Issuu on Google+

broj

1, SIJEČANJ 2009.

OGULIN-INFO PRESS

1

BROJ 1, GODINA I. SIJEČANJ 2009. BESPLATNO Naklada 5000 komada www.ogulin-info.com

centra za g o n t a v ih r p Otvorenje sobe na o e n e ć e r s e n u sica. la lo e j B C O H skijalištu

DOČEK BEZ DOČEKA

str. 5

str. 16

INTERVJU SA GR

M

ADONAČELNIKO

str. 3 str. 12

Svečanost proglašenja najboljih u sportu Grada Ogulina u 2008.godini


2

OGULIN-INFO PRESS

broj

1, SIJEČANJ 2009.

RIJEČ UREDNIKA Poštovani čitatelji i drage nam čitateljice... pred Vama se nalazi prvi broj OGULIN-INFO PRESS. Prvi put na području našeg grada i okolnih općina, pa čak i u najmanjim selima i najudaljenijim kućama možete pročitati sve novosti iz naše regije. Moći ćete saznati sve o događanjima, koja su obilježila protekli mjesec, sve o lokalnoj politici, ispuniti križaljku, pronaći važne telefonske brojeve, podatke o prometnoj povezanosti ili pročitati si horoskop i to niti za kunu, čak niti za lipu, već besplatno. Tim ljudi iz redakcije naših novina nastojat će točno prenositi Vam sve vijesti i ostale zanimljivosti, koje zaslužujete znati jer smatramo da je to dužnost nepristranog medija. Obzirom da smo na samom početku, svaki vaš savjet, prijedlog, komentar ili kritika uvijek su nam dobrodošli. Mihaela Milanović Poljak

Stoga, želimo Vam ugodno čitanje prvog besplatnog mjesečnika s našeg područja, a do slijedećeg, srdačno Vas pozdravljam u ime svih vrijednih ljudi naše redakcije i u svoje ime.

Prve besplatne novine Ogulinskog kraja

IMPRESSUM NOVINA: Glavni urednik: Mihaela Milanović Poljak e-mail: mihaela@ogulin-info.com Izvršni urednik: Neven Rajak e-mail: neven@ogulin-info.com Grafički urednik: Igor Šumonja e-mail: igor.sumonja@ogulin-info.com UREDNIŠTVO Helena Vlahović Sabina Magličić Zdravko Borić Mićo Zatezalo Neven Vujnović REDAKCIJA: Otok Oštarijski 29, Ogulin e-mail: redakcija@ogulin-info.com Tel: 098/182-1528, 095/856-3038 Marketing i oglašavanje: e-mail: marketing@ogulin-info.com Tel: 098/161-0942

IMATE VIJEST, ČLANAK ILI FOTOGRAFIJU? ŠALJITE NA e-mail: redakcija@ogulin-info.com

Sadržaj Otvaranje prihvatnog centra za uneserećene osobe na HOC Bjelolasica Gosti nezadovoljni cijenama na Bjelolasici U Ogulinu počela s radom Udruga dijabetičara Kriza plina ne brine Ogulince Doček bez dočeka Advent u Ogulinu Mir Božji, Hristos se rodi Posjet djeda Mraza bolnici Smjenjena Radmila Medaković Održana skupština udruge „Oda prijateljstvu“ Iz naših mjesnih odbora Lov za goste u organizaciji V.Sekcije LD Klek iz Ogulina Svečanost proglašenja najboljih u sportu grada Ogulina u 2008.g. Ogulinci na međunarodnom natjecanju u strijeličarstvu Mali Ogulinci najbolji Teniski turnir za djecu Košarkaši među TOP 20 momčadi u Hrvatskoj Ogulinski GSS spasio izgubljene planinare na Kleku Tragični završetak stare i početak nove godine Intervju s gradonačelnikom Životna priča Jadranka Tudovića KOLUMNA – Trnovit je put na Zapad KOLUMNA – Neshvaćeni Tesla Nekretnine Ogulin KOLUMNA - Maskirati se ili ne?..Pitanje je sad Zdravlje Trendi Oni zaslužuju mnogo više, oni su nas zadužili Informcije Križaljka Horoskop Komentar mjeseca Preporuke

3 4 4 5 5 6 8 8 9 9 10 11 12 12 12 13 13 14 15 16 18 20 21 22 23 24 25 26 27 28 30 31 32


broj

1, SIJEČANJ 2009.

OGULIN-INFO PRESS

3

Otvorenje prihvatnog centra za unesrećene osobe na skijalištu HOC Bjelolasica. Dana 16. siječnja 2009.g. u HOC Bjelolasica otvoren je prihvatni centar za unesrećene osobe na skijalištu. Nakon kratkog predstavljanja i pozdrava svih prisutnih gostiju upriličeno je otvaranje prihvatnog centra.Prerezavši vrpcu Gradonačelnik N.Magdić je i službeno otvorio prihvatni centar za unesrećene.Te je isti objekat blagoslovio Ogulinski mon.Tomislav Rogić. Vedran Tešić također je pozdravio i zahvalio svima koji su sudjelovali u izgradnji, pomoći ili donaciji za prihvatni centar. Ovaj centar je otvoren u godini kad HGSS Ogulin slavi 45 godina svog postojanja. Nakon kratkog razgledavanja unutrašnjosti prihvatnog centra i podijela zahvalnica, napravili smo kratki intervju sa pročelnikom HGSS Stanice Ogulin g.Vedranom Tešićem. Ogulin-info: Što nam općenito možete reći o HGSS? Vedran Tešić: Mi spašavamo tamo gdje nijedna druga služba spašavanja ne može prići ni doći. Spašavamo, npr. u snježnim uvijetima, u planinama, špiljama i svagdje drugdje gdje nijedna služba spašavanja osim nas ne može prići. Ogulin-info: Koliko ima ovakvih prihvatnih stanica u Hrvatskoj, Bjelolasica je sada zadovoljila te uvjete? Vedran Tešić: Prihvatni centar koji je sada izgrađen na HOC Bjelolasica je najbolji u Hrvatskoj, inače postoji prihvatni centar na Sljemenu, koji je u rangu s našim i Platku. Ogulin-info: Koliko je vremena prošlo do realizacije ovog projekta? Vedran Tešić: Mi smo pokušavali dugi niz godina napravit ovaj objekat, no bilo je tu prepreka poput ne razumijevanja ljudi s kojima smo prije vodili razgovore, financije i još poneke stvari, no najbitnije je da je projekt izrealiziran. Ogulin-info: Koliko članova ima HGSS Ogulin? Vedran Tešić: HGSS Ogulin ima 34 člana među kojima ima i djevojka,prosijek godina je oko 35 godina. Ogulin-info: Što je potrebno, koji kriteriji se moraju zadovoljiti da bi se postalo članom HGSS? Vedran Tešić: Ne možete se učlaniti u GSS, nego postoji jedan protokol. Dva dugogodišnja spasavatelja mogu predložiti člana, koji bi mogao biti dobra perspektiva u GSS. Uzimaju se čalanovi iz planinarskih društava, penjačkih društava i spelodruštava.To su ti kriteriji i onda od tih ljudi koji već imaju neka priznanja u toj domeni penjanja, speologije i alpinizma od tu ih uzimamo, a njima je čast da budu u GSS-u. Ogulin-info: Tko vas financira i je su li ta sredstva dovoljna? Vedran Tešić: Financiraju nas lokalna samouprava, država i županija, te iz tih sredstava kupujemo opremu.Uvijek bi trebalo više no mi sve ono što dobijemo adekvatno raspodijelimo. Ogulin-info: Koliko je ove godine bilo akcija spašavanja na skijalištu HOC Bjelolasica? Vedran Tešić: Ove godine u 20 skijaških dana imali smo 28 intervencija u kojima su najčešće povrede bile istegnuće i prijelomi.Od naše službe uvijek je netko od 00-24 sata dežuran na telefonu u slučaju potrebe. Ogulin-info: I za kraj, koji je vaš sljedeći plan? Vedran Tešić: Naš sljedeći potez je uređivanje matične stanice u Ogulinu. (Sabina Magličić)


4

OGULIN-INFO PRESS

broj

1, SIJEČANJ 2009.

Gosti nezadovoljni cijenama na Bjelolasici

Dama u bijeloj haljini! Obasjana suncem na minus 100 C danas je pružila radost mnogobrojnim posjetiteljima. Bilo je onima koji se nalaze na tjednom, vikend ili jednodnevnom posjetu. U njenim sniježnim čarima uživali su i najmlađi članovi društva koji su tek naučili svoje prve korake, pa sve do onih za koje nam je neugodno pitati za godine. Na radost onih najmlađih punih 2 tjedna radi vučnica „Tintilinić“, a cijena cjelodnevne karte za odrasle je 50kn te za djecu 30kn. U predahu spustova djeca se mogu osvježiti i ugrijati toplim čajem, a odrasli kuhanim vinom, sokovima, pivomi sendvičima.. Na velikoj žičari cijelodnevna karta je za odrasle osobe je 100 kn, a za djecu starosti 5 do 14 godina 60kn.

U svoj toj ljepoti vožnje žičarom, sanjkanju, skijanju, te šetnji i razgledavanju krajolika pitali smo posjetioce za njihova mišljenja. Odgovorili su da su oduševljeni prirodom, prirodnim snijegom i blizinom jer im je tek 2 do 2 i pol sata vremena potrebno da stignu s mora ili iz Zagreba do Bjelolasice. A doista su došli odasvuda: iz Splita, Šibenika, Slavonskog Broda, Varaždina, Zagreba, Karlovca i drugih mjesta diljem Hrvatske i šire. Sviđa im se i ljubaznost domaćina, posluge i posjetitelja, no naveli su i pokoju zamjerku. Većina njih smatra da su cijene pića malo previsoke u odnosu na cijene hrane. Nedostaje im ostalih sadržaja te smatraju da karaoke nisu dovoljne. Zamjeraju i to što ne mogu unajmiti saonice. A neki pak roditelji su pomalo razočarani što ne postoji mogućnost čuvanja i animiranja djece snježnim radostima.. Navode da bi tu trebalo uvesti pokoju promjenu, naprimjer tinejdžeri zamjeraju što nema više glazbe po njihovom izboru. Citiramo ih: „Istina je da glazba na žičarama svira, ali to nije po našem glazbenom ukusu.“ Damama nedostaje wellness sadržaj, a mlađim muškarcima sportovi koji će im podignuti više andrenalina.. Na upit posjetiteljima iz Zagreba zašto su se odlučili upravo za Bjelolasicu iako u Zagrebu imaju dobro skijalište na Sljemenu, odgovaraju da su se htjeli ipak maknuti od stalno istih lica i grada. Bjelolasica je naš ponos i uzdanica u zimskim mjesecima, no da bi i dalje tako ostalo treba još mnogo toga u nju ulagati. (Sabina Magličić)

U Ogulinu počela s radom Udruga dijabetičara U Ogulinu je od 09.01.2009. krenula s radom Udruga dijabetičara! Cilj ove udruge je uključiti u rad dijabetičare i lječnike radi podizanja zdravstvenog stanja ogulinaca koji imaju problema s ovom opasnom bolešću! Udruga je prisiljena u rad krenuti skromno jer ove godine nisu uspjeli ući u Gradski proračun. Cilj je tokom godine prikupiti što više članovaa a u planu je i provedba akcija mjerenja šećera građanima, kao i predavanja o dijabetesu! Predsjednik udruge je gospodin Dane Košutić, a Udugu za sada možete kontaktirati na brojeve telefona 047/552-241 i 098/210-437.


broj

1, SIJEČANJ 2009.

OGULIN-INFO PRESS

5

Kriza plina ne brine Ogulince U sveopćoj panici oko nestašice plina, Ogulin je ostao miran. Kod nas se još uvijek pučanstvo po starom, dobrom, provjerenom običaju grije na drva. A škole, vrtići i druge ustanove uglavnom za grijanje koriste lož ulje. Tek nekolicina njih poput trgovačkih centrara koriste plin i dobro su njime obskrbljeni. Nema straha niti za pacijente opće ogulinske bolnice jer se ona također grije lož uljem. A o plinifikaciji Ogulina počelo se je još ne tako davne 2001., kada je grad Ogulin potpisao ugovor sa koncesionarom za Karlovačku županiju, tvrtkom Montcogim-Plinara iz Svete Nedjelje. Prošle godine, koncesionar predstavlja plan rada s riječ o ovoj tržišnoj situaciji. kojim bi trebalo krenuti već na početku ove godine. Planira se raditi Ovog puta je Ogulin tek jedan od malobrojnih mjesta u četvrta, peta i šesta etapa tako da bi plinskom mrežom bilo pokriveno Hrvatskoj koji se neće smrzavati zbog nestašice plina. Sveukupno područje našega grada i okolnih naselja. i globalno gledajući mi smo sretnici jer za razliku od naših susjeda Da bi se potrošači mogli priključiti na plinsku mrežu treba Hrvatska ima još plina. A Ogulinci se drže one stare: “Uzdaj se u se i im projektna dokumentacija. Cijena priključka za fizičke osobe biti u svoje kljuse!“ i većina ih komentira: “Nabavili smo drva za zimu, lož će 542,68 eura uz popust za jednokratno plaćanje, u čijem slučaju ulje te poneku grijalicu u slučaju potrebe.“ Zadovoljno i sa smješkom priključak košta 499 eura. Postoji i mogućnost plaćanja na 12 i 24 komentiraju situaciju koja je zadesila okolne gradove. Jer oni takvih mjesečna obroka. Za komercijalne potrošače cijene priključka su problema nemaju. 386,74 eura, a za industrijske je priključak besplatan. No to je samo No jednog dana kada se i Ogulin bude grijao na plin, nadamo dio novaca koje će svako kućanstvo morati uložiti da bi mogli koristiti plin . Iako je plin daleko jeftiniji odostalih derivata, ne gledajući cijenu se da više neće biti takvih ekstremnih situacija i problema te da će Hrvatska iz vlastitih resursa imati dovoljno plina za potrebe pučanstva ulaganja osnovno pitanje je postalo: „A što sada?... “ te da nam se neće dogoditi da poput većine europskih država Iz Rusije uvozimo 40% potrebnog plina. Koliko je u ovakvoj nemoćno gledamo u nebo i ozebli čekamo prvo, proljetno, toplo sunce. situaciji poput ove isplativo grijanje samo na plin? Većina će se složiti Do plinifikacije Ogulina, uživajte u grijanju na drva! A niti poslije ih ne i reći 0%, dakle, nije isplativo, a neki će pak reći još i pokoju “lijepu“ zaboravite! Jer, nikad se ne zna! (Sabina Magličić)

DOČEK BEZ DOČEKA Ogulin - Grad Ogulin jedan je od rijetkih gradova u Hrvatskoj, koji nije imao organizirani doček Nove godine na gradskom trgu! Doista je malo neobično da naši gradski oci nisu svojim građanima omogućili apsolutno nikakav doček, koji bi uz minimalne troškove bio vrlo lijepa gesta prema svojim građanima. Ogulin je ove godine imao predivno ukrašene ulice plavim lampicama i prekrasan božićni i novogodišnji ugođaj, posebice u večernjim satima. Za ukrašavanje našeg Grada potrošena je poprilično velika svota novca, od koje se možda dio mogao odvojiti za 200–tinjak litara vina i nekoliko desetaka kilograma kobasica te platiti jedan od gradskih bendova da zabavlja naše Ogulince. Reakcije građana na ideju otvorenog dočeka su bile različite, ali bilo bi korektno gradu Ogulinu da je ponudio, pa tko voli, nek izvoli! Iako neke braniteljske udruge osporavaju održavanje svečanih manifestacija na Trgu hrvatskih rodoljuba, to nije razlog da se doček nije mogao organizirati. Nadamo se da će apeli i kritike građana potaknuti novog ili istog gradonačelnika da Ogulincima omogući priliku dočekati 2010. godinu na svojim ulicama, uz zanimljiv program. (Neven Rajak)


6

Advent u Ogulinu OGULIN-INFO PRESS

broj

1, SIJEČANJ 2009.

Ogulinci i ove godine proslavili božićne blagdane Ogulin - 23. prosinca u Ogulinu je održan predposljednji  program u okviru ovogodišnjeg Adventa - koncert sastava Ben Hur iz Rijeke, žive jaslice, kutak Djeda Mraza i adventski sajam. U tradiciji svakog Kršćanina blagdan Isusovoga rođenja zauzima posebno mjesto. U mnoštvu božićnih običaja i pjesama samo se dijelom može otkriti sve bogatstvo božićnog otajstva, njegova ljepota i dubina. “Jer dijete nam se rodilo, sin nam je darovan...”, govori Izaija prorok. Ima li ljepšega dara i veće radosti od božićne radosti koja čovjekovu dušu ispunja spoznajom da nas Bog ljubi, da silazi u naš život donoseći nam spasenje i mir?  Božić je blagdan velike radosti, blagdan ljubavi i pomirenja, blagdan darivanja.  I program održan na Trgu kod Učilišta, doprinijeo je da na Božić povežemo svu vjeru svoju, svu nadu i ljubav  svoju, uz malenog Isusa koji u jaslama milo sniva. Mnogobroji posjetitelji s uživanjem su pratili izvrstan konecet vokalno instrumentalnog sastava duhovne glazbe “Ben Hur “iz Rijeke koji je na moderan, glazbeni izričaj izveo niz adventskih i božićnih pjesama te na najbolji mogući način, svojom pjesmom, upotpunio druge programe koji su se istovremeno na Trgu dešavali. I djeca, i mladi , i oni malo stariji sa zanimanjem i vesljem su pratili dešavanja u štalici i jaslicama, u kojima su glavni  protogonosti bili  Marija,   Josip i   pastiri- članovi KUD-a “Klek” te žive životinje- magarčić, ovčice i  kozice.  Mnogobrojna su djeca uživala u kutku Djeda Mraza koji ih je nakon zajedničkog fotografiranja darivao a roditelji u prekrasnim, unikatnim prigodnim poklonima koje su mogli nabaviti na Adventskom sajmu te kuhanom vinu i čaju. (Neven Rajak)

Koncert Tereze Kesovije

Ogulin - U petak 19. prosinca u crkvi sv. Križa u Ogulinu, legendarna dubrovačka pjevačica Tereza Kesovija održala je božićni koncert. Dubrovačka pjevačica iza sebe ima 50 godina aktivnog pjevanja, a u svojoj karijeri Tereza je snimila više od trideset LP ploča i preko sedamdeset singlova, te desetak CD-ova, ali isto tako i veliki broj pjesama koje nikada nisu našle svoje mjesto na nekom od nosača zvuka. Svoje pjesme Tereza je osim na našem jeziku, otpjevala i na osam drugih svjetskih jezika. O kvaliteti glazbe ali i popularnosti Tereze Kesovije svjedoči i prepuna crkva starijih, ali isto tako i mlađih ogulinaca, koji su s oduševljenjem i smješkom na licu slušali nastup ove legendarne pjevačice i umjetnice! (Neven Rajak)


broj

1, SIJEČANJ 2009.

OGULIN-INFO PRESS

7

PROSL AVLJEN K ATOLIČKI BOŽIĆ U OGULINU !

Božić,

jedan od najvećih kršćanskih blagdana, ogulinski vjernici katolici tradicionalno su najsvečanije proslavili odlaskom na mise „Polnoćke“ u svojim župama. U prepunoj župnoj crkvi sv.Križa u Ogulinu služene su na Badnjak dvije polnoćke.U 20,00 sati slavila se tzv. “.mala polnoćka“ namijenjena mladima svih uzrasta uključujući i one starije koji nisu naviknuti iz raznih razloga biti duže budni .Ovoj misi prethodio je igrokaz na temu Božićnih blagdana u izvođenju ogulinskih školaraca. Oni pak stariji popunili su crkveni prostor na glavnoj tj. velikoj polnoćki. Obije polnoćke predvodio je župnik ogulinski Tomislav Rogić a onu u Hreljinu ogulinskom služio je župni vikar Petar Šporčić. Za svaku pohvalu je nastup članova KUD-a Klek iz Ogulina koji su nakon mise zaigrali staro ogulinsko kolo pred ulaskom u crkvu kako su to nekada izvodili naši bake i djedovi a našla se tu i pokoja čašica ili „frakljić“ žestice za okrjepu. I u drugoj ogulinskoj, mlađoj župi bl. Alojzija Stepinca sa sjedištem u Sabljacima-Kučinićima također je bilo vrlo svečano. Tamošnje liturgijsko slavlje za mlade u 18,00 sa prigodnim igrokazom i odrasle u ponoć predvodio je župnik fra Marijan Jelušić. I tamo je bilo slavlje prožeto duhovnošću, pjesmom i radošću U gradskoj kapeli „Krista Kralja“(preko plavog mosta rekli bi ogulinci op.a.) također je u služena polnoćka koju je slavio fra Petar Runje, Gvardijan samostana franjevaca trećoredaca zajedno s bogoslovom Markom. Euharistijsko slavlje uzveličao je pjevački zbor spomenute kapele skladno izvodeći Božićne pjesme uz orguljašku pratnju prof. Slavka Barčića. Na sam dan Božića slavlja su nastavljena svečanim misama u spomenutim župama te u filijalnoj crkvi sv.Antuna Padovanskog u Hreljinu ogulinskom.. U najkraćim crtama uz sve duhovno, slavlja su se preselila u privatne domove gdje se blagovalo u krugu svojih obitelji prema mogućnostima kako je tko mogao. Nije na odmet pri kraju napomenuti kako su Božićnjak (pečena okrugla pogača sa raznim ukrasima od tijesta), okićena jelka i jaslice sastavni dio slavlja ovog velikog Blagdana kojem se svi raduju.

Dao Bog da još mnogo Božića dočekamo i proslavimo u ozračju mira, ljubavi , radosti i međusobnog uvažavanja. (Matija Cindrić)


8

OGULIN-INFO PRESS

broj

1, SIJEČANJ 2009.

MIR BOŽJI, HRISTOS SE RODI

Ogulin 06.01.2009., u Hramu Sv. Georgija u Ogulinu održana je svečana liturgija u sklopu proslave pravoslavnog Božića, koju je služio ogulinski paroh, jerej Milan Simić. Na večernje bogosluženje odazvao se velik broj pravoslavnih vjernika, Crkva bila prepuna uprkos niskoj temperaturi i velikoj hladnoći. I ovu godinu SKD Prosvjeta Pododbor Ogulin je, već tradicionalno, sa pravoslavnom crkvenom Opštinom Ogulin, organizirala paljenje Badnjaka i kuhanje vina. Nakon završenog bogosluženja mnoštvo ljudi se okupilo pred Hramom, gdje je zapaljen Badnjak, koji je po pravoslavnoj vjeri simbol sunca i životodavne vatre. Uz vatru  i kuhano vino , vjernici su se zadržali do 20 sati, nakon čega su zbog velike hladnoće požurili u tople domove,da uz obitelji dočekaju najradosniji kršćanski blagdan, Rođenje Isusovo. Na dan Božića, 07.01., održana je jutarnja sveta liturgija, a nakon pročitane poslanice svetosti patrijarha srpskiog gospodina Pavla i svih arhijereja Srpske pravoslavne crkve, Božić je svim vjernicima pravoslavne vjere čestitao jerej Milan Simić, pozdravom, MIR BOŽJI, HRISTOS SE RODI. (Neven Rajak)

Posjet Djeda Mraza bolnici Ogulin - U ponedjeljak, 22. prosinca, djelatnici Pučkog otvorenog učilišta Ogulin i članovi Društva naša djeca Ogulin, predvođeni Djedom Mrazom, u povodu božićno - novogodišnjih blagdana posjetili su Odjel pedijatrije Opće bolnice Ogulin. Tom prilikom je Djed Mraz osmero bolesnih mališana darivao prigodnim poklonima poželjevši im da što prije ozdrave te blagdane dočekaju kod svojih kuća, sa obitelji.     Određena donacija u igračkama i opremi, a u okviru manifestacije “Advent u Ogulinu” i programa “Iskrice dobrote”, uručena je i Odjelu pedijatrije na čemu su djeca srdačno zahvalila otpjevavši risutnima poznatu blagdansku pjesmicu “Zvončići, zvončići”. Nakon posjeta Općoj bolnici Ogulin, Djed Mraz je nastavio svoj posao darivanja djece. Naime, u humanitarnu akciju “Iskrice dobrote” uključili su se mnogobrojni učenici Prve osnovne škole, OŠ Ivane Brlić Mažuranić, Dječjeg vrtića Bistrac i Obrtničke i tehničke škole Ogulin, skupivši mnoštvo, prekrasnih igračaka i školskog pribora. Tijekom ponedjeljka i utorka, Djed Mraz je, uz pomoć djelatnika Učilišta, posjetio 42 obitelji s područja grada Ogulina, koje su korisnici prava pri Centru za socijalnu skrb Ogulin, te darivao preko devedesetero djece starosti do 15 godina. (Neven Rajak)


broj

1, SIJEČANJ 2009.

OGULIN-INFO PRESS

9

Smjenjena Radmila Medaković Na sjednici Općinskog vijeća Općine Plaški, održanoj 30.12.2008., smjenjena je načelnica Radmila Medaković PLAŠKI – Sjednica je održana, iako ju je napustila dotadašnja načelnica, Radmila Medaković i dio vijećnika. 24.11.2008. deset od ukupno 16 vijećnika općinskog Vijeća Općine Plaški, predalo je nadležnim općinskim službama  Inicijativu za smjenu načelnice Radmile Medaković, zamjenika načelnice Borislava Kašljevića, te članova Općinskog Poglavarstva. Inicijativu su zajednički potpisali vijećnici Samostalne demokratske srpske stranke, Hrvatske demokratske zajednice i Socijaldemokratske partije, a maksimalan rok za sazivanje sjednice Općinskog Vijeća na kojoj će Inicijativa biti razmatrana je 30 dana od dana zaprimanja Inicijative.  Pošto takva sjednica nije sazivana, a na današnjoj sjednici nije predviđen Dnevni red sa glasanjem o nepovjerenju načelnici i poglavarstvu, grupa vijećnika, njih deset, je odbacila Dnevni red predsjednika Vijeća, te po čl.60 st.3. Poslovnika, predložila novi Dnevni red sa 25 točaka, u kojoj je i glasovanje o nepovjerenju članovima Općinskog poglavarstva, zamjeniku načelnice i načelnici. Takav Dnevni red je usvojen, nakon što je Radmila Medaković i dio vijećnika napustio sjednicu. Sjednica je nastavljena sa dovoljnim brojem vijećnika za donošenje Odluka. Na sjednici vijeća su prisustvovali dva vijećnika SDSS-a, tri SDP-a i pet vijećnika HDZ-a. U 17 točaka dnevnog reda izglasano je nepovjerenje prema Inicijativi, te izabrano novo rukovodstvo Općine Plaški. Za načelnicu je izabrana Mara Šupica (SDSS), zamjenik načelnice  Damir Šalov (HDZ), predsjednik Općinskog vijeća Boris Slišković (HDZ), zamjenik predsjednika Općinskog vijeća Pero Damjanović (SDP), te članovi poglavarstva uz načelnicu i njenog zamjenika, Sava Trbojević (SDSS), Pero Šumonja (SDSS) i Mirjana Turkalj (HDZ). U ostalih 8 točaka Dnevnog reda, donesene su neke Odluke, ali i Proračun Općine Plaški za 2009. godinu, koji je nešto veći od 7 mil. kuna. Radmila Medaković tvrdi da ona i dio vjećnika nisu napustili sjednicu, nego je predsjednik Vijeća odgodio sjednicu, kako bi se konzultirali sa Uredom državne Uprave. Iz tih razloga poslali su žalbu na donešene Odluke Općinskog vijeća Općine Plaški. (Neven Rajak)

Mara Šupica - novoizabrana načelnica

Radmila Medaković tvrdi da ona i dio vjećnika nisu napustili sjednicu, nego je predsjednik Vijeća odgodio sjednicu, kako bi se konzultirali sa Uredom državne Uprave. Iz tih razloga poslali su žalbu na donešene Odluke Općinskog vijeća Općine Plaški.

Održana skupština udruge “Oda prijateljstvu“ OGULIN - u subotu, 10. siječnja 2009. godine u 19:00 sati je u župnoj dvorani crkve sv. Križa održana godišnja skupština udruge «Oda prijateljstvu». Pred mnogobrojnim članovima i tijelima ove udruge, predsjednik Hrvoje Magdić iznio je izvještaj o radu u protekloj godini  koja je vrvila humanitarnim akcijama, koncertima, putovnjima i ostalim gestama za dobrobit onih kojima je pomoć najpotrebnija.

Izvješće je jednoglasno prihvaćeno jer se ova udruga zaista ima čime pohvaliti. Pomoglo se mnogim obiteljima ili pojedincima na što zaista možemo biti izrazito ponosni. Zahvalili su svima koji su na bilo kaoji način pomogli pri ostvarivanju ciljeva Udruge, župniku Tomislavu Rogiću, gradu Ogulinu, medijima, udrugama s kojima su surađivali, ustanovama, društvima, jednostavno rečeno- svima! Predsjednik Magdić napomenu je i kako su planovi za ovogodišnji «Tonkafest», jednu od najpoznatijih aktivnosti, već u punom jeku, te je zamolio sve one osobe koji žele da se slobodno svojim idejama, prijedlozima i komentarima, uključe kako bi organizacija bila što uspješnija. Osim Festivala duhovne glazbe, najavljene su mnoge humanitarne akcije kojima će se nastojati ostavriti osnovno geslo Ode prijateljtsvu. Blagajnica Udruge, Vedrana Sabljak, upoznala je nazočne kako je od članarina koje se dobrovoljno uplaćuju prikupljeno oko tri tisuće kuna, te je zamolila sve one koji mogu na bilo koji način pomoći, da to i učine tijekom ove godine. Što reći nego, samo hrabro naprijed jer mnogi trebaju našu pomoć, a kad se male ruke slože, sve se može, sve se može... (Mihaela Poljak-Milanović)


10

OGULIN-INFO PRESS

Iz naših mjesnih odbora

Mjesni odbor Gornje Dubrave Mjesni odbor Gornje Dubrave prostire se od sela Mirići do željezničkog kolodvora Gornje Dubrave i od sela Škerići do Gojaka. Područje je nastanjeno sa oko 200 stanovnika, od kojih dio u zimskom periodu živi u gradovima jer je zbog slabe prometne povezanosti život zimi na ovom području težak. U razgovoru sa predsjednikom Mjesnog odbora, Đurom Zatezalom, doznajemo da se aktivnosti svode uglavnom na održavanje i popravak lokalnih prometnica, te na uređenje tri groblja. Između ostalog, prošlu godinu uredili su i prostorije društvenog doma i u njima jednu prostoriju za mrtvačnicu. Društveni dom u Gornjim Dubravama bio je kompletno uređen 1984.godine. Tako uređen dočekao je početak Domovinskog rata, kad je u njega useljena HV i tamo boravila do završetka rata u Hrvatskoj. Za to vrijeme prostor Doma i susjedna zgrada škole potpuno su devastirane, a crkva sv. Petke oštećena. U suradnji sa gradskim vlastima Ogulina, prošle godine je uz dobrovoljni rad mlađih mještana dom obnovljen. Nije doveden u stanje u kakvom je bio prije rata, ali očekujemo i daljnju financijsku pomoć grada u njegovu uređenju.U tom zahvatu uređena je u jednoj prostoriji mrtvačnica, što je bila neophodna potreba ovoga mjesta. Sav materijal platio je grad

broj

1, SIJEČANJ 2009.

Ogulin, a mještani su sa po 300 kuna svaki platili izvođenje stručnih radova – kaže nam Đuro Zatezalo. Mjesni odbor Gornje Dubrave, bivša je općina, tako da mjestom prolazi i županijska cesta. Svi su loklni putevi i ceste korištene za izgradnju auto-ceste Bosiljevo-Split, izgradnju dalekovoda HE Gojak- HE Lešće, ali nikad nisu dovedeni u prvobitno stanje. Cesta nikad nije obnovljena u cijeloj dužini. Još veći problem je sa održavanjem, zbog prekomjernog iskorištavanja od strane Hrvatskih šuma, koje veći dio godine prometnicu koriste te cesta često puca, asfalt se uništava i troši te je održavanje koje vrše Hrvatske ceste samo simbolično. Lokalne se ceste u dužini 20-tak km zimi čiste traktorskim ralicama, a troškove čišćenja nadoknađuje grad. U Gornjim Dubravama je postavljena telekomunikacijska infrastruktura još u 90-tim godinama, a električna mreža je nedavno obnovljena. Najveća želja mještana je izgradnja vodoopskrbne mreže, kako bi se u ovom malom, ali starom naselju omogućila perspektiva življenja. Priliku vide u izgradnji vodovoda sa autoceste do Tounja. Mjesto ima potencijala za razvoj, a u blizini je i budućeg akumulacijskog jezera. Upravo računajući na izgradnju ovoga vodovoda i sigurnost vodoopskrbe, nekolicina mlađih ljudi odlučuje se saditi trajne nasade i time potaknuti razvoj poljoprivrede i ratarstva. (Mićo Zatezalo)

Mjesni odbor Salopek Selo

Ovaj Mjesni odbor obuhvaća naselja: Sabljak Selo, Dujmić Selo,

Salopek Selo, Kučinić Selo, Bošt, vikend naselje Sabljaci. Smješten je jednim dijelo oko jezera Sabljaci, obuhvaćajući spomenuta naselja. Sa Zdravkom Grdićem, mještanom Salopek Sela, obišli smo čitavi mjesni odbor. Zdravko nam je dao fotografiju sa Sebljeva, izletište mjesnog odbora, koje se nalazi iznad Salopek Sela. Sebljevo je izgrađeno donacijama Grada Ogulina, donacijama građana MO i lokalnih poduzeća. Mjesni odbor Salopek Selo ponosan je na vlastite aktivnosti i zajedništvo ljudi. Ovo je jedan od najvećih mjesnih odbora Ogulina. U MO trenutno je u realizaciji projekat gradnje župe sv. A. Stepinca. Sagrađeno je, već spomenuto, izletište Sebljevo, obnovljena je prometnica od Sv.Jakova do jezera Sabljaci. Obnavlja se i lokalna prometnica od „Žanića“ prema Sabljak Selu. Ovaj dio grada gusto je naseljen obiteljskim kućama, tako da je u funkciji i područna škola I.B.mažuranić, sa nastavom do 4 razreda. U ovom mjesnom odboru stanovništvo se bavi poljoprivredom, te mnogo porodica živi od proizvodnje zelja i krumpira. Registriran je veliki broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, tako da zelje u ovom području postaje i „kiseli finalni proizvod“. Možemo reći da je ovaj dio grada najaktivnije i najnaseljenije područje bliže centru Ogulina. Velik broj malih obrtnika, proizvođača zelja, dva restorana i ostalih poduzeća, zapošljava zavidan broj domaćih ljudi, što sezonski što stalno. Prolazeći kroz MO sa mještanom Zdravkom Grdićem, slikali smo sniježnu panoramu kraja, koja daje pravi zimski ugođaj, na koji mogu biti zavidni stanovnici mnogih regija u Hrvatskoj.

(Mićo Zatezalo)


broj

1, SIJEČANJ 2009.

OGULIN-INFO PRESS

11

Iz naših mjesnih odbora

Lov za goste u organizaciji V. Sekcije LD Klek iz Ogulina Već od ranog jutra 4. siječnja 2009. godine moglo se je naslutiti slavlje koje su pripremali lovci V. Sekcije LD Klek iz Ogulina u svom lovačkom domu Podumac iznad Turkovića.. Ni temperatura od 15 stupnjeva ispod nule nije spriječila prijatelje iz cijele Hrvatske da dođu u tradicionalni Novogodišnji lov na divlje svinje. Promrzli lovci tijekom okupljanja toplinu su potražili u toplom čaju s domaćom rakijom i friškim slancima. V. sekcija je najbrojnija sekcija LD Klek iz Ogulina i diči se vrijednim i marljivim lovcima što se vidi u dijelu lovišta kojim gospodare sa mnogim lovnogospodarskim objektima, gaterom sa divljim svinjama i lovačkoj kući koju su izgradili svojim radom. Postrojavanje okupljenih lovaca obavio je pomoćni lovnik LD Klek i voditelj V. sekcije Josip Turković. Pozdravljajući sve lovce objasnio je detalje vezane za današnji lov i ponašanje lovaca tijekom samog lova. Šesdesetak lovaca zajednički je krenulo u dio lovišta Klek pod nazivom Rakovac-Lumbarda u Vitunju. Lijep sunčani zimski dan sa snijegom uljepšavao je prekrasan lovački ugođaj samog lova. Po završetku lova, lovci su bili prezadovoljni viđenom divljači. Samo je potvrđen bogati fond divljači u ovom dijelu lovišta. Košute, jeleni, telad, srne i srnjaci pozirali su lovcima koji su ih sa veseljem samo promatrali. Divlje svinje ovog puta bile su mudrije od okupljenih lovaca te su se privremeno preselile u drugi dio lovišta prije dolaska lovaca. Po završetku lova lovci su se vratili na polazište, lovački dom Podumac. Majstor kuhinje Mijo Turković–Brace sa svojim pomoćnicima kuhinje pripremio je lovačke specijalitete: juhu od jelena, lovački gulaš sa palentom i kiselim kupusom te na kraju sarmu od divljači. Nakon bogatih delicije lovačke kuhinje na red je došlo vrhunsko vino prijatelja iz Hodošana u Međimurju. Tradicionalno na Novogodišnjem lovu V. sekcije, provodi se lovačko krštenje mladih lovaca pri prvom odstrijelu divljači tijekom protekle godine. Ove godine tužiteljstvo, časni sud i doktor imali su pune ruke posla. Čak četiri mlada lovca po prvi puta odstrijelili su trofejna grla divljači. Najstariji među njima, Dubravko Vuković odstrelio je kapitalnog jelena u zlatnoj medalji. Nenad Turković odstrelivši srnjaka i jelena te Vanja Kosanović i Mario Maravić odstrelivši veprove obilježili su prvu godinu svog lovačkog staža. Za ove mlade lovce proveden je obred lovačkog krštenja tradicionalnim mlakim, vručim i tekućim kaznama. Okupljene lovce do dugo u noć pjesmom su uveseljavali Mitko i Joso, članovi V.sekcije. Što reći na kraju nego da je organizacija bila besprijekorna te da sa veseljem očekujemo četvti po redu Novogodišnji lov V. sekcije za godinu dana na istom mjestu uz lovački pozdrav DOBRA VAM KOB. (Neven Vujnović)


12

OGULIN-INFO PRESS

broj

1, SIJEČANJ 2009.

Svečanost proglašenja najboljih u sportu Grada Ogulina u 2008.godini Dana 18.1.2009.g , s početkom u 11, u maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Ogulinu, počela je dodjela nagrada najboljima u sportu Grada Ogulina. Dodjela je počela uvodnom riječi ŠŽGO Darka Pribanića, koji je pozdravio gradonačelnika Ogulina, Nikolu Magdića, predstavnike gradskih institucija, sportske djelatnike i druge nazočne goste. Povećanjem proračuna, usvojen je i prijedlog za dodatna sredstva u visini 250 tisuća kuna za rad trenera, te će Športska zajednica moći pratiti rad 10-ak trenera u nogometu, rukometu, tenisu, kuglanju i košarci. Najboljima u sportu 2008.g. proglašeni su: Mladi sportaš Grada Ogulina, član Frankopanskih streličara Vedran Orlić. Mlada sportašica Grada Ogulina član KKPolicajac - Jasmina Dubić. Za najbolju trenericu izabrana je Ruža Neralić iz KK Policajac. Za najboljeg sportskog djelatnika Ogulina u 2008.g. proglašena je još jedna žena Bosiljka Dolušić. Najbolji muški klub u 2008.g. je Teniski klub Ogulin. A najbolji ženski klub u 2008.g. je Kuglački klub Ogulin. Za najboljeg sportaša Grada Ogulina je proglašen Ante Pavić, a sportašicu Nikolina Brozović.

Prvi put je simbolično nagrađeno petoro sportaša, koji nastupaju u drugim klubovima, među njima su Slavica Luketić, Kristian Marinić, Matija Sabljak, Dan Lipošćak, te Iva Kosanović. Nagradu za životno dijelo u športu Grada Ogulina ovog puta je pripalo gospodinu Željku Mariniću, koji je član KK Klek od davne 1969.g. Po završetku dodijela priznanja i fotografiranje upriličen je za sve prisutne domijenak. (Sabina Magličić)

Ogulinci na međunarodnom natjecanju u strijeličarstvu Varaždin - U nedjelju 21.12. održano je međunarodno natjecanje u strijeličarstvu u novoizgrađenoj gradskoj dvorani u Varaždinu pod tradicionalnim nazivom   „ Božićni turnir“. Kako je ovo zadnje strijeličarsko natjecanje u 2008. godini odaziv je bio veoma velik. Sudjelovalo je 129 natjecatelja iz 4 države. Sudionici natjecanja bili su naši Frankopanski strijeličari , a za njih su učestvovali ; Stjepan Stipetić, Vedran Orlić i Marijan Novak. Na natjecanje je trebao ići i Matija Magdić, ali je zbog temperature izostao sa ovog natjecanja.  Da je turnir bio veoma jak pokazuju to i slijedeći rezultati; u kategoriji dječaka do 12 godina i stilu olimpijskog luka Stjepan  Stipetić plasirao se na 7. mjesto. U kategoriji kadeta i stilu olimpijskog luka Vedran Orlić ovoga puta ovojio je srebrnu medalju i drugo mjesto.  Za seniore u zakrivljenom luku natjecao se Marijan Novak i plasirao se na 22. mjesto. Samim time završava se strijeličarska natjecateljska sezona za 2008. godinu i već kroz par dana biti će gotov i kalendar natjecanja za 2009. godinu u kojoj se nadamo povećanju broja  strijeličara u Ogulinu i još boljih uspijeha naših strijeličara. (Neven Rajak)

Mali Ogulinci najbolji Duga Resa - U sklopu nogometnog kluba „Duga Resa“, djeluje škola nogometa, kao zasebna Udruga. Škola je organizirala turnir 03.siječnja, koji će postati tradicionalan, a cilj mu je promocija dugoreške škole nogometa i mladih igrača. Na turniru limača i resica sudjelovali su i mali Ogulinci. Ogulin je tako pobijedio i u mlađoj kategoriji ‘Resica’ – dječaci rođeni 2001. godine. Druga je bila momčad Karlovca, treći Ilovac i četvrta Duga Resa. I u kategoriji ‘Limača’ – dječaci rođeni od 1998. do 2000. godine, Ogulin je opet nadjačao svoje protivnike. Druga je bila ekipa Duge Rese, treći Ilovac i četvrti Karlovac.


broj

1, SIJEČANJ 2009.

OGULIN-INFO PRESS

13

Teniski turnir za djecu U organizaciji Teniskog kluba Ogulin, u subotu 17.01.2009.g.u Teniskoj dvorani Ogulin, održan prvi „play & stay“ turnir za djecu do 8 godina starosti, kao i za djecu do 10 godina starosti. „Igraj i ostani“ je program koji je smislila međunarodna teniska federacija ITF, a koji treba omogućiti djeci da nauče tenis i da ga igraju cijeli život. Na turniru do 8 godina – zelenom turniru sudjelovalo je 25 najmlađih iz tri teniska kluba: TK Ogulin, TK Frankopan, TK Vrbovsko dok je na turniru do 10 godina starosti - crveni turnir sudjelovalo 15 tenisača iz: TK Ogulina i TK Karlovca. Radost teniske igre uveličana je prvim športskim medaljama koje su osvojili svi učesnici ovog turnira. (Neven Vujnović)

Košarkaši među TOP 20 momčadi u Hrvatskoj

Košarkaški juniori KK Ogulina su počeli kvalifikacije za prvu mušku juniorku regionalnu ligu centar u 10 mjesecu i tu su u dvije utakmice izborili plasman u ligu od 7 ekipa u grupi B. Prve dvije momčadi iz grupe B su imale plasman u završnicu lige od 6 ekipa, koje se križaju sa 4 momčadi iz skupine A, te se tako dobila jedinstvena liga. Takvih liga ima u 5 po 6 ili 4 momčadi što znači da su se naši juniori kvalificirali među TOP20 Momčadi u Hrvatskoj. Odlučujuće utakmice su se igrale 3. kola prije kraja. JunioriKK Ogulina su morali pobijediti momčad Kaptola i ne izgubiti od Podsuseda u gostima sa više od 23 razlike. Kako je sve to juniorima pošlo za rukom, tener je u posljednjem kolu u utakmici bez značaja dalo priliku nekim mlađim igračima, dok se prva momčad posvetila pripremama za zavšnicu lige koja počinje 31.1.2009. U ligi koja čeka naše košarkaše sudjeluju i klubovi: Prvak hrvatske ‘08 - Cibona, KK Zagreb, KK Dubrava, KK Cedevita, KK Gorica. Moramo napomenuti da je to veliki uspjeh za ovako malu sredinu u kojoj klub nema selekciju igrača niti sponzore, a najveći teret uz vodstvo kluba i trenere nose roditelji. Pošto ove godine klub slavi 50 godina postojanja, ovo je velika čestitka za nas i za grad. Čestitamo svim igračima na čelu sa trenerom Miljanom Vorkapićem i pomoćnim trenerom Nevenom Mirićem.

Stari Grad obranio titulu najboljeg na 24. Otvorenom prvenstvu Ogulina U organizaciji Zajednice sportova Grada Ogulina a pod pokroviteljstvom Grada Ogulina, odigrano je 24. Otvoreno prvenstvo Ogulina u malom nogometu. Na turniru je sudjelovalo 14 ekipa sa područja Ogulina, Rijeke, Zagreba, Karlovca i Gospića. Izlučnim natjecanjem kroz četiri skupine, najbolje ekipe izborile su četvrtfinale. U polufinalnim utakmicama branitelj naslova Stari Grad pobjedio je Gvardijan iz Rijeke s 5:0, dok je u susretu dvije ponajbolje ogulinske momčadi, momčad caffe bara Mia Plan B pobjedila Mivit Pekaru rezultatom 2:0. Za momčad Starog Grada i ove godine su nastupili igrači MNK Nacional, ovogodišnji pobjednici Kutije Šibica i aktualni prvaci Hrvatske. Stari Grad obranio je naslov pobjednika rezultatom 7:2 u odličnoj utakmici protiv ekipe caffe bara Mia Plan B.Treće mjesto osvojila je Mivit Pekara nakon izvođenja kaznenih udaraca protiv riječkog Gvardijana. Najboljim igračem turnira proglašen je Igor Leskovar (Stari Grad), najbolji golman je Željko Tominac (Mia Plan B) a strijelac Igor Salopek (Mivit Pekara). Nagrade najboljima uručio je gradonačelnik Ogulina Nikola Magdić.


14

OGULIN-INFO PRESS

broj

1, SIJEČANJ 2009.

Ogulinski GSS spasio izgubljene planinare na Kleku U petak 26.12.2008. grupa Zagrebčana se uputila na Klek iz pravca Vitunja. Krenuli su u avanturističku pustolovinu u 12.30, po rijeđe korištenoj, ali težoj stazi. Vrijeme je bilo loše, sa temperaturom od 6°C ispod ništice, sa vjetrom koji je stvarao sniježne nanose. Grupa Zagrebčana se izgubila, zbog nepoznavanja terena i loših vremenskih uvjeta. Uvidjevši da ne mogu sami pronaći put za povratakte u 23,25 h   nazvali ŽC 112 Karlovac, te zatražili pomoć gorske službe. Poziv je upućen HGSS Stanici Ogulin, te su se članovi u kratkom vremenskom roku orgamizirali i krenuli u spašavanje. U direktnoj konferencijskoj vezi sa izgubljenom grupom prikupljeni su podaci o njihovoj lokaciji i stanju u kojem se nalaze. Odlučeno je da se u akciju krene sa 5 spašavatelja i dva vozila pošto se grupa nalazi na šumskom putu, a putem telefona cjelokupan sastav stanice stavljen je u stanje pripravnosti. Kao dodatnu pomoć akciji uključen je Anton Džankić, djelatnik Hrvatskih šuma koji inače radi na dotičnom području i Joso Turković kao lovac, koji također izvrsno poznaje isti teren. Oko 01.30 sati planinari su pronađeni na udaljenosti od oko 6 km od prvih kuća u podnožju Kleka. Osim lakše pothlađenosti i umora nije bilo većih posljedica ovog podužeg izleta. Planinari su oko 02.30 sati dovezeni u prostorije HGSS Stanice Ogulin gdje im je ponuđen smještaj za noćenje. Avantura zagrebačkih planinara je trajala 13 sati, ali bez obzira na događaj, obećali su se vratiti u proljeće i ponoviti uspon na Klek istim putem.

CRNI KUTAK Preminuo od ozljeda zadobivenih pod lokomotivom Ogulin – Oštarac, Jovan Bosnić, preminuo je u ogulinskoj bolnici 08. siječnja, nakon ozljeda zadobivenih pri padu pod diesel lokomotivu. Tragedija se je dogodila kada je nesretni djelatnik Hrvatskih željeznica ručno otvarao skretnicu. U tom trenutku zakačila ga je lokomotiva i povukla za sobom. Kako navodi PU Karlovačka tragedija se dogodila na području Proca, tj. kod ˝ložione˝ HŽ-a.

Provala u kuću Saborsko - Dovršenom kriminalističkom obradom, utvrđeno je da su 16-godišnjak iz Saborskog i 17-godišnjak iz Ogulina, u vremenu od 3-10. siječnja izvršili provalu u radionu i obiteljsku kuću, vlasništvo 56-godišnjaka iz Saborskog, i otuđili brusilicu i dvije poluautomatske puške. Policija je brzom istragom otkrila počinitelje 12. siječnja. Šteta je 4.000 kuna, a motiv provale i krađe nisu poznati. Slijede sankcije maloljetnicima.

Krijumčarenje cigareta Ogulin - Djelatnici policije su, 23.12.2008.g., kontrolirajući promet na autocesti A1, od čvora Ogulin, zaustavili vozilo i pronašli 6500 kutija raznih cigareta. Automobilom   “VW” Passat, upravljao je 39-godišnjak, sa mjestom prebivališta u Širokom Brijegu. Vrijednost zapljenjenih cigareta, procjenjuje se na  100.000,0 kuna. Vozač je priveden u Istražni centar Županijskog suda u Karlovcu. Iako se radi o relativno malim količinama, sumnja se na organiziranu skupinu krijumčara cigareta, te će se daljnjom istragom utvrditi više, doznajemo iz neslužbenih izvora.


broj

OGULIN-INFO PRESS

1, SIJEČANJ 2009.

Tragični završetak stare i Kompot od bunike početak nove godine

15

izazvao tragediju ?

Saborsko - Luka Hodak (53), načelnik općine Saborsko, je u Funtani kod Saborskog, u svojoj drvenoj baraci, sa pet muškaraca bio na dočeku Nove godine. Svi zajedno su sudjelovali u obredu u sauni, u kojem su upotrijebili biljku buniku. Nako konzumacije, pretpostavlja se da je, uslijed djelovanja biljke, jedan muškarac (Ratko Barić) pao u vatru ili je zaspao uz nju pa izgorio, dok su Ivica Hodak (39), Marko Tomšić (44) i Damir Štancl (44) završili na psihijatrijskom odjelu Opće bolnice Ogulin.

Nerazjašnjene okolnosti te noći još uvijek su tema razgovora mještana Saborskog

Pošto Luka Hodak pozivao na svojim internetskim stranicama na ‘pročišćenje sweat lodge’, na ‘radost življenja, obnovu svojih tjelesnih stanica, ispražnjenje uma od nepotrebnih misli i koncepata’ te na ‘mogućnost ulaska u odvojenu stvarnost, kao i trenutno iscjeljenje’, predpostavlja se da su muškarci htjeli „očišćeni“ ući u novu godinu. Načelnik Saborskog i samoproglašeni šaman, nakon što je izišao iz bolnice, tvrdi da nije bilo nikakvih obreda, samo su bubnjali. Njegovi sumještani ga optužuju da je znao šta je dao ljudima koje je pozvao k sebi, te su ogorčeni na njegove izjave i izjave njegove ne vjenčane supruge Marije Leskovac , koja ih u medijima proziva kao zaostale. Saborčani vjeruju da će Luku Hodaka zaštititi politika i HDZ, te da neće za ništa odgovarati. Jadranka Kosor, zamjenica predsjednika HDZ-a, poručila je kako će HDZ provjeriti je li se Luka Hodak ponašao nedolično na novogodišnjoj proslavi. Ako utvrde da je njihov načelnik Saborskog pio halucinogeni čaj od bunike, HDZ će Hodaka izbaciti iz stranke.

Hodak nije više načelnik Saborskog 16 dana nakon tragičnog događaja u Saborskom, Luka Hodak podnosi ostavku na mjesto načelnika Općine i predsjednika Općinskog odbora HDZ-a Saborsko. Tvrdi da je to učinio iz moralnih i ljudskih obveza, prije svega prema obitelji Ratka Barića, biračkom tijelu, dugogodišnjim stranačkim prijateljima, ali i svekolikoj javnosti. Luka Hodak

BUNIKA (Hyoscyamus niger) - Bunika je biljka neugodna mirisa koja raste uglavnom pored naselja, na zapouštenim područjima. Biljka je dlakava, plod je žućkastosmeđa i na vrhu je nazubljena čahura s poklopcem, puna sjemenja. Svi dijelovi bunike su otrovni. Zbog sadržaja otrovnih alkaloida bunika izaziva egzaltacije, halucinacije i delirij, a otrov se može apsorbirati i kroz kožu. Znakovi trovanja nastupaju vrlo brzo – javlja se crvenilo u licu, ubrzani puls, suhoća u ustima, žeđ, nemir i osjećaj euforije, poriv za brzim govorenjem, halucinacije i delirij. Kao otrovna i opasna biljka bila je poznata još u starom vijeku. U srednjem se vijeku rabila za umirenje i i uspavljivanje. Bila je sastavni dio ljubavnih napitaka i masti vještica. Zlorabila se pri mnogim čarolijama, spominje se kao otrov u Hamletu, a i smrt Julije povezuje se s napitkom spravljenim s bunikom.


16

OGULIN-INFO PRESS

broj

1, SIJEČANJ 2009.

OGULIN INFO

Intervju sa gradonačelnikom grada Ogulina Nikolom Magdićem gradonačelnik Ogulina Nikola Magdić Dana 15. siječnja 2009. godine intervjuirali smo gradonačelnika grada Ogulina, gospodina Nikolu Magdića. Postavili smo mu nekoliko aktualnih pitanja, koja su od šireg javnog interesa za građanstvo. Na samome početku gosp. Nikola Magdić je izrazio zahvalnost za našu zainteresiranost za intervju s njime te našu angažiranost oko novinarskih aktivnosti kojima putem web portala Ogulin info te sada novog lista Ogulini info PRESS prenosimo vijesti i zbivanja našega grada. Ogulin-info: Možete li navesti barem neke od najznačajnijih realiziranih projekata realiziranih u 2008. god? Gradonačelnik N. Magdić: Već sam imao jedan intervju na kraju godine u kojem sam rekao, a i ponoviti ću svoj zaključak koji glasi da je 2008. Godina, kao i one u nizu prije nje, bila uspješna u područjima investiranja, ulaganja i razvoja. Čak je jedna od uspješnijih u zadnjihdeset godina! Građani to sigurno mogu potvrditi. Oni su ti koji ocjenjuju. U posljednjih deset do petnest godina od hrvatske samostalnosti učinjeno je zaista puno u našem gradu. Ogulin-info: Unatrag nekoliko godina realizirani su brojni, veliki projekti poput teniskog igrališta u produžetku sportske dvorane uz Oš I. B. Mažuranić, Hotel Frankopan, te bivša vojarna... Gradonačelnik N.Magdić: To su tek najpoznatiji projekti koji su izrealizirani. Mi smo radili i djelovali na svim područjima - od komunalne infrakstrukture do športa, kulture i ostalih segmenata koji čine život jednoga grada. Sigurno je da je jedan od osnovnih ciljeva i obaveza jedinice lokalne samouprave osigurati bolji život građana razvojem određene komunalne infrakstrukture, jer u konačnici to propisuje i „Zakon o radu i djelovanju funkcioniranja jedinica lokalne samouprave“. Tim je zakonom propisana i gradska nadležnost i ingerencija. Ogulin-info: Pitaje vodoopskrbe ogulinskog kraja? Što nam možete reći o tome? Gradonačelnik N.Magdić: Značajna sredstva su uložena u magistralni vodovod koji je izgrađen od izvorišta Mrežnica do grada Ogulina, te smo na pojedinim područjima izgradili vodovodnu mrežu te su pojedina područja dobila vodu. Također

smo radili i na sustavu odvodnje. Mi smo do sada izgradili oko 5 i po kilometara kolektora. Prošle godine smo mi, Vlada Republike Hrvatske, Hrvatske vode i naše trgovačko društvo „Vodovod i kanalizacija“ sa Svjetskom bankom potpisali ugovor vrijednosti oko 11 i pol milijuna eura, uz pomoć kojih bismo trebali izgraditi još dodatnih 15 km kolektora i pročišćavač, a sve to samo da bi grad Ogulin imao izgrađen kompletan sustav odvodnje te je sigurno da je to bila velika stvar za jedan grad, pogotovo što se radi o krškome području. To je jedan od preduvjeta za razvoj grada na svim segmentima uključujući i turizam. Ogulin-info: Koristi li se novac iz predpristupnih fondova Eu za razvoj vodoopskrbne mreže? Gradonačelnik N. Magdić: Treba se poznavati problematika. Moraju se napraviti preduvjeti za pojedina područja da dobiju vodovod. Ogulin-info: Možete reći koji su to osnovni preduvjeti da bi se moglo ralizirati taj projekt? Gradonačelnik N.Magdić: Mora se dovesti voda do određenog naselja pa onda razmišljati o samoj vodovodnoj mrežitog istog naselja. Npr. područje Dubrava nema izvorišta i sada zajedno sa Hrvatskim vodama uključujući i općinu Tounj gradimo dio magistralnog vodovoda koji bi trebao riješiti opskrbu Tounja i doći do samih Dubrava. A tek potom ćemo izraditi kompletnu projektnu dokumentaciju te rješavati mrežu na samom području tih mjesnih odbora. Ogulin-info: Hoće li se za to ipak koristiti novac iz predpristupnih fondova EU? Gradonačelnik N.Magdić: To je jedan od problema. Mi smo već bili obavili dio određenih razgovora ne bi li koristili sredstva predpristupnih fondova EU. Takvi projekti vrlo teško prolaze kod Europske unije, odnosno kod predpristupnih fondova, jer ipak, njihovo „razmišljanje“ je drugačije od našega. Oni gledaju veličinu investicije, potrošnju i broj stanovnika. Mi smo pribjegli jednom drugom modelu, da pokušavamo kroz određena ministarstva, određene državne institucije koje također koriste sredstva iz predpristupnih fondova EU pa onda kroz njih kandidiramo određene programe i projekte. Tako iz Ministarstva za regionalni


broj

1, SIJEČANJ 2009.

OGULIN-INFO PRESS

razvoj kandidiramo određene projekte. Oni nam odobravaju jer je i postupak jednostavniji. Ogulin-info: Proračun za 2009. god. je 64.353. 000 kuna.Vaše reakcije na ne slaganje oporbenih stranaka o raspodjeli sredstava? Gradonačelnik N.Magdić: Mi smo proračun za 2009. god. donijeli polovicom 11. mjeseca. Pripreme za izradu proračuna su počele u listopadu te se u svim proračunima, pa tako i u ovogodišnjem planiraju određena sredstva, programi i projekti. Nije isto biti u oporbi i na vlasti te je i stupanj odgovornosti različit. Uobičajeno je da oporba, pogotovo ako su pri kraju jednog mandatnog razdoblja, reagira i promišlja aktivnije. Svi su ti programi i projekti prošli svoju proceduru. Prihvatili su ih poglavarstvo, Gradsko vijeće. Da ima ovlasti netko drugi bi možda drugačije raspodijelio sredstva što je njihovo pravo slobode izbora. Ogulin-info: Biste li prokomentirali uložena sredstva za obnovu Pučkog otvorenog učilišta? Gradonačelnik N.Magdić: Zgrada Pučkog otvorenog učilišta je napravljena pred 50-ak godina i da bi se na njoj nešto radilo potrebno je prvo urediti krov, fasadu, a potom uređivati „onaj“ ostali dio. Jer, najprije se mora zaštititi „ono iznutra“. Do sada je u uređenje uloženo preko 3.000.000 kn. Projekt se odvija u fazama. Ogulin-info: Koliko ste sredstava uložili u „Kuću bajki“? Gradonačelnik N.Magdić: „Kuća bajki“ je projekt u procesu. On je dio plana ukupnog razvoja grada Ogulina, regionalnog i operativnog plana te visoko na rang listi kandidata je za pretpristupna sredstva EU. I mi ga razvijamo, onoga trenutka kada se stvore uvjeti, odnosno, pronađu sredstva za realizaciju tog projekta, mi imamo spremnu dokumentaciju. Ogulin-info: Izgradnja plinovoda i plinifikacija u Ogulinu? Gradonačelnik N.Magdić: Krajem 2001. godine na županijskoj razini potpisan je ugovor o koncesiji za plinifikaciju pet gradova i pet općina županije. Među njima se nalazi i grad Ogulin, te je tu dolazilo do čitavog niza promjena.Moralo se mijenjati i županijske planove jer je najprije bilo predviđeno da će biti ukapljeni plin, a onda da će doći plin iz Jadrana, te da će magistralni vod doći sa strane Vrbovskog do Ogulina. Onda je promijenjeno da će doći iz Bosiljeva, te je to prošle godine i realizirano. Magistralni plinovod je došao, napravljena je jedna redukcijska stanica. Mi i županija vršimo sve veći pritisak na koncesionara s kojim smo potpisali ugovor da realizira obveze koje je preuzeo koncesijskim ugovorom. Ovih dana je na županijskoj razini održan sastanak s koncesionarom Montcogijem i državnom tvrtkom Plinacrom koja je gradila je magistralni plinovod. Što se Ogulina tiče, koncesionar je zatražio četri lokacijske dozvole. Mi sad tražimo i od koncesionara i od izvođača radova koji će raditi na sustavu odvodnje da nam dostave jedan terminski plan izgradnje gradske plinske mreže. Obećali su nam da će takav plan biti gotov krajem mjeseca, i da ćemo onda znati dinamiku izgradnje plinske mreže. I ja sam tražim odgovor od kocesionara da mi terminskim planom definira kada će izgraditi etapu i kada će ljudi dobiti priključak. Koncesija je potpisana na 30 godina te je koncesionar taj koji ima odgovornost i obaveze ispunjenja svih troškova.

17

Ogulin-info: Što je s industrijskom zonom i industrijskim kolosjekom? Gradonačelnik N.Magdić: Napravljen je urbanistički plan industrijske zone i tim planom je predviđeno da poduzetnička zona ima i industrijski kolosjek, što u početku nije bilo predviđeno. To je velika investicija za koju treba pronaći model financiranja. Pitanje je uključenja i potencijalnih korisnika Hrvatskih željeznica u područje koje je u vlasništvu grada. Napravljeno je idejno riješenje toga industrijskog kolosjeka, podnesen je zahtijev za lokacijsku dozvolu te program ekonomske opravdanosti. Ogulin-info: Možete li navesti poduzeća koja planiraju započeti s radom u industrijskoj zoni 2009. godine te koliki je broj predviđen radnih mjesta? Gradonačelnik N.Magdić: Sumnjam da će itko u 2009. godini početi raditi. Bit ću najsretniji da njih četvero ili petero počne graditi, a prema potpisanim predugovorima koje imamo i prema njihovim krajnjim planovima bi trebalo biti zaposleno nekih 400-500 ljudi. Neke od tvrtki koje su potpisale predugovor su: Incrementum, gumaru Čavić, Ada, Ferokor, Ferokor tvrtka Zor. Ogulin-info: Koji je cilj Odluke o poljoprivrednom zemljištu? Gradonačelnik N.Magdić: Ovdje se radi o vlasništvu državnog zemljišta i kad je riječ o koncesiji koju potpisujemo s državom, onda grad samo obavlja sve poslove vezane uz Zakon o državnom zemljištu. Ogulin-info: Prema nekim informacijama, puno knjiga nije gruntovno sređeno, zar ne? Gradonačelnik N.Magdić: Da, no to nije samo problem Ogulina nego i problem cijele naše Države i to izaziva svojevrsno usporavanje rješavanja određenih postupaka.Taj gruntovnički posao bi trebaloodraditi Ministarstvo pravosuđa. No opet, pitanje je i sredstava i ljudi koji bi taj posao trebali odraditi.Uvijek iznova o tome problematiziramo i aktualiziramo. Državno zemljište je sređeno pitanje usklađenosti katastarskih i gruntovnih knjiga je već nešto drugo. Projekt je u realizaciji i mi smo odluku da ljudi se upoznaju i pokažu interes dostavili u Mjesne odbore grada Ogulina. Najprije je državni, a onda i interes grada koji je jedinica lokalne samouprave da se poljoprivredno zemljište koristi i bude u funkciji. Ogulin-info: U Ogulinu smo izgubili jednu manifestaciju: novogodišnji doček na otvorenom? Gradonačelnik N.Magdić: Pred nekoliko godina grad je imao organiziran doček i isti oni koji postavljaju pitanja poput: „Zašto ga nema?“ najčešće nisu bili prisutni na takvim dočecima. Ogulin-info: Vjerojatno ste informirani i znate za naš novi internetski portal. Sada se pokreću i nove novine na našem području. Kako komentirate rad ogulinskog portala? Gradonačelnik N.Magdić: Osobno mislim je da Ogulin premalo zastupljen u tiskovinama poput Večernjeg, Jutarnjeg i ostalih novina. Nekoliko puta sam razgovarao s njihovim urednicima koji ističu da je problem u tome što na području Ogulina nema dovoljno novinara. Portal posjećujem u skladu sa svojim slobodnim vremenom. Internetski portal Ogulin-info je nešto novo i pozitivno, te mislim da će odigrati svoju ulogu u boljem i kvalitetnijem informiranju svojih korisnika. Ja sam otvoren za suradnju i za pomoć. (Sabina Magličić)


18

OGULIN-INFO PRESS

broj

1, SIJEČANJ 2009.

Životna priča Jadranka Tudovića (1. dio) Jadranko Tudović je osnivač prvog astronomskog, amaterskog društva u Ogulinu pod imenom „Oton Kučera“. To je bilo ujedno i prvo astronomsko društvo pod tim imenom u Hrvatskoj. Gospodin Tudović danas živi u Zagrebu, diplomirao je i asistirao na Građevinskom fakultetu u Zagrebu. Osnivač je Edukona (škole cjeloživotnog obrazovanja) i Prve srednje informatičke škole, s pravom javnosti u Zagrebu, a cilj mu je uskoro pokrenuti visoko učilište i fakultet. Želja mu je i da se astronomsko društvo opet pokrene i zaživi. Svoje školovanje i životni put započeo je u našem gradu Ogulinu uz kojeg ga vežu neke od najljepših uspomena te ekskluzivno za prvi broj Ogulin-info PRESS, progovara o svom životnom putu... počecima, izazovima, uspjesima, ljudima s kojima je surađivao, a vezani su uz naš Ogulin. Neki možda znaju prigovoriti da je Ogulin neperspektivna sredina za mlade ljude, ali Jadranko je primjer da je ta tvrdnja neistinita. Sve se može kad se hoće, kad se ima dovoljno volje, želje, znatiželje, ljubavi i motivacije. A Jadranko ima sve to. Nije bitno da se rodimo u New Yorku da bismo bili uspješni. Osim toga, što je uistinu pravi uspjeh? Učimo od stvarnih primjera! Jedne večeri, u slastičarnici kod “njurija” sjedili smo Željko i ja i filozofirali na temu dubokih znanosti.... (Željko Jadranko Tudović Starčević). I nekako kroz razgovor se rodila ideja da formalno osnujemo prvo astronomsko društvo u Ogulinu, dapače, u povijesti Ogulina. Također, prvo astronomsko društvo s imenom Otona Kučere! Od malih nogu sam govorio da ću biti astronaut... i pratio sam sve te letove u svemir....Astronomija me “privukla” u ljetu između 6. i 7. razreda osnovne škole. Tada uopće nisam znao što radim, ali bilo je vraški zanimljivo i uzbudljivo. Tog ljeta sam “iskopao” stare časopise od mog oca – “Savremena tehnika” [imam ih sve sačuvane], koji su bili iz perioda 1950. do 1967. Progutao sam ih, a ne pročitao. To sam čitao, dakle 1973 ili ‘74. god. i svi ti tekstovi su mi se činili smješnima – mnoge stvari koje sam ja doživio tamo su opisivane kao nemoguće, s raznim postavkama i dokazima... Između ostalog, u jednom od brojeva bila je objavljena malena karta ljetnog zvjezdanog neba. To je bio prvi okidač – naučio sam potpuno sam gdje je koja zvijezda i istog ljeta sam počeo izrađivati prve “instrumente” – astronomske durbine iz bakinih naočala! Nitko me nije mogao smesti na tom putu, iako su te stvarčice izgledale prilično smješno. [Možete zamisliti metar dugačku “cijev” smotanu iz starog komada hamer-papira na čijem vrhu je selotejpom pričvršćena polovica naočala (bakinih – to je važno!), a na drugoj strani kutijica od dječjeg pudera s jednom lećom – iz nekog projektora. Cijeli taj optički sustav povećavao je oko 4x, ali ja to tada nisam znao niti izračunati, niti sam razumio stvar. Povećanje sam određivao usporedbom razmaka nekih rupa na susjednoj zgradi. Puno kasnije sam otkrio da su i prvi otkrivači dalekozora to upravo tako radili.] Inače, znanje sam dobivao od mog bratića Marijana koji je 7 god. stariji od mene, pohađao legendarni MIOC i bio jedan od vrhunskih matematičara (barem što se tadašnjih natjecanja ticalo). Tada nije bilo Interneta, kućnih kompjutera, pa čak i pojam fotokopiranja je bila velika stvar! Kupovale su se knjige, ako si uopće znao gdje i koju, a i koštale su! Osim astronomije, istovremeno sam se “bavio” i kemijom – proučavao sam neke knjige s medicinskog faxa, a udžbenik kemije za 7. raz. sam probavio već u ljetu prije početka škole. Sada je samo trebalo nabaviti neke kemikalije pa da počnu pokusi... Nažalost, u 7. razredu me nisu primili u napredne kemičare – bilo je previše učenika u grupi i “ti ćeš na godinu”...Kemija mi je bila veza sa školom, dok sam s astronomijom bio prilično usamljen. Tada nisam nikoga u Ogulinu poznavao tko se time bavio. Knjige – da, jednog dana otkrio sam u Zg u Gundulićevoj 7 knjižaru sa prodajom stranih knjiga – i kupio sam knjige iz astronomije na engleskom, francuskom, njemačkom i ruskom jeziku. Učio sam engleski i njemački, a ruski sam natucao jer smo savršeno dobro naučili čitati (i pisati) ćirilicu. O francuskom pojma nisam imao, ali knjiga je imala dosta slika i formula a bila je “uniqe”. Srećom – roditelji su me podržavali u tome. Što se pak optike i leća tiče – skupljao sam stare cvikere, naočale, kupovao leće za naočale, otkupljivao stare dalekozore, mikroskope i bilo što s lećama. Čak sam išao i u krađu nekakvih željezničkih instrumenata na njihovom otpadu (u Ogulinu) (Tu su mi pomagali frendovi – Beli (Neven Dubravčić) i Nane (Fran Plohl). U OŠ. jedva da su me primili u kemičare, a kad sam osvojio 2. mjesto na republičkom onda su uvidjeli grešku. U osmom razredu su me napokon primili u grupu naprednih kemičara, i išli smo na natjecanja (bijaše tada PNM = Pokret Nauku Mladima) i osvojio sam neko mjesto na republičkom u Puli (2. čini mi se ) te sam dobio 20 dinara nagradu (to je bila dobra svota!) – za koju lovu sam uz dodatak od roditelja (još cca. 10 din) naručio optički komplet za Newtonov teleskop (zrcalo promjera 14 cm, sekundarno zrcalo te okular) – to je bio super-teleskop za mene, a i za cijeli Ogulin još dugo vremena. Samo, trebalo ga je napraviti... E, tu se zainteresirao moj otac – i njega je sve to zanimalo, a mehanika mu je bila opsesija. Tako smo otac i ja napravili taj teleskop – imam fotke teleskopa i kroz njega... To je bilo nakon 8. razreda, prije upisa gimnazije. Inače, nisam bio odlikaš niti superodlikaš. Bio sam “kampanjac” i to me dan danas košta – nije me imao tko “istesati” i pripitomiti da se naučim nekom redu. Imao sam ogromnu neusmjerenu energiju i volju za istraživanje i proučavanje – a to je probilo bavljenjem astronomijom i kemijom. U gimnaziji sam tek zavolio matematiku i fiziku. Bio sam također sklon filozofiji, ali na moj način – znao sam za 5+ o onim područjima koja sam obožavao – Heraklit i još neki heleni, a neke već tad nisam volio – Platon, Aristotel, Pitagora – joj, to bi bila posebna priča. Zatim, gutao sam engleske empiriste od Bacon-a preko Locke-a, obožavao Hume-a, Spinozu, Leibnitza... Ali baš i ne neke ala Descartes, pa i Kant (on mi


broj

OGULIN-INFO PRESS

1, SIJEČANJ 2009.

je bio čudak... nikad nije otišao iz svog mjesta, a polemizirao toliko). Naravno to je bilo u tinejđerskim godinama – kada sam se deklarirao kao zakleti ateist. To je tako simpatično sada razmatrati – ali u tim godinama to je bilo sve zaista, bolilo je i mučilo um i dušu... Ah, što ti je životno iskustvo – neka vrsta melema na te rane. U svakom slučaju, prolazio sam s vrlo dobrim, a imao ocjene od 1 do 5 i išao na republička natjecanja (iz kemije) u osnovnoj i u gimnaziji. Npr. prof. Perić me proganjao jer sam iz zemljopisa imao čistu jedinicu u drugom polugodištu I. razreda, a istovremeno sam osvojio 4. mjesto na republičkom iz kemije (u Zagrebu) – to je bio izvrstan rezultat za Ogulin (a do 3. mjesta mi je falilo 0,3 boda!). Kemiju sam tada “rasturao”, išao sam u foto grupu u gimnaziji kako bi naučio samostalno razvijati svoje astronomske fotke. Tada se ispostavilo da imam neki štih i za fotografiju. Inače, za registraciju udruženja građana (tadašnja forma za osnivanje Društva) bilo je potrebno pribaviti potpise i suglasnost 10 punoljetnih osoba. Željko Starčević je bio tada jedini punoljetan član Društva, a preostala imena su bili roditelji ostalih članova. Tako da se tu pojavljuju moji roditelji umjesto mene, zatim roditelji Tihomira Vukelje (možda čak i njegov djed pa i baka – tamo nam je bila službena i radna adresa). I naravno, morali smo imati Statut... Oprema je bila privatna, tko je što imao, to je imalo i naše Dru��tvo. Tako gledajući, imali smo: 1. Newtonov teleskop reflektor, zrcalo promjera 140 mm, F 1:10, koji je mogao izdržati povećanja do 300x. To je teleskop ručni rad mog oca i mene. 2. 2 kom. teleskop refraktor, 20x50 (ovo 50 je promjer objektiva 50mm), zapravo izvrsni ruski durbini koji su se mogli jedno kratko vrijeme kupiti u ogulinskoj knjižari. Ja, kad sam vidio kvalitetu, odmah kupio 2 komada. Imam ih i dan danas. Jednog sam rastavio i preradio da povećava 60x 3. Foto-aparat Zenit E, zrcalno-refleksna kamera, dakle mogao se skinuti objektiv i direktno snimati u fokusu teleskopa pa su fotke Mjeseca bile znatno oštrije i bolje... 4. Foto-aparat Lobitel -2 (Ljubitelj), dvooka refleksna kamera kojom smo snimali na široki film fotke formata negativa 6x9 cm. Ludilo od fotića za tako male novce... 5. Oprema za razvijanje fotografija, Opemus-5 ...tih prvih pet stavki su moj tadašnji arsenal opreme koji je stajao na raspolaganju članovima 6. Tihomiru su roditelji koupili teleskop po mojoj preporuci, a kakav sam nabavio za Gimnaziju, ruski refraktor s objektivom od 90mm. I opet, izvrsna sprava, kompletna sa stativom i koferom, filterima za promatranje Sunca itd 7. i još je tu bilo sigurno raznih dvogleda, što su roditelji pojedinih članova imali od prije. Za ono vrijeme, bilo je to dosta moćno! ...nastavlja se u idućem broju...

(uredila Helena Vlahović)

19

Prostor za Vaš oglas !!

Prostor za Vaš oglas !!

Prostor za Vaš oglas !!

Prostor za Vaš oglas !!

Prostor za Vaš oglas !!

Prostor za Vaš oglas !!

Prostor za Vaš oglas !!

1/2 stranice već od 1.680 kuna


20

OGULIN-INFO PRESS

broj

1, SIJEČANJ 2009.

KOLUMNE

Trnovit je put na Zapad Još u vrijeme socijalizma većina nas starijih sanjala je o odlasku na Zapad, misleći pritom najprije na tadašnju SR Njemačku.Neki su sanjali o bolje plaćenim poslovima, drugi politički azil, a svi su izlaz iz krize vidjeli u Jesenicama. Sad je izlaz bliži, nalazi se u zagrebačkom predgrađu Bregani. Za većinu nas jednako je daleko kao što je bio i onaj u socijalizmu, prije Austrijanci, sad Slovenci ne daju na Zapad! Shengenska granica sad je na izlazu iz Hrvatske, a naši susjedi su odlučili da tu i Mićo Zatezalo ostane. Želja za priključenjem EU snažna je od početka, od postizanja političke neovisnosti. U 90-tim, dok su i Slovenija i Hrvatska bile daleko od EU, granični problemi su izgledali lako rješivi, svi su se pozivali na odluke Badinterove komisije i granice bivših Republika. Što se Slovenija više približavala, a Hrvatska iz poznatih razloga zaostajala, to je i pitanje granica sve više zaoštravano, često politički zloupotrebljavano, da bi danas eskaliralo slovenskim stopiranjem pregovora i blokadom Hrvatske. Ako se vratimo u 2001.- u godinu, kada je sporazum bio na dohvat ruke, poznatim parafima na dogovor o morskoj i kopnenoj granici sada pokojnih premijera Drnovšeka i Račana, ostaje žal sto su to u Saboru srušili zajedničkim snagana tada oporbeni HDZ pod vodstvom sadašnjeg premijera Sanadera, i tada, a i sada vladajući HSS i HSLS. Mislim da i Sanader, a i Friščić i Adlešić žale što nisu Račanu prepustili da bude „veleizdajnik“, jer bi sada Hrvatsku lagano uveli u EU. Ono čime su tada njemu zagorčavali život, sada im se vraća kao bumerang. Da su tada podržali SDP i koaliciju i izručili Haagu sve osumnjičene za ratne zločine, ne bi njih dopao taj vrući kesten. Isto tako, da su tada pomogli Vladi i koaliciji da sporazum o granici sa Slovenijom Sabor ratificira, Hrvatsku bi to koštalo oko 20 000 km mora. U tom paketu bili su i svi sporni kopneni dijelovi

granice. U tom slučaju Hrvatska je mogla proglasiti zaštićeni gospodarski pojas i početi iskoristavati bogate zalihe plina. Kad smo to propustili, proglasili smo ZERP, da bi i od njega odustali, tako da hrvatsku polovicu Jadranskog mora preoravaju talijanske koče, a počesto se zalete i u teritorijalne vode, u posljednje vrijeme nitko ih više i ne zaustavlja. A ZERP je površina od 2,5 milijuna četvornih kilometara! Iako je šahovnica zaštitni znak Hrvatske, ovu partiju hrvatski političari su izgubili, nisu na vrijeme mijenjali pijuna za kraljicu i sad ćemo svi plaćati cijenu njihovog previda. Ta frustrirajuća situacija počela se otimati kontroli, zagadila je odnose među običnim ljudima i počela se prelijevati i na sportske terene, što smo vidjeli na splitskoj rukometnoj utakmici, kad je cijela dvorana složno zviždala slovenskoj himni. Sličnu situaciju pamtimo jedino na utakmicama srpskih klubova ili reprezentacija, tada ima još i gorih i neprihvatljivijih skandiranja. Situaciju dodatno zagađuju TV, kako javna, tako i privatne. Kolone hrvatskih skijaša na granici propituju kuda idu na skijanje, i ako netko ide u Sloveniju, tada to postaje predmet čuđenja i zgražanja! Zašto baš u Sloveniju? Bojim se da će nam se i to ovog ljeta vratiti kao bumerang, jer su slovenci među našim najbrojnijim gostima, a znamo koliko je turizam za Hrvatsku važan. Mišljenja sam da će daljnje zatezanje više štetiti Hrvatskoj , iako ni slovencima neće donijeti nikakvu korist. Obzirom da za par mjeseci kod nas počinju lokalni izbori a našim političarima očajnički treba nekakav politički uspjeh, bojim se da kao i šahisti u vremenskoj oskudici ne naprave opet neki krupni previd. Zato bi bilo dobro da se strasti smire, stranke dogovore da u predizbornoj kampanji ovu situaciju ne koriste a naročito ne zloupotrebljavaju, da se strasti smire, a problem prepusti na rješavanje struci, koju je politika iz problema s obje strane odavno izgurala. To je potrebno da Hrvatska ne bi dugo ostala pred vratima EU, jer će problem odgađanjem biti sve teže rješiv. Da i naši potomci, kao i mi u mladosti ne bi sa čežnjom gledali na Zapad, dajte se dogovorite, to je u interesu svakoga od nas! (Mićo Zatezalo)


broj

OGULIN-INFO PRESS

1, SIJEČANJ 2009.

21

KOLUMNE

NESHVAĆENI TESLA

S DRUGE STRANE KLUPE

Oko 22 sata i 30 minuta u New Yorku, u hotelu New Yorker soba broj 3327, u 86 – toj godini starosti 1943. godine umro je Nikola Tesla. Tadašnji gradonačelnik New Yorka, La Gurdia, rekao je „Nikola Tesla je umro. Umro je siromašan, ali bio je jedan od najkorisnijih ljudi koji su ikad živjeli. Ono što je stvorio veliko je i, kako vrijeme prolazi, biti će sve veće.“ Nikola Tesla, genij s našeg kamenjara, čovjek izvan vremena, znanstvenik a osobito genij bio je, početkom dvadesetog stoljeća, neshvaćena i odbačena osoba od strane stručne i znanstvene javnosti. To mogu potkrijepiti sa nekoliko činjenica. 1895. godine netko je potpalio Teslin laboratorij i Tesla sve svoje pisane materijale i određene patente gubi. Međutim i u tim kriznim vremenima bilo je ljudi koji su smatrali da mogu zaraditi velike novce na osnovu Teslinih patenata i izuma. Tako je jedan od direktora Morganove banke, E. D. Adams, dao 500 000 $ za izgradnju novog laboratorija u New Yorku. Nakon izgradnje novog laboratorija, prof. Zdravko Borić Tesla se nalazi na vrhuncu slave – proradila je u cijelosti elektrana na Nijagari, u potpunosti je prihvaćen indukcijski motor i Tesla se mogao u potpunosti posvetiti svojoj ideji komuniciranja bez žica po cijeloj zemaljskoj kugli. Počinje izgradnja Colorado Springsa, 1899. godine. Tesla tada izjavljuje da je spreman ostvariti svjetsku telegrafiju. Zainteresiranost stručne javnosti bila je tolika da je G. Marconi posjetio Teslin laboratorij, pobrao Teslin patent i 26. travnja 1900. godine prijavljuje Teslin izum kao svoj patent. Marconi je na osnovu Teslina patenta dobio čak i Nobelovu nagradu, ali Tesla je tražio i dokazivao da je to njegov rad. Do kraja svog života Tesla se borio za priznavanje radija kao njegovog patenta, ali ni do svoje smrti to nije dočekao. Tesla je stalno govorio „Nije mi žao što me je Marconi pokrao, već mi je žao što Marconi nema svojih ideja!“ Podrške nije imao ni u fnanstvenicima. 1956. godine u ime stote godišnjice Teslina rođenja Međunarodna elektrotehnička komisija i Međunarodni komitet za mjere i utege predložili su na Generalnoj konferenciji komiteta za mjere i utege da se jedinica za gustoću magnetskog toka uz Weber / m2 (Wb/ m2 ) nazove Tesla s oznakom T. Umjesto samo prihvaćanja prijedloga došlo je do jakog napada na Teslu i omalovažavanje njegova rada. To se smatra jednim od najvećih blamaža fizičara u negiranju Tesle. Sveučilišni profesor ing. France Avčin, sudionik konferencije, kaže da to nitko na konferenciji nije očekivao. U pravilu Generalna konferencija prihvaća prijedloge stručnih organa, a tada su se mimo komiteta neki obrušili na Teslu. Tako je danski fizičar Jensen tražio da se briše taj prijedlog jer , smatrao je, „ treba ograničiti upotrebu imena za jedinice“. Danca je podržao Nizozemac De Boer i Talijan Perucca. Ing. Avčin je shvatio da se to nepriznavanje rada Nikole Tesle veže za sporove Tesle sa Ferrarisom i Marconijem. Veliku podršku Teslinom radu i jedinici dali su nijemci, rusi, česi i na glasovanju jedinica Tesla je dobila osamnaest glasova za, jedan glas protiv i jedanaest glasova bilo je suzdržano. Tako je, od 1956. godine, službena izvedena fizikalna jedinica za gustoću magnetskog toka Tesla (T). U svjetskoj znanstvenoj povijesti Tesla zauzima visoko mjesto svojim izumima iz elektrotehnike. BBC ga je uvrstio u najveće ljude do tada, a časopis Times među deset najvećih na svijetu. Danas je Tesla i njegovo djelo priznat, kako u svijetu tako i kod nas. „POTREBNU ENERGIJU TREBALI BISMO MOĆI DOBIVATI BEZ POTROŠNJE MATERIJALA“ riječi su Nikole Tesle u Century Illustrated Monthly Magazine 1890. godine i ove Tesline riječi iz 1890. godine govore nam koliko je Tesla svevremen i danas aktuelan. Literatura koju sam koristio za ovaj tekst: Keith Tutt, Znanstvenik, luđak i lopov i njihova žarulja, TELEdisk, 2005. Margaret Cheney, TESLA – čovjek izvan vremena, planetopija, 2006. Grupa autora, I bi svijetlo!, Zoro, Zagreb – Sarajevo, 2006. Ćiril Petešić, Genij s našeg kamenjara, Školske novine, Zagreb, 1977. Grupa autora, NIKOLA TESLA – istraživač, izumitelj, genij, Školska knjiga, Zagreb, 2006. Nikola Tesla, Moji pronalasci, Školska knjiga, Zagreb, 1977.

Ovo mjesto može biti Vaše (Sabina Magličić)

marketing@ogulin-info.com


22

OGULIN-INFO PRESS

broj

1, SIJEČANJ 2009.

Agencija NEKRETNINE Ogulin bavi se zastupanjem u prodaji i kupnji nekretninana području grada Ogulina i okolice, te savjetovanjem pri sređivanju vlasničke dokumentacije, procjene nekretnina, zamjene nekretnina, građenja nekretnina, kao i njihovo održavanje. U razgovoru sa vlasnikom agencije bili smo slobodni upitati neka pitanja: Na širem području Ogulina radi dosta agencija iz susjednih gradova, koliko smo mi uspjeli registrirati, negdje oko 10-tak, pa koji je bio Vaš povod otvaranja agencije? Konkurencija postoji u svim djelatnostima, pa tako i ovoj. Ona nije problem ako se posao radi točno, pošteno i ako ljudi u Vas imaju povjerenje što je u ovom poslu najvažnije. Osim toga posjedujem licencu za agenta nekretnina i time postajem kokurentan na tržištu. Koliko se kupuju nekretnine na ovom području? Posao posredovanja ovisi o tome koliko imate u ponudi nekretnina urednog vlasništva, odnosno nekretnina koje imaju uredne vlasničke papire, što je i osnova prodaje. Rijetki su oni prodavatelji koji imaju uredne dokumente svojih nekretnina, većina ih nema, pa ih savjetujemo što bi trebali učiniti, odnosno kome se obratiti za pomoć. Ako se neki odluče na sređivanje vlasničkih papira to traje i do godinu dana, ponekad više, što nam u radu predstavlja problem jer na te nekretnine ne možemo sigurno računati. Najbrojniji kupci kuća i stanova su Ogulinci. Radi se većinom o mladim i starijim bračnim parovima koji nekretnine kupuju putem stambenih kredita. Osim domaćih tu su i kupci i iz drugih dijelova Hrvatske koji kupuju najčešće poljoprivredna zemljišta u nadi da će jednog dana ta zemljišta postati građevinska i da će moći graditi. Potražnja je i za starim napuštenim kućama niskih cijena. Da li je danas isplativije kupiti kuću ili stan u Ogulinu? Mislim da je to osobno stvar svakog kupca. Kuća ima prednosti u samom komoditetu i kvaliteti življenja, ali ima i velikih nedostataka, a to je njezino održavanje, što stan traži puno manje, ali mnogi na to ne obraćaju pažnju što bi danas itekako trebalo paziti. Za usporedbu, tržišna cijena 1m2 stana u Ogulinu se kreće od 650 eura/m2 pa do 1100 eura/m2 ovisno o lokaciji i drugim parametrima. Cijena kuće također ovisi o lokaciji i opremljenosti, a za kuću u koju ne bi trebalo puno adaptirati potrebno je izdvojiti oko 60.000 eura. Da li je Hrvatskim kupcima više zanimljiv Ogulin ili okolica? Kupcima je najviše zanimljiva okolica Ogulina, i to područje oko jezera Sabljaci. Taj je interes oduvijek postojao. U zadnje vrijeme potražnja je za zemljištima oko novog akumulacijskog jezera na rijeci Dobri u Trošmariji i dio oko hidroelektrane Lešće, čija je cijena zainteresiranim kupcima povoljna. Bjelolasica? Ona je bila zanimljiva dok se cijena zemljišta kretala oko 30 eura/m2. Danas ta ista zemljišta imaju cijenu od 60 eura/m2

do 150 eura/m2. Neka zemljišta su i skuplja, te interes zbog toga opada. A kupci iz inozemstva? Oni kupuju po Jadranskoj obali i otocima, ali kod nas ne. Neki su kupili i u našem kraju, ali broj tih kupaca je zanemariv. Mnogi se vole pohvaliti da je njihovu nekretninu kupio stranac, a kada provjerimo kupca, ispostavi se da se radi o našem povratniku iz inozemstva. Što kažete na novi zakon koji će dopustiti strancima da slobodno kupuju nekretnine u Hrvatskoj, kao i o novi zakon o radu agencija? Novim zakonom o radu agencija koji će se primijeniti bio sam upoznat još po njegovom prijedlogu, pa me i nije iznenadio. On u stvari legalnim agencijama ide u korist, dok najviše ide na štetu onima koji se bave nekretninama na crno. Što se tiče stranaca, već sam naveo da kupuju nekretnine u Hrvatskoj bez problema, pogotovo na moru, čega smo i sami svjedoci. Ovim će se novim zakonom smanjiti samo neželjena papirologija i procedure dok budu kupovali. Neće morati tražiti neka odobrenja koja su do sada tražili, što im je usporavalo kupnju. Ovaj zakon mi se osobno ne sviđa iz više razloga, no najviše mi se čini nepravednim da domaće i strane kupce smatra jednakim,iako je kupovna moć stranaca i domaćih ljudi vrlo različita. Najviše će biti pogođena mlada populacija ljudi koja će rješavati svoje životno stambeno pitanje, kao i naši građani koji će htjeti kupiti neku nekretninu za odmor. Uovom zakonu je pohvalno to što stranci nemaju pravo kupovati poljoprivredne nekretnine poput pašnjaka, oranica, šuma, livada, nego samo građevinske parcele, ako govorimo o zemlji. Osim ovih novih zakona spomenuo bih i jedan zakon koji se primjenjuje od 01.siječnja 2009, a odnosi se na prenamjenu zemljišta. Ako želite prenamijeniti poljoprivredno zemljište u građevinsko plaća se naknada od 50% do 100% od prosječne cijene zemljišta unutar granica građevinskog područja, što znaći da ako imate poljoprivredno zemljište veličine oko 2000m2, prenamjena u građevinsko će stajati između 65,000.00 do 130,000.00 kuna. Osim toga predlaže se i zakon (koji će ubrzo biti i usvojen) da ljudi plaćanja naknade ili kazne za neobrađenozemljište, ali to već mnogi znaju jer se puno puta spominjalo po novinama, kao i televiziji. I na kraju, da li je isplativ posao sa nekretninama u ovom kraju? Kao što sam naveo na početku, svaki posao ovisi o tome koliko si njemu posvećen i koliko si pošten u svom radu. Ovaj posao najviše ovisi o kupovnoj moći građana, najviše Ogulinaca, jer oni


broj

1, SIJEČANJ 2009.

OGULIN-INFO PRESS

23

žive na ovom području i najviše ga koriste, pa tako i najviše kupuju, prodaju ili mijenjaju svoje nekretnine. Budući da je cijena nekretnina, a time i prodaja, najviše vezana uz razvoj privrede određene regije, upravo ta privreda utječe na zaposlenje građana i njihovu kupovnu moć, njihovu kreditnu sposobnost, gradnju nekretnina, migracije ljudi, kao i natalitet. Samo kvalitetnim razvojem privrede poboljšat će se «krvna slika» prodaje i kupnje nekretnina, odnosno isplativost ovog posla. Više o radu agencije na www.nekretnine-ogulin.hr (Mićo Zatezalo)

(Nekretnine Ogulin)

KOLUMNE

Maskirati se ili ne? Pitanje je sad... Na što vas asocira riječ maska? Dok neki odmah pomisle na ples pod maskama i karneval, drugima se javljaju asocijacije vezane uz medicinu: kiruške maske, kozmetičke maske Helena Vlahović koje se upotrebljavaju u raznim tretmanima ljepote, potom maske za dovod kisika i slično. Nekima će na pamet pasti maskirani napadači vezani uz terorističke napade ili pak specijalna vojna postrojba koja koristi crne maske od tkanine u svrhu neraspoznavanja, potom gas maske itd. U sportu se maske koriste kao zaštita od povrede, naprimjer u bejzbolu i mačevanju. Možda vam na pamet padaju još neke vrste maski... Jedno je sigurno: bez njih je život postao nezamisliv. I od najranijih vremena, maske se koriste diljem svijeta u različite, najčešće religiozne svrhe. Poznato je tako da se u najvećem dijelu afričkog kontinenta maske koristi u religiozne i ritualne svrhe. Tamo se smatra se da je njen nosilac u direktnoj vezi s duhovnom silom maske. Maska je sama po sebi sveta, a svako kršenje pravila zajednica strogo kažnjava, ponekad i smrću. U najranijim kulturama starog Babilona, Asirije, Egipta, Mezopotamije i drugih drevnih civilizacija maske su se također koristile u religiozne i obredne svrhe. Poznato je i da su ih u Staroj Grčkoj koristili glumci u kazališnim predstavama. Iako bi ovo predavanje o maskama moglo potrajati, to nije bila svrha moje kolumne, stoga, vratimo se važnijim stvarima... No, zašto sam uopće toliko spominjala različite vrste i funkcije maski. One su dio svakodnevne, praktične upotrebe. Žene (a i neki muškarci), naprimjer, svakodnevno koriste make up ne bi li izgledale ljepše, popravile tako nedostatke, ostavile bolji dojam na druge ili pak u svrhu stvaranja i održavanja vlastitog stila. Nije li i to onda jedna vrsta maske? Međutim što znači riječ „maska“ i otkuda ona potječe? Već sam spomenula upotrebu maski u antičkom (grčkom i rimskom) kazalištu. Budući da su grčki i rimski glumci nosili maske, ovu se riječ počelo koristiti metaforički za onoga koji se pretvara. Glumci su dobili naziv hypokritaí, oni koji odgovaraju zboru. S vremenom se taj izraz počeo koristiti u prenesenom smislu i označavao je licemjernu, odnosno prijetvornu, osobu, stoga riječ prevedena s ”licemjer“ (hypokrités) znači ”onaj koji odgovara“, a ukazuje i na glumca na pozornici. Tako je to u Grčkoj, ali kakve to veze ima s nama? Nosimo li i mi maske? „Svijet je pozornica, a mi glumci“, rekao bi Shakespeare, i dodao: „Biti ili ne biti pitanje je sad! “ Ovisi li naša egzistencija o navlačenju maski i dobrom igranju uloga? Kao što sam već napomenula, upotreba maski je dio svakodnevne, praktične primjene. A njena metaforična upotreba? Kazalište je metafora života. Trebaju li nam onda metaforične maske? Grčki i rimski glumci nosili su maske ne bi li se pretvorili u lik koji žele odglumiti. Oni su tako zabavljali publiku oponašajući život te prenašali svojevrsne poruke dramskim

izvedbama (koje su nerijetko služile i u političke svrhe). Koristimo li i mi maske ne bi li se pretvarali u neki drugi lik? U nešto što nismo? Nosimo li maske da bismo obmanuli druge? Nekima je lakše navući masku i odglumiti dobro raspoloženje, a drugi pak idu puno dalje pa svoje loše motive skrivaju iza maske iskrenosti. Može li se, uopće, iskrenost navući poput maske? Neki glume da bi zavarali druge ljude. Pomoću maske pokušavaju postići neke, najčešće sebične ciljeve. Međutim, što nam je činiti? Činjenica je da glumce, osim u kazalištu imamo prilike vidjeti i u svakodnevnom životu. Stvari bi ponekad bile i smješne da nisu žalosne, ali razloga za preveliku žalost ipak ne bi trebalo biti. Osim što bi „glumce“ trebalo naučiti raspoznavati, krenimo od sebe i pitajmo se: „Jesam li i ja jedan od glumaca koji navlači masku ne bi li obmanuo druge?“ Drugim riječima, ophodimo li se s drugima s iskrenom naklonošću, srdačnošću ili prijateljstvom ili to činim samo da bih ostavio/la dobar dojam na druge? Naša naklonost trebala bi biti iskrena, dolaziti iz srca. Samo tako ćemo steći povjerenje drugih i stvoriti dobre i prijateljske međuljudske odnose. I biti sretni i zadovoljni. Prirodan način izražavanja predstavlja temelj za stjecanje povjerenja drugih. Tako ćemo se i zaštititi od lažnih glumaca, koje smo nazvali licemjerima (jer uostalom, grčka riječ za glumca polako je i u svakodnevnoj upotrebi počela značiti „licemjer“). Njih će biti, sebe treba naučiti zaštititi. Osim toga, bi li vjerovao nekome tko razgovara s tobom krijući se iza maske? Bi li osobi s kojom razgovaraš više vjerovao ako bi nosila masku koja je ljepša od njenog lica? Vjerojatno ne bi. I zato, što ćete učiniti? „Biti ili ne biti?“ pitanje je sada! Glumiti ili biti ono što jeste? Glumimo li ili živimo stvarni život? Stoga, ostavimo kazalište glumcima, jer oni su ipak profesionalci...


24

OGULIN-INFO PRESS

ZDRAVLJE

broj

1, SIJEČANJ 2009.

Što su jeli „naši stari“? pripremila Helena Vlahović

Iako je današnja prehrana puno raznovrsnija i bogatija, često znamo čuti da je hrana prije imala drugačiji miris i okus. Bila je prirodna, domaća, uzgojena bez pesticida. I nije je toliko bilo, zato je bila „slađa“. Međutim, što uključuje tradicinalnu prehranu ljudi našeg područja. Ogulin je prije svega poznat po zelju, kiselom pogotovo; stoga je zelje sastavni dio tradicionalnih jelovnika, i to na sve načine: u sarmama, sa fažolom ili grahom, s kobasicama. Jeli su se fažol i jela od povrća na različite načine. Potom, palenta i žganci te krumpir što su neizostavni prilozi naših krajeva. Palenta se nekad jela s mlijekom ili kiselinom (današnji jogurt, acidofil..), a krumpir se pripremao na najrazličitije načine. Najpoznatije, zimsko jelo od krumpira su police-krumpir prerezan na pola i zapečen u pečnici sa slaninom. Ne zaboravimo ni sireve, delikatesu naših krajeva. Police se izvrsno slažu sa sirom i slaninom. Slijede potom najrazličitija jela od mesa: piletine, puretine, svinjetine, divljači…Teško tko može odoljeti šunki, pršutu, dobro pripremljanim kobasicama. A kolači? Razne orahnjače, makovnjače, pite i savijače od jabuka i sira… Delikatesa su i posebno pripremljeno jelo od tjestenine punjene sirom ili jajima s lukom koje se nazivaju „mošnjama“, popularno štrukljama. Delikatesa ima na pretek…Zaključak je: Naši stari su jako dobro i fino jeli! Oni imaju dosta iskustva u pripremanju hrane, stoga smo po njihovoj preporuci za mlađe domaćice pripremili jedan „dobar“ recept za ogulinsku masnicu od jaja i luka… Umijesite tjesto od 6o grama brašna, 2 jaja, germe pomiješane s malo šećera, soli i 2 dl tople vode te 2 žlice ulja. Pustite tjesto da se odmara na toplom pola sata, a za to vrijeme načinite nadjev od 30 dkg crvenoga luka kojeg prodinstate na ulju te luku dodajte 8 razmućenih jaja i pustite da se ohladi. Dodajte sol po potrebi. Nakon odmaranja premijesite te razvaljate tjesto i nadjenite nadjevom od luka i jaja. Pecite u pećnici 40 minuta na 180 0 C. Dobar tek! (Helena Vlahović) (Helena Vlahović)

Jedite zdravo

Pravilna prehrana temelji se na nekoliko stavki; preporučuje se smanjenje unosa crvenog mesa te rafiniranih žitarica (bijeli kruh), ograničavanje unosa punomasnih mliječnih proizvoda, davanje prednosti žitaricama punog zrna, sjemenkama i mahunarkama, zasićene masti zamjenjuju se nezasićenim biljnim mastima, povećava se unos ribe i cjelovitih žitarica, voća i povrća, dozvoljava se ograničena količina alkoholnih pića ( npr. čaša crnog vina)... Namirnice zdrave hrane doprinose fiziološkoj i psihološkoj ravnoteži organizma, kao i optimalnoj otpornosti na stres, infekciju i bolesti. Funkcionalna hrana su sve one namirnice koje doprinose pojedinim funkcijama organizma, te imaju povoljne učinke na ljudsko zdravlje. Danas se smatra da je zdrava prehrana - mediteranska prehrana. Pod tim pojmom podrazumijevaju se tipične namirnice iz mediteranskog bazena- maslinovo ulje, crno vino, bijeli luk, morska riba, blitva, rajčica, naranča, limun i kivi, te poluvegetarijanski način prehrane (lagana, malomasna hrana). Takve namirnice doprinose zdravlju tj. smanjuju krvni pritisak, snižavaju kolesterol, povećavaju otpornost na stres i infekcije, te organizam čine psihički i fizički stabilnijim.

Isprobani savjeti u borbi protiv kilograma: 1. Vodite računa o kalorijama koje unosite u organizam. Zapamtite: Piće može biti velik izvor kalorija, naročito zaslađeni sokovi. Alkohol također sadrži puno kalorija. Pripazite i na popularna gazirana pića. Provjerite na naljepnici količinu kalorija — mogli biste se iznenaditi. 2. Izbjegavajte iskušenja. Ako su vam čips, čokolada ili keksi pri ruci, sigurno ćete posegnuti za njima! Zamijenite ih nečim laganim — jabukom, mrkvom ili keksima i krekerima od cjelovitih žitarica. 3 . Prije obroka popijte ili pojedite nešto lagano. Tako ćete smanjiti osjećaj gladi, pa ćete manje jesti. 4. Nemojte jesti sve što se stavi pred vas. Pazite što jedete. Ne jedite ništa za što znate da sadrži previše kalorija. 5 . Usporite. Čemu žurba? Uživajte u hrani i uočavajte detalje — boju, okus, sastojke. Poslušajte tijelo kad vam signalizira da ste siti i da vam ne treba više hrane. 6. Prestanite jesti prije nego što osjetite da ste se najeli. 7. Restorani u nekim zemljama serviraju izuzetno velike porcije. U tom slučaju ostavite pola obroka ili ga podijelite s nekim. 8. Obrok se može završiti i bez deserta. Završite ga voćem ili nečim drugim što sadrži malo kalorija. 9 . Proizvođači hrane žele da više jedemo jer time ostvaruju veći profit. Pokušat će iskoristiti vaše slabosti. Ne dajte se zavarati lukavo smišljenim reklamama i lijepim slikama. Vi se možete oduprijeti njihovom utjecaju! 10. Vježbajte!


broj

OGULIN-INFO PRESS

1, SIJEČANJ 2009.

25

TRENDI

MODNI SAVJETI: (Helena Vlahović)

10 stvari

koje svaka žena mora imati u ormaru: 1.Traperice

Jeans je neizostavan dio ženske garderobe. Ugodan i praktičan za nošenje idealan je za bezbroj prilika u kojima morate zabljesnuti, bio to običan izlazak s prijateljima ili poslovni sastanak.

2. Kratka crna haljinica

O crnoj haljini priča se od pamtivijeka.  Idealna je za svaku ženu, bila ona sportski tip ili urbana zavodnica.

3. Crna torbica

Mala, prostrana, jednostavna. Može se kombinirati uz svaku odjevnu kombinaciju i neizostavni je detalj svakog ženskog ramena.

4. Šešir i marama

Šešir se uvijek može koristiti u alarmantnim situacijama kao zaštita  od vremenskih neprilika ili pokriće za  lošu frizuru. Marama je idealna dekoracija, a može poslužiti i kao zaštita od vjetra.

5. Štikle

Tu i tamo svaka žena uđe u fazu ‘’štikla’’. Bez obzira bili u njima pola sata, cijelu noć ili svaki dan, štikle podižu samopouzdanje, ističu duljinu nogu i savršene su za sve vrste odjevnih predmeta.

6. Mokasinke

Idealne su za svakodnevna pješačenja i duža hodanja. Uz to, ‘’pašu’’ uz casual odjeću.

7. Čipkasta spavaćica

Ovaj odjevni predmet ne treba posebno predstavljati.

8. Poslovni kostim

Bili vi poslovna žena ili ne, kostim vam uvijek treba. Bezvremenski je i prigodan za ‘’ozbiljnije’’ situacije.

9. Vesta

Vjetar, kiša, snijeg, povjetarac, prohladna večer... savršena za sve navedene prilike, a osobito ako se u nju možete stisnuti i zavući da vas grije poput najnježnijeg medvjedića.

10. Suknja primjerenog kroja

Noge su nam prednost, priznale mi to ili ne. Čari suknje, neovisno o njenoj dimenziji uvijek su djelotvorne.

MALA ŠKOLA ŠMINKANJA:

(Helena Vlahović)

1. Prije nego počnete, nahranite lice Njegovano lice izgledat će odmornije, glađe i svježe već na samom početku. 2. Sparite pudere Za većinu žena, najbolji puder su u stvari dva pudera: ružičasti ton ispod žućkastoga. Ovo sam otkrila kad mi je nestalo pudera. Nanijela sam ružičasto kremasto rumenilo kao podlogu i na to dodala standardni tekući puder. 3. Stapanje Tekući puder testirajte i na licu i čelu. Kupite onaj koji se dobro stapa s obje podloge. Treba djelovati poput vaše kože, a ne kao premaz za tortu. 4. Umjereno “Djelovat ćete mlađe s manje tekućeg pudera. Dakle, koristite što je manje moguće pudera.” 5. Prirodni pigmenti “Prilikom izbora boje i nijanse, pogledajte svoju kožu. Uzmite sjenilo za oči koje odgovara vašim kapcima, rumenilo koje je slično vašim obrazima nakon što ih uštipnete. Najbolji ruž je boja je vaših usana. Prilikom testiranja, nanesite ruž u sredinu donje usne. Stopi li se s vašom prirodnom bojom, izabrali ste najbolju nijansu - onu koju možete nanijeti prilikom brzog jutarnjeg nanošenja šminke.


26

OGULIN-INFO PRESS

Oni zaslužuju mnogo više, oni su nas zadužili…

broj

1, SIJEČANJ 2009. Zlatko Cindrić

Da si poželi svaka sredina ovakav „lumen“ no nažalost u svom rodnom gradu za njega i još mnoge takove nema radnoga mjesta, do kada ne zna se! Kada netko spomene neki gradić,malo mjesto kao što je Ogulin ,nedobronamjerni naravno to povezuju sa provincijom u negativnom smislu pa se na taj račun prepričavaju neukusni vicevi,anegdote kao npr. ma pusti ih oni su seljačine zatucani,nekulturni,nepismeni i da ne nabrajamo.A da nije tako govori primjer našeg sugrađanina manje poznatog u svome gradu a daleko više cijenjen i uvažavan izvan granica grada,Županije pa i šire.Skroman , samozatajan visokih intelektualnih sposobnosti,vrlo duhovit, strastveni sportaš, pošten, bjelosvjetskih manira , društveno aktivan, poliglota , ovlašteni sudski tumač za njemački jezik, kozmopolit i mnogo još toga neizrečenog zbog nedostatka prostora predviđenog za ovaj članak, resi Zlatka Cindrića rođenog ogulinca koji je svoje školovanje do fakultetske naobrazbe završio u Njemačkoj. Visoko obrazovanje nastavlja u Zagrebu i Zadru. Stječe zvanje dipl.Biolog s Ekologijom pri PMF-u u Zagrebu pri kraju sa magisterijem , dok je u Zadru završio Filozofski Fakultet(odjel za informatologiju i komunikologiju) nastavlja s magisterijem. Uposlen je u karlovačkoj Županiji na radnom mjestu „Stručni suradnik za zaštitu okoliša,krajobraz i bioraznolikost“ .U znanosti,autor je znanstvenih članaka,sudionik je na raznim skupovima i kongresima,specijalizacija u Beču(A) i u Koblenzu(D) a pri kraju rada na PMF-u bio je hrvatski delegat u radnoj skupini IAD ( ALPE-ADRIA,skupina za istraživanje Dunava). Također je autor nekoliko studija i višestruki mentor za izradu diplomskih radnji a svakako je vrijedno spomenuti da je 1996.g uveo eko-turistički vlak“Karlek“ za kojeg su dobivene dvije državne nagrade. Pun entuzijazma biran je za predsjednika ekološkog društva u Ogulinu,zatim za povjerenika sindikata, povjerenika kolektiva Dobrovoljnih Davatelja krvi, nogometni je trener s B licencom itd. Uz ovo potonje, na samom kraju protekle godine, vezan je njegov boravak u dalekom Libanonu točnije njegovom glavnom gradu Beirutu.Obzirom da je naš grad 19.studenog prošle godine proglašen gradom prijateljem djece te je time svrstan u kategoriju 17 takvih gradova i općina Republike Hrvatske a vezano uz ovo su međunarodne otvorene zabavne škole nogometa za djecu,djevojčice i dječake od 7-13 godina. Ovome je prethodio međunarodni seminar u Kopenhagenu/Danska na temu klimainformativnog projekta“Stvari govore“ na kojemu je bio jedan od dvoje sudionika iz Hrvatske od ukupno 28 iz 13 zemalja u svrhu edukacije kako prenijeti znanja i povezanost između otpada,klime i demokracije već na najmlađe. Tada je bio izabran za održavanje teoretske i praktične nastave iz zabavnog uličnog nogometa u Beirutu prijestolnici Libanona. Bio je glavni predavač i instruktor seminara na temu „Street Sport u Beirutu krajem 2008.g gdje je trebalo instruirati 40 njihovih instruktora o novim saznanjima,pristupima i vještinama. Važno je spomenuti da se ove škole organiziraju od strane Danske organizacije u suradnji sa Norveškim Nogometnim savezom.OFFS je humanitarni projekt , koji je u svom začetku želio voditi prema demokraciji i miroljubivoj koegzistenciji,organizirajući posvuda multietničke nogometne aktivnosti, a posebice u ratnim konfliktom pogođenim područjima.Svrha ovog projekta tolerancije je povezivanje djece i ljudi različitog etničkog podrijetla na ponovnu razinu dijaloga. Tako su se aktivnosti proširivale na Makedoniju,Srbiju,Crnu goru, Hrvatsku(ljeto 2003.g),Gruziju,Armeniju Azerbejdžan,Moldaviju, Siriju,Jordan i Libanon.Hrvatska mjesta nećemo nti spominjati zbog ograničenja prostora ovoga prvoga lista. Što na kraju još reći o našem sugrađaninu . Da si poželi svaka sredina ovakav „lumen“ no nažalost u svom rodnom gradu za njega i još mnoge takove nema radnoga mjesta, do kada ne zna se! Živi bili pa vidjeli! (Matija Cindrić)


broj

OGULIN-INFO PRESS

1, SIJEČANJ 2009.

VOZNI RED ŽELJEZNIČKOG KOLODVORA OGULIN Vlak

Dol.

Odl.

B 00:20 00:28 PUT 02:42 02:48 PUT 02:44 02:45 PUT 03:27 PUT 03:49 PUT 04:01 04:09 PUT 04:15 PUT 04:25 B 04:55 05:03 PUT 05:39 05:41 PUT 05:45 PUT 06:53 PUT 07:00 PUT 07:02 07:10 PUT 07:04 07:05 PUT 07:43 B 08:07 08:11 IC 08:09 08:10 PUT 08:41 08:47 PUT 08:46 08:48 PUT 10:07 10:08 PUT 10:23 10:24 PUT 12:16 PUT 12:22 12:23 PUT 13:11 Ogulin PUT 13:20 Ogulin IC 13:43 13:45 PUT 14:03 B 14:07 14:08 PUT 14:14 PUT 14:39 PUT 14:58 PUT 15:04 PUT 15:14 PUT 15:33 PUT 15:39 15:40 PUT 15:43 PUT 16:26 PUT 16:39 16:40 PUT 17:33 17:34 PUT 18:07 18:17 B 18:15 18:16 PUT 18:53 PUT 19:18 19:19 B 19:35 19:36 PUT 20:09 20:10 PUT 20:50 PUT 22:23 PUT 22:57 23:15 PUT 23:04 23:12 PUT 23:20

Iz smjera

Za smjer

Napomena

Zagreb Gl. . Split Rijeka Zagreb Gl. . vozi od 21.VI. do 30.VIII.2009. Osijek Rijeka vozi od 19.VI. do 28.VIII.2009. Ogulin Vrhovine vozi od 21.VI. do 06.IX.2009. Ogulin Vrhovine vozi do 20.VI. i od 07.IX.2009. Split Zagreb Gl. . vozi od 20.VI. do 05.IX.2009. Ogulin Moravice Ogulin Zagreb Gl. . Split Zagreb Gl. . Moravice Zagreb Gl. . ne vozi nedjeljom i blagdanom Ogulin Moravice Vrhovine Ogulin Ogulin Josipdol vozi od pon do pet osim blagdana do 12.VI. i od 31.VIII.2009. Moravice Karlovac Moravice ne vozi nedjeljom i blagdanom Josipdol Ogulin vozi od pon do pet osim blagdana do 12.VI. i od 31.VIII.2009. Rijeka Osijek Zagreb Gl. . Rijeka Moravice Zagreb Gl. . ne vozi nedjeljom i blagdanom Zagreb Gl. . Moravice Zagreb Gl. . Rijeka Moravice Zagreb Gl. . Zagreb Gl. . Ogulin ne vozi nedjeljom i blagdanom Moravice Zagreb Gl. . Moravice ne vozi subotom nedjeljom i blagdanom Plaški ne vozi subotom nedjeljom i blagdanom Rijeka Zagreb Gl. . Josipdol Ogulin vozi od pon do pet osim blagdana do 10.VI. i od 14.IX.2009. Zagreb Gl. . Rijeka Ogulin Plaški vozi od pon. do pet. osim blagdana do 10.VI. i od 14.IX.2009. Moravice Ogulin vozi od pon. do pet. osim blagdana do 12.VI. Ogulin Moravice vozi od ponedjeljka do petka osim blagdana od 12.I. Plaški Ogulin vozi od pon. do pet. osim blagdana od 12.VI. do 11.IX.2009. Moravice Karlovac ne vozi subotom nedjeljom i blagdanom Plaški Ogulin vozi od pon. do pet. osim blagdana do 10.VI. i od 14.IX.2009. Zagreb Gl. . Moravice Ogulin Vrhovine Rijeka Zagreb Gl. . Zagreb Gl. . Moravice ne vozi subotom nedjeljom i blagdanom Zagreb Gl. . Moravice Moravice Karlovac ne vozi subotom nedjeljom i blagdanom Osijek Rijeka Vrhovine Ogulin Zagreb Gl. . Moravice Rijeka Zagreb Gl. . Moravice Zagreb Gl. . Zagreb Gl. . Ogulin ne vozi subotom nedjeljom i blagdanom Moravice Ogulin Split vozi u dan sri/čet i sub/ned od 20./21.VI. do 29./30.VIII.2009. Zagreb Gl. . Split vozi od 19.VI. do 04.IX.2009. Zagreb Gl. . Ogulin

27


križaljka

28

OGULIN-INFO PRESS

broj

1, SIJEČANJ 2009.


broj

1, SIJEČANJ 2009.

OGULIN-INFO PRESS

(ugovor na 12 mj.)

29


30

OGULIN-INFO PRESS

broj

1, SIJEČANJ 2009.

OVAN Ljubav - Malo volite, pa malo ne volite, i tako redom ispočetka. Igrate se toplo hladnih ljubavnih igara. Ako ste s Ribom, idealan ste sado mazo par! Posao - Pretvarat ćete se da prihvaćate odgovornosti. Čim vaš šef nestane s vidika, nastavit ćete funkcionirati po neradnom i neobvezujućem običaju! Zdravlje - U fantastičnoj ste formi, u svezi provokacija i izgreda. Od malo agresije glava ne boli? Možda naiđete na nekog jačeg, pa vas jače zaboli! BIK Ljubav - Bit će vam teško suzdržati se od ispada i afekta, a sve zbog nekih izjava koje će stizati na vaš račun od strane njegovih ili njezinih roditelja! Posao - Pred vama je stresan dan, koji ćete brzo zaboraviti. Krivo ćete reagirati i odlučivati, i još štošta toga nezgodnog i neugodnog po vas. Zdravlje - Tek je sredina tjedna, a vi ste već užasno umorni. Psihički ste rasuti i rasijani. Tjelesno i fizički sposobni ste za svjetske rekorde! BLIZANCI Ljubav - Krasno ste sve isplanirali i onda vam je Ljubavni plan propao? Opet ste zakasnili? Vaš problem je što želite bit na više mjesta istodobno! Posao - Koncentracija vam je ravna nuli, možda i malo ispod nule. Bit ćete brzopleti, neučinkoviti, skloni brojnim krivim procjenama i promašajima! Zdravlje - Vaše su reakcije brze, vid vas služi, razumni ste. Zašto vam oduzimaju vozačku dozvolu? Gledate u “vaše znakove” pored puta? RAK Ljubav - Nitko drugi ne može promijenit vaš život osim vas samih, a i to je upitno koliko ste u stanju. Što ako blaženo ostanete u tzv. drugom stanju? Posao - Niste na bolovanju, niste na radnom mjestu, pa gdje ste? Kod kuće nešto lijepo radite za vrijeme radnog vremena? Stvarno ste se raspustili. Zdravlje - Grozna zdravstvena kriza je iza vas, i to je ono što je najvažnije. Što će biti danas, kako ćete se osjećati? Veselo, zaigrano, radoznalo… LAV Ljubav - Sjajno, bajno, fantastično. Napokon jedan dan u kojem je sve onako kako bi trebalo biti. Ako ste s vatrenim znakom, pazite se požara… Posao - Štovat će vas poput kralja ili kraljice. Zaslužili ste, imate predsjedničke kvalitete. Nastavite nesebično pomagati druge ljude! Zdravlje - Raspoloženje vam je skočilo nebu pod oblake, što je naravno super. Ako ste starije dobi, možda vam od uzbuđenja opasno poraste tlak! DJEVICA Ljubav - Opet ste postali glasnogovornik kritičar! Svaka kriva dlaka vam na njemu ili njoj smeta. Previše mislite o detaljima a premalo o cjelovitosti. Posao - Radite s ljubavlju, ali ne iz ljubavi već zbog materijalne sigurnosti. Vaše veće materijalne sigurnost nema na vidiku. Stvorite je, sposobni ste! Zdravlje - Kritično stojite sa strašću, ali i sa živcima. Eksplozija bi vam se mogla dogodit u najnezgodnijem trenutku, pred nekim širim auditorijem! VAGA Ljubav - Nemate program za izlazak iz samoće? Možda je tako i bolje. ljubav ne ide na silu. Najljepša je kad dođe poput groma iz vedra neba! Posao - Još ste daleko od realizacije poslovnih snova. Nema veze, važno je da putujete. Uz više odvažnosti, napravit ćete jedan ogroman korak! Zdravlje - Imate dopunsko osiguranje, ali s njim opet morate plaćati puno toga. Zdravlje je skupo, sve skuplje, a najskuplje kad ne pazimo na njega! ŠKORPION Ljubav - Svjetlo ili mrak, što je jače? Za vas tvrde da ste jako mračni, no ima onih kojima se baš to sviđa. Ne radite protiv drugih, vratit će vam se! Posao - Niste ni vi od specijalnog čelika, iako znate biti ubojiti i neprobojni. Spoznat ćete da je nužan kompromis između vas i vašeg poslodavca! Zdravlje - Niste dugo bili kod vidovnjaka? Škorpioni su fatalisti u svezi tih stvari. Ako sami nešto predskazujete, pazite da ne dajete loše sugestije! STRIJELAC Ljubav - Jurite u nove avanture. Razbudili ste se, a još nije proljeće. Vama je proljeće u glavi, i ne zanima vas kalendar a ni vremenska prognoza! Posao - Tražite radnička prava. Sindikalno se organizirate s drugim ljudima. Kolovođa ste, a niste u prvim redovima? Igrajte pošteno i hrabro! Zdravlje - Pluton je otišao iz vašeg znaka, ali njegove posljedice još osjećate. Psihološka kriza, degeneracija i regeneracija, čudne izrasline… JARAC Ljubav - Nedostaje vam još samo korak, i uspjeli ste. Ne čekajte da vas on ili ona prvi(a) nazove. Od vas se očekuje konkretna i opipljiva inicijativa! Posao - Heroj ste u svojim očima. Što drugi misle o vama? Raspitajte se, ako vam je stalo do tuđeg mišljenja. Ako vam nije stalo, samodovoljni ste! Zdravlje - Izvana ste sjajni, a iznutra? Malo pažnje posvećujete unutarnjoj stvarnosti. Previše ste u materiji. Možda uopće ne vjerujete u duhovnost? VODENJAK Ljubav - Opet malo previše ne volite sebe. Zašto sebi radite takve stvari? Nitko vas nije naučio da trebate voljeti sebe da bi mogli nekoga drugoga? Posao - Umorni ste od stalno istog monotonog i dosadnog posla, i uporno ništa ne mijenjate. Posla ima svakojakog, samo se vi plašite tražiti i pitati! Zdravlje - Dan bez bola. Ne pamtite ga? Rođenje je bolno, patnja je sastavni dio života, no postoji i radost i smijeh. Premalo se zabavljate. RIBE Ljubav - Malo vam nedostaje da zaplačete od sreće, radosti i zadovoljstva. Često zaplačete od sreće. Plačete i zbog tuge, no nećemo sada o tome... Posao - Ingeniozni ste, pronalazaštvo vam viri iz očiju, neki vaš najnoviji izum samo što se nije pojavio. Slobodno pokažite raskoš svojih talenata. Zdravlje - Kod vas je sve alternativa. I zdravlje vam je alternativno (eventualno) dobro. Ne bježite od problema, i to posebno onih ovisničkih!


broj

1, SIJEČANJ 2009.

OGULIN-INFO PRESS

Humor Dva prijatelja odu u lov. Dok hodaju šumom, jedan od njih se sruši. Onaj drugi panično dograbi svoj mobitel i pozove Hitnu pomoć: “Upomoć! Prijatelj mi je umro! Šta da radim?” Dežurni operater kaže: “Smirite se, ja ću vam pomoći. Za početak, moramo biti sigurni da je mrtav.” Uslijedi tišina, a onda se začu pucanj i tip kaže: “Dobro. Šta sad?” Dvije plavuše kupuju karte u kazalištu. - “Za Hamleta?”, upita blagajnica. - “Ma ne, za nas dvije!” - Kada žena od muža može stvoriti milijunaša? - Samo onda kada je muž milijarder. Dvije lasice sjede u baru. Jedna počinje vrijeđati drugu: “J**** sam ti mater!” Druga lasica ne odgovara. Prva lasica opet poviče: “J**** sam ti mater!”, na što druga odgovori: “Ajde idi doma, tata, pijan si!” Pričaju dva prijatelja: Kaže prvi: Ja želim umrijeti kao moj tata, u ratu i za domovinu. Kaže drugi: Ja želim umrijeti mirno u snu kao moj deda, a ne vrišteći od užasa kao putnici u njegovom autobusu. Žena s bebom uđe u autobus. Vozač kaže: “To je najružnija beba koju sam ikad vidio!” Žena sva bijesna ode otraga, sjedne i kaže putniku do sebe da ju je vozač strašno uvrijedio. On odgovori: “Ne može to tako, idite i izgrdite ga zbog toga. Evo, ja ću vam pridržati majmuna.” Zašto patke imaju kožice na stopalima? -Da lakše gase vatru gaženjem. Zašto slonovi imaju ravna stopala? -Da bolje nagaze zapaljene patke. Pita Slovenac Bosanca: - Znaš kako ste vi Bosanci nastali? - Kako? - J... medvjed bukvu. - A znas kako ste nastali vi Slovenci? - Kako? - J... ti ja mater! Šta radi gola Slovenka između dva gola Bosanca? -Smeta! Zašto ljudi kažu da su brinete pametnije? -Jer im je žao što su tako ružne i dosadne. Student piše roditeljima; - Već dugo mi se ne javljate. Pošaljite mi 100 eura, da znam da ste dobro!

31

Mjesečni komentar by Neven Rajak Evo je, predzadnja stranica prvih besplatnih novina u našem dragom Ogulinu! Napokon je izašao prvi broj na kojemu smo moje kolege suradnici i ja radili zadnjih nekoliko mjeseci! Dobar je, i motivirajući osjećaj znati da si dio nečega što nazire smjenu generacija, a time možda i mogućnost da se ova monontonija koja vlada u našem prekrasnom Ogulinu promijeni. Živimo u demokratskom, kapitalističkom društvu i vrijeme je da svatko pokaže koliko zna i može te koliko je sposoban. Žao mi što naši lokalni političari svojim postupcima i prije svega „osrednjim“ rukovođenjem doslovno tjeraju mlade i perspektivne ljude iz ovoga grada. Žao mi je što moram ovo reći, ali ovaj grad polako, ali sigurno postaje gradom penzionera, a mladi i školovani odlaze u Rijeku, Zagreb i druge veće gradove jer ne nude im se prilike i motivacije da rade i ostanu ovdje! Razgovarajući sa svojim vršnjacima koji studiraju u većim gradovima, uvidio sam da ih čak 70 % uopće ne razmišlja o ostanku u rodnom Ogulinu- jer ovdje ne vide perspektivu za život! Ne pišem ovo da vas demotiviram, nego upravo suprotno, želim vas potaknuti da se zamislite i pokrenete, a pritom prvenstveno apeliram na svoju generaciju koja uglavnom spava ili „zuji“ po birtijama i „plače“ kako nema gdje raditi. Nemojte čekati da drugi nešto promijene! Nemojte se žaliti na lokalnu vlast ako niste niti izašli na izbore! Nemojte se žaliti niti ako ste glasali za nekoga koga vam je sugerirao i preporučio vaš otac! Sami odlučujete! Sve nas rođene nakon 1980. nazivaju *Y GENERACIJOM, jer smo brži, produktivniji i evolucijski inteligentniji, ne priznajemo neadekvatan autoritet i ovdje smo da napravimo korak dalje, budemo produktivni i uživamo u životu. Zbog toga je važno da postanete svjesni sebe samih i vlastitih mogućnosti, da razmišljate svojim glavama, da se borite za zasluženu ocjenu o školi koju pohađate, da pročitate ugovor o radu koji potpisujete, da proučite zakon i prava koja imate, da proučite za što se zalaže politička stranka u koju se učlanjujete, da se vodite i živite u skladu sa svojim vlastitim idealima, idejama i željama. Osobno se ne sjećam kako se i za što živjelo u vrijeme Jugoslavije i nije mi važno je li tada bilo bolje ili lošije, jesu li plaće bile veće ili manje, jesu li firme bili državne ili privatne! Naši roditelji koji sada plaču za tim vremenima, za nas su odabrali ovaj, nažalost ponekad surov, kapitalizam i mi moramo živjeti i ponašati se u skladu s time svidjelo se to njima ili ne! Y-GENERACIJA: U Y generaciju spadaju osobe rođene od 1980. do 1995., njih su predodredila društvena zbivanja. Od svojih roditelja, koji su živjeli ili u kapitalizmu ili u komunizmu, naučili su da ne mogu provesti život na jednome mjestu, da su radna mjesta nestabilna, pa to ni ne očekuju. To je i vrijeme porasta broja samohranih roditelja, uz koje su se naučili boriti za sebe. Budući da tehnologiju imaju “u malom prstu” i fakultetsko obrazovanje, Y zaposlenici rade puno brže i produktivnije od starijih kolega. Svjesni su svoje vrijednosti i zato od poslodavaca traže veće plaće, više slobodnih dana, kraće radno vrijeme, ulaganje u njihovo obrazovanje i besplatne “gadgete”. U usporedbi s prethodnim generacijama najmanje su lojalni i ne priznaju autoritet, ali izvrsno će raditi u okruženju u kojemu vlada pozitivna atmosfera. Iako generacija Y obožava raditi, posao vide samo kao put prema kvalitetnijem privatnom životu. Šefovima nerijetko predlažu moderniji i brži način rada, a stručnjaci upozoravaju da bi se, ne poslušaju li ih, za nekoliko godina mogli naći među zadnjima na tržištu i da se ulaganje u njih itekako isplati. Iako se veliki broj poslodavaca u svijetu žali na njihov način suradnje, 15 % ih je prihvatilo njihove ideje.


32

OGULIN-INFO PRESS

Muški kutak

broj

1, SIJEČANJ 2009.

Vaše fotografije

uslikao: Sani Francetić

Tatiana & Veronika Češke studentice politologije koje u slobodno vrijeme za đžeparac zarađuju snimanjem fotografija za erotske časopise!

uslikao: Vedran Salopek

preporuka Operacija Valkira

Od redatelja filmova Privedite osumnjičene i X-Men dolazi novi filmski hit s Tomom Cruiesom u glavnoj ulozi. Na vrhuncu Drugog svjetskog rata, grupa visoko pozicioniranih njemačkih časnika smislila je plan atentata na Adolfa Hitlera, kako bi preuzeli vodstvo nad vojskom i okončali rat. Operacija je nazvana tajnim imenom Valkira, prema kriznom planu za slučaj pobune protiv nacističke vlade. Taj plan su urotnici prilagodili kako bi osigurali svoj uspjeh, no zbog raznih faktora zavjera je propala prilikom provođenja u djelo, 20. srpnja 1944. Zavjerenici unutarnjeg kruga su strijeljani ili na lažnom sudskom postupku osuđeni na smrt.

Mi biramo za Vas WEB preporuka

Stoljeće rata (William Engdahl–2004.g.) U ovoj knjizi Engdahl govori o jednom stoljetnom ratu koji se na prvi pogled ne primjećuje. Govori o velikim korporacijama koje su se uzdigle prodajući naftu i koje diktiraju «svjetsku politiku» pomoću moći nafte. Većina sukoba u 20. stoljeću nalazi svoje korijene u ekonomiji ili se svodi na borbu za naftne izvore.

www.pticica.net Izvrstan zabavni portal za sve generacije. U ponudi nudi hrpu besplatnih igrica, razne šaljive SMS poruke te zanimljive članke! Također možete skinuti nove spotove raznih stranih i domaćih izvođača!


OGULIN-INFO PRESS 2, siječanj 2009