Issuu on Google+

Glasilo Hrvatskoga nacionalnog bratstva Franjevačkoga svjetovnog reda broj 5,6 • godina 4 • jesen 2012. • cijena 10 kuna

•Fra Zvonimir Brusač: Nedovoljna formacija slabi identitet i snagu svjedočenja, •Budite prisutni u javnom životu •Klarise su nas ponovno okupile


UVODNIK

Draga braćo i sestre! Iza nas je dinamično razdoblje u kojem je Franjevački svjetovni red ponovno bio na svojim izvorima. Nakon što smo 2008. godine slavili 800. obljetnicu franjevačkog pokreta, ove smo godine obilježili jubilej – 800. obljetnicu utemeljenja Reda siromašnih sestara sv. Klare. Kako će i same sestre klarise posvjedočiti u ovom broju Bratstva, “mi smo dolazili k njima” i one su nas ponovno okupile. Kad bismo to zajedništvo više njegovali… Sveti naš otac Franjo i majka Klara kao da nas potiču da se vratimo na početak. Tamo gdje sve počinje. U susretu dvoje velikih ljudi. Stoga nam se valja okrenuti uzdignuta pogleda prema proslavi 800. obljetnice dolaska sv. Franje Asiškoga na naše tlo, što na poseban način obilježavamo u Splitu. Prilika je to da snažno prionemo uz poziv na koji smo pozvani da bismo postali dostojni nasljeđa koje baštinimo. Prošle je godine održan i XIII. generalni kapitul OFS-a koji donosi mnogo novosti i poziva na djelovanje. Osim što smo promijenili kraticu u OFS (Ordo Franciscanus Saecularis), u ovome broju objavljujemo i dokumente koji će nas usmjeravati u našem radu kroz sljedeće godine. U njima ćete pronaći brojne poticaje, a koje bih volio da pročitate u miru, osluškujući na što vas osobno Gospodin poziva. Raspravljajte u svojim bratstvima o novim prilikama za djelovanje o kojima su progovorili naša braća i sestre na susretu u Brazilu. Posebno nas potiču na: predanost formaciji, komunikaciju, rad s Franjevačkom mladeži, prisutnost u svijetu, ali i da usmjerimo pogled i prema bratstvima u nastajanju. Dok Gospodinu zahvaljujemo za blagoslov i nadahnuća, od nas se očekuje da snažnije prigrlimo naša bratstva. Ponosni smo na brojne socijalne projekte i našu prisutnost u svijetu po kojoj svakoga dana svjedočimo našu ljubav za Krista i Crkvu. OFS nikada prije u svojoj prošlosti na ovim prostorima nije bio toliko društveno aktivan, ali ujedno, molitva nikada nije bila važnija. Vaša obitelj, selo, grad i ljudi na radnom mjestu trebaju svjedoke žive vjere koji će svojim djelima svjedočiti franjevaštvo. Možda je upravo to najveći izazov za sve nas. Neka nas Gospodin osnaži i pridigne za nova djela! b. Stjepan Kelčić, nacionalni ministar ImpressUm

Bratstvo

interno glasilo Hrvatskoga nacionalnog bratstva Franjevačkoga svjetovnog reda (OFS) Izdaje: Hrvatsko nacionalno bratstvo OFS-a broj 5,6, jesen 2012. Uredničko vijeće: Stjepan Kelčić Hilda Švarcmajer Ana Fruk Igor Kanižaj 2

Adresa uredništva: Kaptol 9, 10000 Zagreb E–mail: list.bratstvo@gmail.com

Fotografija na naslovnici: Carceri, snimio Igor Kanižaj

Grafička priprema: Branko Hrvoj, Grafika Markulin Tisak: Grafika Markulin, Lukavec Naklada: 1000 primjeraka


INTERVJU

Intervju s fra Zvonimirom Brusačem

Nedovoljna formacija slabi identitet i snagu svjedočenja Razgovarao: Igor Kanižaj, OFS Zagreb-Kaptol

U samoborskoj Kući susreta Tabor održan je 14.-16. veljače 2012. VI. nacionalni tečaj za duhovne asistente na temu Elementi komunikacije u asistenciji Franjevačkome svjetovnom redu i Franjevačkoj mladeži. U radu tečaja sudjelovao je i fra Zvonimir Brusač, franjevac trećoredac, predsjednik Konferencije nacionalnih duhovnih asistenata OFS-a. On je još od osamdesetih godina prošlog stoljeća uključen u pastoralno-duhovnu asistenciju OFS-u, a pratio je i razvoj Frame u nas od samih početaka. Fra Zvonimire, kako je započeo vaš put u franjevaštvu? Privukao me primjer franjevaca trećoredaca u mojemu mjestu Belišću. Sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme socijalizma, bilo je teško razvijati vjerski život, pogotovo u radničkim sredinama kao što je bilo Belišće. No naš prvi župnik fra Bernard Rubinić i kapelani fra Šime Antonine i fra Tarzicije Bugarije su s mnogo žara, poduzetnosti, otvorenosti, hrabrosti, bliski ljudima i u suradnji s njima, uspjeli postaviti dobre temelje nove župe. Sva me ta atmosfera privukla te sam poslije osnovne škole, osjetivši poziv, krenuo u sjemenište franjevaca trećoredaca u Odri kraj Zagreba. Važan je trenutak bila odluka za novicijat, te kasnije, za mene kao bogoslova, vrijeme 800. obljetnice rođenja sv. Franje. Ujesen 1981. bio sam na europskom susretu franjevačkih bogoslova, juniorki i Franjevačke mladeži u Asizu. Taj jedinstveni susret,

boravak u Asizu s nekoliko tisuća mladih koji su se oduševljavali primjerom sv. Franje, njegovim duhovnim iskustvom, potaknuo je i učvrstio moj daljnji put u franjevaštvo.

Kada su mlade grupe iz Frame počele ulaziti u OFS bilo je dvojakih reakcija. Neki su tvrdili kako pomlađivanje počinje prerano, a danas imamo veliki broj grupa mladih koje su vidljivo obogatile bratstvo. Vidite li razvoj OFS-a uz pomoć mladih i kako ocjenjujete vezu između mladih i starih danas u našem redu? Upravo smo na ovom seminaru vidjeli da se razmišljanje OFS-a o Frami intenziviralo posljednjih desetak godina. To je jedna nova, živa stvarnost, pogotovo u onim zemljama u kojima se Frama pojavila u posljednje vrijeme. Rekao bih, zapravo, da su ti događaji, razvoj Frame i ulazak mladih u OFS, jedan oblik Božjeg djelovanja koji nas je 3


nadišao i kojega bismo, u stavu poučljivosti, trebali priznati, zahvaliti za nj, ali ga i pratiti i podržavati. Božja je inicijativa bila brža od naših planova i djelovanja. Tako je bilo ne samo u Hrvatskoj, nego i na međunarodnoj razini. Želja OFS-a da podrži ulazak članova Frame u OFS bila je blagoslovljena u vrlo kratko vrijeme. Odgovori na pitanje što i kako dalje došli su, snagom života, i prije nego što smo očekivali. Rezultat sveg tog događanja je i dokument posljednjega Generalnog kapitula OFS-a Smjernice za bratsku animaciju Franjevačke mladeži, koji je plod prakse i sažetak praktičnih iskustava, a govori o tome kako da se bratski animator, član OFS-a, uključi u odgoj, život i djelovanje Frame.

Dolazak članova Frame u OFS plod je Božjeg djelovanja Kada se govori o radu bratskih animatora Frame iskustva su raznolika… Što se tiče bratskih animatora, članova OFS-a, još smo, dakako, na počecima. Znamo, kod nas su prve korake u ustanovljivanju bratstava Frame i u duhovnoj asistenciji poduzeli braća franjevci. Kasnije je OFS u nas, potaknut i s međunarodne razine, spoznao da se i sam treba uključiti u rad s Framom i za Framu. Dosta se brzo i uključio tamo gdje je bilo moguće. Koliko mi je poznato, najčešće se radilo o članovima OFS-a koji su bili u Frami ili o onima koji su imali dvostruku pripadnost (OFS-u i Frami). Oni su mogli animirati Framu na odgovarajući način. Postoje, naravno, i drugi primjeri koje bi trebalo spomenuti. Smjernice Generalnog kapitula su tu da nam budu pomoć i usmjerenje u daljnjem radu s Framom.

4

Koliko duhovnim asistentima pomažu susreti poput ovoga u Samoboru? Do ideje o nacionalnim tečajevima za asistente došlo je prije šest godina. Kada su ustanovljena područna bratstva OFS-a, u središtu je bilo pitanje kako pružiti što kvalitetniju pastoralno-duhovnu asistenciju u mjesnim bratstvima i područnom bratstvu, osobito kako raditi u skladu s novim viđenjem asistencije prema kojem je asistent onaj koji prati rast i duhovnost bratstva, pomaže u izboru i odgoju novih članova, koji treba pratiti i surađivati, ali, također, imati uvid, iznutra, u čitavo događanje u bratstvu i njegovim članovima te, zajedno sa svjetovnim franjevcima u vodstvu bratstva, gledati naprijed, planirati i voditi. S mnogih su strana dolazile poruke da asistenti, imenovani za tu službu, nisu dovoljno spremni. Na sastanku nacionalnih asistenata OFS-a i Frame vrlo brzo smo došli do zaključka da na nacionalnoj razini moramo ustanoviti jedan forum, jedno mjesto okupljanja asistenata, koji će im pomoći u njihovoj početnoj formaciji, koji će pružiti mogućnost razmjene iskustava, na kojem će se nuditi sadržaji za trajnu formaciju. Naša su iskustva s dosadašnjih tečajeva vrlo pozitivna jer se tijekom posljednjih godina, u tom prvom koraku, uspjelo ponuditi ono najvažnije o liku današnjeg asistenta i jer se pokazalo da kod asistenata postoji interes. Pred nama je još niz tema kojima treba obraditi, približiti i povezati s praksom. Kakvu bi ulogu danas u Hrvatskoj trebao imati svjetovni franjevac? Franjevačke su zajednice kod nas prisutne stoljećima. Uskoro ćemo slaviti 800. obljetnicu dolaska sv. Franje u naše krajeve. Bogata je povijest naših franjevačkih provincija, veliko bogatstvo duhovne baštine i služenja naših ženskih franjevačkih zajednica, članovi OFS-a i Frame svojim prepoznatljivim svjedočenjem i djelovanjem jačaju prisutnost franjevačke duhovnosti u Crkvi i društvu. Sv. Franjo je osoba, lik s kojim su povezane prepoznatljive vrijednosti, njegov karakterističan pristup evanđelju. Siromaštvo, poniznost, služenje prepoznatljive su kršćanske i franjevačke vrijednosti koje, posvjedočene u Crkvi i društvu, približavaju evanđelje širokom krugu ljudi. A danas, u vrijeme razvijene društvene komunikacije, to je moguće i mnogo više nego prije. Mislim


da je plod posebnog Božjeg djelovanja da se u posljednjih desetak godina pojavila i odrasla jedna nova generacija članova OFS-a, posebno onih koji su došli iz Frame i koji su bili svjesni te svoje uloge, poslanja da povedu OFS izvan okvira crkvenih zajednica i dovedu ga posred društvenih zbivanja i realnosti.

Zavjetovanje treba hraniti trajnom formacijom Mogu li svjetovni franjevci evangelizirati Hrvatsku? Franjevačka duhovnost, ako se iskreno živi, kvasac je evangelizacije. Jesmo li danas, po Vašem mišljenju, obezvrijedili vrijednost zavjetovanja? Često podsjećam članove OFS-a na formulaciju u njihovu obredniku u kojem se govori o “zavjetovanju evanđeoskog života u OFS-u”, pred Bogom i Crkvom, pred svjedocima. Kad netko obećava da će živjeti evanđelje na način sv. Franje, treba imati na umu da je to riječ koju treba poštovati i onaj tko ju je izrekao i onaj tko je, kao član bratstva, sudjelovao u obredu. Radi se o zavjetovanju evanđeoskog života u bratstvu OFS-a: svjedoci evanđelja su i zavjetovani član i njegovo bratstvo. To je dana riječ i podrazumijeva se da će se ostvarivati. U tom je jamstvo snage svjedočenja OFS-a. No obećanje, zavjetovanje treba hraniti trajnom formacijom. Zavjetovanje je, također, poziv asistentima da daju svoj doprinos, da podržavaju članove OFS-a u ostvarivanju njihovih životnih odluka. U našem Redu u posljednje vrijeme ima puno akcije, između ostaloga na socijalnom planu i u zaštiti okoliša. Koje je po Vašem mišljenju glavno područje na koje bi trebalo usmjeriti djelovanje svjetovnih franjevaca u svijetu? Istina je da se i u nas, u posljednje vrijeme, prisutnost OFS-a u društvu, osjetila kao nešto hitno, kao nešto što nismo smjeli propustiti s obzirom na tendencije i događanja u društvu, na mentalitet relativizma koji se širi i na političke odluke koje često nisu pravedne, ni dobre za društvo u cjelini. To zasigurno treba nastaviti. No, s vremenom će se, čini mi se, vidjeti da jednakim intenzitetom treba

njegovati i osjetljivost za život u bratstvu, za povezanost bratstava, za vjerodostojno življenje evanđelja: da bratstva doista budu bratstva, zajednice vjere i ljubavi, zajednice s unutarnjim dijalogom i s otvorenošću Bogu u molitvi. Na taj će način svjedočenje u javnosti biti izraz cjelokupnog OFS-a, a ne samo jednoga njegovog dijela. U skoroj će se budućnosti franjevačke zajednice, i redovničke i svjetovne (OFS, Frama) morati suočiti s kvalitetom života u samim bratstvima, radi svoje vjerodostojnosti, radi toga da svjedočenje u javnosti odgovara kvaliteti života u bratstvima. Da ne bude lijepa slika prema van, a nedovoljna autentičnost i dosljednost među članovima, u svagdašnjim okolnostima, u služenju potrebitima u vlastitom krugu. Služenje najbližoj okolini karakteristično je za bratstva OFS-a od početaka.

Nismo dovoljno svjesni svoje specifičnosti Je li onda izazov da se vratimo korijenima? Rast u dubinu, učvršćivanje korijena, to je uvijek bitno. Koje vam radosti donosi život u franjevaštvu? Možete li se danas zamisliti u nekoj drugoj zajednici? Kako sam rastao i sâm si postavljao isto pitanje, činilo mi se da bih se, po svojoj naravi i po vrednotama koje su me kod sv. Franje privukle, na primjer po poniznom služenju, u franjevačkoj duhovnoj obitelji mogao osjećati kod kuće. S vremenom sam, osobito kasnije kao svećenik, osjetio da mi konkretno ponizno služenje ljudima postaje izvor duhovne radosti koja se možda ne očituje toliko prema van, ali koja nadahnjuje moje življenje i moje novo djelovanje. Jesmo li prepoznali različitost među nama kao bogatstvo naše franjevačke duhovne obitelji? Može li nas oplemeniti činjenica da smo različiti? U jednoj sam prigodi čuo bivšu generalnu ministru OFS-a, pokojnu Emanuelu De Nunzio, kako govori da mi kao Franjevačka obitelj (I., II. i III. red) možda nismo dovoljno svjesni svoje specifičnosti i snage. Snaga i posebnost svjedočenja Franjevačke obitelji je u 5


upravo u tome, kazala je, što u sebi ima mnoge i različite komponente: redovnike i redovnice, kontemplativni i aktivni život, redovnička i svjetovna bratstva, i one koji svjedoče evanđelje od mjesta do mjesta, i one koji žive franjevačku duhovnost u svojim obiteljima i svojim životnim sredinama. Čini se da nismo dovoljno svjesni tog bogatstva! Trebamo više raditi na podizanju svijesti o pripadnosti velikoj Franjevačkoj obitelji, a ne samo svojoj redovničkoj odnosno svjetovnoj zajednici. Koliko je važna naša zajednička formacija? Što se od nas očekuje? OFS je prije tri godine, na Generalnom kapitulu, uvidio da početni odgoj i trajna formacija nisu dovoljno razvijeni, dovoljno kvalitetni, da nedovoljno uvode u življenje franjevačkog duhovnog identiteta. Formacija je dobila prvo mjesto na listi prioriteta Reda. To nije bilo slučajno. Bila je to svjesna odluka, svjesna orijentacija, koja se jednakim intenzitetom obnovila i na kapitulu 2011., jer se osjetilo da nedovoljna formacija slabi identitet, a slab identitet nema snagu vjerodostojnog svjedočenja. I mi smo u Hrvatskoj svjesni da početni odgoj, početna formacija nije potpuna i dovoljna. Svi je moramo podržati kako bi svjedočenje braće i sestara OFS-a bilo uvjerljivo i životno. U bratstvima treba više raditi u početnom odgoju, a poslije toga novi članovi trebaju čuvati i razvijati svoj identitet. No, to ne možemo tražiti od novih članova, ako im na početku nije pružena potpuna formacija, kršćanska, ljudska i franjevačka.

Raduje me jednostavnost starijih ljudi Je li to moguće postići bez redovitosti molitve? Bez molitve ne možemo razgovarati o vjeri, ni o evanđelju. Svaki susret u bratstvu treba imati tu dimenziju molitve, vjere, oslanjanja na Božju pomoć i providnost. I to je čitavo jedno područje koje treba još više razvijati. Koja je Vama najdraža molitva? Osobno mi je vrlo drag zaziv Duha Svetoga “O dođi, Stvorče, Duše Svet”. Draga mi 6

je i Franjina molitva pred raspelom u Svetom Damjanu. Mnogo mi je značila na putu moje franjevačke formacije. Draga mi je, također, molitva “Svemogući, vječni, pravedni i milosrdni Bože…”, na kraju Franjina pisma braći na kapitulu. Ona nadahnjuje i oblikuje jedan posebni duhovni stav… Pamtite li neki poseban susret iz rada s OFS-om koji je na Vas ostavio poseban trag? Ima mnogo lijepih iskustava. Na počecima moje službe, kad se predstavljalo obnovljeno Pravilo OFS-a, govorilo se kako je to pravilo zapravo prerečeno evanđelje za nove naraštaje OFS-a; živeći to Pravilo živi se evanđelje na franjevački način, za naše vrijeme. To me doista oduševilo i dalo mi jedan dublji smisao rada u asistenciji. Kao generalni asistent susreo sam se s različitim ljudima, u raznim krajevima svijeta; s mladima i starijima, s običnim pukom i s akademskim građanima, u Europi i Africi, u južnoj i sjevernoj Americi. I danas me fascinira činjenica da su sveti Franjo i njegova duhovnost tako duboko zaživjeli u našem svijetu, u srcima tolikih ljudi. Franjevački svjetovni red je danas prisutan u više od 100 zemalja. Pred tom činjenicom doista treba zastati i diviti se Božjem djelovanju. Posebno me raduje i iznenađuje jednostavnost starijih ljudi koji prepoznaju ljepotu i privlačnost i Franjinih stavova. To sam osobito iskusio prošlih godina na Krku, vidjevši da i stariji mogu obnavljati bratstva OFS svojom prisutnošću, molitvom i pažnjom, svojom iskrenom željom da u svom bratstvu i okolini žive u duhu sv. Franje.


AKTUALNO Izvezi na pučinu!

Prvi europski kongres Franjevačkoga svjetovnog reda i Frame Piše: Danijela Rebac, OFS Zagreb – Dubrava

U francuskom gradu Lisieuxu od 9. do 15. srpnja 2012. održan je I. europski kongres OFS-a i Frame. Franjevačka mladež je do sada održala već pet europskih kngresa, a ovo je bio prvi zajednički kongres na kojemu su sudjelovali i Frama i OFS. Geslo susreta na kojemu su se okupili predstavnici 25 nacionalnih bratstava Franjevačkoga svjetovnog reda i Franjevačke mladeži iz Europe bilo je OFS i Frama u Europi danas: Izvezi na pučinu! (“Duc in altum!”). Iako je Lisieux poznatiji po svetoj Tereziji od Djeteta Isusa, mjesto i vrijeme održavanja su odabrani jer 12. srpnja Crkva slavi spomendan njezinih roditelja, bl. Louisa i Zélie Martin, a gospođa Zélie je bila svjetovna franjevka. Tijekom ovih tjedan dana braća i sestre su imali priliku zajedno raditi, upoznati se međusobno, ali i bolje upoznati stvarnost zemalja i nacionalnih bratstava iz kojih su došli sudionici ovoga susreta.

ljem u katedrali, koje je predslavio generalni duhovni asistent fra Ivan Matić. Navečer je organizirano predstavljanje zemalja s odabranim svecem iz pojedine zemlje (hrvatsko je bratstvo predstavilo bl. Alojzija Stepinca), pjesmom i plesom. Drugoga dana bilo je službeno otvorenje, s pozdravima generalne ministre s. Encarnacion del Pozo i ostalih članova Predsjedništva Međunarodnog vijeća koji su bili prisutni, te domaćina iz francuskog OFS-a i Frame. Rad je taj dan bio uglavnom posvećen prezentacijama zemalja i nacionalnih bratstava. Cilj tih prezentacija bio je predstaviti radosti, poteškoće i nade s kojima se svako od bratstava susreće, ali i isprepletenost povijesti svake zemlje s njezinom sadašnjom društvenom zbiljom te stanjem i poteškoćama u mjesnoj Crkvi i Franjevačkome svjetovnom redu.

U dijalogu s kardinalom

U srijedu su svoja predavanja o izazovima za Framu i OFS u Europi održali članovi Predsjedništva MV OFS-a Ana Fruk i Tibor Ka-

Program je započeo u ponedjeljak 9. srpnja prijemom sudionika i euharistijskim slav

7


user. Današnjoj Europi, kako su istakli predavači, članovi OFS-a i Frame trebaju dati novi razlog nade, živjeti autentičan kršćanski i bratski život te biti vidljivije i na kreativan način prisutni u društvenome životu. Posebno treba istaknuti kako je o ovoj temi, putem video veze, u četvrtak govorio i bečki nadbiskup kardinal Christof Schönborn, koji je nakon svog izlaganja odgovarao i na pitanja okupljenih. Govorio je duhovnim asistentima, obiteljima, mladima, ali i našim bratstvima, osobito upućujući na bolje upoznavanje crkvenih dokumenata koji govore o pojedinim temama. Sve je osvojio pristupačnošću i otvorenošću, kao i poznavanjem pojedinosti o gotovo svakoj zemlji, njezinoj Crkvi i povijesti. Članovi Frame su i poslijepodne toga dana proveli u dijalogu s njime.

Bogatstvo Frame i OFS-a Rad po grupama bio je podijeljen prema temama: formacija, prisutnost u svijetu, obitelj i bratsko animiranje Frame. Posljednjega dana grupe su bile organizirane tako da su se spojile pojedine zemlje koje imaju najviše zajedničkoga, te je u tom radu hrvatsko bratstvo bilo zajedno s bratstvom Bosne i Hercegovine. Većinu vremena duhovni asistenti su radili u zasebnoj grupi. Rad u grupama je mogao najviše pokazati s čime se suočava svako pojedino bratstvo, kakve poteškoće ima u formaciji, koliko je razumijevanje našega poslanja u obitelji, u Crkvi, u društvu, koliko je trenutno svako bratstvo u mogućnosti djelovati na području koje se od njih traži. Ovaj rad je pokazao i koliko je, zapravo, bogatstvo uz OFS imati i bratstvo Frame, i koliko to treba cijeniti. U petak je bilo organizirano hodočašće na 8

Mont Saint Michel, jedno od najvećih francuskih svetišta, koje se nalazi na otočiću uz samu obalu Normandije. Članovi Frame, a i neki članovi OFS-a pješačili su preko zaljeva za vrijeme oseke kako bi došli do svetišta, dok su ostali išli okolnim putem. Osim euharistijskoga slavlja, koje je predvodio mjesni biskup, i obilaska svetišta, posebno iskustvo bilo je sudjelovanje na molitvi Večernje s braćom i sestrama Bratstva Jeruzalema (suvremene katoličke monaške zajednice koja živi po pravilu svetog Benedikta) u opatiji koja se nalazi na vrhu ovoga otočića.

“Ne bojte se izvesti na pučinu!” Cijelo vrijeme trajanja Kongresa bili su postavljeni nacionalni štandovi pojedinih zemalja, gdje se svatko mogao predstaviti svojim znamenitostima – kulturnim i povijesnim blagom, svetištima, svecima, ali i jelima, slasticama i pićima. Hrvatska je, osim odličnoga štanda (a to se može reći jer je oko njega redovito vladala gužva), u programu Kongresa bila zastupljena i u srijedu navečer, kada su mladi iz Frame, zajednom s bratstvom iz Litve, pripremili večernji program na temu nove evangelizacije. Također, uz članove međunarodnoga Predsjedništva – Anu i fra Ivana, tu su bili i članovi nacionalnih vijeća OFS-a i Frame, te vijećnik u Međunarodnoj koordinaciji Frame, Lovro Sučić. Od duhovnih asistenata sudjelovao je fra Milan Krišto, nacionalni duhovni asistent OFS-a i Frame. Neki su sudionici stigli sa svojim obiteljima, što je bio jedan konkretan znak, posebno jer je upravo obitelj bila jedna od važnih tema. Uz Bosnu i Hercegovinu, čiji predstavnici su također sudjelovali na Kongresu, bilo je tako ukupno 25 sudionika s hrvatskoga govornog područja, i to je možda najbolji znak životnosti bratstava koja su predstavljali. Posljednjega dana Kongresa dogovoreno je da se ubuduće kongresi održavaju svake tri godine. Glasovanjem je, uvjerljivom većinom, Bosna i Hercegovina izabrana za idućega domaćina. A ono što se s ovoga kongresa nosi je upoznavanje života Reda u Europi, razmjena iskustava, bratsko zajedništvo u puno različitih oblika, ohrabrenje i poticaj za sve da nastave živjeti svoj svjetovni franjevački identitet i da se ne boje “izvesti na pučinu”, iako za to neće uvijek biti najpovoljnije prilike.


XIII. GENERALNI KAPITUL OFS-a

EVANGELIZIRANI DA BISMO EVANGELIZIRALI Piše: Lovro Sučić, OFS Zadar-Sv. Frane

između dvaju izbornih, bio je prilika da se analizira sadašnje stanje našeg Reda prisutnog u 112 zemalja (66 osnovanih nacionalnih bratstava, 42 bratstva u osnivanju i nekoliko zemalja u kojima su mjesna bratstva u osnivanju). Isto tako, valjalo je vrednovati napore Predsjedništva u ostvarenju zaključaka prethodnoga Kapitula održanog 2008. u Mađarskoj koji je postavio prioritete za šestogodišnje razdoblje.

Stari li naš Red?

Najveći brazilski grad, São Paulo, bio je od 22. do 29. listopada 2011. domaćin sestrama i braći okupljenima na XIII. generalnom kapitulu Franjevačkoga svjetovnog reda. Uz 68 članova Međunarodnoga vijeća iz 53 nacionalna bratstva, bilo je ondje i 14 promatrača od kojih i predstavnici četiriju zemalja u kojima nacionalna bratstva još nisu konstituirana (Haiti, Ruanda, Švicarska i Togo). Hrvati su ovaj put bili iznimno brojni. Osim dvoje članova Predsjedništva, Ane Fruk i fra Ivana Matića, na Kapitulu su sudjelovali: Dario Brigić, predstavnik Hrvatskog nacionalnog bratstva sa suprugom Andrejom i njihovo dvoje male djece; Marijana Bošnjak, predstavnica bosansko-hercegovačkog bratstva i međunarodna vijećnica Frame, te Lovro Sučić, također međunarodni vijećnik Frame. Ovaj generalni kapitul koji se smješta

Kapitul je otvoren misnim slavljem kojim je predsjedao mjesni nadbiskup, kardinal Odilo Pedro Scherer, a prije nego li su započeli intenzivni radni tjedan, članovi Kapitula iskoristili su Dan Gospodnji za hodočašće u brazilsko nacionalno svetište Gospe od Aparecide. Ondje su zagovoru bl. Djevice Marije izručili rad Kapitula kao i svu braću i sestre koji u svijetu žive Kristovo evanđelje po primjeru svetoga Franje. Taj su dan još obilježili i susreti s brazilskim bratstvom OFS-a i Frame te sa sestrama klarisama u njihovom samostanu u sklopu poznate komune Fazenda da Esperança. Na početku glavnog dijela programa, generalna ministra Encarnación del Pozo predstavila je, zajedno s članovima Predsjedništva MVOFS-a svoje trogodišnje izvješće. Govoreći najprije o demografskoj stvarnosti, istaknula je pojavu starenja Reda, naglašenu slabu zastupljenost srednje generacije u pojedinim područjima te daljnje smanjenje broja članova, kojih je sada između 375.000 i 400.000 uz još oko 49.500 članova Frame. Ipak, bratstva u Istočnoj Europi i na azijskom 9


jugoistoku bilježe značajan porast članova i zanimanja za naš oblik života. Već ovdje je, međutim, izašao na vidjelo problem nedostupnosti podataka i izostanka komunikacije bilo zbog nemara, dramatičnog nedostatka sredstava u pojedinim područjima među kojima se ističe Afrika ili pak zbog teških političkih (ne)prilika. U nastavku je vrednovan rad Predsjedništva na ostvarenju prioriteta zacrtanih 2008. u Budimpešti, a to su: formacija, komunikacija, Frama, prisutnost u svijetu i bratstva u osnivanju. U ocjeni da je učinjeno jako mnogo na svim tim područjima složili su se svi članovi Kapitula. Na području formacije održan je niz tečajeva, a u punom su jeku projekti izrade materijala za formaciju odgovornih za formaciju, priručnika za početnu formaciju, formaciju duhovnih asistenata koji ne pripadaju nekom od triju redova manje braće ili Trećem samostanskom redu te za formaciju bratskih animatora OFS-a za Framu. Nadalje, mnoge pohvale doživio je i projekt trajne formacije u sklopu kojeg se na internetskim stranicama Reda objavljuju pripremljene mjesečne teme. Za naredno razdoblje, Kapitul je tražio da se u formaciji naglase sadržaji kojima bi se članove potaklo na veću brigu i svijest o potrebama Reda kao i to da se više pažnje posveti obitelji.

Braća u potrebi Kad je riječ o komunikaciji, Predsjedništvo je nacionalnim bratstvima posredovalo informacije o teškim situacijama i potrebama braće u pojedinim zemljama. Isto tako, objavilo je mnogo informacija i dokumenata na svojim internetskim stranicama koje će uskoro biti unaprijeđene. Značajna prepreka u komunikaciji je međutim nedostatak prevoditelja i suradnika koji vladaju informatičkim vještinama. Što se tiče Frame, u proteklom razdoblju održan je niz kontinentalnih susreta i kongresa Frame, ali i Svjetski susret Frame u Madridu, uoči Svjetskog dana mladih. U povezivanju bratstava Frame značajnu ulogu trebali bi imati i članovi Međunarodne koordinacije Frame koju čini šest međunarodnih vijećnika za Framu i troje članova Predsjedništva. Za bolje međusobno upoznavanje i razumijevanje OFS-a i Frame izdan je niz dokumenata, a radi se i na promociji uloge bratskog animatora koji na svim razinama treba biti prisutan kao poveznica između dvaju bratstava. Radi zbližavanja OFS-a i Frame, iznova je upućen poticaj na čvršće zajedništvo kroz upoznavanje identiteta i dokumenata te zajedničko planiranje i ostvarenje susreta i aktivnosti. S obzirom na to da je Generalni kapitul 2008. tražio snažniju prisutnost svjetovnih franjevaca u svijetu odnosno u javnom i političkom životu, predstavljeno je s time povezano istraživanje. Među malo pristiglih odgovora našao se niz prekrasnih inicijativa nacionalnih bratstava, iako ostaje dojam da se dobrim dijelom odnose na karitativno djelovanje dok je javno i političko djelovanje mnogo manje zastupljeno. Predsjedništvo je sa svoje strane također bilo aktivno na tom polju i više puta dizalo glas protiv povrede ljudskih prava i vjerskih sloboda (npr. u Pakistanu) te se zauzimalo za stradale u velikim prirodnim nepogodama.

Od OFS-a do OFS-a Nadalje, jedan od središnjih izazova za Red jesu 42 nacionalna bratstva OFS-a u osnivanju te 31 nacionalno bratstvo Frame u osnivanju. Same brojke kazuju kolike su potrebe u smislu formacije i praćenja tih bratstava te se kao rješenje nameće veća odgovornost osnovanih nacionalnih bratstava. Njih se potiče da preuzmu dio brige o bratstvima u osnivanju kojima mogu pomoći na niz načina. Prepreka na ovom području svakako su i ograničena financijska sredstva kojima 10


raspolaže Predsjedništvo i tu se dolazi do još jedne važne teme, a to je svijest o pripadnosti Redu i o njegovim potrebama. Konkretno, velika je odgovornost materijalno dobrostojećih bratstava, u koje se bez imalo sumnje ubraja i hrvatsko, da putem doprinosa osiguraju Predsjedništvu potreban minimum sredstava kako bi moglo primjereno opsluživati bratstva u osnivanju kao i niz bratstava koja trpe krajnju materijalnu nestašicu (od hrane do knjiga i olovaka). Potrebno je spomenuti i rad pravnog povjerenstva koje priprema niz dokumenata poput smjernica za bratski i pastoralni pohod ili za predsjedanje izbornim kapitulima čije značenje je često zanemareno. Jedna od velikih novosti na praktičnoj razini jest dokument o službenom nazivu Reda čijim je stupanjem na snagu uvedena jedinstvena skraćenica koja glasi OFS (prema latinskom nazivu Reda Ordo Franciscanus Sæcularis). Tako će ona u našoj uporabi zamijeniti dosadašnju skraćenicu FSR, a sve s ciljem bolje prepoznatljivosti Reda. Od predavanja održanih o središnjoj temi Kapitula sažetoj u geslu Evangelizirani da bismo evangelizirali vrijedi se zaustaviti nad riječima fra Fernanda Venture. On je, naime, govoreći o poslanju svjetovnih franjevaca pozvao da logiku moći, koja ne samo da vlada u svijetu, nego često i u Crkvi te i u našim redovima, zamijenimo logikom služenja kako bismo svijetu pružili autentično kršćansko svjedočanstvo.

Poticaj za služenje u vlastitim bratstvima U toj ideji ujedno možemo tražiti i središnju poruku ovoga kapitula: biti evangelizirani značilo bi da postanemo svjesni odgovornosti vlastitoga poziva, svjesni odgovornosti prema braći, prema Redu i prema Crkvi, kako bismo mogli evangelizirati, odnosno ispuniti povjereno nam poslanje. Taj zaokret u poimanju vlastitoga poziva, vlastite službe – nismo pozvani da vladamo nego da služimo – tiče se svakoga člana Reda, kako međunarodnih vijećnika koji moraju savjesnije obavljati svoju službu prenošenja informacija, ali i gorljivosti, tako i članova vijeća na nižim razinama koji su dužni interesirati se za cjelokupnost Reda i provoditi zaključke i smjernice s viših razina. Jednako tako, tiče se i svakoga član Reda koji, iako ne vrši nikakvu službu u vijeću, nije lišen odgovornosti za animaciju svoga bratstva. Nema sumnje da je iskustvo ovog Gene-

ralnog kapitula svim sudionicima bio snažan poticaj za zauzetije služenje u vlastitim bratstvima. Na to su ih sigurno ponukali i žar i predanje Predsjedništva koje između ostaloga pruža krasno svjedočanstvo kolegijalnog služenja u autentičnom bratskom ozračju ljubavi i međusobnog poštovanja. Nadalje, duboki utisak ostavile su i boli koje su s nama podijelila braća koja proživljavaju dramatičnu svakodnevicu: na Haitiju gdje još uvijek ima tijela ispod ruševina, ali gdje je vjera naroda silno ojačala; na Kubi gdje ljudi rade za mjesečnu plaću od 20 $USD u izolaciji od ostatka svijeta i u uvjetima vrlo ograničenih prava i sloboda; u Ruandi koja nosi duboke rane genocida i gdje naša braća unatoč oskudici poslužuju one koji su u još većoj potrebi; u Gvatemali gdje je također dugogodišnji građanski rat podijelio narod i gdje strane sile koje su poticale sukobe onemogućavaju cjeloviti i održivi razvoj; u Brazilu kojeg 51 % čine osobe afričkog porijekla, a koje su na sveučilištima zastupljene sa samo 2 %... Naime, svjedočanstva nade prisutna u tim i sličnim neprilikama veliki su poticaj za širenje radosne vijesti, ali svakako i za odgovornije i zauzetije izgrađivanje civilizacije ljubavi, na što nas je, uostalom, pozvao i Sveti Otac Benedikt XVI. u pismu koje je uputio ovom Generalnom kapitulu. Na koncu, ne zaboravimo spomenuti i tridesetak braće i sestara bez kojih bi funkcioniranje samoga kapitula bilo nemoguće, a koji su dali golemi doprinos bilo kao prevoditelji, pomoćnici u tajništvu ili domaćini u kući u kojoj je Kapitul održavan. Valja ovdje istaknuti i veliki napredak na području vidljivosti Reda koji je ostvaren redovitim medijskim izvještavanjem o tijeku Kapitula posredstvom klasičnih, ali i suvremenih komunikacijskih kanala. Brazilsko nacionalno bratstvo, inače prilično živo i zauzeto u svijetu, doista se iskazalo kao domaćin svojom gostoljubivošću te je dalo krasan primjer služenja.

11


DOGAÐAJI Međunarodni susret Frame i Svjetski susret mladih u Madridu

“Biti radosni i radost nositi svijetu” Piše: Petra Mamić, Frama Zagreb-Kaptol

Te naizgled obične noći, 9. kolovoza 2011., okupila se grupica mladih, uzbuđenih i otvorenih duša koje su bile spremne za put na Međunarodni susret Frame i Svjetski susret mladih u Madridu. Riječ je o 23 mladih iz Frame iz raznih dijelova Hrvatske i duhovnog asistenta fra Tomislava Hrstića. Pridružili smo se skupini mladih iz Frame Bosne i Hercegovine s kojima smo krenuli put Madrida. Ne samo da smo dijelili auto

12

bus nego i iskustvo, lijepe trenutke i bratsko zajedništvo. Putem do Madrida posjetili smo Avignon, Nimes (u kojem smo prespavali) i Gospino svetište Montserrat. Polako smo se približavali našem odredištu, a u autobusu pjesme, molitve, smijeha i radosti nije nedostajalo. U takvom smo radosnom okruženju stigli u Madrid u školu Sv. Rita gdje smo proveli svoje dane u Madridu.


Sljedećeg dana započeo je Međunarodni susret Frame koji je trajao od 12. do 15. kolovoza 2011. pod geslom Daj mi pravu vjeru (iz Molitve pred Raspetim sv. Franje). Na ovom susretu okupili su se mladi članovi Frame, članovi Franjevačkoga svjetovnog reda i njihovi duhovni asistenti iz cijeloga svijeta, sveukupno više od 320 mladih iz 40-ak zemalja. Susret smo započeli svetom misom gdje smo svi osjetili zajedništvo u Kristu te pripadnost Franjevačkoj obitelji u cijelom svijetu. Kao vrhunac zajedništva toga dana istaknula bih molitvu Oče naš, kada smo svi kao jedno, ali svatko na svom jeziku, molili našeg nebeskog Oca. Za večernji program imali smo Festival naroda gdje se svaka zemlja predstavila na zabavan i zanimljiv način, pjesmom, plesom, kratkim skečom ili igrom, a svako predstavljanje bilo je jedinstveno i posebno.

bogat franjevačkim građevinama i još važnije, franjevačkim duhom. Tamo smo se susreli i sa sestrama klarisama te u Godini sv. Klare potvrdili zajedništvo sva tri franjevačka reda. Zadnjeg dana imali smo priliku reći svoje komentare, pitanja i dojmove vezane za susret, a iako je susret službeno završio, naše druženje se nastavilo, a i radovali smo se susretu sa Svetim Ocem.

Živjeti vjeru u nekim dijelovima svijeta nije lako Na ovom susretom imali smo bogat program, od predavanja, svjedočanstava, rada po grupama pa do onog vremena koje smo iskoristili za druženje, pjesmu, ples, šale, igre i razmjenu iskustva s ostalim sudionicima. Tako smo slušali predavanje Ane Fruk, članice Međunarodnog vijeća OFS-a, obratila nam se i generalna ministra OFSa Encarnación del Pozo i generalni ministri franjevačkih redova. Slušali smo i svjedočanstva iz različitih zemalja o življenju vjere u svakodnevnom životu što nas je potaknulo na razmišljanje, jer živjeti vjeru u nekim dijelovima svijeta nije lako, pa smo naučili više cijeniti ono što imamo u vlastitoj zemlji. Podijelili smo se u grupe i u njima razgovarali kako mi u svakodnevnom životu živimo vjeru, a posebno me se dojmila priča člana Frame iz Kine koji se susreću s mnogim problemima: zbog politike države skrivaju svoju vjeru, a nedostaje i duhovnih asistenata. Na plenumu tog rada po skupinama svaka je grupa bila posebna, ali opet svi zaključci su bili slični: iako smo ovdje sabrani iz različitih zemalja svijeta, pričamo različitim jezicima, različite smo boje kože, ali u Kristu smo svi sabrani i tu smo svi jednaki i svi smo jedno. Jedinstvo u različitosti, shvatili smo koje je to bogatstvo. Zajedno smo posjetili i grad Alcalá de Henares, nedaleko Madrida, koji je

Radujte se! Slobodno vrijeme iskoristili smo za razgledavanje Madrida koji je zaista predivan i na svakom koraku naišli bi na neku lijepu i zanimljivu građevinu ili park tako da su naši fotoaparati stalno bili u stanju pripravnosti. Svjetski susret mladih trajao je od 16. do 21. kolovoza 2011. pod geslom Ukorijenjeni i nazidani na Isusu Kristu, učvršćeni vjerom (Kol 2,7), a za vrijeme susreta u Madridu i okolnim gradovima održavali su se razni zabavni programi, molitve i kateheze, tako da je svatko mogao izabrati nešto za sebe. Za nas iz Frame posebno zanimljiv bio je program 13


u Franjevačkom selu. Tako smo slušali rock grupu koja nas je oduševila svojim pjesmama hvale Bogu, bilo je tu i predstava, koncert litvanske rock grupe fratara, litvanska plesna grupa, predstavljanje mladih iz Kine… Poseban trenutak za sve nas franjevce bio je susret s generalnim ministrima franjevačkih redova koji su nas ohrabrili svojim riječima i ostavili nam poruke za život kad se vratimo u svoje svakodnevice. Jedna od upečatljivijih misli za mene je bila ova: “Radujte se! Franjevci imaju odgovornost biti radosni i tu radost nositi svijetu.” Ohrabrena tim riječima shvatila sam da je radost najbolji suvenir koji mogu donijeti svojim bližnjima s ovog susreta. A koliko smo radosni, mogli smo pokazati na Festivalu radosti gdje smo uživali u fratarskim mađioničarskim trikovima, odličnoj glazbi i predstavljanju kontinenata. Nije nedostajalo pjesme, plesa i, naravno, radosti na ovom festivalu gdje se okupio velik broj mladih iz Frame i simpatizera franjevaca.

“Dopustite da vas Bog uhvati!” Najvažniji trenuci ovoga susreta sigurno su susreti s Papom, doček, križni put, bdijenje na aerodromu i završna misa. Dolazak na ta mjesta susreta bilo je posebno – tisuće i tisuće mladih hodočasnika okupljalo se na

14

ulicama Madrida, osnaženi vjerom i radošću. Bili su slika današnje Crkve – koja je mlada, oduševljena i snažna. Ovu Crkvu nisu omele ni visoke temperature, ni gužva, ni kiša na aerodromu… A sam papa Benedikt obratio nam se riječima: “Hvala, dragi prijatelji, na vašoj radosti i ustrajnosti, vaša vjera jača je od kiše.” Vrhunac svega bila je završna misa na kojoj je sudjelovalo 2 milijuna vjernika, a Papa nam je ostavio mnoge poruke ohrabrenja i zahvalnosti. “Dopustite da vas Bog uhvati kako bi vaša nazočnost Crkvi dala novi zanos”, riječi su koje nas potiču da pustimo Boga u svoj život, jer ćemo po njemu činiti velika djela. Susret je završio, a mi smo imali još dva dana vožnje u autobusu do svojih domova. Te trenutke iskoristili smo u bratskom zajedništvu i prepričavanju dojmova s ovih susreta. Na kraju svega ostaje samo reći: Bogu hvala što smo mogli biti dio nečeg tako velikog, na svim predivnim trenucima zajedništva, na svim ljudima koje smo susreli i svim poticajima koje smo dobili. Nakon ovoga život je bar malo drugačiji i dana nam je snaga, ali i odgovornost da živimo Evanđelje i budemo svjedoci, “Ukorijenjeni i nazidani na Isusu Kristu, učvršćeni vjerom”.


DOGAÐAJI ZATVARANJE JUBILEJA 800. OBLJETNICE POSVEĆENJA SV. KLARE I POČETAKA REDA SIROMAŠNIH SESTARA

“Upoznaj svoje zvanje” Piše: s. M. Tarzicija Čičmak, OSC

Posljednjih dvadesetak godina Red sv. Klare proslavio je tri velika jubileja: 800 godina rođenja sv. Klare (1993./1994.), 750 godina Preminuća sv. Klare i odobrenja njezina Pravila (2003./2004.) i 800 godina poziva sv. Klare i početaka Reda Siromašnih sestara (2011./2012.). Velike su to obljetnice koje su dale određeni ritam i obojenost tih dana i godina.

životopis sv. Klare: Odjevena radošću. Pripreme su bile intenzivnije. Nisam bila više novakinja koja ne mora misliti o tome kako će se proslaviti jubilej, nego redovnica koja mnogo bolje poznaje sv. Klaru. Zapravo, mislila sam da je poznajem. Taj jubilej bio je poticajom da prevedem studiju Marka Bartolija o sv. Klari. Bilo je to tako potrebno. Otada se nešto pokrenulo i zanimanje za sv. Klaru postajalo je sve veće.

Drugi su dolazili k nama

Kada smo slavili prvi jubilej, bila sam novakinja. Sa strane sam promatrala pripreme, tipkala sam (na pisaćoj mašini) pisma, pozivnice, nacrtala plakat koji je bio objavljen u Bratu Franji. Bilo je to tako skromno. Naš samostan izdao je sličice s litanijama sv. Klare. Uoči otvorenja Jubileja kod nas je bila održana osmodnevna priprava s nizom predavanja o sv. Klari. Za drugi jubilej izdale smo suvremeni

Bila je to priprema za ovaj posljednji veliki jubilej koji se nastavlja na onaj: 800. obljetnicu početaka Franjevačkog reda (2009.). Za proslavu ovoga jubileja nismo si mogle priuštiti mnogo promidžbenog materijala, uza sve naše želje i maštu (a klarise je imaju). Ali smo zato izradile web stranicu, pisale lijepa pisma, održale Dane sv. Klare (kako smo se samo odvažile na to!). Drugi su dolazili k nama. Kako je lijepo vidjeli božansku logiku u proslavi tih jubileja: prvi je započeo na svetkovinu sv. Klare, a završio na svetkovinu sv. Franje; drugi je započeo na Cvjetnicu, a završio na svetkovinu sv. Klare; i treći je započeo na Cvjetnicu i završio na svetkovinu sv. Klare. Taj liturgijski luk dio je one velike ekonomije spasenja. Ova nepoznata djevojka Klara pokrenula je samoga Boga da On poradi za nju. To je ono što iščitavam u odabiru početka i završetka ovih jubileja. Treći jubilej (treći koji sam ja doživjela) 15


svečano je zaključen 11. kolovoza 2012., na svetkovinu sv. Majke Klare Asiške. U našoj crkvi smo se prethodno pripravljali trodnevnicom od 8. do 10. kolovoza. Prva dva dana trodnevnice euharistijsko slavlje slavio je i propovijedao fra Petar Cvekan, OFM, a trećega dana, 10. kolovoza, mons. Valentin Pozaić, pomoćni biskup zagrebački.

Mi smo za te dane – to je već postala tradicija – pripremile mali molitveno-meditativni program. Prvi dan bio je na temu Zahvaljujemo Ocu milosrđa. Drugi dan na temu Uđimo s Klarom kroz vrata vjere. Meditacije su nadahnute Papinim porukama povodom našeg jubileja i povodom otvaranja Godine vjere, te pismima generalnoga ministra OFM. Treći dan smo slavile s narodom I. Večernju svetkovine sv. Majke Klare s izvješćem o njezinu Preminuću.

Da naš samostan postane škola molitve 11. kolovoza svečano smo proslavile svetkovinu sv. Majke Klare. Ova izjava krije mnoge naše aktivnosti i zgode: od jednostavnog savijanja salveta za goste do kratkog druženja s Kardinalom nakon svečanog euharistijskog slavlja, od pjevanja Časoslova do javljanja na telefonske poruke i čestitke. Posebno je bila zanimljiva toga dana svečana procesija s kardinalom Bozanićem, svećenicima, bogoslovima i ministrantima kroz naš uski klauzurni hodnik na ulicu pa u crkvu, s 16

posebnom dozvolom koju je podijelio Uzoriti za tu prigodu. Kardinal nam je u svojoj propovijedi i u kratkom susretu s nama sestrama ostavio snažnu poruku: da naš samostan postane škola molitve i mjesto svjedočenja autentičnog života. Posebno nam je bilo simpatično i tako franjevački što je nacionalni ministar OFSa, brat Stjepan Kelčić, doslovno vršio svoju ulogu ministra-sluge poslužujući kardinala i goste, a kroz rešetku i nas sestre. Jubilej je zaključen. Imamo se čega prisjećati. U pripremama i proslavama tijekom ove jubilarne godine braća i sestre OFS-a uvijek su nam bili blizu. Zahvaljujemo svima. Sveta Klara je sestra svih nas. Stoga je njezin poziv: “Upoznaj svoje zvanje” upućen svakom članu Franjevačke obitelji. Čitav život neće nam biti dovoljan da do kraja upoznamo svoj uzvišeni poziv koji su nam ostavili sv. Franjo i sv. Klara.


DJELOVANJE U SVIJETU ODRŽANA DVA SUSRETA O DRUŠTVENOM I POLITIČKOM DJELOVANJU CRKVE

BUDITE PRISUTNI U JAVNOM ŽIVOTU Pišu: Lovro Sučić, OFS Zadar-Sv. Frane, Igor Kanižaj, OFS Zagreb-Kaptol

Prvi nacionalni susret o društvenom i političkom djelovanju svjetovnih franjevaca organiziran je prošle godine sa željom da se među članovima Franjevačkoga svjetovnog reda i Frame probudi zanimanje za socijalni nauk Crkve, bolje razumijevanje velikih socijalnih i političkih problema današnjeg svijeta te za socijalno i političko djelovanje svjetovnih franjevaca u svijetu. Cilj je također bio razbiti predrasude i odstraniti negativne konotacije koje se nekad u vjerničkim krugovima vežu uz pojmove politika i političko. Ovdje, naime, nije bilo riječi o stranačkoj politici niti o opredjeljenju svjetovnih franjevaca za pojedine političke opcije, već o njihovom djelovanju za opće dobro uključenjem u zakonodavne procese, predlaganjem zakonskih rješenja i inicijativa tijelima vlasti ili reakcijama upućenima nositeljima vlasti na razne pojave koje reakciju zaslužuju. Na prvom susretu koji je održan 24. rujna 2011. pod nazivom Svjetovni franjevci u društvu i politici govorio je fra Mijo Džolan, ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira na temu “Svjetovni franjevci ‘neka budu prisutni… u javnom životu’”. Govoreći o poslanju svjetovnih franjevaca koje je zapisano u Pravilu i Generalnim konstitucijama, fra Mijo je skrenuo pažnju na nauk Drugoga vatikanskog koncila koji je laicima dao drugačije mjesto u Crkvi i donio preokret u odnosu na dotadašnju individualnu “pobožnjačku” duhovnost. O načelima socijalnog nauka Crkve govorio je dr. sc. Gordan Črpić, pročelnik HBK-ovog Centra za promicanje soci-

jalnog nauka Crkve i tajnik Komisije Iustitia et pax. Objasnio je da je u središtu kršćanske socijalne doktrine čovjek i njegovo nepovredivo dostojanstvo te je tako svakom kršćaninu, kao što je bilo i Kajinu, upućeno pitanje: “Gdje ti je brat?” Za kršćanina je dakle zauzetost za bližnjega i društvo neminovno.

17


I od vjernika se očekuje da budu političari Drugi susret o socijalnom nauku Crkve i društveno-političkom djelovanju svjetovnih franjevaca održan je u Zagrebu, na Svetom Duhu, 22. rujna 2012., a okupio je pedesetak braće i sestara iz nekoliko bratstava. O društvenom poslanju laika govorio je fra Bono Zvonimir Šagi, a doc. dr. sc. Hrvoje Špehar o Crkvi i civilnom društvu. Nakon kratkog pregleda crkvenih dokumenata u kojima se spominje socijalni nauk, fra Bono Šagi u svom je izlaganju naglasio kako društveni i politički angažirani vjernik u političkom području nije odvojen od socijalnog nauka Crkve te da nije dovoljno znati sve o socijalnom nauku već je potrebno tražiti put njegova ostvarenja u našim životima. Pritom je napomenuo kako je važno što jače istaknuti socijalnu dimenziju u kršćanskoj duhovnosti. Govorio je i o važnosti ulaska vjernika u politiku, ali i da politiku moramo prepoznati kao angažman na dobro drugih. Socijalni nauk, dodao je Šagi, nije nikakav praktičan nauk politike, a njegove načela mogu postati temelj za javno dobro. Zaključio je kako se društvo može graditi samo uz istinu, pravednost i ljubav, na što su posebno pozvani svjetovni franjevci. Doc. Špehar podsjetio je na društveni kontekst unutar kojega smo pozvani djelovati, opisujući ovo vrijeme kao vrijeme krize komunikacije, društvenih odnosa te promjene modela ponašanja, sa snažnim sekularnim obilježjima. U zadnjih pet godina po njegovom je mišljenju u svijetu došlo do promjena

18

koje su promijenile narav samih institucija, a promjene su prisutne i u Crkvi. Pojasnio je kako se od vjernika očekuje da budu političari jer, kako je rekao, politika je dio nas i tiče se svih područja našeg života. Doc. Špehar nije propustio naglasiti važnost socijalnog kapitala, naše međusobne povezanosti, organiziranosti kao svojevrsnog poticaja ekonomskog razvoja. Ne djelovati, prema njegovom tumačenju, u nekim je situacijama zapravo grijeh. Od franjevaca svjetovnjaka stoga se očekuje se da u javnosti postanu životno prisutni kroz razne inicijative, potaknuo je Špehar.

U nastavku Drugog tečaja sestra Ana Fruk, član Međunarodnoga vijeća OFS-a, predstavila je zaključke XII. i XIII. generalnog kapitula OFS-a, koji upućuju na trajnu formaciju, ali i na važnost kvalitetne komunikacije, o čemu šire možete pročitati i u ovom broju Bratstva. Na oba susreta sudionici su sudjelovali u raspravi i radionicama na kojima se kroz nekoliko različitih područja nastojalo pronaći mogućnosti za šire djelovanje, angažman novih suradnika, ali i razvoj novih projekata te proširenje postojećih. Tri radne grupe promišljale su o gospodarenju komunalnim otpadom, palijativnoj skrbi i pokretanju Zaklade Hrvatskoga nacionalnog bratstva OFS-a. Osnovna dobrobit ovih susreta svakako je u tome što su se braća iz različitih područja upoznala jer je naše poznavanje preduvjet zajedničkog djelovanja na koje nas pozivaju i dokumenti s najviših razina.


Primjeri društvenog djelovanja svjetovnih franjevaca u Hrvatskoj

Vidjeti, prosuditi, djelovati Piše: Silvija Galinec, OFS Zagreb-Kaptol

“Došlo je vrijeme hrabrosti i vidljivosti u služenju i svjedočenju franjevačke karizme. Zato se moraju na svim razinama preuzeti vlastite odgovornosti da bi se ostvarila djelatna nazočnost u svim vrijednim društvenim događanjima i u onima koja promiču ljudska prava te pravdu, mir i očuvanje stvorenoga.” Zaključci XII. generalnog kapitula OFS-a, Mađarska, 2008. Nadahnuti socijalnim naukom Crkve, Pravilom i Konstitucijama, svjetovni franjevci se uključuju u društvenu zajednicu različite načine na što ih potiču i Zaključci XII. generalnog kapitula, posebno oni koji se odnose na prisutnost u svijetu, koja je prema Zaključcima istaknuta kao jedna od smjernica djelovanja Reda. Na tom tragu 2010. godine je na međunarodnoj razini provedeno istraživanje o prisutnosti Franjevačkoga svjetovnog reda u svijetu. Hrvatsko nacionalno bratstvo preko Povjerenstva za prisutnost i djelovanje u svijetu također se odazvalo ovom međunarodnom pozivu te je u pisanom obliku provelo istraživanje u mjesnim bratstvima u našoj domovini. Prikupljen je 31 obrazac iz 20 mjesnih bratstava. Pristigli su podaci o mnogim hvalevrijednim karitativnim akcijama koje se provode u našim bratstvima, ali ipak želimo izdvojiti one projekte koji, uz konkretnu pomoć bližnjemu, imaju za cilj zauzimanje za bolja zakonska rješenja tj. sprječavanje ili otklanjanje loših zakona koji ne štite prava siromašnih, bolesnih i drugih skupina društva kojima je potrebna pomoć niti se zalažu za očuvanje stvorenog. Važno je naglasiti da su naša braća i sestre uključeni u mnoge akcije i projekte koje su u organizaciji drugih zajednica, a ovdje su istaknuti samo oni projekti koji se provode pod vodstvom Franjevačkoga svjetovnog reda. Želja Povjerenstva je da se formira trajna baza projekata koje vodi OFS te da se ona neprestano obnavlja, pa stoga ona mjesna bratstva koja do sada nisu poslala popunjene obrasce, mogu ih slobodno

poslati na adresu Povjerenstva za prisutnosti djelovanje u svijetu, Kaptol 9, Zagreb ili na e-mail adresu si@ofs.hr na kojoj je moguće dobiti i sve druge informacije. U nastavku navodim projekte koje je Povjerenstvo izdvojilo.

Prihvatilište za beskućnike “Ruže sv. Franje” koje vodi mjesno bratstvo iz Rijeke na Trsatu, kao i časopis Ulične svjetiljke – prvi hrvatski časopis o beskućništvu i srodnim temama, svakako su svijetli primjeri djelovanja svjetovnih franjevaca u društvu. Prihvatilište je osnovano u ožujku 2007. godine, a provode ga članovi trsatskog bratstva s dvije zaposlene osobe i uz stalnu pomoć brojnih volontera te potporu Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije te drugih brojnih fizičkih i pravnih osoba. Cilj Prihvatilišta je resocijalizacija njegovih korisnika i uključivanje u društvo (više od 60% korisnika je 19


uspješno resocijalizirano), a časopis, osim što širi u društvu svijest o potrebnoj brizi za beskućnike, financijski pomaže samim korisnicima i potiče ih na odgovornost. Važno je naglasiti da su se osnivači Prihvatilišta založili i da pojam “beskućnik”, koji ne postoji u našem zakonodavstvu, dobije svoju pravnu osnovu s ciljem da bi sami beskućnici mogli ostvarivati socijalna prava (zdravstveno osiguranje i slično) koja su im uskraćena. “Prihvatilište je velika životna škola kako za beskućnike, tako i za nas koji to vodimo i druge volontere, jer se događa susret čovjeka s čovjekom i prilika da svatko od volontera shvati da ima što pružiti čovjeku u potrebi, kao i da se svatko “preko noći” može naći u istoj situaciji”, riječi su voditelja Prihvatilišta. Mjesno bratstvo Trsat također vodi i projekt Socijalne samoposluge preko kojeg pruža humanitarnu pomoć siromašnim građanima grada Rijeke, a u suradnji s Centrom za socijalnu skrb Grada. Kroz pružanje karitativne pomoći, pokušava se pronaći rješenje i za stambene probleme, probleme nezaposlenosti i dr. Članovi mjesnog bratstva Sesvetska Sopnica nadahnuti potrebom za očuvanjem stvorenog u smislu izbjegavanja plastičnih vrećica, pokrenuli su kreativne radionice s djecom – vezilje na kojima se izrađuju platnene vrećica s motivima Pjesme stvorova. Njegovanjem veza djeci se usađuje ljubav prema tradiciji i prirodi te briga za okoliš. Prepoznavši potrebu za većom skrbi za starije i bolesne osobe, u mjesno bratstvo Kaptol formiran je multidisciplinarni mobilni palijativni tim koji obilazi bolesnike suočene s teškom bolešću i pomaže im u njihovim domovima. Mobilni tim čine liječnik, medicinska sestra, socijalni radnik i nezdravstveni volonter. 30-ak aktivnih volontera u palijativnom timu su prošli 2,5 mjesečnu obuku pri Hrvatskoj udruzi prijatelja hospicija. Skrb za bolesnike suočene s teškom bolešću zadatak je palijativne medicine koja pomaže bolesnicima odgovarajućim lijekovima i drugim sredstvima za uklanjanje boli. Palijativna skrb ostvaruje se u poznatom (obiteljskom) okruženju, u kući ili ustanovi gdje mogu boraviti članovi obitelji i prijatelji. Nažalost, u Hrvatskoj postoji nedovoljan broj 20

takvih ustanova u kojima bi se pružala palijativna skrb (hospicij) uključenih u zdravstveni sustav, iako je to zakonom omogućeno. U veljači 2011. godine u bratstvu na Kaptolu pokrenuta je inicijativa nacionalnog karaktera, a vezano uz pokušaj privatizacije Hrvatskih voda. Franjevački svjetovni red je uputio Otvoreno pismo Vladi, zajedno s Franjevačkim institutom za kulturu mira i Zelenom akcijom i time reagirao na Prijedlog izmjena Zakona o vodama koji je predlagao preoblikovanje Hrvatskih voda iz javne ustanove u trgovačko društvo. Naime, smisao postojanja trgovačkog društva je povećanje profita, a ne zalaganje za opće dobro, a ovaj prijedlog Zakona otvarao je vrata privatizaciji upravljanja vodom, što nije manje opasno od privatizacije samih izvora vode. Vodu doživljavamo kao Božji dar, a čovjeka samo kao privremenog upravitelja svih dobara koje je Bog stvorio. O ovoj važnoj temi progovoreno je i na konferenciji za novinare zajedno s neformalnom koalicijom građanskih udruga i Otvorenim pismom te pismom cijeloj Franjevačkoj obitelji. Zalaganje za odgovorno upravljanje vodnim resursima vidljivo je i u protivljenju Franjevačkoga svjetovnog reda štetnom projektu Družba Adria kojim bi se bitno narušio život u moru zbog ispuštanja balastnih voda te ugrozile velike zalihe pitke vode u podzemlju zbog zastarjelosti naftovoda. Svaki čovjek kroz godinu dana ostavlja iza sebe oko 500 kg smeća koje završi na odlagalištima. Nadalje, svakih 5 godina količina otpada poveća se za čak 5% što dovodi do povećanja broja i veličine odlagališta, do zagađenja podzemnih voda, sječe šuma i ugrožavanja zdravlja svih ljudi. Naprotiv, razdvajanjem otpada na kućnom pragu znatno se može smanjiti količina smeća na odlagalištima, čak do 70%, a razdvojeni papir, staklo, plastika i druge vrijedne sirovine mogu se reciklirati i ponovno iskoristiti. Potaknuta ovim činjenicama, grupa za očuvanje stvorenog s Kaptola zalaže se za ekološki sustav gospodarenja otpadom razdvajanjem otpada na kućnom pragu, prenosi svijest o tome u druga mjesna bratstva, a izradom platnenih vrećica koje nudi kao alternativu plastičnim vrećicama daje praktičan doprinos očuvanju stvorenog.


Kako dalje? Dublje uključivanje Franjevačkog svjetovnog reda u društvenu zajednicu olakšano je 2007. godine kada je OFS dobio svoju pravnu osobnost kao pravna osoba unutar Katoličke crkve. Ali i dalje je potrebno raditi na pravnoj regulativi samog OFS-a koje obuhvaća izradu statuta, kako mjesnih tako i nacionalnih, čime bi se olakšalo uključivanje u društvo. Konkretnije rečeno, da bi OFS, uz druge udruge, mogao sudjelovati na natječajima raznih institucija koje promiču zaštitu okoliša, socijalnu skrb i dr. područja djelovanja u društvu, moraju biti stvoreni preduvjeti u samoj pravnoj regulativi OFS-a – u statutima i drugim pravnim dokumentima tj. u njima mora biti jasno navedeno, kako nas potiču Konstitucije i Zaključci Generalnog kapitula, za što se svjetovni franjevci zalažu.

Sveci nam trebaju biti uzori djelovanja u društvu Mnogi sveti ljudi su se kroz povijest zalagali za dostojanstvo ljudske osobe. Primjer u tome je i sv. Antun Padovanski, koji se, po-

taknut teškim statusom srednjovjekovnog čovjeka, dao u izravnu borbu na području društvene pravde. Naime, do tada su dužnici i jamci jamčili ne samo svojim imovinom, nego i eventualnim lišenjem slobode. Tko nije mogao platiti, išao je u zatvor. Ostajući na slobodi, posebno očevi obitelji, mogli su raditi i tako pomalo otplaćivati dugove. Sv. Antun se izravno založio za ukidanje ovog nepravednog zakona i uspio što je zabilježeno i u spisima samog grada Padove od 15. ožujka 1231.: “Na zamolbu poštovanog brata Antuna, Reda manje braće, zaključeno je i određeno kako slijedi: Od sada unaprijed nitko ne može biti zatvoren zbog prošlog ili budućeg duga ili dugova u novcu, ako se odriče svojih dobara. Ovo vrijedi i za dužnike i za jamce… Ovu odluku ne mogu ubuduće ni na koji način izmijeniti, umanjiti ili dokinuti ni narodna skupština, ni gradsko vijeće, ni gradski pravnici…”. Neka nam sveci budu uzor i poticaj u zauzimanju za dostojanstvo ljudske osobe i sva druga načela socijalnog nauka Crkve, na što smo kao svjetovni franjevci i pozvani.

21


DOGAÐAJI ODRŽAN NACIONALNI KAPITULA HRVATSKOGA NACIONALNOG BRATSTVA OFS-A

Poziv na odgovornost i formaciju Piše: Hilda Švarcmajer, s. Agnes-Janja, OFS Zagreb-Kaptol

Slavlje redovnog (11.) Nacionalnog kapitula Hrvatskoga nacionalnog bratstva Franjevačkoga svjetovnog reda održano je od 7. do 9. listopada 2011. u Samoboru u kući susreta Tabor. Predsjedao mu je nacionalni ministar br. Stjepan Kelčić uz predsjednika Konferencije nacionalnih duhovnih asistenata fra Zvonimira Brusača. Na trodnevnom zasjedanju Kapitula rješavalo se 25 točaka dnevnog reda. Na početku je duhovni nagovor održao fra Augustin Kordić na temu Sveta Klara Asiška – 800. obljetnica utemeljenja Reda. Godišnja izvješća o radu Kapitulu su podnijeli: nacionalni ministar, svi članovi Nacionalnog izvršnog odbora, Konferencija nacionalnih duhovnih asistenata, ministri područnih bratstava i predstavnici povjerenstava Nacionalnog vijeća. U izvješćima, koje je Kapitul jednoglasno prihvatio, prikazano je, uz osobni rad odgovornih za pojedine službe i djelovanje cijelog Nacionalnog bratstva u Crkvi i u hrvatskom društvu.

Predstavljena nova izdanja Predstavljeno je novo izdanje Obrednika Franjevačkoga svjetovnog reda. To je drugo, dopunjeno izdanje, format mu je veći od prethodnog izdanja (iz 1988.), tamno crvene je boje, u tvrdom i mekom uvezu. To je knjiga koja se koristi u liturgiji i sad izgleda kao prava liturgijska knjiga. Predstavljena je i nova Matična knjiga mjesnih bratstava Franjevačkoga svjetovnog reda. Matična knjiga je veličine 40x30 cm, 22

tvrdi uvez, ima 200 stranica i 16 rubrika za upis podataka za pojedinog člana. Postojao je, naime, višegodišnji poticaj o potrebi ujednačavanja i obnove matičnih knjiga u mjesnim bratstvima za cijelo područje Hrvatskoga nacionalnog bratstva, prema poticajima s međunarodne razine. Kapitul je donio Program za 2012. godinu, Kalendar događanja u 2012., Izmjene i dopune Pravilnika o povjerenstvima Nacionalnoga vijeća Hrvatskog nacionalnog bratstva od 11. listopada 2008., prihvatio je otvaranje službenih adresa elektroničke pošte za sva područna i mjesna bratstva Franjevačkoga svjetovnog reda u Hrvatskoj kao i za Nacionalno vijeće i povjerenstva koja djeluju na nacionalnoj razini, te donio Teme za mjesečne susrete u mjesnim bratstvima. Razmatrani su dokumenti Predsjedništva Međunarodnog vijeća: Postupanje prema neaktivnim članovima OFS-a i Svjetovni franjevci izolirani od svojih mjesnih bratstava, te je zaključeno da ih se proslijedi svim mjesnim bratstvima da ih prouče, kako bi po njima postupali i nastojali neaktivne članove vratiti u bratstvo. Osvrt na stanje i odgovornost u formaciji OFS-a u bratstvu bila je glavna tema rada u skupinama na temelju čega je Kapitul, razmatrajući stanje i probleme provođenja formacije u mjesnim bratstvima, donio sljedeće odluke i smjernice:

ODLUKE KAPITULA 1. Neka se u mjesnim bratstvima u počet-


noj i u trajnoj formaciji i nadalje upoznaju Generalne konstitucije OFS-a, jer se u njima nalaze mnoge korisne i praktične smjernice za život bratstva, djelovanje vijeća i ministra i provođenje početne formacije; područni ministri izvijestit će o poduzetim aktivnostima na Nacionalnom kapitulu OFS-a 2012. godine. 2. Neka se manje skupine kandidata iz mjesnih bratstava povremeno okupljaju na formativne susrete s kandidatima iz bližih bratstava. 3. Neka se u područnim bratstvima najmanje jednom godišnje okupe ministri i učitelji formacije u mjesnim bratstvima radi praktičnog upućivanja u njihovu službu.

SMJERNICE KAPITULA 1. Neka mjesna vijeća raspravljaju i o promicanju novih zvanja za OFS. 2. Neka se pojačaju osobni kontakti vijećnika i ostalih članova OFS-a sa simpatizerima OFS-a. 3. Neka se i u skupinama s nekoliko kandidatat osigura ostvarenje cjeline odgojnog programa u pojedinom razdoblju formacije.

Istovremeno se u Taboru održavala i Nacionalna skupština Franjevačke mladeži, pa je u dijelu programa upriličen zajednički susret i rad Nacionalnog kapitula OFS-a i Nacionalne skupštine Frame. U rekreativnoj večeri područna bratstva OFS-a i Frame zajedno su priredila tzv. RUZ (rastimo u zajedništvu). Tema je bila predstavljanje božićnih običaja svoga područja. Znamo da je prve jaslice u prirodi postavio upravo naš Serafski Otac Franjo (u Grecciu, 1223.), i na taj način želio uprisutniti Božju poniznost. Za Franju je Božić “svetkovina nad svetkovinama”, “blagdan svih blagdana”, “blagdan milosrđa i siromaštva” i “vječni izvor čuđenja”. Sva su se područna bratstva veoma potrudila i predstavila Božić u svom kraju. Doživjeli smo... osjetili... vidjeli... čuli... namirisali... okusili… Božić iz pojedinog kraja pet područnih bratstava. Priređen je video prikaz, bilo je pjesme, recitacija, meditacija, bile su jaslice, okićen bor, blagoslovljena voda, kobasice, pršut, kolači... Hvala dragom Bogu na prelijepom doživljaju zajedničkog rada, na doživljenoj radosti i ljubavi u bratskom zajedništvu.

23


FRAMA PROSLAVILA 20 MILOSNIH GODINA

POÐIMO ZAJEDNO Petstotinjak članova Frame iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine okupilo se u subotu, 2. lipnja na Trsatu na proslavi 20. obljetnice Franjevačke mladeži u Hrvatskoj pod geslom Pođimo zajedno. Prvi članovi Frame na Trsat su stigli u petak navečer iz Splitsko-dubrovačkog područja, da bi im se na dan proslave, u subotu 2. lipnja pridružili iz Osječkog, Zadarsko-šibenskog, Zagrebačkog, te Primorsko-istarskoga bratstva, ali i mladi iz Slovenije i Bosne i Hercegovine. Mlade je pozdravio provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, fra Željko Železnjak koji je podsjetio na početke prije 20 godina kada su se franjevački bogoslovi s Kaptola tijekom posjeta Italiji susreli s Framom i tu ideju, uz potporu tadašnjeg provincijala fra Mirka Mataušića, počeli širiti Hrvatskom. Danas, 70 hrvatskih bratstava Frame okuplja oko 1000 članova, a imaju

24

dva glavna obilježja: radost zajedništva i skrb za potrebite. “Vi ste danas apostoli koji trebaju prenositi evanđeosku riječ”, rekao je fra Željko, a nacionalni predsjednik Frame, Ivan Bambir dodao je kako u današnjem društvu nije popularno svjedočiti vjeru, no unatoč tome ovo je okupljanje pokazalo kako su mladi spremni za svjedočenje. Proslavi su se odazvali generalni duhovni asistent Frame, fra Ivan Matić koji je predvodio i euharistijsko slavlje. Tim povodom prikazan je film Pogled unatrag, a čestitku kolegama uputili su članovi Frame iz Litve, Španjolske, Filipina i Argentine. Trsat je odjekivao pjesmom i radošću, a zahvaljujući upravo Frami i Franjevačkome svjetovnom redu, grad na Rječini ima Prihvatilište za beskućnike Ruže sv. Franje, Socijalnu samoposlugu, skrb o siromašnima i realizaciju brojnih akcija pružanja pomoći najpotrebitijima (IKA)


Duhovni asistenti OFS-a i Frame raspravljali o komunikaciji u asistenciji Konferencije nacionalnih duhovnih asistenata Franjevačkoga svjetovnog reda i Franjevačke mladeži u Hrvatskoj te nacionalni asistenti OFS-a i Frame u Bosni i Hercegovini organizirali su u Samoboru od 14. do 16. veljače 2012. VI. nacionalni tečaj za duhovne asistente na temu Elementi komunikacije u asistenciji OFS-u i Frami. Tečaj je započeo u Kući susreta Tabor u Samoboru 14. veljače 2012. molitvom Srednjega časa. Nakon molitve nacionalni asistent OFS-a fra Augustin Kordić, uveo je u rad tečaja podsjećajući na teme i sadržaj dosadašnjih tečajeva. Na početku tečaja pozdrave su uputili fra Željko Železnjak, OFM, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, fra Zvonimir Brusač, TOR, u ime nacionalnih duhovnih asistenata, zahvaljujući na odazivu i želeći blagoslovljen rad, fra Ivan Matić, u ime generalnih duhovnih asistenata, podsjećajući na 800. obljetnicu dolaska sv. Franje u naše krajeve i na 800. obljetnicu Reda sv. Klare, te fra Josip Vlašić, nacionalni duhovni asistent Frame u Bosni i Hercegovini, izražavajući radost zbog sudjelovanja na tečaju i izražavajući želju da braća u Bosni i Hercegovini budu domaćini tečaja sljedeće godine. Na Tečaju je sudjelovalo oko 40 asistenata iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine i jedan asistent iz Slovenije. Uvodno predavanje održali su fra Ivan Matić i Ana Fruk, član Predsjedništva Međunarodnoga vijeća OFSa u ime Franjevačke mladeži. Fra Ivan Matić je predstavio zaključke XIII. generalnog kapitula OFS-a koji je održan u Brazilu u listopadu prošle godine. Naglasio je i objasnio pet prioriteta Kapitula: formacija, komunikacija, Franjevačka mladež, prisutnost u svijetu, nacionalna bratstva u nastajanju. Ana Fruk je predstavila dokument Međunarodnoga vijeća Franjevačkoga svjetovnog reda (MVOFS) Smjernice za bratsku animaciju. Dokument je upućen bratskim animatorima OFS-a kao i vijećima bratsta-

va OFS-a i Frame. Nakon njihovih izlaganja uslijedio je rad u skupinama, izvješća o tom radu i osvrt na predavanja. Tema drugog dana, 15. veljače, bila je Elementi komunikacije u asistenciji OFS-a i Frame. Rad na tu temu vodio je fra Vlatko Badurina, TOR, magistar psihologije, koji je u svojim predavanjima obradio tri bitna elementa komunikacije sa stajališta psihologije i duhovnosti: umijeće slušanja, empatija i povratna informacija. U okviru obrađivanja teme bilo je i nekoliko praktičnih vježbi u kojima su sudionici, u malim skupinama, iskusili vjerodostojnost elemenata komunikacije koji su bili prikazani. Trećega dana predavanje je održao fra Ivan Matić, generalni asistent OFS-a i Frame, na temu 20 godina Franjevačke mladeži u nas – iskustvo evangelizacije mladih. Govorio je o približavanju evanđelja mladima i kako se evanđelje živi u bratstvu Frame. Nakon predavanja nastavio se susret u kojem se govorilo o iskustvima u radu s Framom u nas i u svijetu. I ovaj, VI. tečaj, pokazao je interes i potrebu sudionika da se nastavi s ovim oblikom formacije. Susret duhovnih asistenata OFS-a i Frame završio je osvrtom na tečaj, predlaganjem tema za sljedeće tečajeve i euharistijskim slavljem koje je predvodio fra Ivan Matić, generalni duhovni asistent OFS-a. (IKA)

25


OBLJETNICE PRISJEĆAMO SE SUSRETA S PAPOM BENEDIKTOM

GLEDAJTE U GOSPODINA I RAZVESELITE SE...! Piše: Ivana Rupčić, Frama/OFS Zagreb-Siget

Prošlo je već neko vrijeme otkad su posvećene ruke dragog Pape blagoslovile naš narod, ali sjećanja su još živa, lijepe uspomene dugo će živjeti u mom srcu. Kad sam prvi put čula da Papin pohod Hrvatskoj uključuje i bdijenje s mladima na Trgu u Zagrebu, neka neobična radost i ponos ispunili su moju dušu. Pomislila sam: “Kako će to biti dobro!” Radovala sam se tom susretu, kao i svi mladi, uzbuđeno čekajući dolazak posebnog gosta... I napokon je došao taj vikend... Subota – kad je Papa sretno sletio, požurila sam van da mu barem mahnem, opremljena malom vatikanskom zastavicom s natpisom “Uvijek vjerna Hrvatska” nadajući se da će na ulicama biti mnogo ljudi. Što reći? Nije nas bilo jako puno, ali smo nosili puno radosti u srcima! Kolona auta u kojoj se vozio Sveti Otac brzo je prošla pa na kraju nitko od nas nije vidio u kojem automobilu je bio naš očekivani gost. Nema veze, rekli smo, nismo mi vidjeli njega, ali je on vidio nas dok smo sretno mahali! Subota popodne – dok sam se spremala, ponavljala sam: na Trg treba ponijeti bočicu vode i kabanicu. Naravno, nismo mogli ići bilo kako odjeveni – za ovu prigodu napravljene su posebne majice s natpisom “Zajedno u Kristu” i “Benedikt XVI”. Kada smo bili svi na okupu, majice su bile zaslužne da izgledamo kao velika sportska momčad, koja igra za Nebeskog Kralja, a trener nam je Sveti Otac! Dok smo kretali prema Trgu, vrijeme se promijenilo, te se sunce sakrilo iza kišnih oblaka. Kiša je padala kao da nas želi dobro “oprati” (bilo je nemoguće ostati suh, čak i ispod kabanice), zapravo nas je “čistila” i pripremala za susret s Kristovim namjesnikom. 26

Atmosfera na Trgu bila je predivna – unatoč pljusku, mi smo pjevali, radosno slavili Gospodina, Nadbiskupijski zbor nas je oduševljavao i nitko nije mogao biti tužan! Bila je to prava radost, radost susreta s tolikim poznatim i nepoznatim mladima, radost što smo zajedno u Kristu!

Veličanstveno bdijenje! Glavni zagrebački trg po kojem je svakodnevno hodalo toliko ljudi, žureći se uvijek negdje, ne misleći na Onoga tko uvijek ima vremena za njih, sada je bio pretvoren u komadić neba na zemlji, sada je bio stan žive Crkve. Kad je Sveti Otac došao, sunce se nasmiješilo, kiša je prestala, zastavice su se vijorile visoko, a svuda oko nas orilo se “Aleluja”. On nam je pristupio kao blagi otac, kao netko tko nas iskreno ljubi i želi da budemo sretni – sada i u vječnosti. Papina ljubav prema nama mladima bila nam je slika Kristove ljubavi prema Crkvi. Na njegovom se licu vidjela djetinja radost – poručio nam je kako je on došao da učvrsti našu vjeru, ali kako ćemo i mi učvrstiti njegovu. Bdijenje je bilo veličanstveno – toliko mnoštvo u tišini je klečalo pred Kraljem svih kraljeva, pred Dobrim Pastirom koji je tako čudesno okupio svoje stado. Te trenutke sam pohranila duboko u svoje srce, i želim ih uvijek pamtiti. Kako to opisati? Ne znam, to se može samo doživjeti. Duh sveti bio je snažno prisutan i svakome od nas otkrivao je ljepotu života u svetosti, ljepotu predanja Dobrome Ocu na nebesima.

“Ja sam s vama!” Od Papinih riječi posebno su mi bile lijepe one o tome kako Crkva treba biti kao


jedna obitelj, kako naše župne zajednice trebaju zračiti obiteljskom toplinom i povezanošću te kako naše obitelji trebaju biti Crkva u malom – mjesto molitve, čitanja Božje riječi i služenja. Mnogim mladima Papine riječi bile su poticaj da već sada razmišljaju o svojoj budućoj obitelji, u kojoj jednog dana upravo oni trebaju biti “dobri upravitelji” darovanog im blaga. Bdijenje mi je brzo prošlo, te smo uz pjesmu polako odlazili: svatko na svoju stranu, ali osnažen iskustvom snage Crkve. Kiša je opet počela padati pa nas je začas potjerala kući, što je i bilo poželjno jer je drugi dan trebalo rano ujutro ustati i krenuti na Hipodrom. Nedjelja – osvanulo je oblačno jutro, svi smo se bojali kiše, pripremile su se i čizme za blato na Hipodromu, ali kad smo došli shvatili smo da smo se uzalud brinuli! Vjerni narod dolazio je iz svih krajeva, od ranih jutarnjih sati. Moja grupica i ja nismo bili tako

revni, došli smo na Hipodrom oko 8h i već je bilo skoro sve popunjeno. Lijepog li prizora! Tolike obitelji, mladi, stari, zaljubljeni, djeca, toliki redovnici – svi su došli na posebnu nedjeljnu misu. Taj dan smo uistinu bili kao jedno. Pjevanje, pljeskanje, slušanje Papinih riječi, unijeli su u naša srca ponos što pripadamo Božjem narodu, ojačali su našu vjeru. Sunce nas je grijalo izvana, a Kristova ljubav iznutra. Bilo nas je jako, jako mnogo, ali sveta pričest protekla je bez gužve i žurbe, kao i povratak kućama – jednostavno i dostojanstveno. Ti dani bili su uistinu blagoslovljeni dan za našu Domovinu – Gospodnji dani. Milosti koje smo primili, kao i Papine riječi, ne smijemo zaboraviti: “Budite uvijek radosni svjedoci Isusovog obećanja: ‘Ja sam s vama u sve dane!’” Hvala ti, Isuse, što si nam po Papinom pohodu pokazao da si s nama i da nas ljubiš!

27


VIJESTI IZ BRATSTVA U ČAKOVCU ODRŽAN PODRUČNI SUSRET TRAJNE FORMACIJE

“Psaltiru moj, radosti moja!” Piše: Snježana Cindrić, OFS Čakovec-Sv. Nikole Biskupa

Kada uho čuje i srce prepozna titraj duše u ovom radosnom uskliku, ne može odoljeti pozivu dok ga ne dođe jasnije čuti. Tako se odazvalo mnogo braće i sestara iz različitih mjesnih bratstava OFS-a i napunilo dvoranu našeg Katoličkog doma u kojem je 15. listopada 2011. održan godišnji područni susret trajne formacije naših bratstava. Susret je započeo u 15 sati, a završio je u večernje sate, radosnim druženjem iza zajedničke večernje svete mise koju je predvodio fra Anđelko Rakhel, duhovni asistent bratstva OFS-a u župi Sv. Nikole biskupa u Čakovcu. S obzirom da se susreti svake godine održavaju na različitom mjestu, ovaj puta domaćin je bilo bratstvo OFS-a iz župe Sv. Antuna Padovanskog – Čakovec Jug. Uz pomoć i suradnju čitavog bratstva, koordinatorica ovog susreta bila je sestra Vera Bralić, koja je na vrlo lijep način osmislila ovaj tematski susret. Središnji dio programa obogatili su predavači, svima nama drag i poznat bibličar i teolog fra Bonaventura Duda i revni brat iz zagrebačkog bratstva na Kaptolu, Krešimir William Bello.

Radosno i zanosno naviještanje Božje riječi Fra Bonaventura nas je oduševio svojim razmišljanjima o moljenju psalama u liturgiji časoslova. Tema je bila Psaltiru moj, radosti moja. Vjerujem da je na sve prisutne ostavio snažan dojam, koliko zbog samog tumačenja, toliko i zbog radosnog i zanosnog naviještanja Božje riječi. Nizao je psalme s tolikom ljubavlju i lakoćom da je svojim širokim osmijehom i djetinjim oduševljenjem podsjećao na samog našeg Sv. Oca Franju. 28

Svima nam je znano kako je on, izgovarajući ime Isus, oblizivao usne od slatkoće riječi koju je izgovorio. Slušajući fra Bonaventuru, psalme smo doživjeli poput nekog dragog i vjernog prijatelja koji u svakom trenutku našeg života ima za nas pravu riječ utjehe. Kada nam je teško, molimo riječima 119. psalma: “Milostiv budi meni, sluzi svojem… Tvoje me ruke stvoriše i oblikovaše…” Kada padnemo pod teretom grijeha, molimo za smilovanje po psalmu 51.: “Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome… Ne odbaci me od lica svojega…” Umorne nas krijepi psalam 23.: “Gospodin je pastir moj… Na poljanama zelenim On mi daje odmora…” I tako za svako stanje naše duše – dok smo malodušni, uplašeni, beznadni, malovjerni… Psalmi već stoljećima stoje spremni da natope naša srca izvorima žive vode. Oni su jednostavno istina i život naše duše, ali i poticaj i vječno nadahnuće. Zato je i fra Bonaventura rekao za sebe: “Što duže živim, to više učim. Ja sam vječiti učenik Biblije.”

Počnite uvijek od sebe! Nakon fra Bonaventure, brat Krešimir nas je svojim sadržajnim izlaganjem poveo na “plovidbu morem nove evangelizacije”. Na vrlo jasan i poticajan način približio nam je ozbiljnost na koju nas je naš blaženi papa Ivan Pavao II. posebno potaknuo, da živimo poslanje koje je zapisano u Pravilu OFS-a. Sv. Franjo je o tome govorio – trebamo izvikivati Evanđelje svojim životom… “Jer te Bog nije izabrao samo radi tebe samoga, nego i radi spasa drugih.” I naš papa Benedikt XVI. šalje nas i potiče, kao i Isus svoje učenike: “Idite! Idite i nastavite popravljati kuću Gospodina Isusa Kri-


sta, Njegovu Crkvu!” – Ali da ne zaboravimo – “Kao Franjo – Počnite uvijek od sebe!” Brat Krešo nas je sve pozvao da izađemo iz osrednjosti i zamora, iz ustaljenog ritualizma, da postanemo djelotvorno oruđe bespridržajne Ljubavi Božje! U tome nam pomažu naši stožeri vjere – nedjeljna euharistija, molitva, sakrament pomirenja, slušanje i navješćivanje Božje riječi, te milost Božja kojoj nam se otvoriti da nas osposobi za svetost života. Bog nam je zaista ostavio sve što nam je potrebno! Živa Riječ nam je poslana – da je čujemo, u srce usadimo, da je prihvatimo i po njoj živimo. Tko ima uši, neka čuje! Hvala dobrome Bogu na ovome prelijepom susretu, na riječima koje je obilno sijao, i na daru zajedništva s velikom Franje-

vačkom obitelji! Ovim putem zahvaljujem svima! Našim predavačima, organizatorima, sponzorima, tj. vlasnicima mesnice Kiš, glazbenom animatoru Aleksandru Vrabecu, vrijednim rukama koje su pekle fine kolače, našim dragim sestrama iz bratstva Sv. Nikole biskupa, braći franjevcima, domaru Vladeku i svima onima koji su na bilo koji način doprinijeli ljepoti i bogatstvu ovog susreta, a da nisu ovdje spomenuti. I što još reći kao zaključak? Možda ono isto što je rekao i naš blaženi papa Ivan Pavao II. u svojoj pjesmi: “Ja sam siromašan čovjek… Ali tvoje usne, moje rekoše ime… Zato, svoju lađu sada ostavljam žalu, od sad idem kamo šalješ me Ti…”

U KUĆI SUSRETA TABOR ODRŽANE DUHOVNE VJEŽBE ZA ČLANOVE FRANJEVAČKOGA SVJETOVNOG REDA

Bog naš govori! Piše: Hilda Švarcmajer, s. Agnes-Janja, OFS Zagreb-Kaptol

Već tradicionalno se početkom srpnja u Samoboru u Kući susreta Tabor, pod vodstvom fra Zvjezdana Linića održavaju godišnje duhovne vježbe za članove Franjevačkoga svjetovnog reda Zagrebačkoga područnog bratstva. Ovaj puta to je bilo od 7. do 10. srpnja 2011. pod nazivom U godini sv. Klare: molitva i kontemplacija – “Ljubav nije ljubljena!”

Tih je dana u Tabor došlo oko 200 članova OFS-a. Prisustvovala su braća i sestre

iz 20 mjesnih bratstava: Bjelovara, Čakovca Sv. Nikole biskupa, Čakovca - Sv. Antuna Padovanskog, Čuntića, Karlovca - Presvetoga Trojstva, Karlovca - Švarče, Kloštra Ivanića, Koprivnice, Molvi, Novog Marofa, Samobora, Siska-Galdova, Varaždina - Sv. Ivana Krstitelja, Beča, te iz zagrebačkih bratstava: Dubrava - Sv. Mihael, Dubrava - Bezgrešno začeće BDM, Kaptola, Majke Božje Lurdske, Svetog Duha i Sigeta. Radostan žamor okupljenih dao je zaključiti da je to susret braće i sestara u istome duhu. Okupila nas je radost u duhu sv. Franje i ponazočila se Franjina molitva: Gospodin mi je dao braću i Gospodin me je dao braći. Fra Zvjezdan nam je navijesto da je cilj duhovnih vježbi upoznati samoga sebe. Ući duboko u sebe s pitanjima: što sam ja, tko sam ja, gdje sam ja, što hoću, što Bog hoće od mene. Urediti svaki nered da opet procvate naš duhovni život, da potonemo u svojoj želji za svetošću, da molimo s čežnjom da se dogodi taj intimni odnos s Bogom. 29


Pitanje sabranosti je bitno za svaku komunikaciju. Bog naš govori, a ne šuti. Priroda je prvi molitvenik. Franjo je gledao i išao svijetom te tako otkrivao Božju ljubav. Drugi molitvenik je Božja riječ. Budimo spremni čuti što mi danas poručuje Gospodin. Postanimo ljudi Božje riječi i neka riječ u nama uhvati duboki korijen i donese plod. Od nas se ne traži čudo, od nas se traži ljubav. Evanđelje nam daje gledanje u prispodobama. Otkrivajmo u svakodnevnom životu tu Božju ljubav i onda ćemo otkriti Kraljevstvo Božje oko nas. Franjo je s toliko ljubavi govorio o euharistiji da je u tome pretekao sve. On je duboko i istinski shvatio Isusa i tu dragocjenu tajnu. Franjo nas potiče da razmišljamo o

našem euharistijskom životu i da postanemo euharistijski ljudi, a sv. Klara nas potiče na klanjanje pred Presvetim s vjerom u Isusa. Brige zemaljske često guše apetit i osjetljivost za Riječ i Božju prisutnost. Zato je važno bar jednom godišnje odvojiti vrijeme za duhovnu obnovu, za svoju dušu, za osvježenje svog franjevačkog poziva, za dublje spoznavanje karizme sv. Franje. Na kraju nas je fra Zvjezdan potaknuo na razmišljanje o odgovornosti prema našoj odluci ulaska u Franjevački svjetovni red. Rekao je: “Budite u bratstvu, otkrijte ljepotu zajedništva. Pozitivnim raspoloženjem odlazite na skupštine i više će se osjećati to zajedništvo. Ne dopustite da sjeme franjevačkog zajedništva ne donosi ploda”.

ODRŽAN PODRUČNI SUSRET ZA FORMACIJU U OSJEČKOM PODRUČNOM BRATSTVU OFS-A

Formacija se razvija i nadograđuje Piše: Zvonko Horvat, OFS Vinkovci

U pastoralnim prostorijama franjevačkoga samostana Bezgrešnog Srca Marijina (BSM) u Vinkovačkome Novom Selu, 3. rujna 2011. održan je redoviti godišnji seminar 30

za službe i služenja u mjesnim bratstvima OFS-a. Domaćin ovogodišnjeg seminara bilo je mjesno bratstvo BSM u Vinkovcima (http://bsmvk.OFS.hr). Na seminaru je pri-


sustvovalo, uz predavače s. Anu Fruk i b. Darija Brigića, oko 50 braće i sestara iz 14 mjesnih bratstava Osječkoga područnog bratstva Sv. Antuna Padovanskog. Teme ovog seminara bile su: Evangelizacija i Pravilo OFS-a, koju je predstavio brat Dario Brigić, te Priprema susreta na mjesnoj razini OFS-a koju je pripremila s. Ana Fruk. Budući da je glavna tema Generalnog kapitula OFS-a u Sao Paulu Evangelizirani da bismo evangelizirali, brat Dario je u svom predavanju obradio jedan od načina evangelizacije. Poslije okupljanja i jutarnje okrijepe, kao uvod u seminar, služena je sveta misa koju je predvodio fra Jere Vujić, područni duhovni asistent.

Evangelizacija i Pravilo OFS-a Koristeći se dijelovima pobudnice Evangelii nuntiandi pape Pavla VI. i radnim materijalom Predsjedništva Međunarodnog vijeća OFS-a tj. Projektom trajne formacije, b. Dario je završio ovu temu riječima nadbiskupa Rina Fisichelle, kako se čovjek današnjeg vremena treba osloboditi svih strahova koji ga okružuju jer samo tako može evangelizirati u duhu franjevačkoga pozdrava “Mir i dobro”, te na taj način evangelizirati svojim primjerom. Pravilo OFS-a u službi evangelizacije treba živjeti po evanđelju suobličeni sv. Franji u svjetovnom životu. Taj život po Pravilu OFS-a ne smije se živjeti odvojeno od života u svijetu već isključivo kroz život u svom mjesnom

bratstvu, naglasio je b. Dario. Zaključak je kako smo svi mi, svjetovni franjevci, pozvani na evangelizaciju i život po Pravilu OFS-a.

Priprema na mjesnoj razini Sestra Ana Fruk je u uvodu naglasila da formacija u životu jednog mjesnog bratstva nije nikada završen proces, nego se uvijek razvija i nadograđuje. S time je rad na formaciji uvijek izazov. Sestra Ana je obradila elemente i sadržaje koje treba imati jedan sastanak bratstva. Na kraju nam je iznijela radni prijedlog tema za rad na susretu mjesnog bratstva. Predstavnici mjesnih bratstava Osječkog područja su, nakon predavanja, učestvovali u radu okruglog stola, gdje su postavljali pitanja predavačima seminara i našoj ministri s. Maji Janc. Iznosili su iskustva u radu svojih mjesnih bratstava kako vezana uz teme seminara tako i praktična pitanja vezana uz rad samih mjesnih bratstava. Seminar je završio zaključnom riječi koju su iznijeli predavači sestra Ana Fruk i brat Dario Brigić. Nakon završne molitve i blagoslova duhovnog asistenta, domaćina fra Marka Vrdoljaka, učesnici seminara su se zadržali u kratkom druženju te se oko 15 sati uputili svojim domovima. Pisani sadržaj kao i prezentaciju seminara možete pogledati i preuzeti na stranici http://osijek.ofs.hr.

31


DUHOVNA OBNOVA PRIMORSKO-ISTARSKOG PODRUČNOG BRATSTVA NA KOŠLJUNU

Put do zajednica mira Piše: s. Vesna Peharec, OFS Pula-Sv. Ante

Duhovna obnova Primorsko-istarskog područnog bratstva OFS-a Majke Božje Trsatske održana je na Košljunu od 23. do 25. rujna 2011. pod vodstvom fra Frane Delića. Prisustvovalo je 35 članova iz 11 mjesnih bratstava: Rijeka - Žabica, Rijeka - Pehlin, Rijeka - Trsat, Crikvenica, Pula - Sv. Ivan Krstitelj, Pula - Sv. Antun, Pula - Sv. Franjo, Krk - Skrbčići, Krk - Vrh, Rovinj i Mali Lošinj. Mirni otočić Košljun sa susretljivom i gostoljubivom braćom koja žive u njemu idealno je mjesto za razmatranje o našoj duhovnosti i miru. Mir i dobro – franjevački pozdrav koji nam je često na ustima, no jesmo li uvijek svjesni što kažemo? U Knjizi postanka čitamo da bijaše dobro sve što je Bog stvorio, a pojava grijeha početak je nemira među ljudima. Mir je Božji dar, izvor mu je u ljubavi

32

Božjoj prema nama. Mi, svjetovni franjevci, zahvaćeni smo Franjinim duhom i poslanje nam je da prenosimo mir. Da bismo mogli izvršiti svoje poslanje moramo se pomiriti s Bogom, isprati svoje srce od grijeha da bismo ga mogli napuniti Božjim mirom. Pomiriti se sa samim sobom i u sivilu svakodnevnice izdržati vjernost u jednostavnosti srca. Krijepeći se molitvom, raste naša vjera i ljubav. Tek kad se odreknemo sebičnosti uočavamo potrebe bližnjega i tada u služenju drugima postižemo mir. Odlazeći s otočića pozdravlja nas prizor sv. Franje i vuka. Dolazi nam misao da svatko u svom srcu nosi vuka kojeg svakodnevno moramo pripitomljavati da bismo postali mirne osobe. A mirna osoba do mirne osobe – zajednica je mira.


U VOJNIĆU ZAPOČEO NOVICIJAT OFS-A Piše: Goranka Trbuščić, OFS Karlovac-Presveto Trojstvo

U Vojniću, u župi Sv. Antuna Padovanskog, 25. rujna 2011. bilo je posebno svečano i radosno ozračje. Naime, toga dana, po prvi puta otkako postoji župa, devetero kandidata je započelo period priprave, novicijat OFS-a. Za to se puno založio fra Tomislav Jurić, franjevac Bosne Srebrene. On je u studenome 2010. započeo pripravu skupine aspiranata za uvođenje u Franjevački svjetovni red. Župa pripada Sisačkoj biskupiji. Područno vijeće Zagrebačkoga područnog bratstva Bl. Alojzije Stepinac je na sjednici u veljači 2011. prihvatilo ovu grupu braće i sestara pod svoju skrb, a za bratstvojamca je odredilo mjesno bratstvo Karlovac - Presveto Trojstvo. U siječnju 2011. članovi Područnoga vijeća održali su susret s aspirantima. Pouke novacima i susrete u godini novicijata vodi ministra mjesnoga bratstva Presvetoga Trojstva, s. Mirjana Milašin i učiteljica novaka, s. Marija Cerčić. Novaci su Hrvati iz Bosne koji su tu

doseljeni nakon što su u Domovinskom ratu morali napustiti svoja ognjišta. To su: Ivka Matić, Mara Topalović, Ana Pezić, Ljuba Josipović, Ruža Tadić, Franjo Lončarević, Ruža Italo, Sarafina Rapo i Ivanica Klasan. U novicijat ih je primila područna ministra s. Branka Černugelj, uz prisutnost područnog zamjenika ministre OFS-a br. Stjepana Kelčića i s. Hilde Švarcmajer, područne tajnice. Fra Milan Krišto, predsjednik Konferencije područnih duhovnih asistenata OFSa, potvrdio ih je u ime Crkve. Iz mjesnoga bratstva Presvetoga Trojstva u Karlovcu tom događaju bili su prisutni duhovni asistent fra Franjo Tomašević, s. Goranka Trbuščić, zamjenica ministra, i troje braće i sestara iz bratstva. Nosimo ih u svojim molitvama i zahvalimo Gospodinu na novoj braći i sestrama koji će u svijetu i danas iznova svojim životom i zalaganjem nastojati slijediti sv. Franju i živjeti po njegovu primjeru.

33


MEÐURELIGIJSKI DIJALOG SVEČANO OBILJEŽENA 25. OBLJETNICA DANA DUHA ASIZA

Franjevačka baština Piše: s.Ðurđa Arbutina, OFS Zagreb-Kaptol

Prošle smo godine posebno svečano proslavili dvadeset i pet godina od prvog susreta i molitve ispred Porcijunkule kada je bl. papa Ivan Pavao II. pozvao predstavnike različitih svjetskih religija u Asiz s nadom u svijet mira i bratske ljubavi uzdajući se u Božju pomoć. 27. listopada 1986. u gradu sv. Franje Asiškog, počeo je novi put Katoličke crkve nagoviješten već II. vatikanskim saborom, a sada otvoren zajedničkim susretom i molitvom predstavnika različitih svjetskih religija koji su u svom srcu jednako čeznuli za mirom među ljudima u duhu tolerancije i dijaloga. Bog je izvor mira za svakog čovjeka, različitosti u vjeri i religiji ne smiju biti povod skoba i ratova. Asiz je odabran kao mjesto molitve i pomirenja poznato u cijelom svijetu po sv. Franji – simbolu mira i zaštitniku svega stvorenog. Grupa za ekumenizam i dijalog Mjesnog bratstva Zagreb-Kaptol već desetak godina priprema i održava molitvene susrete za Dan duha Asiza nasljedujući karizmu sv. Franje i inicijativu bl. Ivana Pavla II. U crkvi Sv. Franje na Kaptolu od 2000. godine 27. listopada zajednički mole, pjevaju i sviraju iz svoje kulturne baštine predstavnici različitih vjerskih zajednica i religija na našem području. Moli se uoči susreta u vlastitoj vjerskoj zajednici sa zajedničkom nakanom i temom. Prisjetimo se nekih: zajedničko pjevanje molitve sv. Franje Bože moj, dopusti mi, 2002 g. Bog nam je povjerio svijet – odgovorni smo, 2003. okosnica programa susreta bila je 40. obljetnica enciklike pape Ivana XXIII. Pacem in terris, a tema susreta Čovjek – miljenik Božji; 2004. godine Bog – izvor mira. Dvadeseta obljetnica je 2006. godine proširena tribinom Međureligijski dijalog u Hrvatskoj. 2007. molitveni susret potaknut je biblijskom rečenicom: “U 34

početku stvori Bog...”. 2009. godine tema je bila Za pomirenje, pravednost i mir, a 2010. tema međureligijskog molitvenog susreta je Snagom vjere za optimizam života. Sve ove godine nad susretima smo imali dušobrižničko pokroviteljstvo Povjerenstva za ekumenizam i dijalog Zagrebačke nadbiskupije i njegova predsjednika biskupa Vladu Košića. Svi susreti najavljivani su u crkvama Zagreba preko plakata koje je naslikala s. Zlatica Živković, voditeljica Likovne grupe našeg mjesnog bratstva. Na međureligijsku molitvu tijekom ovih deset godina dolazili su predstavnici religija i vjerskih zajednica: Bugarske pravoslavne crkva, Evangeličko-luteranske crkve, Islamske vjerske zajednice, Katoličke crkve, Makedonske pravoslavne crkve, Reformirane kršćanske crkve, Srpske pravoslavne crkve i Židovske općine.

Mjesno bratstvo Zagreb-Kaptol – mjesto međureligijske molitve za mir u svijetu u Duhu Asiza Dvadeset i pet godina kasnije Duh Asiza i dalje živi. Sadašnji papa Benedikt XVI. poziva kršćane različitih pripadnosti, predstavnike svjetskih religija i sve ljude dobre volje da krenu na povijesno hodočašće započeto pozivom bl. Ivana Pavla II., hodeći Franjinim i Klarinim stopama, slaveći pod naslovom Hodočasnici istine, hodočasnici mira. U pripremi ovog jubilejskog molitvenog susreta dolazili su snažni poticaji iz naših franjevačkih uprava i institucija kako bi Duh Asiza svjedočio djelovanje Duha na mjestima različitosti, a karizma sv. Franje predstavljena globalno kao izvor odgovornosti za zajedništvo i mir u svijetu kao i očuvanje svega stvorenog.


Na poseban se način pripremalo slavlje dvadesetpete obljetnice Dana duha Asiza u našoj sredini. Molitveno slavlje i završni susret Tjedna međureligijskog dijaloga odvijali su se u crkvi Sv. Franje na Kaptolu. Tjedan su organizirali Vijeće franjevačkih zajednica, Franjevački institut za kulturu mira i Centar Hrvatski areopag. Tjedan je započeo 21. listopada 2011. u crkvi sestara klarisa u Mikulićima, a nastavio se u pastoralnoj dvorani hercegovačkih franjevaca, Židovskoj zajednici – sinagogi Bet Israel, dvorani zagrebačkog Islamskog centra, Dvorani sv. Franje na Svetom Duhu. Na susretima je bio raznolik i bogat program: održano je nekoliko predavanja, predstavljanja knjiga, scensko-glazbeni program i prikaz filma. Svima koji su bili na susretima ostaje jedno veliko bogatstvo različitosti i otvorenosti za druge. Grupa za ekumenizam i dijalog mjesnog bratstva na Kaptolu zajedno s braćom Prvoga reda pripremila je ovo slavlje Dana duha Asiza. Kao i niz godina prije pozvani su predstavnici religija i vjerskih zajednica koji djeluju na našem području. Ovom velikom molitvenom susretu za mir u svijetu nazočio je i predsjednik Republike Hrvatske, dr. sc. Ivo Josipović. Fra Željko Železnjak, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda i član Vijeća franjevačkih zajednica pozdravio je sve vjernike i građane koji žele svijet mira i dobra bez obzira na vjerske, kulturne i svjetonazorske razlike. Kroz susret su nas vodili svjetovni franjevci b. Stjepan Lice i s. Ružica Lice, tražeći i slaveći Boga u svakom molitelju i pjevaču, kao što je sv. Franjo u Pjesmi stvorova blagoslivljao i slavio Gospodina preko svega stvorenoga. Bugarsku pravoslavnu crkvu molitvom i pjesmom Gospodi pomiluj predstavio je ikonom Emil Angelov. Generalni vikar Evangeličko-luteranske crkve u Hrvatskoj, Branko Berić je molio, dok su pjesmu Ostati gdje mir kraljuje izvodili Danijela Sisgoreo Morsan na gitari i Paolo Šorić na trubi. Imam Islamske vjerske zajednice, Mersad ef. Kreštić je molio, a Zbor islamske gimnazije uz orkestar ansambla Bostan pjevao Nek mirišu avlije.

gorodici Dostojno est iz Božanske liturgije po Ivanu Zlatoustom. Reformirana kršćanska crkva u Hrvatskoj, Crkvena općina Zagreb, predstavljena je molitvom vlč. Branimira Bučanovića uz glazbeni dio Put gora oči uzdižem (Ps 121), improvizacija na napjev iz škotskog psaltira, pratio je Javor Valjak na orguljama. Savez baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj slavlju se pridružio molitvom Borisa Peterlina. Branka Matić, vokal, i Kristina Bjelopavlović, piano, glazbeno su predstavili Jahve, ti me proničeš (Ps 139). Srpska pravoslavna crkva dala je svoj prinos molitvenom slavlju nastupom Hora Svetog preobraženja pjesmom Istočniče živonosni, narodnom melodijom u obradi Ivane Srbljan. Židovsku općinu – Zagreb predstavio je rabin Lucijano Prelević. Skladbu Isaka Hendela Haškivenu pjevala je Ana Lice, sopran, a na orguljama je svirala Katarina Javora. Uime Katoličke crkve molitvu i završnu riječ uputio je biskup Vlado Košić, koji je i predsjednik Vijeća za ekumenizam i dijalog HBK-a. Sve je pozvao na molitvu Bogu za milost dijaloga i mira i blagoslovio križem koji je primio iz ruku bl. Ivana Pavla II. Na završetku susreta fra Miroslav Petrac pjevao je Pjesmu stvorova sv. Franje Asiškog uz pripjev koji su pjevali svi sudionici susreta bez obzira na vjerske i kulturne različitosti.

Zajedništvo za mir Makedonsku pravoslavnu crkvu predstavio je molitvom protojerej Kirko Velinski, dok je Stojanka Težak pjevala Presvetoj Bo35


FORMACIJA

Održan I. susret za formaciju Splitsko-dubrovačkog područnog bratstva OFS-a Piše: fra Frano Doljanin U franjevačkom samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu održan je u subotu 1. rujna 2012. prvi susret za formaciju Splitsko-dubrovačkoga područnog bratstva Franjevačkoga svjetovnog reda.

stva Imotski, upoznao je sudionike o održavanju scenskog prikaza Franjo Asiški u zemlji Hrvata kojeg je napisala s. Judita Čovo, a koji će biti izveden:

Euharistijsko slavlje u 8.30 sati predslavio je fra Stipe Nimac, područni predsjedatelj duhovnih asistenata, a koncelebrirali su područni duhovni asistenti fra Jerko Penava i fra Pero Džida. Nakon euharistijskog slavlja, pozdravnih riječi s. Mile Šuto, područne ministre, i fra Jakova Begonje, gvardijana samostana Gospe od Zdravlja, uslijedio je radni dio susreta.

- 8. rujna u samostanu školskih sestara franjevki u Splitu na Lovretu;

Prvo predavanje na temu Uloga odgovornih za formaciju na mjesnoj razini održala je Danijela Rebac, nacionalna povjerenica za formaciju (OFS Zagreb-Dubrava). Nakon toga bila je rasprava, razmjena iskustava, govor o problemima s kojima se susreću odgovorni i poticaji za bolji rad. Drugo predavanje Animiranje susreta na mjesnoj razini održala je Mihaela Rajič, OFS Zagreb-Kaptol. Nakon predavanja bio je rad u skupinama na temelju pripremljenih pitanja. Treće predavanje bila je radionica na temu Obrada predložene teme. Predavanje je održala Ivana Bošnjak, područna povjerenica za formaciju Zagrebačkoga područnog bratstva. Sudionici su bili upoznati i o proslavi dolaska sv. Franje na hrvatsko tlo. Prvi dio proslave bit će održavanje međunarodnog simpozija koji će se održati 1. i 2. listopada 2012. godine u Splitu (Sv. Frane) i u Zadru (Sv. Frane) na temu Počeci franjevaštva u Hrvata. Drugi dio svefranjevačke proslave održat će se u Splitu na Sustipanu u subotu, 6. listopada 2012. Osim toga, Dario Tolić, ministar mjesnog brat36

- 23. rujna u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu; - 30. rujna u crkvi sv. Franje u Imotskom. Sudionici prvog susreta izrazili su zadovoljstvo jer će im iskustvo koje su primili pomoći u produbljivanju rada na formaciji u mjesnim bratstvima i na taj način vjernije živjeti poslanje svjetovnih franjevaca. Susret je završio oko 17:00.


KALENDAR KALENDAR DOGAÐANJA ZA 2012. GODINU Godina sestara sv. Klare 1212. – 2012. SIJEČANJ 1. NOVA GODINA - MARIJA BOGORODICA - SVJETSKI DAN MIRA Prva nedjelja u mjesecu - MOLITVA ZA DUHOVNA ZVANJA 6. BOGOJAVLJENJE - SVETA TRI KRALJA SUSRET ISTARSKIH MJESNIH BRATSTAVA 15. DAN MEĐUNARODNOG PRIZNANJA REPUBLIKE HRVATSKE 18.-25. MOLITVENA OSMINA ZA JEDINSTVO KRŠĆANA 27.-28. PLENARNO ZASJEDANJE VIJEĆA FRANJEVAČKIH ZAJEDNICA 28. SJEDNICA PODRUČNOGA VIJEĆA RIJEČKOGA PODRUČNOG BRATSTVA * Zadarsko-šibensko područje jednom mjesečno ima hodočašće VELJAČA 2. SVIJEĆNICA - DAN POSVEĆENOG ŽIVOTA 4. 4. SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA OFS-a 5. Prva nedjelja u mjesecu - MOLITVA ZA DUHOVNA ZVANJA - DAN ŽIVOTA 10. BL. KARDINAL ALOJZIJE STEPINAC (1898. + 1960.), biskup i mučenik, ZAŠTITNIK ZAGREBAČKOGA PODRUČNOG BRATSTVA OFS-A 11. GOSPA LURDSKA – SVJETSKI DAN BOLESNIKA 18. SJEDNICA PODRUČNOGA VIJEĆA SPLITSKO-DUBROVAČKOGA PODRUČJA SJEDNICA PODRUČNOGA VIJEĆA ZAGREBAČKOGA PODRUČJA SJEDNICA PODRUČNOGA VIJEĆA OSJEČKOGA PODRUČJA 14.–16. VI. NACIONALNI TEČAJ ZA DUHOVNE ASISTENTE OFS-A I FRAME 22. ČISTA SRIJEDA (PEPELNICA) - post i nemrs * Sjednica Područnoga vijeća Zadarsko-šibenskoga područja OŽUJAK 3. 4. 10. 16. 17. 18. 19. 24.

NACIONALNI SUSRET(SEMINAR) ZA FORMACIJU U OFS-u Prva nedjelja u mjesecu - MOLITVA ZA DUHOVNA ZVANJA ANTIĆEVO - DAN SMRTI SL. B. O. ANTE ANTIĆA (1893. + 1965.) PODRUČNI KAPITUL OSJEČKOGA PODRUČNOG BRATSTVA KORIZMENO HODOČAŠĆE OSJEČKOGA PODRUČJA (ĐAKOVO) PODRUČNI KAPITUL ZAGREBAČKOGA PODRUČNOG BRATSTVA VENDELINOVO - SL. B. O. VENDELIN VOŠNJAK (1861.+1933.) SV. JOSIP - ZAŠTITNIK DOMOVINE HRVATSKE PODRUČNI KAPITUL PRIMORSKO-ISTARSKOGA PODRUČNOG BRATSTVA

TRAVANJ 1. CVJETNICA – NEDJELJA MUKE GOSPODNJE 37


8. 14. 16. 19. 20.-22. 21. 22. 26. 27. 28. 28.

Prva nedjelja u mjesecu - MOLITVA ZA DUHOVNA ZVANJA USKRS - NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODNJEG TEMATSKI SUSRET ZA FORMACIJU PRIMORSKO-ISTARSKOGA PODRUČJA ZAJEDNIČKO SLAVLJENJE I OBNOVA ZAVJETA PAPIN DAN – dan izbora pape Benedikta XVI TEMATSKI SUSRET ZA FORMACIJU ZAGREBAČKOG PODRUČNOG BRATSTVA NA KOŠLJUNU SUSRET NOVOZAVJETOVANIKA I NOVAKA OSJEČKOGA PODRUČJA U BOŠNJACIMA DAN PLANETA ZEMLJE BL. JAKOV ZADRANIN (o. 1400. + 1490.) BL. OZANA KOTORSKA (1493. + 1565.) BL. LUKEZIJE (+ 1250.) - prvi trećoredac 5. SASTANAK NACIONALNOG IZVRŠNOG ODBORA

SVIBANJ 1. SV. JOSIP RADNIK 4.-5. NACIONALNI SUSRET HRVATSKE KATOLIČKE MLADEŽI U SISKU 5. BL. JULIJAN IZ BALA. (+1349.) Prva nedjelja u mjesecu - MOLITVA ZA DUH. ZVANJA 7. HODOČAŠĆE RIJEČKOG PODRUČNOG BRATSTVA MAJCI BOŽJOJ TRSATSKOJ 10. GOSPA TRSATSKA - SUZAŠTITNICA HFP SV. ĆIRILA I METODA, I ZAŠTITNICA RIJEČKOGA PODRUČNOG BRATSTVA BL. IVAN MERZ 12. SV. LEOPOLD BOGDAN MANDIĆ (1866. + 1942.) - ZAŠTITNIK KAPUCINSKE PROVINCIJE I SPLITSKOGA PODRUČNOG BRATSTVA HODOČAŠĆE ZAGREBAČKOG PODRUČNOG BRATSTVA U ZAGREB (SESTRAMA KLARISAMA I SV. LEOPOLDU MANDIĆU) HODOČAŠĆE SPLITSKO-DUBROVAČKOGA PODRUČJA SVETOM LEOPOLDU MANDIĆU U ZAKUČAC KOD OMIŠA PODRUČNO HODOČAŠĆE OSJEČKOGA PODRUČJA 24. POSVETA BAZILIKE SV. O. FRANJE U ASIZU 26. SJEDNICA PODRUČNOGA VIJEĆA PRIMORSKO-ISTARSKOG PODRUČJA SJEDNICA PODRUČNOGA VIJEĆA OSJEČKOG PODRUČJA 27. DUHOVI- rođendan Crkve LIPANJ 2. 5. SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA OFS-A 3. Prva nedjelja u mjesecu - MOLITVA ZA DUHOVNA ZVANJA 7. TIJELOVO - SVETKOVINA PRESVETOGA TIJELA I KRVI KRISTOVE 9. PODRUČNI KAPITUL SPLITSKO-DUBROVAČKOGA PODRUČJA 13. SV. ANTUN PADOVANSKI (1195.+1231.) - ZAŠTITNIK OSJEČKOGA PODRUČNOG BRATSTVA OFS-A 24. ROĐENJE SV. IVANA KRSTITELJA – OBLJETNICA PRAVILA OFS-A 25. DAN DRŽAVNOSTI * Hodočašće Kaptolskog bratstva OFS-a u Asiz * Sjednica Područnoga vijeća Zadarsko-šibenskog područja 38


* Dva tjedna nakon sjednice Nacionalnog vijeća: sjednica vijeća Splitsko-dubrovačkog područja * SJEDNICA VIJEĆA FRANJEVAČKIH ZAJEDNICA 30. lipnja - završava poslovna godina u OFS-u. Podaci za izvješće uzimaju se na taj dan. UPLATA DOPRINOSA ZA 2012. GODINU! (Potrebno je uplatu regulirati ranije zbog obveza prema Međunarodnom vijeću.) SRPANJ 1. 5. 9. 12.-15. 13. 15. 16. 30.

Prva nedjelja u mjesecu - MOLITVA ZA DUHOVNA ZVANJA SV. ĆIRIL I METOD - ZAŠTITNICI HRVATSKE FRANJEVAČKE PROVINCIJE OFM BL. MARIJA PROPETOG PETKOVIĆ (1892 + 1966.) DUHOVNE VJEŽBE ZAGREBAČKOGA PODRUČNOG BRATSTVA U TABORU MAJKA BOŽJA BISTRIČKA SV. BONAVENTURA (o. 1218. + 1274.) PRESVETI OTKUPITELJ – ZAŠTITNIK SPLITSKE PROVINCIJE OFM SVEČANA KANONIZACIJA SV. FRANJE DAN SMRTI SV. LEOPOLDA B. MANDIĆA

31. srpnja - Izvješća mjesnih bratstava dostaviti u Područna vijeća!!! KOLOVOZ 2. SV. MARIJA ANĐEOSKA – PORCIJUNKULA 3. BL. AUGUSTIN KAŽOTIĆ (+1323.) 5. Prva nedjelja u mjesecu - MOLITVA ZA DUHOVNA ZVANJA GOSPA SNJEŽNA – DAN DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI 8. SV. DOMINIK (1170. + 1221.) 11. SV. KLARA (1193. + 1253.) 15. VELIKA GOSPA 25. SV. LJUDEVIT KRALJ (1214. + 1270.) - ZAŠTITNIK OFS-A 25. 6. SASTANAK NACIONALNOG IZVRŠNOG ODBORA * Hodočašće Primorsko-istarskoga područja sestrama klarisama RUJAN 1. 2. 7. 8. 12. 15. 17. 21.-23. 23.

SEMINAR ZA SLUŽBE I SLUŽENJA OSJEČKOGA PODRUČJA Prva nedjelja u mjesecu - MOLITVA ZA DUHOVNA ZVANJA SV. MARKO KRIŽEVČANIN (o. 1580. + 1619.) ROĐENJE BDM - MALA GOSPA – Susret zagrebačkih bratstava u Remetama IME MARIJINO - GOSPA VELIKOG HRVATSKOG KRSNOG ZAVJETA SJEDNICA PODRUČNOGA VIJEĆA ZAGREBAČKOG PODRUČNOG BRATSTVA SJEDNICA PODRUČNOGA VIJEĆA RIJEČKOG PODRUČNOG BRATSTVA PODRUČNA DUHOVNA OBNOVA OSJEČKOG PODRUČJA RANE SV. FRANJE SUSRET RIJEČKIH BRATSTAVA NA PEHLINU DUHOVNA OBNOVA RIJEČKOGA PODRUČNOG BRATSTVA NA KOŠLJUNU NALAZ TIJELA SV. KLARE

39


29. 30.

SV. MIHAEL, GABRIEL I RAFAEL, ARKANĐELI PODRUČNA DUHOVNA OBNOVA SPLITSKO-DUBROVAČKOG PODRUČJA U PRIŽBI (OTOK KORČULA) SV. JERONIM (340. + 420.) - ZAŠTITNIK PROVINCIJA FRANJEVACA KONVENTUALACA I SAMOSTANSKIH TREĆOREDACA

20. rujna - Područna vijeća trebaju poslati izvješće Nacionalnom vijeću OFS-a LISTOPAD 4. SV. FRANJO ASIŠKI (1182. + 1226.) 5.-7. 12. REDOVNI NACIONALNI KAPITUL OFS-A 6. SJEDNICA NACIONALNOG VIJEĆA NACIONALNA SKUPŠTINA FRAME 7. Prva nedjelja u mjesecu - MOLITVA ZA DUHOVNA ZVANJA 8. DAN NEOVISNOSTI 13. SJEDNICA PODRUČNOGA VIJEĆA OSJEČKOG PODRUČJA GODIŠNJI SUSRET NOVAKA PRIMORSKO-ISTARSKOG PODRUČJA 21. MISIJSKA NEDJELJA 25. BL. KATARINA KOSAČA KOTROMANIĆ (o. 1424. + 1478.) 27. DAN DUHA ASIZA * Sjednica Područnoga vijeća Zadarsko-šibenskog područja STUDENI 1. 2. 3. 4. 9.-10. 7. 14.

SVI SVETI SL. B. JOSIP LANG (1857.+1924.) DUŠNI DAN SPOMENDAN SVIH MRTVIH FRANJEVAČKOG REDA Prva nedjelja u mjesecu - MOLITVA ZA DUHOVNA ZVANJA IZBORNI KAPITUL ZAGREBAČKOGA PODRUČNOG BRATSTVA SL. B. ALEKSA BENIGAR (1893.+1988.) SV. NIKOLA TAVELIĆ (o. 1340 + 1391.) - ZAŠTITNIK ZADARSKO-ŠIBENSKOG PODRUČNOG BRATSTVA OFS-A 17. SV. ELIZABETA UGARSKA (1207. + 1231.) - ZAŠTITNICA OFS-A I FRAME 24. IZBORNI KAPITUL OSJEČKOGA PODRUČNOG BRATSTVA 25. KRIST KRALJ 29. SVI SVETI FRANJEVAČKOG REDA * Formativni susret riječkih bratstava i okolice pred svetu Elizabetu * Susret istarskih bratstava PROSINAC 1. 7. SASTANAK NACIONALNOG IZVRŠNOG ODBORA 2. 1. DOŠAŠĆA - Prva nedjelja u mjesecu - MOLITVA ZA DUHOVNA ZVANJA 3. SJEDNICA PODRUČNOG VIJEĆA OSJEČKOGA PODRUČJA 8. BEZGREŠNO ZAČEĆE BDM 16. 3. DOŠAŠĆA - DAN KRŠĆANSKE DOBROTVORNOSTI – CARITASA 24. BADNJAK 25. BOŽIĆ - ROĐENJE GOSPODINOVO 26. SV. STJEPAN 31. SV. SILVESTAR PAPA - ZAHVALNICA

40


IN MEMORIAM s. Klara, dr. Marija Vincens (05.11.1920. – 27.01.2011.)

Vječne zavjete dala je 7. prosinca 1952. u mjesnom bratstvu Kaptol u kojem je bila i prva tajnica vijeća. Obnašala je mnoge funkcije u Nacionalnom, područnom i mjesnom vijeću. U više je mandata bila ministra, zamjenica ministra, tajnica, kroničar. U Nacionalnom vijeću bila je i počasna doživotna članica. Njezina ljubav je bio Franjevački svjetovni red. Uz mnoge svećenike koji su vodili nekadašnji Treći red, ona je bila desna ruka. Vodila je sve spise, uredno zapisivala što je trebalo, a i sama, zbog dobrog memoriranja, bila je živa kronika mnogih zbivanja i znala je za sve imendane i rođendane, godišnjice vjenčanja i smrti, poznavala gotovo sve članove velike kaptolske zajednice OFS-a. Živila je s franjevcima i Prvog i Drugog i Trećeg reda. Radovala se svemu što je spadalo na život te zajednice. Posebno ju je radovao rast te zajednice i živo je sudjelovala u životu kad je zajednica dobivala godišnje više desetaka novih članova. Sa svog prozora u stanu ispred Kamenitih vrata mogla je vidjeti crkvu i samostan s kojim je cijelom dušom živjela. Porijeklom je iz ravne Slavonije. Rodila se 5. studenoga 1920. u Levanjskoj Varoši kod Đakova od roditelja Karoline i Emila. Oni su imali još tri sina i dvije kćerke. Svi su već pokojni. Dva su joj brata bili svećenici: Josip koji je velik dio svog svećeničkog staža proveo u Gorjanima kod Đakova, i Viktor koji je morao poslije Drugoga svjetskog rata emigrirati i službovao je kao svećenik u Argentini gdje je i umro.

Dr. Marija Vincens, naša s. Klara, vezala je svoj život uz Zagreb. Posvetila se zdravstvenoj službi, najprije uz svete uspomene doktoricu Mariju Rojc, a onda kad joj je bilo omogućeno i sama postaje doktoricom i djeluje u Ivanić Gradu i u Zagrebu. Svoje katoličko uvjerenje, hrabrost svjedočenja, jasnoću vjerskog ponašanja morala je ispaštati time da je i ona kao “neprijatelj naroda” osuđena na tada uhodanim montiranim procesima na robiju od 5 godina i tri mjeseca. To je odradila u zatvoru u Požegi gdje se susretala i sa službenicom Božjom Maricom Stanković. Kao doktorica i zdravstveni radnik uvijek je nastojala biti na usluzi svakom čovjeku. To je nastavila činiti koliko je mogla i kad je otišla u mirovinu. Vezana uz franjevački samostan na Kaptolu mnogim je franjevcima u tom pogledu činila potrebne zdravstvene usluge, a isto tako i mnogim drugim stanovnicima zagrebačkog Kaptola. Ali je isto tako majčinski pratila mnoge, a osobito svojim molitvama. Mnogi su joj se iz zajednice na Kaptolu preporučivali u molitve, pogotovo mladi, jer su vidjeli da se puno moli i vjerovali su da njezina molitva može pomoći. Neki su molili za ostvarenje braka, drugi za plodnost braka, neki za zdravlje i slično. Ona je molila. Bila je prava moliteljica. Molila je puno i za brojna svećenička zvanja jer su je mnogi koji su krenuli u sjemenište molili isto tako za pomoć, a i bez toga, ona je to smatrala svojim životom. Otišla je k Ocu s ovoga svijeta predano i mirno u četvrtak, 27. siječnja 2011. Svoj je život utrošila u kraljevstvo Božje. Sigurni smo da je Isus već sada prepoznaje kao svoju ovcu koju uzima na svoja ramena da je uvede u radost neba. To joj od srca želimo, za to iskreno molimo. (iz govora fra Zvjezdana Linića na pogrebu s. Klare, Zagreb-Mirogoj, 31. siječnja 2011.)

41


Naš fra Pero

Fra Petar Filić – naš fra Pero – umro je 9. svibnja 2012. Kroz mnoge godine živio je suočen sa smrću. Odlazio je polako. I – koliko je god snage bilo u njemu – vedro. Umro je jednostavno i mirno. Zbog svojih bolesti, a još više zbog svoje naravi, živio je pomalo izvan središta pozornosti. Moglo bi se reći da je živio neupadljivim životom. I bilo je moguće previdjeti ga. No on je živio pozoran – pozoran na životne vrijednosti i – još više – na duše. Bio je osobito osjetljiv na duše. Otvoren za susrete s njima. Mnogi su to prepoznali. Kolike je duše dotaknuo, ohrabrio, kolikima je osvijetlio životni put bilo je vidljivo na njegovom sprovodu. Bilo je ondje mnogo ljudi. Mnogo vidno potresenih ljudi. U ispovijedi – a volio je ispovijedati – jednostavnim je pokretom otvarao vrata, i ona od čovjeka k Bogu i ona od Boga k čovjeku. Svjedočio je Božju blagost i strpljivost i poticao čovjeka na životnu jasnoću i hrabrost. Nije mu bilo prihvatljivo da čovjek pristane na djelomičnost, da živi razočaran u sebe i odmaknut od Boga. Bio je siguran da je život svakog čovjeka Božji dar i da taj dar valja primiti i živjeti svim snagama svoga bića. 42

Tko je k njemu došao na ispovijed, našao je brata. Po njegovom pristupu, ispovijed se događala u bratskom susretu punom poštovanja. Bio je vrlo osjetljiv na poteškoće i izazove života u ‘svijetu’. Susretljivo je i s razumijevanjem slušao s čim se sve suočava čovjek koji nastoji Evanđelje živjeti u ‘svijetu’. Svakoga je upućivao na predanost Isusu Kristu te u ‘svijet’ ispraćao s povjerenjem i podrškom. Rođen je 21. kolovoza 1963. u Janjevu. Njegova majka Ruža i otac Paško roditelji su još trojice sinova i jedne kćeri. Članom Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda postao je 23. rujna 1990. Prve zavjete je položio 15. rujna 1991., a svečane 24. rujna 1995. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1997. U samostanu i crkvi Sv. Franje na Kaptolu, gdje je proživio svoj svećenički život, obavljao je niz službi. Uz svoje službe, i unatoč svom zdravstvenom stanju, uvijek je nalazio načina da bude snažno uključen u život samostana i crkve Sv. Franje koje je tako volio, te da bude na raspolaganju vjernicima u njihovim potrebama. U povijest i život Franjevačke mladeži bio je uključen od njegovih početaka. Nakon smrti fra Kornelija Šojata 12. studenoga 2006., preuzeo je brigu o listu franjevačkih zajednica Brat Franjo. I prije je sudjelovao u pripremi mnogih izdanja u biblioteci “Brat Franjo”, a to je, unatoč bolesti koja ga je sve više iscrpljivala i onemogućavala, činio sve do potkraj svog ovozemnog života. Bilo je dirljivo s kolikom je radošću i zanosom pripremao posljednju knjigu koju je zamislio i uredio – naslovljenu Živi povezan s nebom. Nakon smrti fra Kornelija Šojata preuzeo je i službu nacionalnog asistenta Franjevačkoga svjetovnog reda. Bolest ga je onemogućavala da se toj službi posveti koliko je želio. Nedostaje nam njegov glas, njegov osmijeh, njegova nenametljiva blizina. No trajno ostajemo zahvalni za dar njegovog života. I dar života nastavljamo živjeti u povezanosti s nebom. Stjepan Lice, OFS Zagreb-Kaptol


Emanuela De Nunzio †A.D. 2011.

10. studenoga 2011., u 18.55, u Rimu je, u 82. godini umrla naša sestra Emanuela De Nunzio, bivša generalna ministra Franjevačkoga svjetovnog reda u razdoblju od 12 godina. Uz njezin krevet su u zadnjim danima života bila mnogobrojna braća i sestre iz cijele Franjevačke obitelji, a u trenutku odlaska u vječnu ljubav Božju, uz nju je bila sadašnja generalna ministra Encarnación del Pozo i još jedan prijatelj. Emanuela je bila zavjetovana u OFS-u u mjesnom bratstvu San Cristoforo u Rodi Garganico u Apuliji (Italija) 3. ožujka 1949. Godine 1959. izabrana je za tajnicu svojeg mjesnog bratstva, a također je služila i kao nacionalna ministra OFS-a pod asistencijom braće franjevaca konventualaca, tijekom onih dana kada je Red bio strukturiran prema “obedijencijama”. Izabrana je za generalnu ministru OFSa na Generalnom kapitulu 1990. godine, koji se slavio u Fatimi, te je ponovno izabrana na Generalnom kapitulu 1996. u Rimu. Kao generalna ministra OFS-a, Emanuela je bila prvi svjetovnjak koji se pridružio Konferenciji franjevačke obitelji i tako otvorila vrata za istinsku suradnju s drugim generalnim ministrima. Hrabro se “borila” kako bi OFS bio prepoznat kao ravnopravan dio Franjevačke obitelji, te je neumorno radila unutar Konferencije na međusobnoj suradnji. Među svojim brojnim dužnostima koje je imala kao generalna ministra, bila je odgovorna i za proglašenje Generalnih konstitucija Reda 6. veljače 2001. U pismu uz ovo proglašenje, osvrnula se i na franjevački svjetovni način života, kojim je i ona sama nastojala živjeti do kraja života: “Snagom

zavjetovanja, Pravilo i primjena koju daju Generalne konstitucije, moraju predstavljati, za svakoga od nas, čvrstu točku svakodnevnog iskustva polazeći od specifičnog poziva i točno određenoga identiteta. Na toj osnovi treba ponovno “preraditi” našu egzistenciju i pronaći jedan projekt života (franjevačku evanđeosku korjenitost) i mjesto crkvenoga zajedništva (bratstvo) na kojima će biti moguće očitati “zašto i kako živjeti, ljubiti i trpjeti.” (Konstitucije čl. 10)” Putovala je diljem svijeta, neumorno posjećivala osnovana nacionalna bratstva i ona u osnivanju, te donosila odobrene Generalne konstitucije svakom bratu i sestri, tako da bi ih oni mogli s ljubavlju proučavati i primjenjivati, te tako oživjeti OFS. Po zanimanju je bila pravnik te je uvijek svoje znanje stavljala u službu OFS-u, čak do svojih posljednjih dana, podupirući rad Povjerenstava za pravna pitanja Predsjedništva. U izlaganju iz 2002., Emanuela je izjavila: “Moramo vratiti osnovnu viziju našeg odnosa s Bogom, sa sobom i sa svim stvorenjima, kako bismo ponovno našli bezuvjetnu mogućnost dijaloga s onima koji hodaju pored nas stazama ovoga svijeta. Smatram da se možemo predstaviti jednostavnim sloganom: “Hodanje bosih nogu u vrtu Božjem, ne osvrćući se na trnje...” “Što to znači hodati?”, pitala se Emanuela. Odgovara riječima svetog Augustina: “Hodati prema svemu što je dobro, napredovati u svetosti... Ako napredujete, to je znak da hodate, ali trebali biste i dalje hodati prema dobru, trebali biste napredovati u vjeri, trebali biste napredovati u svetosti. Pjevajte i hodajte! To je put k domu Očevom, gdje ćemo doći sveti i besprijekorni u ljubavi, položiti račun za povjerene nam darove i osjetiti dobrodošlicu s pozivom ‘Dođite blaženi...’” Emanuela već uživa u Gospodinovu pozivu, jer je napravila svoj put u dobru, u vjeri i svetosti. Pjevala je (ponekad loše, ali je pjevala), i već je odgovorila na njegov poziv: “Dođite blaženi...” Neka joj se duša odmori u neizmjernoj Božjoj ljubavi, u njegovom zagrljaju, i uživa u zasluženom odmoru. Encarnación del Pozo

(preuzeto sa stranice www.ciofs.org i prilagođeno)

43


… njega ljubiti usrećuje, njega motriti odmara, njegova dobrostivost ispunja, njegova slatkost hrani, njegov spomen rasvjetljuje, njegov miomiris uskrisuje, a od njegova gledanja blaženi su svi građani višnjeg Jeruzalema… (4PA) 44


Bratstvo 5-6