Issuu on Google+


RUJAN 2008. sadržaj Virski LIST

mjesečni magazin Izdavač Vir Turizam, Trg Sv. Jurja bb, Vir Glavni i odgovorni urednik Kažimir Škrbić kskrbic@globalnet.hr Telefon: 023/362-713 Tisak Znanje d.d. Grafička priprema Media Oglasi d.o.o., marketing i izdavaštvo, Velebitska 6, Zadar Telefon: 023/492-711 mzd@media-zd.hr Naklada 3000 komada Izlazi mjesečno. Godina I. Broj 11. 2008. godina

15 GODINA OPĆINE virska komunalna vlast i stranački život

4

DAN OPĆINE VIR svečanost koja je tužno obilježena

6

OD SINONIMA NEREDA DO STATUSA GRADA načelnik Kapović predstavlja virske milenijske projekte

7

21. SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA virski vijećnici usvajaju model kreditiranja komunalnih tvrtki

10

INTERVJU MLINARIĆ profesor zagrebačkog Prometnog fakulteta govori o virskom prometu

12

CRNE TOČKE VIRSKOG PROMETA pregled najkritičnijih neoznačenih mjesta na virskim prometnicama

15

BLAGDANSKE PROCESIJE foto reportaža s blagdanske procesije Svetog Ivana, zaštitnika Vira

18

SUSRETI & RAZGOVORI građani pitaju, načelnik Općine i direktori komunalnih tvrtki odgovaraju

22

POVRATNIČKA IDILA obitelj Radović svoj će posjed nazvati «Beverly Hills Place»

26

POČELA ŠKOLA 22 virska prvašića po prvi put sjela u školske klupe

28

MORNARI PUTUJU U MAĐARSKU nogometni veterani učvršćuju prijateljstvo s gradom Kaposvarom

29

RAČUNALA ZA ODLIKAŠE za odličan uspjeh Općina nagrađuje virske učenike računalnom opremom

31


Virski LIST mjeseÄ?ni magazin

4

6

7

12

15

18

22

26

28

Susreti & Razgovori


15 godina Općine Vir | Sveti Ivan na općinskoj zastavi | Dan Općine Vir | Svečana sjednica | Općinsko vijeće | Blagdanska procesija | Susreti s građanima

u temi broja

Susreti & Razgovori

15 godina Općine Vir Općina Vir ove godine slavi petnaestogodišnjicu svoga postojanja. Uspostavom Hrvatske države Vir dobiva samostalnu općinu, pa izvršnu vlast ima Poglavarstvo Općine na čelu s načelnikom Općine. 1994. kao prvi načelnik Općine Vir bio je Rudi Kapović, a od 1997. do 2000. te ponovno od 2000. godine u jednogodišnjem mandatu Miroslav Glavan. Na izborima 2001. godine koalicijska je vlast za načelnika izabrala Rudija Kapovića u dvogodišnjem trajanju i Kristijana Kapovića za mandat od sljedeće dvije godine. U svom drugom mandatu Kapović i danas vodi Općinu Vir. Općina je imala i dva povjerenika Vlade RH, Miroslava Glavana i Željka Buškulića.

Joso Gržeta u više navrata i dužem periodu predsjednik virske Mjesne zajednice kao formalni i neformalni nositelj virske vlasti

Rudi Kapović prvi načelnik Općine Vir izabran 1994., sedam godina kasnije na istoj je funkciji s dvogodišnjim mandatom

Miroslav Glavan drugi virski načelnik postaje na izborima 1997. godine, potom ponovno u jednogodišnjem mandatu

Kristijan Kapović u drugom je mandatu kao načelnik Općine Vir, sada nositelj virske koalicijske vlasti SDP-HSLS-HSS


Na općinskoj zastavi Sveti Ivan zaštitnik Vira Sveti Ivan Krstitelj zaštitnik je pjevača, glazbenika, krojača, uzgajivača ptica, krznara, vunara, gostioničara, zatvorenika i osuđenika na smrt, Malte, Jordana, velikog broja gradova i mjesta širom svijeta među kojima i Općine Vir O povijesnoj osobi Ivana Krstitelja, zaštitnika Vira na čiji se dan smrti 29. kolovoza na blagdan Glavosijeka Svetog Ivana Krstitelja slavi i dan Općine Vir, te čiji lik krasi službenu virsku zastavu, većinu informacija dobivamo iz evanđelja. Pa ipak, osoba Ivana Krstitelja do danas je ostala ne samo tajnovita, već i ne do kraja razjašnjena. Prema Novom zavjetu njegovi roditelji otac Zaharija i majka Elizabeta dugo nisu mogli imati djece i kada im se napokon rodio sin, zavladala je velika radost i održana svečanost na kojoj je djetetu trebalo dati ime. Prijatelji i rođaci htjeli su da se zove Zaharija po ocu, ali se s tim nije složila Elizabeta. Rekla je da će se zvati Ivan što po hebrejskom Johanan znači «Gospodin je milostiv». Zaharija, koji do tada nije mogao govoriti i koji je upitan za mišljenje o sinovom imenu odjednom progovorio, složio se sa suprugom i zbog dara stao zahvaljivati Bogu i slaviti ga zbog njegove dobrote. «I ti ćeš biti poseban. Ići ćeš pred Božjim izabranikom. Nosit ćeš poruku Božje ljubavi i opraštanja njegovu narodu», kazao je Zaharija tek rođenom Ivanu. Ivan je u svojim zrelijim godinama otišao od kuće i živio u pustinji blizu rijeke Jordana propovijedajući blizinu kraljevstva Božjeg pozivajući svoje sunarodnjake na obraćenje i krštenje. Evanđelja govore kako je i sam Isus Krist došao Ivanu te od

njega tražio krštenje za vrijeme kojega se, kako propovijeda biblijski tekst, nad Isusa spustio Duh Sveti u obliku goluba koji je progovorio: «Ti si moj ljubljeni. U tebi mi sva milina». Ivan je pod optužbom za preljub svoj život okončao odrubljene glave u mučeništvu o kojemu govori povjesničar iz 1. stoljeća Josip Flavije te spominje kako je Ivan ubijen u tvrđavi Makerontu s istočne strane Mrtvoga mora. Arheološke iskopine svjedoče o postojanju tvrđave s palačom i dva triklinija, što odgovara evanđeoskom opisu prema kojem su Herod Antipa i muškarci bili u jednoj prostoriji, a Herodijada i Saloma u drugoj. Poznato je još kako su u 1. stoljeću po Kristovom rođenju, nakon što se kršćanstvo već počelo širiti, paralelno sa zajednicama Kristovih sljedbenika, postojale i zajednice Ivanovih sljedbenika koje su poznavale samo «Ivanovo krštenje» o čemu svjedoče i Djela apostolska. Drugi izvori, osobito kršćanski apologetski tekstovi, također potvrđuju postojanje takve zajednice, osobito među Židovima. Čini se da su upravo zbog toga novozavjetni pisci toliko naglašavali Ivanovu poniznost i ponavljali njegove riječi kako će iza njega «doći veći od njega.» Najstarije štovanje vezano uz Ivana Krstitelja odnosi se na čašćenje njegova groba u Sebasti, nedaleko od današnjeg

Nablusa u Palestini, a potom mu je posvećena jedna od najvećih kršćanskih bazilika u Damasku. Relikvije Svetog Ivana Krstitelja danas se čuvaju u crkvi Svetog Silvestra u Rimu te u Amiensu u Francuskoj. Kao jedan od najpoštovanijih svetaca u kršćanskom svijetu, Sveti Ivan dobio je svoj blagdan još u srednjem vijeku kada je nazvan «Ljetni Božić». U njegovu čast podignute su mnoge crkve počevši od Lateranske bazilike u Rimu, odnosno papinske katedrale. U Rimokatoličkoj Crkvi njegovo se rođenje slavi kao svetkovina 24. lipnja, što je vrijeme prvobitne virske fešte za Litnju Ivanju, a mučeništvo, nekad nazivano i Glavosijek Svetog Ivana Krstitelja, kao spomendan 29. kolovoza. Sveti Ivan zaštitnik je pjevača, glazbenika, krojača, kožara, krznara, vunara, remenara, gostioničara, nožara, brusača, zatvorenika, osuđenih na smrt, uzgajivača ptica, oboljelih od epilepsije, krštenika, Malte, Jordana i velikog broja gradova širom svijeta. U Hrvatskoj po njemu su nazvana mjesta Ivanić Grad, Ivanec, Kloštar Ivanić, Sveti Ivan Zelina, Sveti Ivan Žabno, Ivanska, Ivankovo i neka druga. U Mariji Bistrici, nedavno je postavljen njegov kip na otvorenom prostoru, dok u Bosni i Hercegovini, u Podmilačju kraj Jajca, postoji veliko svetište Svetog Ivana Krstitelja.

Virska komunalna vlast i stranački život Nekadašnji nositelji vlasti na Viru u prijeratnom periodu bili su nazivani glavar sela kao prvi čovjek virske vlasti, potom čauš koji je raspoređivao posao te arambaša koji je radio kao pomoćnik čauša. Prema dostupnim podacima dužnost glavara vršili su Pave Žepina, Jakov Matešić, Jakov Radović, Ive Buškulić, Ante Vučetić, Ive Vučetić, Mate Radović, Šime Buškulić, Mate Gržeta i Ante Bašić. Tijekom Drugog svjetskog rata formiran je Mjesni odbor na čelu kojega je bio Šime Vučetić uz tajnika Ivu Peruzu. Poslije su ih naslijedili Ante zvani Ive Bašić i tajnici Šime Kapović, Krsto Peruza i Ante Olić. Mjesni odbor djelovao je i poslije rata do 1965. godine kada na Viru kao nositelj vlasti djeluje Mjesna zajednica do 1993., na čijem su čelu bili Ive Bašić, Marin, Joso Gržeta u više mandata, Jure Radović, Krsto Peruza, Marijan Radović, Šime Budija, Svetko Begonja, Šime Buškulić, Miroslav Glavan i Davor Kapović.

Između dva svjetska rata na Viru je postojala samo Seljačka stranka, dok je u razdoblju rata vlast predstavljala Komunistička partija i Fronta koja se poslije rata transformirala u SSRN. Uoči prvih demokratskih izbora na Viru je djelovao samo HDZ, a pored njih je na izbore 1994. godine izašla i nezavisna lista kandidata s Darinkom Radovićem kao nositeljem liste. 1997. na izbore su izašle stranke HDZ, HNS, HSS i HSLS, a četiri godine kasnije HDZ, LS, HSS, HNS, SDP, HSP te nezavisna lista. Vlast je formirala koalicija HNS-HSS-SDP-LS. 2005. godine na lokalnim izborima koalicija SDP-HSS-HSLS dobila je povjerenje birača. Na izborima za Hrvatski sabor 2004. godine kandidati za zastupnika bili su Mira Brnardić iz HDZ-a, Kristijan Kapović iz SDP-a te Ivan Miličević iz HSP-a, a s liste je u Sabor izabrana Mira Brnardić. Na sljedećim izborima 2008. godine kandidati za zastupnika u Saboru bili su Kristijan Kapović iz SDP-a i Ivan Miličević iz HSP-a.


 susreti & razgovori rujan 2008.

Dan Općine Vir Tužno prisjećanje na Renata Vučetića Svečana proslava Dana Općine Vir počela je minutom šutnje; bila je to svečanost s tužnim prisjećanjem na tragičnu smrt virskog vijećnika Renata Vučetića. Bio je sa mnom na početku puta stvarajući projekt novog Vira i virskog SDP-a. Bio je prijatelj i dobar čovjek, kazao je načelnik Općine Vir Kristijan Kapović koji je prethodno zajedno sa suprugom pokojnog virskog vijećnika Glorijom Vučetić, predsjednikom SDP-a Zoranom Milanovićem, saborskim zastupnicama Ingrid Antičević Marinović i Brankicom Crljenko, te predsjednikom Općinskog vijeća Matom Radovićem, postavio vijence na njegov grob i središnji križ na virskom groblju.

Zoran Milanović i Ingrid Antičević Marinović na grobu Renata Vučetića

Počast svim umrlima ispred središnjeg križa na virskom groblju

Općina Vir je za kupnju zemljišta prošle godine izdvojila 3,5 milijuna kuna, dok je ove godine za tu namjenu utrošeno




Od sinonima nereda

do statusa grada u budućnosti Kao rijetko gdje u Hrvatskoj, svečana sjednica virskog općinskog vijeća na istom je mjestu okupila brojne uzvanike; predsjednike različitih hrvatskih političkih stranaka, saborske zastupnike, gradonačelnike, predstavnike Zadarske županije, načelnike općina i druge goste koji su svjedočili predstavljanju razvoja otoka i prezentaciji milenijskih projekata općinske uprave

Od sinonima nereda i medijskog križa kojeg je nosio zbog godina i desetljeća bespravne gradnje, Vir sada dolazi u situaciju da mijenja sliku o sebi. Postao je atraktivno mjesto za život u koje se stalno doseljavaju mladi ljudi sa svojim obiteljima. Mjesto koje je prije deset godina imalo devet stotina stanovnika, sada ima dvije i pol tisuće stalnih žitelja dok u devet tisuća objekata ljeti boravi oko pedeset tisuća ljudi. To su velike brojke za malo mjesto koje se u zadnjih godinu dana zaista može pohvaliti brojnim projektima i velikim investicijama. Možda nemamo općinskog zemljišta, ali zato imamo ljude, vrijedne ljude koji žele raditi i s njima puno dobivamo – kazao je načelnik Općine Vir Kristijan Kapović na početku svečane sjednice Općinskog vijeća koja je kao rijetko gdje u Hrvatskoj, na istom mjestu, okupila brojne uzvanike iz različitih političkih stranaka. 8,5 milijuna kuna za zemljišta Predsjednik SDP-a Zoran Milanović, predsjednik HSP-a Anto Đapić, potpredsjednik HSLS-a Stanko Zrilić, član Predsjedništva HSP-a Ivan Miličević, zastupnici Ingrid Antičević Marinović, Brankica Crljenko, Ranko Ostojić, Davor Bernardić i Arsen Bauk iz SDP-a, Nevenka Marinović i Božica Šolić iz HDZ-a, župan Zadarske županije Stipe Zrilić,

dožupan Zadarske županije Đani Bunja, gradonačelnik Garešnice Milan Sužnjević, dogradonačelnik Zagreba Ivo Jelušić, načelnik Općine Galovac Slavko Šare, šef vatrogasaca Zadarske županije i potpredsjednik GO zadarskog HDZ-a Željko Šoša te brojni drugi uzvanici i gosti svjedočili su predstavljanju razvoja otoka i prezentaciji milenijskih projekata općinske uprave od kojih je posebno impresivna bila 3-D prezentacija projekata uređenja Trga Svetog Jurja, izgradnje virske osnovne škole te rekonstrukcije virskog groblja i izgradnje mrtvačnice, koje je u ime arhitektonskog studija «Rene» predstavio zadarski arhitekt Bogdan Marov. A ti su projekti omogućeni kupnjom

oko 5 milijuna kuna što iznosi ukupnih 8,5 milijuna kuna

zemljišta čiji je nedostatak često do sada predstavljao kočnicu razvoja. Za razliku od naših susjednih općina i gradova koji se, na naše zadovoljstvo, rapidno razvijaju i koji imaju na raspolaganju puno općinskog ili državnog zemljišta, Općina Vir nije u toj poziciji. Svaki pedalj zemljišta na kojemu planiramo nešto raditi, mi moramo kupiti i skupo platiti, a to je otegotna okolnost za razvoj Vira kao zajednice. Međutim, to nas nije spriječilo i obeshrabrilo već smo odlučili krenuti u velike projekte, dodao je načelnik Kapović te istaknuo kako je nakon trogodišnje zajedničke borbe Općine i ravnatelja Osnovne škole

7 tisuća kvadrata Općina je kupila za izgradnju škole,




Nastavak sa str. 7. Privlaka Šime Vukića, s uspjehom uvjereno Ministarstvo u činjenicu kako Vir zaslužuje veliku školu jer i broj učenika, suprotno svim negativnim populacijskim tendencijama u Hrvatskoj, na Viru svake godine - raste. Istaknuto je zato kako je Općina Vir u kupnju zemljišta prošle godine uložila 3,5 milijuna kuna, dok je ove godine za tu

U prvoj fazi vodovodizacije i izgradnje kanalizacije bit će obuhvaćeno oko tisuću objekata nakon čega bi Općina sredila priključke, za što će biti utrošeno 49 milijuna kuna namjenu utrošeno oko 5 milijuna. Oko 7 tisuća metara četvornih za novu školu već je kupljeno, naručeno je i Idejno rješenje, a još sedam tisuća kvadrata otkupljeno je za proširenje mjesnog groblja. Za veliki općinski projekt, izgradnju sportskog centra s igralištem, Općina Vir osigurala je daljnjih 35 tisuća metara četvornih, jednako kao i zemljište od dvije tisuće kvadrata u centru Vira za izgradnju vrtića i ambulante koja bi trebala započeti ove jeseni. Vrijednost te investicije iznosi

4,5 milijuna kuna. Dozvolu za gradnju vrtića čekali smo čak tri godine, ali sada kada imamo svu potrebnu dokumentaciju, kucat ćemo na vrata Županije i povlačiti za ruku saborske zastupnike. Sada smo u poziciji da možemo tražiti, jer imamo sve projekte, istaknuo je Kapović uz opasku kako prethodno Općina Vir nije dobivala novce od države ne zato što nije HDZ-ova općina, nego jednostavno zato što nije imala projekte, ili temeljne dokumente za svaki razvojni projekt, a niti prostorni plan. Danas imamo sve što je potrebno da Vir može krenuti velikim koracima, prije svega milenijske projekte koji će na otok donijeti vodu i kanalizaciju, dodao je. U budućnosti Vir će biti grad Predstavljajući projekt izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže na otoku, kazano je kako će u prvoj fazi vodovodizacije i izgradnje kanalizacije biti obuhvaćeno oko tisuću objekata te da se završetak radova očekuje do kraja 2009. godine. Nakon toga, u planiranom jednoipolgodišnjem roku, Općina bi sredila priključke za što će biti utrošeno 49 milijuna kuna. Također, Općina je naručila od Prometnog fakulteta i Instituta za promet u Zagrebu prvu studiju o prometnom stanju na

otoku, a splitskoj tvrtki «Obala» povjeren je posao uređenja 4,5 kilometara obalnog pojasa od mosta do Kašteline i Punte Kozjak, kojom će taj dio obale dobiti novi, atraktivan izgled. Dolazak nove prometnice vrijedne čak 100 milijuna kuna, koja će u lipnju naredne godine spojiti Vir s administrativnim centrom cijele Županije, Zadrom, veliki je korak

Općinski proračun od 15 milijuna kuna bio bi dovoljan za 2,500 stalnih stanovnika. Međutim, taj broj ljeti se penje na oko 50 tisuća pa će se Vir razvijati kao grad naprijed za otok. U budućnosti Vir vidim kao grad. To je naša želja i zadatak, dakle da u narednih desetak godina stvorimo krupnu infrastrukturu i da se ne sramimo Nina, Biograda, Benkovca i drugih mjesta u Županiji koji imaju status grada. Zakon velikih brojeva na našoj je strani, jer 50 tisuća ljudi sigurno se ne bi vraćalo na Vir da im na našem otoku nije lijepo, zaključio je Kapović.

Zoran Milanović, predsjednik SDP-a

Anto Đapić, predsjednik HSP-a

Gdje je SDP, tu je komunalni red

Bitno je da svi guraju u ista kola

O Viru često slušam kao o mjestu slučaju, međutim ovo što danas vidim ovdje još je jedan dokaz kako u jedinicama lokalne samouprave gdje se SDP izborio za povjerenje naroda, vlada nešto što zovemo komunalni red. Za razliku od drugih općina gdje se uglavnom prodaje, pohvalno je što virska općinska vlast kupuje zemljište kako bi mogla izgraditi školu, vrtić i sve što je potrebno za normalan život u jednom mjestu. Budite i dalje hrabri i čvrsti, borite se i čuvajte svoj otok.

Ja se na Viru ne osjećam kao gost, već kao domaćin. Sa svojom se obitelji uvijek vraćam na Vir kojeg su mnogi komentirali iako nisu znali koliko truda i muke ljudi ovdje ulažu u svoj život i rad. Koliko god ima problema, na ovom otoku ima još više potencijala. Uz brojne domaće vikendaše, Vir će uskoro postati atraktivna destinacija i za strane turiste kojih je sve više. Bitno je da svi odgovorni ljudi u ovoj Općini, i vlast i opozicija, guraju u ista kola - razvoj Vira.

Vir će u narednih 10 godina stvoriti krupnu infrastrukturu kako se ne bi sramio mjesta koja imaju status grada


10 susreti & razgovori rujan 2008. Stipe Zrilić, župan Zadarske županije

Županija je uvijek na raspolaganju Za sve ono u čemu Županija može pomoći Viru, mi smo uvijek na raspolaganju i tu za vas, bez ikakve diskriminacije i bez obzira koja je politička stranka na vlasti. Uz druge općine, i Vir je dokaz kako je koncept lokalne samouprave, osmišljen prije petnaest godina, imao smisla jer imate priliku sami rješavati svoje probleme. Ja sam najzadovoljniji kada čujem kako otoku Viru treba velika osnovna škola, jer to znači kako svake godine raste broj učenika.

Ivo Jelušić, dogradonačelnik Zagreba

Na Viru kao na Jelačić placu Vaša Općina Vir razvila je jako dobre odnose sa zagrebačkom gradskom upravom. Dok sam dolazio, sjetio sam se barem tri stvari koje nas povezuju iako je Vir mala općina, a Zagreb veliki hrvatski centar. Prva je urbanistički nered koji i na Viru i u Zagrebu trenutno rješavamo, druga je gradnja prometne i komunalne infrastrukture, a treća su Zagrepčani. Ljeti kad dođem na Vir i vidim koliko ovdje ima Zagrepčana, osjećam se kao u Zagrebu na Jelačić placu.

Nevenka Marinović, saborska zastupnica HDZ-a

Država će pomoći kad god zatreba Ponosna sam što sam kao pročelnica Upravnog odjela za razvitak i infrastrukturu Zadarske županije bila dio vaših velikih projekata, od gradnje nove ceste do realizacije projekata izgradnje vodoopskrbnog sustava i kanalizacije. Prostora za razvoj imate, a imate i ljude te dobru volju države da vam pomogne kad god to zatreba. U budućnosti još jače definirajte svoje projekte i prioritete tako da svi zajedno budemo na korist građanima Vira.

21. sjednica virskog Općinskog vijeća

Jednoglasnom odlukom svih prisutnih vijećnika, virsko Općinsko vijeće usvojilo je odluku o izdavanju kreditnog jamstva za virske komunalne tvrtke. Tom će odlukom u narednih mjesec i pol dana «Vodovod Vir» za realizaciju svojih projekata ući u kreditno zaduženje ne veće od 15 milijuna kuna, «Vir održavanje» do 7,5 milijuna kuna, «Vir Turizam» do 3 milijuna kuna te komunalna tvrtka «Čisti otok» do 7,5 milijuna kuna. To su uz također jednoglasno usvojenu odluku o sufinanciranju gradnje regionalnog vodoopskrbnog sustava Petrčane-Vir-Nin te rebalans proračuna Općine Vir za prvih šest mjeseci i najavu Izmjena i Dopuna Prostornog plana na sljedećoj sjednici, bile najznačajnije točke dnevnog reda 21. sjednice Općinskog vijeća Općine Vir. Krediti za komunalne tvrtke Kupnjom zemljišta za gradnju škole, groblja i sportskog centra stvorili smo uvjete da se realiziraju projekti naših komunalnih tvrtki. One će biti investitori putem kredita kojima će Općina biti jamac - predstavio je načelnik Općine Vir Kristijan Kapović općinskim vijećnicima model kreditiranja uz objašnjenje kako Općina nema ni kune kredita ili duga, tako da ih sada preko svojih tvrtki može dizati i na taj način financirati svoje velike projekte. Dodao je kako godišnja rata neće biti veća od 3 milijuna kuna, ili do 35 milijuna kuna ukupno za sve komunalne tvrtke, uz petogodišnju odgodu plaćanja i rok na 15 godina. Ono što također slijedi je skoro raspisivanje natječaja za izvođača radova. Direktori komunalnih tvrtki Ante Marasović, Hrvoje Bašić i Marino Rukavina obratili su se potom općinskim vijećnicima predstavljajući rad i projekte tvrtki koje će se kreditirati. Pored toga, Općina će financirati petomjesečnu edukaciju dvoje kandidata za rad na predpristupnim fondovima Europske unije kako bi u budućnosti preko njih bez troška i posredovanja licenciranih agencija od Unije mogla tražiti nepovratna sredstva za realizaciju vitalnih projekata. Primjedbe i rasprave Sama 21. sjednica Općinskog vijeća počela je prisegom novog općinskog vijećnika, pa je umjesto tragično


11

Općina jamac komunalnim tvrtkama za kredite do 35 milijuna kuna Općinski vijećnici jednoglasnom odlukom podržali jamstva komunalnim tvrtkama za kreditna zaduženja koja u ukupnom iznosu neće prelaziti 35 milijuna kuna, ili 3 milijuna kuna godišnjih rata preminulog SDP-ovca Renata Vučetića za novu vijećnicu od strane SDP-a odabrana Đurđica Kapović. Oko ponuđenog dnevnog reda povela se kraća diskusija uz opasku HSP-ovog vijećnika Šime Buškulića kako nije dobio izvješća o radu virskih klubova i društava koja financira Općina Vir. Imam pravo kao općinski vijećnik tražiti račune udruga – kazao je Buškulić. Načelnik Općine Vir Kristijan Kapović replicirao mu je tvrdeći kako je poput svih drugih vijećnika dobio izvješća, a da će detaljnije izvješće o radu Nogometnog kluba «Vir» koje je zapravo zatražio, dobiti nakon što ih napravi predsjednik Kluba Živko Vučetić. Uvid u financijsko stanje i poslovanje predočava se kroz izvješće o radu društava ili klubova, dok pravo na pregled računa ima samo državna revizija, dodao je Kapović. Nezavisni vijećnik Dino Bašić uz podršku HDZ-ovog vijećnika Miroslava Glavana i HSP-ovca Buškulića izrazio je nezadovoljstvo na više mjesta; po pitanju rješavanja otpada i divljih deponija na privatnim zemljištima i rada komunalnih redara koji po njihovom mišljenju i, kako je kazano, virskim glasinama selektivno prijavljuju osobe za kršenje zakona o gradnji. Imena umjesto glasina Kapović je odgovorio kako će Općina rješavati pitanje otpada kada za to stvori financijske uvjete, ali i da posjeduje informaciju kako vlasnici zemljišta sami traže da se na njihovim terenima baca otpad kako bi onda tražili novce. Odgovarajući na primjedbu o selektivnosti rada komunalnih redara, dodao je kako umjesto pozivanja na glasine traži imenovanje osoba koje navodno primjenjuju tendenciozne kriterije oko prijava te iznio statistiku po kojoj su komunalni redari u posljednje dvije godine prijavili i obradili 100-tinjak predmeta te da će sve njihove prijave biti dostavljene općinskim vijećnicima. Ako je bilo selektivnog obrađivanja prijava, onda

je to radila građevinska inspekcija jer je izlazak na teren, obrada svakog pojedinog slučaja i kontroliranje gradnje njihova nadležnost - rekao je virski načelnik. Veliki je propust Općine Vir nepostojanje prometne signalizacije - kritizirao je dalje Dino Bašić općinsku vlast po pitanju prometne sigurnosti na otoku Viru i obavezama Općine da izvrši potpunu prometnu signalizaciju. Kapović je odgovorio kako je u pripremi prometna studija za otok Vir te da će se do svibnja sljedeće godine riješiti pitanje prometne signalizacije virskog centra, dok će se ostali dijelovi otoka rješavati u skladu s financijskim mogućnostima i na onim mjestima na kojima su ceste u nadležnosti Općine Vir. Novci bačeni u bunar Ni Grad Zadar koji je puno bogatiji od Općine Vir nema riješenu prometnu signalizaciju. Mi ćemo rješavati po prioritetima, jer uvijek sve ovisi o novcima. Drugo, ne možemo intervenirati na cestama koje nisu u našoj nadležnosti, kazao je Kapović izravno odgovarajući na pitanje o nedostatku prometne signalizacije na cesti kod vrtića «Smješko» koja se nalazi u nadležnosti Županijske uprave za ceste. Vijećnik HSS-a Tomislav Bašić izrazio je nezadovoljstvo zbog napada oporbenih čelnika na općinsku koalicijsku vlast SDP-HSS-HSLS, jer, kako je kazao, tendenciozno i destruktivno djeluju ne iznoseći argumente i ne pokazujući volju i želju da sudjeluju u rješavanju virskih problema. Dino Bašić postavio je pitanje o radu Nogometnog kluba «Vir» i kritizirao općinsku vlast zbog dosadašnjeg godišnjeg plaćanja virskog nogometnog kluba u iznosu od 500 tisuća kuna. Svi dosadašnji novci uloženi u Klub bili su bačeni u bunar - kazao je. Načelnik Kapović odgovorio je kako je upravo zbog toga i ugašen seniorski pogon Kluba, dok će Općina i dalje financirati rad djece u mlađim uzrasnim kategorijama

Nogometnog kluba, a da će pravi uvjeti za djelovanje uskoro biti stvoreni kada se izgradi sportski centar na Prauljama. Financirat će se i KUD «Sveti Ivan» u iznosu od 200 tisuća kuna, i to za potrebu izrade novih nošnji za djecu i odrasle u KUD-u te tekuće troškove djelovanja Društva. Svaka kuna potrošena u javni život Vira i Virana dobro je potrošena kuna - naglasio je načelnik Kapović. 2,85 milijuna kuna Po pitanju rebalansa Proračuna Općine Vir za prvih šest mjeseci, odnosno izvješća o prihodima i rashodima, istaknuto je kako je ostvareno 700 tisuća kuna više nego prošle godine te kako je uveden red u naplatama komunalnih obaveza građana što Općini donosi izravan prihod. Mukotrpno smo četiri godine uvjeravali ljude kako je isplativije plaćati komunalnu naknadu, jer im se to poslije višestruko vrati kroz davanja koja Općina ima prema stanovništvu. Tako ćemo do kraja mjeseca izvršiti podjelu računala našim odlikašima te isplatiti ostatak dugova prema onima koji su podmirili svoje obaveze prema Općini - kazao je Kapović. Općina na svim svojima računima ima 2,85 milijuna kuna, a očekuje i 8,5 milijuna kuna državnih sredstava za realizaciju projekata u kojima ona sudjeluje, dodano je. U glasanju vijećnika po pitanju izvješća o prihodima i rashodima, sedam ih je bilo za, tri protiv dok je jedan vijećnik bio suzdržan. Najavljujući Izmjene i Dopune Prostornog plana na sljedećoj sjednici Općinskog vijeća načelnik Kapović istaknuo je kako svaki drugi virski predmet pada na Uredu za izdavanje građevinskih dozvola te da će buduće izmjene i dopune ići u tekstualnom, ali i grafičkom dijelu u smislu zona i izrade urbanističkih planova. Na kraju sjednice odlučeno je i da umjesto pokojnog Vučetića na mjestu člana Upravnog vijeća dječjeg vrtića «Smješko» bude predsjednik Općinskog vijeća Mate Radović.


12

virski promet

rujan 2008.

Tomislav Mlinarić Zagrebački profesor na Prometnom fakultetu u mirovini 76-godišnji Tomislav Mlinarić sezonski je stanovnik Vira još od 1975 godine. Rođen je u Bihaću gdje je završio Gimnaziju nakon čega 1951. godine dolazi u Zagreb paralelno radeći i studirajući elektrotehniku. Nakon diplome zapošljava se u ŽTP Zagreb gdje je kao direktor pogona koji se bavio ugradnjom i proizvodnjom signalne i telekomunikacijskih željezničkih uređaja proveo sljedećih 25 godina. Kako su bili izravna konkurencija «Iskri», početkom 70-ih u velikim društvenim previranjima optužen je čak i za nacionalizam. Ipak, sudskim sporovima vratio se na funkciju i kandidirao u još jednom mandatu za direktora te je nakon drugog mandata napustio željeznicu i otišao na fakultet 1984. godine gdje je doktorirao s obiljem prije pripremljenog materijala. Uvijek sam se bavio strukom i znanjem. I za vrijeme studija bio sam demonstrator na fizici, kaže. Kako je jedno vrijeme na Fakultetu proveo i kao dekan, uveo je zajedno s generalom Imrom Agotićem i njegovim suradnicima školovanje civilnih i vojnih pilota na prometnom fakultetu, kao i studij kontrole leta. Bio je i predsjednik prvog Upravnog odbora HŽ-a, pa je kroz lobiranje u Parizu uveo hrvatske željeznice u svjetsku organizaciju željeznica i to prije nego je Hrvatska bila međunarodno priznata država. Nakon toga je nešto više od mjesec dana bio vršitelj dužnosti generalnog direktora HŽ-a, ali je promjenom ministra došlo i do promjene kadrova pa se Mlinarić vratio na Fakultet prometnih znanosti s kojim Općina Vir

INTERVJU III. Kup

ima Ugovor o dugoročnoj suradnji, a prva studija rađena za otok Vir nosi naziv Razrješavanje trenutnih problema prometa i njegova sanacija. VL Na Vir ste došli prije nego je most sagrađen, odnosno prije prvog vala gradnje i naseljavanja vikendaša. Slučajnost? Mlinarić Ne baš. Supruga moga brata je Zadranka, ali je njezin djed Subotić s Vira. Bio je, kako se kaže, vlasnik «pola» Vira, poznat kao zidar i graditelj virskog zvonika. Otišao je u Ameriku i jednostavno nestao. Njezina baka ostala je sama s tri sina, a otac je otišao u Bihać i upoznao moju rođakinju koju je oženio, tako da je supruga od moga brata meni zapravo i rođakinja. Brat Ivan koji je bio liječnik, tada šef kirurgije u Vinogradskoj, prvi je kupio kuću na Viru i nagovarao me da i ja kupim. Međutim, kako sam tada maknut sam s položaja direktora našao sam se u besparici. Posudio sam tadašnje

dinare, pretvorio ih u njemačke marke, oročio i zaradio dvostruko. Od polovice sam vratio dug, a od druge polovice kupio malu kuću od 36 kvadrata. Tako sam došao na Vir. VL Kakve su tada bile virske ceste? Mlinarić Nije ničeg bilo, to su sve bile staze. Nije bilo niti jednog automobila. Samo ovce, koze i magarci koji su šetali tim stazama. Na svim ovim virskim plažama bilo je jedva par kupača, a tek kada je došao most počeli su dolaziti vikendaši. VL Dugo ste na Viru pa možete procijeniti zašto je Vir tako prometno zapušten. Mlinarić Ovaj kamenjar na Viru starosjediocima nije predstavljao nikakvu materijalnu vrijednost, pa su tek nakon izgradnje mosta, odnosno prodajom zemljišta, počeli shvaćati kako se od toga može živjeti. Međutim, zemlja se prodavala bez vizije, reda i prostornog

Vlak slobode Mlinarić Kada je 1995. godine tadašnji ministar Mudrinić osnivao prvi menadžerski tim u javnim poduzećima, zvao me da se pridružim timu i budem direktor za infrastrukturu, što sam i prihvatio. «Vlak slobode», koji je proslavljajući oslobođenje išao prema Dalmaciji, morao sam pomagati organizacijom, odnosno trebalo je poslije «Oluje» osposobiti prugu za njegov nesmetani put prema Splitu. Na tome smo radili dan i noć, a po noći smo čak i terene obilazili helikopterima. Znate, nije bilo lako. Bio sam odgovoran; sve je moralo biti provjereno, očišćeno i spremno za prolazak «Vlaka» u kojemu su bili predsjednik Tuđman i gotovo cijela Vlada, te puno diplomata i ambasadora. Kada su došli u Split, zaista mi je pao kamen sa srca.


13

Kraj desetljećima prostornog nereda plana što za posljedicu ima ovaj sadašnji prometni kaos. Nakon tih desetljeća prostornog javašluka i neorganiziranog prostornog razvoja kada je Vir navođen kao primjer kako se ne smije raditi, ova je općinska uprava prva pokazala želju da se uvede red. Počeli smo razgovarati o rješavanju tog prometnog problema na Viru zajedno s dekanom prometnog fakulteta. Iako cestovni promet nije moja osnovna struka, budući poznajem situaciju Vira mene su sa fakulteta zadužili da budem koordinator cijelog projekta i, na neki način, radim kao voditelj projekta. Pravi stručnjaci koji će rješavati situaciju, među kojima je novi dekan fakulteta Ivo Dadić, imaju bogato iskustvo. Među ostalim, oni rješavaju prometnu situaciju u Zagrebu koji također ima dosta problema. Iako je Zagreb veliki grad, a Vir mala općina, ima puno stvari koje su jako slične po problemima i teškoćama pri njihovom rješavanju. Zato smo i išli na sporazum o dugoročnoj suradnji. Teško je zbog financijskih razloga, imovinskopravnih i svih drugih komplikacija u prometu, ići na jedan globalni razvojni program i studiju koja bi sve obuhvatila. VL Što to konkretno znači? Kako će Vir prometno izgledati? Mlinarić To znači da smo koncepcijski stvar postavili tako da bi kroz Vir trebalo napraviti jednu dvosmjernu prometnicu, nešto po prilici slično ovome što se sada radi od Zadra. Dakle, ta će prometnica imati pješačku i biciklističku stazu sa strane, te dvosmjernu cestu kroz sredinu. Jasno, zbog širine trebat će negdje skretati lijevo ili desno, ući u neka dvorišta ili ograde, što će biti veliki

Ideja je da bi se oko cijelog Vira napravila cestovna prometnica, po mogućnosti dvosmjerna, koja bi imala biciklističku stazu i šetnicu, tako da bi cijeli Vir bio cestovno zaokružen, a središnji dio bi se povezao s jednosmjernim ulicama problem za rješavanje. Zamislili smo kako će se odmah od mosta krenuti s radom onako kako to treba, i onda kad se dođe na mjesta gdje se neće moći raditi, preskočit će se i ostaviti usko grlo dok se ne nađe neko rješenje. Najviše nas je strah da će neki objekti već svojim položajem smetati. VL Kako ćete rješavati takve situacije? Mlinarić Ne znamo kako će Općina rješavati te probleme, ali mi smo na Fakultetu mišljenja kako bi Općina trebala otkupiti neka atraktivna zemljišta, što vidim da već radi, na kojima bi se mogla dobiti građevinska dozvola kako bi se onda ta kvalitetnija lokacija dala ljudima u zamjenu. To govorim u slučaju da će neki objekti predstavljati problem pri izgradnji prometnice. Nekakav modus će se morati pronaći, jer je situacija dosta kompleksna

Atomska centrala Mlinarić Nije most napravljen zbog Vira, nego zbog atomske centrale koja se trebala tu graditi. Plan je zaista postojao. Rađena su ispitivanja i istraživanja, i cijela stvar je bila poprilično ozbiljna. Rijeka, Split i Šibenik imali su razvijenu industriju, dok je Zadar ostao bez industrije pa je trebao biti turistička zona. E sad, ako bi na zadarsko područje došla centrala, odnosno na Vir, od turizma neće biti ništa, a energija će ionako ići tim industrijskim centrima. Zadar, dakle, ne bi imao ništa od gradnje centrale i bilo bi to uništenje ovog područja. Zbog toga su Zadrani dogovorno zažmirili na oba oka i pustili da Virani prodaju svoju zemlju.

i tražit će suradnju ne samo nas i Općine, već i svih ljudi. VL Do kuda će ići ta dvosmjerna prometnica? Mlinarić Od mosta pa sve do slastičarnice, odnosno neposredno do centra, išli bi dvosmjernom cestom, a onda bi dalje do križanja prema bunarima išli jednosmjernom, kao što je i sada. Druga cesta bi bila drugi smjer, s tim da bi oko tržnice, i dijela oko škole, pokušali naći soluciju da se možda prođe te da se još jednom cestom koja bi izašla kod slastičarnice, napravi jedan veliki kružni tok. Tako bi i taj dio bio dvosmjeran, samo bi bio razmaknut. Imamo problem i kako kod crkve dvosmjerno doći do autobusnog kolodvora, a već dalje neće biti problema jer ima prostora pa će lakše ići. Dakle, imamo tu dvosmjernu okosnicu, a donja cesta prema Radovanjici iskoristila bi se kao jednosmjerna cesta prema mostu u dužini kojoj jest, a imali bi i jednosmjernu obilaznicu čime bi imali dvije dvosmjerne ceste kroz cijeli centar. Ideja je da bi se oko cijelog Vira napravila cestovna prometnica, po mogućnosti dvosmjerna, koja bi imala biciklističku stazu i šetnicu, tako da bi cijeli Vir bio cestovno zaokružen, a ovaj dio u sredini bi se povezao s jednosmjernim ulicama. To je dugoročni plan. VL U kojem vremenu bi se Vir mogao na taj način prometno srediti? Mlinarić To je sada teško reći. Što se tiče studije, ona će relativno brzo biti dovršena. Mi imamo jednu pomalo škakljivu ideju da se i te jednosmjerne Nastavak na str. 14.


14

virski promet

rujan 2008.

Nastavak sa str. 13. ulice, ako ima prostora, pokušaju napraviti dvosmjernima, ili ako ne bude prostora da se razdvoje. Čak i da idu bliže uz obalu pa da se preko nekih plaža i uvalica naprave nadvožnjaci. S tim, naravno, da se u suradnji s arhitektima i urbanistima sve ekološki zaštiti. Tako bi u budućnosti Vir mogao imati tri dvosmjerne ceste. Naši studenti rade na rješavanju tih problema, pa već imamo dva diplomska rada na temu prometa Vira. Također, ovo smo ljeto snimali prometnu situaciju na Viru i radili brojanje prometa, pa imamo i elaborat koji će nam biti baza. Međutim, problem nije samo klasičan promet, nego i promet u mirovanju. Dakle, parkiranje. VL Kako ćete riješiti problem parkirališnog prostora? Mlinarić Kada ljudi automobile ne bi parkirali uz cestu, već bi problem bio znatno manji, jer oni znatno sužavaju mogućnost manevra i predstavljaju veliki problem za autobusni promet i službe poput Hitne pomoći. Zato je jako teško prognozirati vrijeme u kojemu će se završiti posao. U svakom slučaju mi ćemo do sljedeće sezone neke stvari kolikotoliko sanirati kako bi se osjetila promjena i poboljšanje. Što se tiče parkinga, mora se znati kako je Vir dosta nizak pa su blizu podzemne vode, što znači da se teško može ići raditi parking na nivoima. Može se eventualno na nekim mjestima ići na dvije etaže, čime bi se uštedjelo u prostoru, a dobili bi dvostruki kapacitet na jednom mjestu. Ako bi se radili neki trgovački ili poslovni centri, dobro bi bilo uvjetovati ih gradnjom parkirnog prostora kako vozila ne bi ostajala na ulici. VL S obzirom na sve probleme i kompleksnost, je li Vir izazov za Fakultet prometnih znanosti? Mlinarić Izuzetno! Nama je u prvom redu čast što nas je Općina Vir prepoznala kao organizaciju koja može pomoći. S druge strane, drago nam je i što ćemo moći pokazati što znamo i koliko možemo. Mislim da će suradnja biti na obostranu korist. Mi nismo profitabilna organizacija, pa nam ti projekti puno znače jer dajemo šansu našim studentima i magistrantima da rade i izvode projekte. Bilo bi nam drago kada bi to bili kadrovi upravo s ovog područja, zadarskog i virskog, koji kod nas studiraju, jer bi poslije dobili kvalitetne stručnjake koji bi poslije mogli na tome samostalno raditi. Mislim kako Vir ima potencijal za razvoj, ali ne industrijski nego onaj koji se naziva održivim razvojem, koji ide u korist čovjeka i zato bilo bi lijepo kad bi se kod svih ljudi razvila svijest o zajedničkoj potrebi za suradnjom. To je svijest o budućnosti.


15

Crne točke virskog prometa Vozači se ne pridržavaju prometnog reda, niti poštuju dopuštenu brzinu i znakove. Imali smo akciju tijekom sezone i sugerirali ponašanje u skladu s prometnom kulturom, ali red nije uspostavljen, kaže virski kontakt policajac Ive Begonja

Ima ih na stotine i stotine širom i diljem otoka; neoznačenih, neasfaltiranih, bez prometne signalizacije ili s narušenom prometnom signalizacijom koja u stvarnosti izgleda ovako: razbijeno staklo na prometnom ogledalu, iščupani stup sa znakom «Stop» ili neoznačeni vizualni «mrtvi kut». Uske su, a kada su asfaltirane onda su i brze. S obzirom na naseljenost za vrijeme ljetne sezone na njima se živi, ali nesrećom i umire. Nerijetko u one sporedne «zaluta» turistički autobus, a još češće njima se projuri iznad svih dopuštenih brzina uzrokujući paniku među stanovništvom. Ako ih i ne možemo, bez obzira na stanje, zapuštenost, neoznačenost i, iznad svega, nepostojeću prometnu kulturu sudionika u prometu te posljedično iznenađujuće mali broj nesreća, nazvati «cestama opasnog življenja», a o virskim je cestama riječ, svakako možemo skrenuti pozornost na sve zamke koje kriju one najkritičnije. Obišli smo ih u društvu virskog kontakt policajca Ive Begonje i na licu se mjesta uvjerili koliko je oprez nužan svima onima koji njima prometuju, pogotovo kada je na križanju Puta Žitne s virskom obilaznicom jedno vozilo bez zaustavljanja i preglednosti izjurilo na cestu sa sporednog puta. Prometni teror u Prezidama Voze kroz ulicu kao ludi, a mene je najviše strah za djecu i za moju

suprugu koja je šećeraš te slabije vidi. Dovoljno je da na trenutak pogledate u drugu stranu i eto automobila ispred vas, kaže nam Pero Vučić iz Bugojna ukazujući na činjenicu kako ni 10-ak ležećih policajca koje je postavila Općina ne može spriječiti divljanje po uskoj Prezidi XXX. Ležeći policajac je za pametne ljude, a ne za luđake, slikovito dodaje. Nije Vučić jedini koji se žali, jer su tijekom ljetne sezone svi stanari bili izloženi prometnom teroru. Idu punom brzinom; automobili, motori, autobusi, svi živi. Invalid

sam, ali ima i drugih koji slabije čuju, vide i sporije se kreću pa od straha ne izlazimo na ulicu, govori Kata Pavić. Zbog učestalih prijava građana te ulazaka autobusa s turistima u ulicu, virski kontakt policajac Ive Begonja izradio je projekt uređenja koji uključuje postavljanje većih ležećih policajaca i znaka «Stop» na ulazu u Prezidu XXX koja je pod nadležnošću virske Općine, kao i sve druge nerazvrstane ceste. Samo malo dalje, na glavnoj cesti kod Prezide XXXII, dogodila se prije nekoliko godina teška prometna nesreća s tragičnim posljedicama kada je iz neoznačene sporedne ulice mladu biciklistkinju oborio neoprezni vozač. Iako postoji ograničenje brzine na 60 kilometara na sat, toga se vozač nije pridržavao kao što ne postoji ni prometni znak upozorenja pri izlasku na glavni put. Na ovom mjestu potreban je, sugerira virski kontakt policajac, znak «Stop». Isti prometni znak kao i prometno ogledalo potrebni su na izlazu iz Prezide XXII gdje se prije nešto više od dva mjeseca dogodila prometna nezgoda u kojoj je jedan vozač zadobio teže ozljede. Pri izlasku iz ulice na glavni put koji vodi od mosta do centra, nalazi se veći zid kojim vozačima zaklanja pogled na glavnu cestu pa je mjera opreza na ovom mjestu nužna, smatra Begonja.

Nastavak na str. 16.


16

virski promet

rujan 2008.

Nastavak sa str. 15. Zapravo, svaka bi uređena i asfaltirana cesta, pogotovo one kojima ljeti dnevno prometuje više tisuća ljudi, morala bi imati znak «Stop», pa bi tako i ulica u Soldatici i, pogotovo, Luka VII morala imati taj znak upozorenja. Nema prometne kulture Kada je rješavala problem u Luci VII, Općina je preko komunalnih redara skraćivala žbunje kako bi smanjila «mrtvi kut» pri izlasku na cestu te postavila znak upozorenja, ali ga je netko skinuo ugrozivši tako živote sudionika u prometu. Begonja upozorava vozače i na križanje kod Puta Žitne, Sridnje kućice i Bunarić I, na kojemu na sporednom putu nema prometnog ogledala, a pješački prijelaz na županijskoj cesti jedva da je i vidljiv. Na cijeloj bi županijskoj cesti trebalo izvršiti obnovu prometne signalizacije, kaže Begonja. Projekt uređenja prometne signalizacije i postavljanja ležećih policajaca poslao je na adresu Općine za lokaciju na križanju Put Lučice, Put Marine i virske obilaznice, jer je ovo ljeto na tom mjestu oboren pješak koji je, srećom, prošao s lakšim ozljedama. Pored ove nezgode, na istom

je mjestu i prije bilo automobilskih sudara o čemu, makar kao metafora, svjedoče i razbijena prometna ogledala. Slična situacija je i Putu Lučice XVII gdje je dodatni problem i visina zidova zbog koje je otežana preglednost pri priključivanju na cestu. Vozači se inače ne pridržavaju prometnog reda, niti poštuju dopuštenu brzinu i znakove. Iako smo imali akciju tijekom sezone i sugerirali ponašanje u skladu s prometnom kulturom i pravilima na cesti, red nije uspostavljen, govori virski policajac Begonja dodajući kako se kritičnim ulicama zbog nepostojanja znaka obaveznog zaustavljanja smatra i Straža XIII, odnosno ona na kojoj je virski vijećnik Renato Vučetić tragično izgubio život. Problem dalje postoji na križanju Put bunara i Prilaz Franje Tuđmana, neposredno uz caffe bar «Tik-Tak», kod kojega je prepiljen znak «Stop» što je vjerojatno uzrokovalo prometni sudar s većom materijalnom štetom. Možda i najvažnija upozorenje na kraju ove «šetnje» virskim prometnicama: na cesti kod osnovne škole na križanju Put Mula i Franje Tuđmana nema znaka

opasnosti «Djeca na cesti» ni znaka «Stop», kao što se ne vidi oznaka «Škola». Također, na županijskoj cesti kod dječjeg vrtića «Smješko» nema znaka upozorenja iako tom cestom ne prometuju samo automobili, već i autobusi, a oznaku jednosmjerne ulice trebalo bi postaviti ispred restorana «Monika». Postepeno rješavanje U pokušaju da što efikasnije i u financijskim mogućnostima koje ima riješi tešku prometnu situaciju za ulice koje su pod njezinom nadležnošću, Općina je do sada asfaltirala 250 ulica na kojima međutim i dalje nema prometne signalizacije. Ne može je ni biti jer je riječ o investicijama teškima milijune kuna, kažu u Općini navodeći primjer Grada Zadra, koji kao županijsko središte i peti grad po veličini u Hrvatskoj, nema prometnu signalizaciju na svakoj svojoj ulici. I za njihov proračun od 400 milijuna kuna označavanje svake ceste prevelik je zalogaj, stoga se u Općini nadaju kako će Hrvatske i Županijske ceste na putovima koji su pod njihovom ingerencijom urediti

Razbijno prometno ogledalo kod Gavranovića

Opasni izlaz iz Prezide XXXII

Kod škole nema prometne signalizacije pa je nužan oprez


17

prometnu signalizaciju kako bi problem makar i jednim dijelom bio manji. Ako i nisu djelovali tijekom ili uoči ljetne sezone, s pješačkim i drugim prometnim obilježavanjima su ipak počeli pa se tako, među ostalim, «na noge» opet postavilo prometno ogledalo na križanju Put Virića i Stari virski put, srušeno još tijekom radova na postavljanju vodovodnih cijevi. Ono što lokalna samouprava može, tvrde u Općini, utvrditi je prioritete za gotovo tisuću nerazvrstanih cesta. Prometna studija koju za Općinu Vir radi Fakultet prometnih znanosti dat će odgovore na sporna pitanja, iako se već sada može kazati kako će prioriteti biti prometno rješavanje centra te priključci na državne i županijske ceste. Općina se nada kako će u sljedećih pet godina obilježiti sve pristupne ceste koje se spajaju na državnu i županijsku cestu, što vertikalnom što horizontalnom signalizacijom, te riješiti signalizaciju kroz centar Vira. S obzirom na financijske mogućnosti, i to će biti velika stvar. U svakom slučaju, problem nedostatka prometne signalizacije neće se riješiti odjednom, već se s obzirom na financijske mogućnosti postepeno rješavati iz godine u godinu.

Znak Stop nedostaje na većini virskih prometnica

Zatvoren visokim zidovima, ovaj je izlaz iz Prezide XXII iznimno opasan zbog slabe preglednosti

Ovuda voze ko ludi, govori Pero Vučić

S ovog je mjesta u Luci skinut znak Stop

Nema znaka upozorenja, ali ni opreza kod ovog vozača

Na križanju kod Tik-Taka prepiljen je znak Stop


18 susreti & razgovori rujan 2008.

foto reportaža

Blagdanske procesije

Velika Gospa Dan svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, blagdan poznatiji kao Velika Gospa, obilježen je 15. kolovoza ispred župne crkve Svetog Jurja Mučenika. Više od 500 Virana i virskih gostiju prisustvovalo je središnjem misnom slavlju koje je vodio virski župnik don Stjepan Vinko. Molimo da duša Vaša i naša bude Gospodinu draga, kazao je virski župnik pozvavši sve prisutne na usavršavanju u ljubavi kako bi bili bliže Kristu. Ujedinjuju se svi hodočasnici i hodočašća u ovom vremenu, dodao je pozvavši vjernike na župno hodočašće u Mariju Bistricu. Na blagdan velike Gospe pružite mir jedni drugima, poručio je na kraju svetkovine čiji je nauk proglasio papa Pio XII. 1950. godine, ali je tome prethodila duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo.

davd

Virani u procesiji za Svetog Ivana

Virski župnik don Stjepan Vinko na blagdanskoj misi za Veliku Gospu


19

Proslava Svetog Ivana na Viru Kraj kolovoza vrijeme je tradicionalne virske fešte i proslave blagdana Glavosijeka Svetog Ivana Krstitelja. Virani svog najvećeg zaštitnika Svetog Ivana proslavljaju 29. kolovoza, na dan njegove smrti, iako nam virska predaja govori kako je stara fešta bila za Litnju Ivanju, odnosno blagdan Svetog Ivana u lipnju, ali je zbog oskudice vina u to doba odlučeno da se fešta održi u kolovozu na blagdan Ivana Glavosijeka. Ove godine, kao i svih prethodnih, više stotina Virana, vikendaša i virskih gostiju sudjelovalo je u tradicionalnoj procesiji kroz mjesto koju je predvodilo desetoro svećenika iz virske župe i zadarskog dekanata. Uz don Stjepana Vinka, blagdansku misu predvodio

je privlački župnik don Ante Sorić, te don Milivoj Bolobanić. Svetog Ivana slavimo jer je on najavio Isusa riječima «Evo jaganjca Božjeg», a on dolazi za naš spas. To je njegova poruka, kazao je virski župnik dodavši kako u svakodnevnom život to znači da se Božjeg poslanika ne treba plašiti kad se sagriješi, već da mu se treba vratiti. I danas takve poruke nalaze put do ljudi, jer je i Isus kazao kako ne dolazi zbog pravednika, već zbog grješnika, poručio je don Stjepan Vinko te sa zadovoljstvom primijetio kako svake godine u miru i redu sve više Virana posjećuje mise, pogotovo u vrijeme duhovne obnove-misije.

Tradicijske procesije Najvažnijim svetkovinama na otoku Viru, kao i širom svijeta u kršćanskom svijetu, drži se proslava Božića i Uskrsa, a njima treba pridodati i proslavu Velike Gospe te Svetog Ivana Krstitelja u kolovozu kada se slavi i virska fešta. Kako je mjesto dalo veći broj pomoraca, a Sveti Nikola važi za zaštitnika pomoraca, na Viru mu je postavljen kip pred kojega se na blagdan postavljaju zavjetne svijeće. Donose ih pomorci i njihove supruge kad im muževi nisu na rodnom otoku te plove morima i oceanima širom svijeta. Velika misa služi se i u druge dane ostalih svetaca; Tri kralja, Sveti Ante, Tijelovo, Spasovo, Markovo, Svi Sveti i na brojne druge značajnije kršćanske blagdane. Najveće procesije za cijelo mjesto bile su u Jurjevu i Markovu kada bi procesija krenula od župne crkve, potom bi se evanđelje čitalo na Donjem kolištu na mjestu na kojemu se nekad na Viru družilo, plesalo i pjevalo poslije nedjeljnih mjesta. Drugo evanđelje čitalo bi se prisadima na skretanju prema

Progonu, a treće na križanju putova Progon i puta prema Lozicama. Po završetku trećeg čitanja Lozičani i Torašani napustili bi procesiju, dok su mještani Sela nastavili prema groblju gdje bi se dalo razrješenje mrtvima i nastavilo procesijom do župne crkve Svetog Jurja. Za feštu Svetog Ivana procesija je uz pjesmu išla kroz selo do Mula, a sada do križanja kod restorana «Viranka» gdje se nakon čitanja evanđelja vraća ulicom Prilaz Franje Tuđmana nazad do crkve. Uoči svibanjskih pobožnosti procesijom se prenosio kip Gospe od milosti iz grobne crkve Svetog Ivana u Sveti Juraj u selu, postavio na oltar Gospe od sedam žalosti gdje se mjesec dana molila krunica. Procesijom se poslije vraćala na svoje mjesto, na oltar crkve Svetog Ivana. Na Veliki petak u večernjim satima po mraku procesija je uz svijeće išla prema Gornjem kolištu, potom na Donje kolište i natrag u crkvu gdje bi se pjevao «Gospin plač», a na istom putu izvodila se i procesija za Svetog Nikolu.


20 susreti & razgovori rujan 2008.

Čitanje evanđelja pred povratak u crkvu

Povorka na cesti ispod sela

Trenutak skrušenosti i molitve

Ova je baka malo zakasnila, pa je u samoći čekala na povratak povorke


22 susreti & razgovori rujan 2008.

Sastanak s vikendašima na plaži Pedinka

Ova je Općinska uprava krenula na ulaganja u naselja, jer većina prihoda koje ostvaruje kroz porez na kuće za odmor i komunalnu naknadu, dolazi od stanovništva koje privremeno boravi na Viru

Iako općinskim djelatnicima, u ovom slučaju načelniku Općine Vir Kristijanu Kapoviću, susret sa stanovništvom Vira i razgovor na temu velikih komunalnih projekata ili uopće tema koje su zanimale stanovništvo svakog pojedinog naselja, nije bio prvi, ovaj posljednji s konca kolovoza bio je prvi koji je došao na inicijativu općinske vlasti. Po prvi put susret je javno najavljen te rađen sustavno po virskim naseljima, odnosno ovaj je susret sa stanovništvom bio prvi koje je načelnik Kapović obavio zajedno s direktorima komunalnih tvrtki. Ante Marasović iz «Vir održavanja», Hrvoje Bašić iz «Vodovod Vira» te Željko Buškulić iz «Čistog otoka» obišli su Torove, Kozjak, Pedinku, Biskupljaču, Radnjaču, Slatinu i druga virska naselja predstavljajući svoje tvrtke i projekte na kojima rade, informirali i odgovarali na sva pitanja brojnih Virana i virskih

vikendaša. Želja je bila upoznati stanovništvo s projektima i akcijama koji se tiču svakog pojedinog naselja, ali prije svega informirati ih o milenijskim projektima koje Općine Vir radi s vlastitim sredstvima i ulaganjima iz državnog budžeta. Razlog je jednostavan: većina njih koji privremeno borave na Viru nemaju informacije tijekom cijele godine, pa je ovaj izravan način komunikacije pružio priliku da se sezonsko stanovništvo Vira informira iz prve ruke. Do susreta je, uz više nego pristojan odaziv stanovništva kojih je na svakom skupu bilo do stotinjak, planirano došlo koncem kolovoza kako im se ne bi smetalo u središnjem dijelu sezone kada mnogi od njih odmaraju. I s druge strane, u to su doba na Viru uglavnom stanovnici koji na otoku borave najaktivniji dio godine, od travnja do listopada, pa se i preko njih može informirati one koji nisu bili na skupovima i koji se u to vrijeme vraćaju svojim kućama. Ulaganja u sva virska naselja Teme su zato jednom dijelom bile određene; izgradnja vodovoda i kanalizacije, cestovne infrastrukture, uz teme uređenja pojedinih naselja, cesta i putova, ili svega drugog što su pitali virski stanovnici. Donosimo najvažnija pitanja koja su postavljali građani te odgovore koje su im davali načelnik Kapović te direktori Marasović, Bašić i Buškulić. Zašto se Vir uređuje od Centra, a ne od nekog drugog naselja?


23

Susreti & Razgovori Želja Općine Vir koja je organizirala susrete sa stanovništvom virskih naselja bila je upoznati ih s projektima i akcijama koji se tiču svakog pojedinog naselja, ali prije svega informirati ih o milenijskim projektima koje radi s vlastitim sredstvima i ulaganjima iz državnog budžeta

Općenito, ova je Općinska uprava krenula na ulaganja u naselja, jer većina prihoda koje ostvaruje kroz porez na kuće za odmor i komunalnu naknadu, dolazi od stanovništva koje privremeno boravi na Viru. Logično, uređenje je krenulo od Centra u kojemu svi svakodnevno borave; kroz šetnju, nabavku ili u izlascima u večernjim satima. Standard življenja normaliziran je u svakom naselju, izuzev Velike Slatine, jer je za svako naselje dovedena glavna cesta širine pet metara. Također, dovedena je na svako mjesto, odnosno u svako naselje osim spomenute Velike Slatine i javna rasvjeta. Ulaganja i ne mogu biti znatnija, jer iako je u vremenu od pet godina općinski proračun podignut sa 5 na 15 milijuna kuna, i ta su sredstva mala i nedostatna za veća ulaganja. Problem je krupni otpad Na koji se način financiraju pristupne ulice i rasvjeta? Sve što se napravilo po pitanju pristupnih ulica napravljeno u suradnji s građanima koji su u troškovima participirali sa 75 posto od ukupnog iznosa, dok je Općina pridodala preostalih 25 posto. Kada je u pitanju javna rasvjeta na pristupnim ulicama, pola investicije financiraju građani, pola Općina, dok glavnu ulicu i rasvjetu na njoj Općina financira u cjelokupnom iznosu investicije. Projekt sufinanciranja pokazao je sjajne rezultate, jer nije bilo niti jedne sezone unazad pet godina da se nije napravilo 30 do 40 ulica. Po prilici, asfaltirano je oko 250 ulica opremljenih javnom rasvjetom što je po obimu jedan manji

grad. Na Viru ima puno naselja, a malo je novaca, ali svake godine napravit će se iskorak. Kako će se rješavati pitanje divljih deponija? Na Viru postoje divlji deponiji, ali to su deponiji krupnog a ne komunalnog otpada, što je velika razlika. Općina Vir je organizirala odvoz otpada s otoka tako da komunalna tvrtka «Čisti otok» svakodnevno odvozi krupni i komunalni otpad te ga deponira na odlagalište u zadarskom Diklu. Istina, to građane Vira znatno košta, ali se na taj način čuva čistoća otoka. Problem postoji s divljim deponijem krupnog otpada kojeg stvaraju građani koji ne plaćaju komunalne pristojbe, jer bi podmirivanjem svojih obaveza imali pravo na odvoz krupnog otpada. Ovako, bacaju krupni otpad gdje god stignu na više od desetak lokacija na Viru, od kojih je veći problem nastao na divljem deponiju u Srpljici i na Putu Rastavca. Iako te parcele nisu u vlasništvu Općine, deponiji će biti sanirani jer su projekti kandidirani Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, pa se i od njih očekuje financijska pomoć s obzirom na količinu otpada koja je stvorena. Srpljica je već tri puta bila čišćena, i uvijek bi se ponovno napunila otpadom, pa u posljednje dvije godine upravo iz tog razloga nije čišćena. Nije pomoglo ni organizirano čuvanje parcele, jer je 24-satno čuvanje nemoguće obzirom kako nije riječ o organiziranom deponiju. Kako ostvariti pravo na odvoz krupnog otpada? U cijeni koja se plaća «Čistom otoku» za čišćenje i odvoz komunalnog otpada, građani imaju pravo i na jedan odvoz krupnog otpada. To znači da svaka obitelj može naručiti jedan kamion za odvoz krupnog otpada. Kreće prva faza na izgradnji vodovoda Zašto se nije išlo samo na gradnju vodovoda, kada bi tako gradnja bila brža? Dva su razloga, od kojih je prvi ekološke prirode. Povećanjem priključaka i izgradnjom vodovoda doći će do povećane potrošnje vode, čime bi otpadna voda išla u zemlju i izazvala moguće zagađenje mora i tla. Drugi razlog je tehničke prirode, jer uz vodovodne na nižoj razini, idu i kanalizacijske cijevi. Ako bi se radio samo vodovod, uske ulice onemogućile bi naknadno kopanje druge trase za kanalizacijske cijevi. Jedan iskop za obje cijevi praktičnije je i jeftinije rješenje, a u konačnici i kvalitetnije bez obzira na duže vrijeme za njegovo izvođenje.

Nastavak na str. 24.


24 susreti & razgovori rujan 2008.

Nastavak sa str. 23.

Veliki interes izazvalo je uređenje plaža i šetnica

Kojim će se redom izvoditi radovi na vodovodnoj i kanalizacijskoj mreži? Na Viru će ukupno biti oko desetak faza, a za sada se kreće s prvom fazom radova koja obuhvaća Centar Vira i uvalu Radovanjica. «Vodovod Vir» je u procesu dobivanja lokacijske i građevinske dozvole za drugu fazu koja obuhvaća Luku i dio Miljkovice, a u procesu je i izrada Idejnog rješenja treće faze koja obuhvaća Prezidu, Donju Prezidu te preostali dio Miljkovice iz druge faze. U zimskom periodu dogovorit će se hidrografskogeološki radovi na četvrtoj i petoj fazi koji su preduvjet za izradu Idejnog rješenja i projektiranja vode i kanalizacije. Izrada po fazama ne znači vremensko odrađivanje jedne faze kako bi se krenulo u drugu, jer ovisno o novcima moći će se paralelno raditi na nekoliko faza. Na komunalnoj tvrtki «Vodovod Vir» je pripremanje dokumentacije, kako bi se potom tražilo odobrenje državnih sredstava. Naknada za priključenje

A što će biti s cestama? - pitali su vikendaši

U kojem će vremenu biti izvođeni radovi na vodovodnoj i kanalizacijskoj mreži? Za prvu fazu realno je očekivati dvije i pol godine u kojima će biti gotova, dok će druga, treća i četvrta faza ovisiti o ugovorima koji će se potpisati s izvođačima radova. Pretpostavka je kako će radovi po svakoj pojedinoj fazi trajati godinu i pol do dvije godine. Sami radovi mogli bi se izvoditi i u bržem tempu, ali će njihovo izvođenje u najvećoj mjeri ovisiti o financijskim sredstvima, odnosno o brzini njihovog priliva. Kako će se formirati i kolika će biti naknada za priključenje na mrežu? Naknada za priključenje po jednom priključku za potrebe stanovanja u Republici Hrvatskoj, kaže zakon, ne može biti veća od prosječne bruto plaće za prethodnu godinu. To znači plaćanje svakog priključka; odvojeno plaćanje priključka za vodu, i posebno priključka za kanalizaciju. O iznosu plaćanja tih priključaka konačnu odluku donijet će Općinsko vijeće, ali u svakom slučaju ne smije iznositi više od prosječne bruto plaće u Republici Hrvatskoj. Izvan te cijene obračunat će se i troškovi izvođenja priključka što će ovisiti o svakom pojedinačnom slučaju. Drugim riječima, netko će se spojiti na metar, netko na dva ili više, pa će se troškovnik izrađivati na licu mjesta. Kazne do 200 tisuća kuna

Kojim će se redom uređivati naselja? - pitanje za Antu Marasovića

Hrvoje Bašić odgovara na pitanja o virskom vodovodu

Hoće li se na komunalnu infrastrukturu moći vršiti priključivanje objekta bez građevinske dozvole? Zakon kaže sljedeće: «Svaka građevina koja je izgrađena bez akta na temelju kojeg se može graditi, ne smije se priključiti na komunalnu infrastrukturu». Znači, za objekte bez građevinske dozvole komunalna tvrtka «Vodovod Vir» neće biti u mogućnosti izvršiti priključenje. Kazne za priključenje takvih objekata kreću se od 50 do 200 tisuća kuna, pa tek kada se steknu uvjeti, onda će se takvi objekti i priključiti na mrežu. Kome se obratiti za izdavanje građevinske dozvole? Novi zakon o gradnji kaže kako građevinske dozvole više neće izdavati Ured državne uprave, već to sada rade gradski uredi za gradove iznad 30 tisuća stanovnika ili županijska središta, odnosno županijski uredi za druge jedinice lokalne samouprave. Zakon dopušta da se odlukom Županijske skupštine taj dio ovlasti prenese na neke druge jedinice lokalne samouprave. U konkretnom slučaju, to bi teoretski moglo značiti da bi i Općina Vir, na vlastiti zahtjev Županijskoj skupštini, mogla izdavati građevinske dozvole. Hoće li Općina Vir izdavati građevinske dozvole?


25

Na proljeće iduće godine ured za izdavanje građevinskih dozvola za zapadni dio Županije preselit će se u grad Nin koji je u tu svrhu već osigurao prostor S obzirom kako Općina Vir nije kadrovski ekipirana za izdavanje građevinskih dozvola, a osim Županije i Grada Zadra to nije nitko drugi u Zadarskoj županiji izuzev gradova Paga, Biograda, Gračaca i Benkovca koji su i prije imali državne ispostave, na Viru se neće izdavati građevinske dozvole. Međutim, Općina Vir krenula je s inicijativom uz podršku Grada Nina, Općine Privlaka i Općine Vrsi, kako bi se ustrojio poseban ured za zapadni dio županije, odnosno za ova četiri spomenuta središta. Virska je inicijativa urodila plodom, pa je Županija donijela odluku o novom ustrojstvu kojom će u narednih šest mjeseci postojati posebna ispostava za izdavanje građevinskih dozvola za Vir u Gradu Zadru. Na proljeće iduće godine taj bi se ured trebao preseliti u grad Nin koji je u tu svrhu već osigurao prostor. Na taj će način ured djelovati puno efikasnije i brže, a nije zanemarivo ni to što će biti puno bliže. Kako se građani mogu organizirati i predlagati rješavanje određenih problema? Najefikasnije je organizirati se na nivou ulice, ili naselja, pa primjerice preko petorice ljudi, predstavnika ulice ili naselja, složiti zahtjeve te ih uputiti u pismenom obliku na adresu Općine. Ako bi se ti zahtjevi uputili na proljeće, i ako budu opravdani te u mogućnosti za rješavanje, do ljeta će se nešto moći i poduzeti.

Smetlišta su tempirane bombe, kaže saborska zastupnica Božica Šolić

Hoće li Općina izdavati građevinske dozvole? - zanimalo je vikendaše


26

virske kuće

rujan 2008.

Povratnička idila obitelji Radović

Dugački prilazi ispred kuće Radovićevih

Beverly Hills

Romano Radović i njegova supruga, Povljanka Mira

Impresivno zdanje s dugačkim betoniranim pristupom, velikom i urednom garažom u pozadini kuće te maslinikom i vrtom kojim dominira poveća bundeva, otkriva usvojeni američki stil bračnog para Kažu kako su razočarani što njihova kuća s prostranim vrtom i decentno uređenim balkonom nije i službeno izabrana za jednu od najljepših na Viru. Kažu još kako će vrlo skoro, kao dokaz raskoši koja ih okružuje i pomalo iz inata, ispred kuće postaviti tablu s natpisom «Mrs. and Mr. Radović, Beverly Hills Place». 63-godišnji Viranin Romano Radović i njegova šest godina mlađa suruga, Povljanka Mira Radović, kao povratnici iz Sjedinjenih Država, vele nam, imaju na to pravo. Jer, kažu nam još, naporno su i dugo radili i stvarali te sada uživaju u plodovima svoga rada na obiteljskom imanju na Podvornicama. A okružuje ih gotovo 4 tisuće kvadrata takozvane djedovine s kućom na 1,750 metara kvadratnih te smokvama i maslinama zasađenima na više od tisuću kvadrata. Vratili su se iz New Yorka krajem devedesetih godina prošlog stoljeća i u roku od šest mjeseci dovršili grube radove na kući koja je konačno dovršena tri godine kasnije. Impresivno zdanje s dugačkim


27

na Podvornicama

Kao u Dinastiji - kuća Radovićevih na 1,750 m2 djedovine

betoniranim pristupom, velikom i urednom garažom u pozadini kuće te maslinikom i vrtom kojim dominira poveća bundeva, otkriva usvojeni američki stil bračnog para. S druge strane, raskošne bungevilije koje leže na zapadnom dijelu kuće te izbor ruža, palmi, maslina, smokvi, mladica kruški i jabuka, naravno i vinove loze, sugeriraju dalmatinsko porijeklo njihovih vlasnika. Sve je to, govore Radovići, osmišljeno i brižno njegovano kroz njihov zajednički trud. U vrtu koji je smješten neposredno iza kuće nalaze se krumpir, salata, mrkva, petrusimul i svo ostalo povrće što spada u jedan pristojan vrt. Po vrtu se zna tko je od kuda. Kako su Povljane oduvijek poznate po najboljem povrću, meni kao Povljanki vrt jednostavno mora biti bogat i uređen, ponosno tvrdi gospođa Mira. U Ameriku su otišli daleke 1974. godine, i to ne iz Vira već iz Rijeke gdje su živjeli. Romano je u to vrijeme radio u riječkom metalografičkom kombinatu koji je izrađivao kante i limenke za ribe, gulaše i slične prehrambene artikle, ali se zbog mogućnosti bolje zarade odlučio prebaciti na «stranca». Prilikom dolaska u Sjedinjene Države odlučio je trajno ostati te mu nakon pet mjeseci u Ameriku dolaze supruga i stariji sin,

danas 38-godišnji diplomirani politolog Siniša. U Rijeci smo bili podstanari i slabo živjeli, zato smo se odlučili za odlazak, kaže Romano koji je, za prvu ruku, radio sve što se tražilo i nudilo, pa sam u šali kaže kako je promijenio sve moguće poslove osim pilotskih za koje nije imao školu. Napokon, ustalio se u jednoj privatnoj tvrtki u kojoj je radio kao pitur, dok je Mira stekla mirovinu radeći noćne smjene u velikom američkom sindikatu čistoće «32B-32J». U Sjedinjenim Državama dobili su i drugog sina, sedam godina mlađeg računalnog tehničara Marina, rođenog Njujorčanina, koji kao i stariji brat sjajno barata hrvatskim jezikom zahvaljujući roditeljima koji su ih u sklopu obrazovanja poslali u katoličku školu Svetog Ćirila i Metoda. Jednog dana, kada budu poput nas u mirovini, i oni će se vratiti na Vir, kažu nam Radovići koji se osim obiteljske kuće na Viru koju je napravio Branko Medić ponose i velikom kućom smještenom u Bayside, Queens, predgrađu njujorške više srednje klase koje je prije tri godine CNN proglasio najboljim mjestom za život. A Vir će, kažu, biti još ljepši i ugodniji za život, pogotovo kada se izgradi vodovod i kanalizacija za koje je dalekovidni i pragmatični Romano izradio priključke još dok je radio kuću.


28

obrazovanje

rujan 2008.

Nema straha za budućnost Vira

Po prvi put zbog sve većeg broja učenika prvi razred virske područne osnovne škole podijeljen je u dva odjela koja će voditi učiteljice Linda Azić i Elizabeta Carić

Virski prvašići sa svojim roditeljima

22 virska prvašića u školskim klupama S prvim danom u mjesecu rujnu dvadeset i dvoje virskih prvašića po prvi je put ušlo u školske učionice i zasjelo uz klupe iz kojih će narednih godina stjecati svoja prva znanja o svemu što ih okružuje. Također, po prvi put prvi razred virske područne osnovne škole, Osnovne škole Privlaka, podijeljen je u dva odjela koja će voditi učiteljice Linda Azić i Elizabeta Carić. Razlog pruža mnogo zadovoljstva, jer on praktično potvrđuje kako Vir ima sve više stanovnika. Vir je jedini otok koji živi. I da nismo ove godine napravili dva odjela za prve razrede, svakako

Sve ćete imati tip-top, kaže ravnatelj Šime Vukić

bi to morali u narednim godinama kada će djece biti sve više, kazao je ravnatelj privlačke osnovne škole Šime Vukić koji je posjetio virske prvašiće zaželjevši im u ime škole i svoje osobno ime sve najbolje te da budu dobri kako mami i tati, tako i učiteljicama. Svoju klupu, stolicu i sve drugo imat ćete tip-top. Krećete u novi život i dobit ćete najbolje obrazovanje, dodao je. Rast broja učenika prvog razreda na Viru inače je suprotan dugogodišnjim negativnim demografskim kretanjima koja su utjecala na ukupni pad broja

Virske učiteljice Elizabeta Carić i Linda Azić raspoređuju prvaše u razredne odjele

upisanih učenika u prvi razred osnovnih škola. Tako je u novoj školskoj godini u klupama širom Hrvatske zasjelo ukupno 41,570 prvašića, što je gotovo dvije i pol tisuće manje nego prošle školske godine, te predstavlja minus od 5,5 posto. S druge strane, Vir je prošle godine imao 15 prvašića, pa je ovogodišnji upis pokazao rast od čak 50 posto. Spomenimo i kako je nastava počela 1. rujna, a završit će 10. lipnja 2009. godine. Zimski praznici su od 22. prosinca ove godine do 9. siječnja sljedeće, a proljetni od 9. do 17. travnja 2009. godine.


29

Veterani Mornara idu u Mađarsku Dvodnevni susret nogometnih veterana iskoristit će se i za druženje te razvijanje prijateljstva između virske Općine i grada Kaposvara Mornari na umjetnom travnjaku na Stanovima

Zahvaljujući pozivu, plaćenim troškovima i organizaciji virskih vikendaša koji su članovi mađarskog parlamenta, 10. i 11. listopada veterani Nogometnog kluba «Mornar» odlaze u mađarski Kaposvar gdje će odigrati prijateljsku utakmicu s veteranima tamošnjeg kluba. Dvodnevni susret nogometnih veterana iskoristit će se i za druženje te razvijanje prijateljstva među virskom općinom i gradom Kaposvarom smještenim sjeveroistočno od rijeke Drave, nedaleko od Pecsa, središta županije Baranya u kojoj živi i kroz brojna društva djeluje velik broj Hrvata.

Virski su veterani dobili i novog trenera, pa će ih u novoj sezoni Županijske veteranske nogometne lige koja će krenuti polovicom studenog ove godine, voditi licencirani nogometni trener Svetko Begonja, dok je dosadašnji trener Zvonimir Čepić postao sportski direktor. Veteransku momčad «Mornara» pojačali su kroz igrački kadar Joško Vučetić i, pogotovo, Zoran Buškulić, bivši juniorski reprezentativac Jugoslavije i nekadašnji igrač «Rijeke» te trener «Orijenta» i «Kraljevice».

Druga likovna kolonija na Viru

Počela sezona za najmlađe virske nogometaše Seniorski pogon je preskup pa smo procijenili kako je novce bolje ulagati u virsku djecu i razvoj nogometa, kazao je predsjednik Kluba Živko Vučetić Kako je seniorski pogon Nogometnog kluba «Vir» rasformiran, s radom su krenuli u virskoj školi nogometa koju kao i prošle godine vodi Antonio Kvartuč, pa se 40-ak najmlađih virskih nogometaša uz 10-ak Zadrana u Nogometnom klubu «Vir» natječe u tri uzrasne kategorije. Seniorski pogon je preskup, a kako u njemu nije bilo Virana procijenili smo da je novce bolje ulagati u virsku djecu i razvoj nogometa. Kad se steknu uvjeti onda ćemo razmišljati i o seniorima, kazao nam je predsjednik Kluba Živko Vučetić. Drugim riječima, do proljeća se planira izgradnja nogometnog igrališta u sklopu budućeg sportskog centra na Prauljama, odnosno rješavanje pitanja vode i struje te izgradnja kontejnerskih svlačionica i reflektora. Umjesto umjetnog travnjaka koji je predlagan kao rješenje za podlogu na igralištu, razmišlja se i o postavljanju travnjaka u rolama koji je svojedobno bio postavljen na stadionima na kojima se igralo Svjetsko nogometno prvenstvo u Sjedinjenim Američkim Državama.

U organizaciji zadarskog umjetničkog društva «Jadertina» Vir je posjetila skupina likovnjaka iz Hrvatske, Rusije, Bugarske, Irske, Rumunjske i Sjedinjenih Američkih Država S prošlogodišnje likovne kolonije

Kao i prošle godine kada je Vir pohodio veći broj likovnih umjetnika iz Hrvatske i Bugarske, i ove je godine u organizaciji zadarskog umjetničkog društva «Jadertina» Vir posjetila skupina likovnjaka iz Hrvatske, Rusije, Bugarske, Irske, Rumunjske i Sjedinjenih Američkih Država. Likovna kolonija i rad s najmlađim Viranima kojima se demonstriraju likovne tehnike traje od 18. do 28. rujna u dvorani župnog ureda crkve Svetog Jurja. Prošlogodišnje sudionike likovne kolonije Slavu i Paru Ferdžanov, te nove Luisu Calu iz Rumunjske, Triciju Burr i Kathy Marsh iz Sjedinjenih Država, Thomasa

Hirscha iz Republike Irske, te još desetak umjetnika koji su prethodno radili na likovnoj koloniji u Kukljici, na Vir je doveo predsjednik «Jadertine» akademski kipar Konstantin Kostov. Radovi napravljeni prošle godine bili su izloženi u zadarskoj «Loži» i «Arsenalu», potom u Zagrebu i Njemačkoj predstavljajući tako otok Vir hrvatskoj i europskoj javnosti, a tako će biti i s ovogodišnjim radovima. Kako je na prvoj likovnoj koloniji rađen Sveti Juraj, na ovogodišnjoj virskoj koloniji likovnjaci iz Europe i svijeta izradit će Svetog Ivana, pa će tako virska župa dobiti u crtežu i slici i svojeg drugog zaštitnika.


30

vir iz kronika prošlosti

rujan 2008.

Vodoinstalacija izvođač radova na prvoj fazi Komunalna tvrtka «Vodovod Vir» po izvršenom natječaju odabrala je izvođača radova za prvu fazu izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže, a to je zadarska tvrtka «Vodoinstalacija» koja je već uspješno obavila posao na kopanju kanala i postavljanju cjevovoda. Uz njih, odabran je i «Aniva inžinjering» iz Zadra kao glavni nadzorni inženjer za prvu fazu. Početak radova očekuje se do 1. listopada ove godine. Prvih pet faza radova na vodovodizaciji Vira obuhvatiti će ukupno najmanje četiri i pol do pet tisuća kuća, što je više od polovica od svih objekata na Viru.

Općina na Internetu U tijeku je izrada službene web stranice Općine vir koja će, prenosi nam administrator Općine Vir Dražen Žepina, najvjerojatnije startati u listopadu. Izradit će je «Meridies grupa» iz Zadra koja među ostalim radi za Zadarsku županiju, gradove Benkovac, Obrovac i Općinu Vrsi. Stranica www.benkovac.hr koju su radili proglašena je 2007. godine na uglednom «VIDI web top 100» natječaju među najboljima u kategoriji web stranica državnih službi. U izradi službenog virskog internetskog portala slijedit će se klasična struktura stranica kakve imaju drugi općinski portali, kaže Žepina dodajući kako će virski portal informirati, prezentirati i komunicirati s građanstvom. Na njemu će se nalaziti Akti i službene odluke, službeni Glasnik Općine Vir uz 3-D predstavljanje projekata koje radi Općina Vir, te Prostorni plan. Također, internetske će stranice imati kontakt-mail s načelnikom Općine i voditeljima općinskih odsjeka, kao što će se radi što veće transparentnosti moći postavljati pitanja za općinsku upravu. Službeni portal sadržavat će i dio posvećen povijesti, sportu, kulturi i društvima koje djeluju na otoku Viru.

Virsku je feštu, negdje duboko u tami mula, proslavio i ovaj ribolovac


31

Nove klupe, sanacija rasvjete i cesta U proteklom periodu komunalna tvrtka «Vir održavanje» postavila je 50 novih klupa uz šetnicu od Mula do Radovanjice te 10 novih klupa između palmi u uvali Miljkovica. Potrošeno je 25 tona asfalta za saniranje postojećih cesta, odnosno krpanje rupa na staroj virskoj cesti, a u narednom razdoblju u istom obimu sređivat će se ceste Put Kozjaka i dalje prema Lozicama, kao i u Torovima. Za novu sezonu uređena je unutrašnjost

dječjeg vrtića «Smješko», prostorije boćarskog kluba «Vir», a promijenjeni su i rasvjetni stupovi u naselju Slatina, odnosno stavljene su nove lampe i na tri ulice postavljeni novi rasvjetni stupovi. Sada će se ići i na sanaciju rasvjetnih stupova u svim ostalim ulicama koje su stare 30-ak godina. Do kraja mjeseca postavit će se i 100 novih betonskih klupa za plaže obučenih u kulir te 80 novih kanti za smeće namijenjenih prostorima plaža.

Računala za odlikaše i 200 tisuća kuna za obrazovanje

Kao nagradu za odličan uspjeh, 45 virskih odlikaša dobit će računala vrijedna 150 tisuća kuna, dok će svi drugi školarci dobiti ukupno 200 tisuća kuna kao pomoć za nabavku školske opreme

Kao što je ranije i obećano, do 1. listopada ove godine 45-oro virskih učenika kao nagradu za odličan uspjeh dobit će od Općine Vir računala ukupne vrijednosti 150 tisuća kuna. Uz 200 tisuća kuna kojima će se stipendirati i svi virski školarci, ukupna svota koju će Općina Vir izdvojiti u sklopu pomoći i poticanja obrazovanja iznosi 350 tisuća kuna. Prema Odluci Općinskog poglavarstva Općine Vir svim učenicima od 1. razreda osnovne škole do 2. razreda srednje

škole na području Općine Vir isplatit će se pomoć za nabavku školske opreme u iznosu od 1,500 kuna, dok će se svim učenicima 3. i 4. razreda srednje škole isplatiti pomoć u iznosu od 2,500 kuna. Također, Općina će financirati troškove mjesečnih učeničkih karata svim učenicima 3. i 4. razreda srednjih škola na relaciji Vir-Zadar-Vir. Uz ranijih 350 tisuća kuna kojima je Općina stipendirala studente i donirala rodilje s područja Općine Vir, ukupni iznos donacija i stipendiranja samo u protekla tri mjeseca

premašuje svotu od 700 tisuća kuna. Podsjetimo, godišnje stipendije dobilo je osmero Virana koji studiraju na području Zadarske županije s ukupnih 57,600 kuna te njih šesnaest koji studiraju na fakultetima i sveučilištima izvan zadarske regije u ukupnom iznosu od 172,800 kuna. U ukupnom iznosu od 113 tisuća kuna isplaćena je jednokratna naknada za opremu novorođenčadi; četiri obitelji s troje ili više djece dobilo je ukupno 40 tisuća kuna, dok je deset obitelji dobilo ukupno 73 tisuće kuna.


ISSN 1846-7466


V. LIST br. 11