Page 1

Virski LIST

Broj 2

Godina I.

Prosinac 2007.

Gostiona koja život znači

101 PRAMENKA

SOCIJALNI PROGRAM OPĆINE VIR

u temi broja

Vrijeme darivanja


tema broja Socijalni program Općine Vir u vidu financijske potpore i stipendiranja usmjeren je na zaštitu osoba starije životne dobi te zaštitu djece, mladih, i obitelji

VRIJEME DARIVANJA Socijalni program Općine Vir Za uslugu besplatnog prijevoza za umirovljenike, korisnike socijalne skrbi i starije od 65 godina podneseno je 36 zahtjeva


S ovogodišnjim iznosom od preko milijun kuna proračunskih izdvajanja u okviru Socijalnog programa, odnosno izdataka za socijalnu skrb, financijske potpore obiteljima, djeci, umirovljenicima, bolesnima i nemoćnima, raznim udrugama te stipendiranja učenika i studenata, Općina Vir nadmašila je sve prethodne godine u socijalnim izdavanjima prema stanovništvu otoka. Za usporedbu, općinske donacije iz 2003. godine bile su

manje od 300 tisuća kuna, godinu kasnije blizu 400, dok su se 2005. i 2006. godine popele na iznad 600 tisuća kuna. Od prvog mandata na Viru iz 2001. godine, kao politička opcija lijeve provenijencije, radili smo kako bi se na lokalnom nivou u skladu s mogućnostima realizirao program s kojim smo izašli na izbore 2003. godine. Sa saniranjem zatečenog stanja u Općini, i kada se stalo na noge,

Nastavak na str. 6. Jednokratnu novčanu pomoć za opremu novorođenčeta zatražilo je 26 virskih obitelji


 vrijeme darivanja prosinac 2007.

Riječki model socijalnog

Nastavak sa str.5. od 2004. godine višak sredstava mogao se usmjeravati u socijalne programe i kategorije stanovništva kojima je potrebna pomoć, objašnjava načelnik Općine Vir Kristijan Kapović značajna godišnja povećanja socijalnih davanja prema stanovništvu. Naknada za mirovine manje od 1,500 kuna Prije svega, ta su davanja usmjerena na zaštitu starih i nemoćnih kao i onih kojima je pomoć potrebna, potom na obitelji

S ovogodišnjim iznosom od preko milijun kuna proračunskih izdvajanja u okviru Socijalnog programa, Općina Vir nadmašila je sve prethodne godine u socijalnim izdavanjima prema stanovništvu otoka te na motiviranje i stipendiranje mladih kao način ulaganja u vlastitu budućnost. Odluka o ovogodišnjim socijalnim darivanjima potvrđena je i donesena na 24. sjednici Općinskog poglavarstva Općine Vir s Izmjenama i Dopunama programa koji se odnosi na jednokratnu materijalnu potporu za umirovljenike, korisnike socijalne skrbi, nezaposlene osobe evidentirane u Zavodu za zapošljavanje i osobe starije od 65 godina u iznosu od 500 kuna. Osigurana su sredstva za financiranje besplatnog javnog prijevoza na području Općine Vir za sve umirovljenike, korisnike socijalne skrbi i osobe starije od 65 godina te mjesečna novčana potpora za umirovljenike i korisnike socijalne skrbi za studeni i prosinac 2007. godine, čija su primanja manja od 1,500 kuna. To znači da će Općina ubuduće svakom umirovljeniku koji ima manje od 1,500 kuna nadoplaćivati tu razliku do spomenutog iznosa, što je i bio predizborni

slogan lokalne virske koalicije iz 2005. godine. Također, realizirat će se jednokratna naknada za nabavku opreme za novorođenčad u iznosu od 7,300 kuna te 10 tisuća kuna jednokratne naknade za nabavku opreme za svako treće, ili svako sljedeće dijete. Dodijelit će se i stipendija za dodiplomske i poslijediplomske studije u iznosu od 800 kuna za studente koji studiraju na području Zadarske županije, te 1200 kuna za studente koji studiraju u Splitu, Zagrebu ili Rijeci, odnosno za sve koji studiraju izvan Zadarske županije. Svaki student koji ima prosjek ocjena kao odličan, dobivat će i mjesečnu nagradu u iznosu 400 kuna. Potvrđena je i odluka o besplatnom autobusnom prijevozu za sve učenike srednjih škola od 2. do 4. razreda, za što će se mjesečno izdvajati iz općinskog proračuna 17 tisuća kuna, a općinsko Poglavarstvo donijelo je Odluku na svojoj 24. sjednici o financiranju udžbenika za srednjoškolce poklon bonom u iznosu od 1,500 kuna. Posebno atraktivan je poklon paket za sve odlikaše u osnovnoj i srednjoj školi na kraju školske godine 2007./2008., koji uključuje dobivanje laptopa i računala. A krenulo se od onih kojima je pomoć najpotrebnija. Prije svih, riječ je o umirovljenicima.

Učili od dru a sada najbol

356 tisuća kuna za studente Vir je sredinom 90-ih doživio prirast stanovništva s doseljenicima iz Bosne i Hercegovine koji praktički nisu imali nikakvih prihoda osim mirovine koja je bila zanemarivog iznosa kada se bosansko-hercegovačka konvertibilna marka preračunavala u kune. Ljudi s preko 60 godina bili su prisiljeni raditi kako bi mogli preživjeti, jer sa svojom skromnom mirovinom nisu bili u mogućnosti ostvariti pravo na dostojan život. Općina im je pružila materijalnu potporu s božićnicama, a onda i na druge načine. Prvo su se poklanjale sadnice maslina, što se i dalje čini svake godine i za što kod Virana vlada najveći interes, a onda i bilo koje sadnice drugih kultura; smokava, višanja, marelica, breskvi i vinove loze. Poklon paketima za prosinačke i siječanjske blagdane također se pokušalo uljepšati dane Viranima. Druga populacija prema kojoj je usmjerena općinska potpora su mladi ljudi kojima ne treba financijska pomoć kao vid socijalne zaštite, već je to svojevrsni ulog kako bi se ta sredstva kroz njihovo

Još od 1993. godine Grad Rijeka u duhu i s programom socijaldemokratske političke opcije provodi socijalni program kako bi se dodatno zaštitio najugroženiji dio stanovništva: korisnike državne socijalne skrbi, samce i obitelji bez prihoda ili s niskim prihodima, osobe s invaliditetom i određene kategorije kronično oboljelih osoba te stradalnike iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji. Unutar tih kategorija posebna se pažnja posvećuje zaštiti umirovljenika i općenito osoba starije životne dobi, zaštiti djece, mladih i obitelji. Riječki socijalni program među najboljima je u Hrvatskoj, a standard kojeg s godišnjih 11 milijuna kuna iz proračuna pruža korisnicima daleko je iznad prosjeka u državi. Sa svim ovim podacima i

37 studentskih zahtjeva za stipendiranjem primila je Općina Vir, od čega 12 od zadarskih i 25 od studenata izvan Županije




programa kao uzor za Vir

ugih, lji u Hrvatskoj

duhom riječkog socijalnog programa upoznat je i Kristijan Kapović, načelnik Općine Vir, koji se nakon 9-godišnjeg boravka u Rijeci gdje je pohađao srednju školu i studij, vratio u Vir i s prvim općinskim mandatom pokušao riječka iskustva prenijeti na otok. «Socijalni program i materijalna potpora prema stanovništvu bilo je nešto s čime sam rastao i to me formiralo kao osobu, a danas i kao općinskog čelnika. Nisam izmišljao toplu vodu, već sam pokušao preslikati riječki socijalni program i nadopunio ga socijalnim programom grada Zagreba koji je daleko najjači u Hrvatskoj. Zapravo, do prije mjesec i pol dana taj je program bio najjači, slijedio ga je riječki, a Izmjenama i Dopunama Programa provedenima na Općinskom vijeću, sada je najjači na Viru», kaže Kapović.

obrazovanje i stručnost kasnije vratila lokalnoj zajednici. Mladim ljudima, srednjoškolcima i studentima želimo olakšati put kroz školu i akademsku naobrazbu. Od njih onda očekujemo, u generaciji od njih 20-ak, ili populaciji srednjoškolaca i studenata koja ukupno prelazi 150, da sutra kao stručnjaci popunjavaju kadrove i u općinskim, komunalnim, i turističkim tvrtkama lokalne zajednice. Na taj se način Viru vraća novac kroz znanja koja ti mladi stječu i koja će onda primjenjivati u lokalnim institucijama, kaže Kapović. Kako je riječ o ulaganju, Općina Vir izdvaja velika stipendijska sredstva za čije dobivanje vrijede minimalni kriteriji kako bi što više mladih sudjelovalo u programu financijske potpore, odnosno stipendije. Iako konačna brojka još nije poznata, pretpostavlja se kako će Poglavarstvo Općine Vir odobriti 25 ili 26 zahtjeva. Za one koji studiraju na području Zadarske županije, odnosno na Sveučilištu u Zadru, namijenjeno je 800 kuna, a 1,200 za studente izvan Zadra, što daje ukupan iznos od čak 356 tisuća kuna. Kako su do sada, po riječima načelnika Kapovića, u istom loncu bili prosječni i izvrsni studenti, Općina je od ove godine odlučila posebno stimulirati izvrsnost na način da će se za odličan uspjeh na fakultetu dobivati dodatnih 400 kuna, što primjerice znači da će virski student u Zagrebu, Rijeci ili Splitu, pod uvjetom da je odličan, mjesečno dobivati 1,600 kuna što je za studentske potrebe više nego pristojna svota. Posebnog stimuliranja određenih obrazovnih i stručnih znanja za sada neće biti, kako je to primjerice u Sisku gdje se stipendiraju drvodjelci, strojari ili tokari, jer su Viru potrebni bilo kakvi stručni kadrovi. Kapović kaže: Računala za odlikaše Vir definitivno oskudijeva s obrazovanim ljudima pa je sama činjenica kako je netko visoko obrazovan, za Vir veliki plus. Realizacijom projekata i stvaranjem pretpostavki, a nije riječ o sadašnjosti već o projektima koji će se realizirati kroz nekoliko godina, kod gospodarskih subjekata će se pojaviti potreba za određenim obrazovnim zvanjima, ali onda će i Općina u suradnji s tim gospodarskim subjektima raditi programe stipendiranja te usmjeravati i

stimulirati određene struke na način da se stimuliraju u novčanom smislu. To je ispred nas, a za sada je interes Općine da bilo koja osoba, koja ima želju, otiđe na visokoškolsku ustanovu, studira, završi i da mu se taj proces studiranja maksimalno olakša. Normalno, želja nam je i da se mlada osoba kao stručnjak vrati na Vir te ponudi zajednici i otoku ono što zna i može. Što se srednjoškolaca i osnovnoškolaca tiče, također će se nagrađivati i poticati izvrsnost jer će svatko tko završi

Dodijelit će se stipendije za dodiplomske i poslijediplomske studije u iznosu od 800 kuna za studente koji studiraju na području Zadarske županije, te 1200 kuna za studente koji studiraju izvan Županije s odličnim uspjehom dobiti laptop ili računalo. Ako za prosječnu vrijednost laptopa ili računala uzmemo iznos od 5 tisuća kuna, što svaka obitelj ne može sebi priuštiti, dolazi se do većeg iznosa kojeg je Općina spremna izdvojiti kako bi se stimuliralo znanje i ono što u 21. stoljeću zapravo predstavlja elementarnu pismenost, a to je poznavanje i korištenje računala. Ono na što su u Općini posebno ponosni i što se na državnoj razini spominjalo kao programski model tek u predizborno vrijeme, na Viru se provodi od 2004. godine, dakle već četvrtu godinu, a to je program besplatnih udžbenika za učenike. Neki standardi koji su uvedeni na ovom području daleko su prije realizirani na lokalnoj razini iz općinskog proračuna i sa sredstvima Općine, u odnosu na ono što se tek sada predlaže na državnoj razini, iako su mogućnosti države puno veće

Nastavak na str. 8. Božićnicu u iznosu od 500 kuna traži 319 umirovljenika, 94 nezaposlene osobe i 10 korisnika socijalne skrbi


 vrijeme darivanja prosinac 2007.

82-godišnji Slavko Buškulić, umirovljeni dočasnik Ratne mornarice

Na dijalizu uz pomoć Općine

Nastavak sa str. 7. nego financijske mogućnosti Općine. Sve to u Općini drže ulaganjima u ljude. Ljudima treba dati, da bi oni poslije to vratili zajednici. I to je ispravan put, govori Kapović. Besplatni vrtić Briga oko najmlađih također je dio socijalnog paketa Općine Vir, a realizira se besplatnim vrtićem kojeg Općina financira u 100-postotnom iznosu. Ekonomska cijena vrtića za cjelodnevan boravak od 06,30 do 16,30 sati s dva ob-

Umirovljenički dani vitalnog 82-godišnjeg Viranina Slavka Buškulića gotovo su isti kao i kod svakog drugog umirovljenika u Hrvatskoj. Rano jutarnje dizanje, ćakule s prijateljem Vojkom Kapovićem o novim događajima na otoku i uspomenama na prohujalu mladost, lagani ručak te popodnevni odmor i večernje druženje s televizijskim programom. Tako svakim danom, osim utorkom, četvrtkom i subotom kada ovaj umirovljeni dočasnik Ratne mornarice odlazi u Zadar. I tu prestaje sličnost s bilo kojim drugim umirovljenikom,

jer Buškulić već šest i pol godina odlazi na dijalizu na nefrološki odjel u Opću bolnicu Zadar. «Ide nekako, mora se podnijeti sve što život nosi», kaže barba Slavko prkoseći bolesti iako je s godinama sve teže podnositi nemoć, nemogućnost hodanja i nizak tlak koji se na dijalizi spusti ispod 80. U rješenju velikog financijskog problema kojeg su donijela stalna putovanja na dijalizu, Buškuliću je pomogla Općina participirajući u troškovima putovanja sve dok konačno rješenje nije stiglo u vidu prijevoza s Hitnom medicinskom službom.

560 tisuća kuna za socijalnu skrb Izmjenama i Dopunama programa javnih potreba u socijalnoj skrbi za 2007. godinu potvrđenima na Općinskom vijeću Općine Vir 16. studenog 2007. godine, za pomoć invalidima i hendikepiranim osobama daje se 100 tisuća kuna, majkama za nabavu opreme za novorođenče 200 tisuća kuna, udrugama je donirano 50 tisuća kuna, za podmirenje troškova stanovanja 25 tisuća kuna, a umirovljenicima i korisnicima socijalne skrbi 185 tisuća kuna, što sve skupa daje svotu od 560,000 kuna.

U Općini su posebno ponosni na činjenicu kako već četvrtu godinu djeluju s programom besplatnih udžbenika za učenike, koji se na državnoj razini spominjao tek ove godine u predizborno vrijeme roka i mogućnošću učenja stranog jezika u Zadru ili drugim urbanim sredinama inače iznosi 1,125 kuna. Na Viru nema participacije građana, vrtić je besplatan kao i prehrana za 50-ak korisnika, čime se virskim roditeljima mjesečno ušteđuje navedeni iznos. Ruku pomoći virski općinari pružili su bolesnim i unesrećenim osobama kojih, srećom, nema mnogo i uglavnom je riječ o bubrežnim bolesnicima kojima je potrebna dijaliza, te starijim osobama koje često moraju na laboratorijske pretrage krvi. Njima se u potpunosti plaća trošak puta do Zadra i natrag, a pomaže se i invalidne osobe kojima je Općina platila aparate i ortopedska pomagala s iznosom od preko 100 tisuća kuna. Riječ je o posebno značajnoj i humanoj pomoći, jer toliki iznos za neophodna pomagala pojedinac teško ili nikako sam ne može platiti.

Za financiranje udžbenika za učenike srednjih škola na području Općine Vir podneseno je 28 zahtjeva




Općinske tvrtke Vir Turizam Direktor Marino Rukavina Rođen 18. rujna 1975. na Viru Obrazovanje Diplomirao na Fakultetu za turistički i hotelski menadžment u Opatiji Radno iskustvo 3 godine u Odsjeku za prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove Općine Vir

Cilj osnutka općinske tvrtke «Vir Turizam» stvaranje je preduvjeta za razvoj otoka Vira kroz turističke zone i gradnju nautičkog te sportsko-rekreacijskog centra. Također, napominje direktor novoosnovane tvrtke Marino Rukavina, «Vir Turizam» će se baviti uređenjem parkinga te naplatom parkirališnih mjesta, što je do sada radila općinska tvrtka «Čisti otok». Općenito, za tvrtku se može kazati kako će se baviti ugostiteljstvom, turizmom te upravljanjem s 15-ak virskih luka i lučica. Izuzev dvije lučice, u Slatini i u luci Miljkovici, sve ostale su do sada bile bez dodijeljene koncesije i nedefiniranog statusa što je dovodilo do zloupotrebe i nezakonitog naplaćivanja vezova u tim lučicama. «Vir Turizam» preuzet će upravljanje i nadzor nad lukama i lučicama, uređivati ih, te ostvarivati profit kroz naplatu njihovog održavanja. Zapošljavanje - trenutno su zaposlena dva djelatnika, a u prvoj fazi zaposlit će se još 4 djelatnika računovodstvene struke obzirom će «Vir Turizam» imati knjigovodstveni servis. Postojeći projekti «Vir Turizma» su mjesečni magazin «Virski list» i knjigovodstveni servis, potom preuzimanje upravljanja nad svim lučicama koje nisu pod koncesijom, izrada projektne dokumentacije za nautički i sportski centar, čime bi bili stvoreni preduvjeti za daljnje zapošljavanje. Prve projekcije, kada je riječ o marini, govore najmanje o 10 do 15 novih zaposlenika tvrtke, ali ako bi sve teklo po planu i s ostalim projektima, kaže Rukavina, očekuje se i do 50 novih djelatnika tvrtke. Za marinu su Prostornim planom predviđene tri lokacije. U samom centru bit će marina koja bi bila komunalnog karaktera za postojeće brodice na Viru, odnosno 200 vezova uz dodatnih 100 vezova za barke

Turistički udio budućeg razvoja Tvrtka, među ostalim djelatnostima, preuzima upravljanje i nadzor nad lukama i lučicama do 8 metara, što je u skladu s Prostornim planom koji je na tom mjestu i predvidio maksimalno 300 mjesta. Detaljnije analize pokazat će je li isplativije ići na maksimalni dopušteni broj vezova, ili ostati na predviđenih 200 mjesta. S obzirom kako bi spomenuta marina bila u samom centru, pravi nautički centar koji podrazumijeva određeni smještajni kapacitet, operativnost obale za suhi vez i remont, planira se u turističkoj zoni Srpljica. Rokove je teško predvidjeti, govori Rukavina, jer se ne može utjecati na tijek izvođenja projekta. Odluke se ne donose samostalno, a kako Općina ne može izdavati građevinske dozvole mora se čekati da ih riješi Ured državne uprave. Izmjenama u Zakonu o prostornom uređenju i gradnji cijela stvar bi se mogla ubrzati,

pa se dobivanje građevinskih dozvola očekuje na puno brži i lakši način. Isto vrijedi i za budući sportsko-rekreacijski centar na Prauljama koji uključuje nogometno igralište s umjetnim travnjakom, teniske terene i ugostiteljske objekte, čiju bi izgradnju također preuzeo «Vir Turizam». Još jedan problem, kada je riječ o rokovima izvođenja projekta, je činjenica kako je Vir u privatnom vlasništvu, pa s vlasnicima zemljišta treba pronaći zajednički jezik i otkupiti terene. Budžet - kako «Vir Turizam», kao tvrtka koja je tek prije 5 mjeseci «rođena» na Trgovačkom sudu u Zadru, još uvijek nema profita, Općina je uz osnivačkih 20 tisuća kuna dokapitalizirala tvrtku s dodatnih 250 tisuća kuna.


10 vrijeme darivanja prosinac 2007.

Općinske tvrtke Čisti otok Osnutak - nakon što je 2002. godine u stečaj otišla prva komunalna tvrtka »Virkom« koju je Općina Vir osnovala sredinom 90-ih godina, Općinsko vijeće na prijedlog Željka Buškulića kao tadašnjeg vijećnika donosi odluku o pokretanju novog poduzeća koje je trebalo započeti poslovanje na zdravim temeljima. Između sanacije milijunskih dugova «Virkoma» i stečaja, Buškulić predlaže stečaj znajući da obveze prema nekim dobavljačima neće moći biti vraćene zbog netransparentnog poslovanja. U srpnju 2002. godine Općina Vir i službeno osniva novu tvrtku, «Čisti otok», koja je s Buškulićem kao direktorom već u prve dvije godine rada i poslovanja pokazala trend napretka. Po ocjeni Ministarstva financija koje vrednuje kulturu poslovnog ponašanja, kaže Buškulić, «Čisti otok» je prije dvije godine bio među 7 vodećih tvrtki u Hrvatskoj. Tvrtka je počela rad s 1,5 milijun kuna; plaćene su sve obveze prema radnicima propalog «Virkoma», a uz to je svima ponuđen posao u novoj tvrtki, što je dio njih i prihvatio.

Uvesti red i očistiti otok Vir

Direktor Željko Buškulić Rođen 12. ožujka 1950. u Zadru Obrazovanje Viša turistička škola na splitskom sveučilištu Radno iskustvo 29 godina u hotelskom naselju «Borik» u Zadru kao šef recepcije, 2000. godine određen od Republike Hrvatske za povjerenika u Općini Vir, a dvije godine kasnije postaje direktor «Čistog otoka»

Primarni zadatak sanacija je divljih deponija u Torovima i na zapadnoj strani Lozica koji su u takvom stanju da ugrožavaju zdravlje Virana Cilj tvrtke je kratko rečeno - srediti stanje, uvesti red i očistiti Vir. Primarni zadatak sanacija je dva velika divlja deponija koji se nalaze u Torovima i na zapadnoj strani Lozica, i koji su u takvom stanju da ugrožavaju zdravlje Virana. Dodatan je problem što se oba deponija nalaze na privatnom vlasništvu. Uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Buškulić očekuje kako će lokalna samouprava u skorije vrijeme donijeti kvalitetan plan sanacije ovih divljih deponija kako bi najkasnije do ljeta bili očišćeni. Zaposlenici i budžet «Čistog otoka» iznosi 3 milijuna kuna bruto prihoda, a svaka je godina okončana makar s minimalnom dobiti. Tvrtka stalno zapošljava 14 djelatnika, a u sezoni zbog povećanog obujma posla radi i do 19 ljudi koji samo u jednom danu na deponij odvezu 120 ku-

bika otpada. Toliko radnika, kaže Buškulić, nije dovoljno za cijeli Vir, ali dobrom organizacijom posla održava se čistoća unutar glavnih centara: u centru, Lozicama i Torovima, vikendaškim naseljima te na šest plaža. Svi djelatnici, napominje Buškulić, obučeni su za rad na siguran način i svi imaju položene ispite za rad na strojevima. Projekti su vezani uz osiguravanje uvjeta za normalan rad, od zemljišta na kojem «Čisti otok» namjerava izgraditi upravni objekt i osigurati parkiralište za vozni park i opremu, do najma ili otkupa prostora na kojem će se postavljati takozvani «zeleni otoci» u koje se odlaže točno propisani otpad. Uz to, «Čisti otok» radit će i na stvaranju preduvjeta za pilot program zahvaljujući kojemu bi posude od 140 litara dobilo svako dvorište. Ipak, na

provedbu tog projekta bit će potrebno pričekati prometnu regulaciju kroz Vir kako vozila tvrtke ne bi stvarala dodatne «čepove» na virskim prometnicama. Općinsko vijeće već je prihvatilo ovaj program, a za sada se još razmatra hoće li se na otoku graditi reciklažno dvorište koje zahtjeva dobivanje dozvola i tehnički pregled, ili će taj posao za «Čisti otok» odrađivati netko drugi. Naplata odvoza smeća vrši se u četiri kvartala, a obračunska cijena za objekte je 5,50 kuna po kvadratnom metru s PDVom. Odaziv plaćanja s otprilike 60 posto nije mali, kaže direktor Buškulić, s obzirom kako mnoštvo objekta nema građevinsku i uporabnu dozvolu te da je baza podataka i vlasnika nepotpuna. Ipak, uz određene mjere «Čisti otok» pokušat će ustrojiti naplatu.


11

Općinske tvrtke Vodovod-Vir d.o.o. Direktor Hrvoje Bašić Rođen 9. travnja 1975. u Ogulinu Obrazovanje Inženjer nautike i diplomirani inženjer pomorskog menadžmenta, trenutno na poslijediplomskom studiju na Ekonomskom fakultetu u Rijeci Radno iskustvo Navigacija 5 godina, 4 mjeseca u «Lučkoj kapetaniji» Zadar te 3 godine u osiguravateljskoj kući «Euroherc osiguranje»

Glavni cilj osnutka tvrtke «Vodovod-Vir d.o.o.» je izgradnja komunalne infrastrukture, odnosno izgradnja vodovodne i kanalizacijske mreže na otoku Viru, a nakon toga i gospodarenje nad tim sustavom. To je ujedno i jedini cilj. Budžet i troškovi - kada je riječ o projekcijama troškova, kaže nam direktor «Vodovod-Vira» Hrvoje Bašić, za sada se može govoriti samo o prvoj fazi izgradnje koja obuhvaća centar Vira i koja bi koštala 48 milijuna kuna ukupno za vodovodnu i kanalizacijsku mrežu. Kako je Vir podijeljen na deset faza, pojednostavljena projekcija troškova bila bi uvećana za deset puta, odnosno nekoliko stotina milijuna kuna za cijeli projekt na Viru. Logično, zbog dubine iskopa oko 70 posto troškova otpada na kanalizacijsku mrežu, dok je voda puno jeftinija. Radne faze - po dobivanju građevinske dozvole, koju Bašić očekuje do ljeta, u «Vodovod-Viru» započeli bi s konkretnim radovima na izgradnji i kanalizacijskog i vodovodnog sustava. Vodovodna mreža, prva faza, je projektirana, postoji i građevinska dozvola za mjesnu vodovodnu mrežu, a kako tvtrka ne bi «mirovala» do dobivanja dozvole, projektirat će se treća faza kanalizacijskog sustava te druga i treća vodovodnog sustava otoka Vira. Za očekivati je kako će oko 40 posto otoka biti projektirano s vodovodnom i kanalizacijskom mrežom. To su skupi projekti, jer svaka faza košta oko 200 tisuća kuna. Veći dio sredstava dobiva se od «Hrvatskih voda», a jedan dio u projektiranju iskoristit će se iz općinskog proračuna. Cijeli se projekt pokrenuo, konkretni radovi su tu, a izgradnja Zapadnog magistralnog cjevovoda dokaz je kako se cijeli projekt kreće i kotrlja, govori direktor Bašić. Vodovodni sustav otoka Vira dobivat će

Vodovodna i kanalizacijska mreža Izgradnja komunalne infrastrukture te gospodarenje nad tim sustavom, cilj je osnutka tvrtke vodu iz zapadnog magistralnog pravca koji je u izgradnji. Voda će se pumpama tjerati na Bandiru gdje će biti dvije vodospreme, a onda će se iz njih graditi mreža za otok i voda će potom ići slobodnim padom.

od početka jer bi njegova cijena bila oko 80 milijuna kuna, a rezultati na ispustu bili bi puno lošiji nego bez njega. Riječ je jednostavno o tome da bi ga u početnoj fazi koristilo svega nekoliko tisuća ljudi.

Kanalizacijski sustav bit će odvojen i neće ovisiti o pravcima i cijevima, a imat će dva interventna preljeva i jedan glavni ispust. Kako je predviđeno fazno rješenje izgradnje kanalizacijskog sustava, interventni preljevi na južnoj i sjevernoj strani, odnosno jedan od njih, služit će kao ispust. Kako se sustav bude nadograđivao i bude rastao broj korisnika, napravit će se glavni uređaj s biopročišćivačem kakvog je Zadar dobio tek prije nekoliko godina. On će obuhvaćati cijelo naselje Vir, a dimenzioniran je za 62 tisuće stanovnika. S izgradnjom biopročišćivača nije se krenulo

Zaposlenici - za sada je u «VodovodViru» zaposleno dvoje ljudi. U budućnosti će daljnja zapošljavanja ovisiti o brzini razvoja projekta. Za nekoliko godina, kad se izgradi prva i druga faza, bit će zaposleno i do 20 ljudi. Za usporedbu, «Vodovod Zadar» kao velika tvrtka ima 275 zaposlenika, ili ukupno oko 400 ako tomu pribrojimo i zaposlenike zadarske «Odvodnje». Kako «Vodovod-Vir» neće imati puno manju mrežu od one koju ima Zadar, puno veći broj zaposlenika očekuje se kad se sve napravi. Tražit će se, prije svih, inženjeri građevine i strojarstva.


13

Domaći čovjek

najbolje je motivirani radnik konačnim uređenjem. Do tada ćemo napraviti naš projekt, prikupiti novce i krenuti prema sustavnom rješenju. VL U kojoj je fazi projekt? Marasović Studija se već radi u Zagrebu, odnosno radi je zagrebački Prometni fakultet i Institut prometa Hrvatske. Napravit će Idejno rješenje za signalizaciju i postojeće stanje te Idejni projekt konačnog rješenja otoka Vira za sljedećih 10 do 15 godina. Na Viru je problem što postoji 10 tisuća objekata, a ulice i putovi su ostali onakvi kakvi su bili kada ni jednog automobila nije bilo na otoku. To je veliki problem koji se može riješiti jedino sustavnim radom u nekih 5 do 10 godina, kako bi ispalo kako treba. Sve je transparentno Jako je važno da se sve radi po standardima i pravilima struke, odnosno da kod svih pitanja zadnju riječ ima struka, te da za sve postoji projekt. To je jedini ispravni način rada i jedini koji mi se sviđa, zato sam i prihvatio ovaj posao kada je u Općini rečeno kako će kriterij struke biti presudan. Sve mora biti transparentno, kako se ne bi nagađalo koliko što košta i kako će se raditi. Ljudi moraju znati kako se troši njihov novac. Dakle, za sve postoji troškovnik i projekt. VL Istaknuli ste zapošljavanje Virana kao jedan od ciljeva osnutka tvrtke. O kojim je obrazovnim profilima riječ? Marasović Za sada imamo deset zaposlenih; rukovoditelja operative, dva električara, dva vrhunska majstora za obradu i zidanje zidova u kamenu, dok su ostalo građevinski radnici. Za koji dan zaposlit ćemo još osmero radnika, sve skupa 18 ljudi. Uglavnom, riječ je o zidarima,

Radit će se sustavno i planski s ljudima koji su rođeni na Viru ili tu žive. Takav čovjek životno je zainteresiran kako bi ulica bila asfaltirana i uređena, da postoji nogostup i da se riješi pitanje vode pomoćnim građevinskim radnicima i električarima jer smo kao tvrtka određeni za održavanje i izgradnju javne rasvjete. Opremu i alate za rad smo uglavnom nabavili, nedostaje nam tek vozni park. VL Dosta kritike upućeno je i na izvedbu rasvjete. U čemu je problem? Marasović Nekoliko je tvrtki izvodilo radove na javnoj rasvjeti, ali temeljno ona nije dobro riješena. Stavljena je na nogostupe pa je prostor oko nje postao neprohodan. Mi to moramo riješiti na bolji način, kako joj ništa ne bi smetalo i kako bi, najkraće rečeno, bila funkcionalna. Sada je rasvjeta usred trotoara, što svakako nije u redu. Drugo, javna rasvjeta za kolni put kuda prolaze automobili ne smije izgledati niti biti postavljena kao rasvjeta gdje je prostor šetnice i trotoara. Evo primjer: kada navečer dolazite iz Zadra, kod Zatona vas svjetleće kugle zabljesnu i dekoncentriraju u vožnji jer su položajem usmjerene na vaše vidno područje. Rasvjeta mora biti usmjerena na kolni put, odnosno cestu. VL Imate li plan kako riješiti problem groblja? Mislim da se možemo složiti oko toga da je na njemu premali prostor.

Dok palme njišu grane Marasović Već ima dosta palmi u Luci i na Mulu, a bit će ih još 10-ak kod Radovanjice u uvali. Tamo su zaštićene od bure, a ove druge ćemo ograditi i nasuti zemljom kako ih nitko slučajno ne bi udario i napravio štetu. Uostalom, područje djelovanja «Vir Održavanja» su zelene površine.

Marasović To je točno. Općina je već kupila dodatni teren kako bi se groblje prostorno moglo širiti i kako bi ga mogli ograditi i uljepšati. Na tom proširenom dijelu napravit će se kapelica i mrtvačnica. To proširenje je nužno, jer prostor je zaista mali i začas nastane gužva. Tim prije što je na Viru običaj da na ispraćaj pokojnika dolaze svi, cijelo mjesto, ili svi koji su u to vrijeme slobodni. Prednost u stručnim ljudima Osim toga, Vir je otok na kojemu ljudi svakodnevno dolaze trajno živjeti, a valjda je i jedini otok u Hrvatskoj koji ima bitni prirast stanovništva u posljednjih nekoliko godina. Vir je dovoljno velik da to sebi može priuštiti. VL Na kojim ćete projektima još raditi ili sudjelovati? Marasović Planira se gradnja nogometnog igrališta i škole, koju naša tvrtka doduše neće raditi, ali u planu je zato gradnja vrtića i ambulante za koju je teren već kupljen. Dodatni je problem što su na Viru sva zemljišta u privatnom vlasništvu, tako da se svaki plan uvjetuje kupnjom terena, a kako je Vir vikendaško naselje tereni su skupi. Evo, samo za potrebe roditelja koji će dolaziti po djecu kod vrtića će morati postojati parking, pa tu su onda i zelene površine, pa igralište, i na kraju ispadne 2 tisuće kvadrata. Sve to treba pomnožiti sa 100 ili 200 eura za kvadrat, a onda ispada golema suma. VL Što je s vodovodizacijom otoka? Marasović Vodovodizaciju Vira po ugovoru provode «Vodoinstalacija» i općinska tvrtka «Vodovod-Vir». Po tom ugovoru oni rade vodove do granice parcele, a od parcele do kuće posao će odrađivati netko drugi. To je prostor za «Vir Održavanje», jer imamo dovoljno stručnih ljudi, a imat ćemo i mehanizaciju - male bagere, pikamere i kompresore – kojima se može odraditi posao. Kad je građevinarstvo u pitanju, cijela je država u nekom zamahu pa je zbog potražnje teško naći građevinske radnike. Naša je prednost što ćemo imati svoje radnike, Virane, koji će k tome raditi kod kuće. Domaći čovjek je najbolje motivirani radnik.


14

aktualno

prosinac 2007.

Jagoda Radović, ravnateljica dječjeg vrtića «Smješko» upozorava na opasnost nepostojanja prometne signalizacije na cesti kod vrtića:

U predjelu Centar, ispred zgrade u kojoj se nalazi ljekarna «Kapović» na adresi Borisa Krnčevića 56, na cesti nema nikakve prometne oznake, upozorenja, obavijesti ili znaka. Nema čak ni kolničke signalizacije. Jednostavnije rečeno: nema «zebre». A trebalo bi, ili bolje je reći kako bi moralo biti. Jer na spomenutoj adresi, u istoj zgradi koju dijeli s ljekarnom, neposredno ispred ceste nalazi se virski dječji vrtić «Smješko». Za neupućene vozače to je obična cesta, baš kao i svaka druga na Viru kojom se, ponekad, neoprezno projuri s 5060 na sat. Za roditelje, građane i «tete» u vrtiću ta je cesta noćna mora koju ne može otkloniti minijaturni «ležeći policajac» postavljen prije dvije godine. Kad već nema «zebre» ili


Sretnu i uspješnu

2008.


20 vrijeme darivanja prosinac 2007.

Goran Lukić, 4. razred

Doris Vučković, 4. razred

Benko Kalac, 2. razred

Maria Zver, 4.razred


22

sudbine

prosinac 2007.

Čuvar tradicije Tihomir Buškulić 47-godišnji komunalni redar i vlasnik stada od 100-tinjak ovaca jedan je od rijetkih Virana nastavljača tradicije bavljenja ovčarstvom

Ovce ne zanimaju Sveti Nikola ili Dan državno o njima se briga vodi svako


23

101 PRAMENKA

osti, odnevno

Kad netko spomene ovce odmah se misli na novce i zaradu, iako je riječ o teškom i svakodnevnom poslu. Nema slobodnog dana, nema subote ni nedjelje. Uz njih se ne radi puno, ali zahtijevaju puno kretanja što je lako samo kada je čovjek mlad, kaže Buškulić

Na otoku na kojemu se nekad uz popis stanovništva usporedo vodio i popis ovaca, a koji je rijetko bio pouzdan i točan jer su Virani umanjivali brojke o vlasništvu nad blagom zbog poreza, još prije 70-ak godina službeno je bilo 8 tisuća ovaca. Od te brojke, kojoj treba pridružiti još koju tisuću ovaca kako bi se dobila približno točna slika, danas nema gotovo ništa. Najviše pedesetak ovaca za vlastite potrebe kod dvije obitelji u Viru te još dva manja stada i jedno veće, sa 100tinjak ovaca, sadašnja je slika ovčarstva na otoku. A Vir, latinski Uear ili pašnjak, svoje ime nekako najviše duguje ovcama. Obilati virski pašnjaci i šume uvjetovali su da se ljudi doseljavaju na otok radi ispaše blaga, i to prvenstveno ovaca koje su se među grmljem i kamenjem nekad snalazile jednako spretno kao sada kad ih od slobodnog pašnjaka razdvaja cesta, ili ograđeni privatni posjed. Uz samu cestu, odmah do mosta s desne strane Prezide, pogledom ih se može nabrojati 100-tinjak. Naizgled sve iste, autohtone dalmatinske Pramenke, bezbrižne slijede jedna drugu u svakodnevnom ritualu traženja hrane. Ako im se približite, sve će se smjesta potruditi da održe pristojan i siguran razmak. Zapravo, sve osim jedne koja poziv smjesta prihvaća i rado pozira, a svome gospodaru, 47godišnjem vlasniku najvećeg stada na Viru Tihomiru Buškuliću, doslovno jede iz ruku. Na mjestu kojemu vrijeme i suvremenost pomalo odnose tradiciju, prizor

je gotovo idiličan. S ovcama «ni petka ni svetka» Da mi je netko rekao kako ću jednom čuvati ovce, nasmijao bih se. Ljudi me znaju kao sportaša i konobara, ali ovčarstvo me zarazilo i sada sam tu s ovcama. Naviknuo sam se na njih i mislim kako bi mi nedostajale da ih nemam, govori Buškulić. Ovaj komunalni redar Općine Vir za ovčarstvo se opredijelio slučajno. Nakon 19-godišnje nogometne karijere koju je započeo kao srednjoškolac, i profesionalnog bavljenja konobarstvom koje je okončao u Turističkom naselju «Zaton» početkom Domovinskog rata ostavši bez posla, Buškulić je u neprekidnim odlascima i dolascima s bojišnice razmišljao kako će i što će dalje. Prilika se ubrzo ukazala povoljnom ponudom za kupnju ovaca, i nije je ispustio. Iako je u obitelji i prije bilo ovaca, sve prednosti i nedostatke u posvećenosti ovakvom poslu iskusio je tek tada. Stalna briga o ovcama traži odricanje od svakodnevnih potreba, a to je samo dio Buškulićeve priče koja po prilici glasi: ako je ljeto ovce su obaveza 3-4 sata ujutro i 3-4 sata poslijepodne, dok je zimi to čitav dan. Uglavnom, uvijek netko mora biti s ovcama, ili se moraju kontrolirati svakih 2 do 3 sata. Zarada je, veli, zadnja na pameti.

Nastavak na str. 24.


24

sudbine

prosinac 2007.

Nastavak sa str. 23. Kad netko spomene ovce odmah se misli na novce i zaradu, iako je riječ o teškom i svakodnevnom poslu. Nema slobodnog dana, nema subote ni nedjelje. Ovce ne pitaju je li Sveti Nikola, Sveti Ivan ili Dan državnosti, njih to jednostavno ne zanima. Riječ je i o napornom poslu, kako fizički tako i psihički. Uz njih se ne radi puno, ali zahtijevaju puno kretanja što je lako samo kada je čovjek mlad, kaže virski vlasnik stada koje je nekad znalo brojiti i 148, ali se sada održava na oko 100 ovaca. Razlog je jednostavan; područje za ispašu ne dopušta veći broj ovaca jer je riječ o relativno skučenom prostoru, a i pašnjaci na kojima boravi privatna su imovina. Njihovo

Biti stočar ili čoban, kako se uobičajeno kaže za ljude u poslu s ovcama, ne zvuči baš atraktivno i privlačno kao kad se kaže korporativni menadžer korištenje vezano je uz virske vlasnike zemljišta, kojima se Buškulić zahvaljuje svjestan kako bez njihovog dopuštenja ne bi ni mogao imati ovce. U ovaca nema zla Nekad je sve to bilo bitno drukčije.

Ovčarstvom se bavila većina stanovništva i sve je tomu bilo usmjereno. Davanjima u mesu, vuni, mlijeku i gnoju, ovce su činile sirovinsku bazu za prehranu i odjeću, a samo gnojivo koristilo se za uspješnije ratarstvo. Obitelji su zajednički radile i od toga živjele. Razvojem otoka i promjenom načina života dolazi do migracije mlađeg stanovništva prema drugim krajevima i boljem životu. Ostavlja se staro, a time stagnira i razvoj ovčarstva. Sam posao je zahtjevan, a ima i dodatnih poteškoća kada je riječ o percipiranju osoba koji se s njim bave. Biti stočar ili čoban, kako se uobičajeno kaže za ljude u poslu s ovcama, ne zvuči baš atraktivno i privlačno kao kad se kaže korporativni menadžer. No, samo tako zvuči. Buškulić pojašnjava:


25

Što će Dalmatincu janje od 25 kila?

U stočarstvu danas nema više nepismenih osoba koje ne znaju ništa raditi i nemaju pojma o ničemu, nego samo čuvaju ovce. Suvremeno stočarstvo traži obrazovane ljude koji mogu upravljati s poslom i komunicirati sa svijetom, a za to trebaš biti i računalno osposobljen. Drugim riječima, ono što je nekad bio uvjet za preživljavanje obitelji danas je postao obiteljski biznis, što kod Buškulića nije slučaj. U poslu mu, doduše, pomažu supruga Vera i otac Ive, ponekad kad zagusti «ulete» i prijatelji, ali trajnog interesa obitelji prema ovom poslu ipak nema. Tri kćeri, najstariju 23-godišnju Antoniju koja je apsolventica na geodetskom fakultetu, 17-godišnju srednjoškolku Ana

Cijena jedne ovce na tržištu, govori nam Tihomir Buškulić, ovisi o mnogo čemu, pa čak i o godišnjem dobu. Nekad je ta cijena bila 100 njemačkih maraka po ovci, a sada se za dalmatinsku Pramenku traži približno oko 50 eura. Ona spada u autohtonu vrstu, a njezinu prepoznatljivu kvalitetu uvjetuje ispaša i vrsta trave, što dalje uvjetuje veličinu i težinu, a samim tim kvalitetu mesa i masnoću. Buškulić kaže: Za dalmatinsko podneblje, Pramenke su izvanredan izbor. Predlagali su mi Bjelovarke i Slovenke, jer daju velike janjce. Ali, pitam se koji će to Dalmatinac jesti janjca od 25 kila? To je tovar, a ne janjac. Mi hoćemo od 10 do 13 kilograma čistog mesa. A to meso na Viru dolazi od Pramenke, baš kao i na Pagu koji uz Pramenku ima i polu-Merimo. Ta miješana vrsta od Pramenke i Merimo ovce koristi se da bi se dobila kratka vuna koja je otpornija na kišu, ali što se tiče veličine i težine ista je kao i Pramenka.

Mariju i 8-godišnju Paulu koja pohađa 2. razred osnovne škole, zanimaju druge, njima bliže stvari. Kako i kada god se rasplela ova priča oko ovaca ili nastavljača i čuvara virske ovčarske tradicije Tihomira Buškulića, za godinu, dvije, tri ili već sutra, kako sam kaže, ostat će uspomena o poslu bez stresa, odmoru u prirodi uz more i životinjama čija je najveća «zloća» pobjeći na bolji pašnjak, kad se ukaže prilika i gospodaru popusti pažnja. Pa, kako svesti razliku između naše dvije vrste, ljudske i ovčje, na jednu rečenicu? Nije je lako pronaći, ali Buškulić se ustručava kako ne bi uvrijedio ljude. U svakom slučaju, ta je rečenica na strani dalmatinskih ovaca.


26

NK Vir

Tići

godište 97, 98.

Ml. pioniri godište 95, 96.

prosinac 2007.

Antonio Gladović, Matko Krpina, Stefano Frankić, Lovre Milin, Duje Čepić, Filip Roc, Mateo Pavlović, Endi Lipanović, Roko Mitrović, Gabrijel Vučetić, Mario Bradić, Dino Vučetić, Borna Lučić, Matija Kopričanec. Trener: Ivan Anić.

Drago Jakovljević, Toni Kalac, Luka Bašić, Kristijan Vučetić, Tin Vuksan, Niko Milošić, Matija Martinović, Benedikt Pera, Mateas Stanić, Paulo Pantalon, Frane Bašić, Fabio Bašić, Duje Čepić. Trener: Đuliano Krizman.


27

Pioniri

Jurica Vulić, Josip Jovančević, Zvonimir Ivuša, Tino Ćuković, Anel Karabegović, Stipe Dumančić, Antonio Erlić, Niko Milošić, Mario Kovačević, Toni Vucić, Ante Vrsaljko. Trener: Antonio Kvartuč.

Kadeti

Mate Dadić, Kristijan Ažić, Dino Mrkić, Slaven Rosić, Dario Jelović, Karlo Jurjević, Vice Juras, Anthony Tomić, Tino Ćuković, Jure Vulić, Josip Jovančević, Anel Karabegović. Trener: Ivan Katuša.

godište 93, 94.

godište 91, 92.


30

vir iz prošlosti

prosinac 2007.

Kronika Godine 1968. IZGRAĐENA AMBULANTA Kako na otocima u prošlosti nije bilo stručne liječničke zdravstvene skrbi, najviše zbog siromaštva, udaljenosti i slabe prometne povezanosti s većim centrima u kojima su bile zdravstvene ustanove, u liječenjima se primjenjivala mješavina pučke medicine, praznovjerja i mistike. Izgradnjom ambulante koju je realizirao tadašnji Medicinski centar iz Zadra, Vir je 1968. godine po prvi put stvorio uvjete za liječenje mještana na otoku. Stalni namještenik ambulante u početku je bila jedna medicinska sestra, dok je liječnik dva puta tjedno dolazio kaićem iz ambulante u Privlaci. Tek je izgradnjom mosta stvorena mogućnost ažurnijeg i češćeg liječničkog posjeta. Danas u istoj ambulantnoj zgradi radi dr. Manuela Tomčić, a već devetu godinu radi i prva ljekarna u vlasništvu Ines Kapović.

16. listopada 1634. CRNICA DOBIO VIR OD MLETAKA Dvadeset godina nakon što je Vir 1614. godine određen kao sklonište za sve Ninjane i njihovo blago, mletački dužd dodjeljuje otok obitelji Crnica uz obavezu plaćanja godišnjeg danka od 200 dukata. Nekoliko godina kasnije Crnica otkupljuje otok i dobiva plemićki naslov grofa i guvernera za zasluge koje je obitelj stekla u oslobađanju Vira i drugih posjeda od uskočkih obitelji. Crnice, piše prof. Ive Bašić, potječu iz Crnogorskog primorja, najvjerojatnije iz zaljeva Boka Kotorska. Iako su stanovali u Zadru, na Viru su imali palaču s dva obzidana dvora. Nakon više od dvjesto godina napuštaju Vir koji potom prelazi u ruke Bakmaza.

U studenom 2007. STIGLE CIJEVI Od malonogometnog igrališta poviše autobusnog kolodvora, preko Praulja prema Torovima uz raskopanu cestu položene su i čekaju na ukop prve veće količine PAM natural vodovodnih cijevi promjera 400mm.


Otok Vir

Sveti Juraj na Torovima

U središnjem dijelu otoka na Torovima smjestio se 112 metara visoki brežuljak Sveti Juraj za kojeg se u narodu uvriježio naziv talijanskog porijekla Bandira. Sa Svetog Jurja pruža se pogled na velik dio Ravnih Kotara na istoku, dio otoka Zadarskog arhipelaga na jugu i jugozapadu, kao i na otok Pag te Velebit na sjeveru i sjeveroistoku. Upravo zbog te preglednosti, ilirsko pleme Liburna u željezno je doba na brežuljku formiralo utvrdu čija je glavna zadaća bila kontrola plovnih putova. Na južnoj padini brežuljka nalaze se ostaci manjeg crkvenog objekta. Obzirom na sam naziv brežuljka zna se da se radilo o crkvi posvećenoj Svetom Jurju. Istraživanjima su otkriveni svi zidovi crkve kao i dva groba smještena uz vanjski južni zid. Utvrđeno je da su zidovi crkve sačuvani samo u jednom ili u dva reda, a kao temelj crkve poslužio je kamen živac na kojem crkva i leži. Crkva je sasvim jednostavnog pravokutnog tlocrta skromnih dimenzija 6,90 metara visine uz 4,30 metra širine s polukružnom apsidom orijentacije istok-zapad, s oltarom na istoku. Pretpostavlja se kako je umjesto zidane konstrukcije krova imala drvenu. Uz samu crkvu pronađena su i dva kasnosrednjovjekovna groba prekrivena kamenom pločom iz jednog komada. Vrlo je zanimljivo to što su na obje kamene ploče uklesani simboli; na prvoj se nalazi istokračni križ, a na drugoj je uklesano glagoljično slovo (Š), što ujedno predstavlja i prvi dokumentirani nalaz glagoljice na otoku. U svakom grobu pronađena su po dva pokojnika, a od nalaza par srebrnih trojagodnih naušnica, te jedna srebrna naušnica s tri koljenca. Na osnovi do sada navedenih činjenica može se zaključiti kako se radi o obiteljskoj zavjetnoj crkvici, oko koje se formiralo obiteljsko groblje. Obzirom na tlocrt crkve i nalaze iz grobova, nastanak crkve može se datirati u sam kraj 13. ili prvu polovicu 14. stoljeća.

www.otok-vir.info

V. LIST br. 2  

Mjesečni magazin

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you