Nasi školji br. 16 by Opcina Preko

VIJESTI

Konstituirano novo Općinsko vijeće Općine Preko Za predsjednicu Općinskog vijeća izabrana je Ingrid Melada, koja je tu dužnost obnašala i u prošlom mandatu

nazočnosti predstojnika Ureda Državne uprave u Zadarskoj županiji Ive Gregova, 8. lipnja 2017. počelo je s radom novo Općinsko vijeće Općine Preko.

Na konstituirajućoj sjednici za predsjednicu Općinskog vijeća jednoglasno je izabrana Ingrid Melada, koja je tu dužnost obnašala i u prošlom mandatu, a za zamjenicu je izglasana Đana Ćurković Jadrijev, obje iz HDZ-a.

Na četvrtoj sjednici Općinskog vijeća, održanoj 27. listopada 2017., umjesto Đane Ćurković Jadrijev za potpredsjednicu vijeća izabrana je Maja Višić. Na istoj sjednici odabrani su i novi članovi vijeća: Nino Vidaković iz Koalicije HDZ – HSU umjesto Dražene Strihić, a na mandat Đane Ćurković Jadrijev ušao je Slavko Vidaković. S liste grupe birača čiji je nositelj Marijo Košta, Domagoj Kombura dao je ostavku, a na njegovo mjesto u vijeće je ušao Ivica Profaca.

U općinskom vijeću HDZ ima šest vijećnika (Ingrid Melada, Đana Ćurković Jadrijev, Ante Brižić, Ivona Hromin, Oliver Telac, Dražena Strihić), a u vladajućoj većini je i dvoje vijećnika s nezavisne liste Karla Novoselića (Nikša Ivanac i Maja Višić). Nezavisna lista Iva Uhode ima tri vijećnika (Ivo Uhoda, Perina Telac i Ivan Ivanov), a nezavisna lista Marija Košte zastupljena je s dva vijećnika (Marijo Košta, Domagoj Kombura).

REZULTATI LOKALNIH IZBORA

Brižić, dobila je 828 glasova - 40,95%. Kandidacijska lista grupe birača, nositelj liste Ivo Uhoda, dobila je 433 glasa 21,41%. Kandidacijska lista grupe birača,

Na lokalnim izborima održanim 21.

nositelj liste Marijo Košta, dobila je 412

svibnja 2017., lista Hrvatske demokrat-

glasova - 20,38%. Kandidacijska lista

ske zajednice (HDZ) i Hrvatske stranke

grupe birača, nositelj liste Karlo No-

umirovljenika (HSU), nositelj liste Jure

voselić, dobila je 349 glasova - 17,26%.

PROSINAC 2017.

VIJESTI

OTKRIVANJEM KIPA SV. MIHOVILA I DODJELOM JAVNIH PRIZNANJA, OBILJEŽEN DAN OPĆINE PREKO Župan Longin: Općina Preko osigurala je uvjete za kvalitetan i sretan život na otoku

tkrivanjem kipa sv. Mihovila,

- Neka, kao moćni anđeo, svojom zašti-

rad akademskog kipara Anto-

tom trajno bude prisutan među svima

na Jurkića, te dodjelom javnih

nama, dodao je te kazao kako Općina

priznanja zaslužnim pojedincima,

Preko s razlogom nosi titulu jedne od

tvrtkama i udrugama, 29. rujna u Pre-

naprednijih općina, ne samo u Zadar-

ku je obilježen blagdan sv. Mihovila,

skoj županiji, nego i šire.

nebeskog zaštitnika Općine Preko. Govoreći na svečanoj sjednici Općinskog vijeća, načelnik Općine Preko Jure Brižić istaknuo je kako ga posebno veseli što je u trajektnoj luci postavljen kip sv. Mihovila, zaštitnika općine, koji će dočekivati, pozdravljati i blagoslivljati stanovnike, goste i putnike namjernike

“

Naš projekt Avantura otok prepoznali su i po ržali ini starstvo turiz a i inistarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

prilikom dolaska na otok Ugljan.

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

-Iako se svakodnevno suočavamo s novim izazovima, mene kao načelnika veseli da sam okružen kvalitetnim timom suradnika koji je spreman odgovoriti na sve izazove. Ponosni smo što je naša općina prepoznata u Zadarskoj županiji i šire kao jedinica lokalne samouprave s najviše povučenih sredstava iz nacionalnih i EU fondova. Velike pohvale stižu i za naš origi-

RJEŠAVANJE ODVODNJE JEDAN OD PRIORITETNIJIH PROJEKATA

nalni projekt „Avantura otok“, koji su prepoznala i financijski podržala Ministarstvo turizma i

Među aktualnim, prioritetnim,

Ministarstvo regionalnog razvoja. Projektom

projektima Općine Preko načelnik

„Avantura otok“ biciklističkim stazama u zaleđu

Jure Brižić istaknuo razvojni projekt

otoka povezali smo cijelu našu općinu, od Preka

Aglomeracija Preko – Kali, kojim

do Mulina, s najvažnijim ciljem - produljenjem

će se riješiti odvodnja u najvećem

turističke sezone, ali i dodatnim benefitom –

dijelu općine.

uređenjem novih maslinskih putova za domaće stanovništvo, poručio je Brižić.

Projekt je vrijedan više od 150 milijuna kuna, a trenutačno se dovršava

Na proslavi Dana Općine Preko kao izaslanik

dokumentacija za apliciranje na

predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića i

JASPERS program Europske unije.

premijera Andreja Plenkovića bio je i župan Zadarske županije Božidar Longin, koji je ust-

-Napreduje i projekt obnove

vrdio da mu je dolazak na otok Ugljan uvijek je

Tvrđave sv. Mihovila i do sljedećeg

ugodan, a osobito dolazak u općinu koja vrlo

ljeta Odašiljači i veze napokon bi

uspješno funkcionira provodeći svoje planove u

trebali izmjestiti 50-metarski an-

djelo s ciljem da svojim stanovnicima omogući

tenski stup, a odmah potom će

kvalitetan i sretan život.

započeti radovi na djelomičnoj sanaciji zidina, u suradnji s Ministarstvom kulture koje će sufinancirati radove, najavio je Brižić. Napomenuo je i da će Nogometni klub sv. Mihovil konačno dobiti uvjete kakve zaslužuje jer su radovi na postavljanju umjetne trave na nogometnom igralištu u Sutomišćici u tijeku pa će klub od sljedeće sezone nastupati u Županijskoj ligi sa svim uzrasnim kategorijama, a stvorit će se i uvjeti da ugostimo neki klub na pripreme.

PROSINAC 2017.

VIJESTI

- Općina Preko svoju uspješnost duguje vrijednom radu lokalne samouprave, koja vrlo kvalitetno surađuje i sa Zadarskom županijom. Mi, pak, pokušavamo dati svoju potporu svim ovdašnjim dobrim idejama i projektima, nara-

DOGRADNJA ŠKOLE I VRTIĆA

vno u okviru svojih zakonskih ovlasti te financijskih mogućnosti, naglasio je župan Longin.

Općina Preko od nove godine povećat će financijsku pomoć za

U sklopu proslave Dana Općine, dodijeljena

novorođenu djecu, koja je i do sada

su i javna priznanja uspješnim pojedincima,

bila druga po visini u Zadarskoj

tvrtkama i udrugama, pa je tako u kategoriji

županiji.

Gospodarstvo i turizam Grbom Općine Preko za razvoj i unaprjeđenje gospodarstva nagrađena

Studenti će i dalje dobivati be-

Olive Island Marina iz Sutomišćice.

spovratne godišnje općinske stipendije, umirovljenici financijsku

Za posebne zasluge u promociji književne i

potporu, a u suradnji sa Zadar-

kulturne baštine u Općini Preko posthumno je

skom županijom započet je pro-

nagrađen čakavski pjesnik i književnik Ante Toni

jekt dogradnje školske zgrade OŠ

Valčić.

Valentina Klarina kako bi se nastava mogla održavati u jednoj smjeni.

U kategoriji Poljoprivrede Grb Općine za doprinos razvoju uljarstva i maslinarstva dobio je

U pripremi je i dogradnja Dječ-

maslinar i uljar Branko Marfat iz Ugljana, koji

jeg vrtića Lastavica u Preku, što je

je, među ostalim, 2007. godine otvorio uljaru,

preduvjet za otvaranje jaslica.

tada jedinu na otocima Ugljanu i Pašmanu, u kojoj su se koristile moderne tehnologije hladne prerade.

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

U kategoriji Sport za promociju sporta među djecom i mladima na području Općine Preko nagrađen je Nogometni športski klub sv. Mihovil, u kategoriji Kultura za promociju kulturne baštine i očuvanje narodnih običaja na području Općine Preko KUD sv. Mihovil iz Poljane, a u kategoriji Razvojni projekti Grb Općine dobio je Mladen Lucin – za aktivno sudjelovanje u razvoju svih mjesta Općine Preko.

PROSINAC 2017.

VIJESTI

U sklopu projekta Avantura otok otkrivena replika “Mulinski tijesak” Stvaraju se uvjeti za razvoj turizma izvan glavne sezone

sklopu projekta Avantura otok 13. listopada u Mulinama je predstavljena replika “Mulinski tijesak”, antički tijesak za masline star gotovo 2000 godina.

Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac istaknula je na otvorenju da bi taj projekt mogao imati nastavak i povezati se s antičkim lokalitetima na susjednim i drugim jadranskim otocima. - Kada bismo povezali ovaj antički lokalitet na otoku Ugljanu sa sličnima na susjednim i ostalim otocima na Jadranu, mislim da bismo dobili jednu objedinjenu i veliku ponudu, brend koji bi sigurno puno značio za razvoj turizma na otocima, kazala je ministrica Žalac. Dio je to projekta Avantura otok, koji je prije

“

inistarstvo regionalnog raz voja i fondova Europske unije preko natje aja za razvoj oto ka dodijelilo je dosad projektu Avantura otok bespovratnih 1,130.000 kuna

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

godinu i pol pokrenula Općina Preko, a Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije preko natječaja za razvoj otoka dosad dodijelilo bespovratnih 1,130.000 kuna. - Projekt Avantura otok temelj je za razvoj održivog turizma na otoku Ugljanu, što je naše ministarstvo odmah prepoznalo. Sa zadovoljstvom ističem da smo u mandatu ove Vlade ne samo Sektor za otoke pretvorili u Upravu za otoke, nego smo i ojačali tim koji će se baviti problemima otoka i pomagati da se uspješno provode projekti poput ovoga. Sigurna sam da će ovaj projekt unaprijediti razvoj lokalne zajednice i da će turisti dolaziti i izvan glavne sezone kako bi uživali u ljepotama Ugljana kao odredišta za sportsko-rekreativni i kulturni turizam. A nije zanemariva ni činjenica da takva ponuda otvara nova radna mjesta za lokalno stanovništvo, što je odličan poticaj mladima da se nakon školovanja vrate na svoj otok, ustvrdila je ministrica Žalac. Predstavljajući Avanturu otok, načelnik Općine Preko Jure Brižić kazao je kako riječ o projektu u sklopu kojega je Općina Prekoi s partnerima, turističkim zajednicama Preka i Ugljana te Lokalnom akcijskom grupom Mareta, uredila i

obilježila maslinske i biciklističke putove u unutrašnjosti otoka. - Izradili smo novu biciklističku kartu, a sada predstavljamo i mobilnu aplikaciju koja prati cijeli projekt. Na najatraktivnijim lokacijama u zaleđu otoka sagradili smo odmorišta i vidikovce te ih opremili pametnim solarnim klupama. Stvorili smo novu turističku ponudu, a lokalnom stanovništvu pomogli da dođe do maslinika koji su desetljećima bili zapušteni zbog neprohodnih terena. Dugoročni cilj ovog projekta je biciklističkim stazama povezati dva susjedna otoka – Ugljan i Pašman, rekao je Brižić. Govoreći o projektu, Mladen Lucin, idejni začetnik Avanture otok, napomenuo je kako je riječ o svojevrsnom marketingu prostora ruralnog dijela otoka Ugljana. - Cilj je prezentirati prednosti središnjeg dijela, atrakcija koje su dosad bile nepoznate ili nedostupne, poput mreže rimskog agera i arheoloških nalazišta, ali i brojnih suhozida, vidikovaca, bara i ostalih prirodnih ljepota. Biciklističkim putovima povezali smo cijelu trasu od Ugljana do Preka, koja ide paralelno s glavnom otočnom prometnicom. A arheološki lokalitet, antička uljara u Mulinama, nulta je točka s koje sve kreće, istaknuo je Lucin te napomenuo kako već postoje zainteresirane grupe stranih turista koje zanimaju unutrašnjost otoka i antički maslinici između Lukorana i Ugljana.

PROSINAC 2017.

VIJESTI

OPĆINA PREKO DOMAĆIN DODJELE OZNAKE HRVATSKI OTOČNI PROIZVOD Otoku Ugljanu ove godine šest priznanja HOP-a za kvalitetu inovativnost i autenti nost

inistrica regionalnog razvo

- Još je 2014. godine direktivom Eu-

ja i fondova Europske unije

ropske komisije uvedena neobavezna

Gabrijela Žalac uručila je

oznaka kvalitete Proizvod otočne poljo-

13. listopada u Preku priznanja oznake

privrede, a ponosni smo što će naš pro-

kvalitete Hrvatski otočni proizvod za

jekt Hrvatski otočni proizvod poslužiti

2017. godinu 73 proizvođača za 141

kao ogledni primjer dobre prakse koji

proizvod i proizvodnu liniju.

će se moći primijeniti i u drugim državama članicama Europske unije.

Govoreći o kvaliteti autohtonih otočnih proizvoda, ministrica je kazala kako je

Projekt HOP moguće je primijeniti i u

projekt Hrvatski otočni proizvod dio in-

ostalim hrvatskim regijama. Primjerice,

ovativne politike i prakse Europske uni-

Slavonija, koja je dugo bila zanemariva-

je. Fokusiran je na održivi razvoj otoka s

na, dobit će također priliku brendirati

ciljem smanjenja depopulacije otoka te

svoje autohtone proizvode, i to po uzo-

poticanja i reafirmiranja tradicionalnih,

ru na vas, otočane, rekla je ministrica te

ali i inovativnih otočnih proizvodnji.

dodala kako je dugoročni cilj osnovati

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

dodatni klaster konkurentnosti koji je moguće realizirati unutar postojećeg Klastera konkurentnosti poljoprivrednog prehrambenog sektora u sklopu Ministarstva gospodarstva. Potrebno je povezati privatne, znanstveno-istraživačke i javne inicijative, a to znači povezati i nisitelje oznake HOP, raznih instituta, našega ministarstva i drugih ministarstava s ciljem brendiranja cijelog sektora i podizanja konkurentnosti. Nadam se da ćemo svaki dio Hrvatske verificirati s oznakom i brendom koji može biti prepoznat u cijelome svijetu, ali i povezati sve regije, plavu i zelenu Hrvatsku,koje će zajedničkim snagama i partnerstvom iznjedriti globalno poznate proizvode, poručila je ministrica. Projekt HOP provodi se već 11 godina, uključio je 279 otočnih proizvođača sa 24 otoka i poluotoka Pelješca te obuhvaća 880 proizvoda i proizvodnih linija. Projekt je sve ove godine ostao na razini visokih profesionalnih stand-

“

Nositelji oznake kvalitete HOP za go inu s po ru ja Općine Preko su ate an ić kravata o drva masline, Kamen dizajn, suveni ri o ka ena OP enka Otavijević uporabni suveniri od maslinova rveta i OP ojko kopić ekstra jevi ansko aslinovo ulje

arda, izvrsnosti, natprosječne kvalitete i najbolje ponude tradicijskih bisera hrvatskih otoka, bez obzira je li riječ o sirovinama, recepturama ili proizvodnim tehnologijama. Za goste koji su Preko došli sa 15-ak otoka, LAG Mareta u subotu je organizirao sajam otočnih proizvoda dobitnika HOP-a s Ugljana i Pašmana, a kao poseban gost predstavio se i OPG Žampera, nagrađivani proizvoiđač kozjega sira iz Žmana na Dugom otoku. Na kraju dvodnevnog programa, otočni proizvođači posjetili su OPG Moćun iz Kali, OPG Škopić u Ugljanu i OPG Otavijević u Sutomišćici.

PROSINAC 2017.

VIJESTI

Na otoku Ugljanu nositelji oznake kvalitete Hrvatski otočni proizvod za 2017. godinu su Mate Rančić, Preko, kravata od drva masline, Kamen dizajn, Preko, suveniri od bračkog kamena (zdjelice za bombonjere), OPG Senka Otavijević, Sutomišćica, uporabni suveniri od maslinova drveta, OPG Vojko Škopić, Ugljan, ekstra djevičansko maslinovo ulje, Ribarski obrt Moćun, Kali, slana srdela/lokarda, Ivan Longin, Kali, ručno pleteni suveniri (pramcobrani za brodove „brk“ i pendula). Među Pašmancima, koji godinama prednjače po dobivenim oznakama, ove su godine: Valentina Ugrinić, Tkon, ručno pleteni suveniri od prirodnog konopa, OPG Anđelko Palaškov, Tkon, za djevičansko ulje, OPG Stjepan Smoljan, Tkon, pogačice, sirup od šipka, OPG Marin Zalović, Tkon, za džem od smokava sa šljivom i ružmarinom, džem od grožđa i matar u octu, OPG Katica Mušćet, Tkon, smokvenjak, macerat smilja, OPG Ante Grdaš, Tkon, krema za lice od ruže, OPG Frane Bojmić, Tkon, ekstra djevičansko maslinovo ulje, OPG Ante Božić, Kraj, slani inćuni, kolač od smokava, džem od smokava, Obrt Lanđin, Kraj, liker

Od 73 proizvođača koji su dobili oznaku Hrvatski otočni proizvod za 2017. godinu, 22 je iz Zadarske županije. Na Ugljanu šest, na otoku Pašmanu 12, na Dugom otoku dvije, te na Silbi i Ravi po jedna. Pojedinačno, najviše oznaka, sedam, dobili su OPG-ovi i jedna fizička osoba iz Tkona

od magunja, kadulje i maslina, rakija od magunja, kotonjada od magunje,

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

OPG Krsto Matulić, Pašman, aceto od smokve „Pašman Libre“, Nataša Burmeta, Pašman, arancini/limuncini, Ivanka Milašinović, Ždrelac, nakit od naplavina i kamena. Četiri priznanja otišla su na Dugi otok, Silbu i Ravu, a nositelji su: OPG Ksenija Kalcina, Žman, džem od magunja, Darinko Karinja, Sali, hidrolat lavante, macerat lavande, suvenir od morskih naplavina (brodić), OPG Filip Simičić, Mala Rava, eterično ulje mirte, Aranea d.o.o. Silba, Linija toretini, keksi s narančom, limunom, čokoladom, slani krekeri/baškotini, pašta svježa punjena ovčjim sirom, pašta suha od pirovog brašna.

PROSINAC 2017.

VIJESTI

Pod predsjedanjem ministrice Gabrijele Žalac, u Preku održana 18. sjednica Otočnog vijeća Predstavljeni novi Zakon o otocima i plan poslovanja Uprave za otoke sklopu dvodnevne promocije projekta Hrvatski otočni proizvod, Općina Preko 14. listopada bila je domaćin 18. sjednice Otočnog vijeća na kojoj je ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac predstavila Nacrt prijedloga novog Zakona o otocima. Kako je istaknula, Nacrt će u Vladinu proceduru u studenome ove godine, a novi Zakon o otocima mogao bi zaživjeti početkom 2018.

- Budući da prema postojećem indeksu razvijenosti brojne jedinice lokalne samouprave na otocima nisu u mogućnosti prijavljivati projekte za sufinanciranje novcem iz EU fondova, Otočni indeks razvijenosti s uključenim dodat-

nim pokazateljima razvoja prikazat će realniji stupanj njihove razvijenosti, što će otvoriti nove mogućnosti financiranja projekata održivog razvoja, najavila je ministrica Žalac te dodala kako će novi zakon prošiti uporabu Otočne iskaznice koja bi, uz postojeću mjeru povlaštenog prijevoza u pomorskom obalnom linijskom prometu, omogućila uključivanje i svih ostalih mjera koje se odnose na otočno stanovništvo, kao što su subvencioniranje vodoopskrbe, javnog otočnog cestovnog prijevoza i malog gospodarstva. Na završetku sjednice, predstavljen je i plan poslovanja Uprave za otoke u 2018. godini, a prema iznesenim projekcijama, otočanima će se na raspolaganje staviti oko 140 milijuna

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

“

ove oto ne iska zni e uklju it će subvencioniranje vodoopskrbe i javnog cestovnog prijevoza

kuna iz državnog proračuna kroz niz mjera kao što su financiranje malih kapitalnih projekata jedinica lokalne samouprave, vodoopskrba otoka, poticanje otočnog javnog cestovnog prijevoza, poticanja otočnog gospodarstva kao i promociju tradicionalnoga gospodarstva kroz Projekt Hrvatski otočni proizvod i potpore otočnim udrugama. Ključna zadaća Uprave za otoke u nadolazećim godinama bit će jačanje suradnje s upravljačkim tijelima Operativnih programa Europskih strukturnih i investicijskih fondova u svrhu efikasnog ko-

rištenja raspoloživih EU sredstava za projekte na hrvatskim otocima. Otočno vijeće savjetodavno je tijelo ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, čiji je zadatak kreiranje savjeta, mišljenja i prijedloga u postupku donošenja akata koji se tiču provođenja mjera i aktivnosti vezanih za ukupni održivi razvoj otoka. Sjednicom Vijeća na Ugljanu predsjedavala je ministrica Žalac uz državnu tajnicu Nikolinu Klaić, pomoćnicu ministrice zaduženu za razvoj otoka, Tajanu Huzak i pomoćnicu za regionalni razvoj Kristinu Bilić.

Otočni čelnici gradova na sastanku “Politike razvoja otoka” - Drago nam je što smo svi predstavnici općina Ugljana i Pašmana sudjelovali na sastanku “Politike razvoja otoka”, koji je napokon na jednome mjestu okupio čelnike svih otočnih jedinica lokalne i regionalne uprave te predstavnike Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Otvorile su se mnoge teme i čuli različiti U cilju daljnjeg razvoja otoka, a u skladu s prijedlozi i iskustva “iz prve ruke” o životu na novonastalim trendovima Europske unije, koja je također prepoznala značaj otočnih prostora i otocima i problemima koji svakodnevno muče zajednica, ministrica Gabrijela Žalac predstavila otočane. Najavljeno je uvođenje nove otočne iskaznice, koja bi, osim povlaštenog prijevoje novoustrojenu Upravu za otoke i Nacrt novoga Zakona o otocima, koji bi trebao zaživjeti za u pomorskom prometu, uključila i cestovni početkom 2018. godine i otočanima omogućiti javni prijevoz, subvencioniranje vodoopskrbe, lakši život i ostanak na otocima, poduzetnicima korištenje raznih povlastica te druge mjere za olakšanje poslovanja i života na otocima, istaklakše uvjete poslovanja, a investitorima nuo je načelnik Općine Preko Jure Brižić. ulaganja. organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, u utorak, 7. studenoga, u Splitu je održan sastanak svih obalno-otočnih županija i čelnika otočnih jedinica lokalne samouprave.

PROSINAC 2017.

VIJESTI

USKLAĐIVANJE PLOVIDBENOG REDA ZA 2018. GODINU Preku nova ljetna linija i veći

o erniji trajekt

d sljedeće godine, u tzv. visokoj sezoni

trajekt kako se ne bi događalo da putnici ostaju

(srpanj – kolovoz), posljednji trajekt

neukrcani u Gaženici. Nadalje, dogovorili smo

na liniji iz Zadra (Gaženica) prema

još neke izmjene u visokoj sezoni koji se tiču

Preku isplovljavat će u jedan sat u noći, umjesto

trajektnog prijevoza, a odnose se na večernja

u 23.59 sati.

putovanja. Umjesto u 22 sata, trajekt će iz Zadra isplovljavati u 22.30 sati, a iz Preka u 22 sata um-

Zaključak je to sa sastanka Agencije za obalni

jesto u 21.20. Trajekt koji je iz Zadra isplovljavao

linijski pomorski promet s predstavnicima

u 23.59 ostaje, ali mijenja se vrijeme polaska iz

otočnih općina, Grada Zadra, mjesnih odbora,

Preka, tako da će umjesto u 22.30 isplovljavati u

brodara i Lučke uprave Zadar, koji se 29. stude-

23 sata.

noga održao u Velikoj vijećnici zadarske gradske uprave.

Nažalost, unatoč argumentima i uvjeravanjima da se promijeni satnica u plovidbenom redu

-Novost je i da smo od ravnateljice Agencije

broda na liniji Zadar – Preko, barem u ljetnim

Paole Vidović i državnog brodara dobili čvrsto

mjesecima, da zadnje isplovljavanje iz grada

obećanje da će u glavnoj turističkoj sezoni pre-

bude u 23 sata, nismo u tome uspjeli. Ali to ne

ma Preku, umjesto Sisa, ploviti veliki, moderni

znači da i dalje nećemo pokušavati i lobirati

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

ŽELJE JEDNO, MOGUĆNOSTI DRUGO!

dodatna putovanja ili nove linije, što su

Sastanak u Zadru, koji se održava u stu-

-Mi ćemo o svemu izvijestiti Ministarst-

denom ili prosincu u svim županijskim

vo pomorstva, prometa i infrastrukture,

središtima na obali, redovito je godišn-

ovaj sastanak, u konačnici, nije ni prvi

je okupljanje vodećih ljudi Agencije

ni posljednji. Primjedbe i prijedloge

za obalni linijski pomorski promet iz

primamo cijele godine. Iako uvijek ima

Splita s brodarima i predstavnicima

nezadovoljnih, meni je drago što vidim

otočana.

na tim sastancima da su brodari voljni

tražili gotovo sa svakog otoka, Agencija ne može donijeti odluku bez suglasnosti resornog ministarstva.

izaći ususret otočanima i da se uvijek -Ni po čemu se ovaj sastanak nije razlik-

pronađe neko rješenje. A zahtjeva je

ovao od prethodnih! Zahtjeva je puno,

uistinu puno, od produljenja sezonskog

želje su jedno, a mogućnosti drugo!,

plovidbenog reda od 1. svibnja do 1.

komentirala je ravnateljica Agencije

studenoga do ukidanja karte za bicikle,

Paola Vidović. Svakom zahtjevu koji se

kaže ravnateljica Vidović i napominje

odnosio na pomicanje reda plovidbe,

da će država za subvencioniranje linija u

nastojat će se udovoljiti, dodala je, ali za

2018. godini izdvojiti 310 milijuna kuna.

preko Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, komentirao je načelnik Općine Preko Jure Brižić. Prema njegovim riječima, potpuno je nelogično da na sastanak nije bio pozvan nitko iz Zadarske županije. -Od otočnih načelnika na sastanku smo bili Goran Mušćet iz Tkona, Zoran Morović iz Sali i ja i naše interese, zapravo, nije imao tko štititi jer je Agencija na sastanak nije pozvala nikoga iz Zadarske županije. Otoke koji administrativno pripadaju Gradu Zadru zastupao je pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, obrtništvo i razvitak otoka Ivica Katić, tako da je rasprava bila, najblaže rečeno, napeta i žučna, smatra Brižić. PROSINAC 2017.

VIJESTI

PROMJENA NA ČELU KOMUNALNE TVRTKE OBALA I PARKOVI Po etko srpnja irektoro O ala i parkova i enovan je n i uća koji je osa go ina vo io općinski O jel za upravljanje i ovino i prostorno planiranje

bala i parkovi d.o.o., komu nalna tvrtka Općine Preko, početkom srpnja 2017. godine

dobila je novog direktora. Tvrtku koja se bavi održavanjem javnih površina vodit će Endi Ćuća, koji je posljednjih osam godina u općini vodio Odjel za upravljanje imovinom i prostorno planiranje. Na čelnom mjestu naslijedit će Jelenu Uhodu koja je godinu dana obnašala dužnost privremene direktorice, nakon odlaska dugogodišnjeg direktora Gorana Šarina u Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Uhoda ostaje u tvrtki na funkciji voditeljice računovodstva. - Zahvaljujem načelniku Juri Brižiću

što mi je ukazao povjerenje da preuzmem direktorsku poziciju u tvrtki Obala i parkovi. Trudit ću se svojim radom i zalaganjem to povjerenje opravdati. Naša tvrtka ovisi o financijskoj potpori Općine Preko, te se nadam da će naša suradnja i dalje biti na visokoj razini - istaknuo je Ćuća nakon preuzimanja dužnosti. Prilikom obraćanja radnicima zahvalio je dosadašnjoj direktorici na kvalitetnom mandatu. - Odradila je uistinu zahtjevan i dobar posao, posebice na projektu Avantura otok i drago mi je da će mi u budućnosti biti jedna od najbližih suradnica na svojoj funkciji šefice računovodstva. Na zajedničkom sastanku općinskog vodstva i djelatnika komunalne tvrtke najavljen je sustavni pristup radovima s ciljem da infrastruktura u svim mjestima općine i dalje bude na visokoj razini.

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

BEZ ČISTIH VLASNIČKIH LISTOVA NEMA PRODAJA NEKRETNINA NI VELIKIH INVESTITORA Aneks ugovora katastarske izmjere Poljane vrijedan je kn a za i uću go inu najavljena je iz jera ukorana

arlo Novoselić, načelnik Općine Preko

Kako je pojasnio Jure Brižić, načelnik Općine

u prošlom sazivu, predsjednik uprave

Preko, visina sredstava kojima fizičke osobe sud-

tvrtke Geoprojekt Branko Manojlović i

jeluju u sufinanciranju usluga utvrđuju se po su-

direktor tvrtke CADCOM Vedran Car potpisali

investitoru. Fiksni (paušalni ) dio iznosit će 1000

su 18. svibnja aneks ugovora o Katastarskoj izm-

kuna, a za jednu katastarsku česticu (izgrađeno/

jeri za katastarske općine Preko i Sutomišćica, za

neizgrađeno građevinsko zemljište i poljop-

područje naselja Poljana.

rivredno zemljište) izdvojit će se po 100 kuna.

Ukupna vrijednost aneksa ugovora iznosi

- Visina sredstava kojom pravna osoba sudje-

529.000 kuna, 60 posto sufinancira Državna

luje u sufinanciranju usluga iznosit će za fiksni

geodetska uprava, a ostatak Općina Preko. Već

(paušalni) dio 2500 kuna, a za jednu katastarsku

sljedeće godine, najavljeno je, izmjera kreće dal-

česticu po 200 kuna. U slučaju kada na prijav-

je, za područje Katastarske općine Lukoran

ljenoj katastarskoj čestici ima više suvlasničkih udjela, razrez sufinanciranja može teretiti

- Drago mi je što je Općina Preko prepoznala

jednog dogovornog suvlasnika, napominje

važnost nastavka katastarske izmjere jer se danas

načelnik Brižić te dodaje da će udio u sufi-

ne može ni kupiti ni prodati nekretnina bez čis-

nanciranju radova Državnu geodetsku upravu

tih vlasničkih listova. To je dobro i za općinsku

stajati 1,589.233 kuna, a preostali iznos vrijedan

upravu jer se i nijedan infrastrukturni projekt ne

1,721.669 kuna sufinancirat će suinvestitori

može prijaviti na natječaj za povlačenje novca iz

putem Općine Preko.

fondova bez riješenih vlasničkih odnosa, objasnio je Manojlović. Jedna od prvih odluka novog saziva Općinskog vijeća odnosila se na sufinanciranje katastarske izmjere i obnove zemljišnih knjiga na području katastarskih općina Preko, Poljana i Sutomišćica. Odlukom se određuje visina sredstava kojima fizičke i pravne osobe (sunivestitori) – nositelji prava na nekretninama na području k.o. Preko, Poljana i Sutomišćica sudjeluju u sufinanciranju provedbe nove katastarske izmjere. PROSINAC 2017.

VIJESTI

NEZAPAMĆENA POPLAVA 11. RUJNA O ilna ki a i uji e potopile većinu

jesta na otoku gljanu

samo nekoliko sati, 11. rujna

plivali su na deseci kuća, voda je ušla

obilna kiša poplavila je cijeli

i u školu u Sutomišćici, poplavljeni su

otok Ugljan, kao i mnoge di-

ugostiteljski objekti, trgovine, trajektno

jelove Zadarske županije. Od 8 do 10

pristanište, urušena je cesta do Ugljana,

ujutro palo je više od 190 litara po met-

potopljene su brodice...

ru četvornom, što je više nego dvostruko od prosječnih mjesečnih padalina koje iznose 98 litara. Svemu je kriv, kako nam je potvrdio zadarski meteorolog Anđelko Vidović, oblak cumulonimbus koji se toga dana doslovno zalijepio za Velebit i izlio u nekoliko sati na nas nevjerojatnu količinu oborina. Do 14 sati palo je 264 litara na metar četvorni. Inače, rekordne oborine pale su u rujnu 1986. godine - 356 litara.

“

teta o poplave na po ru ju Općine Preko procijenjena je na 4,423.013 kuna o ega na poljoprivreno ze lji tu kuna na gra evina ma i prometnoj infrastrukturi 4,015.928,36 kuna te na opremi 309.784,64 kune

Kiša i bujica poplavile su dvoranu i prizemlje OŠ Valentina Klarina u Preku,

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

ZA SANACIJU POMORSKOG DOBRA ŽUPAN ODOBRIO 1,365.000 KUNA Župan Božidar Longin predstavio je 13. studenoga proračun Zadarske županije, koji je za 2018. godinu planiran u iznosu od 901 milijun kuna, s nižim projekcijama za dvije sljedeće godine - za 2019. ona iznosi - U Preku je najgora situacija bila u školi, gdje smo imali i prvu intervenciju, potom u policijskoj postaji, u nekim trgovinama, ugostiteljskim i turističkim apartmanskim objektima te u privatnim kućama. Uglavnom nas zovu iz Preka, Sutomišćice i Poljane, Ugljanci su sami crpili vodu iz poplavljenih podruma i konoba, kao i mnoge obitelji u Lukoranu i drugim mjestima jer puno ljudi ima svoje pumpe. Cijeli dan smo bili na terenu i radili dok nismo sve riješili. Štete su velike, puno je toga uništeno, pomagali smo i u čišćenju ceste kod Lukorana, a u neke objekte vraćali smo se i nekoliko puta jer su podzemne vode stalno nadirale, kazao je Božidar Ivanov, zapovjednik u DVD-u Preko.

885 milijuna, a godinu kasnije 881 milijun kuna. Za sanaciju pomorskog dobra na području gradova i općina pogođenih poplavom 11. rujna župan Longin odobrio je ukupno 1,365.000 kuna. Općina Preko dobila je 100.000 kuna, kao i općine Kali i Pašman, dok su Kukljica i Sali dobili 80.000, odnosno 90.000 kuna. Ravnatelj Županijske uprave za ceste Mile Fabijan istaknuo je kako je za stavljanje u stanje prohodnosti prometnica u dva mjeseca utrošeno 5,300.000 kuna, a za dovođenje cesta u stanje prije elementarne nepogode potrebno je još oko 12,500,000 kuna.

PROSINAC 2017.

VIJESTI

ŠTETE OD POPLAVE U ZADARSKOJ ŽUPANIJI 322 MILIJUNA KUNA

se na infrastrukturu u vlasništvu gradova, općina te Županijske uprave za ceste. U taj iznos nisu uračunate štete na nerazvrstanim cestama. Na sastanku je dogovoreno da će predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka Petešić biti koordinator aktivnosti vezanih uz san-

Nakon što je zadarski župan Boži-

aciju šteta nastalih u poplavi, a ministar

dar Longin zbog šteta prouzročenih

financija Zdravko Marić rekao je da će

poplavom proglasio elementarnu nep-

se unutar rashoda proračuna i posto-

ogodu, sastanak o sanaciji šteta u Zadar-

jećih limita povećati sredstva kojima

skoj županiji održan je i u Vladi RH.

raspolaže Državno povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepo-

- Iznos popisane štete od poplava koje

goda.

su u rujnu pogodile Zadarsku županiju je 322 milijuna kuna, a pola od toga

Na sastanku su bili i gradonačelnici i

odnosi se na štete na infrastrukturi koja

načelnici gradova i općina pogođenih

je u vlasništvu gradova i općina. Štete su

poplavama - Zadra, Nina, Bibinja,

bile ogromne, dobar dio smo sanirali,

Galovca, Kali, Kukljice, Novigrada, Pa-

ono najnužnije da se život može odvi-

koštana, Pašmana, Poličnika, Posedarja,

jati. Sad moramo napraviti korak dalje,

Preka, Privlake, Ražanca, Sali, Starigra-

a prioritetne su bolnica i poliklinika,

da, Sukošana, Svetog Filipa i Jakova, Vrsi

kazao je Longin te dodao da je kišna

i Zemunika Donjeg, kao i predsjednik

fronta koja je u rujnu pogodila županiju

Državnog povjerenstva za procjenu

bila duga 20 kilometara.

štete od elementarnih nepogoda Josip Križanić, direktor Hrvatskih voda Zoran

Istaknuo je da je šteta na županijskim

Đuroković, predsjednik Uprave Hrvat-

cestama oko 17 milijuna kuna, a na

skih cesta Josip Škorić te Mile Fabijan

Općoj bolnici Zadar sedam milijuna

iz Županijske uprave za ceste Zadarske

kuna. Polovica popisane štete odnosi

županije.

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

Prema riječima načelnika Općine Preko Jure Brižića, većinu posla u raščišćavanju javnih površina, prometnica, putova obavljali su radnici dviju komunalnih općinskih tvrtki - Ugljan i Obala i parkovi. - Najgore je bilo u Malom Lukoranu, tamo je bujica nosila sve pred sobom. Uništeni su vrtovi, maslinici, iščupana mnoga stabla, stupovi ulične rasvjete, cesta je razrovana na nekoliko mjesta... Šteta od poplave na području Općine Preko procijenjena je na 4,423.013 kuna, od čega na poljoprivrednom zemljištu 97.300 kuna, na građevinama i prometnoj infrastrukturi 4,015.928,36 kuna te na opremi 309.784,64 kune. Trebat će vremena da se sve sanira, dodao je. Slična situacija bila je i u susjednim općinama Ugljana te na Pašmanu i Dugom otoku. U 24 sata vatrogasci tih triju otoka intervenirali su više od 90 puta.

PROSINAC 2017.

VIJESTI

Klimatološki, 2017. godinu pamtit ćemo po sušnome ljetu i ogromnih 365 l kiše u rujnu lušajući i gledajući medije, čini mi se da potresi, požari, uragani, orkanske bure, suše i poplave, niske i visoke temperature i velike količine kiše u kratkom razdoblju, dakle, vremenske nepogode koje su nas pogodile nikada nisu bile izraženije nego u 2017. godini.

Razorni potresi u Iraku i Iranu, Meksiku, susjednoj Italiji… Zastrašujući požari u Portugalu, Kaliforniji i Kanadi. Uragani Harvey i Irma… Sve te katastrofe odnijele su stotine ljudskih života i nanijele štete koje se mjere u milijardama dolara. Ni našu domovinu nisu zaobišle vremenske nepogode. Požari koji su poharali Dalmaciju zbog iznimno vrućeg i sušnog ljeta, u kojem su dnevne temperature često bile iznad 35°C, a ni noćne se nisu spuštale ispod 25°C. Opožareno područje jednako je ukupnoj površini otoka Hvara i Paga ili površini Međimurske županije. 24

Zbog orkanskih bura prometnice u zaleđu Zadra bile su često zatvorene. Sjetimo se i hladnih dana u siječnju na našem otoku, kada se cijeli tjedan dnevna temperatura nije dizala iznad 0°C, a noćna se spuštala i do – 10°C. Ipak, najveća nepogoda na ovom području dogodila se 11. rujna, kada je u samo nekoliko sati pala velika količina kiše i poplavila zgrade i brodice, rušila mostove i prometnice...

“

U lipnju, srpnju i kolovozu, pale su samo 22 litre, što je u odnosu na 139 zadarskih, skoro sedam puta anje li sve se to na o knadilo u rujnu, listopadu i studenome NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

Prokišnjavali su krovovi i podlokavani temelji zgrada. Voda se zadržala više dana na javnim površinama, pa je nastala vrlo velika materijalna šteta. Na svu sreću -bez ljudskih žrtava. Naravno, sve to bilo je medijski dobro popraćeno. Svi su reagirali i komentirali pa je to potaknulo glavnog meteorologa HRT-a Zorana Vakulu da javnosti 12. rujna pošalje slijedeću poruku: „Na postaji Zadar Zemunik (zadarska zračna luka) u posljednja 24 sata pala je čak 341 litra kiše po četvornome metru, pri čemu u samo posljednjih 6 sati - danas od 8 do 14 sati - čak 265 litara kiše po četvornome metru! To je više od do sada rekordne količine zabilježene na toj postaji za cijeli rujan - 229 litara, 1984. godine, a podaci postoje od 1981. Prosječna rujanska količina je oko 89 litara. Na postaji Zadar Puntamika u posljednja 24 sata palo je 280 litara kiše, pri čemu od 8 do 14 sati čak 188 litara. Srećom, dosadašnji rekord u 24-satnoj količini oborine u rujnu nije nadmašen - i dalje su to 352 litre koje su izmjerene ujutro 11. rujna 1986. godine. Inače, prosječna količina za cijeli rujan na ovoj je postaji oko 100 litara kiše po četvornome metru, a podaci postoje od 1961. godine“.

Iz tablice je vidljivo da je 2017. po količini kiše jedna prosječna godina sa 53 kišna dana. Naravno, bez podataka za prosinac. U ožujku, travnju i svibnju, palo je samo 109 litara kiše, što je gotovo dvostruko manje od zadarskog prosjeka za isto razdoblje koje iznosi 188 litara. U lipnju, srpnju i kolovozu, pale su samo 22 litre, što je u odnosu na 139 zadarskih, skoro sedam puta manje. Međutim, u rujnu, listopadu i studenome izmjerio sam 546 litara kiše, dok je prosjek za Zadar u ta tri mjeseca 326. Ovogodišnji rujan s golemih 365 litara kiše, od kojih su 11. rujna na mojoj kišomjernoj postaji u Lukoranu na Zmorcu izmjerene 182 litre, u Zadru na Puntamici 280 i u zadarskoj zračnoj luci u Zemuniku 341, ne može se mjeriti s rujnom 1986. Prema tome, 2017. godina posebna je za ovo područje zbog velike količine kiše koja je pala u rujnu. Mjesecu u kojem počinje zrioba plodova najomiljenije otočne kulture – masline. Nema sumnje da je rujanska kiša usporila pretvaranje maslinova „mesa i sokova“ u ulje. U Lukoranu, 6. prosinca 2017. Slavko Bačić

PROSINAC 2017.

VIJESTI

Za programe i projekte 17 udruga Općina Preko izdvojila 306.860 kuna Cilj je općinske uprave da udruge normalno funkcioniraju, rade i provode društveno korisne programe i projekte na dobrobit svih stanovnika

a rad 17 udruga koje djeluju na području kulture, sporta i socijalne skrbi, Općina Preko u 2017. godini iz proračuna će izdvojiti 306.860 kuna.

vare zajedničku suradnju na nekom projektu, kazao je prije potpisivanja ugovora 4. srpnja s predstavnicima udruga općinski načelnik Jure Brižić.

- Svake godine Općina Preko raspisuje natječaj za dodjeljivanje financijske potpore udrugama civilnog društva. Nakon provedenog natječajnog postupka, odabrali smo 17 udruga čiji su programi zadovoljili kriterije za sufinanciranje programa, projekata i manifestacija u području sporta, kulture, zdravstva i socijalne skrbi u 2017. godini. A kako bi cijeli postupak bio do kraja transparentan, odlučili smo uvesti novinu, pozvati predstavnike udruga i obaviti javno potpisivanje ugovora o dodjeli financijske potpore. Prilika je to i da udruge razmijene iskustva, upoznaju se te možda u budućnosti ost-

Dodao je kako je cilj općinske uprave da udruge normalno funkcioniraju, rade i provode društveno korisne programe i projekte na dobrobit svih stanovnika Općine Preko.

Na području kulture, financijsku potporu Općine Preko dobile će sljedeće udruge: Udruga Điran iz Ugljana za program „U staro vrime“ 21.000 kuna, Udruga žena Luzora iz Preka za program „Godina očuvanja baštine Preka i kreativnog stvaralaštva žena“ 20.900 kuna, Udruga Aria iz Ugljana za program „Aria za djecu Ugljana 2017.“ 8900 kuna, Udruga NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

Arte Insula za projekt “Autorska slikovnica ‘Bijele ribice lavandijerice’“ 10.000 kuna, Udruga Idro iz Čeprljande za program „Čeprljanda ljeto 2017.“ 11.500 kuna, KUD Preko za program „Godina kulturnog stvaralaštva KUD-a Preko“ 19.500 kuna. Za sportske programe potporu su dobile sljedeće udruge: MNK Ugljan za natjecateljsku godinu 13.000 kuna, KK Otok Ugljan za „Usavršavanje košarkaške igre i natjecanje selekcija u sklopu aktivnosti Košarkaškog kluba Otok Ugljan“ 40.000 kuna, NŠK Sveti Mihovil za natjecateljsku godinu 80.000 kuna, Udruga Pojonsko srce za „Pojonski šušur“ 14.000 kuna, Društvo sportske rekreacije Ugljan Sport za „Sport Summer UGLJAN 2017.“ 8560 kuna, Udruga mladih Jarac Lukoran za „Ritam Lukorana“ 15.000 kuna, Planinarsko društvo Zavrh Ugljan – Pašman za godišnji program aktivnosti 7500 kuna, Udruga za promicanje ritmike i plesa Tim Preko za „Malu plesnu školu“ 9000 kuna, KK Zara za sudjelovanPROSINAC 2017.

je KK Zara u Mini basket ligi 2017., na Otvorenom državnom prvenstvu Hrvatske i organizaciju Uskrsnog turnira u košarci Preko 2017. 10.000 kuna. Na području zdravstva i socijalne skrbi Općina Preko podržala je rad ovih udruga: Matica umirovljenika Općine Preko 13.000 kuna za društveno korisno djelovanje, Udruga dragovoljaca i veterana domovinskog rata 5000 kuna za promicanje vrijednosti Domovinskog rata i zaštita interesa hrvatskih branitelja.

VIJESTI

ZA PROJEKTE RAZVOJNIH STRATEGIJA LAG MARETA DOBIO 7 MILIJUNA KUNA Po etko go ine areta raspisuje natje aj Potpora razvoju ali poljoprivre ni gospo arstava

gencija za plaćanje u poljoprivredi,

kojeg su mladi s našeg područja otputovali na

ribarstvu i ruralnom razvoju osigurala

radionicu u Grčku.

je LAG-u Mareta 7,054.021 kuna nam-

ijenjenih raspisivanju natječaja za dionike na

Bili smo u radnoj skupini pri izradi novog

našem području, za troškove pripreme i proved-

Zakona o otocima te u postupcima donošenja

be projekata suradnje te za tekuće troškove

provedbenih propisa za provedbu pojedinih

poslovanja samog ureda.

mjera Programa ruralnog razvoja RH 2014.2020., organizirali sajmove otočnih proizvođača

U godini koja je na izmaku, LAG Mareta real-

u Ninu - Sajam proizvođača „Mareta“, Preku –

izirao je projekt sufinanciran sredstvima Grada

sajmovi otočnih proizvoda i Kalima. Bili smo

Zadra „Edukacija poljoprivrednika – financije

partneri u manifestacijama Gospodar otoka,

nisu bauk“ te bio partner u nekoliko projekata: s

Prosinac u Preku i na Svečanoj dodjeli oznake

Općinom Preko u rojektu „Avantura otok II“, s

HOP u Preku. Održali smo niz različitih eduka-

Udrugom TIM u projektu „Preko je eko“, s POU

tivnih i informativnih radionica (samostalnih

Dom na žalu u programu „Preko pod zvijezda-

i u sklopu drugih događanja), pomagali smo u

ma“, s LAG-om Vallis Colapis iz Ozlja u Erasmus

pisanju manjih projekata za korisnike s područja

projektu „We eat to live, Not live to eat“ u sklopu

LAG-a, otočnim korisnicima u prijavi za do-

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

ZA SVE INFORMACIJE DOSTUPNI SMO NA: e-mail adresama: info@lagmareta.hr lagmareta@gmail.com tel:

bivanje oznake Hrvatski otočni

se očekuje početkom 2018.,

proizvod i dr. Kontrolom na

a potom i natječaj “Ulaganja

terenu i zadnjom isplatom

u pokretanje, poboljšanje ili

sredstava uspješno je okonča-

proširenje lokalnih temeljnih

na provedba podmjere 19.1.

usluga za ruralno stanovništvo,

Programa ruralnog razvoja RH

uključujući slobodno vrijeme i

„Pripremna pomoć“ u sklopu

kulturne aktivnosti te povezanu

023/286-445

koje je izrađena Lokalna raz-

infrastrukturu” koji odgovara

kućni 108

vojna strategija LAG-a Mareta

nacionalnoj podmjeri 7.4 Pro-

2014.-2020. koja služi kao te-

grama ruralnog razvoja RH. Još

melj za provedbu LAG natječa-

jednom pozivamo sve zaintere-

ja do kraja 2020. godine.

sirane dionike s našeg područja

mob: 0916050350 0954808080

da počnu pripremati projekte U sljedećoj godini napokon nas

koje namjeravaju aplicirati

očekuje provođenje primarnih

na naše natječaje. Ako imaju

aktivnosti zbog kojih je LAG

nedoumica i pitanja, neka se

Mareta i osnovan - raspisivanje

jave u naš ured svakim radnim

natječaja za subjekte na pod-

danom 9 do 15 sati, u općinskoj

ručju našeg LAG-a, a temeljem

zgradi u Preku, Trg hrvatske

Lokalne razvojne strategije

nezavisnosti broj 2.

LAG-a Mareta 2014.-2020. Sretan Božić i uspješnu Novu Prvi LAG natječaj bit će „Pot-

2018. žele vam djelatnici i

pora razvoju malih poljo-

članovi LAG-a Mareta!!!

privrednih gospodarstava“ koji uvjetima prihvatljivosti i ostalim pravilima odgovara nacionalnoj podmjeri 6.3. te PROSINAC 2017.

VIJESTI

LAG MARETA PARTNER U PROJEKTU ERASMUS+ YOUTH EXCHANGE la i oto ani u r koj na nevnoj ra ioni i o lo i pre ra eni navika a

desetodnevnog studijskog putovanja, koje su

Španjolske, Danske, Turske i Slovačke.

organizirali LAG Mareta (Preko) i LAG Vallis

Puni naziv radionice bio je “We eat to

Colapis (Ozalj), početkom studenoga iz Grčke

live, Not live to eat!”, a u njoj su mogli

se vratila skupina mladih otočana koja je sudjelovala u

sudjelovati mladi s područja koje pokri-

stručnoj radionici o pretilosti, odnosno lošim prehram-

va LAG Mareta između 15 i 25 godina,

benim navikama i bolestima povezanima s njom.

uz uvjet poznavanja engleskoga jezika. Svi troškovi bili su plaćeni! Radioni-

- Tjedan smo proveli tražeći i iznoseći podatke o preti-

ca se održavala u pokrajini Grevena,

losti u našim zemljama, o bolestima koje se uz nju vezu-

u Grčkoj, u mjestu Splieo, na 960 m

ju, o njenim uzrocima, posljedicama, tretiranju i sl. Svaki

nadmorske visine, koje broji oko 190

dan imali smo interkulturalnu večer u kojoj su se pred-

stanovnika.

stavljale po dvije zemlje, i to PowerPoint prezentacijom o karakteristikama svoje zemlje te stolom prepunim na-

Sredinom tjedna posjetili su Meteoru,

cionalnog pića i hrane. Naš dodatak bilo je Saljsko kolo,

skupinu grčkih pravoslavnih samostana

koje je sve ostavilo bez daha... Još jedna pobjeda koju

sagrađenih u 11. stoljeću na visokim

smo odnijeli bila je natjecanje u pripremanju nacional-

kamenim liticama koje poput stupo-

nog jela, kaže Paula Bolfan sa Silbe, s kojom su u Grčkoj

va strše u nebo. Obišli su i kanjon pod

bili Antonija Vicković i Rahela Buturić iz Sali, Lucija

Spileom, do kojega su se 20-ak minuta

Šešelja iz Zaglava, Dominik Plentaj iz Zadra, a umjesto

spuštali strmim liticima kako bi preko

dvoje kandidata iz Preka i Nina, u posljednji tren grupi

mosta nad rijekom došli među stijene.

su se priključili Aleksandra Dmitrović iz Poreča i Elena Dujmić iz Rijeke. Riječ je o, dodaje, projektu Erasmus+ Youth exchange, razmjene mladih iz Grčke, Italije,

- Mnogo toga smo naučili o problemima vezanima uz pretilost u svijetu, naša nutricionistica Elena odradila je jedno od najstručnijih predavanja cijelog putovanja no najvažnije je što smo stekli prijatelje za cijeli život s raznih krajeva svijeta. Poštovanje prema prirodi i ljudima, poboljšanje u komunikaciji na engleskom jeziku i želju za ponovnim sudjelovanjem u sličnim projektima, ističe Paola te poziva mlade da, ako im se pruži prilika, sudjeluju u ovakvim projektima jer sigurno neće požaliti.

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

Olive Island Marina Priznanje za iznimnu kvalitetu sklopu tradicionalne turističke man ifestacije Dani hrvatskoga turizma, koja se održala u Malom Lošinju, Olive Island Marina iz Sutomišćice dobila je “posebno priznanje za iznimnu kvalitetu”.

Podsjetimo, u rujnu je Olive Island Marina osvojila treće mjesto u Nautičkoj patroli Jutarnjeg lista te Grb Općine Preko u kategoriji gospodarstvo. Čestitamo svim zaposlenicima i upravi Olive Island Marine u Sutomišćici!

U protekle tri godine sutomiška marina osvajala je nagrade kao najbolja mala marina, zbog čega ove godine u toj kategoriji nije imala pravo na nominaciju, ali organizatori, Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora, našoj su marini dodijelili “posebno priznanje za iznimnu kvalitetu”. - Kao i prijašnjih godina, i ove su nagrade dokaz naše kvalitete i zalaganja. Za posljednju nagradu najviše su zaslužni upravo naši zaposlenici, ugostitelji, konobari, mornari, recepcija, rekao je Toni Antišin, direktor marine. PROSINAC 2017.

VIJESTI

MISNO SLAVLJE I POLAGANJE VIJENACA ZA DAN POBJEDE Svečanim misnim slavljem, koje je predvodio preški župnik don Boris Pedić, mještani Preka obilježili su 5. kolovoza u parku Jardin Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. U nadahnutoj propovijedi, don Pedić prisjetio se Domovinskog rata, stradanja i nevinih žrtava te hrvatskih vojnika koji su prije 22 godine 4. i 5. kolovoza sudjelovali u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. S naglaskom na branitelje koji su pali za slobodu u kojoj danas uživamo. A samo u toj akciji život za domovinu dalo je 174 branitelja, a 1100 ih je ranjeno. U spomen svih stradalih hrvatskih vojnika, načelnik Općine Preko Jure Brižić i predsjednica Općinskog vijeća Ingrid Melada položili su nakon svete mise vijence i zapalili svijeće pokraj spomenka hrvatskom mučeniku Ivu Mašini te ispod križa na brdu sv. Mihovil.

OBILJEŽEN DAN DRŽAVNOSTI U OPĆINI PREKO Svečanom svetom misom u crkvi Gospe od Ružarija koju je predvodio župnik don Boris Pedić i polaganjem vijenaca kod spomenika Ivu Mašini te pored križa na brdu sv. Mihovila, 25. lipnja je obilježen Dan državnosti u Općini Preko. Izaslanstvo općine u pratnji Vedrana Jadrijeva, tajnika Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, ogranak Zadarski otoci, položilo vijenac kraj križa na brdu sv. Mihovil. - S ponosom smo obilježili Dan državnosti prisjećajući se ujedno svih onih koji su ugradili svoj život u stvaranju hrvatske države, istaknuo je načelnik Preka Jure Brižić.

LIKOVNA RADIONICA „BIJELE RIBICE LAVANDIJERICE“

U sklopu projekta „Eko-Etno-Preko“, akademska slikarica Manuela Vladić-Maštruko održala je 26. srpnja i 8. kolovoza u POU Dom na žalu likovne radionice posvećene ekologiji i zaštiti mora i priješkim lavandijerama. - Naplavine skupljene na ugljanskim plažama uvijek nas dodatno motiviraju i inspiriraju, a neki brodovi koje su napravile te ručice prava su mala umjetnička djela i nadam se da će to djecu potaknuti na kontinuirano bavljenje likovnom umjetnošću. Na radionici posvećenoj priješkim lavandijerama članice Udruge žena Luzor prikazale su pranje rublja na tradicionalan način, onako kako su to radile pralje, lavandijere, žene iz Preka, a djeca su poslije sve doživljeno nacrtala. Ujedno je to i materijal za moju sljedeću autorsku slikovnicu pod nazivom „Bijele ribice lavandijerice“. Radionicu je financirala Zadarska županija, a Općina Preko sufinancirat će slikovnicu koja bi mladim naraštajima, na njima prihvatljiv i primjeren način, trebala predstaviti kulturnu i tradicijsku baštinu otoka i tragičan događaj u kojemu su stradale priješke lavandijere, ističe slikarica Vladić-Maštruko.

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

U POLJANI PROSLAVLJEN BLAGDAN KRALJICE MIRA U prepunoj crkvi Kraljice Mira u Poljani, vjernici su 22. kolovoza proslavili blagdan Kraljice Mira i uživali u koncertu “Tebe molimo, tebe slavimo” u izvedbi KUD-a Sv. Mihovil iz Poljane. Pjevane su pjesme posvećene Mariji kao i recitacije u izvedbi članica KUD-a Sv. Mihovil, a kroz program publiku je vodila voditeljica koncerta Karla Grdović. Nakon svete mise domaćini su se, uz kolače i sokove koje su pripremile vrijedne žene iz Poljane, družili s gostima i turistima koji su došli na proslavu Kraljice Mira u Poljanu. Liturgijski spomen Blažene Djevice Marije Kraljice ustanovio je papa Pio XII. 1955. godine. U središtu Poljane 1999. godine podignuta je nova Gospina crkva u čast Kraljice mira. Sagradio ju je i darovao rodnome mjestu don Šime Sturnela, župnik Sutomišćice. Crkvu je blagoslovio po ovlaštenju nadbiskupa zadarskoga Ivana Prenđe 22. kolovoza 1999., don Tito Šarin, Poljanac, župnik Preka i dekan ugljanski.

I OŠLJAK “GLUMI” U NOVOJ BOŽIĆNOJ REKLAMI POPULARNOG PIVA Božićna reklama Ožujskog piva, koja se početkom studenoga počela emitirati na TV-programima, podsjeća nas da za nadolazećih blagdana ne zaboravimo na one koji nas najviše vole - naše roditelje.

POČELA SANACIJA ZIDA NA TVRĐAVI SV. MIHOVILA

A u toj dirljivoj spotovskoj priči u dvije scene pojavljuje se i “naš glumac” Ošljak, na koji za božićne blagdane, kao iznenađenje, sin dolazi roditeljima u posjet, u ovom slučaju pravi glumac Goran Bogdan.

Kao i u dosadašnjim reklamnim kampanjama za Žuju, uz Bogdana glume Goran Navojec i Rene Bitorajec, a mama i tata su Zadrani Đurđica i Mario Gašparović. Direktor marketinga Zagrebačke pivovare Ivan Šuvar izjavio je kako su iznimno ponosni na tu božićnu kampanju, “jer da bi Žuja mogla slaviti sve one znane i neznane prijatelje koje imamo, mora odati počast najboljim prijateljima koje ćemo ikada imati, mamama i tatama.” PROSINAC 2017.

Radnici Klesarstva Brkić iz Zadra počeli su početkom listopada sanirati dio urušenog sjevernog zida na Tvrđavi sv. Mihovila. Dio je to opsežnog projekta obnove tvrđave, koji je Općina Preko počela pripremati prije tri godine, za što je lani na natječaju Ministarstva kulture za izradu arhitektonskog 3D snimka dobila 100.000 kuna te ove godine dodatnih 100.000 kuna za arheološke iskope unutar same tvrđave. - Općina Preko prijavila je još jedan projekt koji se odnosi na obnovu Tvrđave sv. Mihovila na natječaj Ministarstva kulture i očekujemo pozitivno rješenje, ali da bismo mogli krenuti u sveobuhvatnu sanaciju, od presudne je važnosti preseljenje postojećeg antenskog sustava. Tek će nakon toga biti detaljnije poznat okvirni iznos potreban za cjelovitu obnovu Tvrđave sv. Mihovila, koji bi trebao postati interpretacijski centar svih zadarskih otoka, koji su se u prošlosti upravo po tvrđavi iznad Preka nazivali Anđeoskim otocima, komentirao je načelnik Općine Preko Jure Brižić. 33

VIJESTI

RAZLIČITI DIJALEKTI I GOVORI SPOJILI UDALJENE OTOKE I LJUDE o ulska ćakula koju je organizirao Pokret otoka spojila je u Preku ak su ionika sa ak otoka

vodnevnim brodskim putovanjem po

Jer, naglasila je, otočani imaju jako puno zajed-

zadarskom arhipelagu (Ugljan - Iž -

ničkog, zajedno dišu - dišu svoje otoke!

Dugi otok), Pokret otoka, samoodrživa

i solidarna mreža otočana i ljubitelja otoka, povezala je 7. listopada hrvatske otoke. S porukom Čujemo li se?, tema ovogodišnjega

“

putovanja bila je zvuk. Zvuk jezika, govora, dijalekta, narječja koji nas određuje, spaja, povezuje, čuva naš identitet, kulturu, tradiciju, običaje... - Otoci su se dosad čuli, a čuju li se otočani

Oto ani i aju jako puno zaje ni kog zaje no i u dišu svoje otoke!, mišljenja je aja uri ić iz Pokreta otoka

međusobno, vidjet ćemo na ovome putovanju, komentirala je u Preku, na prvoj postaji Bodul-

U cilju promicanja održivosti otoka svi puno

ske ćakule, Maja Jurišić iz Pokreta otoka, i dodala

pričaju o mogućnostima razvoja, ali malo tko

kako je bilo zanimljivo čuti na koji se način ra-

priča o ljudima, a mi želimo poručiti svima da

zličiti bodulski dijalekti podudaraju i prožimaju.

ne postoji održivost bez čovjeka na otoku. A

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

čovjek na otoku postao je upitan s obzirom na sve što se trenutačno događa. Nama je cilj da otočani razmijene ideje i međusobno ostanu u kontaktu. Jer unatoč različitim dijalektima i kulturama, tradicijama i običajima, mislim da se razumijemo, poručila je Maja Jurišić. Vidjelo se to i u Preku, gdje su 40-ak sudionika sa 15-ak otoka dočekali Ugljanci, Janja Pletikosić, Matija i Roko Pažanin, Mladenka Mašina, Vesna Dunatov iz Preka, Miljenko Gregov, povratnik iz Belgije, Ivo Školjarev iz Kali, povratnik iz Australije, Ivica Luković iz Lukorana poželjevši im dobrodošlicu na svome mjesnom govoru. Redali su se stihovi na dijalektima Korčule, Hvara, Brača, Visa, Molata, Sestrunja, Iža, Dugog otoka, Cresa, Oliba, Silbe, Šolte, Krapnja, Prvića... - Prva Bodulska ćakula pasala kako je i najavljeno da će biti - tipično bodulski. Bilo je puno svita, čuli smo dijalekte mnogih otoka. Bilo je to baš lipo druženje u kojemu su svi guštali, a

Komiže i Preka, gdje će Pepe Kalafot, osebujni komiški pjesnik, predstaviti svoju poeziju. Planira se i postavljanje izložbe otočnih fotografija u Preku i Bolu na Braču, najavio je Andro Nigoević iz Nerežišća. Bodulska ćakula otplovila je iz Preka put Maloga Iža i Sali, a dvodnevno putovanje i povezivanje otočana organizirano je u sklopu projekta koji je financirao Savez udruga Klubture. Nositelji projekta bili su Kazališta Besa iz Visa, SEA Silba Environment Art i Pokret otoka.

dogovara se i prva suradnja između

PROSINAC 2017.

VIJESTI

U TRI OVOGODIŠNJE AKCIJE AKTIVISTI DDK PREKO PRIKUPILI 61 DOZU KRVI Opća olni a a ar stalno tre a krv vi e se i ne posu uje krv rugi entri a a najtraženije su krvne grupe i

ktiv DDK Preko, koji ima 60ak članova, a u tri ovogodišnje akcije prikupio je 61 dozu krvi,

a u posljednjoj akciji, koja se održala 20. studenoga u POU Dom na žalu, 18 doza dragocjene tekućine. - Žao nam je što je čak osam naših članova odbijeno! Zbog trenutačnih problema, umora, fizičke iscrpljenosti ili prehlade, nisu mogli dati krv. Ali veseli da smo dobili troje novih davatelja, koji će, uvjerena sam, sljedeći put dovesti ili nekoga iz obitelji ili prijatelja, mišljenja je Jelena Đuriš, predsjednica

- Iako zimi nismo više u tzv. visokoj sezoni, a tu pona-

DDK Preko.

jprije mislim na ljetne mjesece, kada je u našoj županiji puno više ljudi, Opća bolnica Zadar stalno treba krv.

Među aktivistima koji su prvi put došli

Svaki dan smo na terenu, organiziramo akcije diljem

dati krv bili su i bračni par Evelin Dork-

županije, ljudi dolaze i k nama na odjel, ali potrebe za

in-Gregov i Tonko Gregov.

krvlju uvijek su velike. Više i ne posuđujemo krv drugim

- Ja sam htjela da se priključimo DDK

centrima, a najtraženije su krvne grupe 0 i A. Sada na

Preko i nagovorila muža da dođemo

dnevnoj bazi prikupimo 30, 35 doza, a nekada smo to-

dati krv, a onda sam ja odbijena, a on je

liko krvi prikupljali tjedno, upozorava dr. Lucin i poziva

prvi put dao krv, kazala nam je Evelin,

dobrovoljne darivatelje u cijeloj Zadarskoj županiji da se

koja će se, sigurna je, zajedno sa su-

u što većem broju odazivaju akcijama.

prugom odazvati prvoj akciji u sljedećoj godini, najavljenoj za kraj ožujka.

U posljednjoj akciji krv su darovali: Renato Kezija, Luka

Svaka akcija dobrovoljnog darivanja

Ivanov, Jakov Sorić, Katica Košta, Mate Matacin, Majda

krvi u Preku, kao i u ostalim aktivima,

Kačan, Nikolino Nižić, Ante Šoša, Ivo Šoša, Renato Kereš,

organizira se u suradnji s Gradskom

Karmen Tomić, Anka Kuštera, Adam Miloš, Anita Miloš,

organizacijom Crvenoga križa Zadar i

Tonko Gregov, Daniel Popović, Marin Pantalon i Roko

Odjelom za transfuziju Opće bolnice

Dunatov, a odbijeni su David Štajerec, Maja Mazić, Seka

Zadar, koji, kako je naglasila dr. Ivna

Gregov, Grozdana Gregov, Evelin Dorkin-Gregov, Se-

Lucin, kontinuirano iskazuje potrebe za

bastijan Košta i Adman Petar Peci. Tradicionalno, obrok

većim količinama krvi.

zahvalnosti organiziran je u Taverni Joso u Preku.

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

PRVI PUT AKCIJA DOBROVOLJNOG DARIVANJA KRVI ORGANIZIRANA U LUKORANU U prostorijama područne škole u Lukoranu, 24. kolovoza prvi put u tome mjestu organizirana je akcija dobrovoljnog darivanja krvi. Prikupljeno je 25 doza krvi, ali, nažalost, 13 je darivatelja odbijeno, tako da je ukupni zbroj svih aktivista koji su htjeli dati krv – 38. Prema riječima Branka Kolanovića iz zadarskoga Crvenoga križa, to je više nego dobar odaziv budući da u Lukoranu nikad nije postojao aktiv. - Sada su se stekli svi uvjeti za osnivanje novog otočnog aktiva, mi ćemo pripremiti papire i nadamo se jednako uspješnoj suradnji i ubuduće dodao je

Lukorana, Poljane, Ugljana… Neke i ne poznajemo, ali vidjeli su plakate i došli i s tim smo jako zadovoljni. Među davateljima koji su se odazvali ima veterana koji već dugo daruju krv, ali je i dosta onih koji su došli prvi put tako da ćemo vjerojatno osnovati aktiv kako bismo mogli redovito, dva, tri puta godišnje organizirati ovakve akcije, kazao je uime Udruge mladih Jarac Hrvoje Itković. U organizaciji i pripremi obroka zahvale mladima su pomogle članice KUD-a Sv. Ante iz Lukorana. U prvoj akciji dobrovoljnog darivanja krv su dali: Zlatko Franić, Ivica Pantalon, Ivan Šarin, Vlado Mikela, Lili Rančić, Linda Ćurko, Stipe Pavin, Ivan Mikela, Mate Vitlov, Željko Rađa, Kristina Mikela, Silvana Šimićev, Severina Gobin, Verica Vidov, Sanja Končurat Jurešić, Vice Bakarić, Dijana Galinec, Miljenko Jurin, Iva Celent, Jasna Grbas, Ante Blasić, Katja Vidov Pera, Ivana Deković, Meri Sandalić i Monique Julia Pera.

Kolanović. Akciju su potaknuli, organizirali i pripremili Udruga mladih Jarac iz Lukorana uz logističku potporu Crvenog križa Zadar, Odjela za transfuziju zadarske Opće bolnice te Općine Preko. - Naša udruga, koju smo osnovali prije tri godine, pokrenula je ovu akciju jer toga nikad u Lukoranu nije bilo, a odaziv je jako dobar, ne samo Lukoranaca nego i gostiju koji ljetuju ovdje, došli su i Kaljani, ljudi iz Sutomišćice, Malog

PROSINAC 2017.

VIJESTI

U kolovozu dva požara zaprijetila kućama na području Ugljana a požari tu su ili vatrogas i iz uklji e Pa ana a ra i Preka a uklju ili su se i nogi je tani i viken a i te voji a vatrogasa a iz akov a rošlo ljeto, nažalost, ni naš otok nije bio pošteđen požara. Na području Ugljana vatra je dvaput zaprijetila kućama, 3. kolovoza između Lučinog sela i Ljoka, i 22. kolovoza u Batalaži.

Brzom reakcijom gasitelja, mještana i vikendaša te uz pomoć kanadera i zračnog traktora, požari su vrlo brzo lokalizirani i stavljeni pod kontrolu. Prema riječima zapovjednika DVD-a Preko Božidara Ivanova, na požarištu su bili vatrogasci iz Kukljice, Pašmana, Zadra i Preka, a uključili su se i mnogi mještani te dvojica vatrogasaca iz Čakovca koji su ljeti na službi u Kukljici. Vatra je zahvatila raslinje i gustu borovu šumu. - Požarište u Batalaži čuvalo se cijelu noć i sljedeći dan jer je puhala jaka 38

bura. Vatra, koja je u jednom trenutku došla na 20-ak metara od kuća, progutala gustu borovu šumu i makiju. Čim je uočen dim, na požarište je s tri vozila stiglo 15-ak gasitelja DVD-a Preko, priključili su im se kolege iz Kukljice te brojni mještani i vikendaši, a vrlo brzo pomoć je stigla i iz zraka. Kao da smo slutili da će se i kod nas nešto dogoditi, imali smo pojačanu pripravnost. Nažalost, slutnje su se obistinile i koliko god je to nezahvalno zaključivati, uvjeren sam da je i ovaj požar podmetnut. Kad smo došli, prioritet nam su nam bile ugrožene kuće, dodaje Ivanov te ističe da su kanader i zračni traktor bacili 16 vodenih bombi na goruće raslinje i šumu i tada su vatrogasci požarište stavili pod kontrolu.

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

UDRUGA IDRO KUPILA 12 NAPRTNJAČA ZA GAŠENJE ŠUMSKIH POŽARA

i raznolikom autohtonom mediteranskom vegetacijom, zbog čega Ugljan još i nazivaju “Zelenim otokom”. Prekriven je mediteranskom makijom, borovim šumama, brojnim maslinicima, smokvama, bajamima i vinovom

Zbog lanjskog požara u Čeprljandi i

lozom. Mještani Čeprljande svjesni su

ovogodišnja dva na području Ugljana,

ljepote i bogatstva svog otoka i mjesta te

u Ljokinima i Batalaži, članovi Udruge

će zajedničkim snagama i dalje nastaviti

Idro iz Čeprljande pokrenuli su hva-

raditi na čuvanju i zaštiti tog prostora.

levrijednu akciju. Odlučili su kupiti 12 naprtnjača za gašenje šumskih požara

Ujedno zahvaljuju tvrtki Vatromax

koje će financirati novcem udruge, a

K.M.B koja je Udruzi Idro donirala 12

naprtnjače će biti korištene (zlu ne tre-

kombinezona kao nadopunu već kupl-

balo!) u svim intervencijama prilikom

jenoj vatrogasnoj opremi i mole sve

gašenja šumskih požara.

koji su u mogućnosti ili imaju želju da kontaktiraju Udrugu Idro zbog donacije

Posebno ističu kako cijeli otok, a samim

vatrogasne opreme.

time i mjesto Ugljan, obiluje bujnom

www.nasiskolji.hr

PROSINAC 2017.

VIJESTI

U UPRAVNIM VIJEĆIMA ŽUPANIJSKIH USTANOVA PETERO PREDSTAVNIKA OPĆINE PREKO Zadarski župan Božidar Longin imenovao je sredinom studenoga nove članove upravnih vijeća u ustanovama u kojima je osnivač Zadarska županija. S područja Općine Preko u upravna vijeća imenovano je petero je ljudi, što je, prema mišljenju općinskog načelnika Jure Brižića, rezultat je dobre suradnje Općine Preko i Zadarske županije -Nadamo da se da će naši predstavnici pridonijeti uspješnijem, transparentnijem i boljem radu ustanova u čijim će upravnim vijećima raditi, dodao je Brižić.

PLETENJE SIKNJICA – ZABORAVLJENI ZANAT Najprije se vlati sita sortiraju prema debljini i dužini. Duže vlati se upotrebljavaju za proizvodnju većih, a kraće za proizvodnju manjih siknjica. Prije pletenja vlati sita moraju se namočiti da se lakše savijaju i ne pucaju prilikom pletenja, najbolje u moru... Objašnjavao je na radionici pletenja siknjica u POU Dom na žalu 2. kolovoza Boris Travica iz Mrljana. Siknjice je, kaže, naučio je raditi od poznatog majstora toga danas zaboravljenog zanata gospodina Meštrića iz Kukljice.

Za predsjednika Upravnog vijeća Javne ustanove Agencije za razvoj Zadarske županije – ZADRA NOVA imenovan je Ante Župan, mag. novinarstva. Za predsjednicu UV-a Psihijatrijske bolnice Ugljan imenovana je Ingrid Melada, prof., a za članicu Anka Šušak, prof. Jasna Marcelić. dipl. nov. univ. komp. polit. imenovana je za članicu UV-a Doma za starije i nemoćne osobe Zadar, a otprije je član UV-a Županijske lučke uprave Zadar Endi Ćuća, ing. pom. prom.

PROŠLOST SESTRUNJA NA STARIM FOTOGRAFIJAMA U STARIM DVORIMA

“Sestrunjsko lito” nikad nije bilo bogatije događajima, a uoči Sestrunjske noći, 28. srpnja Sestrunjci su u Klancu u Starim dvorima otvorili izložbu fotografija i vratili se u prošlost svoga otoka. Fotografije su se prikupljale cijele godine, digitalno obradile i arhivirale. Dio ih je otisnut i izložen u osvijetljenom Klancu Starih dvora skupa sa starim stvarima koje su se nekad koristile, a dio je prikazan na kino-platnu. 40

Siknjica (sito) sastoji od pletenog dijela i oboda. Sirovina za pleteni dio su vlati sita (lat. Juncus scirpus) koje Travica bere na području Nina i Privlake jer rastu samo na boćatu terenu, ili, pak, na otoku Rabu odakle je rodom njegova supruga. Nekad je sita bilo u i Lukoranu. Manji obod za siknjicu radi od drva smreke, a veći od jele. Cijelu siknjicu potom učvrsti konopom za pletenje mreža. - Treba biti vješt prilikom branja sita jer je sito dosta oštro pa se čovjek lako ubode. Treba biti oprezan i prilikom bušenja oboda da se ne ozlijediš čeličnom iglom, a na kraju nerijetko osvane i pokoji žulj na prstima od stezanja obruča kojim se određuju oblik i čvrstoća siknjice, pojasnio je Travica polaznicima radionice. NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

DALMATINSKA KRALJICA VOĆA ZASJALA NA “UGLJANSKOJ SMOKVARICI” Desetak izlagača s Ugljana i Pašmana, više od 20 različitih kolača, slastica svih vrsta, likeri, rakije, sokovi, džemovi, namazi, sušene, svježe... S origanom, čilijem, rogačem ili lavandom... Sve to moglo se naći i kušati na prvoj “Ugljanskoj smokvarici”, malom otočnom sajmu posvećenom smokvi - zabranjenom voću Mediterana, dalmatinskoj kraljici voća, nepravedno zapostavljenoj hraniteljici mnogih otočnih i primorskih obitelji u neka davna vremena. Nasreću, zaboravu ju je otrgnuo zadarski Festival smokava OPG-a Babac-Damjanić iz Poljica, koji je u desetoj godini postojanja smokvu “vratio” otočanima. - Naši su ljudi vrlo maštoviti i kreativni, izvukli su stare recepte i čini se da se smokvi ponovno vraća titula kraljice dalmatinskog voća, komentirala je Emila Šimičić Bajlo iz LAG-a Mareta, koji je uz POU Dom na žalu 7. rujna na Mulu u Preku organizirao “Ugljansku smokvaricu”. U pripremi zaboravljenih delicija pridružili su im se slastičarnica Plavi Jadran i Udruga žena Luzor, a izložbu posvećenu zabranjenom voću priredio je Senko Sorić.

MAŽORETKINJE ODLIČNE NA EUROPSKOM PRVENSTVU Udruga Zadarske mažoretkinje i Mažoretkinje otoka Ugljana i Pašmana sudjelovale su 9. i 10. rujna na Europskom prvenstvu i osvojile 12., odnosno 14. mjesto. Na prvenstvu koje se održalo u Laškom u Sloveniji, natjecalo se 1418 plesačica sa 87 formacija i 176 neformacija iz Hrvatske, Austrije, Bosne i Hercegovine, Češke, Crne Gore, Srbije, Rumunjske, Francuske, Slovenije... - Zahvaljujemo otočnim općinama Preko, Kali i Pašman, Turističkoj zajednici Preko, Gradu Zadru, Zadarskoj županiji, Turističkoj zajednici Sukošan, udrugama Ribarske noći i Kualjska mladost što su nam pomogli, podržavali i prepoznali naš rad, trud i vrhunske rezultate. Veliko hvala za odlične rezultate našim djevojkama, Bernardi Klarin iz Preka, Lauri Kurta, Veroniki Dijan, Marini Šljivac i Anđeli Perin, kazala je predsjednica Udruge Mažoretkinje Ugljana i Pašmana i trenerica Željka Vitlov. Europsko prvenstvo mažoretkinje su izborile dobrim rezultatom na državnom prvenstvu u Karlovcu.

KERAMIČKE VIZURE ZADRA SAMOUKOG SLIKARA JADRANA ZELENČIĆA Kako Zadar izgleda u keramici, pokazao je 21. kolovoza u POU Dom na žalu Jadran Zelenčić, samouki slikar, portretist iz Kali. Svoje impresivne keramičke slike s motivima Zadra i života uz more predstavio je na samostalnoj izložbi, a da je riječ o posebnom likovnom izričaju, kazao je otvarajući izložbu PROSINAC 2017.

Zelenčićev kolega, slikar Tomislav Košta, ističući da su Zelenčićeve slike najkvalitetniji radovi predstavljeni u ljetnom programu Doma na žalu. Jadran Zelenčić za sebe kaže da mu je specijalnost istraživanje, upotreba novih boja i tehnika, pa u izradi svojih umjetničkih djela koristi sve što mu se učini zanimljivim, od boja za zidove, boja za željezo, sve do slaganja keramičkih pločica kako bi dobio zanimljiv kolaž. 41

NAKON KRATKE I TEŠKE BOLESTI U 74. GODINI NAPUSTIO NAS JE SENKO SORIĆ

“Bio sam kompletno uronjen i utopljen u ljude i sredinu iz koje sam potekao”

IN MEMORIAM

apustio nas je Senko Sorić! Dobri duh

A u životu našega Senka njih je uistinu bilo na-

svoga rodnog Preka, Poljane u kojoj

pretek. Teško ih je pobrojati, izdvojiti. Bez njego-

je živio, cijelog otoka Ugljana, Zadra...

va rada, angažmana i entuzijazma teško je zam-

Umro je iznenada, tiho, kao što je i živio, u noći

isliti kulturni život Preka, Zadra, otoka Ugljana.

sa 22. na 23. studenoga, nakon kratke i teške

Posebno je bio ponosan na izvornu folklornu

bolesti u 74. godini.

grupu Kanica, koju je osnovao na poticaj Smotre folklora. Intenzivno je snimao, najčešće na rod-

„Sve što nam život naplavi u dobru i zlu, materi kroz

nom otoku jer je, kako je volio reći, bio komplet-

ruke, dušu i skute, prođe šuljajući se polako, polako,

no uronjen i utopljen u ljude i sredinu iz koje je

a zrcali joj se u naboranim obrazima i smežuranim

potekao…

rukama, u onom blagom i samozatajnom smiješku, skrušenoj molitvi, u prekrasnom i prkosnom stasu. To

Amaterskim radom u kulturi Senko Sorić

je naša žena otočanka!“

bavio se od 1963., kada je u Preku osnovao Omladinsku pozornicu na kojoj kao redatelj

Tim se riječima Senko zahvalio „meštrovicama

i scenograf okuplja učenike i studente. Četiri

života“, ženama koje su tako snažno utjecale i ob- godine kasnije utemeljio je izvornu folklornu likovale život jednog od najznačajnijih i najplod-

skupinu Kanica. Generacije plesača prve ple-

nijih preških umjetnika, neumornog i svestranog sne i životne korake učinili su upravo u Kanici Senka Sorića.

koja je, plešući „Priješko kolo“, gostovala diljem zemlje i inozemstva. Senko Sorić utemeljitelj

Posveta je to kojom nas je uveo u fotomonograf-

je i prvi predsjednik Matice hrvatske u Pre-

iju „Umorne ruke“, jedno od svojih najvećih djela ku, na izvornom govoru Preka pisao je crtice koje nam je ostavio u ostavštinu. Kada smo radili

iz otočnog života, poeziju, prozu, kratke jed-

intervju u povodu izlaska monografije, kazao je

nočinke. Napisao je i prvu knjigu dijalektalne

kako su upravo „Umorne ruke“ kruna njegova

proze svoga kraja pod nazivom „Miz život“,

rada, ali da je posvećuje preškim ženama jer želi

za koju je 1999. nagrađen srebrnom poveljom

da one zauvijek ostanu ovdje, onakve kakve jesu.

Matice hrvatske. Suosnivač je tradicionalnog ljetnog zavičajnog programa „Večer na

-Pamtim ih od 50-ih godina prošlog stoljeća na

Brižićevin dvuoru“, organizator je stručnih

ovamo. Pamtim i svaku koricu kruha koju su

skupova, predavanja, izložaba, humanitarnih

ispekle, i kako je korica bila tvrda sedmi dan, a

akcija, neumorni istraživač otočne baštine i

opet tako slatka, prisjećao se tada Senko. Godine

tradicije, nositelj Spomenice Domovinskog

1961. prvi je put uzeo fotoaparat u ruke i otvorio, rata. Fotografije nadahnute ljudima, morem prema vlastitu priznanju, novo poglavlje preške

i otočnim pejzažima samostalno je izlagao u

povijesti, ali i svoga života.

Preku, Zadru, Zagrebu, Čakovcu, Pečuhu...

-Sjećam se tih bijelih lancuna. Bila je to bjelina

Bio je aktivan praktički do posljednjeg dana,

do neba! A sve kroz ruke, sve po mocirama. One

surađivao s Udrugom žena Luzor, u KUD-u

su živjele sretno s komadićem kruha i gutljajem

Preko, bio suradnik Naših školja, vodio ljetne

crne žitene kave. Eto to je podloga moga polus-

foto-radionice kroz koje je prošlo više desetaka

toljetnog rada u Preku, objašnjavao je dok smo

mladih… Bio je neumoran, dobrohotan, otvoren

listali „Umorne ruke“, a svaka fotografija na kojoj za svakoga i sve. Odlaskom Senka Sorića kulsu ovjekovječene žene u fuštanu, portretirane

turni i društveni život Preka više neće biti isti.

bez pomagala i „photoshopa“, bez namještanja i šminke, pričala je svoju priču. PROSINAC 2017.

Dragi Senko, veliko hvala za sve što ste nam dali!

VIJESTI

SESTRUNJCI SU DOBROGA ZDRAVLJA JER ŽIVE MIRNIM OTOČNIM ŽIVOTOM Dr. Zvonko Mišlov iz ambulante Ugljan prvi put je na otoku Sestrunju proveo zdravstveno-edukacijsku ak iju jerenja tlaka i ećera u krvi

d 40-ak pregledanih pacijenata, tek ih je nekoliko imalo povišen šećer u krvi i povećan

indeks tjelesne mase. Zdravstveno stanje više je nego zadovoljavajuće, gotovo idealno, pogotovo ako se uzme u obzir da je riječ o ljudima starije životne dobi, između 70 i 90 godina. Zaključak je to javne zdravstvenoedukacijske akcije koju je prvi put na Sestrunju, na zamolbu Mjesnog odbora, u srpnju organizirao i proveo dr. Zvonko Mišlov iz Ambulante Ugljan, kojoj i inače, osim Ugljanaca, gravitiraju stanovnici Sestrunja i Rivnja. -Mjerili smo tlak, šećer u krvi i indeks

88-godišnja Rajka Šužberić ,najstarija

tjelesne mase, i to za svim stalnim i

stanovnica Sestrunja. Ima ih, kaže,

privremenim stanovnicima otoka,

desetoro starijih od nje, ali su razasu-

bez obzira na to jesu li naši pacijenti

ti svijetom. Ona jedina živi 365 dana

ili ne, govori dr. Mišlov, kojega su u

na svom rodnom otoku. A i jedina je

središtu mjesta, ispred trgovine, koja

toga dana bila stara i stalna pacijentica

je i inače epicentar svih zbivanja na

dr. Mišlova, koji već više od 20 godina

otoku, dočekali i „Amerikani“ , domaći

pomno ispunjava njezin zdravstveni

i Sestrunjci pristigli na odmor sa svih

karton.

strana svijeta. -Evo, pogledajte, dobrog je zdravlja, Žene su bile brojnije, ali one su, tvrdi

dobro se čuva. Što se čini hranidbenih

liječnik, i inače revnije i više paze na

navika i tjelesne aktivnosti, gospođa

zdravlje. Muški su dobacivali sa susjed-

Rajka sve je prilagodila svojim godina-

nog stola, ali su se na kraju ipak poko-

ma. Ukratko, zdravstveni status – od-

rili i stali u red. A među svima njima i

ličan! Muči je jedino reuma. Tlak joj

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

TISUĆU PREGLEDA MJESEČNO Boravak na Sestrunju i razgovor dr. Mišlova s tamošnjim pacijentima svakih nekoliko minuta prekidali su telefonski pozivi pacijenata s Ugljana. je 140/80 - idealan, a šećer 6,6. Indeks tjelesne mase također idealan!, zadovoljno će dr. Mišlov. A zadovoljstvo ne krije ni gospođa Šužbarić i ponosno dodaje kako živi sama, sadi vrt, cijepa drva…

“

Kaže kako inače obavlja oko 1000 pregleda mjesečno, a u srpnju i kolovozu kroz njegovu ambulantu prođe još najmanje 400 stranaca, turista, vikendaša. -Takvo povećanje bilježi, primjerice, i zadarska bolnica i mnoge

Zdravstveno stanje Sestrunjaca vi e je nego za ovoljavajuće pogotovo ako se uzme u obzir da je rije o lju i a starije životne o i s atra r i lov

druge ambulante na Jadranu. To je normalno ljeti. Više je stanovnika na otoku i više je posla, a mi pružamo zdravstvenu zaštitu svima, bez obzira na to jesu li moji pacijenti ili ne. Ipak, čini mi se da je pritisak ovoga ljeta veći nego prijašnjih godina. A i bolesti zbog kojih ljudi dolaze specifične su za ljetne mjesece. Tu prije svega mislim na

- Sama brinem o svemu. Imam troje

povećan broj trauma, febrilnih

djece i petero unučadi, ali ne žive na

stanja, enteroviroza… Ove godine,

otoku. Dolaze vikendom i ljeti. Kupe mi

recimo, ima puno više impetiga,

drva, donesu hrane iz grada, pomognu

bakterijske upale kože, posebno kod

koliko treba. Brinu se oni da meni ništa

djece, pa savjetujem roditeljima da

ne fali, ali još mogu sama i volim radi-

malo više pripaze gdje djeca sjedaju,

ti u vrtu i oko kuće. Zimi i po tri dana

gdje se igraju … Velika je cirkulaci-

nikoga ne vidim, ali ne žalim se, kaže.

ja ljudi, kućnih ljubimaca… Više je

Na naše pitanje/konstataciju da dobro

smeća, prljavštine, a uz to su i vrlo

zdravlje zasigurno duguje mediteran-

visoke temperature.

skoj prehrani, ribi i povrću, spremno odgovara. „Ne jedem ribu!“.

Naprosto, ljeto je i treba se tome prilagoditi, upozorava dr. Mišlov.

- Ne jedem ribu jer je ne volim. Mi smo bili siromašni, dobru bijelu ribu smo PROSINAC 2017.

VIJESTI

prodavali, a nama je ostajala sitna plava riba koju

pomagala mjeriti šećer. Tu je i naša

nikad nisam voljela. Najdraže su mi mesne juhe

mala ambulanta u kojoj se uvijek može

i voće. Djeca mi svaki put donesu po pet, šest

pružiti prva pomoć, a i ovoga smo puta

kilograma mesa i onda kuham juhe. Voće imam

donijeli zavoje, sterilne gaze, lijekove

svoje ili kupim banane, a za večeru uvijek jedem

za kronične bolesnike, za povišeni tlak,

dvopek ili kolač s mlijekom, objašnjava.

šećer, reumatske bolesti, pokazuje dr.

Dr. Mišlov, pak, smatra da su gospođa Šužberić,

Zvonko Mišlov s kojim je u obilasku

kao i svi koje je toga dana pregledao, dobroga

pacijenata ovoga puta bila i dr. Julija

zdravlja jer žive mirnim otočnim životom.

Mišlov iz zadarskoga Zavoda za javno zdravstvo.

- Jako smo zadovoljni zdravstvenim stanjem otočne populacije. Koliko god im bilo teško zbog prometne izoliranosti, udaljenosti od velikih središta, oni su zadovoljni ovdje, a to se vidi i po njihovu općem zdravstvenom stanju. Žive u antistresnom okruženju, a znamo da je stres jedan od okidača za mnoge bolesti, napominje.

Oboje liječnika smatraju kako su ovakve akcije nužne kako bi se na vrijeme uočio faktor rizika za kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti od kojih se u biti najčešće i obolijeva i od čega je i najveća smrtnost u Hrvatskoj, EU, SAD-u…

Prisjeća se kako je nekada na Sestrunju imao 40-ak stalnih pacijenata, a sada jedva pet, šest. S medicinskom sestrom Anom Graf Štrmelj obilazi ih dvaput mjesečno, po potrebi i češće. Ako je nešto izvanredno i hitno, čuju se telefonom i odmah na otok dolazi ekipa Hitne medicinske pomoći iz Kali. -Ljeti je tu i medicinska sestra Lovorka Vrkić koja uskoči ako nešto zatreba. I sada nam je

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

STIGAO I BEŽIČNI INTERNET Sa zimskih 11, Sestrunj u ljetnim mjesecima dođe do 200, 250 stanovnika. Doputuju Amerikanci, Francuzi, Švicarci, Austrijanci, Kanađani… Vikendaši iz Zadra, Zagreba, Rijeke, Virovitice… „Gužva“ na otoku vidljiva je na svakome koraku… -To je Sestrunj ljeti! Mlađi će ostati dva, tri tjedna, a stariji do kasne jeseni. Nakon toga ponovno ćemo utonuti u zimski san, kaže Nenad Šužberić, predsjednik Mjesnog odbora, koji je s novoosnovanom Udrugom Estium pokrenuo niz aktivnosti, od uređenja mjesta, prilaznih betonskih putova do organiziranja različitih zabavnih događanja. -Dobro surađujemo i s Općinom Preko, dobili smo bežični Internet u središtu mjesta, ovih dana trebala bi krenuti obnova dotrajale brodske čekaonice u uvali Kablin, a planiraju i obnovu križa na Punti križa, simbola pomorstva na Sestrunju. Već su počele pripreme, kalup se radi u Zadru, a betonirat ćemo tamo, na terenu. Puno je poslova, planova još više i voljeli bismo što više toga realizirati, najavljuje Šužberić.

PROSINAC 2017.

POEZIJA

MORE U DUŠI Kako je dobro Kad more se budi Udahnuti miris Njegovih grudi. Uroniti misli ipku o pjene Dodirnuti dugu vrelu Na njegovu tijelu Oseke i plime Njegove su mijene ao snaga i nježnost o i a žene le a ka en iće a žalu rvene arene i žute Kako ih more jednako ljubi nježno povla i Pod svoje skute. Ljepota te zanosne igre ora i žala Toplinom mi dušu opija cijelu Bilo da je bonaca Ili fortuna juga Na njegovu tijelu.

SAN Tamo gdje val u iva na pre ivni žal ta o ću ja apato dozivati ime tvoje. Tamo gdje val okruni na pre ivni žal ta o će vitar aptati a pri o sa u ja oći ću o a u luku mirnoga sna, ra irit ću ruke obrgiliti tebe u svoj zagrljaj. ju it ću svaku stopu svaki kamen mi drag, ostvarit ću ugo oj ragi željeni i san Mercedes Ceda Barić

Sonja Kačan

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

Prečani i ove godine odali počast poginulim lavandijerama Jedan od najtragičnijih događaja u povijesti Preka i otoka Ugljana zbio se na Dušni dan, 2. studenoga 1891. godine. užnu obljetnicu, kao i svake godine, obilježili su članovi KUD-a Preko, Udruge žena Luzor i brojni Prečani, koji su poslijepodne nakon molitve na groblju sa župnikom don Borisom Pedićem zapalili svijeće i položili cvijeće pokraj spomenika priješkim lavandijerama.

dubinu od tri metra. Od 31 putnika, sedam muškaraca i 24 žene, stradale su one lavandijere koje su pod palubom štitile rublje. Najstarija lavandijera imala je 75 godina, najmlađa 14, a među poginulima bile su i dvije trudnice.

U čast svim priješkim ženama i lavandijerama, kipar Anselmo Dorkin u središtu Preka podiMatija Babin, Jakova Dorkin, Ivana Dorkin, Luce gao je spomenik “Naša mati”. Posvetu stradalim ženama napisao je i Stjepan Benzon, čije Dorkin, Tomica Dorkin, Tonina Dorkin, Gašpa je stihove za pjesmu “Šesnaest lavandijera” Jurin, Bara Jurin, Ivana Lovrić, Šimica Lovrić, Matija Markulin, Matija Martinov, Stoša Mašina, otpjevao Vice Vukov, a slikar Milan Generalić naslikao je sliku “Lavandijere” u tehnici freske. Gašpa Matacin, Tomica Matacin i Kate Mazić 16 prijeških lavandijera stradalo je u prevrtanju Godine 1991. glazbeno-scensko djelo “Rekvijem za 16 lavandijera” napisali su Slavko Govorbroda koji je prevozio čisto rublje za zadarske čin i Ivo Nižić, a svoju fotomonografiju “Umorne gospodske obitelji. Nesreća se dogodila u 7 ruke” vrijednim priješkim ženama darovao je sati pokraj otočića Galevca, kada se brod u prije tri godine i fotograf Senko Sorić. orkanskom nevremenu prevrnuo i potonuo na

PROSINAC 2017.

VIJESTI

Na Rivanj stiglo novo zvono za Crkvu sv. Jelene Zvono je kupljeno od milodara vjernika, a preslicu od bračkog kamena darovao je Andro Brozović odinu na izmaku stanovnici Rivnja najviše će pamtiti po novom zvonu kupljenom za Crkvu sv. Jelene na njihovu otoku. Tvrde Željko Radulić, predsjednik Mjesnog odbora, i njegova „desna ruka“ Dušan Fatović.

- Radilo se dosta, čistili su se poljski i šumski putovi i ceste, Općina Preko i komunalni radnici s naših desetak volontera pomogli su da se urede stari put i skale prema crkvi, put do groblja i cesta uz more. Ipak, nama je najvažnije da je kupljeno zvono za crkvu, i to od milodara vjernika, a Andro Brozović s Brača, čija je mama Miranda Radulić rođena na Rivnju, darovao nam je preslicu za zvono izrađenu od bračkog kamena. Župnik don Stjepan Vinko naručio je zvono u Zagrebu i sad samo čekamo ljepše vrijeme da ga postavimo, kažu uglas Radulić i Fatović te ističu kako su dobrovoljnim prilozima za zvono prikupili 5500 kuna.

Sestrunja, dolaze Rivanjci koji žive u Zadru, vikendaši. Već od Uskrsa, kad se proljepša i zatopli, na otoku je mnogo življe, a pogotovo ljeti. Već smo se navikli živjeti bez trgovine i normalne opskrbe, po spizu idemo u Muline ili nam naši donesu iz grada lijekove i sve što nam treba, kaže Fatović, koji je sa sumještanima volonterski obavio sve pripremne radove da crkva napokon dobije struju. - Dovukli smo kabele, razvukli ih po crkvi, obavili sve monterske i zidarske radove… Sad je na HEPU-u da nas spoji, objašnjava i dodaje kako se nadaju da će im Općina Preko pomoći u tome, kao što im i inače izlaze ususret koliko god je moguće. O Crkvi sv. Jelene, koja je sagrađena prije 140 godina, brine Dušan Fatović. Što sam, što sa sumještanima i prijateljima, dosad je obojao zidove, strop, na pod postavio mramorne ploče, izradio nove ormare, klupe, organizirao gradnju novog zvonika s dva zvona, koji je 2007. godine blagoslovio nadbiskup Ivan Prenđa.

U maloj otočnoj zajednici, koja ne broji više od 20-ak stalnih stanovnika, ljudi su upućeni jedni na druge. Međusobno se pomažu, priskaču u svim mogućim situacijama. - Malo nas je ovdje, ali ne žalimo se. Dolazi nam dr. Zvonko Mišlov iz Ugljana, tu je i naša poštarica Zdravka sa 50

NAŠI ŠKOLJI

POEZIJA

O SLOBODI…

Govori mi o slobodi… Govori mi o nebu, Svoj silini mora… O rivu sa sar en ro i a a neu orno plovu, Ko zna di… Ne govori mi o judima, o njima ne znamo ništa. ovori i o jatu ti a a ki aju krila u silini sebe, I vodi me… Vodi… Govori mi o buri, jugu. a sa o a i ni te puste ona e O sanjari a a ez krila letu O tome mi govori, lipoto moja. Krletki bez tice, O muzici bez kraja, vitu ez krune zastava oje kože O O O O O NIŠTA. O bosoj dici... O ećala si o rasti neće o nika a NIKADA VIŠE… Vodi me… Vodi...

Marin Franić

PROSINAC 2017.

VIJESTI

U REKORDNOJ SEZONI POVEĆANJE U DOLASCIMA I NOĆENJIMA Od stranih turista najbrojniji su bili Slovenci, slijede Nijemci , Austrijanci i Poljaci

ekordna posjećenost na razini cijele

što nedostaju podaci iz nautičkih luka, a to na-

države, produljenje sezone i bogatija

vodi samo na jedan zaključak – da se statistička

ponuda obilježili su i turističku godinu

metodologija za marine na razini cijele države

na našem otoku. Turistička zajednica Općine

trebala hitno mijenjati.

Preko u prvih deset mjeseci 2017. ostvarila je 11.005 dolazaka i 109.145 noćenja, što je 14, od-

Prema podacima turističkih dolazaka, u mjesti-

nosno devet posto više nego prethodne godine.

ma na području koje pokriva TZO Preko (Preko, Poljana, Sutomišćica i Lukoran) domaći gosti

- Od toga je u nautičkom turizmu (charter)

ostvarili su 27.141 noćenja. Od stranih turista

zabilježeno samo 308 dolazaka i 1707 noćenja,

Slovenci (24.868), slijede Nijemci (16.805), Aus-

i to u Marini Preko, jer Olive Island Marina u

trijanci (6936) te Poljaci (5859 noćenja), a za 1707

Sutomišćici nema charter tvrtke, pa i ne os-

noćenja ostvarenih u charteru u Marini Preko,

tvaruje noćenja, a podatke za tranzit i stalne

nažalost, nema podataka o državi dolaska.

goste u marinama nemamo jer se oni jednostavno ne bilježe. Što je, smatram, izvan svake logike i na taj smo način zakinuti za najmanje 35 posto noćenja na cijelom području TZO Preko, kaže Ante Brižić, direktor Turističke zajednice Općine Preko.

Devet ugljanskih naselja bilježi 13.270 ukupnih dolazaka, domaćih turista 2623 i stranaca 10.647

Napominje kako od 2010. godine nemamo pravu sliku turističke sezone upravo zbog toga

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

I na području Turističke zajednice mjesta Ugljan ostvareno je povećanje, i to 11 posto više u dolascima i sedam posto više u noćenjima nego lani. Prema podacima koje nam je dostavila direktorica TZ mjesta Ugljan Marina Belić Telac, devet ugljanskih naselja bilježi 13.270 ukupnih dolazaka, domaćih turista 2623 i stranaca 10.647.

CIJELI OTOK POKRIVEN POINTERS APLIKACIJOM

Noćenja je, pak, ukupno bilo 145.858, od čega na domaće otpada 44.143, a na strane turiste

Turističke zajednice otoka Ugljana -

101.715. Povećanje turističkog prometa na našem

Preko, Ugljan, Kali i Kukljica, uz

otoku uklapa se u cjelokupnu sliku i rezultate

podršku općinskih uprava, ušle su

rekordne sezone u Zadarskoj županiji, koja je

ove godine u projekt Pointers

prema podacima sustava eVisitor četvrta župani-

osječke IT tvrtke Apria.

ja u Hrvatskoj – do kraja listopada zabilježeno je 13,5 milijuna noćenja.

Riječ je o turističkom market-

Na nacionalnoj razini, strani turisti ostvarili su

personalizirane digitalne aplikacije

16,3 milijuna dolazaka (+14 posto) i 89,3 milijuna noćenja (+12 posto), a poraste bilježe i domaći turisti s rastom od osam posto u dolascima i 14

inškom projektu s ciljem stvaranja za otok Ugljan, besplatne za korisnike, koja je svojevrstan vodič i donosi informacije o plažama,

posto u noćenjima.

događajima, gastro ponudi, za-

Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke

biciklističkim rutama, free WI Fi

(20,7 milijuna noćenja), Slovenije (10,1 milijuna noćenja), Austrije (7,6 milijuna noćenja), Poljske (6,3 milijuna noćenja) i Češke (5,4 milijuna noćenja). Od ukupnog broja noćenja najviše ih je ostvareno u objektima u domaćinstvu (34,8 milijuna noćenja, +15 posto), hotelima (24,3 milijuna noćenja, +6 posto) te kampovima (18,7 milijuna noćenja, +9 posto).

bavnim sadržajima, noćnom životu, točkama, informacijama za nautičare, kulturnoj i prirodnoj baštini. Aplikacija je obogaćena fotografijama, video-materijalima, snimkama VR360* koji su dostupni na sedam platformi Pointersa (Android, iOS, WEB, Facebook, Twitter, Instagram, YouTube) i sadrži tekstualni opis svih komercijalnih sadržaja pojedinačno na hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku, dodavanje profila turističke zajednice na Google My Business uključujujći označavanje lokacije na Google Mapsu. Aplikacija je startala 15. lipnja, sve stranice otočnih turističkih zajednica su umrežene i podaci će se ažurirati svaka 24 sata.

PROSINAC 2017.

Lijepom našom

NAŠI ŠKOLJI

PROSINAC 2017.

KULTURA/ZABAVA

iše od 800 gledatelja uživalo je u gotovo trosatnom programu najdugovječnije emisije Zabavnog programa Hrvatske televizije “Lijepom našom”, koja se 17. listopada snimala u Preku.

Na velikoj pozornici sportske dvorane OŠ Valentina Klarina nastupilo je više od 150 izvođača s otoka Ugljana, Pašmana i šireg zadarskog područja, sve redom, kako je kazao urednik i voditelj Branko Uvodić, čuvari otočne kulturne baštine i tradicije. - Dugo ste nas čekali i sada kada smo napokon stigli na vaš lijepi otok, ne štedite dlanove, pozdravite izvođače, pjevajte s njima i uživajte. Pokazat ćemo kako se živi danas, ali se i prisjetiti svih onih koji više nisu s nama, a ostavili su neizbrisiv trag u našim životima, pozvao je Uvodić publiku koja je do posljednjega mjesta ispunila parket i tribine školske dvorane.

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

“

ugo ste nas ekali i sa a ka a smo napokon stigli na vaš lijepi otok, ne štedite dlanove, poz ravite izvo a e pjevajte s nji a i uživajte

Emisija koja se prvi put snimala na jednom od zadarskih otoka predstavila je sve što nudi otok Ugljan, od pjesme, plesa, gastronomije, običaja, tradicijskog načina života i duha koji se stoljećima njeguje i održava bodulski način življenja. U programu koji se u dvije emisije emitirao 4. i 11. studenoga, nastupili su KUD Preko i Udruga žena Luzor, Udruga Điran iz Ugljana, Udruga sv. Mihovila iz Poljane, KUD sv. Ante iz Lukorana, Kualjske posestrine i pobratini, Udruga žena sv. Fume iz Sutomišćice, KUD Bokolje iz Dobropoljane, Dječja klapa Balinijera, Ženska klapa Zikva iz Pašmana, Klapa Školji, Klapa Bibinje i Ivica Sikirić Ićo, tamburaški sastav Fijaker iz Osijeka, klape Niko i Munita, Oliver Telac, Basket klapa otoka Ugljana, Banana bend, David Ricov, Marina Tomašević i Zoran Jelenković, Đani Sipaničev i Đani Maršan... Zabavno-glazbena emisija “Lijepom našom” urednika i voditelja Branka Uvodića pokrenuta je 1996. godine. Dosad je snimljeno oko 650 emisija diljem Hrvatske i BiH, a osim Uvodića, u ekipi je 55 ljudi – scenografi, rasvjetljivači, kamermani, tehnika iz reportažnih kola, šminkerica, rekvizita... Producent je Zdravko Sandrin, redatelj Vladimir Koščević, asistentica redatelja Aleksandra Haller te sekretarica redatelja Marijana Duler.

PROSINAC 2017.

KULTURA/ZABAVA

„ZADNJA POSTAJA“ ZA RATOM NAPAĆENE I IZMUČENE VUKOVARCE Zbor Condura Croatica i KUD Preko na dvodnevnom gostovanju u Vukovaru izveli zavi ajni pasionski oratorij

ila je to izvedba pod posebnim emo-

Cecilije Župe Preko, Mali dječji zbor i članovi

tivnim nabojem! Bio sam u Vukovaru

KUD-a Preko te Udruge žena Luzor iz Preka.

prije rata, ali ovo što smo sada doživje-

Iako s oratorijem „Zadnja postaja“ već gotovo

li i vidjeli, u najmanju je ruku potresno, kazao

desetak godina gostuju diljem Hrvatske, drama

je prof. Ivo Nižić, glazbeni pedagog, skladatelj

ovog pasionskog skazanja s ishodištem na otoku

i dirigent, autor glazbe i teksta pasionskog

koji pluta morskom pustinjom, stazama tmi-

oratorija „Zadnja postaja“, koji je posljednjeg

na, noseći u sebi sudbinu zavičaja, domovine

vikenda listopada u Župnoj crkvi sv. Filipa i

i kozmosa, za izvođače, autora i redateljicu i

Jakova u Vukovaru izveo Mješoviti pjevački zbor

dramaturginju Milenu Dundov ostat će duboko

Condura Croatica iz Zadra, članovi Zbora sv.

urezana u sjećanju.

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

PRAVI PREŠKI PROJEKT Oratorij „Zadnja postaja“, kao i ostale programe u kojima su dosad uspješno surađivali Mješoviti pjevački zbor Condura Croatica i preški zborovi i udruge, snažno podupire KUD

- Ovo je, može se reći, zavičajna patnja, patnja otočana, ali ona se ipak reflektira i na patnju cijele Hrvatske. Priča o našoj otočnoj muci, kao što smo vidjeli, korespondira s patnjom koju je proživio Vukovar i koja je ovdje dobila novu dimenziju i naboj, a to se vidjelo i na izvođačima jer svi su bili nekako usplahireni i pod posebnim emotivnim pritiskom i željom da iznjedre najbolju izvedbu, smatra prof. Nižić. Zadovoljstvo nije krila ni dramska umjetnica Milena Dundov, koja ističe da su se svi jako dobro snalazili, dali maksimum od sebe, a iako je riječ o otočnoj priči, publika ju je razumjela i shvatila poruku. - Kad smo obnavljali tekst, rekla sami im da idemo u grad koji je ranjen i da ništa ne trebaju ni tražiti ni izmišljati. Tamo je rana, tamo je muka, igrajte za muku Vukovara! Prožmite je sa svojom otočnom mukom i spojite je s mukom Božjom.

Preko. Predsjednica KUD-a Vesna Dunatov i dugogodišnja članica te organizatorica gostovanja Sabina Batistić, ističu da KUD planira i organizacijski i financijski, od sredstava koja dobiva iz proračuna Općine Preko, pratiti dva velika projekta - oratorij i pjesničku manifestaciju Večer na Brižićevin dvouru. -To su iznimno kvalitetni projekti u koje su uključeni mnogi Prečani, naši članovi. Primjerice, u oratoriju, na sceni, kao izvođači, sudjeluje 30 Prečana, tu su i naša dva tehničara te još desetak naših sumještana koji su članovi zbora Condura Croatica. Naš najstariji glumac, gospodin Miljenko Gregov, ima 78 godina, a najmlađi, Adrian Kačan, je destogodišnjak. Tako da slobodno možemo reći da je to pravi preški projekt, kaže Vesna Dunatov. Napominje kako svih ovih godina i rad KUD-a i ostale umjetničke preške projekte financijski prate Općina Preko i Zadarska županija, a odličnu suradnju ostvaruju i s Kazalištem lutaka Zadar.Gostovanje pasionskog oratorija „Zadnja postaja“ u Vukovaru financijski su pomogli Upravni odjel za kulturu Grada Zadra i Općina Preko.

PROSINAC 2017.

KULTURA/ZABAVA

POKLONILI SE VUKOVARSKIM ŽRTVAMA U sklopu dvodnevnog boravka u Vukovaru, zbor Condura Croatica pjevao je i na središnjoj nedjeljnoj župnoj misi u Crkvi sv. Filipa i Jakova, a članovi KUD-a Preko i zadarskoga zbora zapalili su svijeće i položili vijence ispod spomen-obilježja na masovnoj grobnici na Ovčari te na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata.

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

Možda vas nitko neće toliko razumjeti kao

- Glumačka postava u „Zadnjoj postaji“ nije

Vukovar. Grad koji, koliko god da je izranjavan,

se puno mijenjala svih ovih godina. Naravno,

toliko je i velik i velikodušan. Mislim da smo

dogodila se prirodna smjena generacija, ali meni

svi zajedno doživjeli veliku katarzu!, dodaje

je najljepše što su najmlađi prihvatili tradicion-

gospođa Dundov, koja već gotovo tri desetl-

alno, ono što nosimo i dajemo u svojim ora-

jeća uspješno surađuje s Prečanima u mnogim

torijima, a to su jezik, običaji, nošnja i otočna

umjetničkim projektima. Kruna te suradnje,

bol. Mi promoviramo usamljenost otoka i naš

napominje, svakako su autorski oratoriji prof.

način života, a i Vukovar je na neki način otok,

Ive Nižića, u kojima su članovi KUD-a Preko,

strašno velik otok, ali on je, za razliku od nas,

Udruge žena Luzor i Župnog zbora sv. Cecilije

nezasluženo postao otok, kaže Milena Dundov

dali nemjerljiv doprinos.

te naglašava kako u ovom projektu, u kojemu je na sceni 90-ak izvođača, gotovo iz svake preške obitelji sudjeluje po jedan član. - Na neki način, cijelo je Preko unutra, a to je bit amaterizma, da sudjeluje što više ljudi, da mladi to znaju prepoznati, poručuje.

Mi promoviramo usamljenost otoka i naš način života a i Vukovar je na neki način otok, strašno velik otok Uz autora glazbe i teksta prof. Ivu Nižića, dramaturgiju i režiju Milene Dundov, scenografiju potpisuje Robert Košta, a majstor svjetla je Ivo Nižić (ml.) Tekst interpretiraju Josip Batistić, Martina Pedišić i Jakov Kačan, a solisti su Mateo Marnika, Jelena Rušev Mogilevskij i Milena Brižić. Dirigent je prof. Ivo Nižić.

PROSINAC 2017.

POEZIJA

MOJOJ NANI !

Sitnu, mršavu, naboranu U fuštanu Pamtim svoju nanu... Kamin joj je bija stol Škafuni postol Umisto jakete nosila je plet A bila je moj svijet... O riži i nano kruva Ulja na nj stavi I cukra ozgor Govorila bi mojoj nani e ući u vor Noge me zebu uke su ko le U krilo ih stavi Govorila bi mojoj nani... j o nano leći eni se spi a ću spati Ti me nano grij...

Senka Bračić

MUKA

uko oja Stalno me pratiš Kad pomislim da si daleko Opet se vratiš uni

se ne želi ovo re e Pita e u taj teret Posrće i esto pa a alosti se a opet se na a a križa raskriljeni ruku sus e eka i strpljivo zove Po igni pogle o i gore Predaj mi boli svoje

Posrami se srce moje malo, usko Htjedoh odbacit teret, izgubit uz put Oprosti Isuse, jer bez muke ove Prazne bi bile ruke moje

Rosanda Ivin Smud

NAŠI ŠKOLJI

POEZIJA

PJESMA MAJCI

viće zora evo novi an a ja opet tužan sa ćuti a e zove ore ono uvik ini svoje njemu pripadam o ka ite ateri sa reka pojću ajko ili svit e eka nek oj život plovi alje ti se moli gospi zame a izli i oje rane Isprati majko sina svoga sina svoga jedinoga nek ga ljubav tvoja prati da se sritno domu vrati Teške su mi sve nevere sve oluje, fortunali to je majko sudba moja ko i slana suza tvoja SLUTNJA ZAGONETNA

oje to strune ne Koje neraskidive niti ajanstveno vežu ene U tvojoj biti Slutnjo moja zagonetna Blagi srcu tihi zov uje pjes e zanosni poj Svitanje novo, moj novi dan ežnja u e i oj san

Godine su mnoge prošle moje majke nema više ostala mi samo pisma a je piva a se sića Da mi ona tugu skriva i daje mi nova krila zbogom mila mati moja zbogom....

Oliver Telac

ilo ću svojo prostri i pute Korak usmjeri da ne luta Neka smiraj duše moje Utone u more ljubavi tvoje

Rosanda Ivin Smud

PROSINAC 2017.

VIJESTI

UČENICI S OTOKA UGLJANA PRVI PUT U AKCIJI “SIGURNO U PROMETU”

DJEVOJČICE UDRUGE TIM DRUGE NA PLESNOM NATJECANJU “FALL FOR DANCE”

U organizaciji PU zadarske i Hrvatskog autokluba, u edukativnoj akciji “Sigurno u prometu” prvi put sudjelovala su djeca s otoka Ugljana. Četrdeset i četvero učenika od prvog do četvrtog razreda područnih škola Kukljica, Poljana, Sutomišćica, Lukoran i Ugljan prošli su teoretski i praktični dio u poznavanju prometnih propisa i sigurnosnih pravila te svladavanja vožnje biciklom. Troje otočnih učenika prvi put će sudjelovati na županijskom natjecanju “Sigurno u prometu”. Uz policajca Kristijana Đonlića, akciju su organizirali Milorad Verunica iz Prometne policije Zadar, a uime HAK-a voditeljica Ana Maltar.

Na natjecanju “Fall for Dance” u City Galeriji u Zadru, polaznice plesne radionice Udruge Tim iz Preka osvojile su drugo mjesto. Petnaest djevojčica, uzrasta od tri do sedam godina, nastupile su u kategoriji Mini, u disciplini ritmika i ples, a predstavile su se koreografijom “Cheerleader” voditeljice Petre Valčić. Za Udrugu Tim plesale su. Minja Mazić, Chiara Dunatov, Sara Dunatov, Noemi Mazić i Ema Hrabrov iz Preka, Petra Ušalj i Pia Franin iz Poljane, Karmen Kurtin iz Kali, Doris Sokolić iz Ždrelca, Marijete Klarić, Nina Rančić, Gaja Martinov, Petra Dunić, Cvita Škrokov i Zara Martinov. iz Lukorana.

MOLITVA I SVIJEĆE ZA ŽRTVE ŠKABRNJE, VUKOVARA...

UČENICI-GLAZBENICI NA DUNOTOVU DVUORU

Cijela Hrvatska prisjetila se 18. studenoga 1991. godine, kada je nakon 87-dnevne opsade slomljena obrana Vukovara, a u Škabrnji je srpski agresor zvjerski ubio 58 civila i 26 branitelja. U organizaciji Udruge žena Luzor, u središtu Preka don Boris Pedić predvodio je paljenje svijeća i molitvu za sve civile i branitelje pale za hrvatsku slobodu. - Ovaj tužna obljetnica neka bude vječni spomen na sve žrtve koje su položile živote za slobodnu Hrvatsku, ali i opomena budućim generacijama da se takvo zlo nikada ne ponovi, naglasio je don Pedić.

Druga Dječja večer na Dunotovu dvuoru u Preku, glazbeno-scenski program učenika osnovnoškolske dobi, polaznika Glazbene škole Blagoja Berse, i Dječja klapa Baliniera, sve djeca iz Kali, Preka, Ugljana, Lukorana ili porijeklom s otoka, održana je 15. srpnja. Djevojčice i dječaci nastupili na gitarama, tamburici, oboi, trubi, violini, violončelu, neki su se predstavili solo-pjevanjem te čitanjem odabranih pjesama Zvonimira Baloga iz zbirke “Nevidljiva Iva”. Večer su vodile Laura Lončar i Petra Marfat.

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

ZAVRŠNA PRIREDBA POLAZNIKA PLESNE I SLIKARSKE RADIONICE Nastupom u dvjema plesnim kategorijama, polaznici plesnih programa Udruge Tim iz Preka predstavili su na završnoj priredbi u POU Dom na žalu 31. svibnja što su naučili u zimsko/proljetnoj sezoni. - Ove godine okupili smo djecu cijelog otoka u dvije plesne kategorije - ritmika i ples za mlađu, predškolsku djecu, te MTV dance – commercial dance za stariju, školsku djecu. Cilj završne priredbe jest dodatno potaknuti i motivirat djecu na bavljanjem plesom, sportom i rekreacijom te uka-

ODABRAN PRINUDNI UPRAVITELJ ZGRADA Na temelju članka 385. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odlukom općinskog načelnika Općina Preko izabrala je prinudnog upravitelja za stambene zgrade na području općine za koje suvlasnici zajedničkih dijelova nisu odabrali upravitelja. Poslove prinudnog upravitelja za sve zgrade s više stanova obavljat će Dalmacija agent d.o.o. iz Šibenika. Prinudni upravitelj obavljat će sve obvezne radove propisane Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te ostalim propisima, a posebno hitne popravke i nužne radove. PROSINAC 2017.

zati njihovim roditeljima na trud i rad koji su djeca uložila, kaže Tihana Lončar, predsjednica Udruge Tim. Za aktivno sudjelovanje i ostvarene rezultate prigodne pohvalnice dobile su: Noemi Mazić, Paula Ušalj, Paula Stipanov, Doris Sokolić, Morena Ćuća, Chiara Dunatov, Sara Dunatov, Laura Nižić, Manuela Blagdan, Lara Stražina, Marijeta Franin, Mia Mavra, Morena Dunatov Uhoda, Simona Šimac, Paula Dunatov, Minja Mazić, Lorena Stipanov, Đina Masar, Rea Žigo, Lana Deković, Leona Longin, Kjara Vitlov, Jela Ugarković i Maša Ugarković.

Prinudni upravitelj, između ostaloga, izračunat će iznos sredstava koje su vlasnici nekretnina Odluke dužni uplaćivati na ime zajedničke pričuve, a koja se utvrđuje u iznosu propisane minimalne pričuve sukladno odredbama članka 380. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (u visini od 0,54% vrijednosti njihova posebnog dijela, godišnje, bazirana na podatku o etalonskoj cijeni građenja za prethodnu godinu). Suvlasnici nekretnine dužni su prinudnom upravitelju podastrijeti dokaz o vlasništvu te pružiti podatke o posebnim dijelovima nekretnine o površini i položaju u zgradi, ako upravitelj ne raspolaže tim podatkom po drugoj osnovi. Suvlasnik koji otuđi ili promijeni namjenu svog stana dužan je o tome odmah obavijestiti prinudnog upravitelja. 65

VIJESTI

ČETVERODNEVNO GOSTOVANJE U SKLOPU MANIFESTACIJE „GODINA KULTURE 2017. AUSTRIJA – HRVATSKA“ ruga iran u e u i alz urgu pre stavila kulturnu a tinu gljana

organizaciji Kulturnog i sportskog

također predstavili bogatu kulturnu baštinu

društva Zagreb iz Beča, a u sklopu man-

našega otoka. Ove godine pozvao nas je gospo-

ifestacije „Godina kulture 2017. Austrija

din Blaško Papić, predsjednik Kulturnog i sport-

– Hrvatska“, u svečanoj dvorani Narodnog učiliš-

skog društva Zagreb iz Beča, a u cjeloveče-

ta u Beču u petak navečer nastupila je Udruga

rnjem programu posvećenom raskoši hrvatske

Điran iz Ugljana.

kulturne baštine, sudjelovao je i ženski tamburaški sastav Cure iz centra iz Koprivnice tako

U jednosatnom programu, u kojemu su izve-

da su posjetitelji upoznali dio kontinentalne i

li dijelove svog popularnog igrokaza „U storo

dio dalmatinske, bodulske tradicije, komenti-

vrime“ te nekoliko tradicionalnih napjeva, Udru-

rala je poslije nastupa predsjednica i osnivačica

ga Điran predstavila je publici otočni folklorni

Udruge Điran Ingrid Vuchich te dodala da će

izričaj i običaje našega kraja.

nakon Beča nastupiti i u Salzburgu, kao gosti

-Lani smo gostovali u Gradišću, gdje smo

Hrvatske katoličke župe bl. Alojzija Stepinca koja

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

će sljedeće godine obilježiti 70 godina organizirane pastoralne skrbi za Hrvate u Austriji. Uz bogat kulturno-zabavni program, organizatori su pripremili i tombolu, a prvu nagradu, sedmodnevno ljetovanje u Ugljanu, osigurala je Turistička zajednica mjesta Ugljan, koja je uz Općinu Preko bila pokrovitelj nastupa Udruge Điran u Austriji.

“

progra u posvećeno rvatskoj kulturnoj a tini su jelovao je i že nski tamburaški sastav iz Koprivnice tako da su posjetitelji upoznali dio kontinentalne i dio bodulske tradicije -Možete biti ponosni što ste sudionici Veliku potporu gostovanju Udruge

velike manifestacije „Godina kulture

Điran u glavnom gradu Austrije dalo je

2017. Austrija – Hrvatska“, projekta koji

i Veleposlanstvo RH u Beču, koje je uoči

je još više zbližio naše dvije zemlje.

večernjeg nastupa organiziralo prijem i

Hrvatska zajednica u Austriji nositelj je

susret s veleposlanicom Vesnom

interakcije dviju kultura pa smo zbog

Cvjetković.

toga članovima hrvatske zajednice i njihovim projektima u okviru Godine

PROSINAC 2017.

KULTURA/ZABAVA

kulture posvetili posebnu pozornost. U bogatom i raznolikom programu istaknuto mjesto pripalo je i ženama kao umjetnicama, književnicama i stvarateljicama u svim područjima umjetnosti i kulture, stoga me posebno raduje što vidim da su u vašoj udruzi žene u većini, kazala je veleposlanica Cvjetković , koja je članove Udruge Điran i izaslanstvo Općine Preko upoznala s bogatom prošlošću palače Hoyos, koju je projektirao slavni arhitekt Otto Wagner, a u kojoj je danas smještena hrvatska diplomatska misija. Uime Veleposlanstva RH, sudionike i posjetitelje kulturno-zabavne večeri pozdravio je zamjenik veleposlanice Branimir Lončar, koji je također nagla-

U bogatom i raznolikom programu istaknuto mjes to pripalo je i žena a kao u jetni a a književni cama i stvarateljicama u svi po ru ji a u jet nosti i kulture, stoga me posebno raduje što vidim a su u va oj u ruzi žene u većini kazala je veleposlani a u us triji esna vjetković

sio kako hrvatskoj zajednici pripada istaknuto mjesto u kulturnom, sportskom i društvenom životu Austrije.

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

ČETIRI DESETLJEĆA AKTIVNOG RADA Kulturno i sportsko društvo Zagreb iz Beča, koje ove godine slavi 40 obljetnicu osnutka, okosnica je društvenih i sportskih aktivnosti među Hrvatima u Austriji. U protekla četiri desetljeća aktivnog rada, naglasio je u pozdravnom govoru predsjednik Blaško Papić, organizirali su brojne sportske, kulturno-zabavne i humanitarne programe. Od kazališnih predstava, predstavljanja pisaca, slikara, glazbenih izvođača, folklornih večeri. Nakon Udruge Điran, koja je posjetitelje pobliže upoznala sa životom na otoku Ugljanu, Kulturno i sportsko društvo Zagreb iz Beča ponovno je ugostilo izvođače iz Zadarske županije, popularnu klapu Intrade i Tomislava Bralića.

PROSINAC 2017.

VIJESTI

“Ugljan u cvijeću” u službi turizma Akcija “Ugljan u cvijeću“ podiže svijest ljudi o ekologiji i motivira ih da svoja mjesta učine ugodnijima za boravak

okrenuta 2002. godine u sklopu na cionalne kampanje Plavi cvijet Hrvatske turističke zajednice, akcija Ugljan u cvijeću završna je manifestacija Turističke zajednice mjesta Ugljan i Općine Preko kojom se na simboličan način turistički i komunalni djelatnici i mještani opraštaju od glavne sezone.

Prilika je to za nagrade i priznanja, ali i za rezime sezone, a ona je, prema riječima tadašnje direktorice TZM Ugljan Dražene Strihić, bila rekordna.

Svemir Luštica, vlasnik restorana Apollo, na svom Facebook profilu pozvao je sumještane da očiste jedan dio plaže, fotografiraju stanje prije i poslije, to javno objave i za to dobiju nagradu u njegovu ugostiteljskom objektu. Inicijativa je pala na plodno tlo, a TZM Ugljan nagradila je Lušticu posebnim „priznanjem za ekološku osviještenost“. Ugljan se ove godine, zahvaljujući dvjema obiteljima, uključio u akciju „Iznajmljivači sa srcem“, koju je, također na Facebooku, pokrenula gospođa Vjera Matulić iz Postira na Braču.

- Koliko znamo, na području naše TZ u akciju „Iznajmljivači sa srcem“ uključile su obitelji -Do 31. kolovoza, u mjestu Ugljan ostvareno je 12.582 dolaska i 133.782 noćenja, što je 11 pos- Dragice Belić i Tajana i Danijel Štrmelj. To je toliko lijepa gesta da to više u dolascima i sesmo je odlučili izdvojiti dam posto više u noćenUgljan se ove godine i nagraditi u nadi da će jima nego lani, kada je uključio i u akciju motivirati i potaknuti devet ugljanskih naselja bilježilo 11.289 dolazaka “Iznajmljivači sa srcem” druge da se uključe u ovu ili neku sličnu i 124.981 noćenja, kazala akciju. Ako je bilo je Strihić te naglasila da još obitelji, a nismo ih nagradili, unaprijed se je i akcija Ugljan u cvijeću u „službi turizma“ ispričavamo i pozivamo da nam se jave jer i za jer podiže svijest ljudi o ekologiji i važnosti njih imamo priznanje, rekla je direktorica Strihić uređenja okoliša te motivira i ostale da se uključe i svoja mjesta učine poželjnijima i ugodniji- te dodala da će jedno priznanje „otputovati“ i na Brač, gospođi Vjeri Matulić. ma za boravak. Priznanja se dodjeljuju u kategorijama najljepša terasa ugostiteljskog objekta, najljepši vrt i okućnica kuće za odmor, najljepši vrt i okućnica domaćeg stanovništva te za doprinos razvoju i unapređenju turizma, a ove su godine u toj kategoriji dodijeljena četiri priznanja. 70

Posebno priznanje za sportsko-rekreacijski doprinos turističkoj ponudi mjesta Ugljan dobila je Tanja Crnošija, koja je lani osnovala Društvo sportske rekreacije Ugljan Sport, a ove godine organizirala je sportsku rekreaciju za djecu i odrasle, što otočanima puno znači posebno u NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

zimskim mjesecima. Saši Boman Višić, vlasnici ateliera Blutorium u Mulinama, uručeno je priznanje za umjetnički doprinos turističkoj ponudi mjesta Ugljan. Uručujući priznanja, načelnik Općine Preko i predsjednik TZM Ugljan Jure Brižić čestitao je svima na uspješnoj sezoni, a posebno upravo „vrijednim, kreativnim i humanim pojedincima koji na jedinstven način doprinose ljepoti i posebnosti Ugljana“. - Vaš rad i trud prepoznati su i ovom prilikom! U prilog tome govore i brojke o još jednoj sjajnoj turističkoj sezoni. Ne samo u Ugljanu, nego i u svim mjestima na području Općine Preko. Ali na tome ne smijemo stati, i mi kao općinska uprava, naše dvije turističke zajednice i svi skupa moramo raditi na tome da Ugljan bude željena i prepoznatljiva destinacija, istaknuo je Brižić te zahvalio direktorici Draženi Strihić na dosadašnjem radu i uspješnom vođenju TZM Ugljan.

PROSINAC 2017.

U kategoriji najljepši vrt i okućnica domaćeg stanovništva nagradu za najljepši ugljanski vrt 2017. dobile su Mileva Novoselić, Lenka Ivanac i Zdenka Štrmelj. Nagradu za najljepši vrt i okućnicu kuće za odmor osvojili su Matej Kovač, Marija Kušter i Milan Čuček, a za najljepšu terasu ugostiteljskog objekta nagrađen je restoran/pansion Villa Stari dvor Ane i Milana Stanića, koji su ujedno bili i domaćini završnice akcije Ugljan u cvijeću. U prigodnom programu nastupili su Udruga Điran iz Ugljana i Dječja klapa Baliniera, u kojoj pjevaju djeca iz Preka i Ugljana.

VIJESTI

LJETNI SUSRET GENERACIJA PREČANA I LUKORANACA Na generacijsko druženje stigli su prijatelji razasuti po cijelom svijetu, ali i svi koji su ostali živjeti na otoku

a je ljeto pravo vrijeme za druženje i susrete sa starim prijateljima, dokazali su

posljednjeg vikenda u srpnju Lukoranci, generacija 1960./61., i Prečani, generacija rođena 1957. godine, njih 26-ero. -Bilo nas je 15, nekoliko ih nije došlo iako su obećali, i svima nam je bilo žao zbog toga. Prvi put smo se okupili kad smo bili pedesetogodišnjaci i od tada svakog ljeta „rezerviramo“ jednu subotu za povratak u djetinjstvo i mladost. Premda nas većina živi na otoku, između Preka i Lukorana, ne viđamo

Tomislav Marcelić, Tomislav Stipanov, Milena Dunatov,

se često i ovakve su večere prilika da se

Zlatko Mazić, Jozica Nižić (Klarin), Bernarda Marcelić

prisjetimo dana kad smo bili mladi, ludi

( Jurčec), Ante Lucin, Ante Mašina, Bruno Nižić, Sabina

i bezbrižni…, kazao je Marino Sandalić

Lovrić (Batistić), Milena Košta (Stipanov), Mladen Košta,

iz Malog Lukorana, organizator gener-

Ivanka Nižić (Ivanov), Dragan Markulin, Miroslav Mel-

acijske večere.

nik, Irena Dunatov (Hordov), Milenka Gregov (Bukvić),

Na generacijski susret Lukoranaca došli

Ada Vidov.

su: Dragan Hrabrov, Snježana Dunić, Damir Guzobad, Mirjana Franić, Silva Šimac, Lidija Vrkić, Silva Ivin, Renato Mikela, Nebojša Deković, Ante Martinov, Nada Zorić, Marino Sandalić, Ankica Dunić, Mirko Damjanić, Ante Stanin. Na druženju u Preku bili su: Vesna Lončar (Dunatov), Anka Dunatov (Škrgatić ), Božena Fabulić, Mladenka Mašina, Slavka Stipanov, Goran Jurin, Silvana Matacin, Anka Matacin (Brižić),

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

NA OTOČIĆU ŠKOLJIĆU OTKRIVENA BISTA KARDINALA ALOJZIJA STEPINCA a iskup Puljić kar inalu tepin u i ali s o o vjetnika koji se i a o pravo ponositi

dova. Ponosni smo na njega zbog toga, ali i zato što je volio svoj narod. Slijedimo ga, molimo mu se i neka bude zagovor ovoga mjesta, otočića i šire!, poručio je nadbiskup Puljić te dodao: -Kad razmišljamo o kardinalu Alojziju Stepincu i kad blagoslovimo kip kao uspomenu na tog velikog sina našega roda, reći ću samo nekoliko stvari: Stepinac je bio Božji čovjek i prorok. Kao zemaljski čovjek na sve je stvari gledao „pod lupom vječnosti“. Živio je ovdje, ali očima up-

večanim misnim slavljem na otočiću Školjiću, koje je predvodio nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskup-

ske konferencije mons. Želimir Puljić, 16. srpnja otkrivena je bista kardinala Alojzija Stepinca. Nazvana „Molitva za hrvatski narod“, rad akademskog kipara Ante Jurčića iz Zagreba, postavljena je u sklopu Samostana sv. Pavla Pustinjaka, a kao svoj osobni zavjet donirao ju je samostanu Zvonimir Nižić iz Preka. Govoreći

erenima prema nebu. Živio je među nama, ali je ovaj svijet pokušao gledati i tumačiti Božjim očima. I zato je Boži čovjek. Ali i prorok, prorok poput Ivana Krstitelja. Prorok koji je u prvi plan stavio Božja prava i Božje dostojanstvo. I čovjeka kao Božje stvorenje. I nije se plašio, u onom teškom vremenu rata znao je ondašnjem predsjedniku države, reći: Ne smiješ ubijati, ne smiješ progoniti! Stepinac se nije plašio ni zatvora ni državnika. Samo se Boga bojao. I zato je velik!, zaključio je mons. Puljić.

o kardinalu Stepincu pred brojnim Prečanima i turistima koji posjećuju samostan, nadbiskup Puljić kazao je kako smo u njemu „imali odvjetnika kojim se imamo pravo ponositi“. -U tom divljem vremenu u kojemu je živio, on je spasio više od 400 slovenskih svećenika, koje su nacizam i fašizam potjerali iz njihove biskupije. Sve ih je namjestio u svojoj ondašnjoj prostranoj biskupiji. Tisuće djece, veliki broj ŽiPROSINAC 2017.

KULTURA/ZABAVA

Prečanin Ante Gregov, Jurin predstavio drugo prozno djelo Roman „Pilot s Jadrana“ čitatelje će okupirati i držati prikovane za tijek misli jesnik i prozaik, autor četiriju zbirki pjesama, priča i dramskih tekstova te nagrađenog romana prvijenca „Čovjek koji je razgovarao s krijesnicama“, Prečanin Ante Gregov, Jurin predstavio je 1. kolovoza u POU Dom na žalu u Preku svoje drugo prozno djelo - roman „Pilot s Jadrana“.

Govoreći o književnom izričaju Ante Gregova, Jurinog, recenzent romana „Pilot s Jadrana“ Valerio Orlić istaknuo je kako je riječ o autoru koji je svojim lirskim predznanjem oplemenio svoj drugi roman i dao mu lepršavost, liričnost i britkost. -Temeljitost i strpljivost pisca predznak je da se radi o dobrom književnom djelu. U nutarnjem miru raste nadahnuće koje može polarizirati s nemirom te u takvoj misaonoj, a samim time i duhovnoj ravnoteži, pisac drži vlastitu kontrolu 74

nad riječima, likovima i situacijom, dodao je Orlić te ustvrdio kako „Pilot s Jadrana“ nosi sve komponente dobrog romana koji će čitatelje okupirati i držati prikovane za tijek misli. Gregov se, prema Orlićevim riječima, uzdigao iz vlastitog „ja“ i kroz priču psihološko-povijesno-društvenog romana prikazao vrijeme i svijest složeno u mozaik koji se može iščitati u više razina. - Nije lako pisati čitljivo štivo s lakoćom i jednostavnim jezikom a da ne upadnemo u zamke književnog i neknjiževnog suukusa. Pisac je poput vještog putopisca koji znalački opisuje svaku dionicu puta, provlačeći se i prolazeći kroz likove… Roman „Pilot s Jadrana“ dragocjeno je štivo književnika Ante Gregova, Jurinog koji se tematski uzdigao i nadmašio svoj prvonagrađeni roman „Čovjek koji je razgovarao s krijesnicama“, ali samo tematski, NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

jer spisateljski je podjednako zanimljiv, nadaren, mudrozboriv…

“

Time je autor pokazao svoju sposobnost i prepoznatljivost osvojivši čitatelje i žiri svojim prvim romanom za koji je dobio nagradu „Roman godine“ u nakladi Hrvatskoga književnog društva 2015., zaključio je recenzent Orlić.

e enzent alerio Orlić istaknuo je kako je rije o autoru koji je svoji lirskim predznanjem oplemenio svoj drugi roman i dao mu lepršavost, lir i nost i ritkost Roman „Pilot s Jadrana“ objavljen je u nakladi Hrvatskoga književnog društva, u biblioteci „Književno pero“, a zahvaljujući recenzentu i svima koji su pridonijeli predstavljanju nove

PROSINAC 2017.

knjige, autor Ante Gregov, Jurin najavio je kako je će roman „Čovjek koji je razgovarao s krijesnicama“ uskoro biti objavljen u elektroničkom obliku i na taj način postati dostupan čitateljima u cijelome svijetu, što smatra velikom čašću i nagradom. Program predstavljanja romana „Pilot s Jadrana“ vodila je prof. Marija Rušev, ulomke iz knjige čitala je dramska umjetnica Milena Dundov, a u popratnom dijelu nastupila je pjevačka skupina Udruge žena Luzor pod vodstvom Marte Dević.

KULTURA/ZABAVA

Otočka besida: Čakavska rič odzvanjala je prepunim Jardinom

akavska rič odraz je našega duhovnoga i nacionalnoga bića, a ova večer samo je jedan od načina kako je sačuvati od zaborava za buduće generacije, kazala je Lidija Lončar otvarajući 17. kolovoza „Otočku besidu“.

A upravo je čakavska rič, ta besida koja nas je stoljećima držala i održala, u svoj svojoj ljepoti odzvanjala Jardinom obitelji Mašina, na dvanaestoj po redu središnjoj godišnjoj manifestaciji koju za svoje sumještane i goste organizira Udruga žena Luzor iz Preka. Pred prepunim gledalištem redali su se stihovi, napjevi, šale, pošalice, igrokazi otočnih autora i izvođača: Tomislava Meštrića iz Kukljice, dramska umjetnica Milena Dundov kazivala je poeziju Mercedes Cede Barić, Joje Ricova, 76

Ante Valčića i Slavka Perovića, prvakinja Lutkarskoga kazališta u Zadru Gabrijela Meštrović Maštruko interpretirala je stihove svoga svekra Veljka Maštruka na ugljanskome idiomu, Anđelka Funčić čitala je pjesme svoje sestre Sonje Kačan, a Lidija Lončar stihove Veronike Marcelić. Igrokaze Senka Sorića, Sonje Kačan i Mercedes Cede Barić izveli su glumci amateri, članovi Udruge Luzor, a njihovu predanost, kreativnost i iskrenost publika je nagradila dugotrajnim pljeskom i odobravanjem. „Otočka besida“, koju financijski i organizacijski pomažu Općina Preko i Turistička zajednica Općine Preko, završila je nastupom Dječje klape Baliniera.

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

Ante T. Valčić sačuvao je ošljački govor od izumiranja organizaciji Općine Preko i TZO Preko na Ošljaku je 2. kolovoz održana večer posvećena Anti Tonu Valčiću, koji je preminuo u ožujku ove godine.

dr. Robert Bacalja i čakavski pjesnik Tomislav Meštrić. Valčićevu poeziju čitala je dramska umjetnica Milena Dundov, a u programu su još nastupili pjesnik Slavko Govorčin, Adrian Valčić, Klapa Kožino, Filip Barać i Julija Ilijaš.

Ante Toni Valčić počeo je pisati na književnom jeziku, a onda je shvatio da njegov domaći govor ima puno više snage. Izdao je nekoliko zbirki pjesama, a 2012. godine Ogranak Matice hrvatske Zadar objavljuje njegov Rječnik govora otoka Ošljaka. U njemu Valčić tematizira ošljački mjesni govor i tako ga pokušava sačuvati od ubrzanog izumiranja. Ošljački je rječnik kruna autorova višedesetljetnog bavljenja rodnim govorom. O Anti Tonu Valčiću govorili su prof.

Vilma Jozić nova predsjednica Udruge žena Luzor iz Preka drugu žena Luzor iz Preka sljedeće četiri godine vodit će Vilma Jozić, dugogodišnja članica i lanjska dobitnica nagrade Hrvatski otočni proizvod.

Na redovnoj skupštini, održanoj 28. svibnja, jednoglasno su izabrana i ostala tijela udruge. Dopredsjednica je Marija Košta, u Upravnom su odboru Ankica Pletikosić, Marija Košta, Ana Paulina, Mirjana Marcelić, Lidija Fabulić, Rosanda Smud, Jadranka Gregov i Vilma Jozić. U Nadzorni odbor izabrane su Zdenka Vidas, Zdenka Košta i Anđelka Funčić, a tajnica će PROSINAC 2017.

udruge i ovome mandatu biti Verica Nižić. Novoizabrana predsjednica zahvalila je na ukazanome povjerenju te najavila da će nastaviti provoditi program udruge osnovane prije 12 godina, koja trenutačno broji 43 članice. - Naš je primarni cilj njegovanje i čuvanje otočne tradicije te kulturne baštine. Po tome smo prepoznate i izvan Ugljana. Osim toga, udruga je poznata i po humanitarnom radu, a uvijek se rado odazivamo i sudjelujemo u svim društvenim događanjima u Preku. Zahvaljujem i na potpori Općini Preko i TZO Preko te se nadam da ćemo i dalje surađivati, kazala je Jozić. 77

KULTURA/ZABAVA

Brižićev dvuor u duhu preških bratovština iz 18. stoljeća Popularna pjesnička manifestcija održala se 27. put ve godine imamo pravo otočno glagoljaško sijelo! Komentirao je prije početka Večeri na Brižićevin dvuoru prof. dr. Robert Bacalja, jedan od utemeljitelja te popularne pjesničke manifestacije, koja se 3. kolovoza 27. put održala u Brižićevim dvorima u Preku.

-Odlučili smo Brižićevim dvorima dati jedan novi ritam, napraviti mali flash-back u prešku povijest, i to u suradnji s Mirkom Đinđićem, koji je režirao i uprizorio preške oporuke i kapitule bratovština. Željeli smo pokazati čime su ljudi raspolagali i kako se tada živjelo. Naravno, to je samo jedna mala slika povratka u otočnu povijest, u 18. stoljeće. To su glagoljski spomenici koje je transliterirala kolegica dr. Grozdana Franov Živković, na našem su području prilično nepoznati, a otkrivaju nam bogato nasljeđe. Za tim su posegnuli u Istri, na Kvarneru te na 78

još nekim otocima, a zadarski kraj je po glagoljskim spomenicima jednako vrijedan, pogotovo područje Preka, objasnio je prof. dr. Bacalja. Želja organizatora, KUD-a Preko i ogranka Matice hrvatske Preko, bila je, dodaje, da Večeri na Brižićevin dvouoru i ove godine ugoste pjesnike iz drugih država, da se susret posveti korespondenciji s našom manjinom u svijetu. -Nažalost, nitko od pozvanih pjesnika nije mogao sudjelovati, osim Šandora Horvata, uglednog znanstvenika, etnologa, iz Mađarske. S nama su bili Senka Paleka Martinović s Iža, Vlatko Majić s Paga, Ivan Dobra sa Žirja i mlada nada Robert Špralja iz Zaglava, ali Brižićev dvor uvijek želi izaći izvan naših granica i okvira, predstaviti podjednako hrvatsku kulturu u svijetu i domaće, čakavske pjesnike s otoka. Ili one koji žive na kopnu, ali imaju čvrstu vezu s NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

otokom, ističe prof. dr. Bacalja. Dio večeri bio je posvećen pokojnom Joji Ricovu, jednom od utemeljitelja Večeri na Brižićevin dvuoru, a prof. dr. Bacalja smatra kako uvijek treba podsjećati da su Joja Ricov, Ante Toni Valčić, koji je također nedavno preminuo, i Slavko Govorčin bili prvi pjesnici koji su 1991. godine nastupili na preškoj pjesničkoj manifestaciji. U programu su sudjelovali i Zvonimir Sutlović, Jelena Rušev Mogilevskij i Marina Višić, a u glazbenom dijelu Ženska klapa Kandelora iz Zemunika te Udruga žena Luzor iz Preka. Poeziju Joje Ricova i Ante Tonija Valčića čitala je dramska umjetnica Milena Dundov. Pokrovitelji 27. Večeri na Brižićevin dvuoru bili su Zadarska županija, Općina Preko i TZO Preko.

PROSINAC 2017.

KULTURA/ZABAVA

Brodovi kao životna i likovna inspiracija i motiv Retrospektivna izložba “Knjiga bodulske duše” Prečanina Jadrana Mašine ako ga je crtanje oduvijek zanimalo i privlačilo, likovnoj umjetnosti posve tio se tek kad je zbog bolesti morao napustiti posao. Dvadeset i dvije godine pomorskog staža po svim morima svijeta zamijenio je olovkom, kistom i – žicom!

Stvorio je tehniku koja mu najbolje odgovara, kojom najbolje izražava svoj talent i likovni izričaj. A što je sve u posljednjih desetak godina naslikao, Jadran Mašina, samouki slikar iz Preka, pokazao je na retrospektivnoj izložbi „Knjiga bodulske duše“ koja je u galeriji POU Dom na žalu otvorena 21. srpnja. -Radio sam olovkom i ugljenom, ali pronašao sam tehniku koja mi savršeno odgovara i, priznajem, nisam čuo da je još netko koristi. Riječ je o slikanju s kositrenom žicom kojom radim reljefne slike s motivima brodova, star80

ih kuća. Radim na panel ploči, na koju lijepim kositrenu žicu, potom koristim akrilni kit i premazujem akrilnom bojom, brusim aparatom za brušenje te skalpelom dajem završnu patinu, objašnjava. Brodovi, posebno leuti i gajete, najčešća su tema njegovih radova, bilo da je riječ o slikama-replikama ili, pak, originalima, kojih je na

“

osa je izlagao i na sa osta lni i na skupni izlož a a kao lan ruge rs ljan u agre u a ru ninu rikve nici, Preku... NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

izložbi više od 30, a ukupno se predstavlja sa 50-ak radova. Brodovi su i u stvarnosti odredili njegov život koji je počeo negdje na sredini Korčulanskog kanala, na putničkom brodu na liniji Dubrovnik – Split. -Kad sam ostao bez posla, trebalo je nekako „ubiti“ vrijeme i slikanje mi je zapravo postalo terapija, i to na nagovor moje supruge. Jednom sam kćeri za školu napravio kućicu iz bajke od Ytong termo bloka, koja se toliko svidjela jednom čovjeku da ju je kupio. I tako je sve počelo…, prisjeća se. Dosad je izlagao i na samostalnim i na skupnim izložbama kao član Udruge Ars-Uljan u Zgrebu, Zadru, Kninu, Preku, Crikvenici, a rado sudjeluje i na humanitarnim izložbama. U popratnom dijelu programa na otvorenju izložbe „Karta bodulske duše“ nastupile su polaznice ljetne plesne radionice „Just dance 2“ Udruge Tim.

PROSINAC 2017.

VIJESTI

PREKU S LJUBAVLJU (SONETNI VIJENAC) I sretnoj suzi v jeta ti si ro eno Onoj bistroj što se pretvori u more u i uvijek svojo zvijez o vo eno to o će o piti nepresu ne zore voji gale ovi žene je a lju i o eni životo nek s jelo svje o e Sve nas tvoje okrijepljuje i budi a je ove na e i za te e o e Pjesnikinje rage e a i arija Dišu s nama i u nama isto vole Gdje je tvrdi kamen i zdrava arija Oni što vjeruju oni se i mole a sve one pro le i koji će iti Blagorodno Preko to su svih nas niti

II Blagorodno Preko to su svih nas niti o je kuća esta ro ić rkva kola U budnosti i snu nek ih ljubav kiti o no oje jesto voli te o ola U boru rasteš u bademovu cvatu uku pruža ro u ko i svako gostu Vidim te u srebru vidim te u zlatu Ti si razgovor na prijateljskom mostu i si sve to sr e želi ovjek e ro je ro pra a zvonik sjajna kruna U njima ti raste svaki znani odjek Zvukovi s visina svake pjesme struna O lazi o li ili te i o e o vjetlo tvoje iva posve oplo eno Franko Sorić

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

MOJE PRIJEKO

Nemo više onuog storog Prijeka, store skule asni ularije prozan je kantun orićevi vuori sa o prozne kuće ni vi e ko prije oje Prijeko živi u storin slika a oz oline agazin koljić i Pa rola je on oli a i je ini i peti ali mi je bi drogi ka san bila mola. un je po o ća u svit nemo ga više na kantunu, nemo ni nane ni dida nestalo je sve, po i stora besida. uta kuća pore rikve zatvorena vroto, pusti dvuori, samo stori cimitar uškuru svitli di su moji stori. Sa je neko drugo vrime nemo više dicije, pomrli su stori, ostale su sa o store kuće ostali su prozni dvuori.

Anamaria Sorić

PROSINAC 2017.

KULTURA/ZABAVA

Dr. Svetko Fatović od zaborava spasio sestrunjsku cakavicu Bio je otočanin, ali ne i otok, jer njegove riječi zavičajnoga govora povezuju sve one kojima je upisan u postojanje, čuvajući taj mali dio kopna zauvijek

udi umiru i više neće biti nikoga tko će znati naš dijal ekt, a to je kao da nas nije ni bilo”. Govorio je pokojni dr. Svetko Fatović, Sestrunjac, autor Rječnika govora otoka Sestrunja, koji je godinu dana nakon njegove smrti objavljen u izdanju Ogranka Matice hrvatske Zadar, gdje je upriličeno i predstavljanje toga iznimno vrijednog djela.

Prikupio je i obradio više od 5000 riječi, a kako je na predstavljanju kazao recenzent, prof. dr. sc. Josip Lisac, “najveća vrijednost ovog rječnika jest

u tome što je čovjek koji je tako govorio prije smrti sve zabilježio. Da nije, nitko drugi to ne bi napravio. Sestrunjci su cakavci, ne čakavci, no u velikoj su mjeri izgubili svoj govor. Jer, gdje nema života, nema ni jezika”. Rječnik govora otoka Sestrunja iznimno je djelo ne samo regionalnog, lokalnog, značaja, nego je riječ o knjizi koja je obogatila nacionalnu kulturu baštinu. Unatoč životu i radu u Zagrebu, ljubav za rodni otok bila je važan i prepoznatljiv dio osobnosti dr. Fatovića. Bio je prvi stanovnik Sestrun-

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

- Rječnik mog oca završava riječju “žveljarin”. ja s diplomom Medicinskoga fakulteta i drugi po redu sa završenom visokoškolskom izobraz- Žveljarin znači sat, budilica. I doista, ta oznaka za vrijeme na neki je način stavila ne samo točbom. ku na kraj rječnika, nego je ona cijelo vrijeme prožimala ovaj projekt. Kad pogledam unatrag, Po odlasku u mirovinu 1998. godine počinje pisanje ovog rječnika bila je svojevrsna utrka pisati knjigu o Sestrunju, o njegovoj povijesmoga oca s vremenom. Počeo ga je pisati kad ti i običajima, no kasnije se sve više okreće je već bio poprilično narušenoga zdravlja. Česprikupljanju riječi i dijalektu.Projekt rječnika to mi je govorio da nema još puno vremena, razvijao je polako, bojeći se neprestano da kao medicinar nije dovoljno stručan za njegovu da se mora požuriti jer ako ne završi, to će biti kao da nas Sestrunjaca nije ni bilo... Uza sav konačnu realizaciju. liječnički posao koji je radio cijeli život, mislim da je Rječnik govora otoka Sestrunja zapravo njegovo remek-djelo, kazala je na predstavljanju u Zadru dr. Stella Fatović-Ferenčić, kćerka pokojnog.dr. Svetka Fatovića, koji je umro 7. kolovoza 2016. godine, ali, srećom, svoje je djelo priveo kraju. A ono će zasigurno, istaknuli su to i recenzent prof. dr. sc. Ivica Vigato i priređivač i urednik prof. Filip Matijević, ostati primjer njegove neraskidive povezanosti sa Sestrunjom i njegove želje da rodni govor ne ostane zaboravljen. Bio je otočanin, ali ne i otok, jer njegove riječi zavičajnoga govora povezuju sve one kojima je upisan u postojanje, čuvajući taj mali dio kopna zauvijek. PROSINAC 2017.

KULTURA/ZABAVA

Pjesnik Petar Preradović dobio unikatnu mozaik-klupu Projekt “Svako misto svoju klupu ima” nastavljen prošlog ljeta u Malom Lukoranu

sklopu projekta TZ mjesta Ugljan „Svako misto svoju klupu ima“, 18. kolovoza svečano je otvorena „Petrova klupa“ u Malom Lukoranu posvećena pjesniku Petru Preradoviću koji je u tome malome mjestu, prema predaji, napisao prvu hrvatsku budnicu „Zora puca, bit će dana“.

U pozdravnom govoru načelnik Općine Preko Jure Brižić zahvalio je autorici unikatne mozaik-klupe Božici Boški Kliman te najavio da projekt „Svako misto svoju klupu ima“, započet prije četiri godine u Ugljanu, ide dalje i da će nakon Malog Lukorana mozaik-klupe dobiti Sestrunj i Sušica. - Zahvaljujem gospođi Kliman na predanom radu i odličnoj suradnji u dosadašnjim projekti86

ma u nadi da će svako mjesto i naselje na području Općine Preko dobiti svoju unikatnu klupu, po kojoj smo, čini se, postali poznati i izvan otoka. U želji da trajno sačuvamo uspomenu na pjesnika Petra Preradovića, novim generacijama ukažemo na značaj i važnost očuvanja nacionalnog identiteta te potaknemo njegovanje pjesničkog i umjetničkog izričaja, Pučko otvoreno učilište Dom na žalu i KUD Preko, uz pokroviteljstvo i potporu Općine Preko, priprema pjesničku manifestaciju „Dani Petra Preradovića“. Postavljanje „Petrove klupe“ prvi je korak, prvi dio toga projekta koji će, vjerujemo, zaživjeti od sljedeće godine, kada ćemo na ovome mjestu obilježiti 200. godišnjicu rođenja pjesnika Preradovića. Općina Preko ima potencijala i za razvijanje tzv. kulturnog turizma i valoriziranje bogate tradicijske i kulturne NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

baštine jer je poznato da je Ugljan oduvijek bio ladanjski otok zadarske vlastele, o čemu i danas svjedoče ljetnikovci u Sutomišćici, Malom Lukoranu i na području mjesta Ugljana. Jedan od najpoznatijih, iako ne i najreprezentativnijih, jest ljetnikovac obitelji De Ponte u Malom Lukoranu, a slavu ponajprije duguje Petru Preradoviću, zetu

“

PO o na žalu i Preko uz pokroviteljstvo i potporu Općine Preko pripre a za slje eću go inu pjesni ku ani esta iju ani Petra Prera ovića kojo će se o ilježiti o ljetni a ro enja velikog pjesnika

PROSINAC 2017.

obitelji De Ponte, koji je upravo na ovome mjestu napisao budnicu „Zora puca, bit će dana“, kazao je Jure Brižić, načelnik Općine Preko. Govoreći o projektu „Svako misto svoju klupu ima“, u koji se uključila na TZ mjesta Ugljan, Božica Kliman prisjetila se rada na svim klupama u protekle četiri godine, ali najljepši je doček, kaže, imala u Malom Lukoranu. 87

KULTURA/ZABAVA

- Svugdje mi je bilo lijepo, upoznala sam prekrasne ljude, ali toplina kojom su me dočekali ovdje, u Malom Lukoranu, nadmašila je sva moja očekivanja. To je uistinu malo mjesto, ali s velikim srcem i potencijalom. Nadam se da smo postavljenjem „Petrove klupe“ pokrenuli jedan kreativni kotačić i za-

U KLUPU UTKANO VIŠE TISUĆA KOMADIĆA MOZAIKA

vrtjeli priču koja će trajati dulje od jednog ljeta, naglasila je Božica Kliman. Dobri domaćini kakvi već jesu, Lukoranci su pripremili bogat program, u kojemu su, osim KUD-a Sv. Ante i dr. Tanje Kuštović, sudjelovali Mirna Sandalić, Ana Šimićev i Ivica Luković, a nakon otvorenja klupe, fešta se nastavila do ranoga jutra.

prihvatili i podržali Općina Preko, POU Dom na žalu, KUD Preko i TZO Preko, kaže Božica Kliman, autorica unikatnih ugljanskih mozaik-klupa. Na klupi su, osim gospođe Kliman, radili Tanja Rebac-Perica, Jan Perica

Projekt „Svako misto svoju klupu ima“,

i Nika Kliman, a u betonu ju je izlio

pokrenut prije četiri godine na područ-

Tomislav Šćiran iz Ugljana. U protekle

ju TZ mjesta Ugljan, nakratko se prošlo-

tri godine svoj obol dalo je nekoliko

ga ljeta preselio „izvan granica“ mjesta

tisuća anonimnih “umjetnika” iz svih

Ugljana.

europskih zemalja, čekajući u redu da utisnu u kupu svoj kamenčić i stvore

- Od 2014. godine postavili smo tri

uspomenu za stare dane, te svi koji su

klupe, dvije u mjestu Ugljan i lani u

se slučajno zatekli u mjestu u kojemu se

Mulinama. I baš kad smo radili mu-

klupa radila.

linsku „Klupu zalazećeg Sunca“, moja

suradnica, novinarka Andrina Luić

U „Petrovu klupu“ utrošeno je više od

predložila je prva sljedeća klupa bude u

šest četvornih metara razbijenih ker-

Malom Lukoranu, posvećenu pjesniku

amičkih pločica ili, kako kaže autorica,

Petru Preradoviću. Ideju su objeručke

više tisuća komadića mozaika.

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

UMJETNIK UVIJEK STVARA NEPONOVLJIVE TRENUTKE U kreacijama se uočavaju različiti pristupi i svjetonazori s težnjom profiliranja vlastitih likovnih izričaja

mjetnička djela članova Likovne udruge Art Forum Zadar, koja peti put gostuje na našem

otoku, uvijek su dočekana s velikim zanimanjem. Ne samo zato što je među članovima Art Foruma nekoliko otočana, nego ponajprije zato što je riječ o djelima koja u sebi nose ljepotu različitosti, kao što najavljuje i naziv izložbe, kazala je na otvorenju izložbe Likovne udruge Art Forum Zadar 5. lipnja u POU Domu

- Radovi 28 autora nastali su u više različitih medija – u

na žalu u Preku ravnateljica Mladenka

području slikarstva više je tehnika, ima crteža, grafika,

Mašina.

umjetničkih fotografija… Primjetno je da se u kreacijama uočavaju različiti pristupi i umjetnički svjetonazori

A riječ je o, kako je pojasnio prof. Bo-

s težnjom profiliranja vlastitih likovnih izričaja. Razno-

ris Žuža, o uistinu raznolikoj izložbi,

likost likovnih sadržaja upućuje na to da uvijek postoje

s brojnim figurativnim i apstraktnim

prostori za nova istraživanja i originalna ostvarenja. Um-

temama.

jetničke kreacije predstavljaju jedinstvene i neponovljive trenutke, a umjetnik je neumorni putnik kroz vrijeme, istaknuo je prof. Žuža te dodao da svojim izložbenim aktivnostima Art Forum Zadar promovira likovno stvaralaštvo i time obogaćuje životnu stvarnost u prostorima i mjestima u kojima gostuje. Svojim radovima u Preku su se predstavili: Branko Antunović, Snježana Bencarić, Milan Ciglar, Iva Čačić, Dragan Jelavić, Goran Jeličić, Kristina Jordan, Anđelo Jurlina, Ivo Kalajdžić, Damir Kamenar, Milan Knežević, Biserka Komac, Tomislav Košta, Alfred Freddy Krupa, Margita Megyeri Zubčić, Neven Otavijević, Sylvia Perović, Roman Planko, Nika Popović, Božo Rupčić, Nebojša Ružić Varda, Pavle Samek, Senko Sorić, Svjetlana Tanja Sorić, Mario Tomas, Stipe Zrilić, Rade Zrilić i Boris Žuža.

PROSINAC 2017.

KULTURA/ZABAVA

„Žensko pismo“ nadahnuto suodnosom prirode i urbanog Izložba “Refleksije” ruske slikarice Oksane Veber u POU Dom na žalu ksana Veber, ruska slikarica koja je često progovarala kroz ženske portrete, i na najnovijoj izložbi pod nazivom „Refleksije“ predstavila se iznimno kolorističnim apstrakcijama u čijoj se pozadini naziru ženski likovi.

Četrdeset i tri slike, ulja i akrilna boja na platnu, nastale u protekle dvije godine na otoku Ugljanu, premijerno je 7. kolovoza izložila u galeriji Dom na žalu u Preku jer je otok, prema vlastitu priznanju, mjesto njezina najvećeg mira, inspiracije i ravnoteže. Iako izlaže diljem Europe, sa stalne londonske adrese najradije se vraća na otok Ugljan, u Kukljicu, koja je na neki način postala njezino duhovno utočište.

koji su odraz nekih mojih stanja, kroz njih ja progovaram pa tako možemo reći i da svaki portret ima elemente autoportreta. Željela sam prikazati emocije, unutarnji svijet, impresije žene u današnjem svijetu, u 21. stoljeću. Ženski svijet gledan iz različitih aspekata. To mi je vrlo važno!, objašnjava slikarica te ističe kako je osim „ženskog pisma“ zanima i suodnos prirode i urbanog te uloga pojedinca u tome. -Željela bih da usporimo, da promatramo život oko sebe, učimo iz te prirode koja uvijek ima neku dobru priču za nas, poručuje. Dio ljeta provodi u Hrvatskoj, na otoku Ugljanu, i to radno jer je okruženje iznimno motivira i inspirira.

-Ovdje osjećam dobru energiju, puna sam elana i planova za budućnost tako da ljeto provo-Svaka slika može se iščitati na svoj način, ovisno o kutu gledanja i osobi koja je promatra. dim radno, ali to ne osjećam kao muku nego kao opuštanje. Na otoku imam idealne uvjete U pozadini većine ovih slika su ženski portreti 90

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

za rad: nevjerojatnu tišinu i mir. Ovdje mogu nesmetano slušati klasičnu glazbu, posebno operu, šećem šumom, bavim se jogom…, kaže. Oksana Veber umjetnica je međunarodnog ugleda i značaja, rođena je u Altaju, u Rusiji. Akademiju likovnih umjetnosti završila je u Kijevu. Tijekom razvijanja svoga slikarskog stila, koristila se raznim tehnikama, od akvarela na papiru, tradicionalne tehnike na bazi ulja na platnu, akrila na platnu… Raspon tema, motiva i stilova Oksane Veber je širok, od krajobraza do portreta, a uključuje grafički, modni i virtualni dizajn. Poznata po portretima dame u ekstravangardnim šeširima. Prije desetak godina Oksana Veber kao član jedne likovne kolonije došla je na Ugljan, izlagala je u Kukljici, u Preku, Zadru, diljem Europe, u SAD-u.

PROSINAC 2017.

KULTURA/ZABAVA

UOČI LUZARICE KUD PREKO DAROVAO SUMJEŠTANIMA “VEČER USPOMENA” Progra je io posvećen oni a koji su ijeli život ili are je an io života proveli u Preku Oni a koji su Preko o ogatili svoji kulturni i javni jelovanje a vi e nisu e u na a

ila je to večer nabijena emocijama, nostalgijom,

alne i duhovne potencijale, što su nam

iskrenim ushićenjem! “Večer uspomena”, kako su

ostavili vrijednu kulturnu, materijalnu i

je nazvali organizatori, koja je Prečane vratila u

nematerijalnu baštinu. I zato smo s pra-

djetinjstvo i mladost...

vom parafrazirali stih poznate pjesme: “I večeras su s nami, makor ih višje ni”.

U prepunoj dvorani POU Dom na žalu, 30. rujna, dan uoči Luzarice, fešte koja je u životima prijeških obitelji

Prisjetili smo se Šime Marcelića, bisku-

odigrala značajnu ulogu i uvijek bila simbol obiteljskoga

pa Josipa Grgura Marcelića, oca Ladisla-

okupljanja, zajedništva, tradicijskih i nacionalnih vrijed-

va Lesice, Srećka Marcelića, Ive Mašine,

nosti, KUD Preko darovao je Prečanima program kojim

Frane Mašine, Stjepana Benzona, autor

su se prisjetili sumještana i onih koji su cijeli život, ili

pjesme “Šesnaest lavandijera”, koju je

barem jedan dio života, proveli u Preku. Onima koji su

posvetio tragično stradalim priješkim

Preko obogatili svojim kulturnim i javnim djelovanjem, a

praljama, a izveo je veliki hrvatski pje-

više nisu među nama.

vač i prijatelj Preka Vice Vukov, Kulturni i duhovni život Preka druge polovice

Prema riječima Vesne Dunatov, idejne začetnice zaviča-

20. stoljeća bio bi nezamisliv bez Naše

jnog programa “Večer uspomena” i predsjednice KUD-a

Marije, kako smo je zvali, Margarite

Preko, “bez njih ni Preko ni Prečani ne bi bili isti”.

Marije Mihatov. Tu je i poznati likor za dicu Slavko Perović, pedijatar, pjesnik,

- Obnovili smo uspomenu na njih i zahvalili im što su

a bavio se i umjetničkom fotografijom,

voljeli Preko, što su u njega utkali sve svoje intelektu-

nedavno preminuli književnik Ante

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

Toni Valčić s Ošljaka... Svi oni ostavili su neizbrisiv trag u našim životima, smatra Vesna Dunatov, koja je osmislila program “Večeri uspomena” u suradnji s dramskom umjetnicom Milenom Dundov i Senkom Sorićem. U programu su nastupile različite dobne skupine i generacije Prečana, Dječja klapa Baliniera, Matija Pažanin, Župni crkveni zbor sv. Cecilije, Marija Rušev, Lidija Lončar, članice Udruge žena Luzor pod vodstvom Nade Smoljan, ponovno okupljene članice nekadašnje Ženske klape Lavandiere, Milena Dundov, Ivanka Ivanov i Ljubo Markulin. U realizaciji su pomogli Kristijan Kačan i Luka Košta, a suorganizatori su bili Mladenka Mašina, direktorica Pučkog otvorenog učilišta Dom na žalu, i Sabina Batistić, tajnica KUD-a Preko.

PROSINAC 2017.

KULTURA/ZABAVA

Tomislav Košta predstavio strip-album “Sjećanja” Riječ je o stripu u boji, oslikanom klasičnim slikarskim načinom, a autor na gledatelja vješto prenosi svjetlosno ozračje ambijenta

akon pet godina, kada je izlagao slike na velikoj izložbi „Portreti“, Tomislav Košta „vratio“ se prošlog ljeta u Preko, u galeriju Dom na žalu.

Svestrani priješki umjetnik predstavio se na izložbi 8. srpnja strip-albumom „Sjećanja“, objavljenim u Strip forumu Večernjeg lista, te crno-bijelim stripovima „Mriža, „Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica“, prema priči Ivane Brlić Mažuranić, te „Houston“.

klasičnim slikarskim načinom, a autor na gledatelja vješto prenosi svjetlosno ozračje ambijenta. U stripu „Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica“, koji Košta radi po narudžbi strip-revije Večernjeg lista, do izražaja dolaze akcijski elementi, a

„Sjećanja“ su prvi dio trilogije, prvi strip-album zasnovan na fikciji, a govori o starcu koji se skrasio u srednjovjekovnom samostanu i priča svoju priču od djetinjstva do kraja života. U slikovnom dijelu, kako je na otvorenju izložbe rekao likovni pedagog i umjetnik, prof. Boris Žuža, riječ je o stripu u boji, oslikanom 94

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

u kratkoj SF priči „Houston“ problematizira se pitanje kuda ide ovaj svijet. Tomislav Košta kao umjetnik se ostvaruje na nekoliko područja: kao ilustrator, slikar, pisac, glazbenik i zaljubljenik u „devetu umjetnost“, koja je, prema njegovu mišljenju, neopravdano zanemarena. - Želio sam strip prepun atmosfere. Nadam se da sam odabirom tonova stvorio ugođaj kakav sam priželjkivao, kazao je nedavno novinarki Večernjeg lista te otkrio kako će „Sjećanja“ na engleskom jeziku uskoro objaviti jedan izdavač iz Škotske, a u pripremi je i

drugi dio trilogije. I za kraj jedna zanimljivost, koincidencija, podudarnost… nazovimo je kako hoćemo. Samo nekoliko metara od galerije Doma na žalu, gdje je Tomislav Košta predstavio svoj strip-album „Sjećanja“, na groblju Samostana sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću, posljednje je počivalište našao Antonio Putti. Za teoretičare i povjesničare „devete umjetnosti“ autor prvoga hrvatskoga stripa. Inženjer Antonio Putti, rođen u Padovi, ali je cijeli život proveo u Zadru, geodet i kartograf, carski mjernik, leksikograf i upravitelj zadarskoga katastra, 1862. zgotovio je “literaturu u slikama”, rukopis “Enciklopedijsko-intuitivni rječnik” sa 17.437 crteža, 27 slika nacrtanih unutar horizontalno poredanih kvadrata, a ispod svakog kvadrata ispisan je tekst na talijanskom jeziku. Nažalost, Puttijev rječnik nije objavljen za njegova života nego sa zakašnjenjem od 119 godina, i to na stranicama zadarskog “Narodnog lista”.

PROSINAC 2017.

EKOLOGIJA

LJUDI KOJI ŽIVE UZ OBALU PREMALO ZNAJU O ŽIVOTU PODMORJA Preko je eko kolo ka ak ija i ćenja po iz e u arine Preko i stare lektre

orja

ini se da je Preko uistinu eko! Sudeći

Marcelić, Marijan Sorić, Julijan Košta te posada

barem po količini otpada izronjenog u

Marine Preko. U akciju su se uključili i Đani Iglić

velikoj svibanjskoj akciji čišćenja pod-

iz RK sv. Roko te biologinja, prof. dr. sc. An-

morja na potezu Marina Preko – stara zgrada

amarija Frankić.

Elektre. -Nije strašno! Nažalost, sudjelovala sam u U kamion općinskog komunalnog poduzeća

mnogim akcijama na našim otocima i to je bila

Obala i parkovi ukrcano je oko 200 kilograma

katastrofa. Nevjerojatno je što sve ljudi bace u

plastike, stakla, željeza, pitara, sitnih dijelova ra-

more. Sve što čovjek koristi završava u moru jer

zličite brodske opreme, automobilskih guma…,

je to, nažalost, bio običaj i naših starih u Dal-

barem pet, šest puta manje otpada nego što je

maciji da sve bacaju u more. Ali onda je kvaliteta

prije dvije godine izvađeno iz lučice u središtu

toga otpada bila drukčija. Danas je otpad vrlo

mjesta.

toksičan, a najveći problem u moru je plastika. Sve što koristimo zapakirano je u plastiku,

Akcija je trajala tri sata, a roniocima Ronilačkog

nano plastiku, mikro plastiku... To jednostavno

kluba sv. Roko pridružila se tek nekolicina

moramo spriječiti, komentirala je prof. dr.

Prečana na kopnu i pomagači u kaićima Enco

Frankić, koja je dan uoči akcije u POU Dom na

NAŠI ŠKOLJI

EKOLOGIJA

žalu održala predavanje naslovljeno “Rješenje u prirodi: krš, žalo školjke i što možemo od njih naučiti”. -Na Zadarskom sveučilištu imamo novi kolegij, biomimikrija, koji je interdisciplinarna znanost učenja o prirodi i od

“

prirode.

a i nestalo ovjeka priro a i se oporavila, a kad nestaju vrste i iolo ka raznolikost ovjek tako er pati zajedno s prirodom

množenje bakterija, kako bi koristili te podloge u prostorijama gdje mora biti besprijekorna čistoća. Dakle, u medicini, ali i u svakodnevnom životu znamo da je čovjek uvijek učio od prirode. I sada to vraćamo na jedan moderniji, tehnološki, industrijski, inženjerski

PROSINAC 2017.

Što možemo naučiti od pojedinih vrsta

način. Tako da su moji studenti s ra-

biljaka i životinja, ekosistema i staništa

zličitih usmjerenja, ne samo biolozi

kako bismo primijenili ta rješenja koja

nego i, primjerice, studenti arhitek-

je priroda odavno adaptirala. Primjera

ture, dizajna. Jer riječ je o umjetnosti

je puno, pogotovo iz mora. Pa tako

koju je priroda ostvarila svojom ljepo-

zahvaljujući morskim psima mnoge

tom, funkcijom i formom. Priroda ne

bolnice, odjeli intenzivne njege, više

zagađuje, ne stvara otpad i smeće…

nemaju problema s čistoćom. Tehnolozi

Kad bi nestalo čovjeka, priroda bi se

su kopirali kožu morskog psa, koja je u

oporavila, a kad nestaju vrste i biološka

nano strukturi takva da onemogućuje

raznolikost, čovjek također pati zajedno

EKOLOGIJA

s prirodom. I to moramo promijeniti, poručuje dr. Frankić, koja se u svom predavanju osvrnula i na obalni dio otoka Ugljana, od Kali do Poljane, te ustvrdila da na tome potezu više nema nijednog prirodnog žala osim na sv. Petru u Poljani. U organizaciji ekološkog vikenda u Preku sudjelovao je Đani Iglić iz Ronilačkog kluba sv. Roko iz Bibinja, koji je sa svojim kolegom Alenom Petanijem govorio o novootkrivenim i invazivnim vrstama flore i faune u zadarskom akvatoriju te u POU Dom na žalu otvorio izložbu podvodnih fotografija bibinjskog ronilačkog kluba. Prema njegovim riječima, ljudi koji žive uz obalu premalo znaju o životu podmorja. Invazivne alge pokriju neko određeno područje te autohtone vrste

NAŠI ŠKOLJI

EKOLOGIJA

koje mogu pobjeći bježe, a one koje nemaju tu mogućnost ugibaju.

Na obalnom dijelu oto ka Ugljana, od Kali do Poljane, više nema ni je nog priro nog žala osim na sv. Petru u Pol jani tvr i r rankić - Puno je novootkrivenih invazivnih vrsta, posebno na dijelu od Ždrelca do marine u Sukošanu jer je na tome području vrlo razvijen nautički turizam. Tamo smo našli i plavog raka, Caulerpu racemosu, zelenu morsku algu, našli smo i neke vrste puževa koje prije nismo primijetili. Pišući knjigu o puževima golaćima Jadrana, oko Ždrelca smo otkrili desetak novih vrsta, nisu sve invazivne, ali očito je na tome dijelu more dosta opterećeno, kazao je Iglić te napomenuo da je Caulerpa racemosa na ovom dijelu Jadrana vrlo agresivna. - Nažalost, ne možemo ništa napraviti jer svi pokušaji da nešto učinimo su preskupi. Na nekim područjima alga stagnira, na nekima se čak i povukla pa se nadamo da će se to dogoditi i kod nas, dodao je Iglić. Nositelji projekta „Preko je eko“ su Udruga TIM, partneri Zadarska županija i LAG Mareta, a suorganizatori Općina Preko, TZO Preko, Ronilački klub sv. Roko Bibinje, Obala i parkovi d.o.o., Zajednica tehničke kulture Zadarske županije i Marina Preko. PROSINAC 2017.

EKOLOGIJA

“NEKA IM MORE POKRAJ KOJEGA ŽIVE BUDE STALNO U MISLIMA!” Do 2050. u moru će biti više plastike nego ribe, upozorila je dr. Mokos na radionici “Mali istraživači mora”

oje tajne krije morski plićak i

mjerenje temperature mora sondama,

kakva je veza između nas i

je li, primjerice, Petrovo uho puž ili

toga, po svemu sudeći, ne-

školjka…

poznatoga svijeta, otkrila je 25. srpnja

-Radionice su dobro posjećene, dolaze

na radionici „Mali istraživači mora“ dr.

djeca iz Preka i mali turisti koji se

sc. Melita Mokos s Odjela za ekologiju,

zateknu ovdje na ljetovanju, a cilj je

agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u

približiti im more, ali i neke znan-

Zadru.

stveno-istraživačke metode poput mikroskopiranja, da upoznaju život u

Već treće ljeto POU Dom na žalu i Za-

moru i da barem malo osvijeste važnost

darsko sveučilište organiziraju u Preku

mora u svakodnevnom životu i životu

znanstveno-edukativnu radionicu za

svakog čovjeka, bez obzira na to živi li

najmlađe, na kojoj autorica i voditelji-

na obali ili negdje u unutrašnjosti.

ca dr. sc. Melita Mokos u dvosatnom

Za većinu more je mjesto uz koje se

programu nastoji približiti svijet koji je

opuštamo i zabavljamo. I tu, nažalost,

tu pokraj nas, nadohvat ruke, o kojemu,

sve počinje i završava. Malo je onih koji

najčešće, jako malo znamo. Razlikovan-

znaju da život bez mora ne bi bio mo-

je biljaka, prepoznavanje organizama,

guć. More daje više od 50 posto kisika

100

NAŠI ŠKOLJI

EKOLOGIJA

na Zemlji, gotovo sva voda nalazi se u moru, o njemu ovise vremenske prilike, izvor je hrane i lijekova… , objašnjava dr. sc. Melita Mokos, koja je radionicu podijelila na praktični i teorijski dio. Na plaži Jaz s djecom razgovara, proučava i mikroskopira školjke, puževe, travu, alge…, a potom u POU Dom na žalu djeca crtaju i razgovaraju o onome što su otkrila u plićaku. Pitanja je, naravno, stotinu. Ne samo pitanja, čuje voditeljica Mokos i mnogo smiješnih komentara, odgovora, primjedaba, zaključaka… -Ma, mnoge stvari oni znaju, naučili su ih ili preko crtića o morskom svijetu ili u školi i vrtiću, ali to je površno znanje i zapravo je cilj ovih radionica da im more pokraj kojega žive bude stalno u mislima, da uvijek imaju na pameti koliko naše ponašanje i naše svakodnevne navike utječu na život u i oko mora, kaže i dodaje kako bi se taj odnos promijenio kada bi se ovakve radionice češće organizirale, ne samo ljeti. Kao pozitivan primjer navodi predavanja u sklopu Malog morskog utorka u Gradskoj knjižnici Zadar, ali to, smatra, nije dovoljno. -Tome se treba pristupiti ozbiljno, treba osmisliti, organizirati i financirati. Treba educirati i starije jer ne može se čekati da ovi mali koji to sada slušaju i usvajaju narastu i prenose svoje znanje. Problem zaštite mora i oceana je velik i ne poduzme li se nešto, do 2050. u moru će biti više plastike nego ribe, upozorava i ističe da bi veliku ulogu u ekološkom osvješćivanju trebali imati mediji.

PROSINAC 2017.

101

EKOLOGIJA

Na plažama u središtu Ugljana djeca i ronioci prikupili 400 kilograma različitog otpada Učenici područnih škola Ugljan i Lukoran i DV Lastavica u projektu europskog programa Etika ad se male i velike ruke slože, očiste se ugljanske plaže, svi se dobro zabave i ponešto nauče! Bilo je tako i 16. svibnja, u ekološkoj akciji koju su potaknuli učenici od prvog do četvrtog razreda OŠ Valentina Klarina Preko, Područne škole Ugljan.

Uz pomoć ronilaca iz Tune Kali d.o.o., svojih učiteljica i roditelja u dva sata prikupili oko 400 kilograma otpada na plažama u središtu Ugljana. Ronioci su iz mora izvlačili stare automobilske gume, dijelove brodskih motora, pokidane vrše, a učenici se na kopnu borili s plastikom i staklom. Ekološka akcija, koju su podržali i učenici iz Područne škole Lukoran te najmlađi iz Dječjeg vrtića Lastavica,

102

inicirana je u sklopu europskog programa Etika, punog naziva Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima.

U projektu Etika, koji je odobrilo Ministarstvo znanosti, sudjeluje 670 djece iz devet škola i dva vrtića u Hrvatskoj - Zadarska udruga Mala filozofija jedan je od šest partnera u projektu, a bila je zadužena za izradu edukativnih materijala kako bi djeca na zabavan način učila o stvarima kojima se u školi, po mišljenju učitelja, ne daje dovoljno prostora, a to su poštovanje, odgovornost, samopouzdanje i rješavanje sukoba u razredu.

NAŠI ŠKOLJI

EKOLOGIJA

Projekt je odobrilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, mi smo ga ponudili ugljanskoj školi, a učiteljice Sofija Kralj i Lorena Tomić objeručke su ga prihvatile. Inače, u projektu sudjeluje 670 djece iz devet škola i dva vrtića u Hrvatskoj. Nakon odrađenih radionica, odlučili smo da svaka škola i vrtić organiziraju konkretnu akciju, a ugljanski učenici odabrali su čišćenje plaža, kazala je Marija Kragić iz Udruge Mala filozofija. Posebno je zahvalila učiteljicama Kralj

PROSINAC 2017.

i Tomić jer su s učenicima odradile i radionice i organizirale veliku i hvalevrijednu ekološku akciju. Potporu u organizaciji čišćenja podmorja i ugljanskih plaža Područnoj školi Ugljan dali su Turistička zajednica mjesta Ugljan, Ronilački centar Tuna Kali d.o.o., Općina Preko, Udruga Aria i Obala i parkovi d.o.o. Preko, a učenici su im se odužili zahvalnicama i malim domjenkom koji su pripremili ispred ureda Turističke zajednice.

103

VIJESTI

OŠ VALENTINA KLARINA U PREKU „BOGATIJA“ ZA 38 NOVIH UČENIKA ali a je prva a u Preku osa u uto i ći i i Poljani pet u ukoranu je an i u gljanu evet ažalost u uklji i u prvi razre nije upisano nije no ijete

očno u 8.15 sati školsko zvo

obitelj s Iža, dolaze iz Zadra… Svakako

no označilo je početak nastave

ohrabrujuće! Nažalost, nakon dosta

za 312 učenika Osnovne škole

vremena dogodilo se da Kukljica nema

Valentina Klarina u Preku i područnim

nijednog učenika u prvome razredu, i

jedinicama u Kukljici, Kalima, Poljani,

to nije dobro. U Kalima je 15 prvaša, u

Sutomišćici, Lukoranu i Ugljanu.

Preku osam, u Sutomišćici i Poljani pet, u Lukoranu jedan i u Ugljanu devet,

-Petero je učenika više nego lani, ali ta

govori Kristijan Smud, ravnatelj OŠ

će brojka vjerojatno rasti sudeći prema

Valentina Klarina u Preku.

dosadašnjem iskustvu. Ljudi se sele zbog posla i koliko god to nekome mož-

Iako se planiralo da će od ove jeseni

da čudno zvučalo, ne odlaze svi s otoka,

škola prijeći na jednosmjenski rad, to se

nego iz gradova dolaze k nama. Ove

ipak neće dogoditi. Prema ravnatelje-

godine, primjerice, imamo novo

vim riječima, zapelo je na administraciji

ga učenika iz Zagreba, doselila je jedna

i pripremi projektne dokumentacije jer

104

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

će se u školi ugrađivati dizalo i raditi tri nove učionice, što je preduvjet za jednosmjenski rad. Ali s projektom se ide dalje, a kada će sve biti gotovo, teško je prognozirati, ističe ravnatelj Smud. I ove godine u OŠ Valentina Klarina radit će dvoje pomoćnika u nastavi, ali prvi put i logopeda, kojega je angažirala Općina Preko.

“

koli je ak u enika s razli iti s etnja a u pisanju govoru itanju

-Logoped će dva dana raditi kod nas, a tri u vrtiću. Prema prvim procjenama, kod nas je 40-ak učenika s različitim smetnjama u pisanju, govoru, čitanju… tako da će logoped imati posla, dodaje ravnatelj te najavljuje ponovno pokretanje novinarske sekcije, koju je škola nekad imala, i kratkog tečaja iz osnova vatrogastva za učenike osmih razreda u suradnji s DVD-om Preko i JVP Zadar. Kao i svake godine, u predvorju škole s nastavnicima je dočekao učenike, a posebnu dobrodošlicu svi su poželjeli novim učenicima. Nakon kratkog upoznavanja i prigodnog programa, prvaše je u učionicu odvela učiteljica Ljiljana Juravić, koja će sljedeće četiri godine provoditi s njima najviše vremena. Veselo i uzbudljivo bilo je i u područnoj školi u Ugljanu, gdje je devetero prvašića u učionicu uvela učiteljica Sofija Kralj. PROSINAC 2017.

105

VIJESTI

OPROŠTAJ OD GENERACIJE „VRTIĆKIH MATURANATA“ NA IGRALIŠTU U SUTOMIŠĆICI

edan od najuzbudljivijih dana u godini u

bili su vrtićki maturanti i njihovi prijatelji iz svih

Dječjem vrtiću Lastavica oproštaj je od

grupa i područnih odjela od Preka do Ugljana. A

najstarije grupe, budućih učenika, vrtićkih

u igrama spretnosti - ravnopravni svi: roditelji i

maturanata, kako su ih u šali zovu.

djeca, veliki i mali... Za oproštaj dobili su radost, smijeh, ljubav, poneki savjet i medalju za sjećan-

Za generaciju na odlasku, ali i sve ostale uzraste,

je na bezbrižne vrtićke dane...

7. lipnja na igralištu u Sutomišćici organizirano je druženje uz sportsku igru. Bio je to dan bez

Već sutradan, bili su korak bliže školi, ali u mis-

poraženih i pobijeđenih! Dan ispunjen smije-

lima još dugo, dugo u svom sigurnom vrtićkom

hom i ushitom! Dan koji je zasigurno ostao u

gnijezdu.

sjećanju i djeci i roditeljima. U glavnim ulogama

106

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

ĐANA ĆURKOVIĆ JADRIJEV - NOVA RAVNATELJICA DV LASTAVICA

- U novu pedagošku godinu, koja je počela 11. rujna, ušli smo sa 84 djece, od toga je 30 novoupisanih. U Preku 15, Sutomišćici šest, Lukoranu tri i Ugljanu šest. Ali to nije jedina novost, jer od ove godine Općina Preko prvi put je zaposlila logopeda, kolegicu Blanku Klarin, na

Kao i svake godine, početkom rujna, u

puno radno vrijeme, koja dva dana radi

vrtiću se dogodila smjena generacija.

u školi, a tri dana u vrtiću i posla ima

Ali i još jedna velika promjena jer je na

više nego dosta, kaže nova ravnateljica

čelo Dječjeg vrtića Lastavica došla odgo-

Đana Ćurković Jadrijev.

jiteljica Đana Ćurković Jadrijev, koja je prije toga radila u područnom odjelu

Iako je posao ravnatelja u jednom dijelu

u Lukoranu i bila omiljena „teta Đana“.

zahtjevniji i odgovorniji, kaže da se

Zamijenila je dugogodišnju ravnatel-

dobro snalazi jer je Dječji vrtić Lastavica

jicu Jadranku Selak, koja je otišla u

„dobro uhodana predškolska ustanova“

mirovinu, a u vrtiću je zaposlena nova

u kojoj su svi okupljeni oko zajedničkog

odgojiteljica Jadranka Mitrović.

cilja - dobrobiti djece.

PROSINAC 2017.

107

VIJESTI

JENNIFER I BRANKO ANTIŠIN U DOKUMENTARCU “HRVATSKA, MOJ IZBOR” Dokumentarna serija HRT-a “Hrvatska, moj izbor” predstavlja hrvatske povratnike, ali i strance koji su na u ze lju o a rali za jesto življenja

okumentarna serija HRT-a

snimali su Dražen Lipka, ton-majstor Dario Maćešić i

“Hrvatska, moj izbor” jednu

majstor svjetla Domagoj Vranar. Producent je Marko

epizodu u novoj sezoni posve-

Kaić, a glazbu je skladao Matej Meštrović.

tila je bračnom paru iz Sutomišćice Jeniffer i Branku Antišinu.

Dokumentarna serija HRT-a “Hrvatska, moj izbor” pokrenuta je prošle jeseni. Emisija predstavlja hrvatske

Snimateljska ekipa, predvođena au-

povratnike, ali i strance koji su našu zemlju odabrali za

toricom i redateljicom Tanjom Kancel-

mjesto za život.

jak, provela je prvi tjedan listopada na našemu otoku s bračnim parom An-

Među njima su ljudi različitih zanimanja koji otvoreno i

tišin koji je svoje umirovljeničke dane

iskreno progovaraju o tome što ih tišti, a što veseli.

odlučio provesti u Brankovoj rodnoj Sutomišćici.

Emisija “Hrvatska, moj izbor” rezultat je suradnje Hrvatske radiotelevizije i Državnoga ureda za Hrvate izvan

- Iako umirovljenici, Jennifer i Branko

Republike Hrvatske usmjerene širenju programskih sa-

punim plućima uživaju u danima is-

držaja namijenjenih Hrvatima izvan Hrvatske i međun-

punjenima ljubavlju i veseljem. Jennifer

arodnoj javnosti, a koji se već 13 godina proizvode u

je s Kariba, rođena u Trinidad i Tobagu,

okviru međunarodnoga radijskog programa HRT – Glas

a radni vijek provela je na Floridi i u

Hrvatske na hrvatskome, engleskome, njemačkome i

Montrealu. Tamo je upoznala Branka,

španjolskome jeziku.

kuhara, chefa... To je samo mali uvod u priču o dvoje prekrasnih ljudi, koji su se nakon uspješnog života u inozemstvu odlučili vratiti u Hrvatsku. Njihovo su društvo Sutomiśćoci, ali i stranci kojima je njihov drugi dom brod vezan u obližnjoj marini..., otkriva Tanja Kanceljak te najavljuje emitiranje filma za početak sljedeće godine. U produkciji Dokumentarnog programa HRT-a, 30-minutnu priču “Branko i Jennifer”

108

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

USPJEŠNA PREMIJERA GASTRO FESTIVALA TORO CRO SUSHI NIGHT Gastronomska ponuda Preka, ovog je ljeta, barem na jedan an ila ruk ija ogatija i raznovrsnija

prepunoj bašti Caffe bara Vale u nedjelju, 13. kolovoza održano je prvo izdanje

gastro festivala Toro Cro Sushi Night, s dva gostujuća sushi chefa iz Japana. Toro Cro Magura tuna uzgojena je u kavezima Kali tune, a nakon Japana, odnedavno je prisutna i na zahtjevnom američkom tržištu. Sushi se pripremao i posluživao u dva termina, a mjesta za stolovima su rezervirana u rekordnom roku. Uz degustaciju japanskih jela, gosti su mogli sudjelovati i u aukciji svježe narezanih komada tune. Premijerno izdanje gastro festivala Toro Cro Sushi Night podržali su i načelnici općina Preko i Kali - Jure Brižić i Marko Kolega, kao i vodeći ljudi tvrtke Kali Tuna i njihovi poslovni partneri, od kojih su neki poznati gospodarstvenici i političari iz Japana.

Uz degustaciju japanskih jela, gosti su sudjelovali i u aukciji svježe narezanih komada tune. PROSINAC 2017.

109

FOTOGALERIJE

GALERIJA LJETNE RADIONICE U DOMU NA ŽALU

110

NAŠI ŠKOLJI

11.08.2017.

FOTOGALERIJE

PROSINAC 2017.

PRIJEÅ KA LEGRICA

111

MALI LUKORAN: FEŠTA SV. ANTE

112

13.06.2017.

FOTOGALERIJE

NAŠI ŠKOLJI

10.08.2017.

FOTOGALERIJE

PROSINAC 2017.

LUKORAN: FEÅ TA SV. LOVRE

113

UGLJAN: FEŠTA VELE GOSPE

114

15.08.2017.

FOTOGALERIJE

NAŠI ŠKOLJI

22.06.2017.

FOTOGALERIJE

PROSINAC 2017.

UGLJAN: PLAVA NOÄ&#x2020;

115

UGLJAN: ČEPRLJANDSKA FEŠTA

116

05.08.2017.

FOTOGALERIJE

NAŠI ŠKOLJI

04.07.2017.

FOTOGALERIJE

PROSINAC 2017.

POJONSKO SRCE Foto Tomislav Ivanov

117

SUTOMIŠĆICA: TURNIR PARTIJA 2017. Foto Diktatori

118

28.06.2017.

FOTOGALERIJE

NAŠI ŠKOLJI

SPORT

Tome Brkljačić i Marin Sandalić pobjednici lignjolova u Lukoranu a prvi lignjolov prijavilo se ak ekipa z o aćine Preko uto i ći a i gljan dvočlane, a kotizacija po natjecatelju iznosila je 50 kuna. Zona lova bila je od punte Ćinta do punte Barićeve, kazao je uime Udruge mladih Jarac Luka Obuvenić. Nakon vaganja sva ulovljena riba, a tome su organizatori dodali još gavune i dagnje, pripremljena je za sudionike i goste. Inače, ulovljeno je 106 liganja, ukupno teških 12.235 grama, a prosječna težina bila je 115 grama.

rvo mjesto u prvom lignjolovu, koji se u ponedjeljak, 9. listopada odražao u Lukoranu u organizaciji Udruge mladh Jarac i ŠRD Šašabaljina, osvojili su Tome Brkljačić i Marin Sandalić s ulovom teškim 1145 grama.

S ulovom od 1075 grama drugo mjesto zauzeli su Paulo Mišlov i Marko Guzobad, a treće, s ulovom koji je težio 980 grama, Vlado i Ivan Mikela. Najveću lignju, tešku 410 grama, ulovio je Boženo Lovrić. - Ovo je prvi put da se u našemu mjestu organizirao ligonjov i na naše veliko iznenađenje, prijavilo se čak 28 ekipa, najviše iz Lukorana, ali i iz Preka, Sutomišćice i Ugljana. Željeli smo unijeti malo živosti u ovo postsezonsko vrijeme, potraknuti ljude na druženje, povezati generacije i dobro se zabaviti. Ograničenja nije bilo, u lignjolovu su mogli sudjelovati svi, i mladi i stari, i žene i muškarci, ekipe su su bile PROSINAC 2017.

119

SPORT

Martina Jelenković i Mate Mujan „Gospodari otoka“ za 2017. godinu Pet kilometara dugu stazu Mate Mujan prešao je u rekordnom vremenu, za 23 minute i 26 sekundi adranka Martina Jelenković i Splićanin Mate Mujan pobjednici su drugog izdanja utrke „Gospodar otoka – uspon na sv. Mihovil“, koja se 20. svibnja održala u Preku. Pet kilometara dugu stazu Mujan je prešao u rekordnom vremenu za 23 minute i 26 sekundi, što je za gotovo tri minute bolje vrijeme od dosadašnjeg rekorda utrke.

Drugi je u konkurenciji muškaraca bio Lukoranac Mario Bosnić (24:17), dok je treće mjesto osvojio Kaljanin Deni Kolega, dugogodišnji najbolji strijelac Prve županijske malonogometne lige, s vremenom 24:54. - Zadovoljan sam pobjedom, ostvarenim vremenom i cjelokupnom organizacijom. Čestitam organizatorima jer su, unatoč kiši, napravili odličan posao. Što se utrke tiče, moram priznati da je završni uspon na posljednjem kilo120

metru jako izazovan, ali je zato pogled s tvrđave Sv. Mihovila fenomenalan. Nadam se da ću i dogodine opet biti na ovom predivnom otoku, bile su prve reakcije novog „Gospodara otoka“. U ženskoj konkurenciji, Martina Jelenković je stigla na cilj u vremenu 34:25, ispred Ene Uzelac (34:50) i Sare Mastnak (37:10). - Nisam očekivala ovako zahtjevnu stazu, ali su nam vremenske prilike donekle olakšale uspon. Nama trkačima čak je više odgovarala kiša od sunčanog vremena. Staza je lijepa i izazovna s puno uspona, a pogotovo je prekrasan pogled s tvrđave sv. Mihovila. Organizacija je bila odlična i svakako se vidimo iduće godine, istaknula je Martina Jelenković. U disciplini rekreativno šetanje nagrađeni su najmlađi i najstariji sudionik, Matea Štulina (6 godina) i Andrej NAŠI ŠKOLJI

SPORT

Tkalčič (71 godina). U obje discipline „Gospodara otoka“ sudjelovalo je oko 200 prijavljenih natjecatelja, od čega je njih 132 stiglo do cilja.

desetak proizvođača i udruga iz otoka Ugljana i Pašmana. Za zabavni dio programa bili su zaduženi Toto i kraljice uz dječje karaoke, školu Zumbe i nastup Udruge TIM.

- S obzirom na nešto lošije vremenske uvjete iznimno smo zadovoljni odazivom, a veseli me što su svi natjecatelji bili puni pohvale za organizaciju. Niti kiša nas nije mogla omesti, što nam je svakako ohrabrenje za iduća izdanja ovog projekta. Zahvaljujemo svima koji su nam pomogli u organizaciji utrke, poglavito Općini Preko, Turističkoj zajednici Općine Preko i Školi trčanja Zadar, kao i brojnim volonterima koji su odradili veliki dio posla. Hvala svim partnerima i sponzorima projekta, poručio je Ivan Gobin iz Triatlon kluba Zadar. Program „Gospodara otoka“ bio je popraćen brojnim popratnim sadržajima. U središtu Preka održan je Sajam otočnih proizvoda u suorganizaciji LAG-a Mareta na kojem se predstavilo PROSINAC 2017.

121

SPORT

MARKO DUJIĆ DRUGI PUT SLAVIO NA REGATI U LUKORANU a zavr nu regatu o lo je vetog ilipa i akova

je rili ara iz a ra iogra a i ali

arko Dujić, član Jedriličarskog kluba

Posebno priznanje dobio je najmlađi sudionik

Uskok iz Zadra, drugu godinu zare-

regate Pavao Kosor iz Kali. Četvrta Škola jedren-

dom pobjednik je završne regate

ja Lukoran, koju zajednički organiziraju JK

Škole jedrenja, Klasa optimist, koja se 19. kolovo-

Uskok i nekolicina entuzijasta iz Lukorana, oku-

za održala u Lukoranu.

pila je u protekla dva ljetna mjeseca 16 djevojčica i dječaka s otoka Ugljana i Pašmana rođenih iz-

Drugo mjesto osvojio je Niko Surać, također iz

među 2006. i 2010. godine, a na završnu regatu

JK Uskok, a treće Lucijan Jakovljev iz JK Biograd.

došlo je 44 malih jedriličara iz Zadra, Svetog

Prva među djevojčicama bila je Sara Vuletić iz JK

Filipa i Jakova, Biograda i Sali te još najmanje

Uskok, a druga Nina Medić iz JK Biograd.

toliko navijača, prijatelja, roditelja...

122

NAŠI ŠKOLJI

SPORT

- Među polaznicima Škole jedrenja i ovoga je puta bilo nekoliko djece koja su na našem otoku ljetovala s roditeljima, ali većinom su to djevojčice i dječaci s Ugljana i Pašmana, čiji roditelji nisu žalili truda i vremena dovoziti ih dva mjeseca, pet dana u tjednu, i iz 30-ak kilometara udaljenih mjesta. Što dovoljno govori i o popularnosti i o kvaliteti škole, govore uime organizatora Tiho Ivanov i Ivica Luković iz Lukorana. Ističu kako su već dobili upite za sljedeće ljeto iz Austrije i SAD-a, javili su im se i roditelji jednog dječaka iz Švedske koji je prošle godine bio u školi, a roditelji mališana koji su ove godine učili jedriti svakodnevno im se zahvaljuju na uloženom trudu i dobroj organizaciji. - Laskaju nam te pohvale i puno nam znače jer one su dokaz da smo na dobrome putu i da je pokretanje ove škole s Jedriličarskim klubom Uskok bio pun pogodak. Iako, naravno, nije uvijek lako zatvoriti financijsku konstrukciju. Veliku potporu imamo u Općini Preko i TZO Preko, tu su i Marina Preko, Kali Tuna, obitelj Mišlov iz Kali, Cromaris, mnogi pojedinci i volonteri iz Lukorana bez čije pomoći ne bi bilo moguće organizirati ni završnu regatu ni dvomjesečnu školu. Ipak, najveći je teret na trenerima JK Uskok i njihovoj stručnoj pomoći, kaže Ivanov. Dodaje da je ljepota te jedinstvene dvomjesečne škole jedrenja na zadarskim otocima i u druženju djece, ispunjenim praznicima i stjecanju vještine koju će, ako to budu željeli, moći koristiti do kraja života.

PROSINAC 2017.

123

SPORT

BOĆANJE Ekipa Varoši drugi put zaredom pobijedila na turniru za žene u gljanu Pobjednički pehar ovogodišnjega turnira u boćanju za

članice Udruge Điran igrale su svoje-

žene u Ugljanu, drugi put zaredom, kući je ponijela ekipa

vrsni turnir u boćanju međusobno, s

Varoša (Ivanka Alavanja, Sanja Alavanja, Dražena Strihić,

dvije ekipe - Điran Muline i Điran Selo,

Marina Strihić).

tek toliko da se turnir održi, više kao

Drugo mjesto pripalo je ekipi Điran Muline (Anka

razonoda.

Čuka, Desa Vidaković, Rajka Vidaković, Maja Višić), a

Od 2011. priključila im se Udruga Aria,

treće Điran Selu (Bosanka Belić, Sjajna Koubek, Marica

od 2012. ekipa Bure i TZM Ugljan,

Kovačić, Karmen Tomić).

2013. Čeprljanda i Čajniz, 2014. Suhiki babes i Neopisive, 2015. Legice i Varoš, a

Igralo se u dvije skupine po četiri ekipe, a dvoje prvopla-

2017. Điran 3. Sad je već postalo sasvim

siranih iz skupina plasiralo se u polufinale. U polufinalu

normalno da igra barem osam ekipa, a

ekipa Varoša pobijedila je Čeprljandu, a ekipa Điran

upravo ih se toliko prijavilo ove godine:

Muline porazila je ekipu Điran Selo. Snage za treće

Aria, Điran Muline, Čeprljanda, Varoš,

mjesto odmjeravale su Čeprljanda i Điran Selo, koje je

Suhiki babes, Điran 3, Čajniz i Điran

u konačnici imalo više uspjeha. U finalu je ekipa Varoša

Selo, govori Dražena Strihić, igračica

svladala Điran Muline te obranila prošlogodišnji naslov

pobjedničke ekipe Varoši.

prvaka. Prema riječima sudionica turnira, boćanje kao sport izrazito je popularno u Ugljanu. Terena za boćanje

A uz dosta prijava, ističe, ima i dosta

ne nedostaje, a svaki od devet zaseoka ima barem jedan

navijača pa je turnir u boćama za žene

zog i točno se zna tko na kojemu i kada igra. A igra se

postao „must see“ događanje na kraju

u nedjeljna poslijepodneva u tijeku cijele godine, i to

sezone, osobito zanimljivo mještanima.

pretežno muškarci, iako ponekad “zaluta” i pokoja žens-

Utakmice su, dodaje, poprilično teške

ka ekipa koja zna „baciti na boće“.

i napete te, iako svake godine postoje favoriti, rezultati su tijesni.

- Unatoč činjenici da je boćanje muški sport, posljednjih

Turnir se igrao pod pokroviteljstvom

nekoliko godina postoji samo ženski turnir. Do 2010.

TZ mjesta Ugljan.

124

NAŠI ŠKOLJI

SPORT

u uće naj olje na ugljansko turniru za muškarce Nakon više od deset godina, pod pokroviteljstvom TZ mjesta Ugljan, prošlo ljeta u Ugljan se vratilo muško boćanje. Barem kad je o turniru riječ. Jer točno toliko vremena prošlo je otkad je posljednji put organiziran muški ljetni turnir u boćama. A među osam prijavljenih ekipa, Batalaža, Čeprljanda 2, Četri Dida, Općina, Čeprljanda, Centar i Guduće, pobjedu je odnijela složna momčad Guduća, koja je u finalnoj utakmici dobila Centar 12 – 10, 9 – 12, 8 – 12, Treće mjesto zauzela je ekipa Četiri Dida, koja je pobijedila Čeprljandu 2.

i eka i eta o ranili naslov u Preku Na boćalištu „Federacije“ u Preku, pod pokroviteljstvom TZO Preko, održan je tradicionalni turnir u boćanju. Trodnevni je turnir okupio 12 momčadi, a naslov pobjednika obranili su prošlogodišnji pobjednici, momčad Žeta - Leka - Edi. Ekipe su bile podijeljene u četiri skupine, a pobjednici skupina izborili su plasman u polufinale. Za najboljeg igrača turnira izabran je Edi Lončar iz pobjedničke momčadi.

PROSINAC 2017.

125

SPORT

JUBILARNA 10. VAKANZA: NAJBOLJI JE PREŠKI PINAC!

omčad Pinac Preko pobjed-

konačno smo podigli pehar prvaka. Svakako treba istak-

nik je 10. izdanja VAKANZA

nuti Luku Matacina koji je bio najbolji strijelac i igrač

-e Prečani su finalu bili bolji

turnira, ali i pohvaliti sve naše igrače jer su od početka

od ekipe Mamma Mia Nema Labavo

shvatili turnir vrlo ozbiljno i bili redoviti na svim utak-

rezultatom 4-2 i zasluženo osvojili jubi-

micama. Turnir je bio odlično organiziran i drago mi

larno 10. izdanje jednog od najpoznati-

je da smo mi osvojili okruglo 10. izdanje VAKANZA-e -

jeg vaterpolskog turnira za amatere.

istaknuo je kapetan momčadi Ante Šoša.

Pobjeda Prečana poklopila se i s feštom Priješka legrica te su se pobjednici

Ekipa VK Pinac nastupila je u sastavu: Luka Matacin,

nakon dodjele priznanja zaputili doma

Luka Palestrina Mazić, Julijan Košta, Mate Martinović,

gdje su ih dočekali Jole i grupa Forum,

Krsto Knez, Boris Kovačević, Aldo Katić, Ive Miletić i

uz bakljadu i veliku feštu na pozornici.

Ante Šoša.

- Apsolutno zasluženo smo slavili, jer

VAKANZA 2017:

smo od prve utakmice u skupini pa do

Najbolji strijelac - Luka Matacin (Pinac Preko)

finala bilježili isključivo pobjede. Nakon

Najbolji golman- Boris Kovačević (Pinac Preko)

što smo posljednje četiri godine zapin-

Najatraktivnija petorka: Luka Matacin, Boris Kovačević,

jali u polufinalu VAKANZA-e te pritom

Marko Denković-Kraljev, Marko Lovrinov i Toni Opačić.

osvojili jednu broncu i tri četvrta mjesta

Nagrada mačak u čizmama - Joško Košta.

126

NAŠI ŠKOLJI

SPORT

MARKO RADOVIĆ IZ KDP DONAT POBJEDNIK MARATONA PREKO – ZADAR

rganizaciji PK Zadar, a pod pokroviteljstvom Grada Zadra i Općine Preko održan je 45. Plivački maraton Preko

- Zadar, tradicionalno u povodu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti. Na startu u Preku 5. kolovoza točno u 9 sati bilo je 124 natjecatelja, 19 žena i 105 muškarca. Tijekom maratona samo je jedan natjecatelj je odustao, a nakon 0.55,41 minuta na cilj je prvi došao 16-godišnji plivač KDP Donat Marko Radović. On je za 16 sekundi bio bolji od prošlogodišnjeg pobjednika, Splićanina Grge Mujana. Još jedna Zadranka bila je prva u kategoriji žena, 20-godišnja Lucija Aralica, također članica KDP Donat, s vremenom 0.56,07. - Presretan sam, za dohvat ruke pobijedio sam mog konkurenta Danijela Lalića, nemam riječi. Ciljano sam na samom startu krenuo žestoko, no jedna grupa od njih pet-šet me stigla jer sam otišao u krivo, “tukli” smo se za svaki zaveslaj i na kraju sam ja došao prvi, kazao je Radović.

PROSINAC 2017.

127 127

VIJESTI

USPJEŠAN NASTUP PAPALINA U CRIKVENICI Papaline nogometnog kluba Sv. Mihovil sredinom lipnja uspješno su nastupile na Crikvenica kupu. Najmlađa natjecateljska kategorija otočkog kluba na renomiranom turniru je došla do osmine finala, gdje su izgubili od vršnjaka iz prvoligaške momčadi Slaven Belupo rezultatom 2-1. Prethodno su u svojoj skupini H osvojili prvo mjesto, pobjedama 1-0 protiv Top gola iz Sarajeva i 3-0 protiv momčadi Rječine, uz 1-0 poraz od svojih vršnjaka iz Vatrogasca.

ZADARSKI LIJEČNICI NADIGRALI EKIPU PREKA I UGLJANA Prijateljska utakmica, koja se 3. rujna igrala u dvorani OŠ Valentina Klarina u Preku između nogometaša/rekreativaca Preka i Ugljana protiv zadarskih liječnika, završila je pobjedom gostiju. Iako su veći dio utakmice bili u prednosti, domaćini tvrde da se preokret dogodio u posljednjem dijelu drugog poluvremena te su gosti, za koje su igrali i gradonačelnik Zadra dr. Branko Dukić te potpredsjednik zadarskoga Gradskog vijeća dr. Dražen Grgurović, zasluženo slavili rezultatom 6:4. Uskoro će, najavili su, igrati uzvratnu utakmicu te malo više poraditi na kondiciji i tehnici. Ali, budući da je cilj bilo prijateljsko druženje, a ne pravo sportsko nadmetanje, pobijeđenih i poraženih zapravo nema!

LA FAMIGLIA DONIRALA SV. MIHOVILU KOMPLET DRESOVA Vrijednu donaciju nogometnom klubu Sv. Mihovil uručio je food bar LA FAMIGLIA iz Zadra (ex. fast food HAJDUK). Jedan od ponajboljih restorana n azadarskom Poluotoku otočnom klubu je donirao komplet dresova za papaline. - Svaka donacija za naše mlade uzraste je hvale vrijedna. Zahvaljujem vlasnicima i osoblju La Famiglie koji su iskazali želju da na ovaj način pomognu klubu. La Famiglia je trenutno na kolektivnom godišnjem odmoru, ali kad otvore obavezno morate probati najbolje burgere u gradu - rekao je voditelj omladinske škole NŠK Sv. Mihovil Krešimir Jaklin. 128

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

ZAVRŠILA JESENSKA SEZONA: DOBRI REZULTATI SV. MIHOVILA

9, 13. Bibinje 8, 14. Vrčevo 6, 15. Zlatna luka 6, 16. Pakoštane 0 bodova.

Završen je jesenski dio natjecanja u međužupanijskog nogometnoj ligi mladih uzrasta. Otočki nogometni klub Sv. Mihovil nastupa u četiri uzrasne kategorije – mlađi i stariji pioniri, papaline i tići. Na polovici prvenstva na ljestvici najbolje stoje pioniri koji su peti u svojoj uzrasnoj kategoriji, mlađi pioniri i papaline drže šesto mjesto, dok su tići osmi.

MLAĐI PIONIRI: 1. Primorac Biograd 35, 2. Škabrnja 34, 3. Velebit Benkovac 33, 4. Zrmanja 29, 5. Pakoštane 27, 6. Sv. Mihovil 23, 7. Croatia Stankovci 22, 8. Hajduk Pridraga 15, 9. Polača 12, 10. HV Posedarje 11, 11. Velebit Gračac 11, 12. Arbanasi III 10, 13. Croatia Turanj 2, 14. Nova Zora 0 bodova.

- Rezultati su iznad očekivanja, obzirom da su zbog radova na igralištu u Sutomišćici, gdje se postavlja umjetna trava, svi uzrasti prvi dio prvenstva nastupali kao gosti. Proljetni dio prvenstva sve bi utakmice trebale odigrati na novom travnjaku u Sutomišćici, pa bi rezultati mogli biti još bolji, rekao je voditelj omladinske škole Sv. Mihovila Krešimir Jaklin. PIONIRI: 1. Zadar 45, 2. Gospić 42, 3. NOŠK 36, 4. HV Posedarje 33, 5. Sv. Mihovil 31, 6. Vodice 30, 7. Velebit Benkovac 28, 8. Arbanasi 24, 9. Sabunjar 24, 10. Dragovoljac 18, 11. Zemunik 11, 12. Hajduk Pridraga

FUTSAL WEEK: PIONIRI DRUGI, PAPALINE TREĆE Odličan nastup imali su mladi uzrasti Sv. Mihovila na Futsal weeku u Zadru početkom lipnja. Pioniri su osvojili drugo, a papaline treće mjesto.

TIĆI: 1. Velebit Benkovac 34, 2. Škabrnja 32, 3. Pakoštane 30, 4. HV Posedarje 26, 5. Primorac Biograd 25, 6. Velebit Gračac 23, 7. Nova Zora 18, 8. Sv. Mihovil 17, 9. Arbanasi III 17, 10. Hajduk Pridraga 14, 11. Pag 14, 12. Gorica 4, 13. Polača 4, 14. Croatia Stankovci 3 boda. PAPALINE: 1. Primorac Biograd 34, 2. Velebit Benkovac 34, 3. Gospić 30, 4. Pakoštane 24, 5. Škabrnja 19, 6. Sv. Mihovil 18, 9. Zadar II 15, 10. Nova Zora 6, 11. Velebit Gračac 5, 12. Croatia Turanj 3 boda.

rača dok smo mi u momčadi imali 3-4 mlađa igrača (04. i 05. godište). Čak ni poraz nije problem, nego to što “treneri” koji “švercaju” ne razmišljaju da može doći do ozljede, a to se upravo i dogodilo na toj utakmici gdje je našem kapetanu Frani Magiću stradalo koljeno u duelu sa starijim igračem te je proveo večer na Hitnoj u Zadru, rekao je vanjski stručni suradnik NŠK Sv. Mihovil Damir Korenov.

Papaline su u ogledu za broncu u utakmici igranoj u velikoj dvorani Krešimira Ćosića na Višnjiku pobijedili Zadar 1 s uvjerljivih 7-0. Pioniri su u finalu nesretno izgubili od benkovačkog Velebita rezultatom 4-3, iako su vodili sa 3-0. No, poraz su uvjetovali i nesportski potezi konkurentske momčadi... - Iako se nikad ne žalimo, jedan od razloga što “nismo imali snage” za dobiti utakmicu leži u tome što je protivnička momčad “švercala” čak tri starija igPROSINAC 2017.

129

SPORT

TRAIL UTRKA NA UGLJANU U PROGRAMU ZADAR OUTDOOR FESTIVALA Drugi Zadar Outdoor Festival, koji će se održati od 11. do 13. svibnja 2018. godine, uvrstio je u program i otok Ugljan. Pod nazivom ZOF Trail otoka maslina, 12. svibnja na našem otoku održat će se utrka podijeljena u tri kategorije i discipline na tri staze: za najmlađe – 7 kilometara te dvije zahtjevnije - od 15 do 20 i od 20 do 25 kilometara. Točnu lokaciju organizator će objaviti uskoro, ali već su otvorene prijave. Osim Ugljana, u projekt se ove godine uključio i otok Vir, gdje će se 12. svibnja održati biciklistička utrka Zadar MTB Cross Country Petrčane - Vir.

RADAKOVIĆ I PEROVIĆ POBJEDNICI TURNIRA U STOLNOM TENISU Pučko otvoreno učilište Dom na žalu i Turistička zajednica Općine Preko, organizirali su u subotu, 24. lipnja 2017. turnir u stolnom tenisu za amatere koji se povodom Dana državnosti održava već treću godinu zaredom. Na turnir se prijavilo više od dvadeset natjecatelja, pri čemu su u veseloj i opuštenoj atmosferi najbolji u svojim kategorijama časno zaradili i svoje medalje. U kategoriji žena pobjednica je bila Irena Radaković, kod muškaraca je slavio Andrej Perović, a u konkurenciji parova najbolji su bili Franko Torić i Siniša Rajačić.

Festival će otvoriti 10 kilometara duga utrka Utrči u zalazak Sunca. U subotu i nedjelju, 12. i 13 svibnja, u organizaciji JK Uskok, održat će se Zadarska regata, u nedjelju 13. svibnja plivački maraton Morske orgulje i Kayak gradska utrka.

PRIJATELJSKO NADMETANJE KK OTOK UGLJAN I KK SONIK PUNTAMIKA U povodu završetka košarkaške sezone 2016./2017. za mlađe uzraste, dva prijateljska kluba, KK Otok Ugljan i KK Sonik Puntamika Zadar, odmjerili su snage na nedavno preuređenom igralištu u Poljani koje sada zadovoljava sve uvjete za odigravanje utakmica.

Pobjednik prve utakmice mlađih kadeta bila je ekipa KK Sonik Puntamike, a najbolji igrač po izboru trenera je Toni Torbarina iz KK Sonik Puntamika. Najbolji izvođač slobodnih bacanja, natjecanje koje se održalo u poluvremenu utakmice, je Toni Mirčeta, također iz KK Sonik Puntamika. U drugoj utakmici kadeta pobjedu je odnijela ekipa KK Otok Ugljan, najbolji igrač po izboru trenera je Pave Dunatov, a najbolji izvođač trica Lovre Lucin iz KK Otok Ugljan. Prigodne darove i pehare za najbolje igrače i izvođače slobodnih bacanja i trica uručili su predsjednik kluba KK Otok Ugljan Vedran Jadrijev i naš poznati NBA košarkaš Gordan Giriček. Treneri obje ekipe, Ljubo Šoša, Rudolf Tičina, Jure Ružić, Frane Šare i Pero Perić, pohvalili su ovakva druženja i nadmetanja igrača mlađih kategorija te najavili buduću suradnju. Organizator je bio KK Otok Ugljan.

130

NAŠI ŠKOLJI