljani, iskrcivali u Rijeki, siÊa se Berto kažen: «Fala van svima i najviše mom šefu Frki koji me uËi ka sina i koji ima povjerenje u mene, ali dok god je ovaj udbaš naš sekretar, ja u partiju ne ulazin!¤. Muk. Svi se iznenadili jer niko nije znaja da je sekretar i major UDBAe. Ja san zna. Meni je to reka Ive Peša, fala mu i danas. Reka mi je: «»uvaj se, dobili ste mornara toga i toga, majora UDBA-e. Opasan je¤. Kaže «Doša je za špijuna, Ëuvaj se da ti neko ne doÏe na brod¤, prisjeÊa se Berto koji tako nije uša u partiju, ali je poslin mora odgovarati kako i zašto je znaja da je sekretar u UDBA-i. Tako se Berto posli pribacija na brod ¢Topusko¤ koji je za vrime rata bija njemaËka bolnica i s kojin se

plovilo do Turske, GrËke, Egipta i vozija je teret, najviše drvo, daske, motike i sapune. Posli se ukrca na ¢Dinaru¤ s kojon je prvi put poša do Holandije, NjemaËke i Engleske, a kada je zbog Ëupanja nokta i operacije mora ostat na suvom, malo se odmorija od mora i brodov. Pedeset i sedme upoznaja je gospoÏu Anku kada je nosila grožÏe u Riku, jer su Povljanci dolazili prodavat u Riku. Jadni su se muËili i nosili kašete na glavi ka Korejanci. Krcali u Povljani, iskrcivali u Rijeki, siÊa se Berto. ¢Otmica¤ Povljanki Poznanstvo je bilo sudbonosno, jer su se kašnje oženili i dobili Êer Nadu i sina Rozarija te unuke Matea, Patriciju, Teu i Vedrana, a prije nego ispriËamo kako su se uzeli, moramo se sitit legende o tome kako su Rimljani oženili Sabinjanke što je skoro pa isto kako su i Virani ženili Povljanke. Dakle, priËa kaže kako je stari Romul, koji je utemeljija i stvorija grad Rim, pružija svin bjeguncima misto u gradu da bi ih bilo šta više, al kako nije bilo žena nastaja je problem. Romul se zato dositija lukavstva pa je pozva okolne Sabinjane na proslavu Neptuna, isto ka šta na Viru slave Svetog Nikolu, i kad su Sabinjani došli, Rimljani su in lipo uzeli žene i uËinili ih svojima. E, a kako su bili dobri muževi Sabinjanke se više nisu tile vratit

6/24/08 11:46:34 AM


VIRSKI LIST 8.indd 29

6/24/08 11:46:37 AM


30

vir iz kronika prošlosti

lipanj 2008.

Isplate stipendija Do kraja pretposljednjeg tjedna u lipnju potpisivali su se ugovori o isplati stipendija za virske studente kojima su u sijeþnju obraÿene i odobrene opüinske potpore. Podsjetimo, odobrene su dvadeset i dvije stipendije za studente, i to sedam za one koji studiraju na podruþju Zadarske županije za što üe biti stimulirani sa 800 kuna za svaki mjesec. Potporu üe dobiti i 15 studenata koji studiraju izvan Zadarske županije, u Rijeci, Zagrebu i Splitu, i to u iznosu od 1,200 kuna mjeseþno.

Od 1. srpnja Gostiona postaje lokal Obavljanjem svih «papirnatih» obaveza kada je u pitanju registracija popularne virske Gostione kao ugostiteljskog objekta i postavljanjem tende te dodatnim «šminkanjem», posao komunalne tvrtke «Vir turizam» priveo se kraju pa üe od 1. srpnja gostiona «Kotarina» sveþano zaživjeti kao bilo koji drugi lokal s vlastitim cjenikom i još bogatijom ponudom osvježavajuüih i svih ostalih napitaka. Time üe dotadašnji društveni prostor Boüarskog kluba «Vir» postati ugostiteljski objekt pod komunalnom tvrtkom «Vir turizam».

Turnir u briškuli i trešeti Pod pokroviteljstvom Ureda Turistiþke zajednice Opüine Vir organizirat üe se kartaški turnir u briškuli i trešeti þime üe se napokon doznati tko su, barem za ovu godinu, najbolji virski kartaši. Igrat üe se u parovima na prostoru terase Gostione, a pobjednike üemo dobiti u subotu 28. lipnja. U Turistiþkoj zajednici za njih spremaju prigodne poklone.

VIRSKI LIST 8.indd 30

6/24/08 11:46:43 AM


31

Voüe, povrüe i Wartburg S dva štanda na pijaci kod virskog boüališta, gospoÿa Boja Markuliü redovno ureduje svakog dana od osam sati ujutro do podne, ili veü po potrebi. Kako je ljetna sezona veü uhvatila maha posao se pomalo zagrijava, a u ponudi bilo kojeg lipanjskog dana sezonsko je voüe i povrüe. Ali, ako Vas i ne zanima ponuda voüa i povrüa, ili sve moguüe šarenilo ruþnika

za plažu, obuüe, odjeüe, suvenira i kojeþega sve ne što se nalazi na susjednim štandovima, možete vidjeti i diviti se sada veü muzejskom primjerku istoþnonjemaþkog Wartburga iz 1990. godine kojim ponosna vlasnica gospoÿa Boja svakodnevno na pijacu donosi poljoprivredne proizvode. Ako i nije najstariji automobil, svakako je jedan od najstarijih na otoku.

Gospoÿa Boja sa svojim 18-godišnjim Wartburgom

Odiseja na vesla i vjetar (2)

Nije bilo kompasa, niti sam ga uzeo iz škole Ne sjeüam se da smo imali kompas, pa ga prema tome nisam ni mogao uzeti ili, ne daj bože, ukrasti iz škole, govori Šime Radoviü Šavar, jedan od petoro Virana koji su pred više od 50 godina s kaiüem pobjegli s otoka u Anconu

Kompasa nije bilo, niti sam ga uzeo – tako tvrdi Šime Radoviü Šavar, danas 70-godišnji povratnik iz Australije i jedan od petoro Virana koji su 1956. godine pobjegli iz Vira u Anconu na 5metarskom kaiüu, kojemu se u tekstu s naslovom «Odiseja na vesla i vjetar» objavljenom u travanjskom «Virskom listu» nenamjerno i pogrešno pripisuje provala u školu i otuÿenje školskog kompasa

VIRSKI LIST 8.indd 31

uoþi bijega. Ne sjeüam se da smo uopüe imali kompas, pa ga prema tome nisam ni mogao uzeti ili, ne daj bože, ukrasti iz škole. U ono vrijeme, mi s þetiri razreda osnovne škole, nismo ni znali što je to kompas. Osim vode i grožÿa ništa drugo nismo imali u kaiüu. To s kompasom je bila šala, pa je

zato i nemoguüe i apsurdno da sam provalio u školu kako bih uzeo kompas koji nije ni postojao, objašnjava Radoviü Šavar. Radoviü, nadalje, demantira da je ikada bio predsjednik virske omladine ili SKOJevac, što je takoÿer navedeno u istom tekstu, te istiþe kako je poput svih drugih mladih Virana u tom vremenu bio tek – virski omladinac.

6/24/08 11:46:46 AM


ISSN 1846-7466

www.otokvir.net VIRSKI LIST 8.indd 32

6/24/08 11:47:05 AM


V. LIST br. 8