Page 1

STRATEŠKI RAZVOJNI OKVIR NACIONALNOG PARKA MLJET

ATLAS PROJEKTNIH IDEJA


STRATEŠKI RAZVOJNI OKVIR NACIONALNOG PARKA MLJET UNAPRJEĐENJA SUSTAVA OČUVANJA I UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM

ATLAS PROJEKTNIH IDEJA

SMJERNICE ZA IZRADU IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO PLANSKE DOKUMENTACIJE


Strateški razvojni okvir Definiranjem strateškog razvojnog okvira postavlja se osnova za realizaciju dugoročnog cilja uravnoteženja ljudskog djelovanja i očuvanja prirode u zaštićenom području od nacionalne važnosti. Implementacija strateških smjernice osigurat će očuvanje bioloških, kulturnih i krajobraznih vrijednosti područja Nacionalnog parka Mljet ali i uspostavu održivog organizacijsko-financijskog modela vođenja javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem. Polazišta za uspostavu održivog modela gospodarenja i upravljanja područjem NP Mljet usmjerena su k očuvanju i trajnom vrednovanju bioraznolikosti ekološke mreže, geomorfoloških fenomena i kulturne baštine; te osiguravaju ostvarenje zadaća od javnog interesa kroz poticanje i razvoj znanstvenoistraživačke, kulturne, odgojno-obrazovne i posjetiteljsko-rekreativne aktivnosti na području NP Mljet. Osnovni ciljevi Strateškog razvojnog okvira tiču se uspostave aktivnih programa zaštite resursne osnove, unaprjeđenja infrastrukturnih sustava te razvoja modela upravljanja zaštićenim područjem. Ključni koraci, od analize problema i potencijala, preko definicije i organizacije projekata, do same provedbe; dani su u trima zasebnim svescima:

1. OPERATIVNE POLITIKE

1. OPERATIVNE POLITIKE 2. ATLAS PROJEKTNIH IDEJA 3. PROVEDBENI PRIRUČNIK

2. ATLAS PROJEKTNIH IDEJA

“Operativne politike” pobliže razmatraju regulatorne okvire upravljanja zaštićenim područjem Nacionalnog parka Mljet sagledavajući kontekst europskih te nacionalnih zakonodavnih i strateških odrednica. Sakupljanjem i obradnom referentnih informacija te uvažavanjem smjernica krovnih strateških dokumenata utvrđuju se specifični ciljevi pojedinih tematskih cjelina Strategije. “Atlas projektnih ideja” izrađuje se temeljem zaključaka i smjernica Operativnih politika. Zasebni elementi atlasa su programske kartice koje definiraju program, smjernice i preduvjete za provedbu pojedinačnog ili grupe projekata. “Provedbeni priručnik” nudi modele organizacije i provedbe projekata, te definira investicijske modela čijim se ostvarenjem dostižu ciljevi održivog upravljanja zaštićenim područjem. Svojim djelovanjem politika upravljanja JUNP Mljet dužna je osigurati učinkovitu upravljačku, organizacijsku i administrativnu platformu za koordinirano provođenje strateških akcijskih planova. JUNP Mljet mora oblikovati efikasnu te fleksibilnu upravljačku i organizacijsku strukturu za provedbu Strategije, uzimajući u obzir kompleksnost modela provedbe pojedinih strateških ciljeva. S obzirom na pojačani intenzitet i višestrukost interesa nad prostorima iznimnih vrijednosti, JU mora prepoznati sve izazove izrazito dinamičkog procesa realizacije kratkoročnih i dugoročnih ciljeva očuvanja nacionalnog parka, te u skladu s navedenim uspostaviti učinkovit i opravdan model upravljanja zaštićenim područjem. Uspješnost ostvarenja ciljeva Strateškog razvojnog okvira uvelike ovisi o modalitetima djelovanja nositelja njene provedbe - Javne ustanove, ali se jednako tako oslanja na nužno unaprjeđenje institucionalnih okvira zaštite prirode na nacionalnoj razini.

ŠUME PO STAROSTI STRUKTURA POSJETITELJA

PREKO 60 GODINA OD 30 DO 60 GODINA

PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA I MOGUĆNOSTI UTJECAJI I IMPLIKACIJE TRENUTNE STRUKTURE POSJETITELJA DO 30 GODINA

3.743 tCO2

elju Polače, aNP čime bi čitavog se pokrila većina potreba za smještaj vozila ustaza, Parku. Mljet prikupljati NP Mljet sav prikupljati otpad saUzimajući sav pješačkih otpad sa staza, aliuvođenje i druge vrste ali i otpada druge vrste koje otpada koje na području otoka Mljeta. u pješačkih obzir predložene

17 %

6,00 Trenutnomjere stanje na terenu, a koje je posljedica nepoštivanja zakonskih nisu u nadležnosti nisu uvozila komunalnog nadležnosti komunalnog poduzeća. poduzeća. smanjenja broja na fosilna goriva Ako, jasno se uviđaprokako će u na-

pisa, 5,00

promet mirovanju rješava disperzno na manjim nereguliranim ili ‘Studiji Uunaseljima U Polače naseljima i Pomena Polače se planiraju i Pomena urediti se planiraju privezišta urediti privezišta za brodove, i sidrišta za brodove, rednim godinama potrošnja električne energije značajno rasti.i sidrišta Prema djelomično reguliranim površinama. Revizijatransporta PP dokumentacije 2001. goa prema procjenama a za prema procjenama najbrojnija skupina najbrojnija korisnika ćeizkorisnika biti nautičari. će biti Privezivanautičari. Privezivapredizvodljivosti elektrifi kaciju te skupina korištenje obnovljivih izvo-

1

4,00 dine donijela je zaključke kako centralno uuPolačama nje će senaodvijati nje ćenajeseobalnoj odvijati liniji naparkiralište azasidrenje liniji dijelu a sidrenje zaljeva. uMljet dijelu U sklopu izgradnje U sklopu izgradnje ra energije području NP Mljet’ ,obalnoj funkcioniranje NPpredimenjezaljeva. potrebna OBUHVAT/PROMETNICA

SIMBOL 1 organizacijski zionirano te neprikladno za navedenu lokaciju. Novi obalne linije obalne planiraju se planiraju izvesti se izvesti spremnici podzemni zaprijedlog spremnici prikupljanje za prikupljanje otpada, snaga od oko 150 kW. linije Prelaskom sapodzemni fosilnih goriva na električnu energiju u 83 %otpada, 3,00 SIMBOL 1

 smjernice za provođenje akcijskih planova

ODNOS BROJA PARKIRNIH MJESTA IZVOR: SEAP OPĆINE MLJET 2012

IRSKA

AUSTRALIJA

BiH

SAD

ŠPANJOLSKA

ITALIJA

UK

NJEMAČKA

SLOVENIJA

ZEMNIH POSJETITELJA NOVA KOLNOG PROMETA nog parkinga na ulazu u zaštićeno područje -dio Ulaz Crnatako klada, te njima osmišljava Kako su privezišta Kako isudio privezišta pomorskog dobra, pomorskog dobra, će sinergijski se tako ićesvom se njima njihovom iREGULACIJA svom njihovom kalnom ekonomijom lokalnim stanovništvom treba djelovati na KATEGORIJA UGROŽENOSTI TLA I IZVOR: TZ OPĆINA distribuciju manjih površina zaupravljati parkiranje namane više interesnih lokacijanakoji svoj infrastrukturom infrastrukturom putem upravljati koncesija. putemSukazuju koncesija. obzirom na Sveliki obzirom neusklađenost na neusklađenost za- MLJET zapolju korištenja energije. Trenutne sustava potencijal EKSPOZICIJA “Kakopobi globalne klikapacitetzagrade na potrebama lokalnog i potrebama svih javnih konske regulative konske vezane regulative zastanovništva upravljanje vezane zapomorskim upravljanje dobrom na zaštićenim dobrom napozaštićenimparkiralište smanjenjem potrošnje; krećući od jednostavnih stvaripomorskim poput educiranja ko“Centralno I KATEGORIJA matske korisnika.risnika Novim regulacije se dogoditi planidručjima, dručjima, pretpostaviti za prometa pretpostaviti je da ćeusemirovanju ujetipa dogledno da rasvjetnih će dodatno se uvrijeme dogledno promjene dogoditi promjenepromjene ostale u modelom svrhuzapromjene navika, promjene tijela, pavrijeme do velikih I iPRIVATNO II KATEGORIJA uUkuPolačnom polju je O ra parkiranja vozila ućesklopu koridora ili obnovljivih u sklopu regulacije obalkojima upravljanje kojima ćekoncesijama upravljanje koncesijama za navedena za privezišta navedena privezišta pod ingerenciju doći JUŽNA podna ingerenciju zahvata instalacije sustava za prometnica iskorištavanje izvoradoći energije. razini ispod 2 C EU I RAVNIČARSKA EKSPOZICIJA POSJETITELJI PREMA UKUPNOM BROJU, ZEMLJI PODRIJEKLA I DUŽINI BORAVKA i nih Kombiniranjem modela centralnog sustava parkiranja i kontrole JU NP Mljet. JUZbog NP Mljet. toga seZbog ovim toga strateškim dokumentom strateškim dokumentom pretpostavlja kako kako pna emisija stakleničkih plinova 2012. g. se zaovim cijeli otok Mljet jepretpostavlja iznosilapredimenzionirano 3.74 IZVOR: TZ linija. OPĆINA MLJET I i II nastoji KATEGORIJA smanjiti emisiju ulaza na Crnoj smanjenjem površina parkirališta u ujedno naseljima će kladi, se prikupljanjem će se prikupljanjem otpada odcentralnih nautičara, otpada stakleničkih od ujedno nautičara, i ubiranjem ubiranjem zaII naknade taj za taj ekvivalentnih tona CO2. Prosječna emisija plinova poinaknade stanovniKATEGORIJA neodgovarajućeg prostorPodaci o zemljama podrijetla posjetitelja vidljivi su kroz prijavu noćenja tako stakleničkih plinova za 31 % EKSPOZICIJA u blizini temeljnog fenomena teJUdecentralizacijom manjih parkirališta, osigurad, baviti upravo rad, baviti NP upravo Prikupljeni NP Mljet. otpad Prikupljeni će se prevoziti otpad će na se prevoziti Sikjericu, na ISikjericu, ku otoka Mljeta iznosila je zaMljet. 27%JU manje od prosjeka RH. JUŽNA RAVNIČARSKA nog razmještaja. “ da obrađeni obuhvaćaju samo višednevne posjetitelje. Zakao potpunije ravaju se podaci za života lokalnog stanovništva i osiguranje odakle će kvalitetu se predavati ćeizračun se komunalnom predavati komunalnom poduzeću. poduzeću. Spreduvjeti obzirom da neodakle postoji emisije stakleničkih plinova za otok Mljet iz II KATEGORIJA 80-95% do 2050. godine podatke jeDodatne provesti anketu na reprezentativnim uzorcima posjetitelja 69 mjeranužno zaštite prirode i okoliša. U daljnjoj razradi projekata i analizi aktivnosti Dodatne koje aktivnosti provodi koje JUpojedinih NP, provodi a nisu JU ujeNP, ingerenciji a nisu ureferentna komunalnog ingerencijizakomunalnog po- % po1990. g., kroz ‘SEAP Općine Mljet’ ,2012. godina uzeta kao PPPPO NACIONALNOG PARKA MLJET, u usporedbi s razinama iz tokom vršnog opterećenja sezone na njima daljnja Uz lokacija uvode se osnovni parametri za planiranje prometa u opažanja. mirovanju prema duzeća, odnose duzeća, setena odnose prikupljanje setemeljiti na za prikupljanje otpad kojeg otpad ‘izbaci’ kojeg more ‘izbaci’ na obalu more či-ZAVOD obaluZAtePROSTORNO čismanjenje emisije stakleničkih plinova 20% do 2020. g. U apsolutnim broj-te na ŽUPANIJSKI to, nužno je voditi bazu podataka posjetitelja koja bihavarije. podatke dane organiziranog 1990. godine.” skupinama korisnika Ukupni broj parkirnih mjesta šćenja šćenja u akvatorija slučaju raznih u slučaju raznih Predlaže havarije. sepredviđenih uvođenje Predlaže se uvođenje kama, radiakvatorija se prostora. o potrebnom smanjenju uupotpunila iznosu 750 tona. UREĐENJEorganiziranog DUBROVNIK, 2001. od strane Turističke općine Mljet. Temeljem cjelovitih podataka o te trenutnim PPsustava je zajednice okočišćenja 490sustava PM (većina previđena centralnim parkiralištem obale čišćenja i mora od nanesenog i mora od otpada, nanesenog te provedba otpada, istog provedba svake goistog svake goEmisija stakleničkih plinova jejesobale obzirom na sektor otprilike proporcionalna OBUHVAT/PROMETNICA SIMBOL 1 strukturi posjetitelja može se razvijati komunikacijska strategija kao iIće posebni SIMBOL 1 dine u Polačama) dokpojedinog se novim modelom predlaže povećanje kapaciteta na okoćena sukladno dine operativnim sukladno operativnim planovima. Iplanovima. ovajšto otpad ovaj se je dovoziti otpad senajzaSikjericu dovoziti HOTEL na Sikjericu udjelu sektora u ukupnoj potrošnji, znači da promet SIMBOL 1 programi boravka posjetitelja. LEGENDA 1 odakle 585 PM, a kako bi se potrebni uvjeti za kvalitetno funkcioniranje gaodakle preuzimati će gakomunalno preuzimati komunalno poduzeće. poduzeće. stupljeniji saćezadovoljili 50%-tnim udjelom. Zbog toga je u sektoru prometa mogućnost LEGENDA 2 ODNOS BROJA NOĆENJA U HOTELU I U Do promjena u sadašnjem trendu rasta broja posjetitelja moguće je doći proprostora posebnih obilježja. Definiranjem različitih grupa korisnika prostora Pomorski promet Pomorski oko promet otoka Mljeta oko otoka relativno Mljeta je visokog relativno intenziteta, je visokog te intenziteta, je mote je mosmanjenja emisija stakleničkih plinova i najmanja. PRIVATNOM SMJEŠTAJU motivnim aktivnostima određenoj skupini korisnika. IZVOR: TZ OPĆINA MLJET uvodi se i tema regulacije kretanja istih, odnosno predlaže se način regulacije guće daciljanim dođe guće doprema da havarija dođe sa do teškim havarija posljedicama sa teškim posljedicama poDostuekosustav poParka. ekosustav Kako Parka. Kako 100% IZVOR: PUT PREMA GOSPODARSTVU S NISpni podaci defi komunikacijske strategije, priKIM UDJELOM kretanjao iposjetiteljima korištenja prostora unutar Nacionalnog parka. Zadovoljenje uvjeta 2 suCOdržavne službe suniraju državne za segmente upravljanje službe za ovakvim upravljanje kriznim ovakvim situacijama kriznim uglavnom situacijamadosta uglavnom dostaUGLJIKA DO 2050. GODINE mjerice višejezična prilagodba sadržaja posjetiteljima jeopremom dio održavanja smještaja broja i vrsta vozila prethodno je detaljno analizirano kroz uprimjenu udaljene, JUudaljene, NP MljetJU ćeNP svojom Mljetvlastitom ćebitan svojom vlastitom opremom slučaju određene u slučaju ha-određene haŠUMSKE POVRŠINE PREMA STUPNJU standarda usluge i uspostavljanja visoke razine prezentacije rada djelovanja UGROŽENOSTI OD POŽARA Scenarija, aENERGIJA koji predlaže različite načine rješavanje ovog akutnog varije, primjerice varije, istjecanja primjerice goriva istjecanja iz broda, goriva moći izi broda, brzoproblema. i moći efikasno brzoreagirati i efikasno te reagirati te JUNP. Uz prilagodbu trebaublažiti uzaobzir i prilagodbu usluge čemuslužbi. treba Sveukupna površina predviđena smještaj vozila unutar zaštićenog područja, tako sadržaja ublažiti tako posljedice havarije posljedice do dolaska havarije nadležnih dopridolaska nadležnih službi. TRENUTN A TEND razmotriti usavršavanje postojećeg kadra zaposlenika i te uvođenje preduvjeta I STUPANJ UGROŽENOSTI MLJET ENCIJA s distribucijom i smjernicama za funkcioniranje, rezultat je detaljne analize KUĆANSTVO I USLUGE 60% II STUPANJ UGROŽENOSTI pri zapošljavanju novih kadrova. Defi niranjem osnovnih interesa posjetitelja PL mogućnosti izgradnje i stvarnih potreba. Znatnije povećanje površine zasig“Količina “Količina otpada raste, otpada raste, CO2 AN 3,44 t III i IV STUPANJ UGROŽENOSTI moguće i prilagodbom elemenata posjetiteljske infrastrukture urnojebiplaniranjem dovelo do nepovoljnih utjecaja na zaštitu prirode i okoliša, teIRbiANuvelike a infrastruktura koja bi koja bi a infrastruktura AT definirati programe koji su ciljani na interese određene grupe posjetitelja. CO2 INDUSTRIJA promijenilo percepciju očuvanosti izvornog krajolika zaštićenog područja. EN S DE Do stvaranja baze podatakaakoja dodatnerasterećenje informacijeopterećenja vezane uz struktaj otpad tajtrebala otpad zbrinuti trebala zbrinuti obzirom na navedeno, kakobibiimala se osiguralo u vršnom N tururazdoblju, posjetiteljapotrebno mogućejejeplanirati primijetiti da inozemni posjetitelji prevladavaju u raz- CIJA RHnije dostatna.” aktivnosti i sadržaje van visoko-sezonskog nije dostatna.” PRIJEVOZ brojudoblja, noćenja te da jekvalitetan su posjetitelji parkakoji iznimno eurocentrič20% te uvesti sustavNacionalnog javnog prijevoza će smanjiti potrebu za 4,73 t ni. Unatoč većemNacionalnog broju ukupnih ležajeva u privatnom smještaju hotel ostvaCO2 IZVOR: STRATEGIJA posjećivanje parka osobnim automobilima. IZVOR: GOSPODARENJA STRATEGIJA GOSPODARENJA OTPAOTPAOTPA “NON CO-2” POLJOPRIVREDA ruje znatno veći ukupan broj noćenja. JU NP može u sklopu svog komuniDOM REPUBLIKE DOM HRVATSKE REPUBLIKE HRVATSKE CO2 kacijskog planaDRUGI uklopiti i promociju “NON CO-2” SEKTORI korištenja privatnog smještaja kao oblik 585 75 192 180 82 33 23 suradnje sa lokalnom zajednicom. ODNOS BROJA RASPOLOŽIVIH LEŽAJEVA U

STANOVNICI1990

PRIVATNO 413

 detekcija prioritetnih aktivnosti

DOLASCI TURISTA(x100) NA CIJELOM OTOKU MLJETU U 2012. G. 1,00 parkirališta. Predloženi sustav regulacije prometa usvojih mirovanju predlaže sman- mjesta. mujesidrenja mu unutar sidrenja granica unutar Parka, granica a izvedba Parka, spremnika a izvedba prikupljanje za prikupljanje otpada otpada Mljet specifičan po činjenici da unutar granica imazaspremnika naseljena INOZEMNI

HOTEL 345

 definiranje strateških ciljeva

LEGENDA 1 namijenjeni regulacije sustava prometa uprvom mirovanju, a koji se analizira u daljnjoj razradi, ubrojka redu u prvom individualnim redu individualnim organiziranim posjetiteljima posjetiteljima koji koji prometu, ta će senamijenjeni značajno povećati. Istoi organiziranim vrijedi i zaiostale subjekte na LEGENDA 2 kombinira smjernice važećim PP se te uvažava model organizacije UKUPNAuEMISIJA pristižu plovilima. pristižu Izgradnjom plovilima. Izgradnjom obalnog zidaobalnog uvesti ćezida se red uvesti iosobama. sustavnost će se redNP ui sustavnost režireži- STAKLENIČKIH PLINOVA prostoru NPdane Mljet, bilo da radio o disperzni fizičkim, bilo pravnim

2,00

jenje površine parkiranja se uvođenje ćecentralnog zaokružiti će opremljenost zaokružiti opremljenost infrastrukture infrastrukture dane na raspolaganje dane na raspolaganje posjetiteljima. Na to ne treba gledati kao unanaseljima, manu, većzalaže kao nazaprednost, i centralu suradnji saBROJA lo- posjetiteljima. ODNOS NOĆENJA DOMAĆIH I INO- VS. PREDVIĐENIH PROSTORNIM PLANOM 0,00 FRANCUSKA

 analiza institucionalnih okvira

490 PM

SIMBOL 1

585 PM

 kategorizacija sektorskih cjelina

Organizacija prometa u Ovim mirovanju nabilježi području Nacionalnog parka dana pretovarane strateškim strateškim smjernicama predlaže se organizacija predlaže se organizacija pretovarane stanice NP Ovim Mljet iz godine u smjernicama godinu povećanje ukupnog broja posjetitelja, što za stanice za 8,00 DOMAĆI BORAVKA DUŽINA važećim PPPPO NPi Mljet predviđa izgradnju centralnog u nasprikupljane prikupljane otpada u sklopu otpada tehničko u (DANA) sklopu logističke tehničko zone logističke na Sikjerici zone gdje na Sikjerici će JU gdje će JU je praćeno porastom broja dolazaka i noćenje uparkirališta smještajnim kapacitetima 7,00

2000 2010 2020 2030 2040 2050 POSJETITELJI JAVNO IZLETNICI HOTEL TOUR IZVOR ZA KARTE: PPROCJENA HOTELU I U PRIVATNOM SMJEŠTAJU EMISIJA CO2 PO ST. MLJETA VS HRPROSJEK OD POŽARA -KORISNIKA JUNP IZVOR: TZ UGROŽENOSTI OPĆINA MLJET BROJ1990. PARKIRNIH MJESTA PREMA GRUPAMA IZVOR: SVJETSKA BANKA 2010.MLJET GODINE PRIKAZ SMANJENJA EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA U POJEDINIM SEKTORIMA - 2050.

431 149 257 317 377

377

 definicija tematskih projekata  kategorizacija projektnih ulaganja  projektne smjernice i programske kartice

2

3. PROVEDBENI PRIRUČNIK  organizacija integralnih projekata  definicija investicijskih intervala  daljnje mogućnosti razvoja modela upravljanja

3


Atlas projektnih ideja


Impressum

Sadržaj 2. Atlas projektnih ideja

izrađivač

Nacionalni park National Park

suradnici Nacionalni park Mljet Općina Mljet Konzervatorski odjel Dubrovnik Hrvatski restauratorski zavod Hrvatske vode IGH dd NPKLM VODOVOD doo Voda Mljet doo JVP Mljet Velteh doo FSB Zagreb - PowerLabFsb RREC Primus Fortissimus Udruga Forum

ilustracije Zaštićene vrste otoka Mljeta ugljen na papiru Katarina Ivanišin Kardum Staništa otoka Mljeta Studio Šesnić&Turković

tisak Rotim i Market 2016.

2.1. 2.1.1. 2.1.2. 2.2. 2.2.1. 2.2.2. 2.2.3. 2.3. 2.3.1. 2.3.2. 2.3.3. 2.3.4. 2.3.5. 2.3.6. 2.3.7. 2.4. 2.4.1. 2.4.2. 2.4.3. 2.4.4. 2.4.5. 2.4.6. 2.5. 2.5.1. 2.5.2. 2.5.3. 2.6. 2.6.1. 2.6.2. 2.6.3. 2.6.4. 2.6.5. 2.6.6. 2.6.7. 2.6.8. 2.7. 2.7.1. 2.7.2. 2.7.3. 2.7.4. 2.7.5. 2.7.6. 2.7.7. 2.8. 2.8.1. 2.8.2. 2.8.3. 2.8.4. 2.8.5. 2.9. 2.9.1. 2.9.2. 2.9.3. 2.9.4. 2.10. 2.10.1. 2.10.2. 2.10.3. 2.11. 2.11.1. 2.11.2. 2.11.3. 2.11.4. 2.11.5.

SEKTORSKI PROJEKTI ORGANIZACIJA I STRUKTURA PROJEKTNIH IDEJA KATEGORIZACIJA ULAGANJA PRIRODNE VRIJEDNOSTI ISTRAŽIVANJA, INVENTARIZACIJA I PRAĆENJ STANJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA AKTIVNA ZAŠTITA I UPRAVLJANJE PRIRODNIH VRIJEDNOSTIMA ULOGA NACIONALNOG PARKA PRI UPRAVLJANJU EKOLOŠKOM MREŽOM KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI PRAPOVIJESNI LOKALITETI I ZONE ARHEOLOŠKA ZONA POLAČE HIDROARHEOLOŠKI LOKALITETI OTOČIĆ SVETE MARIJE TRADICIJSKE MATRICE NASLJEA I GOSPODARSKI SKLOPOVI NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI KOLNI PROMET UREĐENJE PRISTUPA TEMELJNOM FENOMENU - UAZ VRBOVICA REGULACIJA OBALNE LINIJE I PROMETNE INFRASTRUKTURE NASELJA POLAČE REGULACIJA OBALNE LINIJE I PROMETNE INFRASTRUKTURE NASELJA POMENA USPOSTAVA LOGISTIČKE ZONE SIKJERICA AKTIVACIJA PRISTUPA INTERESNOJ ZONI KULIJER FORMIRANJE GLAVNOG ULAZA U NP CRNA KLADA POMORSKI PROMET REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA - POMENA REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA - POLAČE POBOLJŠANJE MATERIJALNE OPREMLJENOSTI ZAŠTITA OD POŽARA ORGANIZACIJA LOGISTIČKE INFRASTRUKTURE ZOP UNUTAR NP MLJET RAZVOD HIDRANTSKE MREŽE I OSIGURAVANJE VODE ZA GAŠENJE POŽARA UNAPRJEĐENJE PROMETNE INFRASTUKTURE U SLUŽBI ZAŠTITE OD POŽARA DISLOKACIJA SPREMIŠTA ZAPALJIVIH TEKUĆINA NADOGRADNJA AUTOMATSKOG NADZORNOG SUSTAVA SIGNALIZACIJA I KONTROLA PRISTUPA EDUKACIJA I PREVENTIVA ZAŠTITA OD POŽARA OTOČIĆA SV. MARIJE ENERGETSKA UČINKOVITOST SANACIJA I DOGRADNJA POSTOJEĆEG ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA ORGANIZACIJA SUSTAVA PROIZVODNJE, DISTRIBUCIJE I POTROŠNJE EL. ENERGIJE INSTALACIJA FOTONAPONSKOG SUSTAVA NA ZGRADE U VLASNIŠTVU NP MLJET INSTALACIJA FOTONAPONSKE ELEKTRANE CRNA KLADA INSTALACIJA FOTONAP. SUSTAVA NA ZGRADE KOJE NISU U VLASNIŠTVU NP MLJET ORGANIZACIJA PROMETA ELEKTRIČNIM VOZILIMA I PLOVILIMA UNAPRJEĐENJE JAVNE RASVJETE KOMUNALNA INFRASTRUKTURA DOVRŠETAK PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE NP MLJET IZGRADNJA PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE PREMA CRNOJ KLADI I OSTATKU MLJETA DOVRŠETAK PRIMARNOG SUSTAVA ODVODNJE OTPADNIH VODA IZGRADNJA SEKUNDARNE MREŽE VODOOPSKRBNE I ODVODNJE NA PROSTORU NP MLJET PRIKUPLJANJE OTPADA NA PROSTORIMA POD INGERECIJOM JU NP MLJET POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA ZGRADE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE SUSTAV POUČNIH STAZA OPREMANJE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE ELEMENTI POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ JAČANJE SVIJESTI O VRIJEDNOSTIMA ZAŠTIĆENIH PODRUČJA RAZVOJ ZNANSTVENO ISTRAŽIVAČKIH DJELATNOSTI RAZVOJ MODELA EDUKACIJE STANDARD UPRAVLJANJA JU INSTITUCIONALNI OKVIR ZAŠTITE PRIRODE SUSTAV RAZMJENE INFORMACIJA I KONTROLA KVALITETE 10.2. SUSTAV PRIKUPLJANJA I OBRADE INFORMACIJA 10.3. SUSTAV NAPLATE ULAZA I KONTROLA PRISTUPA 10.4. REGULACIJA PRAVNOG OKVIRA

1 21

47

101

157

185

235

283

327

365

387


Prolegomena 2. svezak Strateškog razvojnog okvira - Atlas projektnih ideja, predstavlja skup svih projektnih aktivnosti koje proizlaze iz smjernica danih Operativnim politikama. Projektne ideje sakupljene su u grupe pripadajućih tematskih cjelina čijom provedbom se osigurava cjelovito unaprjeđenje pojedinih sektorskih politika. Elementarna jedinca sektorskih projekta je programska kartica kojom se definiraju specifični ciljevi, programska osnova te financijska komponenta provedbe. Programske kartice samostalne su jedince čijim se višestrukim mogućnostima kombiniranja, razvijaju modeli upravljanja zaštićenim područjem. Izradom Atlasa dodatno se definiraju kategorije projekta s obzirom na udio ulaganja u kojem sudjeluje JU koja upravlja zaštićenim područjem.

PREGLEDNA KARTA TEMATSKIH PROJEKATA REGULACIJA POMORSKOG PROMETA I ZAŠTITA AKVATORIJA ORGANIZACIJA I DEFINICIJA PROJEKATA

 sistematizacija tematskih projekata

4.1. REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA - POMENA Obalni zid Pomena Zona sidrišta Pomena Pristanište Kulijer Zona sidrišta uvala Lokve

4.2. REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA POLAČE Obalni zid Polače Sidrište Polače

 organizacija i definicija projektnih aktivnosti

4.3. POBOLJŠANJE MATERIJALNE OPREMLJENOSTI I NADOGRADNJA SUSTAVA KONTROLE Obnova ekološke brane Soline Nabava plovila za potrebe JUNP Uvođenje sustava naplate ulaznica za plovila Suhi vez Sikjerica

364

365

TEMATSKI PROJEKT 4.1.

 opći strateški ciljevi projekta

REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA - POMENA 

KRATKI OPIS Regulacija načina korištenja akvatorija Nacionalnog parka odnosi se na izgradnju obalne linije naselja Pomena, sanaciju privezišta Kulijer i kontrolu pomorskog prometa akvatorija ispred otoka Pomeštak i u uvali Lokve uvođenjem kontroliranog sustava sidrenja.

 katalog projekata



CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.



PROGRAMSKE KARTICE

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

 detekcija preduvjeta za realizaciju

PROSTORNI PLAN

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture



Obalni zid Pomena · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Zona sidrišta Pomeštak · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Pristanište Kulijer · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Zona sidrišta uvala Lokve · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

366

367

SMJERNICE I PROGRAMSKE KARTICE

 specifični strateški ciljevi projekta

4.1. REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA - POMENA

5%

8% 7%

33 %

47 %

 smjernice za provedbu projektnih aktivnosti

PP-PM-05

PROGRAMSKE KARTICE AKVATORIJA POMENA

OMJER GRUPA KORISNIKA U UKUPNOM BROJU VEZOVA U AKVATORIJU POMENA

 programska osnova projekta

U akvatoriju Pomena predviđaju se tri osnovne vrste sidrenja odnosno vezova: privezište na obali naselja Pomena, sidrište Pomeštak i u uvali Lokve te pristanište Kulijer. Obalna linija naselja Pomena predviđena je za cjelogodišnje korištenje svih skupina korisnika. Trenutno stanje je djelomično regulirano, te omogućuje pristajanje samo na jednom dijelu obalne linije. Prema zapažanjima JUNP-a i analizom prikupljenih podataka, jasno je kako je kapacitet postojeće obalne linije u vršnom opterećenju sezone nedostatan da bi se zadovoljila potreba za prihvatom plovila koja prevoze posjetitelje i izletnike. Vezovi za nautičare ne postoje, iako se na dijelovima postojeće rive plovila neregulirano sidre. Komunalni vezovi za lokalno stanovništvo improvizirani su na nekoliko mjesta zbog nedostatka adekvatne komunalne infrastrukture. Zona sidrišta u uvali Lokve i ispred otoka Pomeštak previđena je za sidrenje nautičara u ljetnim mjesecima. Pozicija i kapacitet zone sidrenja mora se točno odrediti s obzirom na rasprostranjenost livada posidonije. Sidrište mora biti izvedeno tehnologijom koja najmanje oštećuje morsko dno. Pristanište Kulijer koristi se za potrebe nadzornih, istraživačkih i posjetiteljskih aktivnosti. Pristup Kulijeru ograničen je i koristi se za potrebe JUNP i organiziranom prijevozu posjetitelja. Postojeće pristanište ostatak je dijela vojne zone i zahtijeva djelomičnu obnovu kako bi udovoljilo tehničkim zahtjevima plovila koja prometuju akvatorijem Nacionalnog parka.

I.

OBALNI ZID POMENA

KRATKI OPIS Regulacija obalne linije Pomena omogućuje pristajanje i sidrenje za različite grupe korisnika. Obalni zid Pomena izvodi se sa obalnom linijom Pomena. CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

II.

III. 









PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju obalnog zida Pomena: Obalni zid

790 m1

Izgradnja obalnog zida za prihvat katamarana i posjetiteljskih plovila. Obalni zid usuglasiti sa rješenjem obalne linije sa propisanim brojem vezova. Sukladno stručnim podlogama graditi gatove za zaštitu od udara vjetra. Nautičari

33 veza

Osiguravanje i opremanje jednodnevnog veza za nautičare vakum sistemom. 8 mjesta za jahte veličine 15 m, 8 mjesta za jahte veličine 12 metara, 7 mjesta za jahte veličine 10 metara te 10 jahti veličine 8 metara. Posjetitelji

10 vezova

Jednodnevni vez za plovila dužine do 15 m. Osigurati plutače i ponton za vezanje kako bi se izbjeglo sidrenje. Izletnici

10 vezova

Jednodnevni vez za plovila dužine do 15 m. Osigurati plutače i ponton za vezanje kako bi se izbjeglo sidrenje. Stanovnici

70 vezova

Osiguravanje komunalnih vezova povezanih pontonima za plovila do 6 m duljine.

 analiza suradnika i dionika

PM-06

PO-05

KU-03



SIDRIŠTE POMENA

OBALNI ZID POMENA

IV.

PRISTANIŠTE KULIJER

V.

 detekcija preduvjeta za realizaciju

VI. SIDRIŠTE UVALA LOKVE

KU-04

  

ORGANIZACIJA SIDRIŠTA I PRIVEZIŠTA U NASELJU POMENA

Javni korisnici

3 veza

Vezovi za javne korisnike uključuju pristanište za liniju katamarana te dva veza za potrebe JUNP, za dužinu plovila od 10 metara. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Utvrđivanje granica pomorskog dobra Izrada vjetrovalne studije i izrada karata morskog dna za određivanje dubine gaza. Pri donošenju novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama definirati upravljanje koncesijama.

POMORSKI PROMET

POMORSKI PROMET 370

8

6.000.000,00 kn

371


Sektorski projekti

ORGANIZACIJA I STRUKTURA PROJEKTNIH IDEJA

TEMATSKE CJELINE

SEKTORSKI PROJEKTI

PROJEKTNE IDEJE

Metodologija izrade Strateškog razvojnog okvira otvara mogućnosti različitog oblika organizacije i provedbe projektnih aktivnosti. Prethodnom analizom, izradom smjernica i definiranjem programskih kartica, detaljno su obrađeni svi preduvjeti za ostvarenje ciljeva pojedinih tematskih cjelina. Ovim poglavljem predstavljaju se financijski i organizacijski aspekti provedbe ciljeva tematskih cjelina opisanih prethodnim poglavljima. Tematske cjeline razložene su u grupe sektorskih razvojnih projekata čijim se provođenjem unaprjeđuju specifični aspekti upravljanja područjem Nacionalnog parka Mljet. Sektorski razvojni projekti sastavljeni su od tematski srodnih projektnih ideja (programskih kartica) koje čine jedinstvenu cjelinu. Udovoljenju svih specifičnih ciljeva sektorskih razvojnih projekata postiže se opći cilj unaprjeđenja sustava zaštite i upravljanja područjem Nacionalnog parka Mljet. Ukupni zbroj svih projektnih ideja čini jedinstveni Katalog, koji omogućuje brz i pregledan uvid u financijske aspekte provedbe pojedinih sektorskih ulaganja. Izradom Kataloga projektnih ideja dodatno se definiraju kategorije ulaganja koje su pretpostavljene za svaku pojedinu projektnu ideju sukladno očekivanom odnosu pojedinih sudionika u provedbi projekta. Kategorije ulaganja definiraju udio sudjelovanja JU i drugih dionika u provedbi pojedine tematske cjeline ili pojedinog projekta. Udio sudjelovanja definira očekivanu financijsku aktivnost pojedinih dionika, koji sredstva pribavljaju iz različitih izvora financiranja ovisno o institucionalnim okvirima vlastitoga djelovanja i raspoloživim oblicima financiranja istih.

KATEGORIJA ULAGANJA I II III

III II II

II

III drugi izvori 0%

JUNP 100 %

kategorija I

<20 %

>80 %

III I

kategorija II

>80 %

<20 % kategorija III

II

SHEMA STRUKTURE KATEGORIJE ULAGANJA

I 2


kategorija I

KATEGORIZACIJA ULAGANJA

47.660.000 kn

kategorija II

kategorija III

245.662.000 kn

190.755.000 kn

STRUKTURA KATEGORIJA ULAGANJA PREMA UDJELU PROJEKTNIH IDEJA

I

10%

III

40 %

II

50%

PRIKAZ OMJERA KATEGORIJE ULAGANJA U ODNOSU NA UKUPNA PRETPOSTAVLJENA ULAGANJA DANA PROJEKTNIM IDEJAMA

Prostor Nacionalnog parka Mljet karakterizira djelovanje različitih javnih i privatnih subjekata, s različitim interesima i ograničenom mogućnošću sveobuhvatnog sagledavanja i upravljanja prostora. U tom smislu očekuje se od JUNP da predstavlja katalizator i korektiv svih aktivnosti koje se odvijaju unutar granica Parka, preuzimanjem aktivne uloge u organizaciji i provedbi projekata nužnih za dostizanje stupnja zaštite prirode i okoliša koji odgovara vrijednostima nacionalno zaštićenog područja. Kako bi se jasno definirala uloga koju JUNP zauzima u provođenju pojedinih projekata, programske ideje svrstane su u jednu od tri kategorije ulaganja. Kategorija I - obuhvaća aktivnosti koje spadaju u redovnu djelatnost NP-a, te ih javna ustanova provodi samostalno i u cijelosti financira kroz dostupne različite oblike financiranja. Kategorija II - obuhvaća aktivnosti koje predstavljaju kapitalna ulaganja u zaštićenom području, a čiji je nositelj JUNP u suradnji s drugim projektnim partnerima. Očekuje se kako će javna ustanova putem dostupnih različitih izvora financiranja, sufinancirati kapitalna ulaganja s barem 80% ukupnog iznosa projekta. Kategorija III - obuhvaća aktivnosti čiji su nositelji drugi dionici, provedbom kojih se osigurava poboljšanje materijalne i infrastrukturne opremljenosti čitavog područja Nacionalnog parka Mljet. Ova kategorija pretpostavlja razvojne projekte od interesa za NP na lokalnoj i na nacionalnoj razini, a s ciljem uspostavljanja održivog modela upravljanja zaštićenim područjem. Aktivnosti u ovoj kategoriji na lokalnoj razini obuhvaćaju osiguranje nužno potrebne komunalne infrastrukture kao temelje kvalitetnog sustava zaštite prirode i okoliša. Nacionalna razina provedbe aktivnosti iz ove kategorije obuhvaća provedbu projekata od nacionalnog interesa a za koje JUNP nema nominalnu nadležnost, a provedbom kojih se osigurava kvalitetniji model posjećivanja Parka. Posebice se to odnosi na obnovu jedinstvenog fonda kulturne baštine poput antičke palače u Polačama i benediktinskog sklopa u Velikom jezeru. Očekuje se kako će JUNP u ovoj kategoriji financijski sudjelovati sa maksimalno 20% ukupnog iznosa projekta a temeljem dostupnih izvora financiranja.

EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA KOMUNALNA INFRASTRUKTURA ENERGETSKA UČINKOVITOST ENERGETSKA UČINKOVITOST ZAŠTITA OD OD POŽARA ZAŠTITA POŽARA

STANDARD UPRAVLJANJA JU

PRIRODNE VRIJEDNOSTI

POMORSKI PROMET POMORSKI PROMET

KOLNI PROMET KOLNI PROMET

KULTURNA BAŠTINA KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI


1. PRIRODNE VRIJEDNOSTI

6. ENERGETSKA UČINKOVITOST

1.1. ISTRAŽIVANJA , INVENTARIZACIJA I PRAĆENJE STANJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA 1.2. AKTIVNA ZAŠTITA I UPRAVLJANJE PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA 1.3. ULOGA NACIONALNOG PARKA PRI UPRAVLJANJU EKOLOŠKOM MREŽOM

6.1. SANACIJA I DOGRADNJA POSTOJEĆEG ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA 6.2. ORGANIZACIJA SUSTAVA PROIZVODNJE, DISTRIBUCIJE I POTROŠNJE EL. ENERGIJE 6.3. INSTALACIJA FOTONAPONSKIH SUSTAVA NA ZGRADE U VLASNIŠTVU NP MLJET 6.4. INSTALACIJA FOTONAPONSKE ELEKTRANE CRNA KLADA 6.5. INSTALACIJA FOTONAP. SUSTAVA NA ZGRADE KOJE NISU U VLASNIŠTVU JUNP MLJET 6.6. ORGANIZACIJA PROMETA ELEKTRIČNIM VOZILIMA I PLOVILIMA 6.7. UNAPRJEĐENJE JAVNE RASVJETE

2. KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI 2.1. PRAPOVIJESNI LOKALITETI I ZONE 2.2. ARHEOLOŠKA ZONA POLAČE 2.3. HIDROARHEOLOŠKI LOKALITETI 2.4. OTOČIĆ SVETE MARIJE 2.5. TRADICIJSKE MATRICE NASELJA I GOSPODARSKI SKLOPOVI 2.6. NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA 2.7. KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

3. KOLNI PROMET 3.1. UREĐENJE PRISTUPA TEMELJNOM FENOMENU - ULAZ VRBOVICA 3.2. REGULACIJA OBALNE LINIJE I PROMETNE INFRASTRUKTURE NASELJA POLAČE 3.3. REGULACIJA OBALE LINIJE I PROMETNE INFRASTRUKTURE NASELJA POMENA 3.4. USPOSTAVA LOGISTIČKE ZONE SIKJERICA 3.5. AKTIVACIJA PRISTUPA INTERESNOJ ZONI KULIJER 3.6. FORMIRANJE GLAVNOG ULAZA U NP CRNA KLADA

7. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA 7.1. DOVRŠETAK PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE NP MLJET 7.2. IZGRADNJA PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE PREMA CRNOJ KLADI I OSTATKU MLJETA 7.3. DOVRŠETAK PRIMARNOG SUSTAVA ODVODNJE OTPADNIH VODA 7.4. IZGRADNJA SEKUNDARNE MREŽE VODOOPSKRBE I ODVODNJE NA PROSTORU NP MLJET 7.5. PRIKUPLJANJE OTPADA NA PROSTORIMA POD INGERENCIJOM JUNP MLJET

8. POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA 8.1. ZGRADE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE 8.2. SUSTAV POUČNIH STAZA 8.3. OPREMANJE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE

4. POMORSKI PROMET 4.1. REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA - POMENA 4.2. REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA - POLAČE 4.3. POBOLJŠANJE MATERIJALNE OPREMLJENOSTI I NADOGRADNJA SUSTAVA KONTROLE

9. EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ 9.1. SUSTAV ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA 9.2. SUSTAV EDUKACIJE

5. ZAŠTITA OD POŽARA 5.1. ORGANIZACIJA LOGISTIČKE INFRASTRUKTURE ZOP UNUTAR NP MLJET 5.2. RAZVOD HIDRANTSKE MREŽE I OSIGURAVANJE VODE ZA GAŠENJE POŽARA 5.3. UNAPRJEĐENJE PROMETNE INFRASTRUKTURE U SLUŽBI ZAŠTITE OD POŽARA 5.4. DISLOKACIJA SPREMIŠTA ZAPALJIVIH TEKUĆINA 5.5. NADOGRADNJA AUTOMATSKOG NADZORNOG SUSTAVA 5.6. SIGNALIZACIJA I KONTROLA PRISTUPA 5.7. EDUKACIJA I PREVENTIVA 5.8. ZAŠTITA OD POŽARA OTOČIĆA SVETE MARIJE 5

10. STANDARD UPRAVLJANJA 10.1. SUSTAV RAZMJENE INFORMACIJA I KONTROLA KVALITETE 10.2. SUSTAV PRIKUPLJANJA I OBRADE INFORMACIJA 10.3. SUSTAV NAPLATE ULAZA I KONTROLA PRISTUPA 10.4. REGULACIJA PRAVNOG OKVIRA I DEFINIRANJE OGRANIČENJA PODRUČJA 6


1. PRIRODNE VRIJEDNOSTI

VEZA NA AKTIVNOSTI U PLANU UPRAVLJANJA

PROCJENA (bez PDV-a)

KATEGORIJA

UDIO JU

I I I I

100% 100%

AA1, AC1, AE2,6,11, AG1, AB2, AC1, AE7,11, AF1-4, AG1, AH1-3

150.000,00 3.750.000,00 bez procjene bez procjene

AB7,8, AC2-4, AD1-6, AE8,9, AG2,4-6, AH5

3.750.000,00

I

100%

AA1, AE3, AF5,6 AB3-7

3.750.000,00 6.000.000,00

I I

100% 100%

bez procjene

I

1.1. ISTRAŽIVANJA, INVENTARIZACIJA I PRAĆENJE STANJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA PV PV PV PV

IS IS IS IS

01 02 03 04

DOVRŠETAK INVENTARIZACIJE BIORAZNOLIKOSTI PODRUČJA NP DALJNI RAZVOJ ISTRAŽIVAČKIH DJELATNOSTI PRAĆENJE STANJA NATURA 2000 VRSTA I STANIŠTA PRAĆENJE STANJA OSTALIH VRSTA I STANIŠTA NA ZAŠTIĆENOM PODRUČJU

AE1,4,5, AH2

1.2. AKTIVNA ZAŠTITA I UPRAVLJANJE PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA PV PV PV PV

AU AU AU AU

01 02 03 04

REGULACIJA STANJA VRSTA I STANIŠTA POVRATAK STANIŠTA U PRVOBITNO STANJE ČIŠĆENJE STANIŠTA I UGROŽENIH PODRUČJA RAZVOJ PROGRAMA POTICAJA POLJOPRIVREDNIH AKTIVNOSTI

1.3. ULOGA NACIONALNOG PARKA PRI UPRAVLJANJU EKOLOŠKOM MREŽOM PV

NA

01 EKOLOŠKA ZONA MLJET-LASTOVO-KORČULA PELJEŠAC

2. KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

VEZA NA AKTIVNOSTI U PLANU UPRAVLJANJA

PROCJENA (bez PDV-a)

KATEGORIJA

UDIO JU

2.1. PRAPOVIJESNI LOKALITETI I ZONE KK KK KK

PP PP PP

01 PRAPOVIJESNE GRADINE 02 ŠPILJE I JAME 03 ARHEOLOŠKE ZONE I LOKALITETI SA GOMILAMA ILI GROBOVIMA

BA4-5 BA4-5 BA4-5

420.000,00 150.000,00 220.000,00

I I I

100% 100% 100%

BA2 BA2 BB1 BA8 BA8 BA9 BA4,5

3.500.000,00 20.000.000,00 500.000,00 100.000,00 400.000,00 500.000,00 100.000,00

III III III I III III III

20% 20% 20% 100% 100% 20% 20%

BA8 BA7,8 BA7,9 BA7,9

400.000,00 800.000,00 700.000,00 200.000,00

I III III III

100% 20% 20% 20%

2.000.000,00 37.100.000,00 5.800.000,00

III III III

20% 20% 20%

200.000,00 200.000,00

I I

100% 100%

200.000,00

I

100%

200.000,00

I

100%

2.2. ARHEOLOŠKA ZONA POLAČE KK KK KK KK KK KK KK

PL PL PL PL PL PL PL

01 02 03 04 05 06 07

ISTRAŽNI RADOVI KOPNENIH LOKALITETA POLAČA KONZERVACIJA KOPNENIH LOKALITETA POLAČA INTERPRETACIJA KOPNENIH LOKALITETA POLAČA HIDROARHEOLOŠKO REKOGNOSCIRANJE UVALE POLAČE HIDROARHEOLOŠKI ISTRAŽNI RADOVI U UVALI POLAČE IN SITU PREZENTACIJA HIDROARHEOLOŠKOG LOKALITETA POLAČE RESTAURACIJA HIDROARHEOLOŠKIH NALAZA IZ UVALE POLAČE

2.3. HIDROARHEOLOŠKI LOKALITETI KK KK KK KK

HA HA HA HA

01 02 03 04

HIDROARHEOLOŠKO REKOGNOSCIRANJE HIDROARHEOLOŠKI ISTRAŽNI RADOVI IN SITU PREZENTACIJA HIDROARHEOLOŠKIH LOKALITETA RESTAURACIJA HIDROARHEOLOŠKIH NALAZA

2.4. OTOČIĆ SVETE MARIJE KK KK KK

SM 01 ISTRAŽNI RADOVI NA OTOČIĆU SV. MARIJE SM 02 OBNOVA I OPREMANJE GRAĐEVINA NA OTOČIĆU SV. MARIJE SM 03 UREĐENJE OKOLIŠA I OSNOVNA INTERPRETACIJA LOKALITETA NA OTOČIĆU SV.MARIJE

BA4,5, DD1 BA6, BB1, DD1 BA3,6, BB1, DD1

2.5. TRADICIJSKE MATRICE NASELJA I GOSPODARSKI SKLOPOVI KK KK

GO PL

01 PROGRAM OBNOVE TRADICIJSKE MATRICE NASELJA GOVEĐARI 08 PROGRAM OBNOVE GOSPODARSKIH GRAĐEVINA TRADICIJSKE POLJOPRIVREDE

2.6. NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA KK

NM 01 PROGRAM ZAŠTITE I OČUVANJA POVIJESNE NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE

BB1,4-6

2.7. KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI KK

NM 01 IZRADA KRAJOBRAZNE OSNOVE NP MLJET 7

8


3. KOLNI PROMET

VEZA NA AKTIVNOSTI U PLANU UPRAVLJANJA

PROCJENA (bez PDV-a)

KATEGORIJA

UDIO JU

3.1. UREĐENJE PRISTUPA TEMELJNOM FENOMENU-ULAZ VRBOVICA KP KP KP KP KP KP KP KP

VR VR VR VR VR VR VR VR

01 02 03 04 05 06 07 08

ULAZ VRBOVICA OBNOVA PROMETNICE PRISTANIŠTE - BABINE KUĆE - BJEJAJKA OBNOVA PROMETNICE PRISTANIŠTE - VRATOSOLINA OBNOVA PROMETNICE VRBOVICA - PRISTANIŠTE UREĐENJE KOLNO PJEŠAČKE POVRŠINE - TRG PRISTANIŠTE OBNOVA VELIKOG MOSTA UREĐENJE ZONE VELIKOG MOSTA OBNOVA ZONE MALOG MOSTA

CA5 DC8 DC8 DC8 CA4

2.420.000,00 3.560.000,00 1.520.000,00 265.000,00 2.000.000,00 2.200.000,00 270.000,00 1.045.000,00

II II II II II II II II

100% 80% 80% 80% 100% 100% 100% 100%

DB5, DC7,8 DC7,8 DC8 DC7,8 DC8 DC7,8 DB5, DC8

3.100.000,00 620.000,00 15.150.000,00 3.100.000,00 2.450.000,00 265.000,00 1.575.000,00

II II III III III III III

80% 80% 5% 20% 20% 20% 20%

DB5, DC7,8 DC8 DB5, DC8 DC8

9.000.000,00 3.800.000,00 1.975.000,00 3.650.000,00

II III III III

80% 20% 20% 20%

DC8 DC8 DC8

1.100.000,00 1.100.000,00 1.230.000,00

III III III

20% 20% 20%

DB11, DC8 DB11, DC8

1.430.000,00 615.000,00

II II

90% 100%

10.000.000,00 200.000,00 150.000,00

II I I

100% 100% 100%

KAT.

UDIO JU

6.000.000,00 150.000,00 3.400.000,00 150.000,00

II II II II

80% 100% 100% 100%

76.700.000,00

II

80%

3.2. REGULACIJA OBALNE LINIJE I PROMETNE INFRASTRUKTURE NASELJA POLAČE KP KP KP KP KP KP KP

PL PL PL PL PL PL PL

09 10 11 12 13 14 15

OBALNA LINIJA ISTOK POLAČE OBALNA LINIJA ZAPAD POLAČE JUŽNA OBILAZNICA POLAČE PROMETNICA POLAČE - KOSTIOC PROMETNICA KOSTIOC - JARIŠTE PROMETNICA ISTOK POLAČE CENTRALNO PARKIRANJE POLAČE

3.3. REGULACIJA OBALNE LINIJE I PROMETNE INFRASTRUKTURE NASELJA POMENA KP KP KP KP

PM 01 OBALNA LINIJA POMENA SA SREDIŠNJIM TRGOM PM 02 JUŽNA OBILAZNICA S PROMETOM U MIROVANJU PM 03 CENTRALNO PARKIRANJE POMENA PM 04 ISTOČNA OBILAZNICA S PROMETOM U MIROVANJU

3.4. USPOSTAVA LOGISTIČKE ZONE SIKJERICA KP KP KP

SI SI SI

01 PROMETNICA POMENA - SIKJERICA 02 PROMETNICA SIKJERICA - POMENA SJEVER 03 CENTRALNO PARKIRANJE SIKJERICA

3.5. AKTIVACIJA PRISTUPA INTERESNOJ ZONI KULIJER KP KP

KU KU

01 PROMETNICA POMENA - KULIJER 02 PROMETNICA KULIJER - PODZEMNI TUNELI

3.6. FORMIRANJE GLAVNOG ULAZA U NP CRNA KLADA KP KP KP

CK CK CK

01 ULAZ CRNA KLADA 02 BROJAČI PROMETA 03 UVOĐENJE SUSTAVA NAPLATE PARKIRANJA I ULAZNICA ZA VOZILA

4. POMORSKI PROMET

DB8 DB5 CB6 VEZA NA AKTIVNOSTI U PLANU UPRAVLJANJA

PROCJENA (bez PDV-a)

4.1. REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA - POMENA PP PP PP PP

PM PM KU KU

05 06 03 04

OBALNI ZID POMENA ZONA SIDRIŠTA POMEŠTAK PRISTANIŠTE KULIJER SIDRIŠTE UVALA LOKVE

AE12,13 AE12,13 AE12,13, DB11 AE12,13

4.2. REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA - POLAČE PP

PL

16 OBALNI ZID POLAČE

AE12,13 9

10


PP

PL

17 ZONA SIDRIŠTA AKVATORIJ POLAČE

AE12,13

375.000,00

II

100%

400.000,00 1.100.000,00 150.000,00 820.000,00

II II I II

100% 100% 100% 100%

KATEGORIJA

UDIO JU

4.3. POBOLJŠANJE MATRIJALNE OPREMLJENOSTI I NADOGRADNJA SUSTAVA KONTROLE PP PP PP PP

MO MO MO SI

01 02 03 04

OBNOVA EKOLOŠKE BRANE SOLINE NABAVA PLOVILA ZA POTREBE JUNP UVOĐENJE SUSTAVA NAPLATE ULAZNICA ZA PLOVILA SUHI VEZ SIKJERICA

5. ZAŠTITA OD POŽARA

DB10 DB5 CB6

VEZA NA AKTIVNOSTI U PLANU UPRAVLJANJA

PROCJENA (bez PDV-a)

5.1. ORGANIZACIJA LOGISTIČKE INFRASTRUKTURE ZOP UNUTAR NP MLJET ZOP SI 05 VATROGASNA ISPOSTAVA SIKJERICA ZOP CK 04 VATROGASNI CENTAR CRNA KLADA ZOP MO 04 NABAVA VATROGASNE OPREME

AA5 AA5 AA2,5, DB5

1.940.000,00 7.200.000,00 9.700.000,00

II III II

80% 20% 80%

AA2,5 AA2,5 AA2,5 AA2,5 AA3

bez procjene bez procjene bez procjene bez procjene bez procjene

II III II II II

AA2,5 AA2,5 AA4

795.000,00 420.000,00 4.500.000,00

III III I

20% 20% 100%

AA2,5

150.000,00

I

100%

AA2,5

1.050.000,00

I

100%

AA2,5 AA2,5

40.000,00 120.000,00

I I

100% 100%

DA4 AA6, DC5 DC5

300.000,00 300.000,00 100.000,00 225.000,00

I I I I

100% 100% 100% 100%

BA6 BA6

155.000,00 270.000,00

III III

5% 5%

5.2. RAZVOD HIDRANTSKE MREŽE I OSIGURAVANJE VODE ZA GAŠENJE POŽARA ZOP ZOP ZOP ZOP ZOP

HM HM HM HM HM

01 02 03 04 05

SPREMNICI ZA VODU HIDRANTSKA MREŽA UNUTAR NASELJA HIDRANTSKA MREŽA IZVAN NASELJA U KORIDORU PROMETNICA HIDRANTSKA MREŽA IZVAN NASELJA U KORIDORU PP PUTOVA OSTALE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA

5.3. UNAPRJEĐENJE PROMETNE INFRASTRUKTURE U SLUŽBI ZAŠTITE OD POŽARA ZOP PL 18 IZGRADNJA GLAVNOG HELIODROMA ZOP CK 05 IZGRADNJA POMOĆNOG HELIODROMA ZOP MO 05 ODRŽAVANJE VATROGASNIH PUTOVA

5.4. DISLOKACIJA SPREMIŠTA ZAPALJIVIH TEKUĆINA ZOP

VR

09 DISLOKACIJA SPREMIŠTA ZAPALJIVIH TEKUĆINA

5.5. NADOGRADNJA AUTOMATSKOG NADZORNOG SUSTAVA ZOP MO 06 AUTOMATSKI NADZORNI SUSTAV ZA ZAŠTITU ŠUMA OD POŽARA

5.6. SIGNALIZACIJA I KONTROLA PRISTUPA ZOP MO 07 UVOĐENJE CENTRALNOG SUSTAVA UPOZORENJA I KONTROLE PRISTUPA ZOP MO 08 KLASIFIKACIJA I SIGNALIZACIJA STAZA S OBZIROM NA POŽARNU OPASNOST

5.7. EDUKACIJA I PREVENTIVA ZOP ZOP ZOP ZOP

EDU EDU EDU EDU

01 02 03 04

PROGRAM EDUKACIJE ZAPOSLENIKA JUNP MLJET PROGRAM EDUKACIJE LOKALNOG STANOVNIŠTVA O ZOP IZRADA PROMOTIVNOG EDUKATIVNOG MATERIJALA O ZOP OSPOSOBLJAVANJE OSOBLJA ZA PROVEDBU PLANA EVAKUACIJE I SPAŠAVANJA

5.8. ZAŠTITA OD POŽARA OTOČIĆA SVETE MARIJE ZOP SM ZOP SM

04 UGRADNJA STABILNOG SUSTAVA ZA DOJAVU POŽARA 05 UGRADNJA UNUTARNJEG I VANJSKOG SUSTAVA ZA GAŠENJE POŽARA

6. ENERGETSKA UČINKOVITOST

VEZA NA AKTIVNOSTI U PLANU UPRAVLJANJA

PROCJENA (bez PDV-a)

KATEGORIJA

UDIO JU

6.1. SANACIJA I DOGRADNJA POSTOJEĆEG ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA EU EU EU

RTS REKONSTRUKCIJA KRITIČNIH TRAFOSTANICA KU 05 TS GOLI VOJSKA PR 01 TS PRISTANIŠTE 11

DC8 DC8 DC8

500.000,00 1.000.000,00 12

III III

10% 10%


EU SO 01 TS SOLINE EU MTS MODERNIZACIJA TS RADI UVOĐENJA KONCEPTA PAMETNIH MREŽA EU GO 02 TS GOVEĐARI EU PL 19 TS POLAČE EU PL 20 TS TATINICA EU SM 06 TS SVETA MARIJA EU CK 06 ELEKTRIFIKACIJA CRNE KLADE EU VOD POLAGANJE PODZEMNIH EE KABELA EU KU 06 DIONICA TS GOLI VOJSKA - TS POMENA EU MO 09 ZAMJENA POSTOJEĆIH ZRAČNIH VODOVA PODZEMNIM KABELIMA

DC8 DC8 DC8 DC8 DC8 DC8 DB8, DC8 AA2, DC8 DC8 DC8

1.000.000,00

III

10%

480.000,00 480.000,00 480.000,00 480.000,00 1.500.000,00

III III III III II

10% 10% 10% 10% 100%

920.000,00 780.000,00

III III

10% 10%

DC5,6,8 DC5,6,8

250.000,00 750.000,00

II III

80% 10%

DB11 DB6

430.000,00 295.000,00

II II

100% 100%

6.250.000,00

II

80%

2.570.000,00 200.000,00 215.000,00 190.000,00 5.700.000,00

III II II II III

10% 100% 100% 100% 20%

380.000,00 510.000,00 4.100.000,00 7.350.000,00 10.890.000,00 11.000.000,00

II II II II II III

100% 100% 100% 100% 100% 10%

50.000,00 550.000,00

III III

10% 10%

6.2. ORGANIZACIJA SUSTAVA PROIZVODNJE, DISTRIBUCIJE I POTROŠNJE EL. ENERGIJE EU EU

MO 10 OSNIVANJE ELEKTROENERGETSKE ZADRUGE MO 11 UVOĐENJE KONCEPTA PAMETNIH MREŽA I SUSTAVA DALJINSKOG VOĐENJA

6.3. INSTALACIJA FOTONAPONSKIH SUSTAVA NA ZGRADE U VLASNIŠTVU JUNP MLJET EU EU

KU PR

07 FOTONAPONSKI SUSTAV KULIJER 02 FOTONAPONSKI SUSTAV PRISTANIŠTE

6.4. INSTALACIJA FOTONAPONSKE ELEKTRANE CRNA KLADA EU

CK

07 FOTONAPONSKA ELEKTRANA CRNA KLADA

6.5. INSTALACIJA FN SUSTAVA NA ZGRADE KOJE NISU U VLASNIŠTVU JUNP MLJET EU EU EU EU EU

PM VR SI PK MO

07 10 06 01 12

FOTONAPONSKI SUSTAV HOTEL ODISEJ U POMENI FOTONAPONSKI SUSTAV VRBOVICA FOTONAPONSKI SUSTAV SIKJERICA FOTONAPONSKI SUSTAV VELIKI PLANJAK FOTONAPONSKI SUSTAVI NA PRIVATNIM OBJEKTIMA

6.6. ORGANIZACIJA PROMETA ELEKTRIČNIM VOZILIMA I PLOVILIMA EU EU EU EU EU EU

MO 13 SUSTAV JAVNIH PUNIONICA ELEKTRIČNIH VOZILA I PLOVILA MO 14 NABAVA ELEKTRIČNIH VOZILA ZA JUNP MLJET - FAZA 1 MO 15 NABAVA ELEKTRIČNIH VOZILA ZA JUNP MLJET - FAZA 2 MO 16 NABAVA ELEKTRIČNIH VOZILA ZA JUNP MLJET - FAZA 3 MO 17 NABAVA ELEKTRIČNIH PLOVILA ZA JUNP MLJET MO 18 NABAVA EL. VOZILA ZA OSTALE ČLANOVE EE ZADRUGE

DB5 DB5 DB5 DB5 DB5

6.7. UNAPRJEĐENJE JAVNE RASVJETE EU EU

JR JR

01 POVEĆANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI POSTOJEĆE JAVNE RASVJETE 02 IZGRADNJA NOVIH SUSTAVA JAVNE RASVJETE

7. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

VEZA NA AKTIVNOSTI U PLANU UPRAVLJANJA

PROCJENA (bez PDV-a)

KATEGORIJA

UDIO JU

7.1. DOVRŠETAK PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE NP MLJET KI KI KI KI

PL 21 VS STRAŽA I SPOJNI CJEVOVOD DO PODMORSKE CIJEVI PL 22 VODOOPSKRBNI CJEVOVOD POLAČE PL 23 VS POLAČE PM 08 DOVRŠETAK VODOOPSKRBNOG CJEVOVODA NASELJA POMENA 13

DC7 DC7 DC7 DC7

9.180.000,00 900.000,00 2.000.000,00 325.000,00 14

III III III III

5% 5% 5% 5%


KI KI KI KI KI

PM SM SO VR KU

09 07 02 11 08

REKONSTRUKCIJA VS POMENA VODOOPSKRBA OTOČIĆA SVETA MARIJA VODOOPSKRBNI CJEVOVOD NASELJA SOLINE REKONSTRUKCIJA VS BABINE KUĆE VODOOPSKRBNI CJEVOVOD LOKALITETA KULIJER

DC7 DC7 DC7 DC7 DC7

1.500.000,00 1.500.000,00 1.040.000,00 1.500.000,00 990.000,00

III III III III III

5% 5% 5% 5% 5%

DC7 DC7 DC7 DC7 DC7

4.080.000,00 5.000.000,00 1.500.000,00 1.500.000,00 2.000.000,00

III III III III II

5% 5% 5% 5% 100%

DC7 DC7 DC7 DC7 DC7 DC7 DB5, DC7

900.000,00 325.000,00 1.500.000,00 1.350.000,00 990.000,00 250.000,00 1.750.000,00

III III III III II II III

5% 5% 5% 20% 100% 100% 5%

DC7 DC7

7.000.000,00 3.500.000,00

III III

10% 10%

600.000,00 40.000,00 350.000,00 500.000,00 1.125.000,00

I II I II II

100% 100% 100% 100% 100%

7.2. IZGRADNJA PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE PREMA CRNOJ KLADI KI KI KI KI KI

CK CK CK CK CK

08 09 10 11 12

GLAVNI VODOOPSKRBNI CJEVOVOD VS SMRIJEČICA PRECRPNA STANICA KNEŽE POLJE VS PLANJAK VS CRNA KLADA

7.3. DOVRŠETAK PRIMARNOG SUSTAVA ODVODNJE OTPADNIH VODA KI KI KI KI KI KI KI

PL PM SM SO KU CK MO

24 10 08 03 09 13 19

SUSTAV ODVODNJE NASELJA POLAČE SUSTAV ODVODNJE ISTOČNOG DIJELA NASELJA POMENA SUSTAV ODVODNJE OTOČIĆA SVETA MARIJA SUSTAV ODVODNJE NASELJA SOLINE SUSTAV ODVODNJE LOKALITETA KULIJER SUSTAV ODVODNJE ULAZA CRNA KLADA NABAVA SPECIJALNOG VOZILA ZA PRAŽNJENJE SEPTIČKIH JAMA

7.4. IZGRADNJA SEK. MREŽE VODOOPSKRBE I ODVODNJE NA PROSTORU NP MLJET KI KI

MO 20 SEKUNDARNA VODOOPSKRBNA MREŽA MO 21 SEKUNDARNA MREŽA ODVODNJE OTPADNIH VODA

7.5. PRIKUPLJANJE OTPADA NA PROSTORIMA POD INGERENCIJOM JUNP MLJET KI KI KI KI KI

OT OT OT OT OT

01 02 03 04 05

ORGANIZACIJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA OTPADA NA PROSTORIMA U NADLEŽNOSTI JUNP MLJET UREĐENJE PRETOVARNE STANICE ZA PRIKUPLJANJE OTPADA OPREMANJE POUČNIH STAZA I ŠETNICA SPREMNICIMA ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA ORGANIZACIJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA OTPADA OD NAUTIČKOG TURIZMA ORGANIZACIJA SUSTAVA ČIŠĆENJA OBALE I MORA OD NANESENOG I HAVARIJSKOG OTPADA

8. POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA

AF5,6, DC4

VEZA NA AKTIVNOSTI U PLANU UPRAVLJANJA

PROCJENA (bez PDV-a)

KATEGORIJA

UDIO JU

8.1. ZGRADE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE PI PI PI PI PI PI

VR 12 ZDRAVSTVENO USLUŽNI CENTAR VRBOVICA VR 13 INTERPRETACIJSKI CENTAR VRBOVICA PR 03 INTERPRETACIJSKO IZLOŽBENI CENTAR GUSTJERNA KU 10 INTERPRETACIJSKI CENTAR TUNELI KULIJER GO 03 INTERPRETACIJSKI CENTAR ETNOGRAFIJE MLINICE GOVEĐARI SM 09 INTERPRETACIJSKI CENTAR KULTURNE BAŠTINE U SAMOSTANU SV. MARIJE

CA5, DC3, BB2 BB2, CC1 BB2, CC1, DB11 BB2,7,8, CC1 BB2, CC1

3.855.000,00 5.000.000,00 1.600.000,00 6.620.000,00 660.000,00 1.830.000,00

II II II II II III

100% 100% 100% 100% 100% 20%

115.000,00 160.000,00 160.000,00 55.000,00 160.000,00

I I I I I

100% 100% 100% 100% 100%

8.2. SUSTAV POUČNIH STAZA PI PI PI PI PI

PS PS PS PS PS

01 02 03 04 05

CIKLOTURISTIČKA STAZA METEO POUČNA STAZA POVIJESNA POUČNA STAZA JEDNODNEVNA POUČNA STAZA MORSKE POUČNE LINIJE

BB9, CB8, CC1,2,4,5 BB9, CA3, CB8,9, CC1-5 CB8,9, CC1-5 CB8,9, CC1-5 15

16


8.3. OPREMANJE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE PI PI PI PI PI PI PI

MO MO MO MO MO MO MO

22 23 24 25 26 27 28

EKO BLOK OPREMANJE ŠETNICE OKO VELIKOG JEZERA SUSTAV SIGNALIZACIJE UREĐENJE ZONE VELIKI MOST UREĐENJE ZONE MALI MOST UREĐENJE PRISTANIŠTA SAMOSTOJEĆI USLUŽNI PUNKTOVI

9. EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

CB8, DC9 CB8, CC7 CB8 CB8 CB8 CB8 CA1,2

3.180.000,00 1.550.000,00 700.000,00 750.000,00 850.000,00 585.000,00 960.000,00

VEZA NA AKTIVNOSTI U PLANU UPRAVLJANJA

PROCJENA (bez PDV-a)

II II II II II II II

100% 100% 100% 100% 100% 100% 80%

KATEGORIJA

UDIO JU

9.1. SUSTAV ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA EIR EIR EIR

KU PL PK

11 CENTAR ZA ZAŠTITU PRIRODE KULIJER 25 BIONIC VILLAGE 02 NADZORNI CENTAR PLANJAK

DA2, DB11 DA2

10.500.000,00 25.200.000,00 1.450.000,00

II II II

80% 80% 80%

3.472.000,00 450.000,00 3.000.000,00 1.500.000,00

II I I I

100% 100% 80% 100%

KATEGORIJA

UDIO JU

200.000,00 185.000,00 1.875.000,00 7.500.000,00

I I I I

100% 100% 80% 100%

AA1, AB1,2, AD1, AE1,2,4,5,11, AF1, AG1, AH1-3, DB1-3 DB1-3, DD6 AE10,13, DB1-3

200.000,00 50.000,00 100.000,00

I I I

100% 100% 100%

CB6 AE12,13, CB6 DD10

200.000,00 150.000,00 850.000,00

I I II

100% 100% 100%

200.000,00 bez procjene 200.000,00 100.000,00 150.000,00 75.000,00 3.000.000,00 150.000,00

I I I I I I I I

100% 100% 100% 100% 100% 100% 100% 100%

9.2. SUSTAV EDUKACIJE EIR PR 04 UPRAVNI KOMPLEKS PRISTANIŠTE EIR EDU 05 PROGRAM EDUKACIJE EIR EDU 06 ZAKLADA NACIONALNI PARK MLJET EIR EDU 07 PROGRAM NAKLADNIČKE DJELATNOSTI

10. STANDARD UPRAVLJANJA JU

DB6 BB3,5, CB4,5, CC6, DA4,7,8, DC2,5, DD3,5,7,8 BB4, DA1 AC5, AE14, AF8, AG3, AH4, BB1, CC1,2,4, DC5 VEZA NA AKTIVNOSTI U PLANU UPRAVLJANJA

PROCJENA (bez PDV-a)

10.1. SUSTAV RAZMJENE INFORMACIJA I KONTROLA KVALITETE UPR UPR UPR UPR

01 02 03 04

KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA UVOĐENJE ISO CERTIFIKATA 9001:20015 RAZVOJ PROGRAMA VOLONTIRANJA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA PROGRAM DODJELE OZNAKE KVALITETE - NP MLJET

AB7, AD2,4,5,7, CB3,7, DA5,9, DB9, DC1, DD1-4,7,9,11-14 CB3, DA6

10.2. SUSTAV PRIKUPLJANJA I OBRADE INFORMACIJA UPR UPR UPR

05 BAZA PODATAKA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNE BAŠTINE NP 06 BAZA PODATAKA O REDOVITIM I PROGRAMSKIM DJELATNOSTIMA JU 07 BAZA PODATAKA POSJEĆIVANJA NACIONALNOG PARKA

10.3. SUSTAV NAPLATE ULAZA I KONTROLA PRISTUPA UPR UPR UPR

08 SUSTAV ELEKTRONSKE PRODAJE I NAPLATE ULAZNICA 09 SUSTAV NAPLATE ULAZNICA ZA VOZILA I PLOVILA 10 SUSTAV TEHNIČKE ZAŠTITE I VIDEONADZOR

10.4. REGULACIJA PRAVNOG OKVIRA I DEFINIRANJE OGRANIČENJA PODRUČJA UPR UPR UPR UPR UPR UPR UPR UPR

11 12 13 14 15 16 17 18

REGISTRACIJA POSEBNOG PRAVNOG REŽIMA REGULACIJA SUSTAVA KONCESIJA STUDIJA NOSIVOSTI ZAŠTIĆENOG PODRUČJA STUDIJA PROSTORNIH MOGUĆNOSTI I UVJETA IZGRADNJE-ZONA CRNA KLADA STUDIJA PROSTORNIH MOGUĆNOSTI I UVJETA IZGRADNJE-AKVATORIJ NP STUDIJA PROSTORNIH MOGUĆNOSTI I UVJETA IZGRADNJE-ZONA VRBOVICA IZRADA STUDIJA IZVEDIVOSTI I PROJEKTNIH APLIKACIJA STUDIJA POSJEĆIVANJA NACIONALNOG PARKA MLJET 17

DD13 CB2

18


I PRIRODNE VRIJEDNOSTI

17.400.000,00 kn I

III KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

73.690.000,00 kn

III

II

KOLNI PROMET

73.790.000,00 kn I

II POMORSKI PROMET

89.245.000,00 kn III

II

I

ZAŠTITA OD POŽARA

27.265.000,00 kn II

III ENERGETSKA UČINKOVITOST

59.300.000,00 kn I II

III KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

53.195.000,00 kn I

II

III POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA

29.435.000,00 kn I

II EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

45.572.000,00 kn I

II STANDARD UPRAVLJANJA JU

15.185.000,00 kn 19

VRIJEDNOST I STRUKTURA SEKTORSKIH PROJEKTA PREMA KATEGORIJAMA ULAGANJA


OČUVANJE I ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI DEFINICIJA I ORGANIZACIJA PROJEKATA

1.1. ISTRAŽIVANJA , INVENTARIZACIJA I PRAĆENJE STANJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA Dovršetak inventarizacije bioraznolikosti područja NP Daljnji razvoj istraživačkih djelatnosti · Praćenje stanja NATURA 2000 vrsta i staništa Praćenje stanja ostalih vrsta i staništa na zaštićenom području

1.2. AKTIVNA ZAŠTITA I UPRAVLJANJE PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA Regulacija stanja vrsta i staništa· Povratak staništa u prvobitno stanje Čišćenje staništa i ugroženih područja Razvoj programa poticaja poljoprivrednih aktivnosti

1.3. ULOGA NACIONALNOG PARKA PRI UPRAVLJANJU EKOLOŠKOM MREŽOM Ekološka zona Mljet-Lastovo-Korčula -Pelješac


1.1.

ISTRAŽIVANJA , INVENTARIZACIJA I PRAĆENJE STANJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA �

KRATKI OPIS Dovršenjem inventarizacije ugroženih vrsta i staništa postavljeni su temelji za praćenje stanja područja Nacionalnog parka. Prema zaključcima provedene inventarizacije i terenskim izvješćima prikupljenim kroz provedbu praćenja stanja, planira se razvojni okvir novih znanstveno-istraživačkih aktivnosti iz područja zaštite prirode i okoliša.

CILJEVI

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Dovršetak inventarizacije bioraznolikosti područja NP · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Daljnji razvoj istraživačkih djelatnosti · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·· · · · · · · · · · · · · Praćenje stanja NATURA 2000 vrsta i staništa · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·· · · · · · · · · · · · · Praćenje stanja ostalih vrsta i staništa na zaštićenom području · · · · · ·· · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

24

PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje upravljanja područjem NP Mljet

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

Unaprjeđenje zaštite prirodnih vrijednosti


1.1. ISTRAŽIVANJA, INVENTARIZACIJA I PRAĆENJE STANJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

SMJERNICE ZA ISTRAŽIVANJA I INVENTARIZACIJU U ZONI ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

26 %

74 %

INVENTARIZACIJA UDIO ISTRAŽIVANJA VEZANIH UZ POSTUPAK INVENTARIZACIJE U ODNOSU NA OSTALA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA NA PODRUČJU NP MLJET OD 2001 DO 2014 GODINE IZVOR: NP MLJET

AKTIVNE MJERE

PASIVNE MJERE ANALIZA KARAKTERISTIKA ANALIZA I SINTEZA OBILJEŽJA ISTRAŽIVANJE V&S INVENTARIZACIJA V&S KARTIRANJE STANIŠTA PRAĆENJE STANJA V&S ZAŠTITA KULTURNE BAŠTINE PROMOCIJA VRIJEDNOSTI NP

ODNOS ISTRAŽIVANJA S OBZIROM NA CILJ U RAZDOBLJU 2001. - 2014. GODINE IZVOR: NP MLJET

PV-IS-01

Iako je prostor Nacionalnog parka Mljet predmet istraživanja već od početka 19. stoljeća, još uvijek nije dovršena sustavna sinteza čimbenika biološke raznolikosti područja, niti su sistematizirani podaci o vrijednostima kulturne i krajobrazne baštine unutar zaštićenog područja. “Izvješćem o obavljenoj reviziji očuvanja prirode, zaštite bioraznolikosti i upravljanja u nacionalnim parkovima” (2014.) ustavljeno je neravnomjerno i neujednačeno provođenje istraživanja, inventarizacije i praćenje stanja vrsta i staništa na području nacionalnih parkova u RH. Iako je od dana izrade državne revizije proteklo gotovo dvije godine, potpuna procjena dosadašnjih aktivnosti nije moguća zbog nepostojanja plana inventarizacije i sustava provedbe praćenja stanja vrsta i staništa koja je u procesu izrade od strane DZZP. Kako bi se ostvario kvalitativni napredak u provedbi postupaka inventarizacije, potrebno je intenzivirati suradnju između JUNP-a i nadležnih tijela, a u svrhu ocjene dosadašnjeg rada. Uvidom u dosadašnja istraživanja , može se jedino zaključiti kako je postupak inventarizacije flore u potpunosti dovršen, dok je potrebno dovršiti inventarizaciju životinjskih vrsta, s naglaskom na slabije pokrivenu skupinu morskih i kopnenih beskralježnjaka. U omjeru aktivnosti provedenih na području Parka 2001.- 2014., komponente koje se tiču postupka inventarizacije svih sastavnica biološke i geološke raznolikosti, čine gotovo tri četvrtine sveukupnih istraživanja. Nadalje, potrebno je ažurirati kartu kopnenih staništa, i izraditi kartu morskih staništa. Kartiranje staništa, kao jedan od niza procesa pri provedbi postupka inventarizacije, temeljni je alat za upravljanje prostornim aspektima nacionalnog parka. Sukladno svojim kadrovskim i materijalnim mogućnostima očekuje se od JUNP-a da kroz Plan upravljanja definira aktivnosti potrebne za sintezu biološke raznolikosti područja NP Mljet, te da osigura sredstva, provoditelje aktivnosti i rokove dovršetka inventarizacije područja. Tako po definiranom “nultom stanju” područja moguće je kvalitetno provoditi sustavno praćenje stanja vrsta i staništa te razviti aktivne mjere upravljanja i zaštite čitavog područja. Nadalje, po dovršetku inventarizacije potrebno je napraviti sintezu čimbenika biološke raznolikosti, te zaključke višegodišnjih istraživanja predstaviti stručnoj i široj javnosti; a u svrhu prezentacije ciljeva rada javne ustanove i koristi koja ona pruža svim građanima RH. Očekuje se kako će po dovršetku dugotrajnog postupka inventarizacije, JUNP izraditi Plan i mjere provođenja istraživanja na području NP Mljet , a ako bi potaknula ciljana istraživanja specifična za područje kojim upravlja te osigurala razvoj znanja i vještina potrebnih za očuvanje temeljnih vrijednosti. 14 9 7

1

2

3

3

10

9

I.

KRATKI OPIS Provođenje istraživanja koje JUNP radi u suradnji sa znanstvenicima i nadležnim institucijama s ciljem dopune i dovršetka inventarizacije svih sastavnica biološke i geološke raznolikosti zaštićenog područja. Dovršetak postupka inventarizacije, kao i razvoj daljnjih istraživanja na području Parka potrebno je razviti u uskoj suradnji s DZZP. CILJEVI Unaprjeđenje zaštite prirodnih vrijednosti Unaprjeđenje upravljanja područjem NP Mljet

II.

III. �

IV.

V.

DOVRŠETAK INVENTARIZACIJE BIORAZNOLIKOSTI PODRUČJA NP

PROJEKTNA AKTIVNOST Dovršetak inventarizacije područja NP Mljet Istraživačke djelatnosti vezane uz dopunu inventarizacije staništa, prema naputcima DZZP. Inventarizacija uključuje prikupljanje podataka o vrstama i staništima, te postupak kartiranja i geokodiranja svih prikupljenih informacija , kao i njihova sistematizacija i operacionalizacija unošenjem u PAMS sustav. Popis svih istraživačkih djelatnosti nužnih za definiranje “nultog stanja” uspostavlja Stručna služba Parka u suradnji s nadležnim institucijama . Popis nužno potrebnih istraživanja definiran je Planom upravljanja, verzija 11.2015. godine: dovršetak inventarizacije gljiva, izrada batimetrijske karte akvatorija NP i karte morskih staništa, te dopuna karte kopnenih staništa. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Troškovi realizacije projekta PROJEKTNI PARTNERI JUNP, DZZP, OCD, Akademska i istraživačka zajednica

150.000,00 kn

11 8

7

4

0

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 BROJ PROVEDENIH ISTRAŽIVANJA NA PODRUČJU NACIONALOG PARKA MLJET 2001. - 2014.

PRIRODNE VRIJEDNOSTI

25

26

PRIRODNE VRIJEDNOSTI


1.1. ISTRAŽIVANJA, INVENTARIZACIJA I PRAĆENJE STANJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

DALJNJI RAZVOJ ISTRAŽIVAČKIH DJELATNOSTI I.

KRATKI OPIS Provođenje istraživanja koje JUNP radi u suradnji sa znanstvenicima i nadležnim institucijama s ciljem daljnjeg razvoja istraživačkih djelatnosti u zoni zaštićenog područja. Razvoj daljnjih istraživanja na području Parka potrebno je razviti u uskoj suradnji s DZZP i znanstveno istraživačkom zajednicom. CILJEVI Unaprjeđenje zaštite prirodnih vrijednosti Unaprjeđenje upravljanja područjem NP Mljet

II.

III. III.a �

III.b

IV.

V.

PV-IS-02

PROGRAMSKA AKTIVNOST Izrada Programa Izrada Programa istraživačke djelatnosti na području NP Mljet 2015.-2025. Planiranje provedbe prioritetnih istraživanja specifičnih za područje NP Mljet s ciljem usavršavanja modela zaštite prirodnih vrijednosti. Programom se definiraju prioriteti, modeli suradnje s provoditeljima istraživanja te provedbene aktivnosti plana s jasno definiranim ciljevima, financijskim modelima i rokovima izrade. Program istraživačke aktivnosti oslanja se na prioritete definirane PU JUNP-a, te dodatno definira kriterije za dodjelu sredstava potencijalnim istraživanjima s ciljem razvoja specifičnih znanja zaštite prirode područja Parka i sličnih zaštićenih zona. Program se izrađuje u sklopu redovitih aktivnosti JUNP Mljet. Provedba Programa Po izradi Programa potrebno je pristupiti izradi potrebne dokumentacije za realizaciju preduvjeta za obavljanje koncesijskih aktivnosti. Vrsta i opseg zahvata koje je potrebno provesti za uspješno provođenje programa mogu se definirati tek po njegovoj izradi. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova za provedbu Programa može se utvrditi tek po izradi istog. Godišnji troškovi provedbe programa PROJEKTNI PARTNERI JUNP, DZZP, OCD, Akademska i istraživačka zajednica

PRIRODNE VRIJEDNOSTI

250.000,00 kn

MORSKA TRAVA / Posidonia oceanica, DETALJ 27

28


1.1. ISTRAŽIVANJA, INVENTARIZACIJA I PRAĆENJE STANJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

SMJERNICE ZA PRAĆENJE STANJA VRSTA I STANIŠTA MORE

26 %

74 %

KOPNO OMJER BROJA KOPNENIH I MORSKIH STANIŠNIH TIPOVA PREMA NKS IZVOR: PLAN UPRAVLJANJA NP MLJET (RADNA VERZIJA 11.2015)

10 SISAVCI PTICE

90 9 GMAZOVI 4 KUKCI 58

BILJKE

4 ALGE 10 GLJIVE 4 ŠPILJSKA FAUNA 1 RIBE 3 KORALJI 7 SPUŽVE 2 ŠKOLJKAŠI 3 MORSKI PUŽEVI 1 BODLJIKAŠI BROJ KOPNENIH I MORSKIH STROGO ZAŠTIĆENIH VRSTA U NP MLJET IZVOR: PU NP MLJET VERZIJA 11.2015.

PRIRODNE VRIJEDNOSTI

Cjeloviti plan provođenja sustava praćenja vrsta i staništa zaštićenih primjenom direktiva koje slijede, temeljem provedbe politike definirane ekološkom mrežom Natura 2000, u vidu Protokola ugroženih vrsta i staništa, je u procesu izrade od strane DZZP i nadležnih institucija. Iako će integracijom mjera Natura 2000, veći broj nacionalno ugroženih vrsta i staništa, biti “pokriven” protokolima za monitoring, potrebno je osigurati provođenja praćenja stanja ostalih važnih i specifičnih vrsta za NP Mljet, a koje nisu na popisu EU ekološke mreže. To se posebice odnosi na endemske vrste otoka Mljeta. Prema “Izvješću o obavljenoj reviziji očuvanja prirode, zaštite bioraznolikosti i upravljanja u nacionalnim parkovima” iz 2014. godine, JUNP Mljet je provodio djelomično praćenje stanja vrsta i staništa kroz 8 aktivnosti. Prema podacima dostavljenim od strane JUNP-a za potrebe izrade ovog dokumenta praćenje stanja na području nacionalnog parka provelo se kroz 15 aktivnosti. Navedena nepodudranost u točnosti podataka vezanih uz monitoring i ostale znanstvene aktivnosti na području Parka, svjedoči o nužnosti intenzivnije komunikacije nadležnih državnih tijela i JUNP-a u postupku izrade i provedbe protokola za praćenje stanja zaštićenih vrsta i staništa. Zbog nepostojanja dostatnog broja Protokola za praćenje stanja staništa i vrsta, predlaže se JUNP-u da na temelju razmjene iskustava s istraživačima i drugim ustanovama za zaštitu prirode , samostalno razvije preliminarne protokole za praćenje stanja vrsta i staništa karakterističnih i bitnih za područje NP Mljet, te da sva daljnja istraživanja usmjeri upravo s ciljem osiguranja podataka potrebnih za kvalitetno nadziranje svih čimbenika bioraznolikosti Parka. Praćenje stanja staništa i vrsta nadovezuje se na postupak inventarizacije, a kojim se definira “nulto stanje” prirodnih vrijednosti. Sustav praćenja temelji se na referentnim vrijednostima početnog stanja, te u odnosu na njega prati sve promjene o broju i rasprostranjenosti vrsta i staništa. U tom smislu, status ugroženih staništa i vrsta može se definirati jednom od tri osnovne kategorije stanja: rast, pad ili stabilnost. Kod promjene broja jedinki određene vrste nužno je analizirati uzroke takvog trenda, kao i sklop veza koje ta vrsta ostvaruje u određenom staništu s ciljem planiranja aktivnosti nužnih za zaustavljanje procesa koji dovode do neuravnoteženosti ekosustava. Kako područje parka obiluje brojnim te raznovrsnim morskim i kopnenim staništima, provedba praćenja stanja svih ugroženih područja i vrsta, kako onih definiranih EU ekološkom mrežom tako i onih od osobite važnosti za područje Parka, znatno će utjecati na zahtjeve kadrovske i materijalne opremljenosti JUNP-a. S obzirom na nepravovremenost nacionalnih institucionalnih okvira zaduženih za izradu protokola praćenja stanja, te time uzrokovanu nemogućnost sagledavanja svih posljedica koje će ti protokoli imati na model upravljanja zaštićenim područjima, trenutno nije moguće dati preporuke za dostizanje materijalne i kadrovske opremljenosti JUNP-a. Kako bi se osigurao pravovremeni pristup informacijama i usporedna prilagodba JUNP-a na procese koji će uslijediti primjenom protokola praćenja stanja sukladno europskim i nacionalnim okvirima zaštite, nužno je osigurati izravnu suradnju ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima i nadležnih upravnih tijela. 29

1.1. ISTRAŽIVANJA, INVENTARIZACIJA I PRAĆENJE STANJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

PV-IS-03 I.

PRAĆENJE STANJA NATURA 2000 VRSTA I STANIŠTA

KRATKI OPIS Sustav praćenja stanja obuhvaća provedbu niza Protokola za praćenje ugroženih i zaštićenih vrsta i staništa sukladno uredbi o ekološkoj mreži NATURA 2000. JUNP Mljet izradom Plana upravljana predviđa detaljne aktivnosti za provedbu praćenja stanja zaštićenih vrsta i staništa, s alokacijama potrebnih sredstava, nivoa materijalne opremljenosti i broja obučenog stručnog kadra. Praćenje stanja referira se na vrijednost “nultog stanja” dobivenog kroz postupak provedbe inventarizacije na području Parka. Praćenje stanja vrsta i staništa provodi se temeljem Programa praćenja stanja koje izrađuje stručna služba JUNP-a u uskoj suradnji s nadležnim državnim institucijama. CILJEVI Unaprjeđenje zaštite prirodnih vrijednosti Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

III. III.a

III.b

PROGRAMSKA AKTIVNOST Izrada Programa Program praćenja stanja izrađuje se u sklopu redovitih aktivnosti JUNP-a. Programom se postavljaju okviri za provedbu specifičnih ciljeva očuvanja vrste ili staništa, te se definira materijalna i kadrovska opremljenost za provedbu monitoringa propisanog uredbom o ekološkoj mreži Natura 2000: Vrste NATURA 2000: Kopnena kornjača / Testudo hermanni Jelenak / Lucanus cervus Sivi sokol / Falco peregrinus Sredozemni galeb / Larus audounii Morski vranac / Phalacrocorax aristotelis desmarestii Staništa NATURA 2000: Vazdazelene šume česmine Termo-mediteranske grmolike formacije s Euphorbia dendroides Mediteranske šume endemičnih borova, Obalne lagune Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje Špilje i jame zatvorene za javnost, Naselja posidonije Velike plitke uvale i zaljevi , Grebeni, Mediteranske povremene lokve Stijene i strmci mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama Limonium spp. Mediteranske makije u kojima dominiraju borovice Juniperus spp. Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypoditea Šume divlje masline i rogača, Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom Provedba Programa Zbog nedostatka informacija nije moguće izraditi smjernice za provedbu programa.

IV.

V.

PROCJENA TROŠKOVA Okvirni troškovi mogu se procijeniti tek po donošenju protokola i Programa praćenja stanja vrsta i staništa. PROJEKTNI PARTNERI JUNP, DZZP, OCD, Volonteri 30

PRIRODNE VRIJEDNOSTI


1.1. ISTRAŽIVANJA, INVENTARIZACIJA I PRAĆENJE STANJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

PRAĆENJE STANJA OSTALIH VRSTA I STANIŠTA NA ZAŠTIĆENOM PODRUČJU I.

PV-IS-04

KRATKI OPIS Sustav praćenja stanja ostalih vrsta i staništa na području NP Mljet obuhvaća izradu protokola, uspostavljanje i provedbu praćenja stanja važnih čimbenika bioraznolikosti zaštićenog područja. To se posebice odnosi na zaštićene vrste i staništa koje nisu uključene u sustav praćenja temeljem uredbe o ekološkoj mreži Natura 2000. Praćenje stanja referira se na vrijednost “nultog ili početnog stanja” dobivenog kroz postupak provedbe inventarizacije bioraznolikosti na području Parka. Praćenje stanja provodi se temeljem Programa praćenja stanja koje izrađuje stručna služba JUNP-a u uskoj suradnji s nadležnim državnim institucijama. CILJEVI Unaprjeđenje zaštite prirodnih vrijednosti Unaprjeđenje upravljanja područjem NP Mljet

II.

III. III.a

III.b

PROGRAMSKA AKTIVNOST Izrada Programa Planom praćenja stanja postavljaju se okviri za provedbu specifičnih ciljeva očuvanja vrste ili staništa , te se definira materijalna i kadrovska opremljenost za provedbu monitoringa vrsta i staništa pod nacionalnom zaštitom i/ili specifičnih za područje NP Mljet, poput endemskih vrsta biljaka: Jadranska rumenica, Dubrovačka zečina, Kratkoprugasti kokotić, Savitljiva mrižica, Jadranski lastavičnjak, Buhač, Orhideje kokice.... endemski kopneni beskralježnjaci poput: Gobancov podzemljar, Krileova mrvica, Mljetska travunija... strogo zaštićenih kopenih kralježnjaka: Crvenokljuna čigra, škanjac osaš, šumska sova, velika ušara, dugokrili pršnjak... strogo zaštićene gljive i lišajevi: Stepska uklenjača, sitnosporna besjajnica, mala besjajnica, Fuscopannaria saubinetii... zaštićene i ugrožene ribe koštunjače: Kirnja,drozd, cipal bataš... endemski i kritično ugroženi koralji: Busenasti koralj, crni koralj, crveni koralj, granati koralj, velika voskovica .... endemski i značajni školjkaši : Plemenita periska, populacija jakobovih kapica u Velikom jezeru Provedba Programa Zbog nedostatka informacija nije moguće izraditi smjernice za provedbu programa.

IV.

V.

PROCJENA TROŠKOVA Okvirni troškovi mogu se procijeniti tek po donošenju protokola i Programa praćenja stanja vrsta i staništa. PROJEKTNI PARTNERI JUNP, DZZP, OCD

PRIRODNE VRIJEDNOSTI

MORSKA TRAVA / Posidonia oceanica, DETALJ 31

32


1.2.

AKTIVNA ZAŠTITA I UPRAVLJANJE PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA �

KRATKI OPIS Aktivnim upravljanjem u sklopu zaštite prirode postižu se specifični ciljevi očuvanja prirodnih vrijednosti definiranih od strane stručnih službi JUNP-a. Aktivno upravljanje odnosi se na provođenje aktivnosti vezanih uz održavanje zaštićenih vrsta i staništa prema situacijama na terenu, izvještajima temeljenim na istražnim radovima i monitoringu vrsta i staništa.

CILJEVI Unaprjeđenje zaštite prirodnih vrijednosti

Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama. �

PROGRAMSKE KARTICE Regulacija stanja vrsta i staništa· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Povratak staništa u prvobitno stanje · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Čišćenje staništa i ugroženih područja· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Razvoj programa poticaja poljoprivrednih aktivnosti · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

34

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

SMJERNICE ZA PLANIRANJE PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje upravljanja područjem NP Mljet


1.2. AKTIVNA ZAŠTITA I UPRAVLJANJE PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA

SMJERNICE ZA PROVEDBU MJERA AKTIVNOG UPRAVLJANJE STANIŠTIMA I VRSTAMA Očuvanje prirodnih vrijednosti i bioraznolikosti područja podrazumijeva provođenje aktivnosti praćenja stanja staništa i vrsta. Redovito provođenje nadzora stanja pravovremeno ukazuje na promjene statusa ugroženih staništa i vrsta na području Nacionalnog parka. Temeljem tih zapažanja i usporedbom sa “nultim” stanjem utvrđenim inventarizacijom definiraju se mjere aktivnog upravljanja vrstama i staništima. Aktivno upravljanje obuhvaća niz različitih mjera koje provodi JUNP kroz rad nadzornih i stručnih službi te niza vanjskih suradnika, a s ciljem sprečavanja nepovoljnih utjecaja na prirodu i okoliš. Mjere aktivnog upravljanja uključuju radnje poput provođenja aktivnosti koje dovode do smanjenja ili povećanja određene populacije, te regulacije uzroka degradacije određenog staništa. Trenutno su jasno uočljivi problemi sukcesije površina koje su se tradicionalno koristile kao poljoprivredna zemljišta. Nadalje, od morskih staništa ugrožene su livade Posidonie oceanice a za čije se očuvanje predlaže uvođenje mjera regulacije pomorskog prometa i uvođenje režima provođenja aktivnosti na području akvatorija NP, te staništa na morskoj obali koja su izložena nepovoljnim utjecajima naplavljenog otpada. Aktivno upravljanje vrstama i staništima , odnosi se i na regulaciju populacije invazivnih, domesticiranih i ugroženih vrsta, pri čemu veliki problem predstavlja povećanje alohtone populacije malog indijskog mungosa te divljih svinja i koza. Inventarizacija i praćenje stanja osnovni su alati pri kontroli stanja populacija ugroženih vrsta, te je pritom je potrebno provoditi praćenje stanje za sve ugrožene vrste i staništa koje predstavljaju srž bioraznolikosti područja Parka.

1.2. AKTIVNA ZAŠTITA I UPRAVLJANJE PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA

PV-AU-01 I.

REGULACIJA STANJA VRSTA I STANIŠTA

KRATKI OPIS Regulacija stanja životinjskih i biljnih vrsta odnosi se na aktivnosti koje proizlaze iz rezultata praćenja stanja nad vrstama i staništima, te uočenim promjenama u odnosu na takozvano nulto stanje utvrđeno inventarizacijom. CILJEVI Unaprjeđenje zaštite prirodnih vrijednsti

II. III. III.a

� �

PROGRAMSKA AKTIVNOST Izrada Programa Regulacija stanja kopnenih te morskih vrsta i staništa provodi se aktivnim mjerama upravljanja postavljenih u svrhu ostvarenja specifičnih ciljeva zaštite prirode definiranih od strane stručnih tijela JUNP-a i nadležnih državnih tijela. Mjere aktivnog upravljanja staništima i vrstama defiiraju se Programom regulacije koji se izrađuje u sklopu redovitih aktivnosti JUNP-a, a definira sljedeće aktivnosti: Regulacija invazivnih i štetnih vrsta na području NP Mljet i ostatku otoka, a što se posebice odnosi na kontrolu populacije indijskog mungosa i štakora, te grozdaste kaulerpe u zoni podmorja parka; Uspostavljanje i provođenje protokola za zbrinjavanje ozlijeđenih životinja, a što se posebice odnosi na zbrinjavanje ozlijeđenih ptica i velikih morskih kralježnjaka; Regulacija populacije divljači kroz izradu Plana zaštite divljači i uspostavljanje suradnje s lovačkim društvima radi provedbe sanitarnog izlova divljih svinja i koza; Kontrola populacije domesticiranih životinja i edukacija lokalnog stanovništva; Održavanje površina polja na razini travnjaka radi suzbijanja sukcesije kroz aktivnosti redovite košnje i sječe, i to razvojem modela poticaja lokalnog stanovništva ili otkupom te održavanjem zemljišta; Kontrola stanja ribljeg fonda kroz provedbu pojačanih aktivnosti dnevnog i noćnog nadzora nad akvatorijem NP.

III.b Provedba Programa Po izradi Programa potrebno je pristupiti izradi potrebne planske i druge dokumentacije za realizaciju Programa. Vrsta i opseg zahvata koje je potrebno provesti za uspješno provođenje programa mogu se definirati tek po njegovoj izradi. IV. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade potrebnih programa i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju aktivnosti. Godišnji troškovi provedbe programa V. PROJEKTNI PARTNERI JUNP, DZZP, OCD

250.000,00 kn

SUKCESIJA ŠUMA NAD POLJOPRIVREDNIM PODRUČJIMA NA PROSTORU NP MLJET

PRIRODNE VRIJEDNOSTI

35

36

PRIRODNE VRIJEDNOSTI


1.2. AKTIVNA ZAŠTITA I UPRAVLJANJE PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA

POVRATAK STANIŠTA U PRVOBITNO STANJE I.

KRATKI OPIS Povratak u prvobitno stanje staništa podrazumijeva aktivnosti kojima se određeni degradirani dio zaštićenog područja rekonstruira u prvobitno ili prihvatljivo stanje s aspekta funkcioniranja ekosustava i održavanja određenog stupnja bioraznoliokosti. Ovisno o ocjenama nadležnih službi navedeni radovi se prvenstveno odnose na uklanjanje ilegalnih intervencija u prostoru Parka, poput ilegalnih prometnica i nereguliranih intervencija na obalnim linijama akvatorija JUNP-a. CILJEVI Unaprjeđenje upravljanja zaštićenim područjem Unaprjeđenje zaštite prirodnih vrijednosti

II.

III. III.a

III.b

IV.

V.

PV-AU-02

PROGRAMSKE SMJERNICE Izrada Programa Programom povratka staništa u provobitno stanje potrebno je definirati ciljeve i aktivnosti programa, uz prikaz financijskih i kadrovskih opterećenja koja slijede provedbom Programa. Programom je potrebno obuhvatiti sljedeće interesne aktivnosti: Rekonstrukcija šumskih staništa Potrebno je izvršiti detaljnu analizu utjecaja neprimjerenih intervencija u zoni šumskih staništa na području JUNP-a i donijeti mjere rekonstrukcije staništa u izvorno stanje, a kroz izradu odgovarajućih Planova. To se primjerice odnosi na regulaciju makadamske prometnice probijene kroz šumsko stanište na relaciji Sikjerica - Pomena. Prilikom provedbe postupka povrataka staništa u prvobitno ili prihvatljivo stanje provode se mjere uklanjanja elemenata antropogenog utjecaja na šumska staništa (skidanje kolničkog zastora, uklanjanje zidova i sl...) i osiguranje preduvjeta za ponovno širenje i funkcionalnost odgovarajućeg šumskog staništa. Rekonstrukcija obalnih i morskih staništa Na degradiranim dijelovima obalne linije potrebno je uklopiti ilegalne intervencije koje utječu na razvoj staništa i život pojedinih vrsta. Jednako je potrebno napraviti detaljnu analizu podmorja NP Mljet i obaviti uklanjanje elemenata koji dovode do ugroze staništa ili rasprostranjenosti vrsta, te osigurati preduvjete za povratak staništa u prihvatljivo ili prvobitno stanje. Prethodno mjerama potrebno je odrediti Plan s kratkoročnim i dugoročnim mjerama. Provedba Programa Po izradi Programa potrebno je pristupiti izradi potrebne planske i druge dokumentacije za realizaciju Programa. Vrsta i opseg zahvata koje je potrebno provesti za uspješno provođenje programa mogu se definirati tek po njegovoj izradi. PROCJENA TROŠKOVA Okvirni troškovi mogu se procijeniti tek po izradi detaljnih analiza i donošenju Programa povratka staništa u prvobitno stanje. PROJEKTNI PARTNERI JUNP, DZZP, OCD

PRIRODNE VRIJEDNOSTI

MORSKA TRAVA / Posidonia oceanica, DETALJ 37

38


1.2. AKTIVNA ZAŠTITA I UPRAVLJANJE PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA

SMJERNICE ZA PROVEDBU AKTIVNOSTI ČIŠĆENJA PODRUČJA NACIONALNOG PARKA Provođenje akcija čišćenja obuhvaća sve aktivnosti kojima se obalna i morska staništa na području Nacionalnog parka vraćaju u prihvatljivo ili “nulto” stanje, a kroz mjere redovitog i pojačanog uklanjanja svih vrsta otpada. Većina akcija čišćenja odnosi se na saniranje štete koja je nastala kao posljedica ljudskih aktivnosti. Treba se uzeti u obzir da se organizacija akcija čišćenja djelomično odvija kao redovita aktivnost koju obavljaju djelatnici JUNP a djelomično i kao edukacijska aktivnost u koju se uključuju udruge za zaštitu prirode, ronilačka i speleološka društva, volonteri, lokalno stanovništvo i posjetitelji... Izvanredne aktivnosti čišćenja područja Parka obuhvaćaju godišnje akcije čišćenje nakon većih nanosa otpada ili čišćenja uslijed havarija nastalih na području akvatorija zaštićenog područja. Glavni problemi ugroze obalnih i morskih staništa područja Nacionalnog parka vezani su uz naplavljivanje otpada donesenog morskim strujama s područja jugoistočnog Jadrana. Posljedično najugroženija je južna strana otoka. U tu svrhu izgrađena je morska brana Soline koja zaustavlja veći dio krutog otpada nošenog morskim strujama u Veliko Malo jezero. Unatoč tome određena količina otpada uspijeva ući u područje temeljnog fenomena Jezera i zadržavati se na uvalama i stjenovitim dijelovima obale. Uz negativan estetski dojam, otpad šteti vrstama i staništima koje obitavaju unutar Malog i Velikog jezera te stoga zahtijevaju konstantno održavanje. Planiranim poboljšanjem morske brane u sklopu redovitog održavanja namjerava se smanjiti količina otpada koji uspijeva ući u područje temeljnog fenomena. Za sprječavanja širenja havarije na području akvatorija, JUNP je opremljen montažnom branom. Nadalje, znatni su problemi koji se pojavljuju u uvalama Polače i Pomena zbog nepoštovanja pravila ponašanja od strane nautičara i zbog ostalih neadekvatnih praksi odlaganja otpada, te neučinkovite provedbe nadzora zaštićenog područja od strane JUNP-a. Edukacija, upozorenja i u konačnici uvođenje sustava naplate strožih kazni kroz dopunu zakonodavnog okvira, mogu utjecati na dugoročno rješenje ovog problema.

1.2. AKTIVNA ZAŠTITA I UPRAVLJANJE PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA

PV-AU-03 I.

KRATKI OPIS Čišćenje staništa i ugroženih područja planira se sukladno vrsti ugroze i onečišćenja, tipu staništa i tehničkim zahtjevima koji proizlaze iz pristupa istim. Nadalje, organizacija svake akcije čišćenja određuje prijedlog suradnje sa udrugama i društvima koja mogu pomoći uspješnijem obavljanju aktivnosti. Suradnja sa širom zajednicom prilikom provođenja programa čišćenja ujedno je i edukacijska aktivnost koja prevenira nastanak nepovoljnih utjecaja na okoliš. CILJEVI Unaprjeđenje zaštite prirodnih vrijednosti Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

II.

III. III.a

III.b

IV.

V.

ČIŠĆENJE STANIŠTA I UGROŽENIH PODRUČJA

PROGRAMSKE SMJERNICE Izrada Programa Programom čišćenja staništa i ugroženih područja potrebno je definirati ciljeve i aktivnosti programa, uz prikaz financijskih i kadrovskih opterećenja koja slijede provedbom Programa. Programom je potrebno obuhvatiti sljedeće interesne aktivnosti: Čišćenje špiljskih staništa Čišćenje špiljskih staništa zahtijeva korištenje specijalizirane opreme za kretanje nepristupačnim terenom te je zbog toga nužna suradnja sa speleološkim društvima ili osposobljenim vanjskim suradnicima. Čišćenje podmorja Čišćenje morskih staništa zahtijeva korištenje specijalizirane ronilačke opreme te je zbog toga nužna suradnja sa lokalnim ronilačkim društvom ili osposobljenim vanjskim suradnicima. Sezonsko čišćenje obale Sezonsko čišćenje obale uključuje sakupljanje otpada koje morska struja nanosi na obale i u Jezera, kao i čišćenje zaljeva od otpada preostalog od posjetitelja nautičara. Moguće je organiziranje edukativnih akcija čišćenja u suradnji sa udrugama za zaštitu okoliša te volonterima, posjetiteljima i lokalnim stanovništvom. Provedba Programa Po izradi Programa potrebno je pristupiti izradi potrebne planske i druge dokumentacije za realizaciju Programa. Vrsta i opseg zahvata koje je potrebno provesti za uspješno provođenje programa mogu se definirati tek po njegovoj izradi. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade potrebnih programa i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju aktivnosti. Godišnji troškovi provedbe programa PROJEKTNI PARTNERI JUNP, OCD, Volonteri

250.000,00 kn

LOKACIJE UGROŽENE OD OŠTEĆENJA IZAZVANOG NAKUPLJANJEM OTPADA TE NEDOPUŠTENIM INTERVENCIJAMA

PRIRODNE VRIJEDNOSTI

39

40

PRIRODNE VRIJEDNOSTI


1.2. AKTIVNA ZAŠTITA I UPRAVLJANJE PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA

SMJERNICE ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM UVOĐENJEM SUSTAVA POTICAJA Sustav poticaja zamišljen je kao alat aktivnog upravljanja kojim se u suradnji sa korisnicima prostora Nacionalnog parka stvaraju uvjeti za provođenje praksi koje potiču održavanje sveukupne bioraznolikosti zaštićenog područja te stvaranje temelja za pružanje kvalitetnih usluga posljetiteljima. Kreiranje programa financijskih poticaja mora biti transparentno i u skladu sa pozitivnim propisima vezanim uz rad javnih ustanova. Ciljani korisnici moraju pravodobno biti obaviješteni o načinu provođenja određenog poticajnog programa kao i općim ciljevima istog. U sustavu poticaja lokalno stanovništvo preuzima ulogu aktivnog partnera pri obavljanju određenih djelatnosti u kojima je uz financijsku komponentu naglašen aspekt i očuvanje bioraznolikosti i promicanje vrijednosti područja Nacionalnog parka. Kako bi se isključivo financijska komponenta mogla pokazati kao nedovoljan poticaj za privlačenje lokalnog stanovništva na korištenje opisanih mjera, nužno je informirati i educirati stanovništvo o dobrobitima sinergijskog djelovanja ostvarenja ciljeva za koje se brine javna ustanova i kvalitete života svih korisnika prostora Nacionalnog parka. Radionice i predavanja pružaju stručnu podršku određenom programu i osiguravaju visoku informiranost, međusobni dijalog a time i kvalitetnu provedbu predviđenih mjera. Navedeni poticaji se odnose na ekološki uzgoj poljoprivrednih sorti i obnovi stočarstava, a provode se kroz godišnji Program provođenja poticaja izrađenog od strane JUNP-a. Planom se trebaju definirati aktivnosti koje se potiču, provedbene mjere i uvjeti korištenja poticaja za sve prihvatljive korisnike programa. Sastavni dio Programa su i kriteriji vrednovanja prihvatljivih korisnika, aktivnosti i troškova, a s obzirom na zadani cilj. Primjerice, potpore se definiraju prema veličini poljoprivrednog zemljišta, vrstama koje se uzgajaju, površini prekrivenoj travnjačkim staništem i slično. Programe poticaja stručna služba JUNP-a može razvijati u suradnji s Poljoprivrednom savjetodavnom službom. Usporedo s razvojem Programa za poticanje poljoprivredne proizvodnje, razvoja stočarstva, unaprjeđenja turističke ponude i sveukupne posjetiteljske infrastrukture potrebno je uspostaviti i sustav dodjeljivanja oznake izvorne kvalitete NP Mljet. Registracijom i zaštitom oznake izvornosti mljetskog proizvoda podiže se vrijednost pružanja usluge i proizvoda, što izravno doprinosi poboljšanju osnovnih djelatnosti Nacionalnog parka i lokalnih proizvođača. Poticanjem proizvodnje pod registriranom markom “NP Mljet” dodatno se doprinosi održivom razvoju ruralnih područja i jačanju turističku ponude. Detaljniji opis sustava uvođenja registrirane oznake kvalitete dan je u poglavlju Upravljanja JU.

1.2. AKTIVNA ZAŠTITA I UPRAVLJANJE PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA

PV-AU-04 I.

III. III.a

III.b

V.

PRIRODNE VRIJEDNOSTI

41

KRATKI OPIS Uvođenje sustava poticaja financijskim stimulacijama lokalno stanovništvo usmjerava na održiv način obavljanja poljoprivrednih, ugostiteljskih i ostalih prihvatljivih gospodarskih djelatnosti. Zbog širine spektra djelatnosti razvijaju se programi poticaja sa specifičnim ciljevima. CILJEVI Unaprjeđenje zaštite prirodnih vrijednosti Unaprjeđenje ekonomskih aktivnosti Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

IV.

RAZVOJ PROGRAMA POTICAJA POLJOPRIVREDNIH AKTIVNOSTI

PROGRAMSKA AKTIVNOST Izrada Programa Programom poticaja potrebno je definirati ciljeve i aktivnosti programa, uz prikaz financijskih i kadrovskih opterećenja koja slijede provedbom Programa. Programom je potrebno obuhvatiti sljedeće interesne aktivnosti: Poticaji za bavljenje ekološkom poljoprivredom Poticajima se definiraju vrste tradicionalnih i prihvatljivih kultivara, način obrade zemljišta, obnova tradicionalnih suhozida u zoni poljoprivrednih zemljišta, te se uvodi stroga kontrola nad primjenom dodataka za poboljšanje poljoprivrednog prinosa. Poticaji za bavljenje stočarstvom Stočarstvo sa svojim aktivnostima direktno utječe na obnovu i zaštitu travnjačkih površina, te se potiču uzgajanje i ispaša autohtonih pasmina. Poticaji za proizvodnju proizvoda s oznakom izvorne kvalitete NP Mljet® Uspostavljanjem oznake izvorne kvalitete NP Mljet® potiče se gospodarska aktivnost lokalnog stanovništva. Proizvodi se kreću od suvenira, pružanja ugostiteljskih usluga pa do prehrambenih artikala izvornog porijekla s područja Nacionalnog parka i ostatka otoka Mljeta. Poticaji za navednu mjeru dodjele oznake kvalitete detaljno su objašnjeni u poglavlju Upravljanja. Provedba Programa Po izradi Programa potrebno je pristupiti izradi potrebne planske i druge dokumentacije za realizaciju Programa. Vrsta i opseg zahvata koje je potrebno provesti za uspješno provođenje programa mogu se definirati tek po njegovoj izradi. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade potrebnih programa i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju aktivnosti. Godišnji troškovi provedbe programa PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Ministarstvo poljoprivrede, Poljoprivredna savjetodavna služba

42

400.000,00 kn

PRIRODNE VRIJEDNOSTI


1.3.

ULOGA NACIONALNOG PARKA PRI UPRAVLJANJU EKOLOŠKOM MREŽOM �

KRATKI OPIS Preuzimanje uloge u ostvarenju intenzivnije suradnje JUNP Mljet s ostalim zaštićenim područjima u neposrednom okruženju Parka, a s ciljem osiguranja provedbe mjera uredbe ekološke mreže NATURA 2000. Programskom i operativnom suradnjom s javnim ustanovama koje upravljaju bliskim zaštićenim područjima postiže se šira zona utjecaja Nacionalnog parka koji svojim iskustvima i pozitivnim praksama podiže ukupnu razinu zaštite ugroženih vrsta i staništa. Suradnjom se potiče diskusija o formiranju modela zaštite prostora s različitim institucionalnim ingerencijama i nivoima zaštite, a koji su de facto povezani jedinstvenom ekološkom mrežom Natura 2000..

CILJEVI Unaprjeđenje zaštite prirodnih vrijednosti

Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama. �

PROGRAMSKE KARTICE Ekološka zona Mljet-Lastovo-Korčula -Pelješac · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

44

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

SMJERNICE ZA PLANIRANJE PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje upravljanja područjem NP Mljet


ULOGA NACIONALNOG PARKA PRI UPRAVLJANJU EKOLOŠKOM MREŽOM

SKLOP ZAŠTIĆENIH PRIRODNIH VRIJEDNOSTI Nacionalni park Mljet dio je šireg sklopa zaštićenih područja, kako onih na nacionalnom nivou kroz institucionalnu suradnju zaštićenih područja pod vodstvom resornog ministarstva, ali tako i na europskom nivou kroz provedbu mjera ekološke mreže NATURA 2000. Zoniranjem područja ekološke mreže stvaraju se sklopovi zaštićenih područja koji dijele slične karakteristike prirodnih datosti i čine jedinstvene ekološke cjeline. Slijedom toga nameće se i potreba za razmjenu iskustava upravljanja zaštićenim područjem i uspostavom dugoročnog Programa suradnje sa zajedničkim ciljem osiguranja zaštite prirodnih vrijednosti. U neposrednoj blizini područja NP Mljet, nalazi se više važnih zaštićenih područja i lokaliteta koji su prostorno povezani najvećim POVS područjem (Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove) na hrvatskom dijelu Jadrana. Time se može reći kako prostor PP Lastovskog otočja, dijelovi Korčule, Pelješca i NP Mljet čine jedinstvenu ekološku cjelinu. Tako se zona Mljetskog i Lastovskog kanala, koja povezuje ostala područja, prostire na površini od oko 110.000 ha, te se radi o jednom o važnijih područja za hranjenje i razmnožavanje dobrog dupina u Jadranu. Potreba za suradnjom sa ostalim zaštićenim područjima proizlazi i djelomično iz potrebe uspostave protokola praćenja stanja vrsta, a za čiju kvalitetnu provedbu je zasigurno potrebno provoditi aktivnosti i izvan granica akvatorija Parka. U tom smislu za pretpostaviti je kako će se nadzor vrsta vršiti i na većem području od trenutno zakonski definiranog. Uspostavljanje suradnje i razmjene iskustava je na taj način mogućnost unaprjeđenja modela upravljanja i provođenja mjera zaštite. Na samom otoku Mljetu, osim jugozapadnog dijela koji je određen kao zaštićeno područje nacionalne važnosti, nalaze se lokaliteti mreže NATURE 2000, a kojima upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenih vrijednosti DNŽ. U svrhu sagledavanja cjelokupnih odrednica biološke raznolikosti i logike ekosustava područja otoka, predlaže se uspostavljanje trajne programske suradnje s županijskom ustanovom. Osnove suradnje tiču se svih lokaliteta na kopnenom dijelu otoka Mljeta kao i morskom zaštićenom području. Park prirode Lastovsko otočje, sa kopnenim dijelovima i akvatorijem nalazi se zapadno od Nacionalnog parka Mljet. Iako je po pravnoj definiciji park prirode niži rang zaštite prostora u kojoj je dopušten veći broj antropogenih aktivnosti, predmet suradnje između PP i NP može biti razmjena znanja u regulaciji nautičkog turizma, a koja je nedavno provedena u akvatoriju Lastovskog otočja. Zaključno, programskom i operativnom suradnjom s javnim ustanovama koje upravljaju bliskim zaštićenim područjima, osigurat će povećana ukupna razina zaštite ugroženih vrsta i staništa. Za potrebe jedinstvenog upravljanja i koordinacije mjera zaštite prirode potrebno je osigurati intenzivnu razmjenu informacija i znanja, kroz kreiranje zajedničkih programa i projekata.

ULOGA NACIONALNOG PARKA PRI UPRAVLJANJU EKOLOŠKOM MREŽOM

PV-NA-01 I.

KRATKI OPIS Proširenje djelatnosti zaštite i nadzora područja Nacionalnog parka ostvaruje se nizom suradnji sa zaštićenim područjima po pitanjima koja se tiču preklapanja djelatnosti zaštite, istraživanja i nadzora zaštićenih vrsta i staništa. Aktivnosti uključuju zajednički nadzor vrsta i staništa od interesa, te organizaciju zajedničkih projekata i programa. CILJEVI Unaprjeđenje zaštite prirodnih vrijednosti Unaprjeđenje upravljanja područjem NP Mljet

II.

III. III.a �

III.b

IV.

V.

EKOLOŠKA ZONA MLJET-LASTOVO-KORČULA-PELJEŠAC

PROGRAMSKA AKTIVNOST Izrada Programa Suradnja sa Parkom prirode Lastovo Suradnja sa PP po pitanju zaštite vrsta i staništa koja su zajednička na zaštićenim područjima. Razvoj programa razmjene nadzornika s ciljem edukacije stručnog kadra. Suradnja sa JU za upravljanje zaštićenih vrijednosti Dubrovačko-neretvanske županije Suradnja sa javnom ustanovom zaduženom za očuvanje zaštićenih područja iz mreže NATURA 2000 prema vrstama i staništima koje se proširuju izvan granica obuhvata Nacionalnog parka. Suradnja uključuje međusobnu logističku i kadrovsku suradnju po pitanjima nadzora pojedinih staništa i vrsta. Provedba Programa Po izradi Programa potrebno je pristupiti izradi potrebne planske i druge dokumentacije za realizaciju Programa. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: Okvirni troškovi mogu se procijeniti tek po izradi zajedničkih Programa i mjera za provođenja istog. PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JU DNŽ, JU PP Lastovsko otočje, DZZP

POP POVS PARK PRIRODE LASTOVO NACIONALNI PARK MLJET

EKOLOŠKA ZONA MLJET-LASTOVO-KORČULA-PELJEŠAC

PRIRODNE VRIJEDNOSTI

45

46

PRIRODNE VRIJEDNOSTI


OČUVANJE I ZAŠTITA KULTURNE BAŠTINE I KRAJOBRAZA DEFINICIJA I ORGANIZACIJA PROJEKATA

2.2. ARHEOLOŠKA ZONA POLAČE Istražni radovi kopnenih lokaliteta Polača Konzervacija kopnenih lokaliteta Polača Interpretacija kopnenih lokaliteta Polača Hidroarheološko rekognosciranje uvale Polače Hidroarheološki istražni radovi u uvali Polače In situ prezentacija hidroarheološkog lokaliteta Polače Restauracija hidroarheoloških nalaza iz uvale Polače

2.5. TRADICIJSKE MATRICE NASELJA I GOSPODARSKI SKLOPOVI Program obnove tradicijske matrice naselja Goveđari Program obnove gospodarskih građevina tradicijske poljoprivrede

2.7. KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI Izrada Krajobrazne osnove NP Mljet

2.6. NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA Program zaštite i očuvanja povijesne nematerijalne kulturne baštine 2.4. OTOČIĆ SVETE MARIJE Istražni radovi na otočiću Sv. Marije Obnova i opremanje građevina na otočiću Sv. Marije Uređenje okoliša i osnovna interpretacija lokaliteta na otočiću Sv. Marije

2.1. PRAPOVIJESNI LOKALITETI I ZONE Prapovijesne gradine Špilje i jame Arheološke zone i lokaliteti sa gomilama ili grobovima 2.3. HIDROARHEOLOŠKI LOKALITETI Hidroarheološko rekognosciranje Hidroarheološki istražni radovi In situ prezentacija hidroarheoloških lokaliteta Restauracija hidroarheoloških nalaza


2.1.

PRAPOVIJESNI LOKALITETI I ZONE �

KRATKI OPIS Rekognosciranje, valorizacija, konzerviranje i prezentacija prapovijesnih nalazišta, koja se prema vrsti dijele na prapovijesne gradine, špilje odnosno jame i arheološke zone i lokalitete sa gomilama i grobovima.

CILJEVI Unaprjeđenje i očuvanje kulturne baštine

Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama. �

PROGRAMSKE KARTICE Prapovijesne gradine · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Špilje i jame · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Arheološke zone i lokaliteti sa gomilama ili grobovima · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

50

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

SMJERNICE ZA PLANIRANJE PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture


2.1. PRAPOVIJESNI LOKALITETI I ZONE

2.1. PRAPOVIJESNI LOKALITETI I ZONE

SMJERNICE ZA OČUVANJE I UNAPRJEĐENJE PRAPOVIJESNIH LOKALITETA I ZONA Da bi se očuvala i prezentirala prapovijesna kulturna baština, potrebno je obaviti detaljan terenski pregled (rekognosciranje) čitavog područja Parka, s naglaskom na sve potvrđene i potencijalne lokacije. Postojanje i lokaciju Malog gradca treba tek potvrditi rekognosciranjem, jer postoje konfliktne informacije o njegovom postojanju. Prema Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku, Mali Gradac bi mogao biti jedan od bezimenih sjevernih izdanaka Velikog Graca ili bezimena kota južno od Brakove Glavice. Nadalje, potrebno je obaviti istražne arheološke radove u nalazištima sa istraživačkim potencijalom, koja će se moći odrediti nakon obavljenog rekognosciranja. Po završetku istražnih radova, na određenim nalazištima provest će se daljnji arheološki radovi, konzervacija i prezentacija. Također je potrebno verificirati nomenklaturu i točne lokacije nalazišta zbog međusobne neusklađenosti dosadašnje stručne literature i prostornih planova. Na preglednoj karti dane su lokacije prapovijesnih lokaliteta i zona, podijeljene u dvije grupe: potvrđena nalazišta i potencijalna nalazišta - prema informacijama kojima raspolaže Konzervatorski odjel u Dubrovniku. Pošto sveukupna prapovijesna baština do sada nije sustavno kartirana, lokacije nalazišta koje su ovdje dane treba uzeti s rezervom, do provedbe rekognosciranja. Prapovijesna kulturna baština predstavljena je kroz tri tipološke grupe: prapovijesne gradine, špilje odnosno jame te arheološke zone i lokaliteti sa gomilama ili grobovima.

POTVRĐENE PRAPOVIJESNE GRADINE: 1 - VELIKI DESAJDUB 2 - DONJI GRADAC 3 - GORNJI GRADAC 4 - VILIN GRADAC 5 - VELIKI GRADAC 6 - MONTOKUC 7 - SLADIN GRADAC POTVRĐENE ARHEOLOŠKE ZONE: 8 - POLJE POMJENTA POTENCIJALNE ARHEOLOŠKE ZONE: 9 - KNEŽE POLJE 10 - POLAČNO POLJE POTENCIJALNE ARHEOLOŠKE ZONE SA OSTACIMA PRAPOVIJESNIH GOMILA: 11 - POLJE MALA POMA 12 - POLJE VELIKA POMA POTENCIJALNI PRAPOVIJESNI LOKALITETI S OSTACIMA KAMENIH GOMILA: 13 - GLAVICA - VELIKI MOST ŠPILJE - POTENCIJALNI ARHEOL. LOKALITETI: 14 - ŠPILJA NA SPILICAMA 15 - ŠPILJA KOD GOVEĐARA 16 - ŠPILJA KOD NEREZINOG DOLA POTENCIJALNE PRAPOVIJESNE GRADINE: 17 - GOMILE KOD MALE POME 18 - VELIKI PETRAL 19 - STRAŽICA - GLOGOVAC 20 - VELIKA POMINA GLAVICA

PRAPOVIJESNE GRADINE

KK-PP-01 I.

KRATKI OPIS Terenski pregled (rekognosciranje) prapovijesnih gradina na području Parka nakon čega će se odrediti nalazišta sa istraživačkim potencijalom. Istražni arheološki radovi na nalazištima sa utvrđenim istraživačkim potencijalom uz analizu uzoraka, dokumentiranje, obradu i restauraciju nalaza. Provedba daljnjih arheoloških istraživanja uz konzervaciju i prezentaciju odabranih nalazišta. CILJEVI Unaprjeđenje i očuvanje kulturne baštine Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

II.

III.

PROJEKTNA AKTIVNOST Rekognosciranje svih lokaliteta te istražni radovi na određenim lokalitetima, uz obradu i analizu nalaza te konzervaciju i prezentaciju nalazišta. Lokaliteti potvrđenih prapovijesnih gradina su sljedeći: Veliki Desajdub (tj. Gradina u Smriješcima ili Veliki Gradac) - Brdo Smriječica

Donji gradac - iznad uvale Tatinica - Bobovišta

Gornji gradac - iznad uvale Tatinica - Bobovišta

Vilin Gradac - jugoistočno iznad Oskorušnog dola

Veliki Gradac - iznad Velikog jezera

Montokuc - istočno od Velikog Graca

Sladin Gradac - Pristanište Lokaliteti potencijalnih prapovijesnih gradina su sljedeći:

18 11 20 12 19

IV.

17

2

15

1

3

10 8

5

9

7 6 13

4

14

V.

Gomile - istočno od polja Mala Poma

Veliki Petral - istočno od polja Mala Poma

Stražica - Glogovac - južno od jezera, sjeverno od Debele glavice

Velika Pomina glavica - između Velike Pome i Malog jezera PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Dani su troškovi za fazu rekognosciranja, a troškove istražnih arheoloških radova i daljnjih radova nije moguće procijeniti prije dovršetka rekognosciranja. Trošak smještaja prilikom terenskog rada nije uključen u cijenu. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, MKKO Dubrovnik, HRZ

420.000,00 kn

16

POTVRĐENA NALAZIŠTA POTENCIJALNA NALAZIŠTA

PREGLEDNA KARTA PRAPOVIJESNIH LOKALITETA I ZONA - IZVORI: MKKO DUBROVNIK

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

51

52

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI


2.1. PRAPOVIJESNI LOKALITETI I ZONE

2.1. PRAPOVIJESNI LOKALITETI I ZONE

KK-PP-02

ŠPILJE I JAME I.

II.

III.

IV.

V.

KK-PP-03

KRATKI OPIS Terenski pregled (rekognosciranje) špilja odnosno jama na području Parka nakon čega će se odrediti nalazišta sa istraživačkim potencijalom. Zatim provedba istražnih arheoloških radova na nalazištima sa utvrđenim istraživačkim potencijalom uz analizu uzoraka, dokumentiranje, obradu i restauraciju nalaza. Provedba daljnjih arheoloških istraživanja uz konzervaciju i prezentaciju odabranih nalazišta. CILJEVI Unaprjeđenje i očuvanje kulturne baštine Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

I.

PROJEKTNA AKTIVNOST Rekognosciranje svih lokaliteta te istražni radovi na određenim lokalitetima, uz obradu i analizu nalaza te konzervaciju i prezentaciju nalazišta. Potencijalni arheološki lokaliteti špilja su sljedeći: Špilja na Spilicama

III.

KRATKI OPIS Terenski pregled (rekognosciranje) arheoloških lokaliteta sa gomilama ili grobovima na području Parka nakon čega će se odrediti nalazišta sa istraživačkim potencijalom. Istražni arheološki radovi na nalazištima sa utvrđenim istraživačkim potencijalom uz analizu uzoraka, dokumentiranje, obradu i restauraciju nalaza. Provedba daljnjih arheoloških istraživanja uz konzervaciju i prezentaciju odabranih nalazišta. CILJEVI Unaprjeđenje i očuvanje kulturne baštine Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

II.

PROJEKTNA AKTIVNOST Rekognosciranje svih lokaliteta te istražni radovi na određenim lokalitetima, uz obradu i analizu nalaza te konzervaciju i prezentaciju nalazišta. Lokacije potvrđenih arheoloških zona su sljedeće: Polje Pomjenta - arheološka zona s ostacima prapovijesnih i antičkih grobova

Špilje kod Goveđara

Špilja nad uvalom Procjep - Crna Klada - Nerezini dol

Kneže polje

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Dani su troškovi rekognosciranja i istražnih arheoloških radova. Troškove daljnjih radova nije moguće procijeniti prije dovršetka rekognosciranja i istražnih arheoloških radova. Troškovi istražnih arheoloških radova računati su uz pretpostavku da će se istraživanja vršiti na dva lokaliteta. Trošak smještaja prilikom terenskog rada nije uključen u cijenu. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, MKKO Dubrovnik, HRZ

Polačno polje

Lokacije potencijalnih arheoloških zona su sljedeće:

Lokacije potencijalnih arheoloških zona s ostacima prapovijesnih gomila su sljedeće:

53

Polje Mala Poma

Polje Velika Poma Lokacija potencijalnog prapovijesnog lokaliteta s ostacima kamene gomile:

IV. 150.000,00 kn

V.

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

ARHEOLOŠKE ZONE I LOKALITETI SA GOMILAMA ILI GROBOVIMA

Glavica – Veliki most, južna strana PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Dani su troškovi za fazu rekognosciranja, a troškove istražnih arheoloških radova i daljnjih radova nije moguće procijeniti prije dovršetka rekognosciranja. Trošak smještaja prilikom terenskog rada nije uključen u cijenu. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, MKKO Dubrovnik, HRZ

54

220.000,00 kn

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI


2.2.

ARHEOLOŠKA ZONA POLAČE �

KRATKI OPIS Projekt zaštite i prezentacije arheološkog lokaliteta u Polačama u kopnenom dijelu se sastoji od antičkog rezidencijalnog kompleksa sa ostacima palače i objekata sakralne, stambene, gospodarske i fortifikacijske namjene te ranijeg naselja, a u podmorskom dijelu od antičke operativne obale i nasipa antičke luke. Potrebno je provesti rekognosciranje, istražne i zaštitne radove te interpretaciju kopnenih nalazišta i restauraciju nalaza.

CILJEVI Unaprjeđenje i očuvanje kulturne baštine

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Istražni radovi kopnenih lokaliteta Polača · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Konzervacija kopnenih lokaliteta Polača · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Interpretacija kopnenih lokaliteta Polača · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Hidroarheološko rekognosciranje uvale Polače · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Hidroarheološki istražni radovi u uvali Polače · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · In situ prezentacija hidroarheološkog lokaliteta Polače · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Restauracija hidroarheoloških nalaza iz uvale Polače · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

56

PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture


2.2. ARHEOLOŠKA ZONA POLAČE

2.2. ARHEOLOŠKA ZONA POLAČE

POVIJEST ISTRAŽIVANJA I PODJELA ARHEOLOŠKE ZONE POLAČE ZONA B 10 %

90 %

ZONA A ARHEOLOŠKA ZONA POLAČE - OMJER POVRŠINE ZONE A I ZONE B IZVOR: MKKO DUBROVNIK, STUDENI 2015.

ARHEOLOŠKA ZONA A (POTPUNA ZAŠTITA): K.Č. 224/1, K.Č.ZGR. 37, K.Č. 222/90, K.Č.ZGR. 38, K.Č. 222/91, 222/309, 222/310, 222/17, 222/18, 222/16, 226/1, 226/2, 226/3, 226/4, 226/5, 228/11, 228/1, 228/5, 228/10, K.Č.ZGR. 39/1, 39/5, 39/6, 39/7, 39/4, 39/3, 39/2, K.Č. 416, 443/1, 443/2, 228/3, 228/7, 229/2, 227, 222/21, 222/22, 222/173, 222/28, 222/29, 222/23, 222/27, 222/24, 222/25, 222/26, 229/4, 229/5, 229/6, 229/7, K.Č.ZGR. 40/2, 40/4, 40/5, K.Č. 348/121, 348/120, 348/148, 348/119, 348/147 (SVE K.O. GOVEĐARI). ARHEOLOŠKA ZONA B (DJELOMIČNA ZAŠTITA): K.Č. 228/2, K.Č.ZGR. 78, 79, 70, 90, 91, K.Č. 229/1, 228/4, 228/8, 228/9, 228/6, 416, 222/358, 229/9, 229/10, 228/5, 229/3, K.Č.ZGR. 126, 117, 40/1, K.Č. 229/8, 229/2 (SVE K.O. GOVEĐARI).

Najznačajnija nalazišta antičkog razdoblja u NP Mljet nalaze se u sklopu naselja Polače i pripadajućeg akvatorija. Osim u Polačama, i u naselju Pomena nalazi se potencijalna arheološka zona sa ostacima antičke ville rustice, što tek treba potvrditi detaljnim stručnim rekognosciranjem te provesti valorizaciju i eventualne daljnje korake zaštite. U arheološkoj zoni Polače prvi konzervatorski zahvati, odnosno popravci i rekonstrukcije, izvedeni su 50-ih i 60-ih godina 20. st. isključivo na samoj palači. Prva sustavna arheološka istraživanja u Polačama poduzeo je nekadašnji Zavod za zaštitu spomenika (današnji Konzervatorski odjel), 70- i 80-ih god. 20. stoljeća. Istraživali su se položaji Zapadne i Istočne bazilike, koja se u literaturi spominje i pod radnim nazivom kao lokacija Nodilovih štala. Istraživao se također prostor između palače i Lazareta gdje je definiran tzv. Sjeverni kompleks, koji je naziv dobio prema položaju u odnosu na palaču, odnosno ostaci termi s mozaikom koje pripadaju luksuznijem stambenom dijelu kompleksa, te zid uz potok koji je očito dijelio gospodarski od stambenog dijela kompleksa. Dalje na zapadu poduzeta su manja istraživanja na području ranijeg naselja ili ville rustice, a ostaci Kaštia su samo detaljno očišćeni. Zadnja istraživanja obavljena su u razdoblju od 1998. do 2000. godine i vezana su za samu palaču i ispitivanja njene prostorne dispozicije. Nijedno od ovih istraživanja nije u cijelosti valorizirano niti objavljeno. Detaljnu fotogrametriju palače izradio je M. Žapčić iz Splita, a od ostalih istraživanja postoji nacrtna dokumentacija. Nakon odluke o ukidanju pojedinačnih zaštita na spomenicima kulture unutar arheološke zone, ona je podijeljena na dio sa potpunom i dio sa djelomičnom zašitom (zone A i B) te obuhvaća nešto šire područje nego prijašnja arheološka zona definirana prostornim planom. Osim arheološke zone koja obuhvaća kopnene lokalitete, u podmorju uvale Polače nalaze se ostaci antičke operativne obale, odnosno kasnoantičke gradnje i lučkog uređaja, a posred uvale proteže se nasip antičke luke, od središta arheološke zone prema sjeveroistoku kroz uvalu, koji je služio kao pristanište ili lukobran za zaštitu zapadnog dijela uvale.

ARHEOLOŠKO NALAZIŠTE “ZAPADNA BAZILIKA” - IZVOR: ARHIV MKKO DUBROVNIK

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

57

POJEDINAČNI LOKALITETI UNUTAR ARHEOLOŠKE ZONE POLAČE Nekadašnja vladarska palača u Polačama smještena je uz more, s kojim je bila povezana pristaništem. Na uglovima dvokatnoga pročelja palače dvije su kule, izvana oblikovane dvanaesterokutno, a iznutra kružno; jedna od njih očuvana je u visini od 20 m. Uvučeno pročelje rastvoreno je većim središnjim i manjim bočnim vratima. Pročelje iznutra služi kao dugi hodnik što povezuje kule i ulaz u glavnu dvoranu, kojoj je završetak oblikovan apsidalno. Tlocrt palače i njezine rekonstrukcije prvi je objavio danski arheolog i arhitekt Ejnar Dyggve 1950-ih godina, nakon studijskoga putovanja po južnome Jadranu. Kratkoća boravka na građevini i vrlo nepovoljni vremenski uvjeti, što je posebno istaknuo u svojem izvješću, bili su razlozi zbog kojih nije mogao postići veću točnost u prikazu postojećega stanja. Drugi je razlog što se nije služio geodetskim snimkama i starim katastarskim planom. Na osnovi nepotpune snimke postojećega stanja Dyggve je rekonstruirao tlocrt palače po načelu simetrije, pa je tako veliko bočno krilo uveo i na nasuprotnoj jugoistočnoj strani. U novijim istraživanjima na početku 2000-ih ustanovljeno je da na tome mjestu postoji tek malo bočno krilo slično objema nasuprotnim prostorijama potkraj apside, ali stopljeno s novijim stambenim zgradama iz XIX. i početka XX. st. Palača se u starijoj znanstvenoj literaturi datira u razdoblje od III. do VI. st., a uspoređuje se s rimskim ladanjskim vilama u Belgiji, Africi, Siriji, vilom Piazzom Armerimom na Siciliji i Dioklecijanovom palačom u Splitu. Prije arheoloških istraživanja palače Igor Fisković datirao ju je u V. st., a najbližu analogiju našao je u tzv. Teodorikovu dvoru u Ravenni. Sjeverni sklop smješten je zapadno od palače, između puta i morske obale, u sjevernom dijelu naselja. Sastoji se od dviju građevina, od kojih je ona bliža palači djelomično istražena. Pronađene su dvije pravokutne prostorije apsidalnih završetaka. U većoj prostoriji otkriveni su ostatci mozaika s motivom pauna, ždrala ili, možda, vodenog čudovišta. U razini nasipa vidljivi su ostatci zidina koje su se nastavljale na spomenute, čime je zatvorena mreža prostorija karakteristična za termalne sklopove. To je potkrijepljeno sitnim arheološkim nalazima i činjenicom da se s obiju strana ruševina nalaze korita dvaju potoka. Zapadnija, pravokutna kasnoantička građevina s lezenama očuvana je u visini od 4 m. Zidovi su joj rastvoreni mnoštvom otvora oblikovanih poput strijelnice. Zbog njihove brojnosti i podatka da se građevina nalazi uz antičko pristanište, može se gotovo sa sigurnošću pretpostaviti da je građevina služila kao skladište. Zapadnije od sjevernoga kompleksa, na zaravni poviše uvale Rogač ubicirani su ostatci gospodarsko-ladanjskoga sklopa iz I. ili II. st. Na brijegu južno od palače ostatci su kasnoantičke utvrde - kaštela, podignute radi nadziranja dubokoga zaljeva. Utvrda ima četvrtast oblik, s poligonalno raščlanjenim prednjim vanjskim zidom. Istočno od palače otkrivena je tzv. Istočna bazilika (tzv. lokalitet Nodilove štale). Jezgra sakralnoga sklopa pravokutna je izdužena građevina na začelju završena polukružnom apsidom, datirana u V. st. Poslije je crkva udvostručena građevinom jednakih dimenzija, na koju je pridodana kapela. Apside dodanih građevina morfološki se poklapaju s razdobljem prigradnji tijekom VI. st. 58

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI


2.2. ARHEOLOŠKA ZONA POLAČE

2.2. ARHEOLOŠKA ZONA POLAČE

SMJERNICE ZA OČUVANJE I UNAPRJEĐENJE ARHEOLOŠKE ZONE POLAČE Da bi se adekvatno zaštitila antička kulturna baština u NP Mljet potrebno je provesti valorizaciju dosadašnjih istraživanja i postojeće dokumentacije, a daljnjim fazama zaštitarskih radova i prezentacije kulturne baštine naselja i pripadajućeg akvatorija treba pristupiti integralno, u smislu kopnenog i podvodnog dijela antičkog arhitektonskog sklopa, ali i u smislu pojedinačnih lokaliteta u odnosu na povijesnu cjelinu. Zaštita i prezentacija kulturne baštine ovakve vrijednosti trebala bi uključivati međunarodne partnere u stručnom, ali i financijskom smislu, s obzirom na kompleksnost i značaj ovog projekta kako u nacionalnom tako i u europskom kontekstu.

PALAČA U POLAČAMA - FOTOGRAFIJA S POČETKA 20. STOLJEĆA IZVOR: ZBORNIK RADOVA “DANI CVITA FISKOVIĆA” - JUNP MLJET I FFZG, ZAGREB 2012.

59

NT

AA SIP

NA ZO

K LU KE

NA

NA

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

E

IV AT ER 2 OP A A ON ČK Z TI A AN BAL O

Sudeći prema zazidanim vratima u zajedničkom zidu dvojne crkve i umetnutim pilastrima u nukleus sklopa, pretpostavlja se da se ta interpolacija dogodila po predromaničkome modelu natkrivanja crkava svodom. Tzv. Zapadna bazilika otkrivena je poviše vododerine na maloj zaravni jugozapadno od Polača. Crkva je jednobrodna s tlocrtom u obliku slova T. U sredini gornjega kraka izvedena je upisana apsida, a uz nju su dvije bočne prostorije. U sjevernoj je prostoriji pronađen krsni zdenac križne osnove. Na crkvenom začelju vidljive su dvije faze izgradnje, od kojih izvorna pripada u VI. st., a druga u ranosrednjovjekovno razdoblje. Uz južno crkveno pročelje izgrađen je narteks, a u njegovu je produžetku još prostorija apsidalna završetka, koja strši izvan osnovnoga tlocrta ranokršćanske crkve. U prostranu akvatoriju uvale Polača otkriveni su ostatci dvaju pristaništa zapadno i istočno od palače, a pronađeni artefakti datiraju se od II. do VII. st. Ispred ulaza u zaljev provedeno je rekognosciranje terena 2012. U toj fazi nije bio planiran iskop dna u luci Polače. Pregledano je podmorje na području Gundulišta. Od ovog mjesta se prema suprotnoj strani uvale pruža dugački prirodni nasip koji u većem dijelu siječe i zatvara uvalu. Dno je pregledano duž i uokolo nasipa, od Gundulišta do suprotne strane uvale, kod Velikog Kusarskog rata. Zbog debelog sloja mulja, osim sitnih, neprepoznatljivih ulomaka amfora pokretni nalazi nisu zabilježeni. Ustanovljeno je da se nasip proteže cca 300m u duljinu i 40m u širinu. Najplića točka nasipa zabilježena je na 4-5m dubine, a uokolo njega zabilježena je dubina od 10-11m. Po sredini nasipa primijećena je mjestimična pojava velikih priklesanih kamenih blokova, naslaganih u nepravilnom nizu na prirodnu stijenu. Ova konstrukcija pruža se od obale u smjeru sjeveroistoka u duljini od cca 175m i u širini od 22-24m, građena od nepravilnih pločastih blokova 100x200cm i 100x100cm, sa međuprostorom zapunjenim lomljenkom. Vjerojatno se radi o temeljima pristaništa ili lukobrana izgrađenog radi zaštite zapadnog dijela uvale, izvedenog tako da se koristio prirodni nasip s nadgradnjom koja je bila rubno ojačana velikim kamenim blokovima.

1 - ANTIČKA PALAČA 2 - ISTOČNA BAZILIKA 3 - ZAPADNA BAZILIKA 4 - UTVRDA KAŠTIO 5 - SJEVERNI KOMPLEKS - TERME 6 - LAZARETI - GOSPODARSKI DIO KOMPLEKSA 7 - OSTACI RANIJEG NASELJA/VILLE RUSTICE 8, 9 - POTVRĐENI LOKALITETI ANTIČKE OPERATIVNE OBALE

7

NA

8

IV RAT OPE A 1 A K IČ ON ANT LA - Z A B O

6 5 3

ARHEOLOŠKA ZONA A

9

1

ARHEOLOŠKA ZONA B

2

4

PREGLEDNA KARTA ARHEOLOŠKE ZONE POLAČE - IZVORI: KO DBK, HRZ 60

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI


2.2. ARHEOLOŠKA ZONA POLAČE

2.2. ARHEOLOŠKA ZONA POLAČE

ISTRAŽNI RADOVI KOPNENIH LOKALITETA POLAČA I.

KRATKI OPIS Istražni i zaštitni arheološki radovi na cjelini Arheološke zone Polače (Z-2529) što obuhvaća već potvrđene pojedinačne kopnene lokalitete kao i potencijalna nova nalazišta. Potrebno je provesti analizu i valorizaciju postojećeg stanja, istražne radove te zaštitne radove kojim bi se sanirali ugroženi dijelovi arhitekture, kao i osnovnu interpretaciju baštine (postavljanje opisnih tabli) radi prevencije daljnjeg propadanja. CILJEVI Unaprjeđenje i očuvanje kulturne baštine Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

II.

III.

IV.

V.

KK-PL-01

KK-PL-02 I.

KRATKI OPIS Konzervacija kopnenih lokaliteta na cjelini Arheološke zone Polače (Z-2529) što obuhvaća već potvrđene pojedinačne lokalitete kao i potencijalna nova nalazišta. Potrebno je izraditi stručnu dokumentaciju s detaljnim smjernicama te provesti arheološke i konzervatorske zahvate. CILJEVI Unaprjeđenje i očuvanje kulturne baštine Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

II.

III.

PROJEKTNA AKTIVNOST Istražni radovi kopnenih lokaliteta Polača provode se na sljedećim mikrolokacijama:

PROJEKTNA DOKUMENTACIJA Konzervacija kopnenih lokaliteta Polača provodi se na sljedećim mikrolokacijama: Ostatci antičke palače

Ostatci antičke palače

Lazareti - gospodarski dio kompleksa

Lazareti - gospodarski dio kompleksa

Istočna bazilika

Istočna bazilika

Zapadna bazilika

Zapadna bazilika

Kaštio

Kaštio

Ostatci ville rustice

Ostatci ville rustice

Sjeverni kompleks - terme

Sjeverni kompleks - terme

Potencijalna novootkriveni lokaliteti

Potencijalna novootkriveni lokaliteti

IV.

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, MKKO Dubrovnik, HRZ, potencijalni međunarodni partneri

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

61

3.500.000,00 kn

V.

KONZERVACIJA KOPNENIH LOKALITETA POLAČA

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, MKKO Dubrovnik, HRZ, potencijalni međunarodni partneri

62

20.000.000,00 kn

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI


2.2. ARHEOLOŠKA ZONA POLAČE

2.2. ARHEOLOŠKA ZONA POLAČE

INTERPRETACIJA KOPNENIH LOKALITETA POLAČA I.

KK-PL-03

KRATKI OPIS Interpretacija kopnenih lokaliteta na cjelini Arheološke zone Polače (Z-2529) obuhvaća već potvrđene pojedinačne lokalitete kao i potencijalna nova nalazišta. Potrebno je provesti interpretaciju lokaliteta i zone kroz postavljanje informacijskih panela i osiguravanje sigurnog pristupa posjetitelja, integracijom u posjetiteljsku infrastrukturu. Navedeno treba provoditi uz koordinaciju sa regulacijom prometa što je obrađeno u zasebnom poglavlju. CILJEVI Unaprjeđenje i očuvanje kulturne baštine Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

II.

III. �

I.

Lazareti - gospodarski dio kompleksa

Istočna bazilika

III.

Zapadna bazilika

Kaštio

Ostatci ville rustice

Sjeverni kompleks - terme

Potencijalna novootkriveni lokaliteti

� � �

IV.

V.

HIDROARHEOLOŠKO REKOGNOSCIRANJE UVALE POLAČE

KRATKI OPIS Hidroarheološko rekognosciranje (pregled) obuhvaća zone 1 i 2 antičke operativne obale i preostalog dijela uvale Polače. Rekognosciranje nasipa antičke luke je 2012. godine već proveo Odjel za podvodnu arheologiju HRZ-a u suradnji s JUNP. CILJEVI Unaprjeđenje i očuvanje kulturne baštine Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa

II.

PROJEKTNA AKTIVNOST Interpretacija kopnenih lokaliteta Polača provodi se na sljedećim mikrolokacijama: Ostatci antičke palače

III.b

KK-PL-04

PROJEKTNA DOKUMENTACIJA Hidroarheološko rekognosciranje uvale Polače provodi se na sljedećim lokacijama: Antička operativna obala - zona 1 (zona uz istočnu obalu naselja) Antička operativna obala - zona 2 (zona uz zapadnu obalu naselja) Preostali dio uvale Polače (osim nasipa antičke luke koji je već rekognosciran) PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, MKKO Dubrovnik, HRZ, potencijalni međunarodni partneri

100.000,00 kn

Programske smjernice Izrada stručne dokumentacije Realizacija zahvata u prostoru

IV.

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. 500.000,00 kn

V.

PROJEKTNI PARTNERI JUNP, MKKO Dubrovnik, HRZ, potencijalni međunarodni partneri

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

63

64

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI


2.2. ARHEOLOŠKA ZONA POLAČE

2.2. ARHEOLOŠKA ZONA POLAČE

HIDROARHEOLOŠKI ISTRAŽNI RADOVI U UVALI POLAČE I.

KRATKI OPIS Hidroarheološki istražni radovi u uvali Polače obuhvaćaju dva prethodno otkrivena lokaliteta u zoni antičke operativne obale (u Registar upisano pod “Polače – ostatci kasnoantičke gradnje i lučkog uređaja”, broj Z-228) te prethodno rekognosciranu zonu nasipa antičke luke posred uvale, kao i eventualno novootkrivene lokalitete nakon obavljenog preostalog rekognosciranja. Potrebno je upotrijebiti nedestruktivne metode istraživanja (georadar, upotreba geodetske stanice, zračne fotografije, LIDAR) u sprezi s arheološkim iskopom (iskop arheoloških sondi pod vodom radi definiranja potonule arhitekture i pronalaska pokretnih nalaza). CILJEVI Unaprjeđenje i očuvanje kulturne baštine Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa

II.

III. �

IV.

V.

KK-PL-05

I.

III.

Antička operativna obala - zona 2

Zona nasipa antičke luke (lukobrana)

Potencijalni novootkriveni lokaliteti u uvali PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, MKKO Dubrovnik, HRZ, potencijalni međunarodni partneri

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

65

IV.

V.

IN SITU PREZENTACIJA HIDROARHEOLOŠKOG LOKALITETA POLAČE

KRATKI OPIS Po dovršetku rekognosciranja i istražnih radova u uvali Polače, odredit će se potreba zaštite sa svrhom prezentacije lokaliteta in situ u skladu sa UNESCO konvencijom o podmorskoj baštini iz 2001. godine. CILJEVI Unaprjeđenje i očuvanje kulturne baštine Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa

II.

PROJEKTNA AKTIVNOST Hidroarheološki istražni radovi uvale Polače provode se na sljedećim lokacijama: Antička operativna obala - zona 1

KK-PL-06

PROJEKTNA AKTIVNOST Zaštita hidroarheološkog lokaliteta Polače za in situ prezentaciju po potrebi se provodi na sljedećim lokacijama: Antička operativna obala - zona 1

Antička operativna obala - zona 2

Zona nasipa antičke luke (lukobrana)

Potencijalni novootkriveni lokaliteti u uvali PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, MKKO Dubrovnik, HRZ, potencijalni međunarodni partneri

500.000,00 kn

400.000,00 kn

66

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI


2.2. ARHEOLOŠKA ZONA POLAČE

RESTAURACIJA HIDROARHEOLOŠKIH NALAZA IZ UVALE POLAČE I.

KRATKI OPIS Obuhvaća dokumentiranje izvađenih nalaza uz znanstvenu i restauratorsku obradu te pohranu prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. CILJEVI Unaprjeđenje i očuvanje kulturne baštine Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

II.

III. �

IV.

V.

KK-PL-07

PROJEKTNA AKTIVNOST Restauracija izvađenih hidroarheoloških nalaza iz uvale Polače tj. sljedećih lokacija: Antička operativna obala - zona 1

Antička operativna obala - zona 2

Zona nasipa antičke luke (lukobrana)

Potencijalni novootkriveni lokaliteti u uvali PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, MKKO Dubrovnik, HRZ, potencijalni međunarodni partneri

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

100.000,00 kn

MORSKI VRANAC / Phalacrocorax aristotelis desmarestii (Payraudeau, 1826), DETALJ 67

68


2.3.

HIDROARHEOLOŠKI LOKALITETI �

KRATKI OPIS Podmorje otoka Mljeta krije bogatstvo kulturne baštine. Većina hidroarheoloških lokaliteta nalazi se na području Nacionalnog parka. Potrebno je dovršiti rekognosciranje (pregled) podmorja unutar Parka, obaviti istražne i zaštitne radove te prezentirati očuvane lokalitete.

CILJEVI Unaprjeđenje i očuvanje kulturne baštine

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Hidroarheološko rekognosciranje · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Hidroarheološki istražni radovi · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · In situ prezentacija hidroarheoloških lokaliteta · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Restauracija hidroarheoloških nalaza · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

70

PROSTORNI PLAN

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture


2.3. HIDROARHEOLOŠKI LOKALITETI

2.3. HIDROARHEOLOŠKI LOKALITETI

HIDROARHEOLOŠKI LOKALITETI SA ISTRAŽIVAČKIM POTENCIJALOM

U. TATINICA, AMFORA TIPA LAMBOGLIA 2 FOTO: HRZ, ODJEL ZA PODVODNU ARHEOLOGIJU, REKOGNOSCIRANJE NP 2012.

GLAVAT, GRLO AMFORE TIPA DRESSEL 2-4 FOTO: HRZ, ODJEL ZA PODVODNU ARHEOLOGIJU, REKOGNOSCIRANJE NP 2012.

Lokaliteti sa istraživačkim potencijalom su rt Glavat, Zaobraslo Prijeslo, Maharac-uvala Tatinica i uvala Polače. Uvala Polače obrađena je u zasebnom poglavlju jer se njenom istraživanju, konzervaciji i prezentaciji treba pristupiti integralno sa kopnenom antičkom baštinom naselja Polače. Pokraj rta Glavat nalaze se ostaci jednoga od najzanimljivijih antičkih brodoloma u hrvatskom podmorju iz I. st. Pronađen je krajem 1980-ih, a zaštitno istraživanje nalazišta izvedeno je 1988.-1991. u organizaciji današnjeg Odjela za podvodnu arheologiju HRZ-a. Zaštitni karakter istraživanja nije dopuštao potpuni iskop drvenih ostataka brodske konstrukcije. Otkriveni su ostatci 13 rebara s unutrašnjom i vanjskom oplatom i dijelom kobilice. Riječ je o brodu dužine oko 20m i nosivosti oko 100t. Pronađena je olovna cijev kaljužne crpke, drvene bigote za pritezanje pripona od maslinova drva, više od 500 komada jednostavnog keramičkoga posuđa te 15 velikih tanjura luksuznije izrade. Središnje mjesto u potpalublju zauzimali su olovni minerali i poluproizvodi te amfore duž bočnih strana i u stražnjem krmenom dijelu. U krmenom dijelu nalazile su se i veće količine sirovoga stakla za daljnju preradu. Pronađen je čitav niz predmeta namijenjenih brodskoj posadi, kao i ukrašena olovna prečka rimskoga sidra. Pretpostavlja se da je brod isplovio iz Salone, Narone ili neke druge važne sredozemne luke, natovaren sirovinama namijenjenim nekom specijaliziranom radioničkom centru. Na lokalitetu su potrebna revizijska istraživanja. Lokalitet Zaobraslo Prijeslo smješten je na sjeverozapadnoj strani otoka, u uvali između poluotoka Posušni Glavat i Bijele Glavice te otoka Velikog Maslinovca. Brod je stradao u 1. st. pr. Kr. sklanjajući se od bure, pri čemu je najvjerojatnije naletio na Seku od Maslinovca, koja leži na samom ulazu u uvalu. Lokalitet je pronađen prilikom rekognosciranja 2014. godine. Na lokalitetu je pronađena veća koncentraciju amfora, koje su ležale većim dijelom ukopane u pijesak i mulj te prekrivene morskom travom. S obzirom na intaktnost nalazišta i smještaj unutar Parka, metodologija istraživanja oslanjala se na očuvanje arheološkog lokaliteta in situ, s krajnjim ciljem prezentacije nalazišta pod vodom, u skladu s UNESCO-ovom konvencijom podmorske kulturne baštine iz 2001. Od površinskog sloja mulja i morske trave bilo je oslobođeno te izvađeno 95 amfora i drugi pokretni nalazi (staklena zdjela, keramički tanjuri, vrčevi). Tijekom istraživanja snimljene su sve faze iskopa i napravljen je fotomozaik i 3D model nalazišta, a svi izvađeni pokretni nalazi su nacrtno i foto dokumentirani in situ. Nakon dokumentacije cjelokupnog lokaliteta u sljedećim istraživačkim kampanjama izradit će se u nacrtni plan lokaliteta s prikazom svih nalaza. Lokalitet je privremeno zaštićen slojem geotekstila i čeličnim građevinskim mrežama. Sredstva za prvu istraživačku kampanju poduzetu 2015. g. osigurao je JUNP i to je trenutno jedini lokalitet na području Parka koji je postupku istraživanja. S obzirom na vrijednost lokaliteta i mogućnost obogaćivanja turističke infrastrukture Parka, potrebno je osigurati nastavak istražnih radova i prezentaciju lokaliteta za ciljane skupine posjetitelja. Na potezu od rta Maharac do uvale Tatinica nalaze se tri lokaliteta. Na

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

72

kasnoantičkom lokalitetu označenom kao Maharac-uvala Tatinica “1” nalazi se prva veća koncentracija ulomaka amfora tipa Late Roman 2. Radi znanstvene obrade sa lokaliteta je izvađena jedna amfora sačuvana u punom profilu i jedan tanjur većeg promjera. Na antičkom lokalitetu Maharac-uvala Tatinica “2”, oko 40m jugoistočno od prvog lokaliteta, nađena je veća koncentracija materijala (prevladavaju amfore tipa Dressel 2-4), na dubini 7-35m. U dubljem su dijelu vidljivi veći ulomci amfora no bez cjelovitih komada, koji su vjerojatno ukopani u dublje slojeve pijeska. Pozicija dokumentirana kao Maharac-uvala Tatinica “3” je lokalitet s ostacima kasnoantičkog brodoloma na dubini između 38 i 43m, lociranog 2014. godine. U pijesku su bile vidljive kasnoantičke amfore, tijelo jedne “grande africane”, jedan vrč širokog tijela i trolisnog izljeva te tri željezna sidra. Dno se spušta strmo do ruba zida na dubini od 44 m i prekriveno je debelim slojem sipkog pijeska. Najveći dio nalaza su amfore, zatim posuđe te metalni predmeti. Nešto dalje od glavne koncentracije nalaza nađena su grla amfora iz 7. st. i grlo vrča s trolisnim izljevom. Maharac-Tatinica je izrazito vrijedan i zanimljiv lokalitet s amforama tipa Late Roman koji je vrlo rijedak na istočnoj obali Jadrana. Preporuča se otkrivanje i definiranje nalazišta, potencijalne brodske konstrukcije i zaštita lokaliteta. Preliminarni pregled i utvrđivanje zatečenog stanja obavljeni su 2014.-2015.

19 F

9

B 10

18 17 2

12 16

11

22

D C

1

E

21

G

23

4

6

5 15

8

Podaci dostupni na zahtjev

7 3 13 14

20

A

HIDROARHEOLOŠKI LOKALITETI POZICIJA PRONAĐENIH SIDRA (PRIJE VAĐENJA) GRANICE NP MLJET ZAŠTIĆENA PODMORSKA ARHEOLOŠKA ZONA OTOKA MLJETA (Z-6562)

PREGLEDNA KARTA HIDROARHEOLOŠKIH LOKALITETA UNUTAR NP - IZVORI: MKKO DUBROVNIK, HRZ 73

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI


2.3. HIDROARHEOLOŠKI LOKALITETI

2.3. HIDROARHEOLOŠKI LOKALITETI

OSTALI HIDROARHEOLOŠKI LOKALITETI

U. LASTOVSKA, KONCENTRACIJA AMFORA NA DNU - FOTO: HRZ, ODJEL ZA PODVODNU ARHEOL., REKOGNOSCIRANJE NP 2012.

KOBRAVA, AMFORA TIPA LAMBOGLIA 2 FOTO: HRZ, ODJEL ZA PODVODNU ARHEOLOGIJU, REKOGNOSCIRANJE NP 2012.

Ostali lokaliteti na području Parka uglavnom su smješteni uz sjevernu i zapadnu obalu. Velik dio južne obale Parka još nije rekognosciran pa se predviđa pronalazak dodatnih lokaliteta. U nastavku je dan kratki opis evidentiranih nalazišta zaključno sa rekognosciranjem 2015. godine. Ostaci brodoloma kod otoka Kobrave u uvali Priježba datirani su u 1.st.pr.Kr. Sadrži dijelove amfora tipa Lamboglia 2 i zatečen je prilično devastiran, do sada nije pronađena niti jedna cijela amfora. Drugi lokalitet koji se nalazi uz otok Kobravu, 50m zapadno od prethodnog sadrži amfore tipa Lamboglia 2, ostatke sjevernoafričkih cilindričnih amfora (Africana I Keay 25, Keay 25C, Keay 25B) i portugalskih (Amagro 50 Keay XVI) te nekoliko keramičkih tuljaca koji su mogli služiti kao čepovi za amfore. Za sada nije poznato da li je riječ o brodolomu ili odbačenim predmetima, no ovaj položaj zbog otvorenosti prema sjeveru teško da je služio kao sidrište. Lokalitet pod Kula rekognosciran je 1970. Sastoji se od pet odvojenih cjelina koje čine koncentracije inkrustiranih kasnoantičkih amfora (Keay 25, 6, 7 i 52) i drugog keramičkog materijala. Lokalitet je prilično devastiran. Različiti tipovi grla amfora su fotografirani in situ, a oni koji su se mogli odvojiti od inkrusta izvađeni su u svrhu određivanja tipologije. U dubljem dijelu ispod inkrustacije pronađeno je nekoliko gotovo cijelih sjevernoafričkih amfora. Uvala Lastovska je rekognoscirana 1971. kada je pronađen brodolom s amforama tipa Lamboglia 2, iz 1. st. pr. Kr. do 1. st. posl. Kr. Riječ je o većem trgovačkom brodu koji je prevozio teret od više stotina amfora. Lokalitet je ponovno pregledan kako bi se utvrdilo njegovo stanje te kako bi se izvela fotodokumentacija koja do sada nije postojala. Nalazi se na dubini od 5-8m na prirodnom grebenu te je vidno devastiran. Sačuvan je dio s koncentracijom inkrustiranih ulomaka koje je nemoguće odstraniti, površine cca 35x14m. Pregledom terena uz greben Šij između Sparožnog i Golog rata, pronađen je brodolom s amforama tipa Lamboglia 2. Naknadnim pregledom poznatih lokaliteta na području NP Mljet ustanovljeno je da je brodolom već otprije poznat. Cjeloviti su ostali jedino pločasti okrugli čepovi amfora. Lokalitet se proteže na širokom području, a rastresiti ulomci su pronađeni inkrustirani u procjepima među stijenama, stoga je izrađena foto i video dokumentacija. Na zapadnom dijelu uvale Srednja evidentirano je par ulomaka amfora, dok je na jugozapadu evidentirana veća koncentracija inkrustirane keramike. Uočeno je oko 10 grupa inkrustiranog materijala, s tim da se pojedini nalazi nalaze u polju trave i tamo su slobodni za vađenje. Nije uočen niti jedan cijeli nalaz. Radi se o jednom ili dva tipa amfora. Istočno od uvale Zaklopita prema rtu Rastup nalaze se dva lokaliteta. Prvi lokalitet (antički brodolom) nalazi se na pješčanoj zaravni na dubini od 26m, do koje vodi uski kameni usjek u kojem su vidljivi ulomci amfora, zdjela i tanjura. Na pješčanoj su zaravni prilikom prvog urona bili vidljivi cjeloviti primjerci amfora (djelomice ukopani u pijesak) i veća koncentracija ulomaka amfora i kuhinjske keramike. S obzirom na blagu kosinu, materijal je vjerojatno klizanjem pješčane sipine prešao rub platoa i dospio na dubinu od 42 metra na kojoj stjenoviti zid prestaje, dno postaje pjeskovito i blagim se padom nastavlja u

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

73

dubinu. S obzirom na karakteristiku pronađenog materijala, vjerojatno je riječ o brodolomu s teretom afričkih amfora. Drugi lokalitet kod uvale Zaklopita (novovjekovni brodolom) nalazi se ispod navedenog antičkog brodoloma, na dubini od 55m. Riječ je o nalazu najmanje četiriju željeznih sidara koja nisu u potpunosti vidljiva zbog obrasline. U plićem pojasu uvale Zaklopita je nalazište amfora na dubini od oko 5m (tip Lamboglia 2), gdje je vidljiva veća koncentracija ulomaka i cjelovitih primjeraka. Amfore su pripadale brodu koji je na poziciji doživio brodolom i čiji je teret razasut po kamenitom dnu na nekoliko mjesta, s većom koncentracijom inkrustiranih nalaza. Na lokalitetu kod istočne punte otoka Kobrave uočeni su ulomci kasnoantičkih amfora (tipa Keay 25B, LRA 2 ili Keay 65) i drugog keramičkog materijala. Nalazi su koncentrirani na jednom mjestu pa se može pretpostaviti da je riječ o potonulom brodu iz 4.st. ili početka 5.st. koji je prevozio teret kasnoantičkih amfora i drugi keramički materijal. Kako bi se zaštitili od daljnje devastacije, nalazi su odvojeni od inkrusta i izvađeni. Lokalitet Seka od Maslinovca nalazi se na samoj kardinalnoj oznaci Seke na dubini od 12m do 6m. Na južnoj strani Seke u pravcu zapada nalaze se ulomci amfora. Količina ulomaka ukazuje na postojanje brodoloma. Lokalitet kod otoka Maslinovac nalazi se sa od jugozapadne do jugoistočne strane Velikog Maslinovca, na dubini od 27m, gdje su nađeni ulomci kasnoantičkih amfora, a nešto južnije pronađena su dva sidra na dubinama od 27m i 30m. Lokalitet kod otoka Glavat datiran je u 1. st. pr. Kr. do 1. st. posl. Kr. Pronađen je i registriran 70-ih godina prošlog stoljeća te je lokacija opet pregledana 2012. (istočna strana otoka Glavat). Lokalitet se nalazi uz obalu, na dubini od 56m do 8m i teško je devastiran. Sačuvao se dio lokaliteta sa inkrustiranim ulomcima koji prekrivaju površinu od 16,5x20,5m. Između ulomaka amfora jasno se moglo raspoznati balastno kamenje velikih pločastih formi, dimenzija i do 35 x 40 cm. Sa dna su uzeti uzorci balastnog kamena za analizu i jedno grlo amfore (tip Dressel 2-4 iz 1. st.). Riječ je o većem trgovačkom brodu koji je prevozio teret od više stotina amfora tipa Lamboglia 2. Lokalitet kod uvale Gonoturska nalazi se na samom izlazu iz jezera, gdje su otkrivene amfore tipa Lamboglia 2. Amfore koje su bile vidljive na površini morskog dna izvađene su kako ne bi bile ukradene. S obzirom na broj cjelovitih primjeraka i velik broj ulomaka, vjerojatno je riječ o brodolomu. Na lokalitetu između otoka Galicija i otoka Pomeštaka nađeni su ostaci amfora, razbijeni i inkrustirani u stjenovitu obalu. Na lokalitetu u uvali Borovac, između Debelog Rata i Posušnog Borovca pronađene su 2015. godine antičke amfore. Riječ je o teško devastiranom lokalitetu s ostacima amfora grčko italskog tipa, dominantnih u II. i na prijelazu u I. st. pr. Kr. Budući da ovaj tip amfora do sada nije pronađen u podmorju otoka Mljeta, čini se da je ovo najraniji do sada poznati brodolom u arhipelagu. Uz južnu stranu otoka Pomeštak nalazi se novovjekovni lokalitet, gdje je pronađen željezni, obrastao i inkrustirani novovjekovni top. 74

OLOVNE PREČKE SIDRA NAKON VAĐENJA FOTO: HRZ, ODJEL ZA PODVODNU ARHEOLOGIJU, REKOGNOSCIRANJE NP 2013.

POD KULA, GRLO AMFORE S ČEPOM IN SITU FOTO: HRZ, ODJEL ZA PODVODNU ARHEOLOGIJU, REKOGNOSCIRANJE NP 2012.

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI


2.3. HIDROARHEOLOŠKI LOKALITETI

2.3. HIDROARHEOLOŠKI LOKALITETI

KK-HA-01

HIDROARHEOLOŠKO REKOGNOSCIRANJE I.

KRATKI OPIS Nastavak hidroarheološkog rekognosciranja akvatorija Parka. Vremenska komponenta dosadašnjom dinamikom pregleda iznosi pet godina, te je predložena u odgovarajućih pet faza. Faza 1 (rekognosciranje uvale Polače) obrađeno je u zasebnom poglavlju, dok su faze 2-5 predmet ove programske kartice. CILJEVI Unaprjeđenje i očuvanje kulturne baštine Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa

I.

PROJEKTNA AKTIVNOST Hidroarheološko rekognosciranje preostalog akvatorija Parka provodi se prema sljedećim fazama: Faza 2 - potez od Sikjerice do Kulijera

II.

Faza 3 - jugozapadna strana otoka od Turske straže do rta Lenga Faza 4 - od rta Lenga do Donje punte od Hljeba

III.

� �

Faza 5 - od Donje punte od Hljeba do južne granice Parka

II.

III.

IV.

V.

KK-HA-02

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, MKKO Dubrovnik, HRZ

IV.

V.

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

75

KRATKI OPIS Hidroarheološki istražni radovi obavljaju se na lokalitetima sa utvrđenim istraživačkim potencijalom obrađenim u ovom poglavlju (uvala Polače obrađena je u zasebnom poglavlju) te na potencijalnim novootkrivenim lokalitetima nakon dovršetka rekognosciranja. Potrebna su revizijska istraživanja na lokalitetu Rt Glavat, nastavak istraživanja na lokalitetu Zaobraslo Prijeslo te otkrivanje i definiranje nalazišta i potencijalne brodske konstrukcije na lokalitetu Maharac-Tatinica. Ovi radovi obuhvaćaju i zaštitu lokaliteta od krađe (geotekstilom, zaštitnim građevinskim mrežama i sl.), dok je zaštita lokaliteta za in situ prezentaciju obrađena u zasebnoj programskoj kartici. CILJEVI Unaprjeđenje i očuvanje kulturne baštine Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa

400.000,00 kn

HIDROARHEOLOŠKI ISTRAŽNI RADOVI

PROJEKTNA AKTIVNOST Hidroarheološki istražni radovi provode se na lokalitetima sa utvrđenim istraživačkim potencijalom: Rt Glavat - utvrđeni lokalitet

Zaobraslo Prijeslo - utvrđeni lokalitet

Maharac-Tatinica - utvrđeni lokalitet

Potencijalni novootkiveni lokaliteti nakon dovršetka rekognosciranja PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Trošak smještaja prilikom terenskog rada nije uključen u cijenu. Ovom procjenom nisu obuhvaćena istraživanja potencijalnih novootkrivenih lokaliteta nakon dovršetka rekognosciranja, što se procjenjuje na dodatnih 500.000,00 kn (s PDV-om) po svakom novom lokalitetu. Niže su navedene samo procjene za dovršetak istražnih radova na utvrđenim lokalitetima. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, MKKO Dubrovnik, HRZ

76

800.000,00 kn

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI


2.3. HIDROARHEOLOŠKI LOKALITETI

2.3. HIDROARHEOLOŠKI LOKALITETI

IN SITU PREZENTACIJA HIDROARHEOLOŠKIH LOKALITETA I.

KRATKI OPIS Zaštita in situ obavlja se na lokalitetu Zaobraslo Prijeslo (uvala Polače obrađena je u zasebnom poglavlju) te na potencijalnim novootkrivenim lokalitetima nakon dovršetka rekognosciranja. Zbog intaktnosti lokaliteta Zaobraslo Prijeslo preporuča se postavljanje zaštitnog kaveza za in situ prezentaciju u skladu sa UNESCO konvencijom o podmorskoj baštini iz 2001. godine. CILJEVI Unaprjeđenje i očuvanje kulturne baštine Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa

II.

III. � �

IV.

V.

KK-HA-03

KK-HA-04 I.

II.

PROJEKTNA AKTIVNOST Zaštita za in situ prezentaciju provodi se na sljedećim lokalitetima: Zaobraslo Prijeslo - utvrđeni lokalitet

PROJEKTNA AKTIVNOST Dokumentacija, desalinizacija, znanstvena i restauratorska obrada te pohrana nalaza.

IV.

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Trošak smještaja prilikom terenskog rada nije uključen u cijenu. Ovom procjenom nije obuhvaćena restauracija nalaza iz potencijalnih novootkrivenih lokaliteta nakon dovršetka rekognosciranja za nalaze iz svakog novog lokaliteta. Niže je navedena samo procjena za restauraciju nalaza iz utvrđenih programskih lokaliteta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, MKKO Dubrovnik, HRZ

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

77

V. 700.000,00 kn

KRATKI OPIS Restauracija se odnosi se na hidroarheološke nalaze iz lokaliteta sa utvrđenim istraživačkim potencijalom, obrađenim u ovom poglavlju (uvala Polače obrađena je u zasebnom poglavlju) te nalazima iz potencijalnih novootkrivenih lokaliteta nakon dovršetka rekognosciranja. Obuhvaća dokumentiranje izvađenih nalaza uz znanstvenu i restauratorsku obradu te pohranu prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. CILJEVI Unaprjeđenje i očuvanje kulturne baštine Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

III.

Potencijalni novootkiveni lokaliteti nakon dovršetka rekognosciranja PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Trošak smještaja prilikom terenskog rada nije uključen u cijenu. Ovom procjenom nije obuhvaćena in situ zaštita drugih potencijalnih lokaliteta pronađenih nakon dovršetka rekognosciranja i istražnih radova. Navedena je samo procjena za utvrđeni programski lokalitet. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, MKKO Dubrovnik, HRZ

RESTAURACIJA HIDROARHEOLOŠKIH NALAZA

78

200.000,00 kn

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI


2.4.

OTOČIĆ SVETE MARIJE �

KRATKI OPIS Očuvanje kulturne baštine na otočiću sv. Marije kroz dovršetak istražnih radova, konzervatorsku obnovu sakralnog sklopa, uređenje okoliša i izvedbu odgovarajuće posjetiteljske interpretaciju, uz suradnju JUNP Mljet i Dubrovačke biskupije.

CILJEVI Unaprjeđenje i očuvanje kulturne baštine

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Istražni radovi na otočiću Sv. Marije · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Obnova i opremanje građevina na otočiću Sv. Marije · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Uređenje okoliša i osnovna interpretacija lokaliteta na otočiću Sv. Marije · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

80

PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture


2.4. OTOČIĆ SVETE MARIJE

2.4. OTOČIĆ SVETE MARIJE

POVIJEST ISTRAŽIVANJA I SMJERNICE ZA ZAŠTITU OTOČIĆA SV. MARIJE

A C

B E

D F

A - CRKVA SVETE MARIJE B - BENEDIKTINSKI SAMOSTAN C - KAPELA MARIJINOG UZNESENJA D - KAPELA SVETOG BENEDIKTA E - NOVOVJEKOVNE UTVRDE F - GROBLJE PREGLEDNA KARTA OTOČIĆA SVETE MARIJE IZVORI: IPU, MKKO DUBROVNIK

Crkva je u manjoj mjeri restaurirana 1948. godine. Tom prilikom ostavljena su joj barokna krila. Potom je uslijedila djelomična obnova crkve 1950-ih i 1960-ih 20. st. Samostan je u hotelskoj namjeni bio od 1960. do 1990. godine što ga ostavlja prilično devastiranim u smislu izvorne kompozicije i povijesnih vrijednosti. Nakon zatvaranja hotela, samostan se djelomično obnavlja i rekonstruira 1996. godine. Od 2001. do 2004. godine obavljaju se zaštitni konzervatorski radovi sanacije i rekonstrukcije jugoistočne kule samostana po projektu Arhitektonskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, Zavoda za graditeljsko nasljeđe. Voditelj projekta bio je prof. dr. sc. Vladimir Bedenko d.i.a. Od 2004. do 2005. izrađuje se arhitektonska snimka Benediktinskog samostana i crkve, a od 2004. do 2011. idejni, glavni i izvedbeni projekt obnove i rekonstrukcije samostana i crkve pod vodstvom mr. sc. Alana Brauna sa Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Usporedno s navedenim projektima, provode se arheološka istraživanja samostanskog kompleksa i arheološkog lokaliteta na otočiću, od 2006. do 2008. Istraživanja provodi Omega engineering d.o.o. iz Dubrovnika, a voditelj projekta je Željko Peković, d.i.a. Istraživanja nisu dovršena niti su rezultati u cijelosti valorizirani i objavljeni. Glavni rezultati bili su definiranje ostataka ranijeg romaničkog samostana s klaustrom, ranije antičke gradnje, a južno od samostana ostataka prapovijesnog bedema i kasnoantičke utvrde. Zadnjih nekoliko godina Dubrovačka biskupija financira projekt sanacije i prezentacije, prije svega struktura pronađenih u arheološkim istraživanjima, što je trenutno prioritet s obzirom na ugroženost nezaštićenih struktura. Od 2008. Studio Vetma Arh d.o.o. iz Dubrovnika izrađuje reviziju izvedbenog projekta obnove i rekonstrukcije benediktinskog samostana, projekt unutrašnjeg uređenja i privođenja namjeni te hortikulturnog uređenja. Pošto je očuvanje kulturne i prirodne baštine od velike važnosti za nacionalni park kao i za lokalno stanovništvo, a jedna od temeljnih djelatnosti JUNP Mljet je skrb o zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti, uvrštavanjem ovog projekta na listu prioriteta Nacionalnog parka želi se doprinijeti očuvanju samostana Sv. Marije te osigurati temelje za buduću suradnju JUNP i Dubrovačke biskupije na obnovi i prezentaciji ovog bisera nacionalne baštine, kako u pogledu zajedničkog financiranja projekata tako i u pogledu daljnjih oblika suradnje. U suradnji sa Biskupijom radi se na definiranju namjene dijela kompleksa koji bi bio u funkciji posjetiteljske interpretacije kulturne baštine otočića sv. Marije i povijesnih vrijednosti područja Parka . Također se predlaže nastavak suradnje JUNP sa Biskupijom na uređenju šetnice, obalnog pojasa i vanjskih površina oko samostanskog kompleksa, a sve u zajedničkom interesu odgovarajuće prezentacije i očuvanja kulturne i prirodne baštine.

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

81

KK-SM-01 I.

KRATKI OPIS Dovršetak istražnih radova na sakralnom sklopu i ostalim lokalitetima na otočiću. Obuhvaća arheološke i restauratorske istražne radove. CILJEVI Unaprjeđenje i očuvanje kulturne baštine Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

II.

III. � �

IV.

V.

ISTRAŽNI RADOVI NA OTOČIĆU SV. MARIJE

PROJEKTNA AKTIVNOST Istražni radovi provode se na sljedećim lokalitetima: Sakralni sklop (crkva, samostan, kapelice Marijinog uznesenja i Sv. Benedikta) Ostali potencijalni lokaliteti na otočiću PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, MKKO Dubrovnik, HRZ, Dubrovačka biskupija

82

2.000.000,00 kn

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI


2.4. OTOČIĆ SVETE MARIJE

2.4. OTOČIĆ SVETE MARIJE

OBNOVA I OPREMANJE GRAĐEVINA NA OTOČIĆU SV. MARIJE I.

KRATKI OPIS Obuhvaća sve građevinske, obrtničke, instalaterske i završne radove te opremanje sakralnog sklopa i ostalih lokaliteta na otočiću, od izrade projektne dokumentacije do izvođenja radova i opreme. CILJEVI Unaprjeđenje i očuvanje kulturne baštine Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

II.

III. � �

IV.

V.

KK-SM-02

KK-SM-03 I.

III.

Ostali potencijalni lokaliteti na otočiću PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, MKKO Dubrovnik, HRZ, Dubrovačka biskupija

37.100.000,00 kn

IV.

V.

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

83

KRATKI OPIS Uređenje okoliša crkve i samostana, molitveno-meditativne šetnice i obalnog pojasa otočića. Obuhvaćena je i minimalna posjetiteljska interpretacija povijesnih lokaliteta (opremanje lokaliteta opisnim tablama). Organizacija kompletne posjetiteljske infrastrukture obrađena je u zasebnom poglavlju. CILJEVI Unaprjeđenje i očuvanje kulturne baštine Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa

II.

PROJEKTNA AKTIVNOST Obnova i opremanje građevina odnosi se na sljedeće lokalitete: Sakralni sklop (crkva, samostan, kapelice Marijinog uznesenja i Sv. Benedikta)

UREĐENJE OKOLIŠA I OSNOVNA INTERPRETACIJA LOKALITETA NA OTOČIĆU SV. MARIJE

PROJEKTNA AKTIVNOST Uređenje okoliša i osnovna interpretacija lokaliteta odnosi se na sljedeće: Uređenje okoliša crkve i samostana

Uređenje prostora molitveno-meditativne šetnice otočića

Uređenje obalnog pojasa otočića PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, MKKO Dubrovnik, HRZ, Dubrovačka biskupija

84

5.800.000,00 kn

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI


2.5.

TRADICIJSKE MATRICE NASELJA I GOSPODARSKI SKLOPOVI �

KRATKI OPIS Obnova i zaštita elemenata tradicijskih naselja i gospodarskih poljoprivrednih sklopova zasniva se na analizi i valorizaciji postojećeg stanja te izradi i provedbi programa obnove tradicijske matrice naselja Goveđari i gospodarskih građevina tradicijske poljoprivrede, kao što su guvna za žito i tradicionalno građene gospodarske građevine u poljima.

CILJEVI

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Program obnove tradicijske matrice naselja Goveđari · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Program obnove gospodarskih građevina tradicijske poljoprivrede · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU PROJEKTA Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

86

PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

Unaprjeđenje i očuvanje kulturne baštine


2.5. TRADICIJSKE MATRICE NASELJA I GOSPODARSKI SKLOPOVI

PROGRAM OBNOVE TRADICIJSKE MATRICE NASELJA GOVEĐARI I.

III. III.a

III.b

V.

KK-GO-01

KRATKI OPIS Mjere za obnovu tradicijske matrice naselja Goveđari provode se kroz izradu i primjenu Programa obnove tradicijske matrice naselja Goveđari koji se zasniva na analizi, valorizaciji i dokumentiranju graditeljskog fonda, mjerama zaštite i obnove tradicijske matrice naselja, te revitalizacije uz očuvanje tradicijske slike naselja. CILJEVI Unaprjeđenje i očuvanje kulturne baštine Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

II.

IV.

2.5. TRADICIJSKE MATRICE NASELJA I GOSPODARSKI SKLOPOVI

I.

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

87

III. III.a

PROGRAMSKA AKTIVNOST Izrada Programa

� �

III.b

IV.

200.000,00 kn V.

PROGRAM OBNOVE GOSPODARSKIH GRAĐEVINA TRADICIJSKE POLJOPRIVREDE

KRATKI OPIS Mjere za obnovu gospodarskih građevina tradicijske poljoprivrede provode se kroz izradu i primjenu Programa obnove gospodarskih građevina tradicijske poljoprivrede koji se zasniva na analizi postojećeg stanja, valorizaciji, dokumentiranju te mjerama zaštite i obnove ove kulturne baštine. Ova vrsta kulturne baštine obuhvaća guvna za žito kraj Polača kao i tradicionalno građene pomoćne spreme u poljima. CILJEVI Unaprjeđenje i očuvanje kulturne baštine Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

II.

PROGRAMSKA AKTIVNOST Izrada Programa Programom je potrebno definirati ciljeve i aktivnosti zaštite i obnove ove kulturne baštine, uz prikaz financijskih i kadrovskih opterećenja koja slijede provedbom Programa. Programom je potrebno obuhvatiti sljedeće korake: Analiza postojećeg stanja uključujući valorizaciju i dokumentiranje graditeljskog fonda naselja Mjere zaštite i obnove tradicijske matrice te revitalizacije naselja Provedba Programa Po izradi Programa potrebno je pristupiti izradi potrebne planske i druge dokumentacije za realizaciju Programa. Vrsta i opseg zahvata koje je potrebno provesti za uspješno provođenje Programa mogu se definirati tek po njegovoj izradi. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva za izradu Programa. Troškovi realizacije Programa mogu se procijeniti tek po izradi Programa i mjera za provođenja istog. Troškovi izrade Programa (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, MKKO Dubrovnik, HRZ

KK-PL-08

Programom je potrebno definirati ciljeve i aktivnosti zaštite i obnove ove kulturne baštine, uz prikaz financijskih i kadrovskih opterećenja koja slijede provedbom Programa. Programom je potrebno obuhvatiti sljedeće korake: Analiza postojećeg stanja uključujući valorizaciju i dokumentiranje Mjere zaštite i obnove gospodarskih građevina tradicijske poljoprivrede Provedba Programa Po izradi Programa potrebno je pristupiti izradi potrebne planske i druge dokumenatcije za realizaciju Programa. Vrsta i opseg zahvata koje je potrebno provesti za uspješno provođenje Programa mogu se definirati tek po njegovoj izradi. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva za izradu Programa. Troškovi realizacije Programa mogu se procijeniti tek po izradi Programa i mjera za provođenja istog. Troškovi izrade Programa (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, MKKO Dubrovnik, HRZ

88

200.000,00 kn

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI


2.6.

NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA �

KRATKI OPIS Najveću ulogu u stvaranju, zaštiti, održavanju i revitalizaciji nematerijalne kulturne baštine te jačanju kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti trebaju imati upravo lokalne zajednice, društva i ustanove. Zaštita nematerijalne kulturne baštine provodi se kroz mjere čiji je cilj osiguravanje održivosti nematerijalne kulturne baštine, uključujući identificiranje, dokumentiranje, istraživanje, očuvanje, zaštitu, promicanje, prenošenje, posebice putem formalnog i neformalnog obrazovanja, kao i revitalizaciju različitih oblika te baštine.

CILJEVI Unaprjeđenje i očuvanje kulturne baštine

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Program zaštite i očuvanja povijesne nematerijalne kulturne baštine · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

90

PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

Unaprjeđenje sinergijskog djelovanja lokalnog stanovništva i JUNP


2.6. NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA

2.6. NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA

KARAKTERISTIKE NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE OTOKA MLJETA

MLJETSKI KOLARIN - IZVOR: WEB JUNP

MLJETSKA NARODNA NOŠNJA IZVOR: ZBORNIK RADOVA SIMPOZIJA “DANI CVITA FISKOVIĆA”, NP MLJET I FFZG, 2012.

Nematerijalna kulturna baština otoka Mljeta nedjeljivi je dio sveukupne kulturne baštine otoka nastale u međudjelovanju između čovjeka i prirode. Otok Mljet je, kao dio kulturnog kruga Dubrovačkog primorja, iznjedrio vlastite specifične oblike nematerijalne kulturne baštine. Mljetski košic je jedan oblik manifestacije tradicijskih umijeća i obrta. To je tip okrugle pletene košare s ručkom i ukrasnom pletenicom na vrhu. Izrađivao se isključivo ručno od pruća i šiba mirte, leprike ili divlje masline. Služio je za odnošenje hrane u polje ili ribolov i donošenje poljoprivrednih proizvoda ili ribe u domaćinstvo. Mljetska vrša (vrša bačvara) je tradicionalni ribolovni alat zvonastog oblika visine oko 1,5 m. Izrađivao se isključivo ručno od kvalitetnijeg pruća i šiba mirte ili somine. Materijal za izradu mljetskog košica i vrše prikupljao se kosijeračom krajem ljeta ili zimi kako bi se osigurala veća suhoća, a time i trajnost. Pletenju bi prethodilo namakanje u vodi ili moru za osiguravanje bolje elastičnosti. Pletenje se započinjalo od vrha prema dnu vrše te bi se na kraju umetnula pregrada koja je djelila vršu na dvije komore. Gotove vrše bi se punile mamcem od sitne ribe, otežavala kamenom i označavala konopcem s plutom. Mljetska guvna su kružni vanjski prostori čija je osnovna namjena bila vršidba žita nakon kosidbe. Izvan sezone vršidbe, u guvnu bi se okupljali stariji mještani za usuglašavanje planova i pjesmu, a djeca za igru. Služila su i za stogove sjena, cijepanje drva, predenje vune i tako predstavljala društvenu žarišnu točku sela. Mljetski vez je osnovni dekorativni element ženske narodne nošnje. Vezao bi se uglavnom na pokrivala za glavu; škufiju (kapu) i počelicu, ali i na gunju (suknju). Način ukrašavanja oglavlja je svjedočio o dobi i statusu žene te namjeni nošnje. Kao materijal za vezenje koristila se svila dobivena od dudovog svilca koja se lokalno proizvodila. Dominirali su floralni i zoomorfni motivi. Posebnost mljetskog veza je cjelovita popunjenost, bez praznih ploha, najčešće s jednim dominantnim motivom žute ili zelene boje na crvenoj podlozi. Mljetski kolarin je ogrlica koja se sastoji od niski perli od koralja te zlatnih filigranskih bobica. Uz kolarin žene su nosile zlatne naušnice gradaši i prsten zmijar. Nosile su ga udate žene u svečanim prigodama. Ženska mljetska narodna nošnja ostala je sačuvana, dok je muška obnovljena. Smatra se da je oblik nošnje određen u doba rane renesanse. Izgled je poznat i iz zapisa Branimira Gušića. Ističe se dvodjelna ženska narodna nošnja sastavljena od crvenog gunja (suknje) i bijele košulje. Košulja ima ovalni izrez oko vrata, obrubljen ukrasnim stezanjem. Rukavi su stegnuti u zapešću. Suknja je pričvršćena na poramenice, sastoji se od prednje i stražnje polovice, a izrađena je od domaćeg sukna, crvenosmeđe boje za mlađe te crne boje za starije žene. Uz Branimira Gušića, Marijanu Gušić i Cvita Fiskovića, čiji je rad na istraživanju i očuvanju kulturne baštine dobro poznat, potrebno je istaknuti i umjetnički rad poznate slikarice i grafičarke Anke Krizmanić koja je u svojim djelima ovjekovječila niz mljetskih pejzaža i folklornih događanja. Kao što je narodna usmena tradicija stvorila nematerijalnu baštinu koju nasljeđujemo, tako i umjetničke prakse sadašnjosti imaju potencijal stvoriti baštinu za buduće generacije, ali i promovirati povijesnu.

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

91

STANJE NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE OTOKA MLJETA Važnost nematerijalne kulturne baštine je prepoznata u Konvenciji UNESCO-a kao pokretača kulturne raznolikosti i jamstva održivog razvoja. Najveću ulogu u proizvodnji, zaštiti, održavanju i ponovnom stvaranju nematerijalne kulturne baštine te jačanju kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti imaju upravo lokalne zajednice i pojedinci. Procesi globalizacije i društvene transformacije, osim što stvaraju uvjete za dijalog među zajednicama, također dovode i do fenomena netolerantnosti te opasnosti gubitka vrijednosti, nestajanja i uništenja nematerijalne kulturne baštine, posebice zbog nedostatka izvora sredstava za zaštitu te baštine. Zaštitu nematerijalne kulturne baštine trebaju predstavljati mjere čiji je cilj osiguravanje održivosti nematerijalne kulturne baštine, uključujući analizu, identificiranje, dokumentiranje, istraživanje, očuvanje, zaštitu, promicanje, prenošenje, posebice putem formalnog i neformalnog obrazovanja, revitalizaciju različitih oblika te baštine i organiziranje javnih događanja i festivala. Dio nematerijalne kulturne baštine je već međunarodno ili nacionalno prepoznat: Klapsko pjevanje i Mediteranska prehrana od strane UNESCO-a te Umijeće zidanja ”u suho” i Kolo linđo Dubrovačkog primorja od strane Registra kulturnih dobara RH. Na njima treba nastaviti rad na očuvanju i zaštiti kao i na promicanju u lokalnoj zajednici i kod posjetitelja. Također, potrebno je i identificirati i istražiti one elemente tih baština koje su karakteristične samo za otok Mljet čime se doprinosi stvaranju veće kulturne raznolikosti. Ostala nematerijalna kulturna baština obuhvaća folklorno stvaralaštvo (plesovi mljetska poskočica i škampa boško) te tradicijska umijeća (mljetski vez i kolarin, mljetska narodna nošnja) i tradicijske obrte (mljetski košic i vrša, mljetska guvna) koji nisu prepoznati u sustavu formalne, institucionalne zaštite. Na toj nematerijalnoj kulturnoj baštini potrebno je provoditi daljnje dokumentiranje i istraživanje koje će na posljetku voditi i ka formalnom, institucionalnom prepoznavanju. Na tome trenutno radi niz udruga koje njeguju nematerijalnu kulturnu baštinu otoka Mljeta čiji rad treba prepoznati i poticati. Na projektu obnove mljetske narodne nošnje i mljetskog veza od 1997. godine radi Udruga DEŠA. Isprva se temeljio na prijenosu izvornih uzoraka svilenog veza na različite uporabne predmete pa je tako mljetski vez-stolnjak dobio i oznaku Hrvatske turističke zajednice ”Hrvatski suvenir”. Udruga organizira i radionice za lokalno stanovništvo i goste. Važno je i poticanje suvremenog umjetničkog stvaralaštva, likovnih i primijenjenih umjetnosti koji svojim motivima mogu promovirati kulturne i prirodne vrijednosti otoka Mljeta.

92

MLJETSKA VRŠA - FOTO: JUNP

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI


2.6. NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA

2.6. NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA

SMJERNICE ZA OČUVANJE I UNAPRJEĐENJE NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE Nematerijalna kulturna baština sastoji se od folklornog stvaralaštva, tradicijskih umijeća, tradicijskih obrta, tradicionalnih proslava i manifestacija te umjetničkog stvaralaštva. Poticanje razvoja umjetničkog stvaralaštva je obrađeno u zasebnom poglavlju, a svi ostali oblici nematerijalne kulturne baštine obrađeni su ovdje. Folklorno stvaralaštvo obuhvaća prepoznate i zaštićene oblike baštine kao klapsko pjevanje i kolo linđo Dubrovačkog primorja te ostalo folklorno stvaralaštvo kao npr. tradicionalni napjevi i plesovi – mljetska poskočica i škampa boško. Tradicijska umijeća obuhvaćaju tradicijsko svilarstvo i suknarstvo, izradu mljetskog veza i mljetskog kolarina te mljetske narodne nošnje. Tradicijski obrti obuhvaćaju prepoznate i zaštićene oblike baštine kao umijeće zidanja ”u suho” te ostale tradicijske obrte kao što su izrada mljetskog košica i vrše, mljetska guvna i krpanje mreža. Mjere za očuvanje i revitalizaciju nematerijalne kulturne baštine provode se kroz izradu i primjenu Programa zaštite i očuvanja nematerijalne kulturne baštine. Program bi obuhvatio analizu postojećeg stanja i valorizaciju baštine. Nadalje, kod prepoznatih i zaštićenih oblika nematerijalne baštine trebao bi se fokusirati na jačanje promocije i prenošenja baštine, a kod slabije poznatih i trenutno nezaštićenih oblika na dokumentiranje, istraživanje i promicanje daljnje institucionalne zaštite. Program treba definirati oblike poticanja udruga i kulturno-umjetničkih društava u kontinuiranom radu na zaštiti i očuvanju nematerijalne kulturne baštine. Također bi trebao obuhvatiti rad na edukaciji lokalnog stanovništva o vrijednostima baštine, njenim oblicima, potrebi i načinima revitalizacije i prenošenja na buduće naraštaje (npr. organizacijom tečajeva i radionica), ali i aktivnosti na promicanju baštine izvan lokalne zajednice (npr. turistička promocija) te organiziranju tradicionalnih proslava svjetovnih i religijskih blagdana i javnih događanja (npr. Velika Gospa, sv. Nikola, Uskrs, Poklade, Mljetski umjetnički susreti - MUS, Mljetsko kulturno ljeto). Programom je potrebno definirati mjere koje će povećati prepoznatljivost mljetske nematerijalne kulturne baštine te potaknuti njenu daljnju formalnu institucionalnu zaštitu

KK-NM-01 I.

III. III.a

93

PROGRAMSKA AKTIVNOST Izrada Programa

� �

Programom je potrebno definirati ciljeve i aktivnosti očuvanja povijesne nematerijalne baštine, uz prikaz financijskih i kadrovskih opterećenja koja slijede provedbom Programa. Programom je potrebno obuhvatiti sljedeće interesne aktivnosti: Analiza postojećeg stanja, valorizacija, dokumentiranje i daljnje istraživanje baštine Prezentiranje nematerijalne kulturne baštine kroz sudjelovanje na stručnim skupovima, izložbama i kroz informativne materijale te turističku promociju Provođenje informiranja i edukacije lokalnog stanovništva te organiziranju tečajeva

Poticanje osmišljavanja i izrade originalnog mljetskog suvenira

Podržavanje lokalne zajednice u organizaciji tradicionalnih događanja i proslava

Poticanje rada udruga i KUD-ova u domeni nematerijalne baštine

Mjere za promoviranje daljnje formalne institucionalne zaštite

III.b

V.

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

KRATKI OPIS Mjere za očuvanje ove kulturne baštine provode se kroz izradu i primjenu Programa zaštite i očuvanja nematerijalne kulturne baštine koji se zasniva na analizi, valorizaciji, dokumentiranju, te mjerama promocije i prenošenja ove kulturne baštine. CILJEVI Zaštita, očuvanje, revitalizacija i promocija nematerijalne baštine Jačanje prepoznatljivosti nematerijalne baštine Mljeta Očuvanje i jačanje lokalnog identiteta Unaprjeđenje sinergijskog djelovanja lokalnog stanovništva i JUNP Stvaranje lokalnih “brandova” u svrhu čuvanja i promocije kulturne i prirodne baštine Uspostava formalne institucionalne zaštite u skladu sa vrijednostima baštine Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

II.

IV.

PROGRAM ZAŠTITE I OČUVANJA POVIJESNE NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE

Provedba Programa Po izradi Programa potrebno je pristupiti izradi potrebne planske i druge dokumentacije za realizaciju Programa. Vrsta i opseg zahvata koje je potrebno provesti za uspješno provođenje Programa mogu se definirati tek po njegovoj izradi. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva za izradu Programa. Troškovi realizacije Programa mogu se procijeniti tek po izradi Programa i mjera za provođenja istog. Troškovi izrade Programa (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, TZ Općine Mljet, Ministarstvo kulture, Institut za etnologiju i folkloristiku, FFZG, Hrvatsko etnološko društvo, Posudionica i radionica narodnih nošnji, Udruga klapa Mljet, Udruga DEŠA, Udruga Dragodid, KUD Natko Nodilo, Galerija Stara Skula, Mljetski umjetnički susreti 94

200.000,00 kn

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI


2.7.

KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI �

KRATKI OPIS Prepoznavanje krajobraznih vrijednosti NP Mljet kao jednog od najbitnijih elemenata proglašenja Nacionalnog parka je preduvijet stvaranja konsenzusa o potrebi daljnje identifikacije, vrednovanja, ocjene ugroženosti i kreiranja modela upravljanja krajobrazom. Kroz razne institute zaštite, krajobrazi NP Mljet su štićeni pojedinačno i bez pogleda na sveukupnost i cjelovitost krajobraza oblikovanih kroz međudjelovanje čovjeka i prirode. Premda naglasak u okviru NP Mljet treba biti na očuvanju izvornih, prirodnih i netaknutih krajobraza, svaka buduća analiza vrijednosti krajobraza mora naglasiti i veliku ulogu antropogenog krajobraza u stvaranju jedinstvenog identiteta mjesta NP Mljet.

CILJEVI Očuvanje i unaprjeđenje krajobrazne raznolikosti Očuvanje i unaprjeđenje krajobraznih vrijednosti

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Izrada Krajobrazne osnove NP Mljet · · · · · · · · · · · · · · ·· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

96

PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

Unaprjeđenje devastiranih krajobraza


2.7. KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

2.7. KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

KRAJOBRAZNA OSNOVA NP MLJET

METODOLOGIJA IZRADE KRAJOBRAZNE OSNOVE

Preduvjet kvalitetne identifikacije, vrednovanja, ocjene ugroženosti i preporuka korištenja krajobraza NP Mljet, je izrada Krajobrazne osnove NP Mljet kao interdisciplinarne studije. Cilj izrade Krajobrazne osnove NP Mjet, osim stvaranja stručne podloge za izmjene i dopune Prostornog plana Nacionalnog parka Mljet, bio bi i prezentacija krajobraza kao integralne vrijednosti parka te uspostavljanje temelja za izradu daljnjih krajobraznih planova. U kontekstu metodologije izrade krajobraznih osnova, danas je opće prihvaćen tzv. princip procjene karaktera krajobraza koji uključuje identifikaciju, kartiranje i opisivanje jedinica krajobraza različitih karaktera, te procjenu njihova stanja i osjetljivosti. Smisao procjene karaktera krajobraza leži u definiranju jedinstvenosti isprepletenih prirodnih i kulturnih elemenata čijom se identifikacijom i valorizacijom objektivnije može pristupiti planiranju nekog prostora. Krajobrazna osnova NP Mljet treba detektirati niz specifičnih kombinacija reljefa, geologije, načina korištenja zemljišta, prostornih matrica polja i naselja, tla i vegetacije koji bi kroz objektivne kriterije očuvanosti i optimalnog korištenja, bili i subjektivno valorizirani u pogledu njegove estetske vrijednosti i stvaranja identiteta mjesta. Kao podloga za izradu Prostornog plana NP Mljet, glavnog instrumenta njegove zaštite i unaprjeđenja, pridonijela bi usklađivanju višestrukih funkcija i interesa uz održivo podvrgavanje svih drugih interesa glavnom cilju zaštite. Među ostalim, krajobrazna osnova treba dati odgovore na sljedeće teme, pitanja i konflikte u prostoru: - identifikacija i daljnja zaštita te unaprjeđenje izuzetnih prirodnih krajolika kroz ograničavanje antropogenog utjecaja - sanacija i unaprjeđenje degradiranih krajobraza bivših ribarskih naselja (Polače i Pomena) kroz detaljne planske studije - revitalizacija i unaprjeđenje krajobraza povijesnih graditeljskih cjelina kroz poticanje lokalnog stanovništva u sanaciji i obnovi zapuštenih građevina i stvaranje programskih preporuka - revitalizacija i unaprjeđenje krajobraza povijesnih graditeljskih cjelina kroz stvaranje programskih preporuka za načine korištenja postojećih građevina u skladu sa suvremenim potrebama - revitalizacija i unaprjeđenje poljoprivrednih krajobraza kroz poticanje tradicijskog načina korištenja zemljišta i održavanje tradicijskih poljoprivrednih kultura - prezentacija osobito vrijednih poljoprivrednih krajobraza i krajobraza povijesnih graditeljskih cjelina.

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

97

Vrednovanje krajobraza, odnosno prepoznavanje i uspostavljanje čovjekova odnosa prema krajobrazu, u cilju zaštite i unaprjeđenja krajobraza, obuhvaća prirodne, vizualne i kulturne kvalitete krajobraza. Prema te tri kategorije izrađuju se i modeli ranjivosti kvaliteta krajobraza. Prema modelu ranjivosti prirodnih kvaliteta krajobraza, najranjivija područja bi bila ona koja su najizloženija antropogenom utjecaju, naseljima, prometnicama i drugoj komunalnoj infrastrukturi. S obzirom na vizualne kvalitete krajobraza najranjivija područja bi bila ona u neposrednoj blizini elemenata koji čine prostor prepoznatljivim, kao na primjer prostor Velikog i Malog jezera. Prostori s najranjivijom kulturnom kvalitetom krajobraza bili bi oni u neposrednoj blizini kulturno povijesne baštine (zone ilirskih arheoloških nalazišta), tradicijski agrarni prostori (Velika i Mala Poma, Pomjenta) i područja povijesnih graditeljskih cjelina (Otočić Sv. Marije) Krajobrazna osnova NP Mljet trebala bi, među ostalim, dati i procjenu stanja ugroženosti kvaliteta krajobraza kroz identifikaciju iznimnih i degradiranih krajobraza kao i procjenu potencijala prezentacije krajobraza kao dodatne vrijednosti Parka u cjelini. Iznimni krajobrazi su u velikoj mjeri već identificirani kroz institut temeljnog fenomena NP Mljet u domeni zaštite prirodnih vrijednosti i zaštite kulturnopovijesne baštine i povijesnih graditeljskih cjelina te bi se oni trebali dopuniti drugim vrijednim dominantno kulturnim krajobrazima kao što su tradicijski agrarni prostori. Degradirani krajobrazi su djelomično identificirani kroz postojeći prostorni plan i najčešće su rezultat negativnog antropogenog utjecaja. Riječ je o negativnom utjecaju naselja i prometnica na prirodni okoliš prije svega zbog neadekvatne komunalne infrastrukture, povijesnim ribarskim naseljima devastiranim divljom gradnjom, zapuštenim povijesnim graditeljskim cjelinama i zapuštenim tradicijskim agrarnim prostorima. Glavni prezentacijski potencijal NP Mljet leži u prirodnim vrijednostima i krajobrazima, što je u većoj mjeri prepoznato i treba samo unaprijediti, dok neostvareni potencijal prezentacije leži poglavito u zanemarenim tradicijskim krajobrazima, povijesnim graditeljskim cjelinama i tradicijskim agrarnim prostorima.

98

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI


2.7. KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

2.7. KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

SMJERNICE ZA OČUVANJE I UNAPRJEĐENJE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI Krajobrazna raznolikost NP Mljet je dio šire mediteranske krajobrazne slike kojoj doprinosi nizom specifičnih i prepoznatljivo mljetskih krajobraza. Ističu se guste šume sredozemne vegetacije i naglašena razvedenost morske obale koja je stvorila i temeljni fenomen mljetskog Velikog i Malog jezera. Prisutnost čovjeka u granicama NP Mljet je kontinuirana od prapovijesnog doba te je stoga antropogeni utjecaj na formiranje krajobraza neraskidivo povezan s onim prirodnim. Osim točkasto raspoređenih kulturno-povijesnih lokaliteta, prirodni krajobraz NP Mljet je prožet povijesnim urbanim krajobrazima – povijesnim graditeljskim cjelinama i tradicijskim agrarnim površinama. Preduvjet očuvanja i unaprjeđenja krajobrazne raznolikosti NP Mljet je izrada stručne podloge: Krajobrazne osnove NP Mljet koja bi osim stvaranja stručne podloge za izmjene i dopune Prostornog plana NP Mljet, predstavljala i putokaz ka izradi kvalitetnog modela prezentacije krajobraza kao integralne vrijednosti parka te bi uspostavila temelj za kontinuirano očuvanje i unaprjeđenje krajobraza. U procesu očuvanja i unaprjeđenja krajobraza prvi korak predstavlja prezentacija krajobraznih vrijednosti i edukacija lokalnog stanovništva o ulozi koju krajobraz ima u održivom razvoju zajednice.

KK-KV-01 I.

KRATKI OPIS Sukladno prepoznavanju krajobraza kao značajnog elementa istovremene raznolikosti i jedinstva zajedničke kulturne i prirodne baštine Europske unije, Republika Hrvatska se, usvajanjem Konvencije o europskim krajobrazima, kao i kroz niz strateških dokumenata i programa, usmjerenih na očuvanje i unaprijeđenje biološke i krajobrazne raznolikosti, obvezala poticati izradu Krajobraznih osnova. Smisao izrade Krajobrazne osnove NP Mljet bi, osim u definiranju krajobraznih elemenata čijom se identifikacijom i valorizacijom objektivnije može pristupiti planiranju nekog prostora, bio i njihova valorizacija u pogledu njihove estetske vrijednosti i uloge u stvaranju identiteta mjesta. Krajobrazna osnova mora osigurati jasne smjernice zaštite i upravljanja krajobrazima, koje će se ugraditi u Prostorni plan područja posebnih obilježja NP Mljet. Provedbenim odredbama prostornoga plana osigurat će se valorizacija i očuvanje krajobraznih karakteristika Parka.

II.

CILJEVI Identifikacija, vrednovanje, ocjena ugroženosti i preporuke korištenja krajobraza Očuvanje i unaprjeđenje krajobrazne raznolikosti Očuvanje i unaprjeđenje krajobraznih vrijednosti Unaprjeđenje devastiranih krajobraza Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

III.

PLANSKA DOKUMENTACIJA Izrada Krajobrazne osnove odnosi se na cijelu površinu obuhvata NP Mljet, uključujući kopno, more i podmorje, a obuhvaća sljedeće segmente: Valorizacija dosadašnjih istraživanja i postojeće dokumentacije

IV.

V.

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

99

IZRADA KRAJOBRAZNE OSNOVE

Provedba terenskih istraživanja i izrada dokumentacije

Interdisciplinarna studija i vrednovanje krajobraza PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih planskih zahtjeva. Trošak smještaja prilikom terenskog rada nije uključen u cijenu. Troškovi izrade dokumentacije (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, Ministarstvo kulture, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

100

200.000,00 kn

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI


REGULACIJA KOLNOG PROMETA I KONTROLA KRETANJA DEFINICIJA I ORGANIZACIJA PROJEKATA

3.5. AKTIVACIJA PRISTUPA INTERESNOJ ZONI KULIJER Prometnica Pomena - Kulijer Prometnica Kulijer - Podzemni tuneli

3.4. USPOSTAVA LOGISTIČKE ZONE SIKJERICA Prometnica Pomena - Sikjerica Prometnica Sikjerica - Pomena sjever Centralno parkiranje Sikjerica

3.2. REGULACIJA OBALNE LINIJE I PROMETNE INFRASTRUKTURE NASELJA POLAČE Obalna linija Polače istok Obalna linija Polače zapad Južna obilaznica Polače Prometnica Polače - Kostioc Prometnica Kostioc - Jarište Prometnica Istok Polače Centralno parkiranje Polače

3.3. REGULACIJA OBALNE LINIJE I PROMETNE INFRASTRUKTURE NASELJA POMENA Obalna linija Pomena sa središnjim trgom Južna oblilaznica sa prometom u mirovanju Istočna obliznica sa prometom u mirovanju Centralno parkiranje Pomena

3.1. UREĐENJE PRISTUPA TEMELJNOM FENOMENU - ULAZ VRBOVICA Ulaz Vrbovica Obnova prometnice Pristanište -Babine kuće -Bjejajka Obnova prometnice Pristanište -Vratosolina Obnova prometnice Vrbovica - Pristanište Obnova Velikog mosta Uređenje zone Velikog mosta Obnova zone Malog mosta

3.6. FORMIRANJE GLAVNOG ULAZA U NP CRNA KLADA Ulaz Crna klada Brojači prometa Uvođenje sustava naplata parkiranja i ulaznica za vozila


3.1.

UREĐENJE PRISTUPA TEMELJNOM FENOMENU-ULAZ VRBOVICA �

KRATKI OPIS Ulazom u prostor temeljnog fenomena Velikog i Malog jezera započinje posebna regulacija korištenja prostora najvišeg stupanja zaštite prirodnih vrijednosti. Uređenjem prostora Vrbovice te obnovom i uređenjem prometnica kojima se pristupa zoni Jezera postavljaju se osnove za upravljanje načinom korištenja prostora. Planirane intervencije u prostoru su obnova prometne infrastrukture oko Velikog jezera i uređenje Ulaza Vrbovica.

CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija kolnog i prometa Unaprjeđenje sustava zaštite od požara

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Ulaz Vrbovica · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Obnova prometnice Pristanište-Babine kuće-Bjejajka · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Obnova prometnice Pristanište - Vratosolina· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Obnova prometnice Vrbovica - Pristanište· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Obnova Velikog mosta · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Uređenje zone Velikog mosta · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Obnova zone Malog mosta · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

104

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

PROSTORNI PLAN

Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture i sustava interpretacije i valorizacije prirodnih vrijednosti i kulturne baštine

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet


3.1. UREĐENJE PRISTUPA TEMELJNOM FENOMENU VRBOVICA

3.1. UREĐENJE PRISTUPA TEMELJNOM FENOMENU VRBOVICA

SMJERNICE ZA PLANIRANJE UREĐENJA PRISTUPA TEMELJNOM FENOMENU VRBOVICA Zona temeljnog fenomena Nacionalnog parka sadrži najosjetljivije prirodne vrijednosti koje zahtijevaju visok stupanj osiguranja uvjeta zaštite prirode i okoliša. S obzirom da je taj prostor ujedno i naseljen, poboljšanje materijalnog standarda nužno je provoditi prema uvjetima propisanim prostorno-planskom dokumentacijom. Pristup posjetitelja zoni temeljnog fenomena počinje na prostoru Ulaza Vrbovica a gdje je potrebno osigurati tranzitnu zonu za prihvat posjetitelja. Od ulaza Vrbovica na dalje počinje poseban režim korištenja i kretanja u zaštićenom području. Vrbovica je ishodišna točka organiziranog javnog prijevoza oko jezerske šetnice, te završna točka brze linije javnog prijevoza koji distribuira korisnike iz ostalih dijelova Nacionalnog parka. Ulaz Vrbovica kapacitiran je prema potrebama JUNP, lokalnog stanovništva te procjenjenog broja posjetitelja i izletnika. Projekti su vezani uz obnovu i rekonstrukciju prometnica, te rekonstrukciju i materijalno opremanje trenutno improviziranih prostora za parking. Prometnice koje se obnavljaju dijele se na dvije osnovne skupine intervencija: obnova kolničkog zastora te provođenje instalacija i obnova kolničkog zastora. Prometnica tj. šetnica oko jezera ima dodatnu specifičnost - prometna infrastruktura na dijelovima se nadograđuje elementima koji služe i interpretaciji prirodne baštine. Zbog toga se uz prometnice dodatno uklapaju mjesta od vrijednosti za pejzaž u skladu s već razrađenim projektima valorizacije kulturne i prirodne baštine. Na prometnici Pristanište - Soline osim obnove kolničkog zastora planira se i izvedba instalacije predviđene prostorno-planskom dokumentacijom. Pri izgradnji ulaza Vrbovica i svih njenih dijelova nužno je da sve intervencije teže čim manjem negativnom utjecaju na okoliš. Pri izboru materijala i završnih obrada prednost se daje ekološkim i visoko energetski učinkovitim intervencijama.

ZONA TEMELJNOG FENOMENA NP MLJET PREMA VAŽEĆEM PROSTORNOM PLANU

ZONE STROGE ZAŠTITE KOPNA I MORA PREMA PLANU UPRAVLJANJA (RADNA VERZIJA 11.2015.)

KP-VR-01 I.

KRATKI OPIS Prostor Vrbovice iz trenutnog povremenog parkirališta regulira se u načinu korištenja i dodatnim funkcijama prema zahtjevima planiranih promjena u odvijanju kolnog prometa. Vrbovica se nalazi na dio k.č. 222/176, 390/1, 390/98, i 415/2 sve k.o. Goveđari. CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija sustava kolnog i pješačkog prometa Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

III. �

� �

OBNOVA VELIKOG I MALOG PRISTANIŠTA

VR-09 VR-12

VR-08

ULAZ VRBOVICA

km

VR-01

PROMETNICA VRBOVICA -PRISTANIŠTE

VR-04

L=

0,5

CENTAR VRBOVICA UREĐENJE ZONE MALI MOST

VR-05

L= 3,2

VR-02

TRG PRISTANIŠTE

km VR-03

VR-06

IV.

PROMETNICA PRISTANIŠTE - BJEJAJKA PROMETNICA PRISTANIŠTE - VRATOSOLINA VELIKI MOST

V.

L=8,2 k

m

VR-07

ULAZ VRBOVICA

UREĐENJE ZONE VELIKI MOST

VI. �

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju ulaza Vrbovica: Parkiralište

2500 m2

Parkiralište za osobne automobile, automobile namjenjene zaposlenicima Nacionalnog parka, električne minibuseve i vlakiće prema specifikacijama. Završna obrada parkirnih mjesta mora biti izvedena na način da je udio zelenila, zemlje ili drva u završnoj plohi 40-50%. Parkirališna mjesta projektiraju se na način da visoko raslinje može nesmetano rasti bez da ometa promet u mirovanju. Postojeće vrijedno visoko raslinje čuva se gdje je to moguće. Kolni promet u mirovanju

100 PM

Punionica električnih automobila.

4

Punionca električnih automobila zauzima 3 parkirna mjesta, dimenzija 7,5x5 m, pri čemu punionica zauzima središnje parkirno mjesto. Stanica za javni prijevoz Stanica za javni prijevoz, dimenzija prema zahtjevima i specifikacijama vozila (elektični vlakići i električni minibusevi). Urbana oprema uključuje klupe, kante za otpad i informacijski panel sa rasporedom vožnje Eko blok Na ulaznom dijelu parkirališta nalazi se informativni kiosk koji nadzire upotrebu parkirališta, nudi sve potrebne informacije za korisnike sustava javnog prijevoza kao i mogućnost najma bicikala. Ispred kioska nalazi se predprostor oblikovno prilagođen kretanju. Stanica za javni prijevoz PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Rješavanje imovinsko pravnih odnosa

2

1

2.420.000,00 kn

PREGLED LOKACIJE VRBOVICA SA SMJEŠTAJEM PROJEKATA

KOLNI PROMET

105

106

KOLNI PROMET


3.1. UREĐENJE PRISTUPA TEMELJNOM FENOMENU VRBOVICA

OBNOVA PROMETNICE PRISTANIŠTE - BABINE KUĆE - BJEJAJKA I.

II.

III. �

IV.

V.

3.1. UREĐENJE PRISTUPA TEMELJNOM FENOMENU VRBOVICA

KP-VR-02

KP-VR-03

KRATKI OPIS U sklopu projekta prezentiranja kulturne i prirodne baštine obnavlja se dio šetnice Branimira Gušića. Obnova prometnice radi se prema “Projektu unaprjeđenja sustava valorizacije i interpretacije prirodne i kulturne baštine na području temeljnog fenomena NP Mljet. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

I.

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za obnovu prometnice: Prometnica

III.

Na prometnici se obnavlja kolnički zastor širine kolnika 3 m - prema tehničkim specifikacijama i zahtjevima električnih vlakića. Trenutni asfaltni i makadamski zastor zamjenjuje se ekološki prihvatljivijim zastorom od cementnog betona za završnom habajućom obradom. Agregati koji se koriste su visokokvalitetni i prilagođeni agresivnoj blizini i utjecaju morske vode. Pri prolasku prometnice kroz naselje Babine Kuće regulira se obalna linija. Instalacije

7.5 km

Provođenje hidrantske mreže ispod premetnice sa hidrantima na mjestima koje propisuje Plan zaštite od požara. Vidikovci

Mjesta za odmor opremaju se urbanom opremom i uređuju se prema lokacijama određenim “Projektom unaprjeđenja sustava valorizacije i interpretacije prirodne i kulturne baštine na području temeljnog fenomena NP Mljet”. Prostor za mimoilaženje

Prema Planu zaštite od požara i prostornim mogućnostima na terenu planiraju se prostori za mimioilaženje prema tehničkim specifikacijama vozila koja će voziti prometnicom Okretište Na kraju prometnice nužno je osigurati okretište i privremeno stajalište prometnih vozila PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS

KOLNI PROMET

107

KRATKI OPIS U sklopu projekta prezentiranja kulturne i prirodne baštine obnavlja se dio šetnice Branimira Gušića. Obnova prometnice radi se prema “Projektu unaprjeđenja sustava valorizacije i interpretacije prirodne i kulturne baštine na području temeljnog fenomena NP Mljet” s provođenjem infrastrukture koju zahtjeva povezivanje sa Solinama. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

7.5 km

IV.

3.560.000,00 kn V.

OBNOVA PROMETNICE PRISTANIŠTE - VRATOSOLINA

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za obnovu prometnice: Prometnica

3.1 km

Na prometnici se obnavlja kolnički zastor širine kolnika 3,1-3,5 m - prema tehničkim specifikacijama i zahtjevima električnih vlakića. Trenutni asfaltni zastor zamjenjuje se ekološki prihvatljivijim zastorom od cementnog betona za završnom habajućom obradom. Agregati koji se koriste su visokokvalitetni i prilagođeni agresivnoj blizini i utjecaju morske vode. Prometnica pri prolasku kroz naselje Soline regulira i obalnu liniju. Instalacije

3.1 km

Provođenje hidrantske mreže ispod premetnice sa hidrantima na mjestima koje propisuje Plan zaštite od požara. Vidikovci

4

Mjesta za odmor opremaju se urbanom opremom i uređuju se prema lokacijama određenim “Projektom unaprjeđenja sustava valorizacije i interpretacije prirodne i kulturne baštine na području temeljnog fenomena NP Mljet”. Prostor za mimoilaženje Prema Planu zaštite od požara i prostornim mogućnostima na terenu planiraju se prostori za mimioilaženje prema tehničkim specifikacijama vozila koja će voziti prometnicom Okretište Na kraju prometnice nužno je osigurati okretište i privremeno stajalište prometnih vozila PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS

108

1.520.000,00 kn

KOLNI PROMET


3.1. UREĐENJE PRISTUPA TEMELJNOM FENOMENU VRBOVICA

OBNOVA PROMETNICE VRBOVICA - PRISTANIŠTE I.

KRATKI OPIS U sklopu održavanja, postojeća prometnica se obnavlja prema zahtjevima uvođenja sustava javnog prijevoza unutar NP Mljet.

II.

CILJEVI Unprjeđenje i regulacija sustava kolnog i pješačkog prometa Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

III.

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za obnovu prometnice: Prometnica

3.1. UREĐENJE PRISTUPA TEMELJNOM FENOMENU VRBOVICA

KP-VR-04

I.

530 m1

IV.

V.

Instalacije

II.

III. 530 m1

Provođenje vodovodnih instalacija uključuje provođenje hidrantske mreže ispod prometnice sa hidrantima na mjestima koje propisuje Plan zaštite od požara. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS

265.000,00 kn �

IV.

KOLNI PROMET

109

UREĐENJE KOLNO PJEŠAČKE POVRŠINE - TRG PRISTANIŠTE

KRATKI OPIS Prostor Pristaništa je pristupna točka pri posjeti temeljnom fenomenu NP Mljet. Zonu Pristaništa potrebno je sagledati kao prostor javne namjene čime se osigurava kvalitetno rješenje kolnog i pješačkog prometa, kao i realizacija niza prostorno ambijentalnih cjelina za zadržavanje i boravak posjetitelja. Nasuprot današnjem režimu korištenja prostora kao kolne površine, projektom je potrebno predložiti izvedbu javnog trga sa specifičnim sadržajima. Rješenje temeljiti na prostorno programskim intervencijama kojima se regulira kolni promet u mirovanju i kretanju; te organiziraju prostorno funkcionalni elementi za razvoj sustava interpretacije i valorizacije kulturne i prirodne baštine. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unprjeđenje i regulacija sustava kolnog i pješačkog prometa Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

Na prometnici se obnavlja kolnički zastor širine kolnika 7,2 m - prema tehničkim specifikacijama i zahtjevima električnih vlakića sa odvojenim pješačkim koridorom. Koridori Unutar prometnice predviđaju se označeni koridori za pješake i za biciklistički promet.

KP-VR-05

PROJEKTNA AKTIVNOSTI Projektne smjernice za obnovu kolno pješačke površine: Prometnica Na predmetnoj lokaciji nalazi se sjecište nerazvrstanih cesta, koje je potrebno ispravno prometno regulirati. Kretanje vozila potrebno je usmjeriti u vidu kružnog toka koji će omogućiti nesmetano odvijanje javnog prometa u skladu s potrebama NP Mljet i JLS, te stanovnika. Instalacije Na predmetnoj lokaciji potrebno je osigurati razvod javne rasvjete s mogućnošću kompletne regulacije od strane JUNP-a, zbog uvjeta zaštite prirode i okoliša Javni prostor

4

Organizacija javnog prostra treba osigurati niz kvalitetnih prostorno ambijentalnih cjelina vodeći računa o prometnom rješenju. Površina obuhvata i trenutačno stanje prostora

1200 m2

Predmetni prostor u izrazito je lošem stanju , te ga je potrebno u potpunosti sanirati vodeći računa o tehničkim zahtjevima vozila, formiranju javnog prostora i smanjenju negativnog utjecaja na okoliš. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

2.000.000,00 kn

110

KOLNI PROMET


3.1. UREĐENJE PRISTUPA TEMELJNOM FENOMENU VRBOVICA

KP-VR-06

OBNOVA VELIKOG MOSTA I.

KRATKI OPIS Projektom rekonstrukcije Velikog mosta omogućit će se funkcionalna i programska povezanost područja mljetskih jezera. Izvedbom mosta realizirat će se nastavak rekreacijsko poučne staze uokolo Velikog i Malog jezera. Izgradnja Velikog mosta znatno će doprinijeti poboljšanju turističke infrastrukture i unaprjeđenju sustava interpretacije prirodne i kulturne baštine. Za obnovu Velikog mosta prethodno je izrađena sva potrebna dokumentacija, i ishođene su sve potrebne dozvole. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

III. �

IV.

3.1. UREĐENJE PRISTUPA TEMELJNOM FENOMENU VRBOVICA

I.

III. �

KOLNI PROMET

111

IV.

2.200.000,00 kn

UREĐENJE ZONE VELIKOG MOSTA

KRATKI OPIS U sklopu održavanja, postojeća prometnica se obnavlja prema zahtjevima uvođenja sustava javnog prijevoza unutar NP Mljet te prema zahtjevima pristupa obnovljenom Velikom mostu u svrhu povezivanja cjelokupnog ophoda oko Velikog jezera. CILJEVI Unprjeđenje i regulacija sustava kolnog i pješačkog prometa Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju Velikog mosta: Most Izgradnja mosta koji omogućuje pješački prijelaz te omogućuje prometovanje pomorskim putem između Velikog jezera prema Solinama. Pristup mostu Nužno je osigurati pješački pristup mostu sa šetnice oko jezera na način da se uklapa u postojeći teren uz minimalne intervencije u pejzaž i očuvanje postojećeg zelenila. PROCJENA TROŠKOVA Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

KP-VR-07

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za uređenje zone Velikog mosta: Pješačke staze Nužno je osigurati pješački pristup mostu sa šetnice oko jezera na način da se uklapa u postojeći teren uz minimalne intervencije u pejzaž i očuvanje postojećeg zelenila. Urbana oprema Zona se oprema istovjetnom urbanom opremom kao i ostatak šetnice oko Malog i Velikog jezera. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

112

270.000,00 kn

KOLNI PROMET


3.1. UREĐENJE PRISTUPA TEMELJNOM FENOMENU VRBOVICA

KP-VR-08

OBNOVA ZONE MALOG MOSTA I.

KRATKI OPIS Uređenje zone oko Malog mosta obnovom postojeće zone te opremanje svom nužnom urbanom opremom.

II.

CILJEVI Unprjeđenje i regulacija sustava kolnog i pješačkog prometa Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

III.

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za obnovu zone Malog mosta: Pješačke staze

IV.

Nužno je osigurati pješački pristup mostu sa šetnice oko jezera na način da se uklapa u postojeći teren uz minimalne intervencije u pejzaž i očuvanje postojećeg zelenila. Urbana oprema Zona se oprema istovjetnom urbanom opremom kao i ostatak šetnice oko Malog i Velikog jezera. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

KOLNI PROMET

1.045.000,00 kn

Panceriova zvjezdica / Asterina pancerii (Gasco, 1870), detalj 113

114


3.2.

REGULACIJA OBALNE LINIJE I PROMETNE INFRASTRUKTURE NASELJA POLAČE �

KRATKI OPIS Obnova i izgradnja prometne infrastrukture ključan je preduvjet za dovršenje naselja Polače. Unutar postojeće planske dokumentacije planira se izgradnja obilaznice sa južne strane naselja. Predlaže se obnova prometnice kroz istočni dio naselja i spajanje na državnu cestu. Prometno povezivanje uključuje i niz drugih insfrastrukturnih regulacija - vodovod i odvodnja, te uređenje obalne komunalne infrastrukture vezova.

CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija kolnog i pomorskog prometa

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Obalna linija Polače istok · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Obalna linija Polače zapad · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Južna obilaznica Polače · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Prometnica Polače - Kostioc · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Prometnica Kostioc - Jarište · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Prometnica Istok Polače · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Centralno parkiranje Polače · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

116

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

PROSTORNI PLAN

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje sustava zaštite od požara


3.2. REGULACIJA OBALE I NASELJA POLAČE

3.2. REGULACIJA OBALE I NASELJA POLAČE

ANALIZA PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE I IZGRAĐENOSTI NASELJA

36 %

64 %

ODNOS IZGRAĐENOG I NEIZGRAĐENOG GRAĐEVINSKOG PODRUČJA-POLAČE IZVOR: PP NP MLJET, DGU.HR

Razvoj i uređenje naselja Polače usko je vezano uz izgradnju prometne infrastrukture te ostvarenje preduvjeta za formiranje građevinskih zemljišta sukladno važećim zakonskim odredbama. Uzimajući u obzir trenutni broj stanovnika i posjetitelja, te njihovo povećanje temeljem ostvarenja preduvjeta za gradnju novih građevina, za pretpostaviti je kako će osnovni problem regulacije prometa u ovom naselju biti rješavanje prometa u mirovanju. Prostornim planom predviđeno je centralno parkiranje južno od naselja, a čiju je organizaciju i veličinu potrebno u potpunosti preispitati. Predviđena servisno tehnička zona u potpunosti je neadekvatna, te se predlaže ukidanje iste. Veličina parkirališta je uvelike predimenzionirana, te ga je potrebno smanjiti i prilagoditi postojećem terenu. Ostala planirana prometna infrastruktura uključuje južnu obilaznicu naselja i priključenje na prometnicu prema Pomeni. Izgradnjom obilaznice smanjuje se prometno opterećenje na samo naselje, a regulacijom obalne linije ostvaruju se preduvjeti za osiguranje uvjeta zaštita prirode i okoliša kroz dovršetak sustava vodovoda i kanalizacije, te osiguranja prihvatljivih privezišta za brodove i određenog broja PM za vozila. Regulacijom obale potrebno je osigurati poboljšanje kvalitete javnog prostora naselja i posjetiteljske infrastrukture, kako kroz samu prostornu regulaciju tako i kroz uspostavljanje sustava koncesija na javnim površinama od strane JLS i JUNP. Prethodno provedbi projekta regulacije obalne linije naselja Polače potrebno je provesti istražne arheološke radove, te projektno tehničku dokumentaciju načiniti na temelju rezultata istraživanja i uvjeta zaštite prirode.

KAPACITETI PROMETA U MIROVANJU U NASELJU POLAČE Naselja Polače trenutno broji 113 stanovnika (prema popisu stanovništva iz 2011. godine) sa privatnim smještanim kapacitetima od oko 150 ležajeva (TZ Mljet). Promet u mirovanju planira se temeljem projekcije izgradnje neizgrađenog dijela naselja te rasta broja stanovnika i posjetitelja, a prema prostorno-planskoj dokumentaciji i dostupnim podacima. Prema navedenim ulaznim podacima promet u mirovanju organizira se unutar dvije osnovne programsko funkcionalne cjeline: prva je unutar projekta regulacije obale dok je druga centralno parkiranje južno od naselja. Programske smjernice za planiranje i izgradnju prostora sastoje se od kapacitiranja pojedine lokacije i iskazivanja omjera korisnika prostora. Omjer korisnika parkirališta mijenja se tijekom procesa uvođenja nove regulacije prometa na području nacionalnog parka, te je podložan promjeni s obzirom na potrebe koje se ukažu kroz implementaciju strateškog projekta. Regulacijom obale većina parkirnih mjesta namijenjena je za potrebe lokalnog stanovništva, te potrebe javnih korisnika ( JLS i JUNP). U sklopu osiguranja provedbe mjera energetske učinkovitosti u sklopu regulacije obale predviđaju se izvedba punionice za hibridna i električna vozila te plovila. Centralni parking previđa parkirališna mjesta za potrebe izletnika i posjetitelja, te dodatno i za JLS i JUNP. U krajnjim fazama implementacije regulacije kolnog prometa omjer broja parkirnih mjesta na centralnom parkiralištu korigira se u fazama u korist posjetitelja u odnosu na izletnike, te naposljetku u korist stanovnika u odnosu na posjetitelje.

409

311

260 198

113 STANOVNICI

149 POSJETITELJI

BROJ RASTA STANOVNIKA I POSJETITELJA PRI PUNOJ IZGRAĐENOSTI IZVOR : http://www.dzs.hr

44 PM 1

2

1

3

53 PM REVIZIJA ZONE IZGRADNJE

2

OBUHVAT NASELJA

JAVNI KORISNICI

IZGRAĐENO PODRUČJE

STANOVNICI

NEIZGRAĐENO PODRUČJE 1 ARHEOLOŠKA ZONA 2 PLANIRANO CENTRALNO PARKIRANJE 3 PLANIRANA SERVISNA ZONA

POSJETITELJI IZLETNICI 1 CENTRALNI PARKING 2 PARKIRANJE RIVA KAPACITETI PROMETA U MIROVANJU PO MIKROLOKACIJAMA

PRIKAZ OSNOVNIH ZONA NAMJENE KORIŠTENJA PROSTORA I STUPNJA IZGRAĐENOSTI GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

KOLNI PROMET

117

118

KOLNI PROMET


3.2. REGULACIJA OBALE I NASELJA POLAČE

3.2. REGULACIJA OBALE I NASELJA POLAČE

SMJERNICE ZA PLANIRANJE REGULACIJE OBALE I NASELJA POLAČE Programske kartice naselja Polače definiraju tri osnovna tipa intervencije u prostoru. Prva kategorija su prometnice, druga centralno parkiranje te treća regulacija obale koja u sebi sadrži, između ostalog, i prve dvije kategorije. Projekti su organizirani uzimajući u obzir postojeću dokumentaciju te mogućnost fazne izvedbe prema segmentima. Regulacija obalne linije podijeljena je na istočnu obalu te na zapadnu obalu koja završava u kontaktnoj zoni rimske palače. Unutar postojeće dokumentacije (idejni projekt “Izgradnja obalnog zida u mjestu Polače otok Mljet”, Montmontaža, 2008.) o uređenju zapadne obale dani su osnovni parametri uređenja obale. Programska kartica projekta daje osnovne elemente za reviziju idejnog projekta u vidu ulaznih podataka vezanih za moguće buduće korištenje prostora u ugostiteljske svrhe, kao i u vidu kapaciteta prometa u mirovanju te minimalnog udjela javnih površina i zelenila. Zapadni dio obale nema izrađenu projektnu dokumentaciju. Programske kartice definiraju osnovne naputke za izradu te dokumentacije, kao što je sadržajno povezivanje sa istočnom obalom. Izgradnja i obnova prometnica propisani su prostornim planom. U obzir treba uzeti istražne arheološke radove, pogotovo u zonama zaštite naznačenim prostorno-planskom dokumentacijom. Južna obilaznica ima izrađenu projektnu dokumentaciju i važeću građevinsku dozvolu, očekivani rok za izgradnju je 2017. godina. Prilikom izrade projektno tehničke dokumentacija potrebno je posvetiti pozornost na rješavanje priključenja lokalne ceste na novo-planiranu zaobilaznicu. U produženju južne obilaznice na prometnici prema Pomeni potrebno je rekonstruirati dio državne ceste D120 kako bi se ostvarili preduvjeti za siguran i nesmetan promet svih vozila.

KP-PL-09 I.

KRATKI OPIS Obalna linija istok Polače trenutno je javni prostor niskog stupnja uređenosti. Širina kolnika je neujednačena, promet u mirovanju je proizvoljan, obalna linija nadograđivana je ilegalnim terasama ugostiteljskih objekata i pristaništima za brodice. Pri izgradnji obalne linije nužno je voditi računa o prostorima predviđenim za najam vanjskih terasa, javnim prostorima sa urbanom opremom i zelenilom te osiguranje uvjeta za regulaciju prometa u mirovanju. Programska kartica izvodi se zajedno s programskom karticom obalnog zida Polače. CILJEVI Regulacija i uspostava adekvatnog sustava zaštite prirodnih vrijednosti Izgradnja sustava javnog prostora i poboljšanje materijalne opremljenosti Poticanje i razvoj lokalne ekonomije

II.

III. �

� m

OBALNA LINIJA ISTOK POLAČE

PL-09

L=

0,

3 0,4

L=

PL-14

km

L=

0,4 5k

PL-12

m

PL-10

PROMETNICA ISTOK PROMETNICA POLAČE - LUNDŽINA

OBALNA LINIJA ZAPAD POLAČE

IV.

PL-13

PROMETNICA LUNDŽINA - JARIŠTE L=2

km

PL-11

JUŽNA OBILAZNICA POLAČE CENTRALNO PARKIRANJE POLAČE

PL-15

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju Obalne linije istok Polače: Istražni arheološki radovi Projekt je nužno izvoditi prema naputcima nadležnog restauratorskog zavoda po završetku hidroarheoloških istražnih radova. Prometnica

605 m1

Širina kolnika 6 m duž južne granice obuhvata projekta, odnosno uz privatne kuće.

k 81

OBALNA LINIJA ISTOK POLAČE

V.

Obalna linija s pristaništem

8110 m2

Obalna linija uređuje se s provođenjem sve potrebne infrastrukture za opremanje pristaništa. Punionica električnih automobila

2

Punionca električnih automobila zauzima 3 parkirna mjesta, dimenzija 7,5x5 m, pri čemu punionica zauzima središnje parkirno mjesto. Javne terase Pri uređenju nužno je predvidjeti prostore koji bi se u budućem režimu korištenja mogli dati u koncesiju za kratkoročno korištenje za ugostiteljske objekte. Projektiranje javnih površina mora detaljno razraditi način funkcioniranja javne površine prije, tokom i nakon programske nadogradnje. Kolni promet u mirovanju PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, HRZ, MIK RH, Zavod za obnovu Dubrovnika

44 PM

3.100.000,00 kn

PREGLED PROJEKATA POLAČE

KOLNI PROMET

119

120

KOLNI PROMET


3.2. REGULACIJA OBALE I NASELJA POLAČE

3.2. REGULACIJA OBALE I NASELJA POLAČE

KP-PL-10

OBALNA LINIJA ZAPAD POLAČE I.

KRATKI OPIS Obalna linija zapad Polače javni je prostor niskog stupnja uređenosti. Širina kolnika je neujednačena, promet u mirovanju je proizvoljan, uređenje obalne linije nadograđivano je neplanski. Obalna linija dolazi do prostora rimske palače i prostor je visoke razine osjetljivosti . CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija kolnog prometa

II.

I.

IV.

V.

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju Obalne linije zapad Polače: Prometnica Širina kolnika 3 m uz privatne kuće. Spoj sa ostacima rimske palače nužno je izvesti prema uputama nadležnih tijela za zaštitu kulturne baštine. Obalna linija s pristaništem

Unaprjeđenje sustava zaštite od požara Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet III. �

85 m1 �

1500 m2

Obalna linija uređuje se s provođenjem sve potrebne infrastrukture za opremanje pristaništa. Pri izgradnji obalne linije nužno je voditi računa o očuvanju visokog zelenila, opremanju javnih prostora sa urbanom opremom. Arheološka zona Nužno je provesti istražne radove u dijelu obuhvata koji se nalazi unutar arheološke zone i eventualne pronalaske uklopiti u oblikovanje javnog prostora ako je to moguće. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, HRZ, MIK RH, Zavod za obnovu Dubrovnika

KOLNI PROMET

121

JUŽNA OBILAZNICA POLAČE

KRATKI OPIS Prostorno-planskom dokumentacijom predviđena prometnica rasterećuje obalnu liniju naselja i omogućuje stambenu izgradnju. Postojeća projektna dokumentacija uključuje Glavni projekt : “Obilaznica naselja Polače - otok Mljet” (2013). CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija kolnog prometa

II.

Unaprjeđenje sustava zaštite od požara Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet III.

KP-PL-11

IV.

V.

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju južne obilaznice Polače: Prometnica Širina kolnika 7,5 m duž južne granice obuhvata projekta, sa dvosmjernom kolničkom trakom od 6 m, 1 m pješačkog koridora sa sjeverne strane. Skretanje prema centralnom parkiranju U sklopu daljnje razrade projektne dokumentacije revidirati poziciju skretanja prema prostoru planiranog a u skladu sa projektnom dokumentacijom centralnog parkiranja PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS

2 km1

1500 m2

15.150.000,00 kn

620.000,00 kn

122

KOLNI PROMET


3.2. REGULACIJA OBALE I NASELJA POLAČE

3.2. REGULACIJA OBALE I NASELJA POLAČE

KP-PL-12

PROMETNICA POLAČE - KOSTIOC I.

KRATKI OPIS Prometnica na izlasku iz Polača spaja se sa državnom cestom D120 prema Pomeni. Prostornim planom se ne predviđa spajanje na prometni koridor u sklopu zapadne obale, već prometnica postaje dio pješačkog koridora u sklopu arheološke zone. CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija kolnog prometa

II.

KP-PL-13 I.

KRATKI OPIS Dio državne cesta između naselja Polača i Pomene ima uski kolnik i nužna je obnova kolničkog zastora kao i izvedba profila prometnice koji odgovara tehničkim specifikacijama i zahtjevima vozila svih korisnika prostora. CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija kolnog prometa

II.

Unaprjeđenje sustava zaštite od požara Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet III. �

IV.

V.

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju prometnice: Prometnica

Unaprjeđenje sustava zaštite od požara Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet III. �

430 m1

IV.

Širina kolnika otprilike 5 m, nužno je posebnu pažnju obratiti na spoj sa kompleksom rimske palače. Predviđa se obnova i zamjena kolničkog zastora sa ekološki prihvatljivijim zastorom. Arheološka zona Nužno je napraviti istražne radove sa izradom sve potrebne dokumentacije i ovisno o pronalascima i naputcima nadležnog restauratorskog zavoda uključiti ili interpretirati artefakte u pješački koridor PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS

KOLNI PROMET

123

PROMETNICA KOSTIOC - JARIŠTE

V.

PROJEKTNA AKTIVNOST Prometnica širine kolnika od 6m, nastavlja se na južnu obilaznicu naselja Polače. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS

810 m1

2.450.000,00 kn

3.100.000,00 kn

124

KOLNI PROMET


3.2. REGULACIJA OBALE I NASELJA POLAČE

3.2. REGULACIJA OBALE I NASELJA POLAČE

KP-PL-14

PROMETNICA ISTOK POLAČE I.

KRATKI OPIS

II.

Prometnica na izlasku iz Polača spaja se sa državnom cestom prema Pomeni. Prometnica postaje dio pješačkog kolnog koridora u sklopu regulacije zapadne obale naselja Polače. CILJEVI

KP-PL-15 I.

Unaprjeđenje i regulacija kolnog prometa

KRATKI OPIS U zapadnom dijelu naselja Pomena, predviđa se zona za centralno parkiranje. Zona je kapacitirana za posjetitelje, izletnike te za vozila Nacionalnog parka Mljet. Za detaljnu prostornu provjeru nužna je izrada stručne podloge. U stručnoj podlozi se detaljno analiziraju imovinsko-pravni odnosi jer su u velikoj mjeri preduvjet za brzinu provođenja projekta. CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija kolnog prometa

II.

Unaprjeđenje sustava zaštite od požara Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet III. �

IV.

V.

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju prometnice: Prometnica

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet Poticanje i razvoj lokalne ekonomije 450 m1

III.

Širina kolnika otprilike 5,2 m, nužno je posebnu pažnju obratiti na spoj sa kompleksom rimske palače. Predviđa se obnova i zamjena kolničkog zastora sa ekološki prihvatljivijim zastorom od cementnog betona za završnom habajućom obradom. Agregati koji se koriste su visokokvalitetni i prilagođeni agresivnoj blizini i utjecaju morske vode. Arheološka zona Nužno je napraviti istražne radove sa izradom sve potrebne dokumentacije i ovisno o pronalascima uključiti ili interpretirati artefakte u pješački koridor. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS

IV. 265.000,00 kn

V. VI. �

KOLNI PROMET

CENTRALNO PARKIRANJE POLAČE

125

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju prometnice: Promet u mirovanju

2000 m2

Promet u mirovanju nalazi se s istočne strane prometnice Pomena - Kulijer. Završna obrada parkirnih mjesta mora biti izvedena na način da je udio zelenila, zemlje ili drva u završnoj plohi 40-50%. Punionica električnih automobila

2

Punionca električnih automobila zauzima 3 parkirna mjesta, dimenzija 7,5x5 m, pri čemu punionica zauzima središnje parkirno mjesto. Kolni promet u mirovanju

53 PM

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumenatcije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Za detaljnu prostornu provjeru projektnih smjernica nužna je izrada stručne podloge kojom se propisuju točne dimenzije i način priključenja na postojeće i planirane prometnice. U stručnoj podlozi se detaljno analiziraju imovinsko-pravni odnosi jer su u velikoj mjeri preduvjet za brzinu provođenja projekta. Izmjena i dopuna PPPPO NP Mljet. Centralno parkiranje postoji unutar PP dokumentacije, potrebna je revizija zbog kapaciteta parkinga i revizije pozicije servisne zone.

126

1.575.000,00 kn

KOLNI PROMET


3.3.

REGULACIJA OBALNE LINIJE I PROMETNE INFRASTRUKTURE NASELJA POMENA �

KRATKI OPIS Planiranje i izgradnja prometne infrastrukture ključan je element za dovršenje i uređenje naselja Pomena. Unutar postojeće planske dokumentacije planira se izgradnja obilaznice sa južne strane naselja. Dodatno se predlaže izgradnja istočne obilaznice kao element potreban za potpuno dovršenje uređenja naselja i osiguranje rasterećenja zapadne obalne linije naselja.

CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija kolnog prometa

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Obalna linija Pomena sa središnjim trgom · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Južna obilaznica sa prometom u mirovanju· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Istočna obilaznica sa prometom u mirovanju· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Centralno parkiranje Pomena· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

128

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

PROSTORNI PLAN

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje sustava zaštite od požara


3.3. REGULACIJA OBALE I NASELJA POMENA

3.3. REGULACIJA OBALE I NASELJA POMENA

150% povećanje BROJ STANOVNIKA ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA IZGRADNJE NASELJA POMENA

49 %

51 %

ODNOS IZGRAĐENOG I NEIZGRAĐENOG GRAĐEVINSKOG PODRUČJA-POMENA IZVOR: PP NP MLJET, DGU.HR

Građevinska područja naselja Pomena djelomično su izgrađena, a obalna linija je regulirana samo u području ispred a Odisej. Razradom smjernica za izgradnju i dovršetak prometne infrastrukture u Pomeni osigurani su preduvjeti za dovršetak i opremanje naselja, definirani su elementi za osiguranje kvalitete javnog prostora te su posljedično ostvareni uvjeti za provedbu mjera zaštite prirode i okoliša. Kao i kod naselja Polače, izgradnja novih građevina unutar postojećih građevinskih zona, za preduvjet ima izgradnju prometne infrastrukture. Isto tako, rješenje problema prometa u mirovanju, izravno se nadovezuje na projektiranje i izgradnju cestovne infrastrukture. Promet u mirovanju planira se temeljem projekcije izgradnje neizgrađenog dijela naselja te rasta broja stanovnika i posjetitelja, a prema prostorno-planskoj dokumentaciji i dostupnim podacima. Planirana prometna infrastruktura uključuje izgradnju južne obilaznice naselja, te priključenje iste na cestovni koridor koji vodi do zone Kulijer. Izvedbom južne zaobilaznice omogućuje se smanjenje kolnog prometa na zapadnoj obali Pomene, te osigurava izvedba javnog prostora i posjetiteljske infrastrukture visoke kvalitete. Kako bi se osigurali jednaki preduvjeti za regulaciju obalne linije na zapadnom dijelu uvala Pomena, predlaže se izvedba istočne “zaobilaznice” odnosno pristupne ceste uz rub građevinskog područja. Predloženom izmjenom PP dokumentacije trajno bi se definirale granice građevinskih područja naselja te osigurali preduvjeti za provođenje mjera zaštite od požara i zaštite prirode i okoliša. Povezivanjem istočne i zapadne obalne linije, te formiranjem trga u dnu uvale, artikulirati će se kvalitetan javni prostor, kako za potrebe lokalnog stanovništva, tako i za sve posjetitelje zaštićenog područja.

KAPACITETI PROMETA U MIROVANJU U NASELJU POMENA

STANOVNIŠTVO

Naselje Pomena trenutno broji 52 stanovnika (prema popisu stanovništva iz 2011. godine) sa privatnim smještanim kapacitetima od oko 90 ležajeva (TZ Mljet). Promet u mirovanju planira se temeljem projekcije izgradnje neizgrađenog dijela naselja te rasta broja stanovnika i posjetitelja, a prema prostorno-planskoj dokumentaciji i dostupnim podacima. Prema navedenim ulaznim podacima promet u mirovanju organizira se unutar dvije osnovne programsko funkcionalne cjeline: prva je unutar projekta izgradnje obilaznica dok je druga centralno parkiranje u blizini a. Parkirališta u zoni zaobilaznica naselja planiraju se kao uzdužna u sklopu koridora lokalne ili nerazvrstane ceste. Alternativno, umjesto parkirališta uz istočnu obilaznicu naselja, a zbog konfiguracije terena, predlaže se organizacija manjeg centralnog parkirališta u blizini dna uvale. Programske smjernice za planiranje i izgradnju prostora sastoje se od kapacitiranja pojedine lokacije i iskazivanja omjera korisnika prostora. Omjer korisnika parkirališta mijenja se tijekom procesa uvođenja nove regulacije prometa na području Nacionalnog parka, te je podložan promjeni s obzirom na potrebe koje se ukažu kroz implementaciju strateškog projekta. Regulacijom obale većina parkirnih mjesta namijenjena je za potrebe lokalnog stanovništva te potrebe javnih korisnika ( JLS i JUNP). U sklopu osiguranja provedbe mjera energetske učinkovitosti u sklopu regulacije obale predviđaju se izvedba punionice za hibridna i električna vozila, te plovila. Centralni parking previđa parkirališna mjesta za potrebe izletnika i posjetitelja, te dodatno i za JLS i JUNP. U krajnjim fazama implementacije regulacije kolnog prometa omjer broja parkirnih mjesta na centralnom parkiralištu korigira se u fazama u korist posjetitelja u odnosu na izletnike.

220

POSJETI broj leža

130 132 78 52

STANOVNICI

88

POSJETITELJI

RAST BROJA STANOVNIKA I POSJETITELJA PRI PUNOJ IZGRAĐENOSTI IZVOR : http://www.dzs.hr

43 PM 4 A 5

14 PM

OBUHVAT NASELJA IZGRAĐENO PODRUČJE NEIZGRAĐENO PODRUČJE 1 DRUŠTVENI SADRŽAJI 2 PLANIRANA REKREACIJSKA ZONA 3 HOTEL

1 2 3 4 4 5

2

3

54 PM

1

3

CENTRALNI PARKING OBILAZNICA JUG RIVA JUG A OBILAZNICA ISTOK B CENTRALNI PARKING SIKJERICA

1

4

129

B

2

41 PM

KAPACITETI PROMETA U MIROVANJU PO MIKROLOKACIJAMA

PRIKAZ OSNOVNIH ZONA NAMJENE KORIŠTENJA PROSTORA I STUPNJA IZGRAĐENOSTI GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

KOLNI PROMET

40 PM

130

KOLNI PROMET


3.3. REGULACIJA OBALE I NASELJA POMENA

3.3. REGULACIJA OBALE I NASELJA POMENA

KP-PM-01

SMJERNICE ZA PLANIRANJE REGULACIJE OBALE I NASELJA POMENA Programske kartice okupljaju projekte čijom se realizacijom omogućava dovršetak i uređenje naselja prema prostornom planu te se podiže razina materijalne opremljenosti čitavog prostora unutar Nacionalnog parka. Projekti su u različitim stupnjevima međuovisnosti sa realizacijom svih infrastrukturnih projekata. Obalna linija sa središnjim trgom projekt je koji regulira način korištenja dijela akvatorija luke Pomena, utvrđuje kapacitet kolnog i pomorskog prometa u tranzitu i mirovanju, te je u tom smislu od velike važnosti za provođenje programskih postavki vezanih uz opterećenje na komunalne i prostorne resurse. Parametri za regulaciju obale i javnog prostora definirani su u pojedinačnim programskim karticama projekata. Prilikom izrade izmjena i dopuna PP NP potrebno je detaljno definirati centralne javne prostore naselja (zona trga i obalne linije), te omogućiti proširenje javnog prostora, čija provedba po važećem prostornom planu danas nije moguća zbog neplanskog korištenja zemljišta. Projekti vezani uz izgradnju cestovne infrastrukture preduvjet su izgradnji stambene zone i svojevrsni su okidači razvoja planiranog prostornim planom. Centralno parkiralište i istočna obilaznica, iako nisu predviđeni PP dokumentacijom, pokazali su se neophodnima zbog nedostatnog prostora za rješenje prostora u mirovanju važećim PP. Uzevši u obzir vršna opterećenja posjetitelja tokom ljetnih mjeseci i prostorne mogućnosti, dani su okvirni prijedlozi projekata. Za njihovo potpuno programsko definiranje nužna je detaljnija izrada stručnih podloga prema danim pretpostavkama. Nužno je da stručne podloge rezultiraju detaljnim programom i kapacitetima za svaku lokaciju temeljem kojeg se kasnije razrađuje projektna dokumentacija.

I.

KRATKI OPIS Obalna linija Pomena javni je prostor neujednačene kvalitete sa neuređenim prostorom središnjeg trga. Uređenje obalne linije usko je povezano sa povišenjem razine materijalne opremljenosti pristaništa te kapacitiranjem kolnog i pomorskog prometa u mirovanju. Programska kartica izvodi se zajedno s programskom karticom obalnog zida Pomena. CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija kolnog i pomorskog prometa

II.

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet Unaprjeđenje sustava zaštite od požara III. �

L=0,45

km

PM-04

ISTOČNA OBILAZNICA S PARKIRANJEM

VARIJANTA A PM-01 PM-02 VARIJANTA B PM-03

m

,46 k

L=0

OBALNA LINIJA SA SREDIŠNJIM TRGOM JUŽNA OBLIZNICA S PARKIRALIŠTEM CENTRALNO PARKIRANJE

OBALNA LINIJA POMENA SA SREDIŠNJIM TRGOM

IV.

V.

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju Obalne linije Pomena: Središnji trg

540 m2

Središnji trg je multifunkcionalni prostor naselja. Zadržava se postojeće vrijedno visoko zelenilo i planira novo radi stvaranja ugodne mikroklime javnog prostora. Način završne obrade trga mora predvijeti urbanu opremu koja podržava više namjena: sajmove, predstave na otvorenom. Servisnu cestu koja prolazi trgom nužno je oblikovno uklopiti u širi prostor trga. Prometnice

1070 m1

Kroz naselje prolaze dvije ceste različite širine. Uz južnu oblanu liniju prolazi cesta u dužini 5,3 m sa širinom profila od 7,8 m. Uz istočnu obalu prolazi jednosmjerna servisna prometnica dužine 5,45 m sa širinom profila 3,6 m. Na sjeveroistočnom kraju prometnice nalazi se parkiralište dimenzija 8x26 metara. Na južnom kraju spaja se na prometnicu šireg profila i prolazi kroz prostor središnjeg trga. Kroz središnji trg prometnica je uklopljena u oblikovno rješenje Obalna linija s pristaništem

470 m2

Obalna linija uređuje se - južni dio sa pristaništem i kupalištem rekonstruira se. Istočni dio gradi se kao obalni zid s provođenjem sve potrebne infrastrukture za opremanje pristaništa. Punionica električnih vozila

2 PM

Kolni promet u mirovanju

11 PM

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS

9.000.000,00 kn

PREGLED PROJEKATA POMENA

KOLNI PROMET

131

132

KOLNI PROMET


3.3. REGULACIJA OBALE I NASELJA POMENA

3.3. REGULACIJA OBALE I NASELJA POMENA

JUŽNA OBILAZNICA S PROMETOM U MIROVANJU I.

KRATKI OPIS

II.

Unutar važeće prostorno-planske dokumentacije sa južne strane planira se obilaznica na kojoj se nalazi promet u mirovanju - paralelno parkiranje uz prometnicu. Izgradnjom obilaznice obalni prostor naselja Pomena rasterećuje se od kolnog prometa i omogućuje izgradnju prostorno - planskom dokumentacijom predviđene građevniske zone. CILJEVI

KP-PM-02

KP-PM-03 I.

KRATKI OPIS U zapadnom dijelu naselja Pomena, južnije od a predviđa se zona za centralno parkiranje. Zona je kapacitirana za posjetitelje, kako a tako i naselja, izletnike te za vozila Nacionalnog parka Mljet. Centralno parkiranje nije predviđeno prostorno - planskom dokumentacijom. CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija kolnog prometa

II.

Unaprjeđenje i regulacija kolnog prometa III.

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet III. �

IV.

V.

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju Južne obilaznice: Prometnica

460 m1

Prometnica je širine profila 9 m: 6 m dvije trake kolnika sa 2 m za parkiranje u mirovanju sa južne strane te sa sjeverne strane kontinuirani pješački koridor širine 1 m. Promet u mirovanju

235 m1

Promet u mirovanju nalazi se sa južne strane prometnice u dubini od 2 m. Završna obrada parkirnih mjesta mora biti izvedena na način da je udio zelenila, zemlje ili drva u završnoj plohi 40-50%. Kolni promet u mirovanju PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS

41 PM

3.800.000,00 kn

IV.

V. VI. �

KOLNI PROMET

133

CENTRALNO PARKIRANJE POMENA

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju Centralnog parkiranja Pomena: Promet u mirovanju

2500 m2

Promet u mirovanju nalazi se sa istočne strane prometnice Pomena - Kulijer. Završna obrada parkirnih mjesta mora biti izvedena na način da je udio zelenila, zemlje ili drva u završnoj plohi 40-50%. Punionica električnih automobila

2

Punionca električnih automobila zauzima 3 parkirna mjesta, dimenzija 7,5x5 m, pri čemu punionica zauzima središnje parkirno mjesto. Kolni promet u mirovanju

68 PM

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Za detaljnu prostornu provjeru projektnih smjernica nužna je izrada stručne podloge kojom se propisuju točne dimenzije i način priključenja na postojeće i planirane prometnice. U stručnoj podlozi se detaljno analiziraju imovinsko-pravni odnosi jer su u velikoj mjeri preduvjet za brzinu provođenja projekta. Izmjena i dopuna PPPPO NP Mljet. Centralno parkiranje ne postoji unutar PP dokumentacije.

134

1.975.000,00 kn

KOLNI PROMET


3.3. REGULACIJA OBALE I NASELJA POMENA

ISTOČNA OBILAZNICA S PROMETOM U MIROVANJU I.

KP-PM-04

KRATKI OPIS Za izgradnju prostornim planom predviđenog proširenja istočnog dijela naselja Pomene nužno je u prostorne planove unijeti istočnu obliaznicu sa odgovarajuće kapacitiranim prometom u mirovanju. Prometnica spaja sjeverni dio naselja sa državnom cestom D120. CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija kolnog prometa

II.

III. �

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju Istočne obilaznice: Prometnica

450 m1

Prometnica širine 6 m sa jednostranim pješačkim pločnikom širine 1 m. �

Promet u mirovanju

200 m1

Temeljem stručne podloge odabire se pozicija i dimenzije varijante A ili varijante B. �

IV.

V. VI. �

Kolni promet u mirovanju

40 PM

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Hrvatske ceste PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Za detaljnu prostornu provjeru projektnih smjernica nužna je izrada stručne podloge kojom se propisuju točne dimenzije i način priključenja na postojeće i planirane prometnice. U stručnoj podlozi se detaljno analiziraju imovinsko-pravni odnosi jer su u velikoj mjeri preduvjet za brzinu provođenja projekta. Stručna podloga razmatra varijante A i B kapaciteta 40 PM. Varijanta A je uzdužno parkiranje uz prometnicu u dužini otprilike 200 metara, varijanta B je centralno parkiranje. Izmjena i dopuna PPPPO NP Mljet. Obilaznica ni centralno parkiranje ne postoje u prostorno-planskoj dokumentaciji.

KOLNI PROMET

3.650.000,00 kn

Panceriova zvjezdica / Asterina pancerii (Gasco, 1870), detalj 135

136


3.4.

USPOSTAVA LOGISTIČKE ZONE SIKJERICA �

KRATKI OPIS Prostor Sikjerice trenutno se koristi kao mjesto parkiranja vatrogasnih vozila JVP Mljet te kao povremeno parkiralište za vozni park vozila JUNP. Regulacijom i obnovom, prostor Sikjerice postaje servisno-tehnička zona za potrebe Nacionalnog parka. Dosadašnjim korištenjem prostora pokazalo se da predmetna lokacija s obzirom na poziciju i povezanost zadovoljava učinkovitom obavljanju protupožarnih djelatnosti i djelatnosti održavanja i nadzora prostora Nacionalnog parka.

CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija kolnog prometa

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Prometnica Pomena - Sikjerica · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Prometnica Sikjerica - Pomena sjever· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Centralno parkiranje Sikjerica· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

138

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

PROSTORNI PLAN

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje sustava zaštite od požara


3.4. USPOSTAVA LOGISTIČKE ZONE SIKJERICA

3.4. USPOSTAVA LOGISTIČKE ZONE SIKJERICA

KP-SI-01

SMJERNICE ZA PLANIRANJE LOGISTIČKE ZONE SIKJERICA Organizacija zone Sikjerica proizlazi iz višestrukih potreba javne ustanove i ostalih dionika na prostoru Nacionalnog parka. Trenutno se prostor Sikjerice koristi kao ispostava JVP Mljet, što uključuje smještaj vatrogasnih i drugih vozila JVP, kao i smještaj vatrogasnog dežurstva. Predmetna zona je neregulirana kako u pogledu legalnosti postojećih građevina, tako i u pogledu načina upravljanja i zaštite prostora. Zonu Sikjerica potrebno je organizirati kao jedinstvenu programsko tehnološku cjelinu koja će omogućiti kvalitetno upravljanje zaštićenim područjem. U tu svrhu predlažu se intervencije kojima će se osigurati: izgradnja, dovršetak i legalizacija nužno potrebne cestovne infrastrukture, regulacija odgovarajućih površina za parkiranje vozila i izgradnja građevina za prihvat potrebnih sadržaja. Organizacija projekata slijedi faznu logiku izvedbe projekata te predviđa promjenu načina korištenja prostora koji u prvoj fazi služi kao ispostava javne vatrogasne postrojbe, a u drugoj fazi postaje servisno logistička zona javne ustanove. Izgradnja prometnica obuhvaća priključak zone na državnu cestu D120 prometnicom koja je predviđena PP dokumentacijom, te se predlaže regulacija ostalih postojećih, a nužno potrebnih prometnica unutar predmetne zone. Unutar zahvata realizacije zone Sikjerica predlaže se i sanacija postojećeg terena, odnosno vraćanje u prvobitni oblik, dijela prostora devastiranog izgradnjom ilegalnih putova. Projektom se predviđa regulacija višenamjenske površine parkirališta na kojoj će se izmjenjivati korisnici tijekom fazne provedbe regulacije kolnog prometa na području Nacionalnog parka; od povremenog smještaja vozila lokalnog stanovništva, posjetitelja i tour operatora, do JVP i naposljetku JUNP s mogućnošću osiguranja prostora za suhi vez brodova i pohranu električnog voznog parka.

SI-02

L=0,5

PROMETNICA POMENA - SIKJERICA

I.

KRATKI OPIS

II.

Sukladno važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji planira se izgradnja prometnica prema Sikjerici, a koja se trenutno se koristi kao prilaz ispostavi JVP i kao alternativni pristup naselju Pomena. Prometnica se spaja na državnu cestu D120 Saplunara - Pomena. Rješenje priključenja nužno je uskalditi s uvjetima Hrvatskih cesta. CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija kolnog prometa Unaprjeđeenj mjera zaštite od požara Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

III. IV.

V.

PROJEKTNA AKTIVNOST Prometnica širine profila 6 m sa priključenjem na državnu cestu. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Hrvatske ceste

180 m1

1.100.000,00 kn

SIKJERICA - POMENA SJEVER

km

SIKJERICA CENTRALNO PARKIRANJE

SI-03 SI-05 SI-01

VATROGASNA ISPOSTAVA PROMETNICA POMENA - SIKJERICA

m

8k

0,1

L=

PREGLED PROJEKATA SIKJERICA

KOLNI PROMET

139

140

KOLNI PROMET


3.4. USPOSTAVA LOGISTIČKE ZONE SIKJERICA

3.4. USPOSTAVA LOGISTIČKE ZONE SIKJERICA

KP-SI-02

PROMETNICA SIKJERICA - POMENA SJEVER I.

KRATKI OPIS Projektom se predviđa legalizacija već postojećeg koridora koji spaja zonu Sikjerice i sjeverni dio naselja Pomena, a isključivo kao servisno infrastrukturnog koridora a ne kao prometnice za potrebe većeg broja korisnika. Na predmetnoj trasi planirani su i dijelom već izvedeni radovi polaganja infrastrukture vodovoda i odvodnje, te je zbog navedenog predmetni koridor potrebno regulirati. CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija kolnog prometa

II.

III.

IV.

V. VI. �

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST Prometnica širine 6 m. Nužno je voditi računa o zahtjevnosti nagiba terena te naći najoptimalnije rješenje. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Za detaljnu prostornu provjeru nužna je izrada stručne podloge. Analizom se propisuju točne dimenzije i način priključenja na postojeće i planirane prometnice. U stručnoj podlozi se detaljno analiziraju imovinsko-pravni odnosi jer su u velikoj mjeri preduvjet za brzinu provođenja projekta. Izmjena i dopuna PPPPO NP Mljet. Koridor ne postoji u prostorno-planskoj dokumentaciji.

KP-SI-03 I.

530 m1

II.

III. 1.100.000,00 kn

IV.

V. VI. �

KOLNI PROMET

141

CENTRALNO PARKIRANJE SIKJERICA

KRATKI OPIS Postojeća površina na kojoj se vrši parkiranje vozila unutar zone Sikjerica je neregulirana i neadekvatno opremljena, te ne osigurava minimalne uvjete sigurnosti u prometu kao ni preduvjete za kvalitetnu primjenu mjera zaštite prirode i okoliša. Projektom Centralno parkiranje Sikjerica osigurava se prostor za parkiranje vozila NP Mljet, vatrogasnih vozila, te za potrebe dijela lokalnog stanovništva. Također se predviđa i privremeni smještaj autobusa agencijskih posjetitelja sa ciljem prometnog odterećenja naselja Pomena; a do trenutka izgradnje Ulaza Crna klada. U zadnjoj fazi provedbe kolne regulacije na području Parka na prostoru parkirališta predviđa se mogućnost organizacije suhog veza za dio plovila u floti JUNP, kao i mogućnost za smještaj električnog voznog parka i ostalih vozila JUNP. CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija kolnog prometa Unaprjeđenje sustava zaštite od požara Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju prometnice: Regulacija korištenja Zbog različitih skupina korisnika prostora nužno je osigurati potrebna mjesta te osigurati ulaz i izlaz putnika. Promet u mirovanju

1600 m2

Nužno je osigurati parkirna mjesta za sljedeće skupine korisnika u prvoj fazi regulacije prometa u mirovanju: NP Mljet (15 PM), vatrogasna vozila (10 PM - prema tehničkim specifikacijama vozila), stanovnici (10 PM), tour operator (8 PM - autobus sa 50-tak sjedišta). Kolni promet u mirovanju

43 PM

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Izmjena i dopuna PPPPO NP Mljet. Zona parkiralista ne postoji u prostorno-planskoj dokumentaciji.

142

1.230.000,00 kn

KOLNI PROMET


3.5.

AKTIVACIJA PRISTUPA INTERESNOJ ZONI KULIJER �

KRATKI OPIS Prostor Kulijera trenutno je povezan makadamskom cestom sa Pomenom. Nužan preduvjet za daljnje razvijanje kompleksa je njegovo povezivanje sa prometnom infrastrukturom ostatka Nacionalnog parka. Nadalje, veza od samih zgrada bivšeg vojnog kompleksa do podzemnih tunela također zahtijeva djelomičnu sanaciju.

CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija kolnog prometa

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Prometnica Pomena - Kulijer · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Prometnica Kulijer - Podzemni tuneli · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

144

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

PROSTORNI PLAN

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje sustava zaštite od požara


3.5. AKTIVACIJA PRISTUPA INTERESNOJ ZONI KULIJER

3.5. AKTIVACIJA PRISTUPA INTERESNOJ ZONI KULIJER

SMJERNICE ZA PLANIRANJE AKTIVACIJE PRISTUPA INTERESNOJ ZONI KULIJER Zona bivšeg vojnog kompleksa Goli smještena je u neposrednoj blizini naselja Pomena. Predmetni sklop građevina darovan je JUNP-u od strane MORHa, te je djelomično preuređen za potrebe djelatnosti Nacionalnog parka. Iskorištenje potencijala predmetne lokacije uvelike ovisi i o prometnoj povezanosti kompleksa s ostatkom otoka. Trenutno je kompleks Kulijer povezan s Pomenom putem makadamske ceste neodgovarajućeg stanja kolničke konstrukcija. PP predviđena je izgradnja prometnice do samih građevina, a ovom strategijom detaljnije se definiraju smjernice za realizaciju navedene prometnice. Nadalje, za potrebe realizacije poboljšanja turističke infrastrukture, predviđa se uređenje staze koja vodi od bivšeg vojnog kompleksa do podzemnih tunela koji se planiraju staviti u funkciju posjetiteljskog centra. Staza do tunela planira se koristiti kao pješačka staza, s mogućnošću kretanja vatrogasnih i drugih gospodarskih vozila potrebnih za redovito funkcioniranje i održavanje čitavog sklopa.

KP-KU-01 I.

II.

III. �

KU-10

TUNEL KULIJER

L=0

PROMETNICA KULIJER - TUNEL

KU-02

m

k ,45

IV.

CENTAR KULIJER

KU-11

PRISTANIŠTE KULIJER

KU-03

KRATKI OPIS Trenutni prometni koridor Pomena - Kulijer je makadamska cesta nereguliranog pravnog statusa, a za koju je potrebno izraditi svu potrebnu projektno tehničku dokumentaciju i ishoditi sve dozvole. CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija kolnog prometa Unaprjeđenje sustava zaštite od požara Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju prometnice: Prometnica

2.3 km1

Prometnica širine profila 4 m sa završnim ekološkim kolničkim zastorom i ugibalištima za mimoilaženje. Parkiralište

400 m2

Na kraju prometnice, na mjestu postojećeg provizornog parkirališta planira se određeni broj parkirnih mjesta za potrebe korisnika kompleksa Kulijer - zaposlenika Nacionalnog parka i posjetitelja koji sudjeluju u radu kompleksa. Parkiralište služi i kao postaja javnog prijevoza - električnog minibusa. Okretište

1

U ulaznom dijelu parkirališta nalazi se postaja javnog prijevoza zajedno sa prostorom za okretanje električnih minibuseva, prema tehničkim specifikacijama, izlazna stanica putnika i parkiralište za ista vozila, sa svom potrebnom signalizacijom i informacijama. Kolni promet u mirovanju

15 PM

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS

1.430.000,00 kn

L= 2,3

km

V.

PROMETNICA POMENA - KULIJER

KU-01

PROMETNICA POMENA - KULIJER

PREGLED PROJEKATA KULIJER

KOLNI PROMET

145

146

KOLNI PROMET


3.5. AKTIVACIJA PRISTUPA INTERESNOJ ZONI KULIJER

PROMETNICA KULIJER - PODZEMNI TUNELI I.

II.

III. �

IV.

KP-KU-02

KRATKI OPIS Trenutni koridor prometnice je makadamska cesta promjenjive širine profila 5-6 m. Projektom se predviđa uređenje prometnice kao pješačke staze između kompleksa Kulijer i tunela. Prometnica mora dodatno osigurati nesmetan prolaz interventnih i opskrbnih vozila, te ostalih gospodarskih vozila kojim će se osigurati nesmetano funkcioniranje planiranog posjetiteljskog centra. CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija kolnog prometa Unaprjeđenje sustava zaštite od požara Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju prometnice: Prometnica

450 m1

Prometnica širine 6 m za servisna tehnička vozila sa ekološki prihvatljivijim zastorom od cementnog betona za završnom habajućom obradom. Agregati koji se koriste su viskokvalitetni i prilagođeni agresivnoj blizini i utjecaju utjecaju morske vode. Okretište

400 m2

Tehničko okretište za servisna vozila ujedno je i prošireni predprostor ulaska u podzemne tunele. Prostor je rubno opremljen urbanom opremom i svom potrebnom signalizacijom i interpretacijom. Završna obrada mora biti izvedena na način da je udio zelenila, zemlje ili drva u završnoj plohi 40-50%. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

615.000,00 kn

KOLNI PROMET

Panceriova zvjezdica / Asterina pancerii (Gasco, 1870), detalj 147

148


3.6. I.

FORMIRANJE GLAVNOG ULAZA U NP CRNA KLADA KRATKI OPIS Prostor Crne klade predviđen je kao glavni ulaz u Nacionalni park Mljet. Osnovni cilj formiranja ulaza jest regulacija kolnog prometa na području Parka, kao i kontrola posjetitelja, a sve u svrhu poboljšanja rada javne ustanove i ostvarenja preduvjeta za primjenu mjera zaštite prirode i okoliša. Preraspodjelom i reguliranjem kolnog prometa, Crna klada postaje prihvatna točka za prijem posjetitelja i izletnika koji dolaze u Park.

II.

CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija kolnog prometa

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

IV

PROGRAMSKE KARTICE Ulaz Crna klada · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Brojači prometa · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Uvođenje sustava naplate parkiranja i ulaznica za vozila· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

V.

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

150

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

III.

PROSTORNI PLAN

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje sustava zaštite od požara


3.6. FORMIRANJE GLAVNOG ULAZA U NP CRNA KLADA

3.6. FORMIRANJE GLAVNOG ULAZA U NP CRNA KLADA

KP-CK-01

SMJERNICE ZA FORMIRANJE GLAVNOG ULAZA CRNA KLADA

ORGANIZACIJSKE I FUNKCIONALNE VARIJANTE ZONE CRNE KLADE

Crna klada zamišljena je kao glavni kolni ulaz u zaštićeno područje, a smještena je na istočnoj granici Nacionalnog parka. Lokacija ulaza Crna klada povezana je s ostatkom Nacionalnog parka državnom cestom D120 putem koje pristižu posjetitelji s osobnim automobilima iz trajektne luke Sobra te izletnici s drugog dijela otoka. Zona Crna klada u blizini je više poljoprivrednih površina i okružena je gustom šumom, te je točnu poziciju za organizaciju prihvatnog prostora za posjetitelje i ostalih sadržaja potrebno napraviti na temelju detaljne analize prostornih mogućnosti razvoja mikro-lokacije Crne klade. Izgradnja ulaza Crna klada posljednja je faza regulacije kolnog prometna području Nacionalnog parka, te obuhvaća prihvat i informiranje posjetitelja i izletnika; prihvat organiziranih dolazaka posjetitelja te osigurava izmjenu transportnih sredstava s osobnih vozila na javni prijevoz. Unutar obuhvata projekta ulaza Crna Klada predviđa se i izgradnja operativnog centra JVP Mljet, a kako bi se osigurali svi nužni preduvjeti za osiguranje mjera zaštite od požara zaštićenog područja. Organizacija prometne površine s elementima posjetiteljske infrastrukture za prihvat i informiranje posjetitelja, veliki je iskorak u nastojanju zaštite prirode i okoliša na području Nacionalnog parka. Regulacijom prometa, odnosno smanjenjem prometovanja na području Parka znatno se smanjuje emisija štetnih plinova te umanjuju štetni utjecaji kolnog prometa na sve vrste i staništa na području Parka. Korištenjem brojača prometa prati se stvarno stanje na terenu. Pri izradi studije za odabir mikrolokacije za izgradnju ulaza Crna klada potrebno je sagledati specifičnosti terena, predložiti model izgradnje koji je prilagođen smanjenju negativnog utjecaja na okoliš te dodatnu pozornost usmjeriti k analizi vlasničkih odnosa koji su preduvjet za realizaciju ovog projekta.

I.

KRATKI OPIS Tranzitni centar Crna klada mjesto je kontrole ulaska i mjesto prihvata posjetitelja i izletnika, te njihov prekrcaj u sustav javnog prijevoza Nacionalnog parka. Na prostoru Crne klade organizira se stacionarno mjesto dijela voznog parka Nacionalnog parka sa pripadajućim punionicama za električna vozila. Površina parkinga planira se djelomično koristiti i kao zona za instalaciju fotonaponskih sustava, a djelomično se planira ozeleniti visokim raslinjem. CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija kolnog prometa

II.

Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture NP Mljet Unaprjeđenje mjera ZOP Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju glavnog ulaza u NP Crna klada:

III. �

ULAZ CRNA KLADA CK-01

OC CRNA KLADA CK-04

REGULACIJA PRISTUPA TOUR OPERATOR VATROGASCI POSJETITELJI JAVNI PRIJEVOZ NP MLJET

FORMIRANJE GLAVNOG ULAZA U NP CRNA KLADA

Ulazni info punkt

100 m2

Ulazni info punkt služi za upoznavanje posjetitelja sa pravilima ponašanja unutar Parka, naplatu ulaznica, pružanje usluga vezanih uz daljnje kretanje po Parku. Regulacija korištenja Potrebno je osigurati brz i efikasan protok korisnika prostora pa valja za ulazni i izlazni prostor razmotriti sustav naplate korištenjem automata. Punionica za električne automobile

2

Punionica električnih automobila zauzima 3 parkirna mjesta, dimenzija 7,5x5 m, pri čemu punionica zauzima središnje parkirno mjesto. Okretište

1

U sklopu parkirališta nalazi se prostor za okretanje minibuseva, a pri ulasku i izlasku iza parkirališta i autobusi (za 50-tak putnika) se moraju moći okrenuti. Stanica javnog prijevoza

50 m2

Uz kolnu prometnicu nalazi se stanica javnog prijevoza, sa svom potrebnom signalizacijom i informacijama potrebnim za korištenje prijevoza. Parkiralište

5700 m2

Parkiralište za agencijske autobuse (15 PM), vozila NP Mljet (13 PM) i JLS(2 PM),JVP Mljet (5) ostalo za izletnike (55 PM)i posjetitelje (100PM). Parkirna mjesta projektiraju se na način da visoko raslinje može nesmetano rasti bez da ometa promet u mirovanju Kolni promet u mirovanju

190 PM

FUNKCIONALNA SHEMA ORGANIZACIJE I REGULACIJE PROMETA NA PODRUČJU ULAZA CRNA KLADA

KOLNI PROMET

151

152

KOLNI PROMET


3.6. FORMIRANJE GLAVNOG ULAZA U NP CRNA KLADA

3.6. FORMIRANJE GLAVNOG ULAZA U NP CRNA KLADA

KP-CK-02 Energetska učinkovitost

IV.

V. VI. �

I.

Na prostoru Parkirališta moguće je predvidjeti nadstrešnice za vozila i ljude s ugrađenim fotonaponskim panelima. Izgradnjom fotonaponske energane na površini od cca 60 % parkirališta (otprilike 2400 m2) omogućit će se proizvodnja instalirane snage od 360kW s godišnjom proizvodnjom od 432 MWh. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Hrvatske ceste PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Izmjena i dopuna PPPPO NP Mljet. Ulazni prostor ne postoji unutar prostorno-planske dokumentacije. Prethodno provedbi projektnih aktivnosti potrebno je izraditi Stručnu podlogu kojom će se odrediti pozicija i dati prijedlog organizacije prometnice i parkinga, a s obzirom na visinske razine na terenu, imovinsko-pravne odnose i minimiziranja negativnog utjecaja na okoliš.

KOLNI PROMET

153

KRATKI OPIS Zbog kontrole primjene sustava kolnog prometa nužno je postaviti brojače kolnog prometa na području Parka. Instalacijom navednih uređaja osigurati će se adekvatan način praćenja provedbe regulacije prometa sukladno predloženim fazama. Brojači kolnog prometa također pomažu u utvrđivanju emisija štetnih pliinova unutar zaštićenog područja, a čime će se pratiti provedba ostvarenja strateških ciljeva JUNP-a. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje i regulacija kolnog prometa

II.

10.000.000,00 kn

III. �

IV.

BROJAČI PROMETA

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju: Brojač prometa ispred ulaza Crna klada

Brojač prometa nakon ulaza Crna klada

Brojač prometa na ulazu Vrbovica

Brojač prometa kod Pomene PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

154

200.000,00 kn

KOLNI PROMET


3.6. FORMIRANJE ULOGA NACIONALNOG GLAVNOG PARKA ULAZA PRI UPRAVLJANJU U NP CRNA KLADA EKOLOŠKOM MREŽOM

SMJERNICE ZA PLANIRANJE SUSTAVA NAPLATE PARKIRANJA Nakon izgradnje infrastrukture za regulaciju prometa u mirovanju, te uspostave javnog prijevoza, predlaže se uvođenje naplate ulaznica i parkirnih karata za vozila. U tu svrhu predviđa se model naplate koji uz svoju osnovnu ulogu kao financijskog instrumenta, aktivno pristupa informiranju o održivom upravljanju, pravilima ponašanja i posebnostima područja NP. Predviđa se naplata parkirališne karte unutar zaštićenog područja nakon ulaza Crna klada, a kao bi se destimuliralo korištenje osobnih automobila na području Parka. Dodatno, uz naplatu parkiranja na osiguranim parkiralištima, svi posjetitelji koji ulaze automobilom nakon ulaza Crna klada, uz ulaznicu za posjetitelje plaćaju i ulaznicu za vozila. Novi model naplate ulaznica i parkirališnih karata zasniva se na međunarodno usvojenom modelu “polluter pays” (u prijevodu “zagađivač plaća”), u kojem je stranka odgovorna za proizvodnju onečišćenja odgovorna za plaćanje štete nanesene na okoliš (sukladno Direktivi 2004/35/EC Europskog parlamenta za odgovornost prema okolišu s ciljem prevencije i smanjenja negativnih utjecaja na okoliš). Na taj način sustav naplate ulaznica i parkirališnih karata veže novčanu vrijednost ulaska u zaštićeno područje s utjecajem koji posjetitelji imaju na isti, a čime se izravno utječe na osviještenost svih skupina posjetitelja o posljedicama negativnih utjecaja na okoliš. Posjetitelji se kategoriziraju u skupine prema količini njihovog negativnog utjecaja na okoliš. Negativni utjecaj na okoliš definira se prema procijenjenom CO2 otisku posjetitelja na području Parka, a što se jasno iskazuje na samoj ulaznici/parkirnoj karti. Uvođenjem opisanog sustava stimulira se korištenje javnog prijevoza i dolazak posjetitelja električnim/hibridnim automobilima za koje ne postoji obveza plaćanja parkirališnih karata. Takvom organizacijom sustav naplate postaje informacijski i analitički alat za održivo i učinkovito upravljanje područjem NP Mljet. Uvođenjem sustava naplate omogućuje se aktivno upravljanje u svrhu kontroliranja broja posjetitelja koji pristižu osobnim vozilima, a kako je navedeno u opisanim scenarijima provedbe modela regulacije kolnog prometa u mirovanju. Način naplate prema skupinama i vrstama vozila, posljedično daje niz informacija koje omogućuju dugoročno planiranje infrastrukturnih i ostalih projekata unutar područja Parka, te se kao takav uklapa u budući sustav centralnog upravljanja i nadziranja zaštićenog područja. Diversifikacijom sustava modela naplate ulaznica preko ciljanih suradnika i partnera, te web prodajom, ujedno se i rasterećuje sustav naplate karata unutar NP Mljet.

KOLNI PROMET

155

3.6. FORMIRANJE GLAVNOG ULAZA U NP CRNA KLADA

KP-CK-03 I.

KRATKI OPIS Vozila koja ulaze u prostor Nacionalnog parka raspoređuju se u naplatne skupine sukladno osobinama koje su naznačene u prometnoj dozvoli odnosno odgovarajućoj ispravi koja zamjenjuje prometnu dozvolu ili vizualno očigledne prema: broju osovina, dimenziji (visini), maksimalnoj dopuštenoj težini vozila i vrsti vozila. Izračun ugljičnog otiska mijenja se prema kategorijama vozila i vrsti energenata. U tom smislu vozilima sa učinkovitijim energentom smanjuje se cijena ulaznice (primjerice plin ili električni pogon). Naknada za vozila na motorni pogon dio je cijene ulaza u područje NP Mljet i ulaznica na sebi sadrži jasnu informaciju o kategoriji vozila i njegovom utjecaju na okoliš sa razinom CO2 kojeg ispušta. Ulaznice se prodaju u kategoriji jednodnevnih i višednevnih sukladno broju dana boravka. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje i regulacija kolnog prometa

II.

III.

Motorna vozila s dvije osovine, visine do 1,90 m

Motorna vozila s dvije osovine visine iznad 1,90 m, kojima najveća dopuštena masa ne prelazi 3500 kg Motorna vozila s dvije osovine, visine ispod 1,90 m, koja vuku priključno vozilo, neovisno o broju osovina i visini priključnog vozila Motorna vozila s dvije ili tri osovine, najveće dopuštene mase preko 3500 kg

� �

V.

PROJEKTNA AKTIVNOST Ulaznice se prodaju prema sljedećim kategorijama vozila, temeljem Pravilnika o cestarini, poglavlje II. Skupine vozila, članak 2. (NN 130/13): Motocikli, motorni tricikli i četverocikli

IV.

UVOĐENJE SUSTAVA NAPLATE PARKIRANJA I ULAZNICA ZA VOZILA

Motorna vozila s četiri ili više osovina, najveće dopuštene mase preko 3500 kg PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS

156

150.000,00 kn

KOLNI PROMET


REGULACIJA POMORSKOG PROMETA I ZAŠTITA AKVATORIJA ORGANIZACIJA I DEFINICIJA PROJEKATA

4.1. REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA - POMENA Obalni zid Pomena Zona sidrišta Pomena Pristanište Kulijer Zona sidrišta uvala Lokve

4.3. POBOLJŠANJE MATERIJALNE OPREMLJENOSTI I NADOGRADNJA SUSTAVA KONTROLE Obnova ekološke brane Soline Nabava plovila za potrebe JUNP Uvođenje sustava naplate ulaznica za plovila Suhi vez Sikjerica

4.2. REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA POLAČE Obalni zid Polače Sidrište Polače


4.1.

REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA - POMENA �

KRATKI OPIS Regulacija načina korištenja akvatorija Nacionalnog parka odnosi se na izgradnju obalne linije naselja Pomena, sanaciju privezišta Kulijer i kontrolu pomorskog prometa akvatorija ispred otoka Pomeštak i u uvali Lokve uvođenjem kontroliranog sustava sidrenja.

CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Obalni zid Pomena · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Zona sidrišta Pomeštak · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Pristanište Kulijer · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Zona sidrišta uvala Lokve · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

160

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

PROSTORNI PLAN

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture


4.1. REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA - POMENA

4.1. REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA - POMENA

OBALNI ZID POMENA 2%

PRISTANIŠTE KULIJER I SIDRIŠTE U UVALI LOKVE

8% 8%

26 %

56 %

NAUTIČARI

STANOVNICI

POSJETITELJI

IZLETNICI

JAVNI KORISNICI

330

168

59

59

48

OMJER GRUPA KORISNIKA U UKUPNOM BROJU VEZOVA NA OBALNOM ZIDU POMENA

ZAUZETOST OBALNOG ZIDA U LUCI POMENA PREMA SKUPINAMA KORISNIKA IZRAŽENA U METRIMA

Regulacijom obalne linije Pomena objedinjuju se dva važna čimbenika za povećanje standarda materijalne opremljenosti JUNP-a i samog naselja: izgradnja obalnog zida sa pripadajućom infrastrukturom te formiranje javnog prostora duž obalne linije. Izgradnjom obalnog zida i regulacijom kolnog prometa, broj automobila u neposrednoj blizini obalne linije se smanjuje na minimum. Pomorski promet regulira se privezištem na obalnom zidu te izvedbom sidrišta južno od otočića Pomeštak. Osnovni cilj izgradnje obalnog zida Pomena je stvoriti infrastrukturne preduvjete za provođenje kontroliranog korištenja i zaštite akvatorija Nacionalnog parka. Obalnim zidom polaže se sva potrebna infrastruktura za prihvat posjetitelja i osiguravaju vezovi za lokalno stanovništvo. Vezovi individualnih i organiziranih posjetitelja na obalnom zidu su jednodnevni, dok je višednevno sidrenje moguće na sidrištu južno od otočića Pomeštak. Osigurani su i vezovi za pristajanje javnih linija pomorskog prijevoza i vezovi za plovila nadležnih službi. S obzirom na opterećenje akvatorija izletničkim brodovima, predlaže se osiguranje dodatnim vezovima za vršna sezonska opterećenja. Prijedlog kapaciteta i distribucije vezova na obalnom zidu daje načelni omjer korisnika vodeći računa o dominantnoj zastupljenosti broja vezova namijenjenih lokalnom stanovništvu. U zauzetosti obalne linije prednjače individualni i organizirani posjetitelji. Točan broj i organizaciju prihvata brodova potrebno je provjeriti temeljem Studije prostorne mogućnosti izgradnje koja će se temeljiti na uvjetima zaštite prirode i okoliša te vjetrovalnoj analizi i karakteristikama dna zaljeva.

SIDRIŠTE 15m

Aktivacijom prostora bivše vojarne Goli otvara se i mogućnost za korištenjem postojećeg pristaništa za potrebe JUNP-a. Obalna linija zone Kulijer obuhvaća postojeće pristanište, obalnu liniju u prirodnom stanju te manju postojeću građevinu sa pripadajućim neadekvatnim vezom za plovila. Postojeće pristanište nužno je prilagoditi potrebama prijevoza posjetitelja i sidrenju nadzornih i istraživačkih plovila. Zbog uskog profila pristupne prometnice, predlaže se uvođenje pomorske linije javnog prometa koja bi povezivala naselje Pomena sa zonom Kulijer te na taj način prevozila posjetitelje i izletnike do novog posjetiteljskog centra u podzemnim tunelima koji se nalazi u sklopu zone Kulijer. Prilagodba pristaništa uključuje sanaciju postojećeg stanja za potrebe prihvata plovila i putnika. Pristanište na Kulijeru zadovoljava potrebe JUNP za privezivanje patrolnih i nadzornih plovila tijekom turističke sezone. Sanacijom privezišta predviđa se manja površina za izvlačenje plovila s kranom i elektrificiranim mehanizmom za izvlačenje brodova za potrebu kontrole i servisiranja manjih plovila JUNP. Postojeću građevinu uz obalnu liniju nužno je aktivirati kao spremište ronilačke i znanstvene opreme te joj dodati pontonsko pristanište kako bi manja plovila mogla pristupiti potrebnoj opremi. U neposrednoj blizini zone Kulijer, u uvali Lokve, danas se sidri znatan broj nautičara. Kako bi se spriječio negativan utjecaj neplanskog sidrenja na prirodu i okoliš, predlaže se ograničenje broja i regulacija sidrišta na pretpripremljenim mjestima za privez sa plutačama te ograničenje veličine plovila koja mogu boraviti u predmetnoj zoni. Uz uvođenje sustava regulacije sidrenja i nadzora akvatorija, potrebno je osigurati pravovremeno informiranje korisnika o uvjetima korištenja i dozvoljenim aktivnostima na području akvatorija. Sve informacije moraju biti javno dostupne i jasno istaknute. Kako bi se kontrolirao ukupni broj korisnika akvatorija potrebno je dodatno uvesti i naplatu ulaznica za plovila s obzirom na veličinu, te znatno penalizirati neadekvatno korištenje morskog dijela Nacionalnog parka Mljet.

PRISTANIŠTE KULIJER

SIDRIŠTE UVALA LOKVE

SIDRIŠTE UVALA LOKVE I PRISTANIŠTE KULIJER

SIDRIŠTE 12m PRIVEZIŠTE 15m TURISTIČKE BRODICE 15m

PRIVEZIŠTE 12m

KATAMARAN 30m

PRISTANIŠTE

18%

UREĐENJE OBALE

9%

SPREMIŠTE OPREME PRIVEZIŠTE 8 -10m

KOMUNALNI VEZ 5m

OBALNI ZID POMENA SA PRIJEDLOGOM DISTRIBUCIJE RAZNIH GRUPA KORISNIKA AKVATORIJA

POMORSKI PROMET

161

PONTONSKO PRISTANIŠTE

68 %

5%

OMJER GRUPA KORISNIKA U UKUPNOM BROJU VEZOVA NA KULIJERU I UVALI LOKVE

UREĐENJE ŠIRE ZONE PRISTANIŠTE KULIJER 162

POMORSKI PROMET


4.1. REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA - POMENA

4.1. REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA - POMENA

PP-PM-05

PROGRAMSKE KARTICE AKVATORIJA POMENA 5%

8% 7%

33 %

47 %

OMJER GRUPA KORISNIKA U UKUPNOM BROJU VEZOVA U AKVATORIJU POMENA

U akvatoriju Pomena predviđaju se tri osnovne vrste sidrenja odnosno vezova: privezište na obali naselja Pomena, sidrište Pomeštak i u uvali Lokve te pristanište Kulijer. Obalna linija naselja Pomena predviđena je za cjelogodišnje korištenje svih skupina korisnika. Trenutno stanje je djelomično regulirano, te omogućuje pristajanje samo na jednom dijelu obalne linije. Prema zapažanjima JUNP-a i analizom prikupljenih podataka, jasno je kako je kapacitet postojeće obalne linije u vršnom opterećenju sezone nedostatan da bi se zadovoljila potreba za prihvatom plovila koja prevoze posjetitelje i izletnike. Vezovi za nautičare ne postoje, iako se na dijelovima postojeće rive plovila neregulirano sidre. Komunalni vezovi za lokalno stanovništvo improvizirani su na nekoliko mjesta zbog nedostatka adekvatne komunalne infrastrukture. Zona sidrišta u uvali Lokve i ispred otoka Pomeštak previđena je za sidrenje nautičara u ljetnim mjesecima. Pozicija i kapacitet zone sidrenja mora se točno odrediti s obzirom na rasprostranjenost livada posidonije. Sidrište mora biti izvedeno tehnologijom koja najmanje oštećuje morsko dno. Pristanište Kulijer koristi se za potrebe nadzornih, istraživačkih i posjetiteljskih aktivnosti. Pristup Kulijeru ograničen je i koristi se za potrebe JUNP i organiziranom prijevozu posjetitelja. Postojeće pristanište ostatak je dijela vojne zone i zahtijeva djelomičnu obnovu kako bi udovoljilo tehničkim zahtjevima plovila koja prometuju akvatorijem Nacionalnog parka.

I.

OBALNI ZID POMENA

KRATKI OPIS Regulacija obalne linije Pomena omogućuje pristajanje i sidrenje za različite grupe korisnika. Obalni zid Pomena izvodi se sa obalnom linijom Pomena. CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

II.

III. �

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju obalnog zida Pomena: Obalni zid

790 m1

Izgradnja obalnog zida za prihvat katamarana i posjetiteljskih plovila. Obalni zid usuglasiti sa rješenjem obalne linije sa propisanim brojem vezova. Sukladno stručnim podlogama graditi gatove za zaštitu od udara vjetra. Nautičari

33 veza

Osiguravanje i opremanje jednodnevnog veza za nautičare vakum sistemom. 8 mjesta za jahte veličine 15 m, 8 mjesta za jahte veličine 12 metara, 7 mjesta za jahte veličine 10 metara te 10 jahti veličine 8 metara. Posjetitelji

10 vezova

Jednodnevni vez za plovila dužine do 15 m. Osigurati plutače i ponton za vezanje kako bi se izbjeglo sidrenje. Izletnici

10 vezova

Jednodnevni vez za plovila dužine do 15 m. Osigurati plutače i ponton za vezanje kako bi se izbjeglo sidrenje. Stanovnici

70 vezova

Osiguravanje komunalnih vezova povezanih pontonima za plovila do 6 m duljine. PM-06

PO-05

KU-03

SIDRIŠTE POMENA

OBALNI ZID POMENA

IV.

PRISTANIŠTE KULIJER

V. VI. SIDRIŠTE UVALA LOKVE

KU-04

� � �

ORGANIZACIJA SIDRIŠTA I PRIVEZIŠTA U NASELJU POMENA

POMORSKI PROMET

163

Javni korisnici

3 veza

Vezovi za javne korisnike uključuju pristanište za liniju katamarana te dva veza za potrebe JUNP, za dužinu plovila od 10 metara. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Utvrđivanje granica pomorskog dobra Izrada vjetrovalne studije i izrada karata morskog dna za određivanje dubine gaza. Pri donošenju novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama definirati upravljanje koncesijama. 164

6.000.000,00 kn

POMORSKI PROMET


4.1. REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA - POMENA

4.1. REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA - POMENA

PP-PM-06

ZONA SIDRIŠTA POMEŠTAK I.

KRATKI OPIS Uspostavljanje zone sidrenja sa južne strane otočića Pomeštak predviđeno je prostornim planom. Nužno je izvesti sidrište na način da nema negativan utjecaj na akvatorij. CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

III. �

IV.

V.

PP-KU-03 I.

KRATKI OPIS Obnova i opremanje postojećeg pristaništa za potrebe kompleksa Kulijer i JUNP. Pristanište služi za obavljanje djelatnosti nadzora akvatorija te prijevoz posjetitelja unutar Nacionalnog parka. CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju zone sidrišta: Sidrište

III.

Ekološki prihvatljiva sidrišta koja ne uništavaju polja morske trave. Bove su umjesto standardnim betonskim blokovima osigurane tzv. kišobranima – usvrdlavanjem se u tlu buši rupa, kroz nju se sidro uvlači do dubine od 2 metra, gdje se otvara poput kišobrana. Nautičari Osiguravanje i opremanje jednodnevnog veza za nautičare. 16 mjesta za jahte veličine 15 m, 4 mjesta za jahte veličine 12 metara PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS

20 vezova

150.000,00 kn

IV.

V. VI. �

POMORSKI PROMET

165

PRISTANIŠTE KULIJER

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju pristaništa: Pristanište

430 m2

Uređenje pristaništa za jedno plovilo dužine 12 m, jedno plovilo dužine 10 m, dva plovila dužine 8m - ukupno 4 veza. Suhi vez Omogućiti izvlačenje brodica do 5 metara dužine na površinu pristanište uz ugradnju odgovarajućeg krana. Uređenje obalne linije Uređenje pristaništa uz postojeću građevinu koja se prenamjenjuje u spremište. Dogradnja pontonskog pristaništa za dva plovila dužine 6 metara. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Izmjena i dopuna PPPPO NP Mljet. Zona za sidrenje ne postoji unutar prostornoplanske dokumentacije.

166

3.400.000,00 kn

POMORSKI PROMET


4.1. REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA - POMENA

PP-KU-04

SIDRIŠTE UVALA LOKVE I.

KRATKI OPIS Uspostavljanje zone sidrenja u uvali Lokve, kod Kulijera. Zona sidrenja nije predviđena prostornim planom. Nužno je da izvedba i korištenje sidrišta nema negativan utjecaj na akvatorij. CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

III. �

IV.

V. VI. �

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju sidrišta: Sidrište Ekološki prihvatljiva sidrišta koja ne uništavaju polja morske trave. Bove su umjesto standardnim betonskim blokovima osigurane tzv. kišobranima – usvrdlavanjem se u tlu buši rupa, kroz nju se sidro uvlači do dubine od 2 metra, gdje se otvara poput kišobrana. Nautičari Osiguravanje i opremanje jednodnevnog veza za nautičare. 16 mjesta za jahte veličine 15 m, 4 mjesta za jahte veličine 12 metara PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Izmjena i dopuna PPPPO NP Mljet. Zona za sidrenje ne postoji unutar prostornoplanske dokumentacije.

POMORSKI PROMET

20 vezova

150.000,00 kn

Oceanski porost / Posidonia oceanica (L.) Delile, detalj 167

168


4.2.

REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA - POLAČE �

KRATKI OPIS Regulacija načina korištenja akvatorija Nacionalnog parka odnosi se na izgradnju obalne linije naselja Polače i kontrolu pomorskog prometa akvatorija uspostavom reguliranog sidrenja u dijelu zaljeva. Regulacijom korištenja akvatorija provodi se zaštita osjetljivog područja zaljeva Polače.

CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Obalni zid Polače· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Sidrište Polače · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

170

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

PROSTORNI PLAN

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture


4.2. REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA - POLAČE

4.2. REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA - POLAČE

HIDROARHEOLOŠKI LOKALITET POLAČE -LUKOBRAN ZAŠTIĆENO PODMORJE (PPPPO) ZONA POSJEDONIJE ZONE SIDRENJA NAUTIČARA ZONE SIDRENJA STANOVNIŠTVA

3% 2%

4% 29 %

62 %

POSJETITELJI

IZLETNICI

36

36

JAVNI KORISNICI 95

STANOVNICI

OMJER GRUPA KORISNIKA U UKUPNOM BROJU VEZOVA NA OBALNOM ZIDU POLAČE

208

Akvatorij Polača formiran je dubokom uvalom zaštićenom od udara vjetra nizom manjih otoka uz sjeveroistočni rub uvale. Zbog morfologije uvale i zaklonjenosti od udara jakih vjetrova, zaljev je u ljetnom razdoblju ispunjen nautičarima. Obala je u manjem dijelu regulirana, dok je većina obalne linije devastirana te zahtijeva hitnu intervenciju u pogledu izgradnje obalnog zida, komunalnog opremanja i regulacije uvjeta korištenja. Trenutno se sve grupe korisnika akvatorija sidre na vezovima ispred antičke palače, na nereguliranim vezovima ispred ugostiteljskih objekata i po čitavom zaljevu. Svi navedeni načini sidrenja neprihvatljivi su za daljnje korištenje. Prijedlogom regulacije i zaštite akvatorija Polača, u zoni obalne linije ispred ostataka antičke palače, brani se privezivanje plovila u korist formiranja javnog prostora s elementima interpretacije i prezentacije iznimno vrijednog antičkog lokaliteta. Privezišta za nautičare osigurat će se na novo reguliranom obalnom zidu dužine oko 600m koji završava na istočnom rubu naselja Debela ponta. Važećom PP dokumentacijom predviđeno je uređenje obalne linije i osiguravanje višednevnih vezova za nautičare, dok je sidrenje u akvatoriju u potpunosti zabranjeno; posebice u zapadnom najdubljem dijelu uvale - zone s najslabijim morskim strujanjima. Daljnja ograničenja za regulaciju sidrenje u zaljevu proizlaze iz rasprostranjenosti livada posidonie oceanice i antičkih podmorskih lokaliteta. Izradom plana zonacije zaštićenih područja od strane nadležnih službi, omogućeno je sidrenje u pojedinim dijelovima zaljeva, te je potrebno uskladiti uvjete stručnih službi i PP dokumentaciju. Novim prijedlogom regulacije akvatorija uvodi se model sidrenja s pret-pripremljenim sidrištima s plutačama na nekoliko lokacija. Državna brzobrodska linija Dubrovnik - Polače pristaje na uređenom dijelu obalne linije koji zadovoljava potrebnu dubinu gaza. Budućom regulacijom obalnog zida nužno je predvidjeti prostor za još jedno privezište brzobrodskih linija. Daljnjom regulacijom obalne linije nužno je predvidjeti dovoljan broj komunalnih vezova, uz osiguranje kvalitete javnog prostora i nesmetano odvijanje turističko ugostiteljske djelatnosti. Svi aspekti regulacije zaštite i uvjeti korištenja moraju usuglasiti potrebe svih dionika s uvjetima zaštite prirodnih vrijednosti i kulturne baštine.

NAUTIČARI

Akvatorij Polače obuhvaća uvalu koja je zaštićena nizom malih otoka, naselje Polače nalazi se sa južne strane uvale. Zbog dobre geografske pozicije i sigurnosti koje raspored otoka i dispozicija uvale pružaju u ljetnom razdoblju ispunjen je nautičarima. Obalna linija je djelomično regulirana i zahtijeva reorganizaciju korištenja. Izgradnjom ostatka naselja do popunjenja građevinske zone određene prostorno-planskom dokumentacijom, predviđa se znantni porast potrebe lokalnog stanovništva za komunalnim vezovima pri čemu provizorna rješenja neće moći zadovoljiti potrebe svih korisnika. Trenutno se nautičari sidre na vezovima ispred antičke palače i u akvatoriju. Oba načina sidrenja neprihvatljiva su za daljnje korištenje. Vezovi nautičara moraju se osigurati na alternativnom mjestu s time da se postojeće pristanište prenamjenjuje u javni prostor sa interpretacijom prirodnih vrijednosti i kulturne baštine. Prostorno-planskom dokumentacijom predviđeno je uređenje obalne linije i osiguravanje višednevnih vezova za nautičare. Preklapanjem hidroarheološke zone i zone livade posjedonije predlažu se moguće zone sidrenja za koje je nužna izmjena prostorno-planske dokumentacije. Te zone u skladu su sa dosadašnjim načinom korištenja i kapacitirale bi broj plovila do dovršenja kapaciteta obalnog zida. Način sidrenja bitno bi umanjio oštećenje nalazišta i staništa. Pomorska linija Dubrovnik - Polače pristaje na uređenom dijelu obalne linije koji zadovoljava potrebnu dubinu gaza. U budućoj regulaciji obalnog zida nužno je predvidjeti prostor potreban za još jedno privezište katamarana. Lokalno staovništvo je mjestimično pribjeglo nadogradnji obalne linije koja služi kao komunalni vezovi i kao terase ugostiteljskih objekata. Regulacijom obalne linije nužno je da se osigura prostor za nastavak ugostiteljskih i turističkih djelatnosti, kao i da se osigura dovoljan broj komunalnih vezova. Navedene skupine korisnika nužno je usuglasiti sa zahtjevima zaštite prirodnih vrijednosti i kulturne baštine.

RASPODJELA KORISNIKA OBALNOG ZIDA POLAČE

228

ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA AKVATORIJA POLAČE

ZAUZETOST OBALNOG ZIDA U LUCI POLAČE PREMA SKUPINAMA KORISNIKA IZRAŽENA U METRIMA DUŽNIM

PRIVEZIŠTE 10m PRIVEZIŠTE 8m

KOMUNALNI VEZ 5m PRIVEZIŠTE 12m PRIVEZIŠTE 15m

TURISTIČKE BRODICE 15m KATAMARAN 30m

PROBLEMSKA KARTA REGULACIJE AKVATORIJA POLAČE

POMORSKI PROMET

OBALNI ZID POLAČE SA PRIJEDLOGOM DISTRIBUCIJE RAZNIH GRUPA KORISNIKA AKVATORIJA 171

172

POMORSKI PROMET


4.2. REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA - POLAČE

4.2. REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA - POLAČE

PP-PL-16

PROGRAMSKE KARTICE REGULACIJE I ZAŠTITE AKVATORIJA POLAČE Stihijski i proizvoljan način sidrenja koji se prakticira u uvali Polače doveo je do znatnih oštećenja zaštićenog podmorja, kako u smislu ugrožavanja spomeničke baštine antičkih lokaliteta tako i u pogledu oštećenja zaštićenih staništa na morskom dnu uvale. Prethodno određivanju ukupnog broja i načina sidrenja ili privezivanja plovila, potrebno je odrediti nosivi kapacitet ovog iznimno osjetljivog područja. Dosadašnji napori k regulaciji i zaštiti uvale Polače očituju se u podnesenom zahtjevu za utvrđivanje granice pomorskog dobra od strane JLS, izradi projektno-tehničke dokumentacije za izvedbu sustava vodoopskrbe i odvodnje naselja te izradi idejnog rješenja obalnog zida naselja Polače i idejnog rješenja sidrenja u zaljevu Polače. Idejno rješenje obalnog zida u potpunosti zanemaruje aspekt kapacitiranja i prihvata različitih skupina korisnika akvatorija, te ga je u potpunosti potrebno revidirati. Pri izradi novog riješena obalnog zida potrebno je osigurati i kvalitetu javnog prostora koju predstavlja prostor rive u dalmatinskim naseljima. Postojeći idejni projekt sidrenja u Polačama, ne uzima u obzir uvjete zaštite hidro-arheološke zone i PP dokumentaciju, dok negativni utjecaj na pomorsku floru ublažuje odabirom neinvazivne metode sidrenja. Uspostava modela zaštite i načina korištenja akvatorija Polače predlaže se u dvije faza. Po izmjeni PP dokumentacije i izradi stručnih podloga te projektno tehničke dokumentacije, moguće je pristupiti izvedbi prve faze koja uključuje izvedbu sidrišta na lokacijama “a, b, c, i d”. Lokacija sidrišta u uvali Rogač (zona “a”) nalazi se unutar zone izrazito osjetljivog područja sa slabim morskim strujama,te se predviđena sidrišta moraju ukinuti nakon dovršetaka druge faze - izgradnje obalnog zida. Tom prilikom se kapaciteti predviđeni na lokaciji “a” preraspodjeljuju na obalni zid, dok uvala Rogač ostaje u potpunosti zaštićena. Zone “c” i “d” nužno je dodatno razmotriti. Preduvjet za regulaciju akvatorija je izmjena PP dokumentacije i provođnje istražnih podmorskih arheoloških radova u čitavom zaljevu Polača. Daljnji koraci u regulaciji i zaštiti akvatorija odnose se na informiranje korisnika i uvođenje naplate ulaznica za plovila.

I.

KRATKI OPIS Obalna linija Polače regulira se izgradnjom obalnog zida koji omogućuje pristajanje i pristup komunalnoj infrastrukturi plovila različitih grupa korisnika. Obalni zid Polače izvodi se sa obalnom linijom Polače. CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

II.

III. �

IV.

a

b

PL-17

SIDRIŠTE POLAČE HIDROARHEOLOŠKI LOKALITET POLAČE

PL-16

V.

OBALNI ZID POLAČE

c d

VI. � � �

PROJEKTI AKVATORIJA OKO POLAČA

POMORSKI PROMET

173

OBALNI ZID POLAČE

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju obalnog zida: Obalni zid Izgradnja obalnog zida za prihvat katamarana, posjetiteljskih plovila i plovila lokalnog stanovništva. Obalni zid usuglasiti sa rješenjem obalne linije sa propisanim brojem vezova. Sukladno stručnim podlogama osigurati adekvatnu zaštitu od udara vjetra. Nautičari Osiguravanje i opremanje višednevnog veza za nautičare vakum sistemom. 12 mjesta za jahte veličine 15 m, 12 mjesta za jahte veličine 12 metara, 12 mjesta za jahte veličine 10 metara te 11 jahti veličine 8 metara. Posjetitelji Jednodnevni vez za plovila dužine do 15 m. Osigurati plutače za vezanje kako bi se izbjeglo sidrenje. Izletnici Jednodnevni vez za plovila dužine do 15 m. Osigurati plutače za vezanje kako bi se izbjeglo sidrenje. Stanovnici Osiguravanje komunalnih vezova povezanih pontonima za plovila do 6 m duljine. Javni korisnici Vezovi za javne korisnike uključuju pristanište za liniju katamarana te dva veza za potrebe JUNP, za dužinu plovila od 10 metara. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Utvrđivanje granica pomorskog dobra Izrada studije nosivosti akvatorija Polače Pri donošenju novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama definirati upravljanje koncesijama. 174

695 m1

47 vezova

4 veza

4 veza

70 vezova 4 veza

76.700.000,00 kn

POMORSKI PROMET


4.2. REGULACIJA I ZAŠTITA AKVATORIJA - POLAČE

PP-PL-17

ZONA SIDRIŠTA AKVATORIJ POLAČE I.

KRATKI OPIS Uspostavljanje zone sidrenja u uvali Rogač i južno od otočića Kobrava. Zona sidrenja nije predviđena prostornim planom. Nužno je da izvedba i korištenje sidrišta nema negativan utjecaj na akvatorij. CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

III. �

IV.

V. VI. �

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju zone sidrišta: Sidrište Ekološki prihvatljiva sidrišta koja ne uništavaju polja morske trave. Bove su umjesto standardnim betonskim blokovima osigurane tzv. kišobranima – usvrdlavanjem se u tlu buši rupa, kroz nju se sidro uvlači do dubine od 2 metra, gdje se otvara poput kišobrana. Nautičari zona A - do izgradnje obalnog zida Polače

26 vezova

Osiguravanje i opremanje sidrišta za nautičare. 6 mjesta za jahte veličine 25 m, 10 mjesta za jahte veličine 15 metara i 10 sidrišta za jahte duže od 12 metara. Nakon izgradnje obalnog zida Polače ovi kapaciteti se ukidaju. Nautičari zone B, C, D

15 vezova

Osiguravanje i opremanje sidrišta za nautičare. 11 mjesta za jahte veličine 25 m, 3 mjesta za jahte veličine 50 metara i 1 sidrište za jahte duže od 50 metara. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Izmjena i dopuna PPPPO NP Mljet. Zona za sidrenje ne postoji unutar prostornoplanske dokumentacije.

POMORSKI PROMET

375.000,00 kn

Oceanski porost / Posidonia oceanica (L.) Delile, detalj 175

176


4.3. POBOLJŠANJE MATERIJALNE OPREMLJENOSTI I NADOGRADNJA SUSTAVA KONTROLE �

KRATKI OPIS Poboljšanje materijalne opremljenosti odnosi se na dobavu potrebnih plovila za obavljanje poslova nadzora i praćenja stanja u prostoru, kao i obnovu ekološke brane u svrhu zaštite Velikog i Malog jezera te nadogradnju sustava kontrole ulaza. Nadogradnja sustava kontrole ulaza i naplata ulaznica predviđa uvođenje novog cjenika naplate ulaznica za plovila.

CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Obnova ekološke brane Soline · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Nabava plovila za potrebe JUNP· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Uvođenje sustava naplate ulaznica za plovila · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Suhi vez Sikjerica · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

178

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

PROSTORNI PLAN

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture


4.3. POBOLJŠANJE MATERIJALNE OPREMLJENOSTI I NADOGRADNJA SUSTAVA KONTROLE

PROGRAMSKE KARTICE POBOLJŠANJA MATERIJALNE OPREMLJENOSTI I NADOGRADNJE SUSTAVA KONTROLE

OTPAD NA OBALI, U POGLEDU MORSKA BRANA FOTOGRAFIJA: NORMALA

MO-01

POZICIJA MORSKE BRANE SOLINE

POMORSKI PROMET

Poboljšanje materijalne opremljenosti u sklopu regulacije pomorskog prometa i zaštite akvatorija, objedinjuje održavanje ekološke brane, nabavu plovila, osiguranje zone suhog veza te nadogradnju sustava naplate ulaznica i nadzora zaštićenog područja. Programske smjernice izrađene su na temelju dodatnih potreba JUNP za kvalitetno i efikasno obavljanje redovitih aktivnosti. Ekološka brana već je izgrađena na istočnom dijelu Velikog jezera s ciljem stvaranja fizičke barijere za zaustavljanje otpada nošenog morskim strujama dalje u prostor temeljnog fenomena. Održavanje brane ključno je za smanjenje zagađenja u najosjetljivijem dijelu - dubokim uvalama Malog i Velikog jezera. Iako brana predstavlja kvalitetno funkcionalno rješenje za sprečavanje prodiranja otpada u zonu morskih Jezera, potrebno je uložiti znatnija sredstva u sklopu izvanrednog održavanja iste. Predviđa se nabava plovila za unapređenje obavljanja temeljne djelatnosti JUNP: zaštite i nadzora akvatorija od svih nedozvoljenih načina korištenja i aktivnosti, te obavljanje monitoringa staništa i vrsta na području Nacionalnog parka. Predlaže se uvođenje sustava naplate ulaznice za plovila svih posjetitelja koji dolaze osobnim plovilima. Takav način naplate nadogradnja je postojećeg sustava kojim se , osim naplate ulaznice po osobi/posjetitelju, naplaćuje dodatna ulaznica za svako plovilo. Naknada za opterećenje okoliša u obliku ulaznice za plovilo, formira se sukladno kategoriji plovila i dužini boravka. Ovaj model regulacije korištenja akvatorija, uz osiguranje dodatnih prihoda, omogućuje i kvalitetno prikupljanje podataka. Prikupljaju se podaci o vrsti posjetitelja, vrsti plovila i dužini boravka, te mjestu ulaska. Baza podataka o ovoj skupini posjetitelja koristi se kao temelj godišnjih izvješća pomorskog prometa unutar akvatorija Nacionalnog Parka te za daljnje planiranje regulacije pomorskog prometovanja. U daljnjem razvoju sustava naplate ulaznica za plovila, ukoliko se zakonski omogući JU za zaštitu prirode da upravljaju koncesijama na pomorskom dobru unutar zaštićenih područja, predlaže se i naplaćivanje korištenja privezišta i sidrišta. Sustav naplate ulaznica predstavlja snažni mehanizmi kontrole i regulacije broja posjetitelja a kako bi se postigao odgovarajući broj posjetitelja koji koriste akvatorij Parka. Prostor logističke zone na Sikjerici mjesto je centralnog parkinga za potrebe radnih vozila JUNP-a. U tom programatskom sklopu predviđa se i suhi vez za plovila u vlasništvu JUNP. Zbog perioda slabije zimske aktivnosti i poradi potreba redovitog održavanje, potrebno je osigurati suhi vez za dio plovila u vlasništvu JUNP. Za plovila je nužno osigurati prostor zaštićen od vremenskih neprilika laganom demontažnom nadstrešnicom. Predviđa se izvedba modularne nadstrešnice koja će omogućiti jednostavno povećanje ili smanjenje natkrivene površine ovisno o potrebama JUNP-a. Izvedba nadstrešnice planira se u sklopu prethodno osigurane površine za parkiranje, te se time smanjuju nepovoljni utjecaji na prirodu i okoliš.

179

4.3. POBOLJŠANJE MATERIJALNE OPREMLJENOSTI I NADOGRADNJA SUSTAVA KONTROLE

PP-MO-01 I.

KRATKI OPIS Ekološka brana Soline izgrađena je za potrebe sprečavanja ulaska otpada u zonu Velikog i Malog jezera. Predmetna barijera udovoljava standardu sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš, ali je potrebno uložiti dodatna sredstva za obnovu dotrajalih dijelova sustava. Svi radovi koji se planiraju izvesti na rekonstrukciji brane moraju se izvesti u skladu s uvjetima zaštite prirode i okoliša. Prethodno postupku obnove brane potrebno je izraditi projektno tehničku dokumentaciju i ishoditi potrebne suglasnosti nadležnih javnopravnih tijela. CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

III. �

IV.

OBNOVA EKOLOŠKE BRANE SOLINE

PROJEKTNA AKTIVNOST Morska brana

110 m1

Obnova dotrajalih dijelova sustava morske ekološke brane. Pri obnovi treba voditi računa o izvedbi i materijalima koji imaju minimalan negativni utjecaj na zaštićena staništa i vrste. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

180

400.000,00 kn

POMORSKI PROMET


4.3. POBOLJŠANJE MATERIJALNE OPREMLJENOSTI I NADOGRADNJA SUSTAVA KONTROLE

PP-MO-02

NABAVA PLOVILA ZA POTREBE JUNP I.

III.

kom 2

Gumenjak dužine 4,6 metara

kom 1

Radna brodica 7,2 metara

kom 1

Višenamjenska brodica

kom 1

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

UVOĐENJE SUSTAVA NAPLATE ULAZNICA ZA PLOVILA

KRATKI OPIS Poboljšanje sustava naplate ulaznica uključuje uvođenje naplata ulaznica za plovila. Svi posjetitelji na pojedinom plovilu plaćaju posjetiteljsku ulaznicu dok samo plovilo plaća svoju prema kategoriji u kojoj se nalazi. Cijena se povećava sa veličinom C02 koje određeno plovilo emitira kao i količinom otpada koju plovilo kao posljedicu svoje veličine proizvodi. Zbog organizacije naplatnog sustava i povezivanja sa bazom podataka o posjetiteljima, plovila se dijele na sidrišta i vezivanje na obalnim zidovima. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje i regulacija kolnog prometa

II.

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za nabavu plovila: Gumenjak dužine 7,4 metara

PP-MO-03 I.

KRATKI OPIS Nabava plovila za kapacitiranje pomorske flote. Upotpunjavanjem flote Nacionalnog parka omogućava se obavljanje temeljna djelatnosti JU za zaštitu prirode - kontrola aktivnosti na području morskog dijela Nacionalnog parka i praćenje stanja u prostoru. CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

IV.

4.3. POBOLJŠANJE MATERIJALNE OPREMLJENOSTI I NADOGRADNJA SUSTAVA KONTROLE

III. �

PROJEKTNA AKTIVNOST Sidrišta u uvalama predviđena su za sljedeće kategorije brodova: do 12 metara 12 - 15 metara 15 - 25 metara 25 - 50 metara

1.100.000,00 kn

Obalni zid previđen je za vezivanje sljedećih kategorija brodova: do 8 metara 8 - 10 metara 10 - 12 metara 12 - 15 metara 30 metara

IV.

POMORSKI PROMET

181

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

182

150.000,00 kn

POMORSKI PROMET


4.3. POBOLJŠANJE MATERIJALNE OPREMLJENOSTI I NADOGRADNJA SUSTAVA KONTROLE

PP-SI-04

SUHI VEZ SIKJERICA I.

KRATKI OPIS Suhi vez Sikjerica preko zimskog perioda služi kao prostor na kojem se dio plovila štiti od nepovoljnih vremenskih uvjeta i gdje se obavlja redovito održavanje i priprema za korištenje u nadolazećoj sezoni. CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

III. �

IV.

V. �

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju suhog veza Sikjerica: Izgradnja i opremanje suhog veza sa uključenom montažnom nadstrešnicom koja plovila štiti od atmosferilija tokom perioda mirovanja Kapacitiranje suhog veza za 2 plovila dužine do 5 metara te 8 plovila dužine do 7 metara PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Izmjena i dopuna PPPPO NP Mljet. Zona za suhi vez ne postoji unutar prostornoplanske dokumentacije.

POMORSKI PROMET

820.000,00 kn

Oceanski porost / Posidonia oceanica (L.) Delile, detalj 183

184


RAZVOJ MJERA ZAŠTITA OD POŽARA ORGANIZACIJA I DEFINICIJA PROJEKATA

5.1. ORGANIZACIJA LOGISTIČKE INFRASTRUKTURE ZOP UNUTAR NP Vatrogasna ispostava Sikjerica Vatrogasni centar Crna klada Nabava vatrogasne opreme

5.4. DISLOKACIJA SPREMIŠTA ZAPALJIVIH TEKUĆINA 5.3. UNAPRJEĐENJE PROMETNE INFRASTRUKTURE U SLUŽBI ZAŠTITE OD POŽARA Izgradnja glavnog heliodroma Izgradnja pomoćnog heliodroma Održavanje vatrogasnih putova

5.5. NADOGRADNJA AUTOMATSKOG NADZORNOG SUSTAVA

5.6. SIGNALIZACIJA I KONTROLA PRISTUPA Uvođenje centralnog sustava upozorenja i kontrole pristupa Klasifikacija i signalizacija staza s obzirom na požarnu opasnost

5.7. EDUKACIJA I PREVENCIJA Program edukacije zaposlenika JUNP Mljet Program edukacije lokalnog stanovništva o ZOP Izrada promotivnog edukativnog materijala o ZOP Osposobljavanje osoblja za provedbu Plana evakuacije i spašavanja 5.8. ZAŠTITA OD POŽARA OTOČIĆA SVETE MARIJE Ugradnja stabilnog sustava za dojavu požara Ugradnja unutarnjeg i vanjskog sustava za gašenje požara

5.2. RAZVOD HIDRANTSKE MREŽE I OSIGURAVANJE VODE ZA GAŠENJE POŽARA Spremnici za vodu Hidrantska mreža unutar naselja Hidrantska mreža izvan naselja u koridoru prometnica Hidrantska mreža izvan naselja u koridoru PP puteva Ostale mjere zaštite od požara šumskog zemljišta


5.1.

ORGANIZACIJA LOGISTIČKE INFRASTRUKTURE ZOP UNUTAR NP MLJET �

KRATKI OPIS Kako bi se unaprijedio sustav zaštite od požara unutar granica NP Mljet, predlaže se organizacija logističke infrastrukture za potrebe ZOP kroz dvije faze. Faze obuhvaćaju rekonstrukciju i izgradnju logističkih centara te nabavu opreme za vatrogasnu zaštitu.

CILJEVI Unaprjeđenje sustava zaštite od požara Omogućavanje pravodobne intervencije na cijelom prostoru NP Mljet

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Vatrogasna ispostava Sikjerica · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Vatrogasni centar Crna klada· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Nabava vatrogasne opreme · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

188

PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

Dostizanje potrebnog stupnja opremljenosti sukladno operativnom planu JVP


5.1. ORGANIZACIJA LOGISTIČKE INFRASTRUKTURE ZOP UNUTAR NP MLJET

5.1. ORGANIZACIJA LOGISTIČKE INFRASTRUKTURE ZOP UNUTAR NP MLJET

SMJERNICE ZA ORGANIZACIJU LOGISTIČKE INFRASTRUKTURE ZOP UNUTAR NP MLJET Sjedište JVP Mljet se trenutačno nalazi u Babinom polju, dok se na prostoru NP Mljet nalazi ispostava u neadekvatnoj zgradi na lokalitetu Sikjerica. Reorganizacija logističke infrastrukture zaštite od požara unutar NP Mljet, a ujedno i cijelog otoka, će se provesti kroz dvije faze. U prvoj fazi će se rekonstruirati zgrada na Sikjerici, gdje je trenutno sjedište Ispostave JVP Mljet. Predmetna zgrada je nezakonito izgrađena, izvan građevinske zone, te je do ostvarenja druge faze potrebno osigurati adekvatne uvjete za funkcioniranje Ispostave. U drugoj fazi će se u sklopu novo planiranog glavnog ulaza u Park izgraditi Operativni centar Crna klada, koji će postati glavni vatrogasni operativni centar ne samo za Park, već i za ostatak otoka Mljeta. Od tog trenutka će se prostor ispostave na Sikjerici koristiti kao tehničko logistička zona JUNP Mljet. Paralelno sa izgradnjom zgrada potrebno je provesti i nabavu odgovarajuće vatrogasne mehanizacije i osobne i zaštitne opreme, a sukladno operativnom planu JVP.

ZOP-SI-05 I.

VATROGASNA ISPOSTAVA SIKJERICA

KRATKI OPIS Mjesto ispostave Javne vatrogasne postrojbe Mljet nalazi se u postojećoj neadekvatnoj zgradi na Sikjerici. Predmetna zgrada je nezakonito izgrađena, te je izvan građevinske zone. Postojeću zgradu treba rekonstruirati na način da se osigura smještaj određenog broja ljudi, spremište opreme i sl. CILJEVI Unaprjeđenje sustava zaštite od požara

II.

Omogućavanje pravodobne intervencije na cijelom prostoru NP Mljet Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST

III.

Projektne smjernice za realizaciju vatrogasne ispostave Sikjerica: �

Zgrada vatrogasne ispostave

100 m2

Zgrada vatrogasne ispostave sadrži sljedeće prostorije bruto razvijene površine: ured (oko 20 m2), soba za odmor (oko 20 m2), spremište vatrogasne opreme prema specifikaciji (oko 30 m2) te sanitarije i garderobe vatrogasaca (oko 30 m2). Garaža za vozila

140 m2

Garažni prostor za vozila - dva šumska vozila i dvije autocisterne �

Vanjski natkriveni prostor

20 m2

Natkriveni prostor za terensko vozilo za prijevoz ljudi i opreme IV.

SI-05

V.

VATROGASNA ISPOSTAVA SIKJERICA

VI. �

VATROGASNI CENTAR CRNA KLADA

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, JVP PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Izmjena i dopuna PPPPO NP Mljet. Lokacija na Sikjerici je izvan građevinske zone.

1.940.000,00 kn

CK-04

SIKJERICA CENTAR CRNA KLADA

PREGLED PROJEKATA ORGANIZACIJE LOGISTIČKE INFRASTRUKTURE

ZAŠTITA OD POŽARA

189

190

ZAŠTITA OD POŽARA


5.1. ORGANIZACIJA LOGISTIČKE INFRASTRUKTURE ZOP UNUTAR NP MLJET

VATROGASNI CENTAR CRNA KLADA I.

5.1. ORGANIZACIJA LOGISTIČKE INFRASTRUKTURE ZOP UNUTAR NP MLJET

ZOP-CK-04

KRATKI OPIS Pozicija Vatrogasnog centra na ulasku u Nacionalni park predlaže se zbog mogućnosti djelovanja jedinice u području Parka i području općine Mljet. Zbog niza specifičnosti gašenja požara na području otoka Mljeta, nužno je projekt razvijati u suradnji s nadležnom JVP Mljet i Vatrogasnom zajednicom Dubrovačko-neretvanske županije. CILJEVI Unaprjeđenje sustava zaštite od požara

II.

V. VI. �

Omogućavanje pravodobne intervencije na cijelom prostoru NP Mljet Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST

III.

Projektne smjernice za realizaciju vatrogasnog centra Crna klada: �

Zgrada vatrogasnog centra

600 m2

Lokacija zrade: nalazi se na ulazu u NP Mljet, nakon ili prije granice zaštićenog područja, a ovisno o rezultatima studije stručne podloge i uvjetima zaštite prirode i okoliša. Program zgrade: zapovjednička postrojba, ured za opće i pravne poslove (4 ureda cca 10 m2), centar veze za dojavu požara i centar informiranja (20 m2), spavaonica (2 ležaja s malom kupaonicom), garderoba, sanitarije, čajna kuhinja, multifunkcionalni prostor (predavaonica i blagovaonica). Servisni prostor ima pristup parkiralištu i sastoji se od prostora za servis vatrogasne opreme i servis za vozila – zajednički sa vozilima JUNP Mljet. Garaža za vozila

300 m2

PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, JVP PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Izmjena i dopuna PPPPO NP Mljet. Ulazni prostor ne postoji unutar prostorno-planske dokumentacije. Prethodno provedbi projektnih aktivnosti potrebno je izraditi Stručnu podlogu kojom će se odrediti točna mikropozicija novoplaniranog ulaza. Analizom je potrebno pronaći točnu mikrolokaciju za izgradnju vatrogasnog centra, sa provjerom topografije terena, kvalitete tla, mogućnostima spajanja na javnu i komunalnu infrastrukturu, provjerom imovinsko-pravnih odnosa, te analizom osunčanosti i zasjenjenja. Na stručnu podlogu potrebno je ishoditi mišljenje stručne službe NP Mljet, i sve potrebne suglasnosti nadležnih tijela za zaštitu prirode i okoliša.

Garaža za 8 vozila različitog tipa, i 1 autoplatformu. �

IV.

Vježbalište

1

U sklopu parkirališta nalazi se prostor za okretanje vozila, prema tehničkim specifikacijama, te se u vrijeme provođenja aktivnosti edukacije može koristiti kao vježbalište. Kolni promet u mirovanju PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

ZAŠTITA OD POŽARA

191

15 PM

7.200.000,00 kn

192

ZAŠTITA OD POŽARA


5.1. ORGANIZACIJA LOGISTIČKE INFRASTRUKTURE ZOP UNUTAR NP MLJET

NABAVA VATROGASNE OPREME I.

ZOP-MO-04

KRATKI OPIS Paralelno sa provedbom 1. i 2. faze organizacije logističke infrastrukture unutar NP Mljet, će se provoditi i nabava vatrogasne mehanizacije i osobne i zaštitne opreme, sukladno operativnom planu JVP. CILJEVI Unaprjeđenje sustava zaštite od požara

II.

Dostizanje potrebnog sustava opremljenosti sukladno operativnom planu JVP Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST

III.

Projektne smjernice za realizaciju nabave vatrogasne opreme: � � � � � � � � � �

IV.

V.

autocisterna (4x4) s min 7000 l vode šumsko vozilo s min 3000 l vode šumsko vozilo s min 1500 l vode navalno vozilo voda - pjena - prah malo navalno vozilo zapovjedno vozilo autoplatforma 15 m terensko vozilo za prijevoz ljudi i opreme brzi čamac s opremom osobna i zaštitna oprema za vatrogasca PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, JVP

ZAŠTITA OD POŽARA

2 1 1 1 1 1 1 1 1 30

9.700.000,00 kn

PLEMENITA PERISKA / Pinna nobilis (Linnaeus, 1758), DETALJ 193

194


5.2.

RAZVOD HIDRANTSKE MREŽE I OSIGURAVANJE VODE ZA GAŠENJE POŽARA �

KRATKI OPIS Osiguravanje vode za gašenje požara će se organizirati u dvije faze, a u ovisnosti sa puštanjem u pogon vodovodnog sustava. U prvoj fazi će se povećati broj i lokacija spremnika za vodu, a u drugoj fazi će se izvesti hidrantska mreža u cijeloj zoni NP Mljet.

CILJEVI Unaprjeđenje sustava zaštite od požara

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Spremnici za vodu · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Hidrantska mreža unutar naselja · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Hidrantska mreža izvan naselja u koridoru prometnica· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Hidrantska mreža izvan naselja u koridoru PP puteva· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Ostale mjere zaštite od požara šumskog zemljišta · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

196

PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Dostizanje potrebnog stupnja opremljenosti sukladno operativnom planu JVP

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

Osiguravanje potrebnih količina vode za gašenje požara


5.2. RAZVOD HIDRANTSKE MREŽE I OSIGURAVANJE VODE ZA GAŠENJE POŽARA

SMJERNICE ZA PLANIRANJE RAZVODA HIDRANTSKE MREŽE I OSIGURAVANJA VODE ZA GAŠENJE POŽARA Branjenje NP Mljet od požara, uslijed zahtjevne konfiguracije terena i malog broja pravodobno dostupnih vatrogasnih snaga, je izrazito teško. Da bi vatrogasna zaštita funkcionirala, potrebno je osigurati dostatne količine vode za gašenje požara na velikom broju lokacija. S obzirom da otok Mljet još uvijek nema vodovod u funkciji, osiguravanje vode za gašenje požara je predviđeno u dvije faze. Prva faza: Do puštanja vodovoda u funkciju će se koristiti sustav spremnika vode, koji su raspoređeni po cijeloj površini Parka. Dio spremnika već postoji, različitog su obujma, te se koriste za više svrha: za domaćinstvo, navodnjavanje poljoprivrednih površina i za slučaj požara. Postojeći sustav spremnika vode potrebno je nadograditi minimalnim brojem spremnika. Novi spremnici primarno bi se koristili u svrhu zaštite od požara. Za odluku o lokacijama i broju spremnika vode potrebno je konzultirati nadležna tijela za zaštitu prirode i okoliša i izrađivače Plana zaštite od požara. Predlaže se izvedba predgotovljenih spremnika vode koji zahtijevaju minimalne intervencije u okolišu. Druga faza: Nakon što se vodovod pusti u funkciju, voda za zaštitu od požara će se osiguravati kroz hidrantsku mrežu. Hidrantska mreža će se organizirati na tri razine: hidrantska mreža unutar naselja, hidrantska mreža izvan naselja u koridoru prometnica, i hidrantska mreža u protupožarnim putovima. S obzirom da je velika površina Parka šumsko zemljište izvan dosega vatrogasnih crijeva sa prometnica, potrebno je osmisliti sustav branjenja šumskog zemljišta od požara. Nakon što se hidrantska mreža u cijelosti izvede, dio novih spremnika za vodu iz prve faze će se demontirati.

5.2. RAZVOD HIDRANTSKE MREŽE I OSIGURAVANJE VODE ZA GAŠENJE POŽARA

ZOP-HM-01 I.

KRATKI OPIS Do puštanja vodovodnog sustava u pogon, voda za zaštitu od požara će se osiguravati kroz sustav spremnika raspoređenih po cijeloj površini Parka. Dio sustava postoji, ali ti spremnici služe i za druge namjene, pa im je mogućnost uporabe ograničena. Sustav spremnika će se dopuniti sa spremnicima primarno u funkciji zaštite od požara, čiji će se kapacitet kretati u rasponu od 5m3 do 100m3. CILJEVI Unaprjeđenje sustava zaštite od požara

II.

Osiguravanje potrebnih količina vode za gašenje požara Dostizanje potrebnog stupnja opremljenosti sukladno operativnom planu JVP III.

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju spremnika za vodu: �

IV.

V. VI. �

ASFALTIRANE PROMETNICE NEASFALTIRANE PROMETNICE ZONE U 1. I 2. STUPNJU POŽARNE UGROŽENOSTI KOJE NE MOGU BITI POKRIVENE KONVENCIONALNOM HIDRANTSKOM MREŽOM

SPREMNICI ZA VODU

Spremnik za vodu kapaciteta 5m3

7

Spremnik je u montažno-demontažnoj izvedbi, izrađen od materijala koji je trajan, negoriv, ne djeluje štetno na prirodu i okoliš i obradom vanjskih stijenki ne može izazvati požar. Spremnik se montira bez izvedbe posebnih temelja, te je potrebno pronaći točne lokacije za postavu spremnika koje zadovoljavaju potrebne uvjete nosivosti tla. Način dopremanja spremnika na lokaciju je takav da se ne oštećuje vegetacija, niti ostale prirodne vrijednosti. Spremnik za vodu kapaciteta 100m3

1

Spremnik se izvodi na lokaciji Veliki Planjak, u sklopu rekonstrukcije postojeće zgrade kao monolitna gustjerna, a kasnije se planira prenamjeniti u vodospremu u sklopu vodovodne i hidrantske mreže NP Mljet PROCJENA TROŠKOVA S obzirom na nedovoljnu količinu informacija u ovoj fazi nije moguće izraditi okvirnu procjenu troškova. PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, JVP PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Prethodno provedbi projektnih aktivnosti potrebno je izraditi procjenu utjecja na ekološku mrežu i studiju utjecaja na okoliš, na koju je potrebno ishoditi potrebne suglasnosti svih nadležnih tijela za zaštitu prirode i okoliša. Predmetna programska kartica je napravljena prema smjernicama aktualne ‘Procjene ugroženosti od požara - JUNP Mljet’, i proizašlog ‘Plana zaštite od požara - JUNP Mljet’. Ukoliko se navedeni dokumenti promjene sukladno novim zahtjevima Državnog zavoda za zaštitu prirode, potrebno je promijeniti i ovu programsku karticu..

RAZVOD HIDRANTSKE MREŽE I NEBRANJENE ZONE ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA

ZAŠTITA OD POŽARA

197

198

ZAŠTITA OD POŽARA


5.2. RAZVOD HIDRANTSKE MREŽE I OSIGURAVANJE VODE ZA GAŠENJE POŽARA

ZOP-HM-02

HIDRANTSKA MREŽA UNUTAR NASELJA I.

KRATKI OPIS Hidrantska mreža unutar naselja će se provesti sukladno ‘Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara’, u naseljima Polače, Goveđari, Pomena, Pristanište i Soline. CILJEVI Unaprjeđenje sustava zaštite od požara Osiguravanje potrebnih količina vode za gašenje požara Dostizanje potrebnog stupnja opremljenosti sukladno operativnom planu JVP

II.

III.

5.2. RAZVOD HIDRANTSKE MREŽE I OSIGURAVANJE VODE ZA GAŠENJE POŽARA

ZOP-HM-03 I.

KRATKI OPIS Hidrantska mreža izvan naselja u asfaltiranim prometnicama će se provesti sukladno ‘Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara’, u postojećim prometnicama između naselja. CILJEVI Unaprjeđenje sustava zaštite od požara

II.

Osiguravanje potrebnih količina vode za gašenje požara Dostizanje potrebnog stupnja opremljenosti sukladno operativnom planu JVP

PROJEKTNA AKTIVNOST Zbog nedostatka odgovarajućih podloga, nije moguće procijeniti duljinu razvoda hidrantske mreže, niti broj hidranata. Hidrantska mreža Polače

III.

Hidrantska mreža Goveđari

IV.

Hidrantska mreža Pomena

Hidrantska mreža Pristanište i Babine kuće Hidrantska mreža Soline PROCJENA TROŠKOVA S obzirom na nedovoljnu količinu informacija u ovoj fazi nije moguće izraditi okvirnu procjenu troškova. PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, JVP PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Dovršetak primarne vodoopskrbne mreže.

IV.

V. VI. �

ZAŠTITA OD POŽARA

199

HIDRANTSKA MREŽA IZVAN NASELJA U KORIDORU PROMETNICA

PROJEKTNA AKTIVNOST

V. VI. �

Zbog nedostatka odgovarajućih podloga, nije moguće procijeniti duljinu razvoda hidrantske mreže, niti broj hidranata. PROCJENA TROŠKOVA S obzirom na nedovoljnu količinu informacija u ovoj fazi nije moguće izraditi okvirnu procjenu troškova. PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, JVP PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Dovršetak primarne vodoopskrbne mreže.

200

ZAŠTITA OD POŽARA


5.2. RAZVOD HIDRANTSKE MREŽE I OSIGURAVANJE VODE ZA GAŠENJE POŽARA

HIDRANTSKA MREŽA IZVAN NASELJA U KORIDORU PP PUTOVA I.

KRATKI OPIS Hidrantska mreža izvan naselja u neasfaltiranim prometnicama će se provesti sukladno ‘Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara’, u postojećim prometnicama između naselja. CILJEVI Unaprjeđenje sustava zaštite od požara

II.

5.2. RAZVOD HIDRANTSKE MREŽE I OSIGURAVANJE VODE ZA GAŠENJE POŽARA

ZOP-HM-04

ZOP-HM-05 I.

KRATKI OPIS Velike površine šumskog zemljišta nisu u dohvatu vatrogasnog crijeva sa prometnica. Za nebranjene površine šumskog zemljišta koje se nalaze u zoni 1. i 2. stupnja požarne ugroženosti, potrebno je osmisliti efikasne alternativne mjere zaštite od požara. CILJEVI Unaprjeđenje sustava zaštite od požara

II.

Osiguravanje potrebnih količina vode za gašenje požara Dostizanje potrebnog stupnja opremljenosti sukladno operativnom planu JVP

Osiguravanje potrebnih količina vode za gašenje požara Dostizanje potrebnog stupnja opremljenosti sukladno operativnom planu JVP III.

IV.

V. VI. �

PROJEKTNA AKTIVNOST Zbog nedostatka odgovarajućih podloga, nije moguće procijeniti duljinu razvoda hidrantske mreže, niti broj hidranata. PROCJENA TROŠKOVA S obzirom na nedovoljnu količinu informacija u ovoj fazi nije moguće izraditi okvirnu procjenu troškova. PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, JVP PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Dovršetak primarne vodoopskrbne mreže.

ZAŠTITA OD POŽARA

201

OSTALE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA

III.

PROJEKTNA AKTIVNOST Zbog nedostatka odgovarajućih podloga, nije moguće procijeniti vrstu mjera zaštite od požara na šumskom zemljištu.. PROCJENA TROŠKOVA S obzirom na nedovoljnu količinu informacija u ovoj fazi nije moguće izraditi okvirnu procjenu troškova.

IV.

V. VI. �

PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, JVP PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Prethodno provedbi projektnih aktivnosti potrebno je izraditi stručnu tehničku podlogu, procjenu utjecaja na ekološku mrežu i studije utjecaja na okoliš. Na sve navedene podloge je potrebno ishoditi suglasnosti svih nadležnih tijela za zaštitu prirode i okoliša, i mišljenje stručne službe JUNP Mljet.

202

ZAŠTITA OD POŽARA


5.3.

UNAPRJEĐENJE PROMETNE INFRASTRUKTURE U SLUŽBI ZAŠTITE OD POŽARA �

KRATKI OPIS Kroz projekt unaprjeđenja prometne infrastrukture u službi zaštite od požara, će se izgraditi glavni i pomoćni heliodrom čime će se ostvariti bolja veza sa kopnom, te će se dopuniti sustav šumskih staza prohodnih za terenska vozila.

CILJEVI Unaprjeđenje sustava zaštite od požara

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Izgradnja glavnog heliodroma · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Izgradnja pomoćnog heliodroma · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Održavanje vatrogasnih putova · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

204

PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

Unaprjeđenje prometne povezanosti sa kopnom


5.3. UNAPRJEĐENJE PROMETNE INFRASTRUKTURE U SLUŽBI ZAŠTITE OD POŽARA

5.3. UNAPRJEĐENJE PROMETNE INFRASTRUKTURE U SLUŽBI ZAŠTITE OD POŽARA

SMJERNICE ZA UNAPRJEĐENJE PROMETNE INFRASTRUKTURE U SLUŽBI ZAŠTITE OD POŽARA Na prostoru otoka Mljeta je potrebno osigurati površine za spuštanje i dizanje helikoptera tipa MI-8 MTV u dnevnim i noćnim uvjetima. Trenutačno je na prostoru Parka to moguće na prirodnim lokacijama Kulijer, Pomena i Soline, u uvjetima dnevnog svjetla. Ovim dokumentom se predlaže lokacija centralnog parkirališta u Polačama za izgradnju glavnog heliodroma, koji će omogućavati spuštanje i dizanje helikoptera i noću. Polače su izabrane kao lokacija glavnog heliodroma zbog svog centralnog položaja u Parku, i zbog smještaja na sjevernoj obali koja je zaštićenija od vremenskih neprilika. Ukoliko se pokaže da predmetna lokacija nije primjerena za izgradnju glavnog heliodroma, JUNP će podržati izgradnju i na nekoj drugoj lokaciji koja ne mora biti nužno unutar granica Parka. Dimenzioniranje heliodroma će se izvesti sukladno zakonskim propisima. Na prostoru Crne klade ili Kulijera - ovisno o zahtjevima struke - će se rezervirati prostor za pomoćni heliodrom. Ostale spomenute lokacije će se i dalje koristiti za hitne slučajeve, s tim da se te lokacije neće dodatno opremati. Sustav šumskih prometnica prohodnih za terenska vozila - vatrogasnih putova, služi prvenstveno kako bi se pokrili teško dostupni predjeli Parka za slučaj intervencije. Predmetne prometnice koriste i posjetitelji Parka kao pješačke i biciklističke staze. JUNP Mljet planira u sklopu redovnih godišnjih aktivnosti održavati predmetne požarne putove. U sklopu ovih radova će se izvesti i provjera funkcionalnosti postojećih vatrogasnih putova, pri čemu će se primarno nastojati ostvariti mogućnost zaobilaženja i okretanja vozila.

ZOP-PL-18 I.

KRATKI OPIS Na prostoru otoka Mljeta se planira izgraditi glavni heliodrom koji će omogućavati slijetanje i noću. Ovom programskom karticom je predložena lokacija glavnog heliodroma na lokalitetu centralnog parkirališta u Polačama. CILJEVI Unaprjeđenje prometne povezanosti s kopnom

II.

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda na području NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST

III. �

IV.

V. VI. �

CK-05

IZGRADNJA POMOĆNOG HELIDROMA

H

PL-18

IZGRADNJA GLAVNOG HELIDROMA �

H

IZGRADNJA POMOĆNOG HELIDROMA

IZGRADNJA GLAVNOG HELIODROMA

Glavni heliodrom Polače

900 m2

Glavni heliodrom će se tlocrtno dimenzionirati tako da može omogućiti slijetanje i uzlijetanje helikoptera MI-8 MTV, odnosno potrebno ga je dimenzionirati sukladno zahtjevima zračnih snaga MORH-a. Dužina helikoptera sa rotorom u rotaciji je 25,262 m, a promjer rotora je 21,294 m. Heliodrom mora biti izveden tako da može podnijeti uzlijetanje maksimalno opterećenog helikoptera, odnosno masu od 13 t. Heliodrom će biti opremljen svom potrebnom signalizacijom za dnevni i noćni promet. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, JVP, MORH PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Prethodno provedbi projektnih aktivnosti potrebno je izraditi stručnu tehničku podlogu, procjenu utjecaja na ekološku mrežu i studije utjecaja na okoliš, kroz koje će se pronaći najpogodnija lokacija na otoku Mljetu za izgradnju glavnog heliodroma. Na sve navedene podloge je potrebno ishoditi suglasnosti svih nadležnih tijela za zaštitu prirode i okoliša, a poglavito mišljenje pilota MORH-a. Izmjena i dopuna PPPPO NP Mljet.

795.000,00 kn

CK-05 H

ASFALTIRANE PROMETNICE NEASFALTIRANE PROMETNICE MOGUĆA LOKACIJA POMOĆNOG HELIODROMA MOGUĆA LOKACIJA GLAVNOG HELIODROMA

MOGUĆE POZICIJE GLAVNOG I POMOĆNIH HELIODROMA

ZAŠTITA OD POŽARA

205

206

ZAŠTITA OD POŽARA


5.3. UNAPRJEĐENJE PROMETNE INFRASTRUKTURE U SLUŽBI ZAŠTITE OD POŽARA

ZOP-CK-05

IZGRADNJA POMOĆNOG HELIODROMA I.

5.3. UNAPRJEĐENJE PROMETNE INFRASTRUKTURE U SLUŽBI ZAŠTITE OD POŽARA

KRATKI OPIS Na području Parka se planira izgraditi pomoćni heliodrom na kojem će biti moguće slijetanje i uzlijetanje samo danju. Točna lokacija pomoćnog heliodroma će se odrediti po izradi stručne studije. Ovom programskom karticom su predložene dvije moguće lokacije: Kulijer i Crna klada. CILJEVI Unaprjeđenje prometne povezanosti s kopnom

II.

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda na području NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST Pomoćni heliodrom

III.

IV.

V. VI. �

Pomoćni heliodrom će se tlocrtno dimenzionirati tako da može omogućiti slijetanje i uzlijetanje helikoptera MI-8 MTV, odnosno potrebno ga je dimenzionirati sukladno zahtjevima zračnih snaga MORH-a. Dužina helikoptera sa rotorom u rotaciji je 25,262 m, a promjer rotora je 21,294 m. Heliodrom mora biti izveden tako da može podnijeti uzlijetanje maksimalno opterećenog helikoptera, odnosno masu od 13 t. Heliodrom će biti opremljen svom potrebnom signalizacijom za dnevni i noćni promet. Površina za pomoćni heliodrom se može preklapati i sa površinom za neku drugu namjenu, primjerice parkiralištem za automobile. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumenatcije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, JVP, MORH PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Prethodno provedbi projektnih aktivnosti potrebno je izraditi stručnu tehničku podlogu, procjenu utjecaja na ekološku mrežu i studije utjecaja na okoliš, kroz koje će se pronaći najpogodnija lokacija unutar NP Mljet za izgradnju pomoćnog heliodroma. Na sve navedene podloge je potrebno ishoditi suglasnosti svih nadležnih tijela za zaštitu prirode i okoliša, a poglavito mišljenje pilota MORH-a. Izmjena i dopuna PPPPO NP Mljet.

ZAŠTITA OD POŽARA

207

ZOP-MO-05

ODRŽAVANJE VATROGASNIH PUTOVA

I.

KRATKI OPIS Postojeća mreža vatrogasnih puteva će se održavati na godišnjoj bazi.

II.

CILJEVI Unaprjeđenje sustava zaštite od požara

III. �

900 m2 �

IV.

V.

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda na području NP Mljet PROGRAMSKA AKTIVNOST Redovno održavanje vatrogasnih putova Redovnim održavanjem će se svake godine sanirati oštećenja na neasfaltiranim požarnim putovima, te će se održavati prohodnost putova s obzirom na rast vegetacije. Očekuju se oštećenja uslijed utjecaja atmosferilija, prije svega nastanak vododerina uslijed jačih kiša. Rekonstrukcija postojećih cesta i šumskih puto0va Rekonstrukcija postojećih cesta i putova za potrebe vatrogasne motorizacije, na način da se na za to potrebnim mjestima izvedu ugibališta i okretišta. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Godišnji troškovi provedbe programa (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JVP,

300.000,00 kn

420.000,00 kn

208

ZAŠTITA OD POŽARA


5.4.

DISLOKACIJA SPREMIŠTA ZAPALJIVIH TEKUĆINA �

KRATKI OPIS Na području Pristaništa se skladišti dizel gorivo u spremišnom prostoru privremenog karaktera. Spremište će se premjestiti na drugu lokaciju, a prostor na Pristaništu sanirati.

CILJEVI

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Dislokacija spremišta zapaljivih tekućina · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

210

PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Uklanjanje opasnosti od neadekvatnog spremišta zapaljivih tekućina

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

Unaprjeđenje sustava zaštite od požara


5.4. DISLOKACIJA SPREMIŠTA ZAPALJIVIH TEKUĆINA

5.4. DISLOKACIJA SPREMIŠTA ZAPALJIVIH TEKUĆINA

SMJERNICE ZA DISLOKACIJU SPREMIŠTA ZAPALJIVIH TEKUĆINA Na području Pristaništa se skladišti dizel gorivo u bačvama od 200 l. Spremišni prostor je privremenog karaktera i ne zadovoljava uvjete za skladištenje zapaljivih tekućina. Gorivo koje se tu skladišti služi za snabdijevanje brodova u službi JUNP Mljet. Pozicija spremišta će se izmjestiti na jednu od dvije potencijalne lokacije: Kulijer ili Sikjericu. Predmetno gorivo služi za snabdijevanje brodova usidrenih u Pomeni, Polačama i Kulijeru, a moguće i na prostoru Velikog i Malog jezera. Zbog toga, spremište mora imati centralnu poziciju iz koje se dalje distribuira gorivo prema potrebama. Novo spremište zapaljivih tekućina mora biti projektirano i izvedeno u skladu s ‘Zakonom o zaštiti od požara’ (NN 92/10), ‘Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima’ (NN 108/95, 56/10), ‘Pravilnikom o zapaljivim tekućinama’ (NN 54/99), tako da spriječi bilo kakvo ugrožavanje prirode, ljudi i drugih građevina - primjerice otjecanje goriva u more, izlijevanje goriva na šumsko područje i slično. Točna lokacija novog spremišta zapaljivih tekućina će se odrediti s obzirom na mišljenje stručne službe NP Mljet, i uvjete zaštite prirode i okoliša.

ZOP-VR-09 I.

KRATKI OPIS Na području Pristaništa se skladišti dizel gorivo u spremišnom prostoru privremenog karaktera. Gorivo se koristi za opskrbu brodova u vlasništvu NP Mljet. Spremište goriva će se premjestiti na drugu lokaciju, a prostor Pristaništa će se sanirati. CILJEVI Unaprjeđenje sustava zaštite od požara

II.

Uklanjanje opasnosti od neadekvatnog spremišta zapaljivih tekućina PROJEKTNA AKTIVNOST

III.

Projektne smjernice za realizaciju dislokacije spremišta zapaljivih tekućina: �

IV.

V.

KULIJER

DISLOKACIJA SPREMIŠTA ZAPALJIVIH TEKUĆINA

Izgradnja novog spremišta zapaljivih tekućina Novo spremište dizel goriva za brodove će se izgraditi na lokaciji koja će se odrediti s obzirom na najekonomičnije putove opskrbe brodova. Moguće lokacije za izgradnju novog spremišta su Sikjerica, Kulijer i Polače. Novo spremište će biti projektirano i izvedeno u skladu sa svim relevantnim zakonima i pravilnicima vezanima za zaštitu od požara te uvjetima nadležnih tijela za zaštitu prirode i okoliša . Sanacija prostora spremišta zapaljivih tekućina na Pristaništu. Spremište zapaljivih tekućina na Pristaništu će se po uklanjanju svih opasnih tvari demontirati i razgraditi, a okoliš oko spremišta će se sanirati i vratiti u prirodno stanje. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JVP

150.000,00 kn

SIKJERICA

VR-09

DISLOKACIJA SPREMIŠTA ZAPALJIVIH TEKUĆINA

PRISTANIŠTE

POTENCIJALNA LOKACIJA TRENUTAČNA LOKACIJA

MOGUĆNOSTI LOKACIJA SPREMIŠTA ZAPALJIVIH TEKUĆINA

ZAŠTITA OD POŽARA

211

212

ZAŠTITA OD POŽARA


5.5.

NADOGRADNJA AUTOMATSKOG NADZORNOG SUSTAVA �

KRATKI OPIS Postojeći automatski video-nadzor s izravnim prijenosom u Dežurstvo u Parku se planira nadograditi i osuvremeniti sukladno ‘Procjeni ugroženosti od požara - JUNP Mljet’.

CILJEVI Unaprjeđenje sustava zaštite od požara

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Automatski nadzorni sustav za zaštitu šuma od požara · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

214

PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

Unaprjeđenje sigurnosnog sustava JUNP Mljet


5.5. NADOGRADNJA AUTOMATSKOG NADZORNOG SUSTAVA

5.5. NADOGRADNJA AUTOMATSKOG NADZORNOG SUSTAVA

SMJERNICE ZA NADOGRADNJU AUTOMATSKOG NADZORNOG SUSTAVA Motrilačko-ophodno-dojavna služba JUNP Mljet se planira ustrojiti na način da danonoćno može motriti cijeli prostor Parka. MOD služba se trenutačno sastoji od stacionarne motrionice sa ljudskom posadom na Montokucu, i motrionice sa automatskim video-nadzorom bez ljudske posade na Velikom Planjaku, i upućivanja ophodnji u kritičnijim vremenskim razdobljima. Motrionica na Velikom Planjaku je opremljena kamerom, IC i meteo osjetnicima, te je izravnim prijenosom povezana sa Dežurstvom u Parku (ispostava JVP). Planira se instalacija još dviju motrionica sa automatskim video nadzorom, na lokalitete Hljeb i Stupe. Uz instalaciju samih motrionica, potrebno je ugraditi i svu potrebnu opremu za siguran prijenos signala do Dežurstva JVP, i modernizaciju potrebnih servera i programa za nadgledanje. S obzirom na nove smjernice DZZP, planira se revizija predmetne ‘Procjene ugroženosti od požara - JUNP Mljet’, i pripadajućeg ‘Plana zaštite od požara JUNP Mljet’, što i ovaj prijedlog pozicija motrionica s automatskim videonadzorom anticipira kroz drugačiji broj i lokaciju motrionica. Prilikom izrade projektno-tehničke dokumentacije za nabavu i instalaciju potrebne opreme, potrebno je predvidjeti i daljnju nadogradnju i funkcioniranje sustava nakon izgradnje OC Crna Klada, a poglavito u smislu sigurnog prijenosa signala.

ZOP-MO-06 I.

KRATKI OPIS Postojeći sustav motrionica sa automatskim video-nadzorom planira se nadograditi novim lokacijama. Prijedlog mogućih lokacija motrionica je dan sukladno smjernicama stručne službe JUNP Mljet, te je drukčiji od ‘Procjene ugroženosti od požara - JUNP Mljet’. Uz same motrionice, instalirati će se i sva potrebna pomoćna oprema za siguran prijenos signala do vatrogasnog dežurstva, te će se modernizirati računalna oprema za upravljanje sustavom. CILJEVI Unaprjeđenje sustava zaštite od požara Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

III.

PROJEKTNA AKTIVNOST

� �

IV.

V. VI. �

AUTOMATSKI NADZORNI SUSTAV ZA ZAŠTITU ŠUMA OD POŽARA

AUTOMATSKI NADZORNI SUSTAV ZA ZAŠTITU ŠUMA OD POŽARA

Projektne smjernice za realizaciju automatskog nadzornog sustava za zaštitu šuma od požara: Motrionice sa automatskim video-nadzorom Motrionice su opremljene kamerom, IC i meteo osjetnicima, te su direktnom vezom povezane sa Dežurstvom u Parku. Pomoćna oprema za siguran prijenos signala Računalna oprema za upravljanje automatskim nadzornim sustavom PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JVP PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Prethodno provedbi projektnih aktivnosti potrebno je izraditi reviziju važeće ‘Procjene ugroženosti od požara - JUNP Mljet, prilikom čega je potrebno još jednom propitati strukturu automatskog nadzornog sustava za zaštitu šuma od požara.

1.050.000,00 kn

MO-06

POSTOJEĆA MOTRIONICA MOGUĆE LOKACIJE ZA BUDUĆE MOTRIONICE MOTRIONICA SA LJUDSKOM POSADOM

SUSTAV MOTRIONICA SA VIDEO-NADZOROM

ZAŠTITA OD POŽARA

215

216

ZAŠTITA OD POŽARA


5.6.

SIGNALIZACIJA I KONTROLA PRISTUPA �

KRATKI OPIS Najbolja zaštita od požara je preventivno djelovanje kojim se sprječava sam nastanak požara. JUNP Mljet već danas vodi opsežna promatranja prostora kojim upravlja. Kroz Signalizaciju i kontrolu pristupa će se povezati sustav prikupljanja informacija o stanju u Parku sa sustavom preventivne zaštite od nastanka požara na način da će se posjetitelje obavještavati o požarno rizičnim zonama Parka i uvjetima korištenja prostora.

Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama. SMJERNICE ZA PLANIRANJE PROSTORNI PLAN

Analiza - stručne podloge Programske smjernice za planiranje �

PROGRAMSKE KARTICE Uvođenje centralnog sustava upozorenja i kontrole pristupa · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Klasifikacija i signalizacija staza s obzirom na požarnu opasnost · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU PROJEKTA Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

218

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

CILJEVI

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI


5.6. SIGNALIZACIJA I KONTROLA PRISTUPA

5.6. SIGNALIZACIJA I KONTROLA PRISTUPA

ZOP-MO-07

SMJERNICE ZA SIGNALIZACIJU I KONTROLU PRISTUPA Preventivno djelovanje je najbolja zaštita od požara. Predlaže se uvođenje sustava praćenja stanja prostora kroz prikupljanje najvažnijih podataka. Temeljem prikupljenih informacija (kao što su temperatura i vlažnost zraka, vlažnost potencijalno gorivog materijala, stupanj osunčanosti, brzina i smjer vjetra, srednji udar vjetra, izboj groma i sl.) za određeno područje Parka može se jasno iskazati stupanj opasnosti od nastanka požara. Uvođenje sustava indikatora opasnosti od nastanka požara omogućava pravovremeno reagiranje u svrhu zaštite resursne osnove, ljudi i materijalnih vrijednosti na području Parka. Kako bi se adekvatno primijenio indeksirani sustav opasnosti od nastanka požara, potrebno je izvršiti analizu svih područja kroz koje se pružaju ceste i pješački putovi, te sama naselja; a kako bi se isti označili kategorijama rizičnosti prilikom nastanka požara. Kroz Centralni sustav upozorenja i kontrole pristupa posjetitelje Parka će se obavještavati o rutama koje su u određenom trenutku klasificirane kao rizične. Upozorenja će u svakom trenutku biti vidljiva na javnim prostorima u Parku sa najvećom fluktuacijom ljudi, te na web stranicama Parka. Sve staze kojima se koriste posjetitelji Parka će dobiti svoju posebnu oznaku i sustav upozorenja s obzirom na požarnu opasnost pri čemu istu treba izvesti u skladu s vizualnim standardom opremanja zaštićenih područja RH.

I.

UVOĐENJE CENTRALNOG SUSTAVA UPOZORENJA I KONTROLE PRISTUPA

KRATKI OPIS Centralni sustav upozorenja i kontrole pristupa prikuplja informacije relevantne za ocjenu opasnosti od nastanka požara, i na temelju tih podataka izdaje obavjesti djelatnicima i posjetiteljima Parka vezano za stupanj opasnosti od požara određenih dijelova Parka. CILJEVI Unaprjeđenje sustava zaštite od požara

II.

III. �

IV.

V. VI. �

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda na području NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za uvođenje centralnog sustava upozorenja i kontrole pristupa: Info panoi Na prostoru sa najvećom dnevnom fluktuacijom posjetitelja potrebno je postaviti info ekran na kojem će se svakoga dana prikazivati uvjete korištenja staza s obzirom na opasnost od požara. Obavijesti putem web stranice NP Mljet Web stranica Parka će svakodnevno ažurirati podatke o mogućnosti korištenja staza s obzirom na opasnost od požara. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JVP PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Dogradnja automatskog nadzornog sustava za zaštitu šuma od požara.

40.000,00 kn

INFO EKRAN AUTOMATSKA MOTRIONICA

SREDIŠNJI INFORMACIJSKI SUSTAV

www.np-mljet.hr AUTOMATSKA MOTRIONICA

ORGANIZACIJSKA SHEMA INFORMACIJSKOG SUSTAVA UPOZORENJA I KONTROLE PRISTUPA JU

ZAŠTITA OD POŽARA

219

220

ZAŠTITA OD POŽARA


5.6. SIGNALIZACIJA I KONTROLA PRISTUPA

KLASIFIKACIJA I SIGNALIZACIJA STAZA S OBZIROM NA POŽARNU OPASNOST ZOP-MO-08 I.

KRATKI OPIS Sve staze kojima se koriste posjetitelji će se označiti za slučaj požarne opasnosti u skladu sa vizualnim standardima zaštićenih područja RH. CILJEVI Unaprjeđenje sustava zaštite od požara

II.

III.

IV.

V. VI. �

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda na području NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST Izrada signalnih naprava na počecima staza za davanje opozorenja opasnosti od požara. Signalne naprave se postavljaju na početne točke staza, te daju osnovne informacije o opasnosti od požara i zaštiti od požara. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JVP PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Dogradnja automatskog nadzornog sustava za zaštitu šuma od požara.

ZAŠTITA OD POŽARA

120.000,00 kn

PLEMENITA PERISKA / Pinna nobilis (Linnaeus, 1758), DETALJ 221

222


5.7.

EDUKACIJA I PREVENCIJA �

KRATKI OPIS Ljudska nepažnja može biti česti uzročnik požara. Edukacija svih dionika na prostoru zaštićenog područja je jamac očuvanja bogatstva NP Mljet.

CILJEVI Unaprjeđenje sustava zaštite od požara

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Program edukacije zaposlenika JUNP Mljet · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Program edukacije lokalnog stanovništva o ZOP · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Izrada promotivnog edukativnog materijala o ZOP · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Osposobljavanje osoblja za provedbu Plana evakuacije i spašavanja · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

224

PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

Unaprjeđenje sigurnosnog sustava JUNP Mljet


5.7. EDUKACIJA I PREVENCIJA

5.7. EDUKACIJA I PREVENCIJA

ZOP-EDU-01

SMJERNICE ZA EDUKACIJU I PREVENCIJU Prema relevantnim statistikama, ljudski nemar je česti uzročnik požara na cijeloj hrvatskoj obali, pa tako i unutar granica NP Mljet. Kroz edukaciju lokalnog stanovništva, zaposlenika JUNP Mljet, i posjetitelja nastojat će se smanjiti rizik od nastanka požara na najmanju moguću mjeru. Dio zaposlenika JUNP Mljet uz svoje redovne poslove djeluje i kao dopuna JVP Mljet, tj. provode požarnu preventivu te vrše intervenciju u drugom ili trećem izlazu. Preciznije, prema ‘Procjeni ugroženosti od požara - JUNP Mljet’, iz 2014. godine, 21 zaposlenik Parka je profesionalni ili dobrovoljni vatrogasac. Svi oni imaju kao članovi DVD-a višegodišnje iskustvo u gašenju šumskih požara, međutim svega četvero ih ima kvalifikaciju profesionalnog vatrogasca. Za preostale zaposlenike će se organizirati doškolovanje kako bi stekli kvalifikaciju profesionalnog vatrogasca. S time bi se povećalo ukupno znanje u zaštiti od požara, ali bi se i značajno poboljšale operativne sposobnosti svih službi u gašenju požara na području NP Mljet. Najveći broj požara izazvanih ljudskim nemarom nastaje prilikom poljoprivrednih aktivnosti, primjerice prilikom proljetnog paljenja korova. Iz istog razloga i kućne aktivnosti kao što su loženje radi grijanja, kuhanje ili neke aktivnosti vezane za uporabu plina, zapaljive tekućine, iskrećeg alata, povisuju rizik od požara. Sve nepovoljnija demografska struktura sa sve starijim stanovništvom dodatno otežava prevenciju nastanka požara. Edukacija lokalnog stanovništva treba ići u smjeru osvješćenja posljedica njihova ponašanja i opasnostima koje iz toga proizlaze, te pronalaženju odgovornijih modela ponašanja unutar zaštićenog područja. Kroz NP Mljet svake godine prođe značajan broj posjetitelja, među kojima ima i onih koji se prema prostoru Parka ponašaju neodgovorno, a o čemu svjedoči broj evidentiranih prekršaja. Osmišljavanjem i tiskanjem edukativnih letaka svakom posjetitelju će se ukazati na probleme koje uzrokuju požari, te će ih se nastojati podučiti odgovornom ponašanju. Obaveza JLS je izrada Plana evakuacije i spašavanja. Nakon što se predmetni Plan izradi, provedbom njegovih mjera će JUNP Mljet podići posjetiteljsku infrastrukturu i stupanj sigurnosti, a sve kako bi se osiguralo pravovremeno reagiranje i organizacija evakuacije posjetitelja s područja Nacionalnog parka u slučaju nekog izvanrednog slučaja.

ZAŠTITA OD POŽARA

225

I.

II.

PROGRAM EDUKACIJE ZAPOSLENIKA JUNP MLJET

KRATKI OPIS Zaposlenicima JUNP Mljet sa kvalifikacijom dobrovoljnog vatrogasca će se organizirati doškolovanje kako bi položili ispit za profesionalnog vatrogasca. Time će se povećati ukupna količina znanja u zaštiti od požara, te će se značajno poboljšati operativne mogućnosti u slučaju intervencije na području Parka. Zadaća tih zaposlenika je da uz svoje redovne obaveze u Parku služe i kao dopuna JVP, tj. da provode požarnu preventivu te vrše intervenciju u drugom ili trećem izlazu. Sustav edukacije će se nakon svog uvođenja nastaviti provoditi kao redovna godišnja aktivnost Parka. CILJEVI Unaprjeđenje sustava zaštite od požara Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

III.

PROGRAMSKA AKTIVNOST

III.a

Izrada Programa

III.b

Programom će se definirati godišnja dinamika i raspored doškolovanja zaposlenika JUNP Mljet. Provedba programa

IV.

V.

Doškolovanje zaposlenika JUNP Mljet za stjecanje kvalifikacije profesionalni vatrogasac Prema ‘Procjeni o ugroženosti od požara - JUNP Mljet’ iz 2014. godine, u Parku je 17 zaposlenika sa kvalifikacijom dobrovoljnog vatrogasca. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Godišnji troškovi provedbe programa PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JVP

226

20.000,00 kn

ZAŠTITA OD POŽARA


5.7. EDUKACIJA I PREVENCIJA

5.7. EDUKACIJA I PREVENCIJA

PROGRAM EDUKACIJE LOKALNOG STANOVNIŠTVA O ZOP I.

ZOP-EDU-02

KRATKI OPIS Prema relevantnim statistikama, česti uzrok požara su poljoprivredne i druge aktivnosti lokalnog stanovništva. Kroz program edukacije lokalnog stanovništva o zaštiti od požara će se nastojati podići svijest o opasnosti od požara, te osmisliti alternativne metode za rizične aktivnosti. Sustav edukacije će se nakon svog uvođenja nastaviti provoditi kao redovna godišnja aktivnost Parka. CILJEVI Unaprjeđenje sustava zaštite od požara Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

III.

PROGRAMSKA AKTIVNOST

III.a

Izrada Programa

III.b

Izradom Programa edukacije lokalnog stanovništva o ZOP će se osmisliti, izraditi i tiskati edukativni materijal, te će se organizirati način i učestalost provedbe programa. Provedba programa

ZOP-EDU-03 I.

III.

Projektne smjernice za izradu promotivnog edukativnog materijala o ZOP:

IV.

V.

Poljoprivredne aktivnosti Veliki broj požara izazvanih ljudskom aktivnošću nastaje u periodu veljača - travanj kada stanovnici pale korov na svojim poljoprivrednim površinama. Edukacijom lokalnog stanovništva će se nastojati promijeniti navike u ponašanju kako bi se minimizirao rizik od nastanka požara. Kućne aktivnosti Kućne aktivnosti kao što su loženje radi grijanja, kuhanje ili neke aktivnosti vezane za uporabu plina, zapaljive tekućine i iskrećeg materijala, povisuju rizik od nastanka požara. Također, na otoku Mljetu nije ustrojena dimnjačarska služba. Edukacija lokalnog stanovništva vezano za kućne aktivnosti će ići u smjeru da se ljude poduči praviloj uporabi i održavanju navedenih alata i instalacija. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Godišnji troškovi provedbe programa PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, JVP

ZAŠTITA OD POŽARA

227

KRATKI OPIS Promotivni edukativni materijal o ZOP je namjenjen prvenstveno posjetiteljima NP Mljet. Njime će se nastojati posjetiteljima ukazati na opasnosti od nastanka požara, njegovim posljedicama, načinu kako svojim ponašanjem spriječiti nastanak požara, i zakonskim posljedicama u slučaju izazivanja požara. Uz edukaciju vezanu za zaštitu od požara, posjetiteljima će se prikazati i osobine požara vezane za progresiju, odnosno regresiju šuma. Tiskanje promotivnog materijala i njegova distribucija posjetiteljima će se u daljnjim godinama nastaviti provoditi kao redovna godišnja aktivnost Parka. CILJEVI Unaprjeđenje sustava zaštite od požara Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST

II.

Kroz provedbu programa će se dominantno propitati sljedeće teme: �

IZRADA PROMOTIVNOG EDUKATIVNOG MATERIJALA O ZOP

Osmišljavanje i dizajniranje tiskanog materijala

Osmišljavanje, dizajniranje i programiranje dijela web stranice NP Mljet vezano za zaštitu od požara Osmišljavanje, dizajniranje i postav edukativnih panoa . Fenomen požara će se prikazati kroz dva aspekta: zaštitu od požara, i utjecaj požara na procese razvoja šumske zajednice. Aspekt zaštite od požara služi za upoznavanje sa pravilima ponašanja, i posljedicama ukoliko se ista ne poštuju. U tom smislu će ovaj segment programske kartice biti povezan i sa programom signalizacije i kontrole pristupa. Drugi aspekt je čisto edukativne prirode i njime će se nastojati objasniti prirodna uloga požara u odrastanju šume, i prolasku kroz različite stadije. Smjena progresije i regresije šumske vegetacije je vrlo česta i tipična pojava na području cijelog Mediterana PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JVP

IV.

20.000,00 kn V.

228

100.000,00 kn

ZAŠTITA OD POŽARA


5.7. EDUKACIJA I PREVENCIJA

OSPOSOBLJAVANJE OSOBLJA ZA PROVEDBU PLANA EVAKUACIJE I SPAŠAVANJA ZOP-EDU-04 I.

KRATKI OPIS Plan evakuacije i spašavanja se provodi u slučaju elementarne, ratne ili slične nepogode, kao i u slučaju pojedinačne životne ugroženosti, tj. kada je u stanju opasnosti potrebno hitro i organizirano djelovati. Programska kartica uključuje osposobljavanje osoblja koje će provoditi predmetni plan. CILJEVI Unaprjeđenje sustava zaštite od požara Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

III.

PROGRAMSKA AKTIVNOST

III.a

Izrada Programa

III.b

Izradom Programa osposobljavanja osoblja za provedbu plana evakuacije i spašavanja će se definirati način provedbe Plana, osoblje koje provodi Plan te će se ustrojiti sustav godišnjih vježbi kojima će se usavršavati koordinacija provedbe Plana za slučaj stvarne potrebe. Provedba programa Godišnje vježbe osoblja koje provodi Plan evakuacije i spašavanja

IV.

V. VI. �

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Godišnji troškovi provedbe programa PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JVP, JLS PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Izrada Plana evakuacije i spašavanja - obveza JLS.

ZAŠTITA OD POŽARA

15.000,00 kn

PLEMENITA PERISKA / Pinna nobilis (Linnaeus, 1758), DETALJ 229

230


5.8.

ZAŠTITA OD POŽARA OTOČIĆA SVETE MARIJE

Na otočiću Svete Marije na Velikom jezeru se nalazi benediktinski samostan sa crkvom. Predmetni građevinski sklop je najznačajniji kulturno - povijesni spomenik na prostoru NP Mljet. Na otočiću trenutačno ne postoji sustav za dojavu i gašenje požara. Otočić i samostan su u vlasništvu Dubrovačke biskupije. CILJEVI Unaprjeđenje sustava zaštite od požara Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet �

PROGRAMSKE KARTICE Ugradnja stabilnog sustava za dojavu požara · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Ugradnja unutarnjeg i vanjskog sustava za gašenje požara · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

232

PROSTORNI PLAN

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

KRATKI OPIS

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI


5.8. ZAŠTITA OD POŽARA OTOČIĆA SVETE MARIJE

5.8. ZAŠTITA OD POŽARA OTOČIĆA SVETE MARIJE

UGRADNJA STABILNOG SUSTAVA ZA DOJAVU POŽARA I.

II.

III.

IV.

V.

ZOP-SM-04

KRATKI OPIS Projektiranje i izvedba stabilnog sustava za dojavu požara vezanog za vatrodojavnu centralu u vatrogasnom društvu. CILJEVI Unaprjeđenje sustava zaštite od požara Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST Sustav za vatrodojavu će se projektirati u sklopu rekonstrukcije samostana i crkve Sv. Marije. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JVP, Dubrovačka biskupija

ZAŠTITA OD POŽARA

233

ZOP-SM-05 I.

KRATKI OPIS Projektiranje i izvedba unutarnjeg i vanjskog sustava za gašenje požara.

II.

CILJEVI Unaprjeđenje sustava zaštite od požara Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

III.

PROJEKTNA AKTIVNOST

IV.

155.000,00 kn

UGRADNJA UNUTARNJEG I VANJSKOG SUSTAVA ZA GAŠENJE POŽARA

V.

Unutarnji i vanjski sustav za gašenje požara će se projektirati u sklopu rekonstrukcije samostana i crkve Sv. Marije. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

270.000,00 kn

PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JVP, Dubrovačka biskupija

234

ZAŠTITA OD POŽARA


UNAPRJEĐENJE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ORGANIZACIJA I DEFINICIJA PROJEKATA

6.5. INSTALACIJA FN SUSTAVA NA ZGRADE KOJE NISU U VLASNIŠTVU JUNP MLJET Fotonaponski sustav Hotel Odisej u Pomeni Fotonaponski sustav Vrbovica Fotonaponski sustav Sikjerica Fotonaponski sustav Veliki Planjak Fotonaponski sustavi na privatnim objektima

6.7. UNAPRJEĐENJE JAVNE RASVJETE Povećanje energ. efikasnosti postojećejavne rasvjete Izgradnja novih sustava javne rasvjete

6.6. ORGANIZACIJA PROMETA ELEKTRIČNIM VOZILIMA I PLOVILIMA Sustav javnih punionica električnih vozila i plovila Nabava električnih vozila za JUNP Mljet - faza 1 Nabava električnih vozila za JUNP Mljet - faza 2 Nabava električnih vozila za JUNP Mljet - faza 3 Nabava električnih plovila za JUNP Mljet Nabava električnih vozila za ostale članove ee zadruge

6.1. SANACIJA I DOGRADNJA POSTOJEĆEG ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA Rekonstrukcija kritičnih trafostanica Modernizacija trafostanica radi uvođenja koncepta pametnih mreža Elektrifikacija Crne klade Polaganje podzemnih elektroenergetskih kabela

6.3. INSTALACIJA FOTONAPONSKIH SUSTAVA NA ZGRADE U VLASNIŠTVU JUNP MLJET Fotonaponski sustav Kulijer Fotonaponski sustav Pristanište 6.4. INSTALACIJA FOTONAPONSKE ELEKTRANE CRNA KLADA 6.2. ORGANIZACIJA SUSTAVA PROIZVODNJE, DISTRIBUCIJE I POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE Osnivanje elektroenergetske zadruge Uvođenje koncepta pametnih mreža i sustava daljinskog vođenja


6.1.

SANACIJA I DOGRADNJA POSTOJEĆEG ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA �

KRATKI OPIS Kroz projekt sanacije i dogradnje postojećeg elektroenergetskog sustava će se rekonstruirati i modernizirati mreža trafostanica, riješiti imovinsko - pravni odnosi nekih TS. Modernizacija trafostanica i vodova između njih preduvjet je za korištenje solarne energije iz fotonaponskih postrojenja i uvođenja sustava pametnog upravljanja mrežom.

CILJEVI Unaprjeđenje elektroenergetskog sustava NP Mljet Ostvarivanje preduvjeta za uvođenje tehnologije korištenja solarne energije

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Rekonstrukcija kritičnih trafostanica · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Modernizacija trafostanica radi uvođenja koncepta pametnih mreža· · · · · · · · · · · · · · Elektrifikacija Crne klade · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Polaganje podzemnih elektroenergetskih kabela · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

238

PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Smanjenje požarne opasnosti

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

Ostvarivanje preduvjeta za uvođenje koncepta pametnih mreža (smart grids)


6.1. SANACIJA I DOGRADNJA POSTOJEĆEG ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA

6.1. SANACIJA I DOGRADNJA POSTOJEĆEG ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA

SMJERNICE ZA SANACIJU I DOGRADNJU POSTOJEĆEG ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA Sanacija i dogradnja elektroenergetskog sustava NP Mljet se planira zbog četiri razloga: mogućnosti iskorištavanja solarne energije, uvođenja koncepta pametnih mreža, smanjenja požarne opasnosti i elektrificiranja lokaliteta Crna klada. Sustav trafostanica unutar NP Mljet zadovoljava trenutačne potrebe, no s iznimkom TS Pomena radi se o zastarjelim postrojenjima zbog kojih nije moguće uvesti koncept pametnih mreža i sustav daljinskog vođenja. Dodatno, TS Goli Vojska i TS Pristanište svojom zakupljenom snagom i ostalim karakteristikama predstavljaju problem uvođenju tehnologije iskorištavanja solarne energije. Razvod između trafostanica je na gotovo svim dionicama riješen podzemnim kabelima, s iznimkom nekoliko kraćih dionica unutar naselja, gdje predstavlja trajnu požarnu opasnost. Planira se izvedba novog podzemnog kabela u trasi prometnice, do lokaliteta Kulijer. Na lokalitetu Crne klade će se organizirati novi ulaz u Park. Radi se o lokaciji bez ikakvih komunalnih priključaka, za koju će se u sklopu projekta Sanacije i dogradnje postojećeg elektroenergetskog sustava izvesti trafostanica i spoj podzemnim kabelom na postojeću infrastrukturu.

EU-RTS I.

KRATKI OPIS Planirana je obnova trafostanica kritičnih zbog ukupne zakupljene snage, građevinskih karakteristika i imovinsko-pravnih odnosa. U ovu kategoriju spadaju TS Goli Vojska, TS Pristanište, i TS Soline. CILJEVI Unaprjeđenje elektroenergetskog sustava NP Mljet

II.

Ostvarivanje preduvjeta za uvođenje tehnologije korištenja solarne energije Ostvarivanje preduvjeta za uvođenje koncepta pametnih mreža (smart grids) III.

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju rekonstrukcije kritičnih trafostanica: �

IV.

KU-05

TS POLAČE

PL-19

TS GOLI VOJSKA

PL-20

TS TATINICA

V. DIONICA KU-06 TS GOLI VOJSKA - TS POMENA TS SVETA MARIJA

SM-06

GO-02

TS GOVEĐARI

VI. PR-01

TS PRISTANIŠTE SO-01

TS SOLINE

ELEKTRIFIKACIJA CRNE KLADE

CK-06

REKONSTRUKCIJA KRITIČNIH TRAFOSTANICA

TS Goli Vojska

EU-KU-05

Postojeća zakupljena snaga trafostanice nije zadovoljavajuća za buduće potrebe, te ju je potrebno povećati. Kroz detaljnu analizu postojećeg stanja i budućih potreba potrebno je donijeti ocjenu o razini rekonstrukcije trafostanice. TS Pristanište

EU-PR-01

Trafostanicu treba dograditi na veću nazivnu snagu, potrebno je ugraditi novi transformatorski blok i izmjestiti ulaz u trafostanicu zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. TS Soline Postojeća trafostanica se nalazi na privatnom zemljištu prislonjena uz stambenu zgradu, zbog čega joj je otežan pristup i korištenje. Trafostanicu je potrebno izmjestiti, te ju je potrebno modernizirati sukladno budućim zahtjevima elektroenergetske mreže. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, HEP-Elektrojug PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Prethodno provedbi projektnih aktivnosti potrebno je izraditi Stručnu podlogu kojom će se obuhvatiti pitanja proizvodnje električne energije pomoću fotonaponskih panela, uvođenja koncepta pametnih mreža i sustava daljinskog vođenja i distribucije električne energije za potrebe električnog transporta.

EU-SO-01

2.500.000,00 kn

EU-VOD POLAGANJE VODOVA PODZEMNIH KABELA EU-CK ELEKTRIFIKACIJA CRNE KLADE EU-CK ELEKTRIFIKACIJA CRNE KLADE EU-MTS MODERNIZACIJA TS RADI UVOĐENJA KONCEPTA PAMETNIH MREŽA EU-RTS REKONSTRUKCIJA KRITIČNIH TS

PREGLED PROJEKATA ORGANIZACIJE LOGISTIČKE INFRASTRUKTURE

ENERGETSKA UČINKOVITOST

239

240

ENERGETSKA UČINKOVITOST


6.1. SANACIJA I DOGRADNJA POSTOJEĆEG ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA

MODERNIZACIJA TS RADI UVOĐENJA KONCEPTA PAMETNIH MREŽA I.

6.1. SANACIJA I DOGRADNJA POSTOJEĆEG ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA

EU-MTS

I.

KRATKI OPIS Planirana je modernizacija dijela trafostanica, kako bi se ostvarili preduvjeti za uvođenje koncepta pametnih mreža i sustava daljinskog vođenja. U ovu kategoriju spadaju TS Goveđari, TS Polače, TS Tatinica i TS Sveta Marija. CILJEVI Unaprjeđenje elektroenergetskog sustava NP Mljet

II.

III.

PROJEKTNA AKTIVNOST

EU-GO-02

TS Polače

EU-PL-19

TS Tatinica TS Sveta Marija PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, HEP-Elektrojug PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Prethodno provedbi projektnih aktivnosti potrebno je izraditi Stručnu podlogu kojom će se obuhvatiti pitanja proizvodnje električne energije pomoću fotonaponskih panela, uvođenja koncepta pametnih mreža i sustava daljinskog vođenja i distribucije električne energije za potrebe električnog transporta.

EU-PL-20 EU-SM-06

IV.

V. VI. �

ENERGETSKA UČINKOVITOST

241

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju elektrifikacije Crne klade:

Projektne smjernice za realizaciju rekonstrukcije kritičnih trafostanica: Kroz detaljnu analizu postojećeg stanja i budućih potreba, potrebno je donijeti ocjenu o razini modernizacije, kao i o dodatnim poboljšanjima svake pojedine trafostanice. Pri tome se misli primjerice na zakup dodatne snage, povećanju broja izvoda i slično. TS Goveđari

ELEKTRIFIKACIJA CRNE KLADE

KRATKI OPIS Na prostoru Crne klade će se formirati glavni ulaz u NP Mljet. Crna klada se nalazi na glavnoj otočkoj prometnici, u kojoj je prostornim planom predviđena izvedba elektroenergetskog kabela. U sklopu ulaza Crna klada će se izgraditi Vatrogasni centar, Info stanica parka, parking transfer centar s parkingom, te se planira fotonaponska elektrana instalirane snage barem 350 kW. CILJEVI Unaprjeđenje elektroenergetskog sustava NP Mljet

II.

Ostvarivanje preduvjeta za uvođenje tehnologije korištenja solarne energije Ostvarivanje preduvjeta za uvođenje koncepta pametnih mreža (smart grids) III.

EU-CK-06

1.920.000,00 kn

IV.

V. VI. �

TS Crna Klada Trafostanica za potrebe glavnog ulaza u NP Mljet, u sklopu kojeg će se nalaziti Vatrogasni centar, Info stanica parka, parking transfer centar sa parkingom površine 5700 m2, i fotonaponskom elektranom instalirane snage barem 350 kW. Podzemni elektroenergetski vod kojim će se povezati TS Crna klada sa postojećom infrastrukturom. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, HEP-Elektrojug PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Izmjena i dopuna PPPPO NP Mljet. Ulazni prostor ne postoji unutar prostorno-planske dokumentacije. Prethodno provedbi projektnih aktivnosti potrebno je izraditi Stručnu podlogu kojom će se odrediti točna mikropozicija novoplaniranog ulaza. Analizom je potrebno pronaći točnu mikrolokaciju za izgradnju parkirališta i instalaciju fotonaponske elektrane sa provjerom topografije terena, kvalitete tla, mogućnostima spajanja na javnu i komunalnu infrastrukturu, provjerom imovinsko-pravnih odnosa, te analizom osunčanosti i zasjenjenja. Na stručnu podlogu potrebno je ishoditi mišljenje stručne službe NP Mljet, kao i sve potrebne suglasnosti nadležnih tijela za zaštitu prirode i okoliša.

242

1.500.000,00 kn

ENERGETSKA UČINKOVITOST


6.1. SANACIJA I DOGRADNJA POSTOJEĆEG ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA

EU-VOD

POLAGANJE PODZEMNIH EE KABELA I.

KRATKI OPIS Predmetnom programskom karticom je obuhvaćeno polaganje podzemnog elektroenergetskog kabela do lokaliteta Kulijer, i zamjena svih preostalih zračnih vodova podzemnim kabelima. Zračni vodovi postoje još na malom broju mjesta, i to uglavnom unutar naselja. Predmetni radovi se mogu izvoditi fazno, paralelno sa radovima na trafostanicama. CILJEVI Unaprjeđenje elektroenergetskog sustava NP Mljet Ostvarivanje preduvjeta za uvođenje tehnologije korištenja solarne energije Ostvarivanje preduvjeta za uvođenje koncepta pametnih mreža (smart grids) PROJEKTNA AKTIVNOST

II.

III.

Projektne smjernice za realizaciju polaganja podzemnih ee kabela:

IV.

V. VI. �

Izvedba 20 kV podzemnih elektroenergetskih kabela u trasama kolnih i pješačkih asfaltiranih, odnosno betoniranih prometnica. Predmetni radovi su u planovima HEP-a Elektrojug. Dionica TS Goli Vojska - TS Pomena Dužina voda podzemnog ee kabela Zamjena postojećih zračnih vodova podzemnim kabelima Postojeći nadzemni vodovi na nekoliko lokacija unutar naselja PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, HEP-Elektrojug PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Prethodno provedbi projektnih aktivnosti potrebno je izraditi Stručnu podlogu kojom će se obuhvatiti pitanja proizvodnje električne energije pomoću fotonaponskih panela, uvođenja koncepta pametnih mreža i sustava daljinskog vođenja i distribucije električne energije za potrebe električnog transporta.

ENERGETSKA UČINKOVITOST

EU-KU-06 2,3 km1 EU-MO-09

1.700.000,00 kn

KOPNENA KORNJAČA / Testudo hermanni (Gmelin, 1789), DETALJ 243

244


6.2.

ORGANIZACIJA SUSTAVA PROIZVODNJE, DISTRIBUCIJE I POTROŠNJE EL. ENERGIJE �

KRATKI OPIS Planira se povezivanje svih javnih i privatnih subjekata na području NP Mljet, radi organiziranja produktivnijeg i efikasnijeg sustava proizvodnje, distribucije i potrošnje električne energije.

CILJEVI Unaprjeđenje elektroenergetskog sustava NP Mljet Povećanje kapaciteta proizvodnje električne energije

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Osnivanje elektroenergetske zadruge · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Uvođenje koncepta pametnih mreža i sustava daljinskog vođenja· · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

246

PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Smanjenje troškova za korištenje električne energije

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

Pametno upravljanje elektroenergetskom mrežom


6.2. ORGANIZACIJA SUSTAVA PROIZVODNJE, DISTRIBUCIJE I POTROŠNJE EL. ENERGIJE

6.2. ORGANIZACIJA SUSTAVA PROIZVODNJE, DISTRIBUCIJE I POTROŠNJE EL. ENERGIJE

SMJERNICE ZA ORGANIZACIJU SUSTAVA PROIZVODNJE, DISTRIBUCIJE I POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE Organizacija sustava proizvodnje, distribucije i potrošnje električne energije sastoji se od dvije programske kartice: osnivanja elektroenergetske zadruge te uvođenja koncepta pametnih mreža i sustava daljinskog vođenja. Osnivanjem elektroenergetske zadruge bi se u korištenju električne energije povezali svi poslovni i privatni subjekti na prostoru Parka. Kada bi svaki potencijalni član zadruge nastupao samostalno, zbog razlika u dostupnoj površini za instalaciju fotonaponskih panela i različite dinamike potrošnje električne energije, neki član bi proizvodio previše električne energije, dok bi drugom pak konstantno trebalo još energije. Ono što je svima zajedničko je da bi opremu i projektnu dokumentaciju nabavljali po višoj cijeni, ne bi mogli koristiti pogodnosti članstva u zadruzi, i na koncu, vrlo vjerojatno se ne bi uopće niti odlučili na instalaciju fotonaponskih panela i korištenje električnog transporta. Pogodnosti članstva u zadruzi su, osim jeftinije izrade projektne dokumentacije, nabave i ugradnje opreme, između ostaloga i mogućnost prebacivanja viškova električne energije tamo gdje je potrebna, mogućnost organiziranja učinkovitog sustava električnog transporta koji bi imao više točaka za punjenje vozila, stvaranje dovoljne količine el. energije da se upravlja i sa drugim javnim komunalnim sustavima, primjerice vodoopskrbom i odvodnjom. U konačnici, računi za potrošnju energije bi svima bili manji, i što je još važnije, drastično bi se smanjila emisija stakleničkih plinova. Upravo je ekološka komponenta glavna motivacija JU NP Mljet da bude pokretač osnivanja elektroenergetske zadruge. Osnivanje zadruge je logističko pitanje i njime se okrupnjavaju resursi za proizvodnju el. energije. Uvođenjem koncepta pametnih mreža i sustava daljinskog vođenja te centraliziranim upravljanjem elektroenergetske mreže zadruge, uspostavio bi se visoko efikasni sustav proizvodnje i distribucije energije s niskom stopom emisije štetnih plinova. PUMPNE STANICE

STANOVNIŠTVO

EU-MO-10 I.

KRATKI OPIS Osnivanjem elektroenergetske zadruge povezali bi se svi poslovni i privatni subjekti na prostoru Parka u proizvodnji, distribuciji i korištenju električne energije te u upotrebi električnog transporta. CILJEVI Unaprjeđenje elektroenergetskog sustava NP Mljet Povećanje kapaciteta proizvodnje električne energije Pametno upravljanje elektroenergetskom mrežom

II.

Smanjenje troškova za korištenje električne energije III.

PROJEKTNA AKTIVNOST

Donošenje osnivačkog akta - pravila zadruge

Ovjeravanje dokumentacije kod javnog bilježnika

Uplata članskih uloga

Prijava u registar Trgovačkog suda

Izrada pečata

Prijava u registar poslovnih subjekata DZS

Prijava u evidenciju zadruga i zadružnih saveza Hrvatskog saveza zadruga

Otvaranje poslovnog računa zadruge

IV.

V. VI.

PUNIONICE

JUNP MLJET

SHEMA STRUKTURE I FUNKCIONIRANJA ELEKTROENERGETSKE ZADRUGE

ENERGETSKA UČINKOVITOST

247

HOTEL ODISEJ

Elektroenergetska zadruga će se osnovati sukladno važećim nadležnim zakonima (Zakon o zadrugama, NN 34/11, 125/13, 76/14). Osnivanje zadruge će se izvršiti u slijedećim koracima: Osnivačka skupština zadruge

ELEKTRANA CRNA KLADA

ee ZADRUGA - SMART GRID

OSNIVANJE ELEKTROENERGETSKE ZADRUGE

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, HEP-Elektrojug, Hotel Odisej, lokalno stanovništvo PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Prethodno provedbi projektnih aktivnosti potrebno je izraditi Stručnu podlogu kojom će se kojom će se obuhvatiti pitanja proizvodnje električne energije pomoću fotonaponskih panela, uvođenja koncepta pametnih mreža i sustava daljinskog vođenja i distribucije električne energije za potrebe električnog transporta sve prednosti i mane organiziranja elektroenergetske zadruge, te će se istražiti proizvodni kapaciteti i potrebe potencijalnih članova zadruge. Također, kroz studiju bi se predložio ustroj i način djelovanja zadruge. Nakon što se izradi stručna podloga, potrebno je provesti promotivnu kampanju kod svih kućanstava i privrednih subjekata na prostoru Parka.

248

250.000,00 kn

ENERGETSKA UČINKOVITOST


6.2. ORGANIZACIJA SUSTAVA PROIZVODNJE, DISTRIBUCIJE I POTROŠNJE EL. ENERGIJE

UVOĐENJE KONCEPTA PAMETNIH MREŽA I SUSTAVA DALJINSKOG VOĐENJA I.

EU-MO-11

KRATKI OPIS Sustav daljinskog vođenja i koncept pametnih mreža (engl. Smart Energy System) omogućava upravljanje elektroenergetskom mrežom sa jednog mjesta. Na taj način će se ravnomjerno i učinkovito distribuirati proizvedena električna energija, upravljati sustavom punionica električnih vozila i plovila te će se moći energetski efikasno upravljati pumpnim stanicama sustava vodovoda i odvodnje. Također, kroz taj sustav će se proizvedeni viškovi električne energije prodavati nazad u sustav. Realizacija programske kartice je usko povezana sa ostvarenjem programskih kartica iz ‘Sanacije i dogradnje postojećeg elektroenergetskog sustava’, što znači da će se sve potrebne ‘tvrde’ komponente za SDV i Smart Energy sistem ugraditi prilikom tih radova. Ova programska kartica se fokusira na logističku i softversku komponentu cijelog zahvata. CILJEVI Unaprjeđenje elektroenergetskog sustava NP Mljet

II.

Pametno upravljanje elektroenergetskom mrežom Smanjenje troškova za korištenje električne energije III.

PROJEKTNA AKTIVNOST

IV.

V.

Projektne smjernice za realizaciju uvođenja koncepta pametnih mreža i sustava daljinskog vođenja: Pametnu mrežu određuje primjena digitalne obrade signala i dvosmjerna komunikacija sa visokim stupnjem integracije tehnologija unutar infrastrukture. Implementacija pametne mreže će se provesti kroz tri koraka: poboljšanje infrastrukture, dodavanje digitalnog sloja usluga (komunikacije, daljinsko mjerenje, automatizacija trafo stanica itd.), te promjena poslovnog procesa primarno distribucijskih sustava. Programskom karticom je obuhvaćena i zamjena postojećih brojila starog tipa (magnetsko kolo), novim pametnim brojilima električne energije. Predmetna brojila su preduvjet za korištenje pametnih mreža. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, HEP-Elektrojug, Hotel Odisej, lokalno stanovništvo

ENERGETSKA UČINKOVITOST

750.000,00 kn

KOPNENA KORNJAČA / Testudo hermanni (Gmelin, 1789), DETALJ 249

250


6.3.

INSTALACIJA FOTONAPONSKIH SUSTAVA NA ZGRADE U VLASNIŠTVU JUNP MLJET �

KRATKI OPIS Korištenje energije Sunca je strateška orijentacija NP Mljet u dostizanju 100% energetske neovisnosti. Prostorno - planska dokumentacija dozvoljava instalaciju fotonaponskih panela na krovove i pročelja zgrada. JU NP Mljet u svojem vlasništvu ima nekoliko zgrada na lokacijama Kulijer i Pristanište, na kojima se mogu instalirati fotonaponski paneli. Za predmetne zgrade je izrađena projektno-tehnička dokumentacija.

CILJEVI Unaprjeđenje energetske učinkovitosti i uvođenje tehnologije OIE

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Fotonaponski sustav Kulijer· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Fotonaponski sustav Pristanište· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

252

PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Postizanje elektroenergetske neovisnosti

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

Smanjenje emisije stakleničkih plinova


6.3. INSTALACIJA FOTONAPONSKIH SUSTAVA NA ZGRADE U VLASNIŠTVU JUNP MLJET

6.3. INSTALACIJA FOTONAPONSKIH SUSTAVA NA ZGRADE U VLASNIŠTVU JUNP MLJET

14 KWh

20,74 KWh

6,71 KWh

3,75 KWh

13 KWh

SMJERNICE ZA PLANIRANJE INSTALACIJE FOTONAPONSKIH SUSTAVA NA ZGRADE U VLASNIŠTVU JUNP MLJET Uvođenje tehnologije proizvodnje električne energije iz Sunca pomoću fotonaponskih panela treba započeti na zgradama u vlasništvu JU NP Mljet. Za te zgrade je zbog riješenih imovinsko-pravnih odnosa, pravnog i fizičkog statusa, izvršenih predstudija i postojeće projektno-tehničke dokumentacije moguća vrlo brza instalacija fotonaponskih panela. Predviđene lokacije su Kulijer i Pristanište. Na Kulijeru se nalaze dvije zgrade sa mogućnošću instalacije ukupno 34,77 kW. Na pristaništu se nalaze tri upravne zgrade sa mogućnošću instalacije maksimalno 23,46 kW. Projekti su razrađeni kroz sljedeću dokumentaciju: Glavni elektrotehnički projekt Sunčana elektrana NP MLJET 1; Glavni elektrotehnički projekt - Sunčana elektrana NP MLJET 2 te Studija predizvodljivosti za elektrifikaciju transporta te korištenje obnovljivih izvora energije na području NP Mljet.) S obzirom da je otok Mljet bogat bujnom vegetacijom prije pristupanja izradi projektno tehničke dokumentacije potrebno je napraviti detaljnu analizu zasjenjenja za sve lokacije za koje ne postoji projektno-tehnička dokumentacija.

EU-KU-07 I.

FOTONAPONSKI SUSTAV KULIJER

KRATKI OPIS Na Kulijeru se nalaze dvije zgrade u vlasništvu JU NP Mljet pogodne za instalaciju fotonaponskih panela. Za instalaciju fotonaponskih panela na obje zgrade je izrađena projektno-tehnička dokumentacija od strane podzeća NIKO DUBROVNIK d.o.o. CILJEVI Unaprjeđenje energetske učinkovitosti i uvođenje tehnologije OIE Smanjenje emisije stakleničkih plinova Postizanje elektroenergetske neovisnosti

II.

III.

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju fotonaponskog sustava Kulijer: �

Zgrada Kulijer 1.

14,03 kW

Zgrada Kulijer 1 ima pravokutni izduženi četverostrešni krov površine 277 m , sa orjentacijom sjever - jug po dužoj stranici, te se planira instalacija fotonaponskih panela ukupne snage 14,03 kW Zgrada Kulijer 2

20,74 kW

Zgrada Kulijer 2 ima pravokutni izduženi dvostrešni krov površine 165 m , i povoljniju orjentaciju krovnih ploha u smjeru istok - zapad. Planira se instalacija fotonaponskih panela ukupne snage 20,74 kW. Prema izračunu, godišnja proizvodnja električne energije obiju zgrada iznosi 42,08 MWh PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

430.000,00 kn

2

MOGUĆNOSTI PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE NA LOKACIJAMA PRISTANIŠTE I KULIJER

2

PR-02

FOTONAPONSKI SUSTAV PRISTANIŠTE

IV.

V.

PROJEKTNI PARTNERI JUNP, DUNEA HEP-Elektrojug

POZICIJA FOTONAPONSKOG SUSTAVA NA PRISTANIŠTU SA PRIPADAJUĆIM ENERGETSKIM KAPACITETIMA

KU-07

FOTONAPONSKI SUSTAV KULIJER

POZICIJA FOTONAPONSKOG SUSTAVA NA KULIJERU SA PRIPADAJUĆIM ENERGETSKIM KAPACITETIMA

ENERGETSKA UČINKOVITOST

253

254

ENERGETSKA UČINKOVITOST


6.3. INSTALACIJA FOTONAPONSKIH SUSTAVA NA ZGRADE U VLASNIŠTVU JUNP MLJET

EU-PR-02

FOTONAPONSKI SUSTAV PRISTANIŠTE I.

KRATKI OPIS Na pristaništu se nalaze tri zgrade u vlasništvu JU NP Mljet koje se pogodne za instalaciju fotonaponskih panela. U predmetnim zgradama se nalazi uprava nacionalnog parka Mljet. Za zgradu Pristanište 2 je izrađena projektno-tehnička dokumentacija od strane poduzeća NIKO DUBROVNIK d.o.o. CILJEVI Unaprjeđenje energetske učinkovitosti i uvođenje tehnologije OIE Smanjenje emisije stakleničkih plinova Postizanje elektroenergetske neovisnosti

II.

III.

PROJEKTNA DOKUMENTACIJA Projektne smjernice za realizaciju fotonaponskog sustava Pristanište: �

IV.

V. VI. �

Pristanište 2

6,71 kW

Glavna upravna zgrada sa pravokutnim dvostrešnim krovom površine 102 m2, sa orjentacijom krovnih ploha sjeveroistok - jugozapad te se planira instalacija fotonaponskog polja ukupne snage 6,71 kW, čime bi se godišnje moglo proizvesti 8,68 MWh električne energije. Pristanište 4

3,75 kW

Najmanja upravna zgrada, najviše zasjenjena zelenilom, za koju je obavezno potrebna izrada analize zasjenjenja. Ima pravokutni dvostrešni krov površine 30 m2, sa orijentacijom krovnih ploha istok - zapad. Moguća je instalacija fotonaponskog sustava snage 3,75 kW, čime bi se godišnje moglo proizvesti 4,31 MWh električne energije. Pristanište 6

13,00 kW

Upravna zgrada u kojoj se nalazi i pošta, sa nepravilnim višestrešnim krovom površine 105 m2. Moguća je instalacija fotonaponskog sustava snage 13 kW, čime bi se godišnje moglo proizvesti 15,0 MWh električne energije PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

295.000,00 kn

PROJEKTNI PARTNERI JUNP, DUNEA HEP-Elektrojug PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Prethodno provedbi projektnih aktivnosti za zgrade Pristanište 4 i Pristanište 6 je potrebno izraditi Stručnu podlogu kojom će se ispitati stupanj osunčanosti i zasjenjenja, tj. isplativost instalacije fotonaponskih panela.

ENERGETSKA UČINKOVITOST

KOPNENA KORNJAČA / Testudo hermanni (Gmelin, 1789), DETALJ 255

256


6.4.

INSTALACIJA FOTONAPONSKE ELEKTRANE CRNA KLADA �

KRATKI OPIS Instalacijom jedne velike fotonaponske elektrane snage od barem 350 kW, JU NP Mljet bi u potpunosti zadovoljio svoje potrebe za električnom energijom.

CILJEVI Unaprjeđenje energetske učinkovitosti i uvođenje tehnologije OIE

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Fotonaponska elektrana Crna klada · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

258

PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Postizanje elektroenergetske neovisnosti

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

Smanjenje emisije stakleničkih plinova


6.4. INSTALACIJA FOTONAPONSKE ELEKTRANE CRNA KLADA

6.4. INSTALACIJA FOTONAPONSKE ELEKTRANE CRNA KLADA

SMJERNICE ZA PLANIRANJE I INSTALACIJU FOTONAPONSKE ELEKTRANE CRNA KLADA PARKIRALIŠTE

2.500 m2

57%

43%

PANELI POVRŠINSKI UDIO FOTONAPONSKIH PANELA NA PARKIRALIŠTU ULAZA CRNA KLADA - PANELI NATKRIVAJU OTPRILIKE 43% POVRŠINE

ENERGETSKA UČINKOVITOST

Izgradnjom jedne veće fotonaponske elektrane snage oko 350 kW, u kombinaciji sa ostalim zgradama u svojem vlasništvu, JU NP Mljet bi zadovoljio sve svoje potrebe za električnom energijom, uključivo i napajanje električnog transporta. Na otoku Mljetu se trenutačno ne mogu graditi velike fotonaponske elektrane. dok unutar područja NP Mljet gradnja takvih objekata nije dozvoljena. U Strateškoj studiji utjecaja na okoliš Plana korištenja obnovljivih izvora energije na području Dubrovačko - neretvanske županije, kroz konzervatorski i financijski aspekt, su analizirane tri lokacije od kojih je jedna (lokacija Nerezini dol) zadovoljila zadane uvjete i nalazi se u neposrednoj blizini lokacije Crna Klada. Kako bi se smanjili nepovoljni utjecaji na okoliš i prirodu te krajobrazne vrijednosti predlaže se objediniti organizaciju i lokaciju ulaza u NP i fotonaponske elektrane u jedinstveni projekt. S obzirom na neposrednu blizinu prethodno analizirane lokacije Nerezini dol, pretpostavlja se kako će i pozicija Crna Klada udovoljavati uvjetima proizvodnje solarne električne energije za potrebe NP Mljet; a za što je potrebno izraditi sva prethodna istraživanja i dokumentaciju. Površina parkirališta je 5700 m2, i s obzirom da će zauzeti značajnu površinu, instalacija fotonaponskih panela u vidu nadstrešnice za parkirana vozila ne bi dodatno narušila vrijednosti prirode i okoliša. Da bi se fotonaponska elektrana uopće mogla instalirati, potrebno je izvršiti odgovarajuće izmjene u Prostornom planu općine Mljet, te specifično naglasiti mogućnost izgradnje fotonaponskih sustava. S obzirom na specifični zakonski položaj zaštićenog područja NP Mljet, Prostorni plan je potrebno usuglasiti s višim instancama administracije koje donose propise upravljanja tim područjem. Dodatno je potrebno ishoditi sve potrebne suglasnosti nadležnih tijela za zaštitu prirode i okoliša.

259

EU-CK-07 I.

FOTONAPONSKA ELEKTRANA CRNA KLADA

II.

KRATKI OPIS U sklopu parkirališta novoformiranog ulaza Crna Klada planira se instalacija fotonaponske elektrane. CILJEVI Unaprjeđenje energetske učinkovitosti i uvođenje tehnologije OIE Smanjenje emisije stakleničkih plinova Postizanje elektroenergetske neovisnosti

III.

PROJEKTNA AKTIVNOST �

Fotonaponska elektrana Crna Klada.

350 kW

Fotonaponski paneli bi se instalirali iznad parkirališnih mjesta, i imali bi dodatnu ulogu kao nadstrešnica za automobile. Predviđa se instalacija panela na površini od 2500 m2 idealne orijentacije, čime bi se dobila elektrana snage 350 kW, koja bi godišnje mogla proizvoditi 455 MWh električne energije. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

IV.

V. VI. �

6.250.000,00 kn

PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, DUNEA HEP-Elektrojug PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Izmjena i dopuna PPPPO NP Mljet. Ulazni prostor ne postoji unutar prostorno-planske dokumentacije. Prethodno provedbi projektnih aktivnosti potrebno je izraditi Stručnu podlogu kojom će se odrediti točna mikropozicija novoplaniranog ulaza. Analizom je potrebno pronaći točnu mikrolokaciju za izgradnju parkirališta i instalaciju fotonaponske elektrane, sa provjerom topografije terena, kvalitete tla, mogućnostima spajanja na javnu i komunalnu infrastrukturu, provjerom imovinsko-pravnih odnosa, te analizom osunčanosti i zasjenjenja. Na stručnu podlogu potrebno je ishoditi mišljenje stručne službe NP Mljet, i sve potrebne suglasnosti nadležnih tijela za zaštitu prirode i okoliša.

260

ENERGETSKA UČINKOVITOST


6.5.

INSTALACIJA FN SUSTAVA NA ZGRADE KOJE NISU U VLASNIŠTVU JUNP MLJET �

KRATKI OPIS Projekt se odnosi na potencijalne članove elektroenergetske zadruge. Dio zgrada koje se navode će u budućnosti JUNP Mljet vrlo vjerojatno koristiti za svoje potrebe, no zbog trenutačne imovinsko-pravne situacije i nedefiniranog načina budućeg korištenja navedene su u ovom Projektu.

CILJEVI Unaprjeđenje energetske učinkovitosti i uvođenje tehnologije OIE Smanjenje emisije stakleničkih plinova

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Fotonaponski sustav Hotel Odisej u Pomeni· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Fotonaponski sustav Vrbovica· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Fotonaponski sustav Sikjerica· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Fotonaponski sustav Veliki Planjak· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Fotonaponski sustavi na privatnim zgradama· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

262

PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Promicanje i širenje elektroenergetske zadruge

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

Postizanje elektroenergetske neovisnosti


6.5. INSTALACIJA FOTONAPONSKIH SUSTAVA NA ZGRADE KOJE NISU U VLASNIŠTVU JUNP MLJET

6.5. INSTALACIJA FOTONAPONSKIH SUSTAVA NA ZGRADE KOJE NISU U VLASNIŠTVU JUNP MLJET

SOLINE

POMENA

10

20

POLAČE

36

38

GOVEĐARI

SMJERNICE ZA PLANIRANJE INSTALACIJE FN SUSTAVA NA ZGRADE KOJE NISU U VLASNIŠTVU JUNP MLJET

BROJ KROVOVA PRIVATNIH ZGRADA PO NASELJIMA UNUTAR NP MLJET IZVOR: STUDIJA PREDIZVODLJIVOSTI ZA ELEKTRIFIKACIJU TRANSPORTA TE KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE NA PODRUČJU NP MLJET

Projekt Instalacija fotonaponskih sustava na zgrade koje nisu u vlasništvu JU NP Mljet osmišljen je u svrhu pomaganja članova elektroenergetske zadruge kako bi se ostvario veći stupanj energetske neovisnosti, i smanjenje emisije stakleničkih plinova. Koristi od ovakve vrste promocije ugradnje fotonaponskih panela su navedene na više mjesta, a poglavito u projektu Organizacije sustava proizvodnje, distribucije i potrošnje električne energije. Ovim Projektom su zahvaćena tri tipa zgrada: Hotel Odisej, objekti u privatnom vlasništvu, i nekoliko objekata koje će u budućnosti vrlo vjerojatno koristiti JU NP Mljet. Hotel Odisej u Pomeni je energetski najzanimljiviji i najpotentniji objekt na cijelom prostoru Parka. Sastoji se od dvije razvedene zgrade, i na raspolaganju za instalaciju fotonaponskih panela ima krovnu plohu tlocrtne površine od preko 2000 m2. Na zgradama u privatnom vlasništvu u naseljima Polače, Pomena, Soline i Goveđari se planira ostvariti 25% pokrivenost krovnih ploha fotonaponskim panelima. Za ova naselja je prvo potrebno provesti konzervatorsku analizu prihvatljivosti instalacije fotonaponskih panela, te ishoditi potrebne suglasnosti nadležnih tijela za zaštitu kulturne baštine, prirode i okoliša. Osim toga, potrebno je izraditi i analizu ekonomske isplativosti. Tri zgrade koja su dijelom u vlasništvu NP Mljet, ali su zbog specifičnih razloga ušla u ovu kategoriju, su ambulanta na Vrbovici, zgrada vatrogasne ispostave na Sikjerici, i zgrada na Velikom Planjaku.

EU-PM-07 I.

KRATKI OPIS Hotel Odisej se sastoji od dvije zgrade, koje su ujedno i najveće zgrade unutar NP Mljet. Kao takav, Hotel Odisej je ujedno i najveći pojedinačni potrošač električne energije. Izgradnjom fotonaponskog sustava ili sustava pripreme potrošne tople vode (ili kombinacija) značajno bi se povećao kapacitet proizvodnje električne energije elektroenergetske zadruge. Glavna značajka hotela je sezonska potrošnja energije: ljeti bi svu proizvedenu energiju vrlo vjerojatno trošio za zadovoljenje svojih potreba, dok bi zimi stvarao velike viškove koje bi predavao natrag u mrežu. CILJEVI Unaprjeđenje energetske učinkovitosti i uvođenje tehnologije OIE Smanjenje emisije stakleničkih plinova Postizanje elektroenergetske neovisnosti

II.

Promicanje i širenje elektroenergetske zadruge PROJEKTNA AKTIVNOST

III.

Projektne smjernice za realizaciju fotonaponskog sustava Hotel Odisej: �

FNS HOTEL ODISEJ

SI-06

PM-07

POMENA

FNS SIKJERICA GOVEĐARI

POLAČE

IV. BABINE KUĆE VR-10

FNS VRBOVICA

PRISTANIŠTE

PK-01

FNS V. PLANJAK

SOLINE

V. VI. � �

ZGRADE NISU U VLASNIŠTVU JU NP

FOTONAPONSKI SUSTAV HOTEL ODISEJ U POMENI

Fotonaponski sustav Hotel Odisej - zgrada 1

100 kW

Zgrada 1 Hotela Odisej ima višestrešni krov razvedenog tlocrtnog oblika, ukupne površine 803 m2. Na krovu je moguće instalirati fotonaponski sustav ukupne snage 100 kW, čime bi se godišnje moglo proizvesti 120,5 MWh električne energije. Alternativno, umjesto fotonaponskog sustava bi se mogao izvesti sustav kolektora za pripremu tople vode, ili miješani sustav, koji bi dijelom služio za pripremu tople vode, a dijelom za proizvodnju električne energije. Fotonaponski sustav Hotel Odisej - zgrada 2 Zgrada 2 Hotela Odisej ima višestrešni krov razvedenog tlocrtnog oblika, ukupne površine 1.293 m2. Na krovu je moguće instalirati fotonaponski sustav ukupne snage 160 kW, čime bi se godišnje moglo proizvesti 192,8 MWh električne energije. Alternativno, umjesto fotonaponskog sustava bi se mogao izvesti sustav kolektora za pripremu tople vode, ili miješani sustav, koji bi dijelom služio za pripremu tople vode, a dijelom za proizvodnju električne energije. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

160 kW

2.570.000,00 kn

PROJEKTNI PARTNERI Hotel Odisej, JUNP, HEP-Elektrojug PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Sanacija i dogradnja postojećeg elektroenergetskog sustava Članstvo u elektroenergetskoj zadruzi

KARTA LOKACIJA ZGRADA KOJE NISU U VLASNIŠTVU JUNP MLJET ZA INSTALACIJU FOTONAPONSKIH SUSTAVA

ENERGETSKA UČINKOVITOST

263

264

ENERGETSKA UČINKOVITOST


6.5. INSTALACIJA FOTONAPONSKIH SUSTAVA NA ZGRADE KOJE NISU U VLASNIŠTVU JUNP MLJET

EU-VR-10

FOTONAPONSKI SUSTAV VRBOVICA I.

KRATKI OPIS Na lokalitetu Vrbovica se nalazi zgrada ambulate kojoj predstoji rekonstrukcija. Predmetna zgrada je javne namjene, a po završetku rekonstrukcije će se nalaziti i dodatni sadržaji. CILJEVI Unaprjeđenje energetske učinkovitosti i uvođenje tehnologije OIE Smanjenje emisije stakleničkih plinova Postizanje elektroenergetske neovisnosti

II.

V.

II.

13,25 kW

Zgrada na Vrbovici trenutno ima dvostrešni krov površine 106 m2, te bi se prema napravljenom proračunu na njega mogao instalirati fotonaponski sustav snage 13,25 kW, koji bi godišnje proizvodio 15,5 MWh električne energije. Pretpostavka je da će se po izvršenju rekonstrukcije moći instalirati fotonaponski sustav snage minimalno jednake navedenoj. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumenatcije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

Promicanje i širenje elektroenergetske zadruge PROJEKTNA AKTIVNOST

PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, HEP-Elektrojug

IV.

200.000,00 kn V.

265

FOTONAPONSKI SUSTAV SIKJERICA

KRATKI OPIS Na lokalitetu Sikjerica nalazi se zgrada u kojoj je ispostava JVP Mljet. Zgradi predstoji rekonstrukcija, a u budućnosti će neko vrijeme i dalje biti ispostava JVP Mljet, a nakon izgradnje OC Crna klada će se prenamijeniti u tehničko logističku zonu JUNP Mljet. CILJEVI Unaprjeđenje energetske učinkovitosti i uvođenje tehnologije OIE Smanjenje emisije stakleničkih plinova Postizanje elektroenergetske neovisnosti

III.

Fotonaponski sustav Vrbovica

ENERGETSKA UČINKOVITOST

EU-SI-06 I.

Promicanje i širenje elektroenergetske zadruge PROJEKTNA AKTIVNOST

III.

IV.

6.5. INSTALACIJA FOTONAPONSKIH SUSTAVA NA ZGRADE KOJE NISU U VLASNIŠTVU JUNP MLJET

Fotonaponski sustav Sikjerica

14 kW

Zgrada na Sikjerici trenutno ima višestrešni krov površine 112 m2, te bi se prema napravljenom proračunu na njega mogao instalirati fotonaponski sustav snage 14 kW, koji bi godišnje proizvodio 16,9 MWh električne energije. Pretpostavka je da će se po izvršenju rekonstrukcije moći instalirati fotonaponski sustav snage minimalno jednake navedenoj. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumenatcije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

215.000,00 kn

PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, HEP-Elektrojug

266

ENERGETSKA UČINKOVITOST


6.5. INSTALACIJA FOTONAPONSKIH SUSTAVA NA ZGRADE KOJE NISU U VLASNIŠTVU JUNP MLJET

EU-PK-01

FOTONAPONSKI SUSTAV VELIKI PLANJAK I.

KRATKI OPIS Na lokalitetu Veliki Planjak se nalazi zgrada koja je trenutačno u vlasništvu MORH-a. Planira se prebacivanje vlasništva na JU NP Mljet, nakon čega bi se zgrada obnovila i dobila novu namjenu. CILJEVI Unaprjeđenje energetske učinkovitosti i uvođenje tehnologije OIE Smanjenje emisije stakleničkih plinova Postizanje elektroenergetske neovisnosti

II.

V.

EU-MO-12 I.

Promicanje i širenje elektroenergetske zadruge PROJEKTNA AKTIVNOST

III.

Zgrada na Velikom Planjaku nije spojena naelektroenergetsku mrežu. Energiju proizvedenu fotonaponskim panelima, zgrada će koristiti samo za svoje potrebe. Fotonaponski sustav Veliki Planjak Zgrada na Velikom Planjaku ima kosi krov površine 100 m2, te bi se prema napravljenom proračunu na njega mogao instalirati fotonaponski sustav snage 14 kW, koji bi godišnje proizvodio 18 MWh električne energije. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumenatcije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, MORH, HEP-Elektrojug

IV. 190.000,00 kn V.

� �

267

Instalacija fotonaponskih sustava na privatnim zgradama.

max 312 kW

Krovovi zgrada obuhvaćenih ovom programskom karticom su površinom, nagibom, statičkim integritetom i ostalim karakteristikama u prosjeku tipičnih naselja na dalmatinskoj obali. Pretpostavka je da će biti moguće ugraditi fotonaponske sustave na 25% od ukupne površine svih krovova. Alternativno se može ugraditi sustav za pripremu PTV, ili kombinacija dvaju navedenih sustava. Ukoliko bi se dostigla maksimalna pretpostavljena pokrivenost, ukupna snaga ugrađenih fotonaponskih sustava bi bila 312 kW, koji bi godišnje mogli proizvesti otprilike 370 MWh električne energije. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

14 kW

VI.

ENERGETSKA UČINKOVITOST

FOTONAPONSKI SUSTAVI NA PRIVATNIM ZGRADAMA

KRATKI OPIS U naseljima Polače, Pomena, Soline i Goveđari se nalaze ukupno 104 krova. Određeni postotak tih krovova je pogodan za ugradnju fotonaponskih sustava, ili sustava kolektora za pripremu potrošne tople vode. CILJEVI Unaprjeđenje energetske učinkovitosti i uvođenje tehnologije OIE Smanjenje emisije stakleničkih plinova Postizanje elektroenergetske neovisnosti

II.

Promicanje i širenje elektroenergetske zadruge PROJEKTNA AKTIVNOST

III.

IV.

6.5. INSTALACIJA FOTONAPONSKIH SUSTAVA NA ZGRADE KOJE NISU U VLASNIŠTVU JUNP MLJET

5.700.000,00 kn

PROJEKTNI PARTNERI Lokalno stanovništvo, JUNP, JLS, DUNEA, HEP-Elektrojug PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Prethodno provedbi projektnih aktivnosti potrebno je izraditi Stručnu podlogu kojom će se analizirati ekonomska isplativost instalacije fotonaponskog sustava na svaki pojedini objekt. Predmetnom studijom će se također ispitati i konzervatorska prihvatljivost te će biti potrebno ishoditi sve potrebne suglasnosti nadležnih tijela zaštite kulturne baštine, prirode i okoliša. Sanacija i dogradnja postojećeg elektroenergetskog sustava Članstvo u elektroenergetskoj zadruzi

268

ENERGETSKA UČINKOVITOST


6.6.

ORGANIZACIJA PROMETA ELEKTRIČNIM VOZILIMA I PLOVILIMA �

KRATKI OPIS Prometni sustav NP Mljet predstavlja glavnog potrošača energije i najvećeg zagađivača okoliša. Prelaskom sa fosilnih goriva na električni transport, ostvariti će se najznačajnije smanjenje emisije stakleničkih plinova, a u kombinaciji sa vlastitom proizvodnjom energije, i značajna ekonomska ušteda. Projektom je obuhvaćena nabava vozila i plovila u više faza, i izgradnja punionica.

CILJEVI Unaprjeđenje prometne infrastrukture

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Sustav javnih punionica električnih vozila i plovila· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Nabava električnih vozila za JUNP Mljet - faza 1· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Nabava električnih vozila za JUNP Mljet - faza 2· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Nabava električnih vozila za JUNP Mljet - faza 3· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Nabava električnih plovila za JUNP Mljet· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Nabava električnih vozila za ostale članove elektroenergetske zadruge· · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

270

PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Smanjenje emisije stakleničkih plinova i ekonomska ušteda

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

Uvođenje sustava električnog transporta


6.6. ORGANIZACIJA PROMETA ELEKTRIČNIM VOZILIMA I PLOVILIMA

6.6. ORGANIZACIJA PROMETA ELEKTRIČNIM VOZILIMA I PLOVILIMA

SMJERNICE ZA ORGANIZACIJU PROMETA ELEKTRIČNIM VOZILIMA I PLOVILIMA Na prostoru NP Mljet se planira postupno napuštanje vozila i plovila na fosilna goriva i prelazak na električna. Time će se ostvariti najznačajnije smanjenje emisije stakleničkih plinova. Projektom je obuhvaćen JU NP Mljet i ostali članovi elektroenergetske zadruge. JU NP Mljet planira u više faza nabaviti električna vozila i plovila potrebna za transport posjetitelja, gospodarenje i kontrolu prostora parka. Sva vozila i plovila će biti odabrana tako da svojim karakteristikama zadovoljavaju uvjete konfiguracije terena parka, dnevne potrošnje baterije i transportnih kapaciteta. Ukupno se planira nabaviti: 2 turistička električna vlakića, 2 kombi transportera, 4 midibusa, 8 različitih radnih vozila, 6 osobnih automobila i 3 broda. Nabava predmetne opreme će se vršiti u fazama, paralelno sa izgradnjom potrebne prometne infrastrukture. Za potrebe električnog transporta će se izgraditi sustav javnih punionica, koji će se sastojati od 7 punionica za kopneni promet, ukupnog kapaciteta 14 vozila te 1 punionice za morski promet, kapaciteta 3 plovila. JUNP Mljet će promovirati i pomagati nabavu električnih vozila i ugradnju privatnih punjača za sve ostale članove elektroenergetske zadruge. S obzirom na zacrtani cilj smanjenja emisije ispušnih plinova od 40% do 2030. g., za lokalno stanovništvo se planira zamjena 40 % automobila na fosilna goriva električnim automobilima. Prema sadašnjem voznom parku, to bi značilo nabavu sveukupno 60 električnih automobila. Predmetna nabava bi se odvila u dvije faze: 30 automobila do 2020. g., i daljnjih 30 automobila do 2030. g.

EU-MO-13 I.

KRATKI OPIS Sustav punionica će se sastojati od ukupno 7 punionica za kopneni promet i 1 punionice za morski promet. Punionice će se instalirati u sklopu većih građevinskih zahvata na prometnoj infrastrukturi. Punionice će služiti primarno za napajanje vozila i plovila u vlasništvu JUNP Mljet. U vremenu kada će biti slobodne, njima će se moći koristiti i vozila ostalih članova elektroenergetske zadruge, a zatim i sva druga vozila. CILJEVI Unaprjeđenje prometne infrastrukture Uvođenje sustava električnog transporta PROJEKTNA AKTIVNOST

II.

III.

Projektne smjernice za realizaciju fotonaponskih sustava na privatnim zgradama:

Punionica električnih automobila -Obalna linija istok Polače-

Punionica električnih automobila -Centralno parkiranje Polače-

Punionica električnih automobila -Centralno parkiranje Pomena-

Punionica električnih automobila -Crna Klada-

Punionica električnih automobila -Sikjerica-

Punionica električnih automobila -Kulijer-

Punionica električnih brodova -Pristanište-

Plutajući ponton sa 3 priključna ormarića. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

P. SIKJERICA P. CENTRALNO PARKIRANJE POMENA

P. OBALNA LINIJA ISTOK POLAČE P. CENTRALNO PARKIRANJE POLAČE

V.

P. ULAZ VRBOVICA

VI.

P. PRISTANIŠTE MO-13

SUSTAV JAVNIH PUNIONICA ELEKTRIČNIH VOZILA I PLOVILA

Sve punionice električnih automobila zauzimaju po 3 parkirna mjesta, dimenzija 7,5x5 m, pri čemu punionica zauzima središnje parkirno mjesto. Punionica električnih automobila -Ulaz Vrbovica-

IV.

P. KULIJER

SUSTAV JAVNIH PUNIONICA ELEKTRIČNIH VOZILA I PLOVILA

P. CRNA KLADA �

380.000,00 kn

PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Elektroenergetska zadruga, DUNEA, HEP-Elektrojug PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Prethodno provedbi projektnih aktivnosti potrebno je izraditi Stručnu podlogu kojom će se analizirati mogući tipovi punionica s obzirom na vrstu odabranog transporta i intenzitet potrebe za punjenjem. Kroz stručnu podlogu će se definirati i točne mikrolokacije punionica, na što će biti potrebno ishoditi sve potrebne suglasnosti nadležnih tijela zaštite prirode i okoliša. Sanacija i dogradnja postojećeg elektroenergetskog sustava

PUNIONICA VOZILA PUNIONICA PLOVILA

KARTA - SUSTAV JAVNIH PUNIONICA

ENERGETSKA UČINKOVITOST

271

272

ENERGETSKA UČINKOVITOST


6.6. ORGANIZACIJA PROMETA ELEKTRIČNIM VOZILIMA I PLOVILIMA

NABAVA ELEKTRIČNIH VOZILA ZA JUNP MLJET - FAZA 1 I.

KRATKI OPIS Prva faza nabave električnih vozila za JUNP Mljet je već realizirana

II.

CILJEVI Unaprjeđenje prometne infrastrukture Uvođenje sustava električnog transporta Smanjenje emisije stakleničkih plinova i ekonomska ušteda PROJEKTNA AKTIVNOST

III.

6.6. ORGANIZACIJA PROMETA ELEKTRIČNIM VOZILIMA I PLOVILIMA

EU-MO-14

I.

III.

malo osobno vozilo

kom 1

veliko osobno vozilo - može se koristiti i kao nadzorno vozilo

kom 1

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Troškovi nabave vozila (bez PDV-a)

Projektne smjernice za realizaciju 2. faze nabave električnih vozila za JUNP Mljet:

510.000,00 kn IV.

ENERGETSKA UČINKOVITOST

273

NABAVA ELEKTRIČNIH VOZILA ZA JUNP MLJET - FAZA 2

KRATKI OPIS Drugoj fazi nabave električnih vozila za JUNP Mljet se može pristupiti odmah, i sa sadašnjim stanjem infrastrukture CILJEVI Unaprjeđenje prometne infrastrukture Uvođenje sustava električnog transporta Smanjenje emisije stakleničkih plinova i ekonomska ušteda PROJEKTNA AKTIVNOST

II.

Projektne smjernice za realizaciju 1. faze nabave električnih vozila za JUNP Mljet:

IV.

EU-MO-15

turistički vlakić sa prikolicom, kapaciteta 6 + 8 osoba

kom 2

kombi-vozilo, kapaciteta 8 + 1 osoba

kom 2

terensko nadzorno vozilo

kom 2

teretno vozilo, kapaciteta 6 osoba + 1 t tereta

kom 1

traktor

kom 1

osobno vozilo

kom 2

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Troškovi nabave vozila (bez PDV-a)

274

4.100.000,00 kn

ENERGETSKA UČINKOVITOST


6.6. ORGANIZACIJA PROMETA ELEKTRIČNIM VOZILIMA I PLOVILIMA

NABAVA ELEKTRIČNIH VOZILA ZA JUNP MLJET - FAZA 3 I.

6.6. ORGANIZACIJA PROMETA ELEKTRIČNIM VOZILIMA I PLOVILIMA

EU-MO-16

I.

KRATKI OPIS Trećoj fazi nabave električnih vozila za JUNP Mljet se može pristupiti po završetku novog ulaza Crna klada. CILJEVI Unaprjeđenje prometne infrastrukture Uvođenje sustava električnog transporta Smanjenje emisije stakleničkih plinova i ekonomska ušteda PROJEKTNA AKTIVNOST

II.

III.

II.

III.

Projektne smjernice za realizaciju 3. faze nabave električnih vozila za JUNP Mljet: �

midibus, kapaciteta 20 - 30 osoba

kom 4

kamion, nosivosti 2,2 t

kom 1

kamion, nosivosti 3,3 t

kom 1

teretno vozilo, kapaciteta 6 osoba + 1 t tereta

kom 1

traktor

kom 1

osobno vozilo

kom 2

IV.

VI. �

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Troškovi nabave vozila (bez PDV-a) PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Izgradnja novog ulaza Crna klada

ENERGETSKA UČINKOVITOST

275

EU-MO-17

IV.

NABAVA ELEKTRIČNIH PLOVILA ZA JUNP MLJET

KRATKI OPIS Nabava električnih brodova za prijevoz posjetitelja po Velikom jezeru. Za nabavu predmetnih brodova je izrađen projektni zadatak u kojem su definirane sve zahtjevane tehničke osobine. CILJEVI Unaprjeđenje prometne infrastrukture Uvođenje sustava električnog transporta Smanjenje emisije stakleničkih plinova i ekonomska ušteda PROJEKTNA AKTIVNOST Putnički brod klase D i područja plovidbe 8 za linijsku dnevnu plovidbu u vremenu od 1. travnja do 31. listopada za potrebe prijevoza posjetitelja NP Mljet. Kapacitet broda 54 putnika i 2 člana posade. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumenatcije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

kom 3

10.890.000,00 kn

7.350.000,00 kn

276

ENERGETSKA UČINKOVITOST


6.6. ORGANIZACIJA PROMETA ELEKTRIČNIM VOZILIMA I PLOVILIMA

NABAVA EL. VOZILA ZA OSTALE ČLANOVE EE. ZADRUGE I.

EU-MO-18

KRATKI OPIS Do 2030. g. se planira zamjena sveukupno 40% osobnih vozila na fosilna goriva registriranih na području Parka sa električnim vozilima. Programska kartica će se provoditi u dvije faze: 20% do 2020. g., i daljnjih 20% do 2030. g. CILJEVI Unaprjeđenje prometne infrastrukture Uvođenje sustava električnog transporta Smanjenje emisije stakleničkih plinova i ekonomska ušteda PROJEKTNA AKTIVNOST

II.

III.

IV.

V. VI. �

Projektne smjernice za realizaciju nabave električnih vozila za ostale članove elektroenergetske zadruge: Faza I (do 2020. g.) Nabava obuhvaća nabavu osobnog vozila, nabavu i ugradnju punjača za vozilo i dodatni zakup električne energije kod HEP-a. Punjač se ugrađuje u sklopu parkirališnog mjesta osobe koja nabavlja vozilo (npr. garaža, parkirališno mjesto na vlastitoj parceli i slično). Faza II (do 2030. g.)

30

Nabava obuhvaća nabavu osobnog vozila, nabavu i ugradnju punjača za vozilo i dodatni zakup električne energije kod HEP-a. Punjač se ugrađuje u sklopu parkirališnog mjesta osobe koja nabavlja vozilo (npr. garaža, parkirališno mjesto na vlastitoj parceli i slično). PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

30

11.000.000,00 kn

PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Elektroenergetska zadruga, DUNEA, HEP-Elektrojug PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Prethodno provedbi projektnih aktivnosti potrebno je izraditi Stručnu podlogu kojom će se ispitati prihvatljivost pojedinih modela automobila za nabavu. Na predmetnu studiju je potrebno ishoditi mišljenje stručne službe. Članstvo u elektroenergetskoj zadruzi

ENERGETSKA UČINKOVITOST

KOPNENA KORNJAČA / Testudo hermanni (Gmelin, 1789), DETALJ 277

278


6.7.

UNAPRJEĐENJE JAVNE RASVJETE

Na postojećem sustavu javne rasvjete u naseljima se planiraju uvesti štedna rasvjetna tijela. Također, planira se izgradnja javne rasvjete u naseljima gdje do sada nije postojala. CILJEVI PROSTORNI PLAN

Unaprjeđenje komunalne infrastrukture Smanjenje potrošnje električne energije �

PROGRAMSKE KARTICE Povećanje energetske efikasnosti postojeće javne rasvjete· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Izgradnja novih sustava javne rasvjete · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

280

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

KRATKI OPIS

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI


6.7. UNAPRJEĐENJE JAVNE RASVJETE

6.7. UNAPRJEĐENJE JAVNE RASVJETE

POVEĆANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI POSTOJEĆE JAVNE RASVJETE I.

KRATKI OPIS Planira se zamjena rasvjetnih tijela sustava postojeće javne rasvjete štednom LED rasvjetom. CILJEVI Unaprjeđenje komunalne infrastrukture Smanjenje potrošnje električne energije PROJEKTNA AKTIVNOST

II.

III.

IV.

V.

EU-JR-01

EU-JR-02 I.

II.

III.

Projektne smjernice za realizaciju povećanja energetske efikasnosti postojeće javne rasvjete: Javna rasvjeta naselja Polače

Javna rasvjeta naselja Goveđari

Javna rasvjeta naselja Babine kuće

Javna rasvjeta naselja Pomena

Javna rasvjeta naselja Soline

IV.

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS

ENERGETSKA UČINKOVITOST

281

V.

IZGRADNJA NOVIH SUSTAVA JAVNE RASVJETE

KRATKI OPIS Planira se izgradnja javne rasvjete u dijelovima naselja gdje trenutačno ne postoji, a gdje jza to postoji potreba. CILJEVI Unaprjeđenje komunalne infrastrukture Smanjenje potrošnje električne energije PROJEKTNA AKTIVNOST Izgradnja javne rasvjete se planira u onim naseljima i dijelovima naselja koji trenutačno nemaju izvedenu javnu rasvjetu, Prije izrade projektno-tehničke dokumentacije potrebno je ishoditi sva potrebna dopuštenja i suglasnosti nadležnih tijela za zaštitu prirode i okoliša. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS

550.000,00 kn

50.000,00 kn

282

ENERGETSKA UČINKOVITOST


7.1. DOVRŠETAK PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE NP MLJET VS Straža i spojni cjevovod do podmorske cijevi Vodoopskrbni cjevovod naselja Polače VS Polače Dovršetak vodoopskrbnog cjevovoda naselja Pomena Rekonstrukcija VS Pomena Vodoopskrba otočića Sv. Marija Vodoopskrbni cjevovod naselja Soline Rekonstrukcija VS Babine kuće Vodoopskrbni cjevovod lokaliteta Kulijer

7.4. IZGRADNJA SEKUNDARNE MREŽE VODOOPSKRBE I ODVODNJE NA PROSTORU NP MLJET Sekundarna vodoopskrbna mreža Sekundarna mreža odvodnje otpadnih voda

UNAPRJEĐENJA SUSTAVA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE ORGANIZACIJA I DEFINICIJA PROJEKATA

7.2. IZGRADNJA PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE PREMA CRNOJ KLADI I OSTATKU MLJETA Glavni vodoopskrbni cjevovod VS Smriječica Precrpna stanica Kneže polje VS Planjak VS Crna klada

7.5. PRIKUPLJANJE OTPADA NA PROSTORIMA POD INGERENCIJOM JUNP MLJET

7.3. DOVRŠETAK PRIMARNOG SUSTAVA ODVODNJE OTPADNIH VODA Sustav odvodnje naselja Polače Sustav odvodnje istočnog dijela naselja Pomena Sustav odvodnje otočića Sv. Marija Sustav odvodnje naselja Soline Sustav odvodnje lokaliteta Kulijer Sustav odvodnje ulaza Crna klada Nabava specijalnog vozila za pražnjenje septičkih jama

Organizacija sustava prikupljanja otpada na prostorima u nadležnosti JUNP Mljet Uređenje pretovarne stanice za prikupljanje otpada Opremanje poučnih staza i šetnica posudama za odvojeno prikupljanje otpada Organizacija sustava prikupljanja otpada od nautičkog turizma Program čišćenja obale i mora od nanesenog i havarijskog otpada


7.1

DOVRŠETAK PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE NP MLJET �

KRATKI OPIS Dio vodoopskrbne mreže na prostoru NP Mljet je izveden. Planira se gradnja preostalih hidrotehničkih građevina, kako bi vodoopskrba počela funkcionirati.

CILJEVI Spajanje NP Mljet na regionalni NPKLM vodoopskrbni sustav Dopremanje dovoljnih količina pitke vode svim objektima na prostoru NP Mljet Ostvarivanje preduvjeta za uklanjanje ekoloških ugroza od upotrebe septičkih jama

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE VS Straža i spojni cjevovod do podmorske cijevi · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Vodoopskrbni cjevovod naselja Polače· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · VS Polače· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Dovršetak vodoopskrbnog cjevovoda naselja Pomena· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Rekonstrukcija VS Pomena· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Vodoopskrba otočića Sv. Marija · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Vodoopskrbni cjevovod naselja Soline· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Rekonstrukcija VS Babine kuće· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Vodoopskrbni cjevovod lokaliteta Kulijer· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

286

PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

Osiguravanje vode za funkcioniranje hidrantske mreže


7.1. DOVRŠETAK PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE NP MLJET

7.1. DOVRŠETAK PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE NP MLJET

SMJERNICE ZA DOVRŠETAK PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE NP MLJET Primarna vodoopskrbna mreža na prostoru NP Mljet se prema prostornoplanskoj dokumentaciji sastoji od glavnog cjevovoda i ostalih cjevovoda, a trenutačno je u fazi izgradnje. Do sada je izveden cjevovod u trasi glavne otočke prometnice na dionicama od Polača do Pomene i kroz Goveđare preko Pristaništa do Babinih kuća. Ključni zahvat za puštanje vodoopskrbe u pogon je izgradnja dijela glavnog cjevovoda, odnosno VS Straža, i spojnog cjevovoda do podmorskog kabela. Za naselja Polače, Tatinicu, Soline i dio Pomene je potrebno izvesti cjevovod u trasi asfaltiranih prometnica, dok je za otočić Svetu Mariju potrebno izvesti podmorski cjevovod. Za potrebe naselja Polače se planira izgraditi VS Polače, kapaciteta 400 m3. VS Pomena i VS Babine kuće se planiraju rekonstruirati sukladno novim potrebama i uključiti iste u sustav vodoopskrbne mreže. Za lokalitet Kulijer se planira izvesti vodoopskrbni cjevovod u trasi makadamske ceste u sklopu radova rekonstrukcije predmetne prometnice. Na Kulijeru se nalaze dvije zgrade u vlasništvu JUNP Mljet, i vojni tuneli koji se planiraju urediti i uključiti u posjetiteljsku infrastrukturu. Na svim predmetnim cjevovodima će se izvesti hidrantska mreža, sukladno zahtjevima sustava zaštite od požara NP Mljet. Po završetku svih navedenih radova na primarnoj vodoopskrbnoj mreži na prostoru NP Mljet će se moći pristupiti priključivanju svih objekata na mrežu, nakon čega će se moći početi koristiti i sustav odvodnje.

VS STRAŽA I CJEVOVOD DO MORA CJEVOVOD POMENA

VS POMENA

KI-PL-21 I.

Dopremanje dovoljnih količina pitke vode svim objektima na prostoru NP Mljet Ostvarivanje preduvjeta za uklanjanje ekoloških ugroza od upotrebe septičkih jama Osiguravanje vode za funkcioniranje hidrantske mreže Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet III.

PM-08 PM-09

PL-23

VS POLAČE

PL-22

CJEVOVOD POLAČE

V. KU-08

CJEVOVOD KULIJER

CJEVOVOD SV MARIJA

VS BABINE KUĆE

VR-11

KRATKI OPIS VS Straža i spojni cjevovod do podmorske cijevi su ključni pojedinačni zahvat na vodoopskrbnoj mreži. Izgradnjom predmetnog cjevovoda i vodospreme te dovršetkom cjevovoda na dionici Janjina - Žuljana - Kupjenovo na poluotoku Pelješcu, će se otok Mljet napokon moći uključiti u opskrbu pitkom vodom putem regionalnog vodoopskrbnog sustava NPKLM. Za predmetni zahvat u prostoru je izrađena projektno-tehnička dokumentacija, te su ishođene sve potrebne dozvole. Projektant je poduzeće Hidroing d.o.o. sa sjedištem u Splitu. CILJEVI Spajanje NP Mljet na regionalni NPKLM vodoopskrbni sustav

II.

IV.

PL-21

VS STRAŽA I SPOJNI CJEVOVOD DO PODMORSKE CIJEVI

PROJEKTNA AKTIVNOST �

Projektne smjernice za realizaciju VS Straža i cjevovoda do podmorske cijevi: VS Straža Spojna točka otoka Mljeta na regionalni NPKLM vodoopskrbni sustav.

1.000 m3

Spojni cjevovod

4.250 m1

Cjevovod u makadamskoj cesti na dionici izlaz iz mora (uvala Zaklopita) - VS Straža i povratni vod, te spojni cjevovod od VS Straža do izvedene vodoopskrbne mreže. Promjer cijevi cjevovoda je Φ250, i Φ200. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Voda Mljet doo, NPKLM vodovod doo, Hrvatske vode

9.180.000,00 kn

SM-07 SO-02

CJEVOVOD SOLINE

POSTOJEĆI CJEVOVOD PLANIRANI CJEVOVOD NOVA VODOSPREMA REKONSTRUKCIJA POSTOJEĆE VODOSPREME

PREGLED PROJEKATA DOVRŠETKA PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

287

288

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA


7.1. DOVRŠETAK PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE NP MLJET

KI-PL-22

VODOOPSKRBNI CJEVOVOD POLAČE I.

7.1. DOVRŠETAK PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE NP MLJET

I.

KRATKI OPIS Vodoopskrbni cjevovod naselja Polače se trebao izgraditi u sklopu već izvedenih radova na vodoopskrbnoj mreži NP Mljet. Paralelno sa vodoopskrbnim cjevovodom je planirana i izvedba sustava odvodnje. Međutim, zbog potrebe rada u tijelu ceste, predmetni radovi su odgođeni do dovršetka izvedbe zaobilaznice naselja Polače. S obzirom da je cesta kroz Polače glavna prometnica otoka Mljeta, ujedno i jedina asfaltirana i uređena veza NP Mljet sa istočnim dijelom otoka, nije se mogao dopustiti početak radova koji bi paralizirali veći dio NP Mljet na neodređeno vrijeme. Radovi će se nastaviti kada se dovrši zaobilaznica Polače, kojom će se za vrijeme izvedbe vodoopskrbnog cjevovoda i sustava odvodnje, koristiti sva vozila. Za predmetni vodoopskrbni cjevovod je izrađena projektno tehnička dokumentacija, te su ishođene sve potrebne dozvole. Projektno-tehničku dokumentaciju je izradilo poduzeće IGH d.d., područni ured Split. CILJEVI Dopremanje dovoljnih količina pitke vode svim objektima na prostoru NP Mljet

II.

KI-PL-23

II.

Osiguravanje vode za funkcioniranje hidrantske mreže Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet III.

IV.

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST Vodoopskrbni cjevovod sa cijevima profila Φ250, Φ200, Φ150, Φ100, Φ80 IV.

V. VI. �

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Voda Mljet doo, NPKLM vodovod doo, Hrvatske vode PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Realizacija Južne obilaznice Polače (programska kartica I-KP-PL-03)

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

289

KRATKI OPIS Planira se izvedba VS Polače za potrebe opskrbe pitkom vodom naselja Polače. Za predmetnu vodospremu se trenutačno izrađuje projektno-tehnička dokumentacija, te se rješavaju imovinsko-pravni odnosi. Projektno-tehničku dokumentaciju izrađuje poduzeće Školjera d.o.o. sa sjedištem u Splitu. CILJEVI Dopremanje dovoljnih količina pitke vode svim objektima na prostoru NP Mljet Ostvarivanje preduvjeta za uklanjanje ekoloških ugroza od upotrebe septičkih jama

Ostvarivanje preduvjeta za uklanjanje ekoloških ugroza od upotrebe septičkih jama Osiguravanje vode za funkcioniranje hidrantske mreže III.

VS POLAČE

3.000 m1

V.

PROJEKTNA AKTIVNOST Izgradnja vodospreme na zapadnom ulazu u naselje Polače, i izvedba spojnog cjevovoda na izgrađenu vodoopskrbnu mrežu. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Voda Mljet doo, NPKLM vodovod doo, Hrvatske vode

250 m3

2.000.000,00 kn

900.000,00 kn

290

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA


7.1. DOVRŠETAK PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE NP MLJET

DOVRŠETAK VODOOPSKRBNOG CJEVOVODA NASELJA POMENA I.

II.

7.1. DOVRŠETAK PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE NP MLJET

KI-PM-08

KRATKI OPIS Programska kartica se odnosi na istočni dio obale naselja Pomena. Predmetni radovi su se trebali izvesti u sklopu već izvedenog vodoopskrbnog sustava, no zbog novih uvida u stanje na terenu se moralo izvršiti izmjenu trase cjevovoda pa se trenutačno rade izmjene i dopune projektno - tehničke dokumentacije. Projektno-tehničku dokumentaciju izrađuje poduzeće IGH d.d., područni ured Split. CILJEVI Dopremanje dovoljnih količina pitke vode svim objektima na prostoru NP Mljet

I.

Ostvarivanje preduvjeta za uklanjanje ekoloških ugroza od upotrebe septičkih jama Osiguravanje vode za funkcioniranje hidrantske mreže Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet III.

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

IV.

V.

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

291

PROJEKTNA AKTIVNOST �

PROJEKTNA AKTIVNOST Predmetnim vodoopskrbnim cjevovodom će se pokriti istočna obala naselja Polače, točnije od odvojka glavne ceste na rivi, pa sve do istočnog ruba naselja. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Voda Mljet doo, NPKLM vodovod doo, Hrvatske vode

REKONSTRUKCIJA VS POMENA

KRATKI OPIS Planira se izrada projektno-tehničke dokumentacije i rekonstrukcija postojeće vodospreme Pomena, na mikrolokalitetu Sikjerica. Predmetnom rekonstrukcijom će se VS Polače uključiti u vodoopskrbni sustav NP Mljet. CILJEVI Dopremanje dovoljnih količina pitke vode svim objektima na prostoru NP Mljet

II.

Ostvarivanje preduvjeta za uklanjanje ekoloških ugroza od upotrebe septičkih jama Osiguravanje vode za funkcioniranje hidrantske mreže III.

KI-PM-09

500 m1

IV. 325.000,00 kn V.

VS Pomena (4 manje vodospreme: 2 x 200m3 i 2 x 300m3)

1.000 m3

VS Pomena se sastoji od četiri manje međusobno povezane vodospreme. Trenutačno se koristi primarno za potrebe Hotela Odisej, i dijelom za potrebe naselja Polače. Punjenje vodospreme (do trenutka spoja na vodoopskrbni sustav) se vrši putem broda vodonosca preko tlačne cijevi. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Voda Mljet doo, NPKLM vodovod doo, Hrvatske vode

292

1.500.000,00 kn

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA


7.1. DOVRŠETAK PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE NP MLJET

KI-SM-07

VODOOPSKRBA OTOČIĆA SV. MARIJA I.

II.

III.

KRATKI OPIS Planira se spajanje otočića Sveta Marija na vodoopskrbni sustav NP Mljet. Za predmetne radove je izrađena projektno-tehnička dokumentacija, te su ishođene sve potrebne dozvole. Projektno-tehničku dokumentaciju je izradilo poduzeće IGH d.d., područni ured Split. CILJEVI Dopremanje dovoljnih količina pitke vode svim objektima na prostoru NP Mljet Ostvarivanje preduvjeta za uklanjanje ekoloških ugroza od upotrebe septičkih jama Osiguravanje vode za funkcioniranje hidrantske mreže Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST Podmorski vodoopskrbni cjevovod sa cijevima profila Φ100.

IV.

V.

7.1. DOVRŠETAK PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE NP MLJET

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Voda Mljet doo, NPKLM vodovod doo, Hrvatske vode, Dubrovačka biskupija

KI-SO-02 I.

KRATKI OPIS Planira se izrada projektno-tehničke dokumentacije i izgradnja cjevovoda kojim će se naselje Soline spojiti s vodoopskrbnom mrežom. Za predmetne radove nije izrađena projektno-tehnička dokumentacija. CILJEVI Dopremanje dovoljnih količina pitke vode svim objektima na prostoru NP Mljet

II.

Ostvarivanje preduvjeta za uklanjanje ekoloških ugroza od upotrebe septičkih jama Osiguravanje vode za funkcioniranje hidrantske mreže Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet III.

PROJEKTNA AKTIVNOST �

1.200 m1

IV. 1.500.000,00 kn

V. VI. �

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

293

VODOOPSKRBNI CJEVOVOD NASELJA SOLINE

Vodoopskrbni cjevovod sa cijevima profila kao i u ostatku vodoopskrbne mreže. Trasa cjevovoda od VS Babine kuće do naselja Soline. Cjevovod će se kraćim dijelom voditi po šumskom putu, a dužim dijelom u tijelu asfaltirane prometnice koja povezuje Pristanište i Soline. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Voda Mljet doo, NPKLM vodovod doo, Hrvatske vode PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Rekonstrukcija VS Babine kuće

294

2.500 m1

1.040.000,00 kn

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA


7.1. DOVRŠETAK PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE NP MLJET

KI-VR-11

REKONSTRUKCIJA VS BABINE KUĆE I.

II.

III.

IV.

V.

7.1. DOVRŠETAK PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE NP MLJET

KRATKI OPIS Planira se rekonstrukcija postojećih vodosprema Babine kuće (na lokalitetu Vrbovica). Prema prostorno-planskoj dokumentaciji VS Babine kuće se sastoji od 4 međusobno povezana spremnika, svaki kapaciteta 250 m3. Za predmetnu rekonstrukciju nije izrađena projektno-tehnička dokumentacija. Alternativno, predlaže se izgradnja nove vodospreme, u blizini sadašnje lokacije, na višoj nadmorskoj visini na mjestu gdje već postoji izgrađena retencija. CILJEVI Dopremanje dovoljnih količina pitke vode svim objektima na prostoru NP Mljet Ostvarivanje preduvjeta za uklanjanje ekoloških ugroza od upotrebe septičkih jama Osiguravanje vode za funkcioniranje hidrantske mreže Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST Prema važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji, VS Babine kuće se sastoji od 4 međusobno povezana spremnika, svaki kapaciteta 250 m3. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. U sklopu rekonstrukcije VS Babine kuće, se planira izgraditi i interpretacijski centar Vrbovica, koji je opisan u drugoj programskoj kartici. Procjene troškova su dane samo za rekonstrukciju vodospreme. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Voda Mljet doo, NPKLM vodovod doo, Hrvatske vode

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

295

KI-KU-08 I.

VODOOPSKRBNI CJEVOVOD LOKALITETA KULIJER

KRATKI OPIS Planira se spajanje lokaliteta Kulijer na vodoopskrbnu mrežu NP Mljet. Za predmetne radove nije izrađena projektno-tehnička dokumentacija. CILJEVI Dopremanje dovoljnih količina pitke vode svim objektima na prostoru NP Mljet

II.

Ostvarivanje preduvjeta za uklanjanje ekoloških ugroza od upotrebe septičkih jama Osiguravanje vode za funkcioniranje hidrantske mreže Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet III.

PROJEKTNA AKTIVNOST �

1.000 m3 IV.

V. 1.500.000,00 kn

Vodoopskrbni cjevovod sa cijevima profila kao i u ostatku vodoopskrbne mreže. Trasa cjevovoda od zapadnog ruba naselja Pomena, do vojnih tunela na Kulijeru, vodi se u tijelu makadamske ceste. Cjevovod će vodom opskrbljivati dvije zgrade u vlasništvu JUNP Mljet, i bivše vojne tunele koji se planiraju urediti i uključiti u posjetiteljsku infrastrukturu. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Voda Mljet doo, NPKLM vodovod doo, Hrvatske vode

296

2.800 m1

990.000,00 kn

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA


7.2.

IZGRADNJA PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE PREMA CRNOJ KLADI �

KRATKI OPIS Planira se izgradnja hidrotehničkih građevina glavnog cjevovoda vodovoda kojom će se povezati lokalitet Crna klada, a dalje i ostatak otoka Mljeta sa izvedenom vodoopskrbnom mrežom. Predmetne građevine su prema planu dio infrastrukture NPKLM vodovoda.

CILJEVI Spajanje NP Mljet na regionalni NPKLM vodoopskrbni sustav

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Glavni vodoopskrbni cjevovod · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · VS Smriječica· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Precrpna stanica Kneže polje· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · VS Planjak· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · VS Crna klada· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

298

PROSTORNI PLAN

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Osiguravanje vode za funkcioniranje hidrantske mreže


7.2. IZGRADNJA PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE PREMA CRNOJ KLADI

7.2. IZGRADNJA PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE PREMA CRNOJ KLADI

SMJERNICE ZA IZGRADNJU PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE PREMA CRNOJ KLADI Glavni cjevovod vodovoda (prema PPPPO NP Mljet) se izvodi u sklopu infrastrukture regionalnog NPKLM vodovoda. U tijeku je provedba velikog investicijskog ciklusa I. faze dogradnje NPKLM vodovoda. U toj fazi je od glavnog cjevovoda vodovoda na otoku Mljetu predviđena samo izgradnja VS Straža i spojnog cjevovoda do podmorskog kabela, te je već izveden dio cjevovoda prema Polačama, koji se vodi u trasi glavne otočke prometnice. Cjevovod prema lokalitetu Crna klada, naselju Babino polje i istočnom dijelu otoka Mljeta se planira izvesti u II. fazi dogradnje NPKLM vodovoda. S obzirom na operativne planove Hrvatskih voda datum početka II. faze nije poznat. Predmetni cjevovod je za NP Mljet od iznimne važnosti zbog dva razloga: opskrba vodom novog ulaza u Park - Crna klada te izgradnja hidrantske mreže - temeljne infrastrukture zaštite od požara. Trasa glavnog cjevovoda od VS Straža vodi dalje cestom do Polača, te trasom buduće obilaznice Polača, istočnim rubom Polačnog polja i trasom Švicarskog puta do distribucijske vodospreme istočnog dijela otoka - VS Smriječica. Voda iz distribucijske mreže će se preko precrpne stanice Kneže polje prebacivati u VS Planjak, glavnu vodospremu otoka, na koti +270 mnv. Odatle glavni cjevovod vodi dalje preko Crne klade prema Babinom polju. VS Crna klada će služiti za potrebe planiranog ulaza Crna klada i za potrebe JVP Mljet. Ova vodosprema je od iznimnog strateškog značaja za funkcioniranje NP Mljet te treba predvidjeti njezinu izvedbu i način punjenja neovisno o izgradnji ostatka glavnog cjevovoda vodovoda.

KI-CK-08 I.

GLAVNI VODOOPSKRBNI CJEVOVOD

KRATKI OPIS Planira se izvedba preostalog glavnog cjevovoda vodovoda profilima cijevi kao i u prethodnom dijelu cjevovoda. Predmetni cjevovod je dio regionalnog NPKLM vodoopskrbnog sustava. CILJEVI Spajanje NP Mljet na regionalni NPKLM vodoopskrbni sustav

II.

Osiguravanje vode za funkcioniranje hidrantske mreže Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet III.

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju glavnog vodoopskrbnog cjevovoda: �

Dionica Polače - VS Smriječica

2.250 m1

Izgradnja gravitacijskog cjevovoda od izvedene cijevi u glavnoj otočkoj prometnici, kroz obilaznicu Polača, istočnim rubom Polačnog polja i trasom Švicarskog puta (makadamski put za vozila) do VS Smriječica. Dionica VS Smriječica - CS Kneže polje

2.200 m1

Izgradnja gravitacijskog cjevovoda u makadamskom putu na zapadnom i istočnom rubu Kneže polja. Dionica CS Kneže polje - VS Planjak

1.550 m1

Izgradnja tlačnog cjevovoda u trasi glavne otočke prometnice.. �

Dionica VS Planjak - izlaz iz NP Mljet

2.650 m1

Izgradnja gravitacijskog cjevovoda u trasi glavne otočke prometnice.. IV.

CK-09

VS SMRIJEČICA

V. VODOOPSKRBNI CJEVOVOD

CK-08

CS KNEŽE POLJE

4.080.000,00 kn

CK-10 VS PLANJAK

CK-11

VODOOPSKRBNI CJEVOVOD I. FAZA DOGRADNJE / POSTOJEĆI CJEVOVOD PLANIRANI CJEVOVOD VS STRAŽA IZGRADNJA U SKLOPU I. FAZE DOGRADNJE NPKLM VODOVODA NOVA VODOSPREMA (DIO GLAVNOG CJEVOVODA) NOVA PRECRPNA STANICA (DIO GLAVNOG CJEVOVODA) VODOSPREMA CRNA KLADA

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Voda Mljet doo, NPKLM vodovod doo, Hrvatske vode

CK-08

VS CRNA KLADA

CK-12

PREGLED PROJEKATA IZGRADNJE PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE PREMA CRNOJ KLADI I OSTATKU OTOKA MLJETA

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

299

300

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA


7.2. IZGRADNJA PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE PREMA CRNOJ KLADI

7.2. IZGRADNJA PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE PREMA CRNOJ KLADI

KI-CK-09

VS SMRIJEČICA

KI-CK-10

PRECRPNA STANICA KNEŽE POLJE

I.

KRATKI OPIS Distributivna vodosprema za lokalitet Crnu kladu i istočni dio otoka Mljeta.

I.

KRATKI OPIS Precrpna stanica za punjenje glavne otočke vodospreme - VS Planjak.

II.

CILJEVI Spajanje NP Mljet na regionalni NPKLM vodoopskrbni sustav

II.

CILJEVI Spajanje NP Mljet na regionalni NPKLM vodoopskrbni sustav

III.

IV.

V.

Osiguravanje vode za funkcioniranje hidrantske mreže

Osiguravanje vode za funkcioniranje hidrantske mreže

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

PROJEKTNA AKTIVNOST

III.

Izgradnja distributivne vodospreme kapaciteta 1.000 m3 na južnoj padini brda Smriječica na koti +145 mnv. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Voda Mljet doo, NPKLM vodovod doo, Hrvatske vode

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

301

1.000 m3

Izgradnja precrpne stanice za punjenje VS Planjak, pozicija uz istočni rub Kneže polja. IV.

5.000.000,00 kn

PROJEKTNA AKTIVNOST

V.

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije zahvata u prostoru (s PDV-om) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Voda Mljet doo, NPKLM vodovod doo, Hrvatske vode

302

1.500.000,00 kn

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA


7.2. IZGRADNJA PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE PREMA CRNOJ KLADI

KI-CK-11

VS PLANJAK I.

KRATKI OPIS Prema prostorno-planskoj dokumentaciji glavna vodosprema otoka Mljeta.

II.

CILJEVI Spajanje NP Mljet na regionalni NPKLM vodoopskrbni sustav Osiguravanje vode za funkcioniranje hidrantske mreže Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST

III.

IV.

V.

7.2. IZGRADNJA PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE PREMA CRNOJ KLADI

Izgradnja glavne vodospreme otoka Mljeta, kapaciteta 400 m3 na istočnoj padini brda Planjak na koti +270 mnv. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Voda Mljet doo, NPKLM vodovod doo, Hrvatske vode

KI-CK-12 I.

KRATKI OPIS Vodosprema za potrebe ulaza Crna klada i za potrebe punjenja vozila JVP Mljet. VS Crna klada je od strateške važnosti za funkcioniranje NP Mljet, te se planira izgraditi paralelno sa izgradnjom ulaza u Park i vatrogasnog operativnog centra Crna klada. U slučaju da se izgradi prije ostatka glavnog vodoopskrbnog cjevovoda, potrebno je osmisliti organizaciju punjenja vodospreme - predlaže se da ju puni sama JVS Mljet, putem svojih autocisterni. CILJEVI Spajanje NP Mljet na regionalni NPKLM vodoopskrbni sustav

II. 400 m3

Osiguravanje vode za funkcioniranje hidrantske mreže Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet III.

PROJEKTNA AKTIVNOST

1.500.000,00 kn IV.

V. VI. �

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

303

VS CRNA KLADA

Izgradnja vodospreme za potrebe funkcioniranja ulaza Crna klada, i za potrebe punjenja vatrogasnih vozila. Dodatne tehničke karakteristike su u ovisnosti sa dinamikom izgradnje ostale infrastrukture glavnog vodoopskrbnog cjevovoda. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, JVP, Voda Mljet doo, NPKLM vodovod doo, Hrvatske vode PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Izmjena i dopuna PPPPO NP Mljet. Ulazni prostor ne postoji unutar prostorno-planske dokumentacije. Prethodno provedbi projektnih aktivnosti potrebno je izraditi Stručnu podlogu kojom će se odrediti točna mikropozicija novoplaniranog ulaza, a s obzirom na topografiju terena, kvalitetu tla, mogućnosti spajanja na javnu i komunalnu infrastrukturu, te provjerom imovinsko-pravnih odnosa. Na stručnu podlogu potrebno je ishoditi mišljenje stručne službe NP Mljet, i sve potrebne suglasnosti nadležnih tijela za zaštitu prirode i okoliša. Kroz stručnu podlogu je potrebno i odrediti kapacitet vodospreme, s obzirom na potrebe infrastrukture ulaza u Park i javne vatrogasne postrojbe.

304

2.000.000,00 kn

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA


7.3.

DOVRŠETAK PRIMARNOG SUSTAVA ODVODNJE OTPADNIH VODA �

KRATKI OPIS Primarni sustav odvodnje otpadnih voda NP Mljet je djelomično izgrađen. Planira se dovršetak predviđenih radova te proširenje kolektorske mreže na naselje Soline, lokalitet Kulijer i izgradnja zasebnog sustava odvodnje otpadnih voda za lokalitet Crna klada.

CILJEVI

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Sustav odvodnje naselja Polače · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Sustav odvodnje istočnog dijela naselja Pomena· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Sustav odvodnje otočića Sveta Marija· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Sustav odvodnje naselja Soline· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Sustav odvodnje lokaliteta Kulijer· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Sustav odvodnje ulaza Crna klada · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Nabava specijalnog vozila za pražnjenje septičkih jama · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

306

PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

Ostvarivanje preduvjeta za uklanjanje ekoloških ugroza od upotrebe septičkih jama


7.3. DOVRŠETAK PRIMARNOG SUSTAVA ODVODNJE OTPADNIH VODA

7.3. DOVRŠETAK PRIMARNOG SUSTAVA ODVODNJE OTPADNIH VODA

SMJERNICE ZA DOVRŠETAK PRIMARNOG SUSTAVA ODVODNJE OTPADNIH VODA Primarni sustav odvodnje otpadnih voda na prostoru NP Mljet je djelomično izgrađen. Izveden je pročistač otpadnih voda sa ispustom u more, kolektorski razvod u zapadnom dijelu Pomene, Goveđarima, Pristaništu, Babinim kućama i do zapadnog ulaza u naselje Polače. Prema prostorno-planskoj dokumentaciji je preostalo izgraditi gravitacijski i tlačni cjevovod u naselju Polače, gravitacijski cjevovod istočne obale naselja Pomena i odvodnju otpadnih voda otočića Sveta Marija. Ovom strategijom se predlaže spajanje naselja Soline i lokaliteta Kulijer na zajednički sustav odvodnje otpadnih voda. Predmetne dionice nisu predviđene važećim prostornim planovima, niti su dijelom Jadranskog projekta. Međutim, zbog izrazite važnosti za ekološku mrežu i očuvanje prirode i okoliša planira se izvedba i ovih dviju dionica. Pozicija planiranog ulaza Crna klada je takva da je buduće objekte nemoguće spojiti na zajednički sustav odvodnje otpadnih voda, niti je moguće izvesti autonomni sustav sa pročišćavanjem i ispustom u more. Zbog toga se planira izvedba nepropusne septičke jame ili bio-pročistača, sukladno uvjetima nadležnih tijela zaštite okoliša i prirode. U planu je i nabava specijalnog vozila za pražnjenje septičkih jama. Predmetno vozilo će se koristiti u periodu dok se ne dovrše sve dionice kolektorskog sustava, a nakon dovršetka svih planiranih radova, pomoću njega će se prazniti septičke jame objekata u naselju Tatinica, i objekata na Crnoj kladi.

KI-PL-24 I.

KRATKI OPIS Sustav odvodnje naselja Polače se trebao izgraditi u sklopu već izvedenih radova na kolektorskoj mreži NP Mljet. Paralelno sa sustavom odvodnje je planirana i izvedba vodoopskrbnog cjevovoda. Međutim, zbog potrebe rada u tijelu ceste, predmetni radovi su odgođeni do dovršetka izgradnje zaobilaznice naselja Polače. S obzirom da je cesta kroz Polače glavna prometnica otoka Mljeta ujedno i jedina asfaltirana i uređena veza NP Mljet sa istočnim dijelom otoka, nije se mogao dopustiti početak radova koji bi paralizirali veći dio NP Mljet na neodređeno vrijeme. Radovi će se nastaviti kada se dovrši zaobilaznica Polače, kojom će se za vrijeme izvedbe vodoopskrbnog cjevovoda i sustava odvodnje, koristiti sva vozila. Za predmetni sustav odvodnje je izrađena projektno tehnička dokumentacija te su ishođene sve potrebne dozvole. Projektno-tehničku dokumentaciju je izradilo poduzeće IGH d.d., područni ured Split. CILJEVI Ostvarivanje preduvjeta za uklanjanje ekoloških ugroza od upotrebe septičkih jama

II.

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST

III.

Projektne smjernice za realizaciju sustava odvodnje naselja Polače: �

Gravitacijski cjevovod sustava odvodnje

Tlačni cjevovod sustava odvodnje PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Voda Mljet doo, Hrvatske vode PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Realizacija Južne obilaznice Polače (programska kartica I-KP-PL-03)

IV.

ODVODNJA POMENA

V.

PM-10

PL-24

VI.

ODVODNJA POLAČE

SUSTAV ODVODNJE NASELJA POLAČE

550 m1 1.000 m1

900.000,00 kn

KU-09 ODVODNJA KULIJER ODVODNJA SV MARIJA

SM-08 SO-03

ODVODNJA SOLINE

ODVODNJA CRNA KLADA

CK-13

IZVEDENO PLANIRANO SUSTAV ODVODNJE ULAZA CRNA KLADA

PREGLED PROJEKATA DOVRŠETKA PRIMARNOG SUSTAVA ODVODNJE OTPADNIH VODA

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

307

308

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA


7.3. DOVRŠETAK PRIMARNOG SUSTAVA ODVODNJE OTPADNIH VODA

SUSTAV ODVODNJE ISTOČNOG DIJELA NASELJA POMENA I.

II.

III.

V.

KI-PM-10

KRATKI OPIS Programska kartica se odnosi na istočni dio obale naselja Pomena. Predmetni radovi su se trebali izvesti u sklopu već izvedenog kolektorskog sustava, no zbog novih uvida u stanje na terenu se moralo izvršiti izmjenu trase cjevovoda. Trenutačno se rade izmjene i dopune projektno - tehničke dokumentacije. Projektno-tehničku dokumentaciju izrađuje poduzeće IGH d.d., područni ured Split. CILJEVI Ostvarivanje preduvjeta za uklanjanje ekoloških ugroza od upotrebe septičkih jama

309

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST

III.

Projektne smjernice za realizaciju sustava odvodnje otočića Sveta Marija:

325.000,00 kn

IV.

V.

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

SUSTAV ODVODNJE OTOČIĆA SVETA MARIJA

KRATKI OPIS Planira se spajanje otočića Sveta Marija na kolektorski sustav NP Mljet. Za predmetne radove je izrađena projektno-tehnička dokumentacija, te su ishođene sve potrebne dozvole. Projektno-tehničku dokumentaciju je izradilo poduzeće IGH d.d., područni ured Split. Odvodnja otpadnih voda predmetnog otočića se do sada vršila direktnim ispustomu Veliko jezero, bez ikakvog prethodnog pročišćavanja. Zbog toga otočić Svete Marije predstavlja najveću pojedinačnu ugrozu ekosustava s obzirom na otpadne vode. CILJEVI Ostvarivanje preduvjeta za uklanjanje ekoloških ugroza od upotrebe septičkih jama

II. 500 m1

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Voda Mljet doo, Hrvatske vode

KI-SM-08 I.

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST Gravitacijski cjevovod sustava odvodnje

IV.

7.3. DOVRŠETAK PRIMARNOG SUSTAVA ODVODNJE OTPADNIH VODA

Podmorski tlačni cjevovod sustava odvodnje.

1.200 m1

Crpna pumpa PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Voda Mljet doo, Hrvatske vode, Dubrovačka biskupija

310

kom 1

1.500.000,00 kn

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA


7.3. DOVRŠETAK PRIMARNOG SUSTAVA ODVODNJE OTPADNIH VODA

KI-SO-03

SUSTAV ODVODNJE NASELJA SOLINE I.

7.3. DOVRŠETAK PRIMARNOG SUSTAVA ODVODNJE OTPADNIH VODA

I.

KRATKI OPIS Važećom prostorno-planskom dokumentacijom je predviđeno da naselje Soline rješava otpadne vode putem septičkih jama koje bi se praznile pomoću specijalnog vozila. Ovom Strategijom se predlaže da se, zbog iznimno osjetljive pozicije, naselje Soline ipak povežu na zajednički sustav odvodnje otpadnih voda. Sa aspekta očuvanja prirode i okoliša je takvo rješenje neusporedivo sigurnije i kvalitetnije. Do dovršetka izvedbe spoja na zajednički kolektorski sustav će se koristiti nepropusne septičke jame. CILJEVI Ostvarivanje preduvjeta za uklanjanje ekoloških ugroza od upotrebe septičkih jama

II.

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST

III.

Projektne smjernice za realizaciju sustava odvodnje lokaliteta Kulijer:

Projektne smjernice za realizaciju sustava odvodnje naselja Soline: �

IV.

V. VI. � �

Tlačni i gravitacijski cjevovod sustava odvodnje otpadnih voda sa pripadajućim crpnim pumpama. Cjevovod bi se vodio u postojećoj asfaltiranoj prometnici koja prati liniju obale. Zbog male nadmorske visine predmetne prometnice , pretpostavlja se da bi se razvod sastojao od kombinacije gravitacijskih i tlačnih cijevi sa pripadajućim brojem crpnih pumpi. Točan udio gravitacijskih, odnosno tlačnih cijevi se ne može dati bez izrade projektnotehničke dokumentacije i detaljnog snimka stanja na terenu. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Voda Mljet doo, Hrvatske vode PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Izmjena i dopuna PPPPO NP Mljet. Prethodno provedbi projektnih aktivnosti potrebno je izraditi Stručnu podlogu kojom će se ispitati isplativost i opravdanost predloženog tehničkog rješenja. Ukoliko se predloženo rješenje pokaže kao neopravdano, potrebno je predložiti drugi način odvodnje otpadnih voda za naselje Soline Na stručnu podlogu potrebno je ishoditi sve potrebne suglasnosti nadležnih tijela za zaštitu prirode i okoliša.

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

311

SUSTAV ODVODNJE LOKALITETA KULIJER

KRATKI OPIS Važećom prostorno-planskom dokumentacijom na lokalitetu Kulijer nije predviđeno nikakvo rješavanje otpadnih voda. Na Kulijeru se nalaze dvije zgrade u vlasništvu JUNP Mljet, i bivši vojni tuneli koji se planiraju urediti i uključiti u posjetiteljsku infrastrukturu S obzirom na predviđene značajne količine otpadnih voda navedenih objekata i na lokaciju Kulijera unutar granica temeljnog fenomena NP Mljet, planira se izvedba spoja na zajednički sustav odvodnje otpadnih voda. CILJEVI Ostvarivanje preduvjeta za uklanjanje ekoloških ugroza od upotrebe septičkih jama

II.

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST

III.

KI-KU-09

3.000 m1

IV.

1.350.000,00 kn V. VI. � �

Tlačni i gravitacijski cjevovod sustava odvodnje otpadnih voda sa pripadajućim crpnim pumpama. Cjevovod bi se vodio u postojećoj makadamskoj prometnici koja prati liniju obale. Zbog male nadmorske visine predmetne prometnice , pretpostavlja se da bi se razvod sastojao od kombinacije gravitacijskih i tlačnih cijevi sa pripadajućim brojem crpnih pumpi. Točan udio gravitacijskih, odnosno tlačnih cijevi se ne može dati bez izrade projektnotehničke dokumentacije i detaljnog snimka stanja na terenu. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Voda Mljet doo, Hrvatske vode PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Izmjena i dopuna PPPPO NP Mljet. Prethodno provedbi projektnih aktivnosti potrebno je izraditi Stručnu podlogu kojom će se ispitati isplativost i opravdanost predloženog tehničkog rješenja. Ukoliko se predloženo rješenje pokaže kao neopravdano, potrebno je predložiti drugi način odvodnje otpadnih voda za lokalitet Kulijer Na stručnu podlogu potrebno je ishoditi sve potrebne suglasnosti nadležnih tijela za zaštitu prirode i okoliša.

312

2.800 m1

990.000,00 kn

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA


7.3. DOVRŠETAK PRIMARNOG SUSTAVA ODVODNJE OTPADNIH VODA

KI-CK-13

SUSTAV ODVODNJE ULAZA CRNA KLADA I.

7.3. DOVRŠETAK PRIMARNOG SUSTAVA ODVODNJE OTPADNIH VODA

I.

KRATKI OPIS Na lokalitetu Crna klada će se organizirati novi kopneni ulaz u NP Mljet. U sklopu ulaza će se izgraditi ulazni info punkt, parkiralište sa 190 PM i vatrogasni operativni centar. Zbog udaljenosti od zajedničkog sustava odvodnje, karakteristika reljefa terena i malog opterećenja otpadnim vodama predviđa se izgradnja autonomnog sustava odvodnje otpadnih voda putem septičke jame ili biopročistača, sukladno uvjetima nadležnih tijela za zaštitu okoliša i prirode. CILJEVI Ostvarivanje preduvjeta za uklanjanje ekoloških ugroza od upotrebe septičkih jama

II.

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST

III.

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju sustava odvodnje ulaza Crna klada: �

IV.

V. VI. �

Izgradnja septičke jame ili biojame, kapacitirane na potrebe infrastrukture ulaza u Park, i nove zgrade javne vatrogasne postrojbe. Izgradnja separatora ulja lakih tekućina mineralnog (anorganskog) porijekla za oborinske vode parkirališta kapaciteta 190 PM. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, JVP, Voda Mljet doo, NPKLM vodovod doo, Hrvatske vode PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Izmjena i dopuna PPPPO NP Mljet. Ulazni prostor ne postoji unutar prostorno-planske dokumentacije. Prethodno provedbi projektnih aktivnosti potrebno je izraditi Stručnu podlogu kojom će se odrediti točna mikropozicija novoplaniranog ulaza, a s obzirom na topografiju terena, kvalitetu tla, mogućnosti spajanja na javnu i komunalnu infrastrukturu, te provjerom imovinsko-pravnih odnosa. Na stručnu podlogu potrebno je ishoditi mišljenje stručne službe NP Mljet, i sve potrebne suglasnosti nadležnih tijela za zaštitu prirode i okoliša. Kroz stručnu podlogu je potrebno i odrediti kapacitet septičke jame ili biojame i način tehnološke obrade otpadnih voda, a s obzirom na potrebe infrastrukture ulaza u Park i javne vatrogasne postrojbe.

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

313

IV.

250.000,00 kn

V.

ZA PRAŽNJENJE SEPTIČKIH JAMA

KRATKI OPIS Sukladno provedbenim mjerama važećeg PPPPO NP Mljet i operativnom planu ‘Jadranskog projekta’ planira se nabava specijalnog vozila za pražnjenje septičkih jama. Vozilo bi praznilo septičke jame objekata koji nisu spojeni na zajednički sustav odvodnje otpadnih voda, te bi sadržaj jame prevozilo do pročistača otpadnih voda. CILJEVI Ostvarivanje preduvjeta za uklanjanje ekoloških ugroza od upotrebe septičkih jama

II.

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet III.

KI-MO-19

Projektne smjernice za realizaciju nabave specijalnog vozila za pražnjenje septičkih jama: Specijalno vozilo za pražnjenje septičkih jama Višenamjensko vozilo sa cisternom s visokotlačnom vakuum pumpom. Zapremina cisterne je 7300 litara. Vozilo je opremljeno teleskopskom usisnom rukom s hidrauličnim kranom radnog kuta zaokretanja 360°, i ima visokotlačno crijevo dužine 400 m. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumenatcije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Voda Mljet doo, Hrvatske vode

314

kom 1

1.750.000,00 kn

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA


7.4.

IZGRADNJA SEKUNDARNE MREŽE VODOOPSKRBE I ODVODNJE NA PROSTORU NP MLJET �

KRATKI OPIS

Dopremanje dovoljnih količina pitke vode svim objektima na prostoru NP Mljet Ostvarivanje preduvjeta za uklanjanje ekoloških ugroza od upotrebe septičkih jama Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet �

PROGRAMSKE KARTICE Sekundarna vodoopskrbna mreža · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Sekundarna mreža odvodnje otpadnih voda · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

316

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

CILJEVI

PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Sekundarna mreža vodopskrbe i odvodnje podrazumjeva izvedbu razvodnog cjevovoda na mjestima gdje je to potrebno i izvedbu priključaka na objekte. Spajanjem svih objekata na vodoopskrbnu mrežu će se moći početi koristiti sustav odvodnje, zbog čega će se prestati koristiti septičke jame koje predstavljaju iznimnu ugrozu na ekosustav NP Mljet. Radovi na oba sustava će se izvoditi paralelno.


7.4. IZGRADNJA SEKUNDARNE MREŽE VODOOPSKRBE I ODVODNJE NA PROSTORU NP MLJET

KI-MO-20

SEKUNDARNA VODOOPSKRBNA MREŽA I.

7.4. IZGRADNJA SEKUNDARNE MREŽE VODOOPSKRBE I ODVODNJE NA PROSTORU NP MLJET

I.

KRATKI OPIS Planira se izvedba sekundarne vodoopskrbne mreže kojom će se svi objekti na području NP Mljet spojiti na sustav vodoopskrbe CILJEVI Dopremanje dovoljnih količina pitke vode svim objektima na prostoru NP Mljet

II.

KI-MO-21

KRATKI OPIS Planira se izvedba sekundarne mreže odvodnje kojom će se objekti na području NP Mljet spojiti na sustav zajedničke odvodnje otpadnih voda. CILJEVI Ostvarivanje preduvjeta za uklanjanje ekoloških ugroza od upotrebe septičkih jama

II.

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

Ostvarivanje preduvjeta za uklanjanje ekoloških ugroza od upotrebe septičkih jama Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet III.

III.

PROJEKTNA DOKUMENTACIJA Projektne smjernice za realizaciju izgradnje sekundarne vodoopskrbne mreže:

PROJEKTNA AKTIVNOST � � � � � � � � �

IV.

V.

VI. �

SEKUNDARNA MREŽA ODVODNJE OTPADNIH VODA

Projektne smjernice za realizaciju izgradnje sekundarne vodoopskrbne mreže:

Sekundarna mreža odvodnje otpadnih voda Polače

Sekundarna vodoopskrbna mreža Polače Sekundarna vodoopskrbna mreža Goveđari Sekundarna vodoopskrbna mreža Pristanište Sekundarna vodoopskrbna mreža Soline Sekundarna vodoopskrbna mreža Babine kuće Sekundarna vodoopskrbna mreža Sveta Marija Sekundarna vodoopskrbna mreža Pomena Sekundarna vodoopskrbna mreža Kulijer Sekundarna vodoopskrbna mreža Crna klada PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumenatcije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Voda Mljet doo, NPKLM vodovod doo, Hrvatske vode, lokalno stanovništvo PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Dovršetak primarne vodoopskrbne mreže.

Sekundarna mreža odvodnje otpadnih voda Goveđari Sekundarna mreža odvodnje otpadnih voda Pristanište Sekundarna mreža odvodnje otpadnih voda Soline Sekundarna mreža odvodnje otpadnih voda Babine kuće Sekundarna mreža odvodnje otpadnih voda Sveta Marija Sekundarna mreža odvodnje otpadnih voda Pomena Sekundarna mreža odvodnje otpadnih voda Kulijer Sekundarna mreža odvodnje otpadnih voda Crna klada PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumenatcije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije zahvata u prostoru (s PDV-om) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Voda Mljet doo, NPKLM vodovod doo, Hrvatske vode, lokalno stanovništvo PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Dovršetak primarne mreže vodoopskrbe i odvodnje.

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

317

� � � � � � �

IV.

7.000.000,00 kn

V.

VI. �

318

3.500.000,00 kn

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA


7.5.

PRIKUPLJANJE OTPADA NA PROSTORIMA POD INGERENCIJOM JUNP MLJET �

KRATKI OPIS Skupljanje dijela otpada koji nastaje na prostoru NP Mljet nije u nadležnosti komunalnog poduzeća. JU NP Mljet će organizirati nabavu i ugradnju opreme za prikupljanje tih vrsta otpada, te će organizirati sustav prikupljanja predmetnog otpada.

CILJEVI Ekološki održivo upravljanje posjetiteljskom infrastrukturom

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Organizacija sustava prikupljanja otpada na prostorima u nadležnosti JUNP Mljet · · Uređenje pretovarne stanice za prikupljanje otpada· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Opremanje poučnih staza i šetnica posudama za odvojeno prikupljanje otpada· · · · · Organizacija sustava prikupljanja otpada od nautičkog turizma· · · · · · · · · · · · · · · · · · · Program čišćenja obale i mora od nanesenog i havarijskog otpada· · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

320

PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

Očuvanje prirodnih i okolišnih vrijednosti NP Mljet od izvanjskih onečišćenja


7.5. PRIKUPLJANJE OTPADA NA PROSTORIMA POD INGERENCIJOM JUNP MLJET

SMJERNICE ZA PLANIRANJE PRIKUPLJANJA OTPADA NA PROSTORIMA POD INGERENCIJOM JUNP MLJET Nadležno komunalno poduzeće ne prikuplja vrste otpada koje se po načinu svojeg nastanka ne mogu okvalificirati kao komunalni otpad, a nastaju uslijed aktivnosti koje se provode na prostoru Parka. Radi se o otpadu koje stvaraju posjetitelji za vrijeme obilaska Parka, otpadu koji nautičari predaju za vrijeme boravka na vezu u Polačama i Pomeni i o specijalnim vrstama otpada kao što su otpad nastao izvan granica Parka kojeg more izbaci na obalu te situacija u kojima dolazi do zagađenja mora uslijed potencijalne havarije nastale u blizini otoka Mljeta. JU NP Mljet planira za ove vrste otpada organizirati sustavne metode gospodarenja otpadom, koje uključuju donošenje Plana gospodarenja otpadom, osposobljavanje dijela službi za provođenje aktivnosti vezano za upravljanje otpadom te nabavu i ugradnju potrebne opreme. Prikupljanje svih navedenih vrsta otpada i njihovo dopremanje do pretovarne stanice će JUNP Mljet provoditi ili samostalno ili kroz davanje koncesije drugoj osobi. Otpad sa pretovarne stanice - Sikjerice će preuzimati nadležno komunalno poduzeće, te će s njim dalje gospodariti sukladno važećem Pravilniku o skupljanju, odvozu i deponiranju otpada. Navedene aktivnosti će se provoditi u svrhu ostvarivanja ravnoteže između turističkih potreba posjetitelja Parka i očuvanja vrijednosti prirode i okoliša Parka.

7.5. PRIKUPLJANJE OTPADA NA PROSTORIMA POD INGERENCIJOM JUNP MLJET

I-KI-OT-01 I.

II.

III.

PROGRAMSKA AKTIVNOST

III.a

Izrada Plana gospodarenja otpadom na području NP Mljet

III.b

Planom će se definirati uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom i definiranje jedinstvenog centra za prikupljanje otpada prije njegovog predavanja nadležnom komunalnom poduzeću. Predmetni plan se treba donijeti u skladu sa ‘Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2015.-2021.’ , ‘Planom gospodarenja otpadom općine Mljet za razdoblje 2015.-2021.g’, i ostalim krovnim sektorskim dokumentima. Za predmetni plan je potrebno ishoditi mišljenja nadležnih tijela za zaštitu prirode i okoliša. Provedba Plana

PRIKUPLJANJE OTPADA OD NAUTIČKOG TURIZMA PRIKUPLJANJE OTPADA OD NAUTIČKOG TURIZMA OT-04

OT-02

TEHNIČKO LOGISTIČKA ZONA SIKJERICA PRETOVARNA STANICA

OT-03

OT-05

KRATKI OPIS JU NP Mljet planira donijeti ‘Plan gospodarenja otpadom na području NP Mljet’, i organizirati službe koje će provoditi odredbe donešenog plana. Alternativno, gospodarenje otpadom na području NP Mljet se putem koncesije može prepustiti i trećoj osobi. CILJEVI Ekološki održivo upravljanje posjetiteljskom infrastrukturom Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

IV. OT-04

ORGANIZACIJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA OTPADA NA PROSTORIMA U NADLEŽNOSTI JUNP MLJET

V.

JUNP Mljet planira organizirati svoju vlastitu službu za prikupljanje otpada i provođenje mjera propisanih Planom gospodarenja otpadom. Alternativno, dužnosti vezane za prikupljanje otpada se putem koncesije mogu prenijeti na drugu osobu. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Godišnji troškovi provedbe programa (bez PDV-a) PROGRAMSKI PARTNERI JUNP, JLS, Komunalno Mljet doo

40.000,00 kn

OPREMANJE POUČNIH STAZA I ŠETNICA POSUDAMA ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA

ČIŠĆENJE OBALE I MORA OD NANESENOG OTPADA

CESTE / MAKADAM / PJEŠAČKE STAZE ČIŠĆENJE OBALE I MORA PRETOVARNA STANICA PRIKUPLJANJE OTPADA OD NAUTIČKOG TURIZMA

PREGLED PROJEKATA DOVRŠETKA PRIMARNE VODOOPSKRBNE MREŽE

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

321

322

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA


7.5. PRIKUPLJANJE OTPADA NA PROSTORIMA POD INGERENCIJOM JUNP MLJET

UREĐENJE PRETOVARNE STANICE ZA PRIKUPLJANJE OTPADA I.

II.

III.

IV.

V.

7.5. PRIKUPLJANJE OTPADA NA PROSTORIMA POD INGERENCIJOM JUNP MLJET

I-KI-OT-02

KRATKI OPIS Na lokalitetu Sikjerica, u sklopu tehničko logističke zone, se planira organizirati pretovarna stanica za prikupljanje otpada nastalog na području pod direktnom ingerencijom JUNP Mljet. Predmetni otpad će sa ove lokacije preuzimati nadležno komunalno poduzeće te će s njim dalje postupati sukladno važećem Pravilniku o gospodarenju otpadom. CILJEVI Ekološki održivo upravljanje posjetiteljskom infrastrukturom Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST Programskom karticom obuhvaćena je rezervacija dijela zemljišta za predmetnu namjenu, i nabava potrebne opreme za odvojeno prikupljanje otpada. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumenatcije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Komunalno Mljet doo

I-KI-OT-03 I.

II.

III.

40.000,00 kn

IV.

V.

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

323

OPREMANJE POUČNIH STAZA I ŠETNICA SPREMNICIMA ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA

KRATKI OPIS Poučne staze i šetnice koje se planiraju urediti za posjetitelje opremiti će se posudama za odvojeno skupljanje otpada. CILJEVI Ekološki održivo upravljanje posjetiteljskom infrastrukturom Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju opremanja poučnih staza i šetnica spremnicima za odvojeno prikupljanje otpada: Na prostoru NP Mljet ukupno ima 90 km pješačkih staza, 33 km asfaltiranih prometnica i 23 km makadamskih prometnica. Dio od navedenih staza i prometnica će se urediti i opremiti kao poučne staze i šetnice za posjetitelje. U sklopu uređenja predmetnih staza, planira se njihovo opremanje posudama za odvojeno prikupljanje otpada. Broj i kapacitet posuda za prikupljanje otpada će se definirati u sklopu izrade projekta uređenja staza PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumenatcije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Komunalno Mljet doo

324

350.000,00 kn

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA


7.5. PRIKUPLJANJE OTPADA NA PROSTORIMA POD INGERENCIJOM JUNP MLJET

ORGANIZACIJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA OTPADA OD NAUTIČKOG TURIZMA I.

7.5. PRIKUPLJANJE OTPADA NA PROSTORIMA POD INGERENCIJOM JUNP MLJET

I-KI-OT-04

I.

KRATKI OPIS U Polačama i Pomeni se planira u sklopu izgradnje obalnog zida ugraditi oprema za odvojeno prikupljanje otpada sa jahti koje će tu dolaziti na vez. CILJEVI Ekološki održivo upravljanje posjetiteljskom infrastrukturomt

II.

I-KI-OT-05

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet III. �

IV.

V. VI. �

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju sustava prikupljanja otpada od nautičkog turizma: Prikupljanje otpada - obalni zid Polače U Polačama je predviđeno u sklopu obalnog zida ukupno 47 vezova za nautičare, po 4 veza za posjetitelje, izletnike i javne korisnike i 70 vezova za stanovništvo. Uz to je predviđeno još ukupno 41 vez u sklopu sidrišta u uvalama ispred Polača. Prikupljanje otpada - obalni zid Pomena U Pomeni je predviđeno u sklopu obalnog zida ukupno 33 veza za nautičare, po 10 vezova za posjetitelje i izletnike, 3 veza za javne korisnike i 70 vezova za stanovništvo. Uz to je predviđeno još ukupno 40 vezova u sklopu sidrišta u uvalama ispred Pomene i Kulijera. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumenatcije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Komunalno Mljet doo PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Za realizaciju organizacije sustava prikupljanja otpada od nautičkog turizma, i upravljanje vezovima na obalnim zidovima i sidrištima u zoni pomorskog dobra kojim upravalja JU prethodi usvajanje projedloga novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama od 02.07.2015. godine. Prethodno provedbi projektnih aktivnosti potrebno je izraditi Stručnu podlogu kojom je potrebno definirati kapacitet posuda za odvojeno prikupljanje otpada, organizaciju prikupljanja otpada i način naplate. Predlaže se naplata putem žetona koji bi se kupovali prilikom privezivanja broda. Vrijednost žetona bi bila ekvivalent ili duljini boravka na vezu ili volumenu otpada koji se predaje

II.

325

KRATKI OPIS More svake godine tokom zimske sezone izbaci znatne količine raznog otpada na obale Parka i otoka. Radi se o otpadu koji je nastao u drugim mjestima, često i u drugim državama, a kojeg more s vremenom izbaci na obalu. JU NP Mljet planira organizirati sustav godišnjeg čišćenja obale od takvog otpada. Programskom karticom je obuhvaćeno i ronilačko čišćenje podmorja. U ovu programsku karticu spada i djelovanje u kriznim situacijama, kada, primjerice, dođe do izlijevanja onečišćujućih tekućina u more prilikom havarije broda. Za takve situacije JU NP Mljet već posjeduje opremu za obuzdavanje havarije do dolaska državnih službi. CILJEVI Ekološki održivo upravljanje posjetiteljskom infrastrukturom Očuvanje prirodnih i okolišnih vrijednosti NP Mljet od izvanjskih onečišćenja Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

III.

PROGRAMSKA AKTIVNOST

III.a

Izrada Programa

III.b

Programom će se definirati raspored i logistička podrška čišćenja obale i podmorja od nanesenog otpada. Provedba Programa

500.000,00 kn

IV.

V.

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

PROGRAM ČIŠĆENJA OBALE I MORA OD NANESENOG I HAVARIJSKOG OTPADA

JUNP Mljet planira organizirati sustav godišnjeg čišćenja obale i podmorja od nanesenog otpada tako što će obučiti vlastite službe za predmetni posao, ili će ga dati u koncesiju trećim osobama. Alternativno se čišćenje može organizirati i kroz volonterske radove. Prikupljeni otpad će se odvoziti na Sikjericu, odakle će ga preuzimati nadležno komunalno poduzeće. Ovaj sustav čišćenja obuhvaća svu obalu i podmorje na prostoru NP Mljet, osim obale na Velikom i Malom jezeru, gdje se predviđa da će ekološka brana na ulazu u Veliko jezero zaustaviti otpad. Programom je obuhvaćeno i djelovanje službi JUNP Mljet u slučaju izlijevanja onečišćujućih tekućina u blizini otoka Mljeta, kako bi se brzom reakcijom minimizirala štetna djelovanja usljed nastanka havarije, do dolaska državnih službi koje bi dalje preuzele upravljanje nad situacijom. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Godišnji troškovi provedbe programa (bez PDV-a) PROGRAMSKI PARTNERI JUNP, JLS, Komunalno Mljet doo

326

75.000,00 kn

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA


RAZVOJ I UNAPRJEĐENJE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE ORGANIZACIJA I DEFINICIJA PROJEKATA

8.1. ZGRADE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE Interpretacijski centar tuneli Kulijer 8.1. ZGRADE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE Interpretacijski centar etnografije Mlinica Goveđari

8.3. OPREMANJE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE Sustav signalizacije Eko blok

8.3. OPREMANJE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE Uređenje pristaništa

8.1. ZGRADE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE Zdravstveno uslužni centar Vrbovica Interpretacijski centar Vrbovica 8.3. OPREMANJE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE Uređenje zone Mali most

8.3. OPREMANJE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE Opremanje šetnice oko Velikog jezera

8.3. OPREMANJE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE Uređenje zone Veliki most 8.1. ZGRADE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE Interpretacijski centar kulturne baštine otočića Sv. Marije 8.1. ZGRADE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE Interpretacijsko izložbeni centar Gustijerna

8.2. SUSTAV POUČNIH STAZA Cikloturistička staza Meteopoučna staza Povijesna poučna staza Jednodnevna poučna staza Morska poučna linija


8.1

ZGRADE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE �

KRATKI OPIS Projekti koji uključuju rekonstrukciju ili uređenje postojećih zgrada dio su posjetiteljske infrastrukture koji tvore interesne točke disperzno raspoređene po području Nacionalnog parka. Ulaganje u projekte dio je prezentacije i interpretacije prirodnih vrijednosti, kulturne baštine te djelatnosti JUNP.

CILJEVI

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Zdravstveno uslužni centar Vrbovica · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Interpretacijski centar Vrbovica · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Interpretacijsko izložbeni centar Gustjerna · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Interpretacijski centar tuneli Kulijer· · · · · ·· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Interpretacijski centar etnografije Mlinica Goveđari · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Interpretacijski centar kulturne baštine otočića Sv. Marije· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

330

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

PROSTORNI PLAN

Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje sustava interpretacije prirodnih vrijednosti i kulturne baštine


8.1 ZGRADE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE

8.1 ZGRADE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE

SMJERNICE ZA PLANIRANJE ZGRADA POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE

KU-10

INTERPRETACIJSKI CENTAR TUNELI KULIJER

GO-03 ZDRAVSTVENO USLUŽNI CENTAR VRBOVICA

VR-12

INTERPRETACIJSKI CENTAR ETNOGRAFIJE MLINICE GOVEĐARI

VR-13

PR-03 SM-09

INTERPRETACIJSKI CENTAR VRBOVICA

INTERPRETACIJSKO IZLOŽBENI CENTAR GUSTJERNA INTERPRETACIJSKI CENTAR KULTURNE BAŠTINE U SAMOSTANU SV. MARIJE

INTERPRETACIJSKI CENTRI ZDRAVSTVENO USLUŽNI CENTAR

LOKACIJA ZGRADA POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE

Zgrade posjetiteljske infrastrukture čine zgrade interpretacijskih centara te Zdravstveno uslužnog centra Vrbovica. Aktivacijom zgrada u službu posjetiteljske infrastrukture stvara se dodatna vrijednost na prostoru Nacionalnog parka. Zgrade interpretacijskih centara nastaju aktiviranjem i rekonstrukcijom postojeće infrastrukture te ne predstavljaju novo zadiranje u prirodne vrijednosti zaštićenog područja. Zgrada zdravstveno uslužnog centar planira se na lokaciji prethodno izgrađene neadekvatne građevine. Temeljem prostornih mogućnosti pojedinih lokacija, konteksta njihovog nastajanja i upotrebe tokom povijesti postojeće građevine komunalne, vojne i druge infrastrukture postaju interesne točke posjetiteljske infrastrukture koje svojom kulturnom i obrazovnom namjenom ispunjavaju jednu od temeljnih zadaća JUNP. Zgrade posjetiteljske infrastrukture raspoređene su na različitim lokacijama te su povezane sustavima tematskih poučnih staza ili javnim prijevozom unutar Nacionalnog parka. Nadalje, zgrade za posjetitelje nude interpretaciju pojedinih tema uz pomoć artefakata, izložbenih elemenata, interaktivnih materijala i ostalih prezentacijskih medija koji nisu dostupni ni u jednom drugom segmentu posjetiteljske infrastrukture. JUNP aktivnostima i projektima obuhvaćenim kroz zgrade posjetiteljske infrastrukture povećava razinu ukupne posjetiteljske infrastrukture.

ELEMENTI POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE NA VRBOVICI Centralnu ulogu u planiranju posjetiteljske infrastrukture ima zona Vrbovica koja predstavlja ulaz u zonu fenomena Velikog i Malog jezera s najvećim brojem i intenzitetom posjetitelja unutar zaštićenog područja Nacionalnog parka Mljet. Na Vrbovici se predlaže prihvat i organizacija kretanja većeg broja posjetitelja i izletnika, te se provodi njihovo detaljno upoznavanje s vrijednostima temeljnog fenomena Jezera. Zona Vrbovica ujedno predstavlja funkcionalni temelj za organizaciju kolnog prometa u zoni temeljnog fenomena, te je prvi korak u regulaciji cjelokupnog sustava kolnog prometa u zaštićenom području. Ulaz Vrbovica osigurava prihvat posjetitelja i njihovih vozila, te putem elemenata posjetiteljske infrastruktura osigurava elemente informiranja i ostalih nužnih usluga posjetiteljima. U zoni višenamjenskog platoa osigurava se prihvat vozila posjetitelja, organizira okretište i stanica javnog prijevoza NP, osiguravaju zone za odmor i druženje, te se postavljaju višenamjenski tipski objekti putem kojih se pružaju usluge kontrole i naplate parkinga, pružanje informacija i najma opreme za potrebe posjetitelja. U zoni višenamjenskog platoa osigurat će se i punionica za električna vozila u Parku. Rekonstrukcijom i izgradnjom novog Zdravstveno uslužnog centra osigurat će se adekvatni uvjeti za pružanje zdravstvenih usluga u sezonskom vršnom opterećenju, te omogućiti realizacija nužno potrebnih sadržaja poput ljekarne, usluge dentalne medicine, te dodatno i ostalih usluga u sklopu uslužnog centra. Izgradnjom nove zgrade osigurat će se legalni status građevine i osigurati uklapanje iste u okoliš. Interpretacijski centar Vrbovica planira se na mjestu stare vodospreme, čime se uz informiranje posjetitelja o bogatoj prirodnoj baštini, osigurava i nastavak izgradnje nužno potrebne komunalne infrastrukture-vodospreme. Zaključno, zona ulaza Vrbovica predstavlja prioritetni projekt u razvoju posjetiteljske infrastrukture čijom se realizacijom ostvaruju temelji za daljnje projektne aktivnosti na području Parka. Velika opterećenost zone temeljenog fenomena i nasušna potreba regulacije kolnog prometa stavlja ovaj projekt među temeljne preduvjete uspostave kvalitetnog sustava zaštite prirodnih vrijednosti Parka.

ZDRAVSTVENO USLUŽNI CENTAR VRBOVICA

VR-12

VR-13

VR-01

INTERPRETACIJSKI CENTAR VRBOVICA

ULAZ VRBOVICA

P

PROJEKTI POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE NA LOKACIJI VRBOVICA

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA

331

332

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA


8.1 ZGRADE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE

8.1 ZGRADE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE

ZDRAVSTVENO USLUŽNI CENTAR VRBOVICA I.

II.

III. �

PI-VR-12

KRATKI OPIS Zamjena postojeće zgrade ambulante Centrom s ciljem osiguranja standarda medicinske usluge posjetiteljima i stanovnicima područja Nacionalnog parka. Centar objedinjuje ordinacije liječnika opće prakse, stomatologa te ljekarne u jedinstveni centar. Pored toga osigurava se i prostor za dućan mješovite namjene. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

I.

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju Zdravstveno - uslužnog centra: Zdravstveno - uslužni centar

III.

Izgradnja zdravstveno - uslužnog centra, prizemne građevine koja je u potpunosti uklopljena u okoliš. Ordinacije liječnika opće prakse i stomatologa Zajednička čekaonica za dvije ordinacije: liječnika opće prakse i stomatologa sa pripadajućim sanitarijama i spremišnim prostorima. Ljekarna Dio zdravstvenog centra čini ljekarna sa svim potrebnim prodajnim i spremišnim prostorima. Stambene jedinice

IV.

V. VI. �

Uslužni centar

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA

333

180 m2

90 m2 �

100 m2 90 m2

Uslužni dio centra sadrži dućan široke potrošnje otvoren čitave godine a koji je namijenjen unaprjeđenju standarda usluge posjetiteljima i povećanju kvalitete života lokalnog stanovništva. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi izgradnje Zdravstveno uslužnog centra (bez PDV-a) Troškovi opremanja Centra bez medicinske opreme PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Dubrovačka biskupija PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Izmjena i dopuna PPPPO NP Mljet. Zona zdravstveno - uslužnog centra ne postoji unutar PP dokumentacije. Postojeća zgrada ambulatne nije le galna.

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju Interpretacijskog centra Vrbovica �

ukupno 460 m2

V.

INTERPRETACIJSKI CENTAR VRBOVICA

KRATKI OPIS Rekonstrukcija postojeće vodospreme radi se zbog dopune sustava navodnjavanja obližnjeg polja. Trenutno je vodosprema u funkciji opskrbe otočića Svete Marije. Po dovršetku infrastrukture snabdijevanja vodom vodospremu će biti moguće prenamijeniti za potrebe održavanja poljoprivrednih površina. U sklopu rekonustrukcije vodospreme planira se izgradnja interpretacijskog centra. CILJEVI Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

Organizacija stambenih jedinica za djelatnike Zdravstvenog centra. �

PI-VR-13

Rušenje i uklanjanje postojeće prizemne građevine - gustjerne.

475 m2

Postojeće vodospreme građene su neadekvatno u nekoliko navrata te su međusobno nepovezane. Nova vodosprema

520 m2

Izgradnja nove vodospreme (mogućnost izvedbe VS Babine kuće) sa spajanjem na sustav odvodnje koji je izgrađen ispod parkirališta na Vrbovici i vodi do obližnjih polja. Krovna površina vodospreme aktivira se interpretacijskim sadržajima ili se ozelenjava s ciljem minimaliziranja negativnog utjecaja na okoliš. Interpretacijski centar

520 m2

Interpretacijski centar koristi se za prezentaciju prirodne baštine. Sadrži izložbene prostore, multifunkcionalnu dvoranu za izložbe i predavanja i uredske prostore. PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, Dubrovačka biskupija

IV.

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

5.000.000,00 kn

4.000.000,00 kn 500.000,00 kn

334

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA


8.1 ZGRADE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE

8.1 ZGRADE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE

PI-PR-03

AKTIVACIJA ZONE PRISTANIŠTE Zona Pristanište mjesto je pristupa temeljnom fenomenu Velikog jezera, na kojem dolazi do velike koncentracije broja posjetitelja. Uređenjem predmetne zone osiguravaju se uvjeti potrebni za provođenje nove regulacije prometa te se definiraju sadržaji koji upotpunjuju potrebe Nacionalnog parka i posjetiteljske infrastrukture. Interpretacijski i izložbeni centar uređuje se na mjestu postojeće gustijerne te se uređenjem interijera i eksterijera povezuje sa javnom površinom trga. Prostor izložbenog centra svojom prostornom organizacijom mora osigurati njeno višenamjensko korištenje, od izložbi do predavanja, od osiguranja nužnih sanitarnih uvjeta do pružanja ugostiteljskih usluga. Oblikovanje građevine treba biti uklopljeno u okoliš te povezano s javnom površinom trga s ciljem osiguranja povećanja javne površine. Smještanjem izložbenog centra u zoni Pristaništa upotpunjuje se sadržajna ponuda za posjetitelje i lokalno stanovništvo. Izložbeni postav interpretacijskog centra Gustjerna sintetizira sveukupne vrijednosti zaštićenog područja i služi kao prostor koji daje osnovne sažete informacije o zaštićenom području. Detaljna valorizacija i interpretacija svih vrijednosti zaštićenog područja detaljno se obrađuje u ostalim tematskim centrima na području Parka. S obzirom na potrebu relativno brzog prijenosa veće količine informacija, predlaže se organizacija interaktivnog multimedijalnog izložbenog programa u Centru Gustjerna. Interaktivni program, uz sam izložbeni postav baziran na primjeni novih tehnologija, odvija se kroz edukativne igre i prezentacije, projekcije, pokuse za najmlađe; a što ima za cilj što neposredniji prijenos znanja o nastanku i obilježjima zaštićenog područja. Program treba biti prilagođen raznim interesnim i dobnim skupinama te se treba novelirati sukladno novim saznanjima o vrijednostima Parka, a koja proizlaze temeljem znanstvenih i istraživačkih radova koje provodi JU. Javni prostor koji se formira zgradom i okolnom javnom površinom može se koristiti za organizaciju manifestacija u suradnji s lokalnim stanovništvom.

I.

KRATKI OPIS Uz trg na Pristaništu stara gustjerna rekonstruira se u Interpretacijsko izložbeni centar u kojem se održavaju povremene izložbe, predavanja i projekcije za posjetitelje i izletnike. Centar koristi krovnu plohu građevine za organiziranje raznih sadržaja povezanih sa javnom površinom trga. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

II.

III. �

IV.

INTERPRETACIJSKO IZLOŽBENI CENTAR GUSTJERNA

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju Intepretacijsko izložbenog Centra Gustijerna: Gustjerna

97 m2

Na mjestu gustjerne planira se prizemna zgrada sa prohodnim krovom. U prizemlju se nalazi multifunkcionalni izložbeni prostor, uslužni pult i servisni blok sa sanitarijama. Prizemlje se otvara prema prostoru trga. Vanjske tribine

35 m2

Sa južne strane interpretacijskog centra oblikovanjem terena formira se javni prostor za boravak te se krovna površina interpretacijskog centra povezuje sa javnom površinom trga na pristaništu. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

1.600.000,00 kn

UPRAVNA ZGRADA TRG PRISTANIŠTE

PR-03

INTERPRETACIJSKO IZLOŽBENI CENTAR GUSTJERNA UPRAVNA ZGRADA

POLOŽAJ INTERPRETACIJSKOG CENTRA GUSTJERNA

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA

335

336

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA


8.1 ZGRADE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE

8.1 ZGRADE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE

INTERPRETACIJA I PREZENTACIJA PODMORSKOG I SPELEOLOŠKOG BOGATSTVA PARKA

ULAZ U PODZEMNI SUSTAV TUNELA IZVOR: NORMALA

Zona posebne namjene na poluotoku Turska straža i sva pripadajuća infrastruktura stavljeni su na raspolaganje i korištenje JUNP. Na poluotoku se nalazi vojna infrastruktura koja datira iz 2. svjetskog rata te je trenutno nedostupna posjetiteljima i u zapuštenom je stanju. Ortogonalni sustav podzemnih tunela sastoji se od niza podzemnih hodnika i prostorija koje se povezuju sa osmatračnicama okrenutima prema Lastovskom kanalu. Postojeći sklop prostorija planira se staviti u funkciju prezentacije bogatstva podmorja Parka, s naglaskom na prezentaciju endemskih i ugroženih vrsta i staništa koje obitavaju u mljetskom akvatoriju. Druga tematska cjelina tiče se prezentacije bogatstva i važnosti hidro-arheoloških ostataka na području Parka i ostatka otoka, a čija brojnost i očuvanost svjedoči o dugoljetnoj povijesti Mljeta. Zasebnu tematsku cjelinu činit će prezentacija života u špiljama i jamama na području Parka, kako u pogledu sagledavanja endemskih i ugroženih vrsta i staništa u krškom fenomenu otoka, tako i izlaganje informacija o prapovijesnim nastambama u špiljama na području otoka Mljeta. Aktivacijom napuštene vojne infrastrukture u Interpretacijski centar radnog naziva “Potkopi” realizirat će se izložbeni prostor izrazito vrijednih ambijentalnih karakteristika koji će zasigurno predstavljati novu posjetiteljsku atrakciju na Otoku.

PI-KU-10 I.

KRATKI OPIS Podzemni tuneli ostatak su vojne infrastrukture koja je darovnicom Republike Hrvatske stavljena u posjed Nacionalnog parka. Aktiviranjem podzemnih tunela stvara se značajna točka atrakcije za posjetitelje Nacionalnog parka. Projekt uključuje razradu koncepta postava koji prezentira prirodne vrijednosti i znanstvene aktivnosti. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

II. III. �

KU-10

INTERPRETACIJSKI CENTAR TUNELI KULIJER

INTERPRETACIJSKI CENTAR TUNELI KULIJER

IV.

V. � �

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju Interpretacijskog centra Kulijer Hodnik tunela

294 m1

Hodnik širine 1,5-1,7 metara čini mrežu iz koje se pristupa pojedinim prostorijama te se izlazi na vanjske posmatračnice. Hodnik se rasprostire na nekoliko razina sa ukupno 43 metara dužnih stepenica. Unutrašnje dvorane

234 m2

Hodnici povezuju ukupno 8 prostorija pravokutnog oblika različitih dimenzija. Tri najveće prostorije su neto dimenzija: 42 m2, 40 m2 i 53 m2 dok su ostale prostorije veličina od 13 do 20 m2. Predprostorije posmatračnica

86 m2

4 predprostorije pravokutnog oblika koje vode do posmatračnica. U tim prostorima trenutno se nalaze ostaci bivše vojne namjene - topovi. Posmatračnice

178m2

4 posmatračnice nepravilnog oblika - nastavljaju se na predprostorije te završavaju u polukružnom obliku. Na parteru posmatračnica nalaze se šine za izvlačenje topova. Ulazna prostorija

BRP 30 m2

Na ulasku u podzemne tunele nalazi se prizemna građevina dimenzija 4,5x6,5 m koja se može prenamijeniti u ulazni informativni prostor sustava tunela. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Izrada trodimenzionalnog geodetskog snimka sustava tunela. Izmjena i dopuna PPPPO NP Mljet. Tuneli se nalaze unutar zone posebne namjene.

6.620.000,00 kn

HODNICI POSMATRAČNICE PREDPROSTORIJE PROSTORIJE VEĆE PROSTORIJE MANJE SPREMIŠNI PROSTOR NADZEMNE STAZE POLOŽAJ SUSTAVA TUNELA NA POLUOTOKU TURSKA STRAŽA

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA

337

338

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA


8.1 ZGRADE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE

8.1 ZGRADE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE

INTERPRETACIJA I PREZENTACIJA ETNOGRAFIJE, NEMATERIJALNE I POKRETNE BAŠTINE

PI-GO-03 I.

KRATKI OPIS Rekonstrukcija postojeće zgrade stare mlinice u svrhu uređenja Interpretacijskog centra sa etnografskim izlošcima kao i prezentacijom nematerijalne i pokretne baštine. Mlinica se nalazi u naselju Goveđari, k.č. 33/2, k.o. Goveđari. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

III. �

STARA MLINICA GOVEĐARI, IZVOR: JUNP

Uspostavljanjem Interpretacijskog centra etnografije “Stara Mlinica” objedinjuje se očuvanje i prezentacija etnografskih artefakata, te valorizacija i zaštita elemenata nematerijalne baštine Otoka. Osnivanje Centra planira se unutar tradicijskog naselja Goveđari s ciljem razvoja dodatnih modela suradnje između lokalne zajednice i posjetitelja Nacionalnog parka. Centar se sastoji od prostora sa stalnim izložbenim postavom kao i prostora stavljenog na raspolaganje lokalnom stanovništvu u kojem se organiziraju djelatnosti vezne uz osnovnu temu očuvanja etnografske baštine, pod pokroviteljstvom Nacionalnog parka. Koegzistiranje tih dvaju elemenata preduvjet je uspješnosti projekta kao i njegovog cjelogodišnjeg djelovanja. Procesom obnove građevine u srcu povijesnog naselja Goveđari, potaknut će se i primjerni način očuvanja nepokretne kulturne baštine koji JUNP planira provesti kroz Program očuvanja tradicijske matrice naselja Parka. Kako bi se adekvatno opremio izložbeni prostor i planirao postav, nužno je prikupiti građu etnografskih artefakata kao i artefakata nematerijalne i pokretne baštine. Uspostava inventara omogućuje valorizaciju izložaka i definira prostorne zahtjeve koji proizlaze iz načina njihove prezentacije. Organizacijom postava biraju se najreprezentativniji artefakti koji služe narativnim potrebama izložbe dok se ostali izlošci pohranjuju za kasnije revizije ili nadogradnje osnovnog postava. Osim izložaka iz područja etnografije, nematerijalne i pokretne baštine stalni izložbeni postav prezentira specifičnosti mljetskog otočkog života u vrijeme nastajanja naselja, promjene u dinamici njihovog razvoja kao i ljudske sudbine koje su ostale u sjećanju otoka ili su imale trajne posljedice za današnji način života. Ovisno o prikupljenoj i raspoloživoj građi postav se može organizirati prema vremenskim razdobljima iz kojih izlošci potječu, mjestu pronalaska ili mjestu korištenja te brojnim drugim kategorijama. POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA

339

IV.

V.

INTERPRETACIJSKI CENTAR ENTOGRAFIJE MLINICE GOVEĐARI

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju Interpretacijskog centra Etnografije: Zgrada mlinice

BRP 75 m2

Za detaljniji raspis programa nužno je napraviti arhitektonski snimak građevine. Prema trenutno dostupnim podacima zgrada ima tlocrtnu bruto površinu od 75 m2 te pri čemu je neutvrđeni dio zgrade u suterenu. Uređenje zgrade mlinice Ovisno o stanju građevine, pristupa se rekonstrukciji građevine koja uključuje zamjenu dotrajalih konstruktivnih dijelova kao i instalacijsko opremanje prostora Izložbeni postav Nužno je razraditi koncept izložbenog postava koji interpretira etnografsku baštinu otoka Mljeta kao i elemente nematerijalne i pokretne baštine. Postavljanje izložbenog postava uključuje sve radove vezane uz nabavu i sve potrebno za prezentaciju izložaka. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, OCD

340

660.000,00 kn

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA


8.1 ZGRADE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE

8.1 ZGRADE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE

INTERPRETACIJA KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE OTOKA MLJETA Samostan Svete Marije važna je točka unutar temeljnog fenomena te jedna od najvećih atrakcija za posjetitelje Nacionalnog parka. Suradnjom sa vlasnikom samostana, Dubrovačkom biskupijom, razvija se projekt interpretacijskog centra namijenjen prezentaciji kulturne baštine područja Nacionalnog parka Mljet. Predložena lokacija izložbenog centra nalazi se u dijelu prizemlja samostana Svete Marije te se uklapa u postojeći prostorni raspored interpretirajući pojedine teme kao niz međusobno povezanih prostora kroz koje je moguće nesmetano prolaziti. Čitavo prizemlje samostana Svete Marije otvoreno je prema prostoru pristaništa čime je uspostavljena direktna komunikacija sa posjetiteljima otoka. U sklopu postava koji govori o ukupnoj kulturnoj baštini Mljeta, poseban dio zauzima interpretacija i valorizacija važnosti i u uloge benediktinskog reda na povijest Otoka. Detaljno se prezentira povijesna i arhitektonska vrijednost sklopa samostana Svete Marije, tematizira proces povijesne izgradnje i novijih nastojanja u obnovi kompleksa.

PI-SM-09 I.

KRATKI OPIS U suradnji sa Dubrovačkom biskupijom te sukladno potrebama za organizacijom i uspostavom jedinstvenog prostora na kojem bi se prezentirala povijest i kulturna baština na području Nacionalnog parka Mljet, predlaže se izvedba interpretacijskog centra unutar samostanskog kompleksa na otoku Sv. Marije. Postav uz suglasnost Dubrovačke biskupije određuje JUNP Mljet. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

III. �

IV.

V.

INTERPRETACIJSKI CENTAR KULTURNE BAŠTINE U SAMOSTANU SV. MARIJE

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju Interpretacijskog centra kulturne baštine: Interpretacijski centar

420 m2

Izlaganje građe postava zbog zatečenih prostornih datosti izvodi se prema temama pri čemu se jedna veća prostorija oprema kao multifunkcionalna dvorana Višenamjenska dvorana Višenamjenska dvorana predviđena ja za razna predavanja, projekcije ili druga veća okupljanja. Budući da se nalazi u sredini tlocrta, dvorana povezuje dvije tematske cjeline i time se ostavlja mogućost održavanja privremenih izložbi koje se mogu uklopiti unutar obilaska cijelog postava. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, Dubrovačka biskupija

1.830.000,00 kn

OBUHVAT INTERPRETACIJSKOG CENTRA

MOGUĆI POLOŽAJ INTERPRETACIJSKOG CENTRA U PRIZEMLJU SAMOSTANA

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA

341

342

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA


8.2.

SUSTAV POUČNIH STAZA �

KRATKI OPIS Sustav poučnih staza razvija se s ciljem unaprjeđivanja posjetiteljske infrastrukture te ispunjavanja primarnih djelatnosti zaštite prirodnih vrijednosti kao i pružanja edukativnog i obrazovnog sadržaja posjetiteljima i lokalnom stanovništvu.

CILJEVI

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Cikloturistička staza · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Meteopoučna staza · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Povijesna poučna staza · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Jednodnevna poučna staza · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Morska poučna linija · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

344

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

PROSTORNI PLAN

Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje sustava interpretacije prirodnih vrijednosti i kulturne baštine


8.2. SUSTAV POUČNIH STAZA

8.2. SUSTAV POUČNIH STAZA

PI-PS-01

RAZVOJ CIKLOTURIZMA Cikloturističke staze jedinstven su primjer spoja rekreativnog i edukativnog segmenta prezentacije prirodnih vrijednosti i kulturne baštine na području Nacionalnog parka. Podloga cikloturističkim stazama je sustav postojećih kolnih i servisnih prometnica koje svojim profilom i nagibom zadovoljavaju prometovanje bicikala. Preporuča se da se većina biciklističkih aktivnosti organizira na uređenim šetnicama i prometnicama manjeg intenziteta, dok se manji broj makadamskih staza može opremiti kao zahtjevnije šumske cikloturističke staze. Unutar postojeće mreže nužno je razraditi više vrsta staza različitog stupnja zahtjevnosti za različite vrste interesnih cikloturističkih skupina. Pri razvoju biciklističke infrastrukture nužno je uzeti u obzir dvije osnovne kategorije posjetitelja; posjetitelji koji dolaze svojim biciklima i oni koji unutar NP iznajmljuju opremu, dio usluga koje pruža JU ili koncesionari u zaštićenom području. Obje kategorije korisnika zahtijevaju elemente posjetiteljske infrastrukture kojima se opremaju tematske staze. Za posjetitelje s vlastitim biciklima nužno je osigurati mjesta za sigurno privezivanje vozila u području naselja i na važnijim lokacijama vezanim uz sustav za javnog prijevoz. Posjetiteljima koji koriste sustav najma bicikla nužno je osigurati mogućnost automatiziranog preuzimanja i povrata bicikla na različitim lokacijama. Potenciranje korištenja bicikla važan je dio smanjenja udjela vozila sa pogonom na fosilna goriva i veliki doprinos regulaciji kolnog prometa u Parku. Ugradnjom mjernih uređaja na bicikle može se osigurati praćenje navika posjetitelja i izračunati udio smanjenja emisije štetnih plinova na području Parka.

I.

KRATKI OPIS Biciklistička staza oslanja se na postojeću prometnu infrastrukturu te se sastoji od staza koje se odvijaju po asfaltnom kolničkom zastoru te po makadamu. Staze su različitih visinskih nagiba, različitih dužina te povezuju gotovo sve važne lokalitete prirodnih vrijednosti i kulturne baštine. Projekt uključuje definiranje podtema pojedinih ruta cikloturističkih staza. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

III. �

ZAKLOPITA MA KA DA

M

UVALA NA BARKAMA

3 km KULIJER

POMENA

2,7 km POLAČE

M

GOLI RAT

M

KA

DA

GOVEĐARI

MA

10,6 km

PRISTANIŠTE SV. MARIJA

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju cikloturističke staze: Opremanje staze signalizacijom

30 km1

Svaki segment staze oprema se signalizacijom s osnovnim informacijama o vrsti staze, ukupnoj dužini, prosječnom vremenu trajanja, te zahtjevnosti. Signalizacija se izvodi u skladu sa Pravilnikom o jedinstvenom vizualnom identitetu sustava upravljanja zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj. Publikacije Knjižica sa tumačenjima vezanim uz pojedine lokalitete duž segmenata biciklističkih staza kao i sa edukativnim sadržajem vezanim uz važnost smanjenja emisije štetnih plinova u kojim su predstavljene djelatnosti koje JUNP aktivno provodi u toj sferi. Karta rasporeda staza Karta područja NP Mljet sa razrađenim rutama na mreži raspoloživih staza sa informacijama o tematskim turama kao i interesnim točkama koje te staze spajaju. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

115.000,00 kn

KA

DA

1,4 km

VELIKI DESAJUB ASFAL T

2,3 km MONTOKUC MA

3,8 km

IV.

CIKLOTURISTIČKA STAZA

SOLINE

VRATOSOLINA BJEJAJKA

ZAKAMENICA KULTURNA BAŠTINA PRIRODNA BAŠTINA I ZNANOST METEOSTANICE PRAPOVIJESNI LOKALITETI POTENCIJALNA NALAZIŠTA ANTIČKI LOKALITETI

PLANJAK

5,5 km MA

KAD

AM

PUT PREKO SOLINA

PREGLED BICIKLISTIČKIH STAZA I INTERESNIH TOČAKA POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA

345

346

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA


8.2. SUSTAV POUČNIH STAZA

8.2. SUSTAV POUČNIH STAZA

PI-PS-02

INTERPRETACIJA ZNANSTVENE I ISTRAŽIVAČKE DJELATNOSTI JU NP UVALA NA BARKAMA

I.

ZAKLOPITA

KRATKI OPIS Meteo poučna staza oslanja se na postojeću infrastrukturu planinarskih putova. Staze su različitih visinskih nagiba, različitih dužina te povezuju važne lokalitete zona zaštite i točke aktivnog upravljanja prirodnim vrijednostima. Postojeća planinarska staza dio je sustava Mljetske obilaznice, u skladu s time razrađuje se u suradnji sa lokalnim planinarskim društvom. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

POMENA

II. GOVEĐARI

16 km MONTOKUC

PRISTANIŠTE SV. MARIJA

PROMATRANJE ZAŠTIĆENIH VRSTA METEOSTANICE PRAPOVIJESNI LOKALITETI POTENCIJALNA NALAZIŠTA KULTURNA BAŠTINA PRIRODNA BAŠTINA I ZNANOST ZONA VRLO STROGE ZAŠTITE Ia

SOLINE VRATOSOLINA BJEJAJKA

ZAKAMENICA

III.

1 km PLANJAK 14 km

PUT PREKO SOLINA

PREGLED METEO STAZE I INTERESNIH TOČAKA POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE

Meteo poučna staza tematizira znanstvene i istraživačke djelatnosti JUNP kao i prezentaciju prirodnih vrijednosti Parka. Većim se dijelom odvija po planinarskoj stazi koja prolazi kroz područje Nacionalnog parka. Interesne točke poučne staze su meteorološka mjerna mjesta na kojima se demonstrira jedna od temeljnih djelatnosti u sferi zaštite zaštićenih područja praćenje stanja procesa i aktivno upravljanje prirodnim vrijednostima. Promatranja i informiranje o zaštićenim vrstama i staništima te ostalim posebnostima prirodnog svijeta dio su interpretacijskih elemenata poučne staze koji u kombinaciji sa uvidom u metodološko motrenje zaštićenog područja, prezentira djelatnost i prostor kojim se bavi JUNP. Sastavni dio staze su edukativni interpretacijski elementi koji prezentiraju specifičnosti pojedinih staništa i vrsta, te mjerni instrumenti koji prikupljaju meteorološke podatke sa sučeljima koji komuniciraju podatke o karakteristikama okoliša. Primjerice, vlažnost šumskoga tla ili pozicija udara groma, informacije su koje se mogu koristiti i kao elementi upozorena posjetitelja o mogućnosti izbijanja požara u predjelu Parka. Planinarska staza održava se standardnim markacijama u suradnji sa lokalnim planinarskim društvom te se promiče sudjelovanje posjetitelja Nacionalnog parka u aktivnijem proširenom obilasku cijelog otoka koristeći planinarsku rutu Mljetska obilaznica. POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA

347

IV.

V.

METEO POUČNA STAZA

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju meteo poučne staze: Opremanje staze signalizacijom

31 km1

Svaki segment staze oprema se signalizacijom s osnovnim informacijama o vrsti staze, ukupnoj dužini, prosječnom vremenu trajanja te zahtjevnosti. Mjerni instrumenti opremljeni su pravilima ponašanja kao i objašnjenjima. Signalizacija se izvodi u skladu sa Pravilnikom o jedinstvenom vizualnom identitetu sustava upravljanja zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj. Publikacije Knjižica sa tumačenjima vezanim uz pojedine lokalitete duž staze kao i sa edukativnim sadržajem vezanim uz važnost aktivnog upravljanja prirodnim vrijednostima. Publikacija objašnjava vrste i staništa duž rute sa uputama o promatranju vrsta i staništa odobrenim od strane stručne službe. Karta rasporeda staza Karta područja NP Mljet sa razrađenom rutom meteopoučne staze, svim interesnim točkama kao i vezom sa planinarskim stazama po cijelom otoku. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, PD Mljet Planika

348

160.000,00 kn

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA


8.2. SUSTAV POUČNIH STAZA

8.2. SUSTAV POUČNIH STAZA

PI-PS-03

INTERPRETACIJA KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE Poučna staza povijesne i kulturne baštine obuhvaća osnovni povijesni presjek na području NP, obilaskom koje posjetitelji upoznaju sve povijesne periode i aktivnosti ljudskog djelovanja. Povijesne tematske cjeline uključuje razdoblja od prapovijesti i antike, do srednjeg vijeka i novovjekovne povijesti. Prapovijesne gradine raspršene su unutar područja Parka i različitog su stupnja dokumentiranosti, istraženosti i zaštite. Dovršavanjem istraživačkih radova, valorizacijom, te zaštitom i prezentacijom, ostaci prapovijesne arhitekture uključuju se u sustav interpretacije povijesti otoka. Pregled antičkih lokaliteta u najvećem dijelu obuhvaća zonu palače u Polačama, kroz koju se mogu prezentirati svi elementi antičkog života koji su se odvijali na tom području. Važnost antičke palače, koja je svojom veličinom jedinstvena na Jadranu, iziskuje adekvatnu obnovu, zaštitu i prezentaciju čitavog sklopa. U sklopu modela prezentacije antičkog sklopa predlaže se i izrada makete rekonstrukcije čitavog komplekasa u uvali Polače. Razdoblje srednjeg vijeka najbolje je prezentirano obilaskom samostana Sv. Marije. Specifičnost lokacije i način izgradnje samostanskog kompleksa, odražava srednjovjekovno poimanje kontemplativnog razvoja religioznih ustanova pri čemu osamljenost otoka unutar otoka predstavlja iznimnost u širem mediteranskom području. 18. i 19. stoljeće karakterizira pojačana izgradnja i širenje materice naselja Goveđari te razvoj naselja Polače u sklopu ostataka palače. Prezentiranje tranzicije tradicionalnog načina života u suvremeno okruženje, te razdoblje od osnutka Parka do danas, posebna je tematska cjelina koju je potrebno prezentirati u sklopu šetnice.

I.

KULIJER

POMENA 3,6 km POLAČE

PRISTANIŠTE

KRATKI OPIS Povijesna poučna staza oslanja se na sustav postojećih staza i kolnih površina te spaja interesne točke iz različitih perioda povijesti ljudskog djelovanja na području Nacionalnog parka. Staza povezuje važne točke razvoja otoka od antike, srednjeg vijeka do novovjekovne povijesti. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

III. �

IV.

POVIJESNA POUČNA STAZA

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju povijesne poučne staze: Opremanje staze signalizacijom

16 km1

Svaki segment staze oprema se signalizacijom s osnovnim informacijama o vrsti staze, ukupnoj dužini, prosječnom vremenu trajanja te zahtjevnosti. Signalizacija se izvodi u skladu sa Pravilnikom o jedinstvenom vizualnom identitetu sustava upravljanja zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj. Publikacije Knjižica sa tumačenjima vezanim uz pojedine povijesne lokalitete duž staze kao i sa edukativnim sadržajem vezanim uz važnost očuvanja kulturne baštine. Publikacija detaljno objašnjava vremenske periode i njihov utjecaj na razvoj otoka. Karta rasporeda staza Karta područja NP Mljet sa razrađenom rutom povijesne poučne staze kao i svim interesnim točkama. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

160.000,00 kn

12 km

SV. MARIJA

KULTURNE ZNAMENITOSTI KULTURNA BAŠTINA PRIRODNA BAŠTINA I ZNANOST PRAPOVIJESNI LOKALITETI POTENCIJALNA NALAZIŠTA ANTIČKI LOKALITETI

PREGLED POVIJESNE STAZE I INTERESNIH TOČAKA POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA

349

350

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA


8.2. SUSTAV POUČNIH STAZA

8.2. SUSTAV POUČNIH STAZA

POUČNA STAZA ZA JEDNODNEVNE POSJETITELJE

PI-PS-04 I.

KRATKI OPIS Jednodnevna poučna staza oslanja se na sustav postojećih staza i kolnih površina te spaja različite interesne točke na području Nacionalnog parka uzimajući u obzir vremensko ograničenje jednodnevnog posjeta. Staza povezuje interesne zone i točke visoke vrijednosti iz područja prirodnih vrijednosti, kulturne baštine i djelovanja JUNP. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II. POMENA

1 km POLAČE 1,7 km

III. 8,3 km

PRISTANIŠTE SV. MARIJA

KULTURNA BAŠTINA PRAPOVIJESNI LOKALITETI POTENCIJALNA NALAZIŠTA ANTIČKI LOKALITETI

PREGLED JEDNODNEVNE STAZA I INTERESNIH TOČAKA POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE

IV. Zbog vremenskog ograničenja za jednodnevne posjetitelje organizira se posebna poučna staza koja preuzima najvažnije elemente cjelokupne interpretacije zaštićenog područja te ih prezentira unutar vremenskog ograničenja jednodnevnog posjeta. Posjetiteljska infrastruktura na poučnoj stazi namijenjena je izletnicima i u podjednakoj mjeri zastupa sve elemente prezentacije prirodnih vrijednosti, kulturne baštine i djelatnosti JUNP. Sastavni dio poučne staze je i obilazak Centra Gustjerna. Jednodnevni posjetitelji koji pristižu u Polače i Pomenu morskim linijama u najvećoj mjeri gravitiraju prostoru šetnice oko Velikog i Malog jezera. Nakon kružne šetnice, posjetitelji se upućuju na Veliko i Malo Pristanište s kojih se brodicom posjećuje otočić Sv. Marije. Jednodnevnim posjetiteljima na raspolaganju je nekoliko načina kretanja - pješačenje, vožnja bicikla ili korištenje javnog elektrificiranog prijevoza. Staza uključuje prihvatne točke na kojima se osigurava da se izletnicima na raspolaganje stave informacije o načinu kretanja unutar Nacionalnog parka. Kod jednodnevnih posjetitelja iznimno je važno pružiti sve potrebne informacije, kako pri dolasku na samo područje Nacionalnog parka tako i prije dolaska posjetitelja na Otok. Interaktivnim i promotivnim sadržajima na internetu moguće je pružiti izletnicima podatke o mogućnostima jednodnevnih posjeta, predložiti osnovne pravce kretanja i osigurati njihovo pravovremeno informiranje. POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA

351

JEDNONEVNA POUČNA STAZA

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju jednodnevne poučne staze: Opremanje staze signalizacijom

11 km1

Svaki segment staze oprema se signalizacijom s osnovnim informacijama o vrsti staze, ukupnoj dužini, prosječnom vremenu trajanja te zahtjevnosti. Signalizacija se izvodi u skladu sa Pravilnikom o jedinstvenom vizualnom identitetu sustava upravljanja zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj. Publikacije Knjižica sa tumačenjima vezanim uz sve lokalitete duž staze kao i sa edukativnim sadržajem vezanim uz važnost Nacionalnog parka u očuvanju vrsta i staništa. Karta rasporeda staza Karta područja NP Mljet sa razrađenom rutom jednodnevne poučne staze kao i svim interesnim točkama koje se na njoj nalaze. Karta uključuje informacije o rasporedu javnog prijevoza. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

352

55.000,00 kn

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA


8.2. SUSTAV POUČNIH STAZA

8.2. SUSTAV POUČNIH STAZA

INTERPRETACIJA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI IZ “MORSKE PERSPEKTIVE” Pomorska linija nadopuna je sustavu kopnenih poučnih staza i nudi jedinstvenu perspektivu na prirodne vrijednosti Nacionalnog parka, nesagledivu s kopna. Pomorske linije koje pružaju uslugu prijevoza i razgledavanja dijele se na dvije osnovne linije - unutar Jezera i na području akvatorija Parka. Trenutno postoji jedna pomorska linija ograničena na kretanje unutar Velikog jezera i pristajanje na otočić Sv. Marije. Uvođenjem dodatne linije po akvatoriju Nacionalnog parka osim pružanja usluge razgledavanja dobiva se i alternativni način povezivanja zone Jezera, s planiranim centrom Kulijer te naseljima Pomena i Polače. Linija Veliko jezero povezuje lokacije Malog mosta, Velikog pristaništa s otokom Sv. Marije i pruža uvid u prirodne vrijednosti jezera unutar temeljnog fenomena. Tijekom prijevoza na liniji unutar Jezera prezentira se nekoliko iznimno vrijednih staništa i vrsta, primjerice najveći koraljni greben te vrste u Sredozemlju te plemenita periska, endem Sredozemlja. Linija Akvatorij nudi razgledavanje prirodnih vrijednosti u širem priobalju Parka, primjerice promatranje visokovrijednih vrsta i visokovrijednih staništa koja se ne vide sa kopnenog dijela otoka. Promatranje uključuje zaštićene vrste ptica, motrenje dupina te jedinstveni pogled na geomorfološke formacije. Ukazivanje na važnost osiguranja “no-take” zona i njihov učinak na očuvanje sveukupne bioraznolikosti Parka, jedna je od temeljenih edukativnih zadaća Nacionalnog parka i dio je edukacije koja se ostvaruje obilaskom morskog dijela Parka Karte i publikacije koje prate morske linije pružaju detaljni opis lokaliteta koji se obilaze, kao i pravila ponašanja u blizini zona vrlo visoke zaštite.

PI-PS-05 I.

RT GLAVAT

LASTOVSKA UVALA

KULIJER

KRATKI OPIS Morske poučne linija spajaju različite interesne točke prirodnih vrijednosti na području Nacionalnog parka. Linije povezuju zone visoke razine zaštite, važna staništa te hidroarheološke lokalitete. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

III. �

IV.

MORSKE POUČNE LINIJE

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju morske poučne staze: Opremanje staze signalizacijom

11 km1

Označavaju se točke pristajanja linije Akvatorij u Polačama, Pomeni, Kulijeru te na Pristaništu. Za liniju Veliko jezero označava se Malo i Veliko pristanište. Signalizacija se izvodi u skladu sa Pravilnikom o jedinstvenom vizualnom identitetu sustava upravljanja zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj. Publikacije Knjižica sa tumačenjima vezanim uz sve lokalitete duž poučnih linija kao i sa edukativnim sadržajem vezanim uz važnost Nacionalnog parka u očuvanju vrsta i staništa. Karta rasporeda morskih linija Karta područja NP Mljet sa razrađenom rutom linije Akvatorij i linije Veliko jezero kao i svim interesnim točkama koje se na njima nalaze. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

160.000,00 kn

POMENA POLAČE

PRISTANIŠTE

SVETA MARIJA

RAZGLEDAVANJE AKVATORIJA RAZGLEDAVANJE VELIKOG JEZERA PROMATRANJE ZAŠTIĆENIH VRSTA HIDROARHEOLOŠKI LOKALITETI GEOMORFOLOŠKI LOKALITET ZONA VRLO STROGE ZAŠTITE Ia

VELIKI MOST

AMFITEATAR

PREGLED POMORSKIH LINIJA SA ATRAKCIJAMA I ZNAMENITOSTIMA NP MLJETA

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA

353

354

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA


8.3.

OPREMANJE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE �

KRATKI OPIS Opremanje posjetiteljske infrastrukture odnosi se na poboljšanje stanja elemenata infrastrukture koji se već koriste kao i opremanje istih prema standardu propisanom od strane JUNP. Opremanjem se upotpunjava jedinstveni interpretativni sustav koji međusobno povezuje interesne točke i interesne zone od iznimne važnosti za prezentaciju i interpretaciju prirodnih vrijednosti i kulturne baštine.

CILJEVI

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Eko blok · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Opremanje šetnice oko Velikog jezera · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Sustav signalizacije· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Uređenje zone Veliki most · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Uređenje zone Mali most · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Uređenje pristaništa · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Samostojeći uslužni punktovi · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

356

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

PROSTORNI PLAN

Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje sustava interpretacije prirodnih vrijednosti i kulturne baštine


8.3. OPREMANJE POSJETITELJSKE INFRASTRUKURE

8.3. OPREMANJE POSJETITELJSKE INFRASTRUKURE

PI-MO-22

SMJERNICE ZA OPREMANJE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE Zbog trenutno neujednačenog i nedostatnog načina opremanja zaštićenog područja urbanom i komunalnom opremom, potrebno je razviti ujednačen i standardiziran način poboljšanja materijalne opremljenosti Nacionalnog parka u svrhu unaprjeđenja posjetiteljske infrastrukture. U sklopu opremanja javnih prostora Nacionalnog parka potrebno je zamijeniti dotrajalu urbanu opremu i sustav signalizacije, primijeniti standardizirani sustav interpratcije vrijednosti zaštićenih područja, te osigurati adekvatno opremanje javnih prostora i objekata komunalno-turističke infrastrukture za potrebe pružanja usluga posjetiteljima. Sveobuhvatnim rješenjem potrebno je stvoriti prepoznatljiv i jasno čitljiv vizualni identitet prostora koji će zadovoljiti sve potrebe JU i posjetitelja Parka. Uz ugradnju urbane opreme od ekološki prihvatljivih materijala, te primjenom standarda vizualnog identiteta propisanog od strane nadležnih tijela, poseban naglasak stavljen je na opremane prostora višenamjenskom komunalno turističkom opremom - Eko blok. Višenamjenski element koristi se za potrebe udovoljenja pružanja usluga posjetiteljima od strane JU i od strane koncesionara na zaštićenom području. Predlaže se razvoj tipske opreme koja može osigurati zahtjeve za pružanjem informacija posjetiteljima, prodaju karata i kontrolu ulaza te nadgledanje aktivnosti, osiguranje sanitarnih uvjeta na područjima bez sustava odvodnje isl... Višenamjenska oprema mora biti izvedena od ekološki prihvatljivih materijala, prenosiva te mora udovoljavati standardima korištenja obnovljivih izvora energije koje svojim djelovanjem promovira JU. Razradom projekta može se propitati mogućnost primjene navedene opreme i u drugim zaštićenim područjima Republike Hrvatske.

I.

KRATKI OPIS Projekt urbane opreme u kojom je moguće organizirati prostor za najam, prostor za prodaju te sanitarni čvor. Urbana oprema mora biti energetski samodostatna sa materijalima koji su ekološki povoljni, te čija je primjena dugoročno održiva. Način postavljanja urbane opreme mora se izvršiti sa minimalnim utjecajem na okoliš s ispunjenjem svih uvjeta nosivosti. Prostorni plan NP Mljet pozicije i postavljanje urbane opreme stavlja u djelokrug JUNP (čl.78. Odredba za provođenje PP NP Mljet). CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

III. �

N

P

N

N

POLAČE

MO-28

SAMOSTOJEĆI USLUŽNI PUNKTOVI

N

P

N

P

P N

POMENA

N

P

UREĐENJE ZONE MALI MOST MO-26

UREĐENJE PRISTANIŠTA

N

P

MO-27

SV. MARIJA

MO-23

P

MO-22

9 m2

Urbana oprema - blok koji se po završetku radnog vremena može zatvoriti zajedno sa svim segmentima svoje ponude. Blok mora zadovoljiti uvjete samodostatnosti i biti lako premjestiv. Odabir materijala mora zadovoljiti vremenske uvjete na terenu te osigurati dugotrajnost. Način otvaranja bloka ovisi o modulu bloka te se tehnički razrađuje prema funkcionalnim potrebama svake namjene. Unutrašnjost bloka oprema se za prezentaciju proizvoda. Blok info

kom 4

Blok sadržava informacijski pult. Posjetitelji nemaju pristup unutrašnjosti bloka, samo zaposlenik se nalazi u njemu. Blok prodaja

kom 6

Bloku mora biti omogućen pristup u unutrašnjost te se prodajni prostor širi na prostor izvan bloka. Potrebno je osigurati zaštitu od sunca u prostoru ispred bloka. Blok WC

kom 6

EKO BLOK

IV.

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

3.180.000,00 kn

SOLINE

MO-25

UREĐENJE ZONE VELIKI MOST

N

P

N

P

OPREMANJE ŠETNICE OKO VELIKOG JEZERA

N

N

P

PRISTANIŠTE

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju Eko bloka: Eko blok

Eko blok sa uključenim kompostiranjem i odvojenim odjeljcima.

N

P

N

P

P

KULIJER

SUSTAV SIGNLIZACIJE P

MO-24

EKO BLOK

PROJEKT SIGNALIZACIJE PUNKT PRODAJA PUNKT WC PUNKT INFO OPREMANJE ŠETNICE OKO VELIKOG JEZERA UREĐENJE PRISTANIŠTA

CRNA KLADA

POZICIJE ELEMENATA ZA OPREMANJE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA

357

358

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA


8.3. OPREMANJE POSJETITELJSKE INFRASTRUKURE

8.3. OPREMANJE POSJETITELJSKE INFRASTRUKURE

OPREMANJE ŠETNICE OKO VELIKOG JEZERA I.

KRATKI OPIS Opremanje šetnica oko Velikog jezera zamjenom postojećih i postavom novih elemenata urbane oprema. Predlaže se i sustav odmorišta s obzirom na prirodnu i kulturnu baštinu kao i krajobrazne vrijednosti šetnice. Opremanje šetnice izvodi se u dvije faze. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

III. �

IV.

PI-MO-23

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za opremanje šetnice oko Velikog jezera: Šetnica

PI-MO-24 I.

Zamjena oštećenog kolničkog zastora ekološki prihvatljivom opcijom. Nužno je zamjenu kolničkog zastora usuglasiti sa provođenjem komunalne infrastrukture koja prolazi istim koridom. Odmorišta

III.

Opremanje šetnice klupama, piknik stolovima sa stolicama, posudama za odvojeno prikupljanje otpada. Faznost izvedbe

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA

359

PROJEKTNA DOKUMENTACIJA Projektne smjernice za realizaciju sustava signalizacije uključuju sljedeće elemente: Interpretacijske ploče

kom 48

Pješačka signalizacija

kom 28

Orjentacijska ploča

kom 4

Nautičke ploče

kom 8

Automobilski totem

kom 1

Ploče dobrodošlice

kom 2

Ploče sa pravilima ponašanja

Sustav odmorišta veže se na postojeći sustav, te se dodaju nova s obzirom na krajobrazne vrijednosti. Urbana oprema

U prvoj fazi šetnica se oprema urbanom opremom, u drugoj se uređuje šetnica kod Malog mosta te staza prema Pomeni. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

KRATKI OPIS Primjena sustava signalizacije uključuje ceste i staze u zoni Velikog i Malog jezera, planinarske staze i šetnice između prihvatnih točaka u Pomeni i Polačama te Velikog i Malog jezera. Također su obuhvaćeni kopneni i morski ulazi u Nacionalni park kao i točke izvan Nacionalnog parka u Prapratnom i Sobri. Signalizacija se izvodi prema Pravilniku o jedinstvenom vizualnom identitetu sustava upravljanja zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet.

II.

10 km1

IV.

V. 1.550.000,00 kn

SUSTAV SIGNALIZACIJE

kom 15

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Za elemente signalizacije koja se nalazi izvan područja Nacionalno parka JU mora ishodovati dozvole od nadležnih institucija.

360

700.000,00 kn

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA


8.3. OPREMANJE POSJETITELJSKE INFRASTRUKURE

8.3. OPREMANJE POSJETITELJSKE INFRASTRUKURE

PI-MO-25

UREĐENJE ZONE VELIKI MOST I.

II.

III. �

PI-MO-26

KRATKI OPIS Izvanrednim održavanjem zone Veliki most elementima krajobrazno-arhitektonskog uređenja provodi se sanacija, obnova i izgradnja stuba, potpornih i ogradnih kamenih zidića - suhozida te pristupnih pješačkih staza. U zoni obuhvata postavlja se urbana oprema, sadi se raslinje te se mijenja postojeći kameni agregat uz kanal između Malog i Velikog jezera. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

I.

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za uređenje zone Veliki most: Ukupna zona obuhvata

III. �

Zona obuhvaća širi prostor pristupa Velikom mostu te kanal koji Veliko jezero spaja sa otvorenim morem. Stubišta i potporni zidovi

Radovi se izvode uz poštivanje tradicionalnog načina izgradnje te korištenje djelomično obrađenog lokalnog prirodnog kamena. Nove stube poštuju uzorak slaganja i izvedbena obilježja postojećih stuba. Potporni i ogradni kameni zidići izvode se sanacijom potpornih i obalnih zidova prema postojećoj tlocrtnoj dispoziciji i tradicionalnom načinu izvođenja lokalnim kamenom. Urbana oprema

IV.

Odabir materijala Prednost se daje ekološkim materijalima kojima se jamči dugotrajnost te uklapanje u postojeći okoliš. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA

361

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za uređenje zone Mali most most: Ukupna zona obuhvata

2500 m2

Zona obuhvaća širi prostor između kanala Malog i Velikog jezera te obje strane prometnice s kojih se savladavanjem visinske razlike prilazi platoima - javnim površinama. Rampe Gdje je moguće, savladavanje visinskih razlika radi se pomoću rampi za osiguranje pristupa osobama sa smanjenom pokretljivošću. Urbana oprema Javne površine - platoi opremaju se opremom za piknik, tj. stolovima i stolicama.

Javne površine - platoi opremaju se opremom za piknik, tj. stolovima i stolicama. �

KRATKI OPIS Izvanrednim održavanjem zone Mali most elementima krajobrazno-arhitektonskog uređenja provodi se sanacija, obnova i izgradnja stuba, potpornih i ogradnih kamenih zidića - suhozida, pristupnih pješačkih hodnika te pratećih rampi za osobe smanjene pokretljivosti. U zoni obuhvata postavlja se urbana oprema, sadi se raslinje te mijenja postojeći oblutak uz kanal između Malog i Velikog jezera. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

4800 m2

UREĐENJE ZONE MALI MOST

IV.

Odabir materijala Prednost se daje ekološkim materijalima kojima se jamči dugotrajnost te uklapanje u postojeći okoliš. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

850.000,00 kn

750.000,00 kn

362

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA


8.3. OPREMANJE POSJETITELJSKE INFRASTRUKURE

8.3. OPREMANJE POSJETITELJSKE INFRASTRUKURE

PI-MO-27

UREĐENJE PRISTANIŠTA I.

II.

III. �

IV.

PI-MO-28

KRATKI OPIS Veliko i Malo pristanište uređuju se za prihvat osoba smanjenje pokretljivosti. Postojeći način korištenja prostora ostaje isti s time da se opremanje upotpunjuje da bi zadovoljilo potrebe svih posjetitelja i izletnika, kao i tehničkih zahtjeva Javne ustanove. CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

I.

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za uređenje pristaništa: Malo pristanište

III.

Dodaje se rampa, proširuje se prostor pristaništa, dodaju se završne obloge, pristanište se oprema bitvama potrebnima za odvijanje pomorskog prometa. Veliko pristanište Popravlja se i dozidava dotrajalo kameno ziđe. Dodaje se urbana oprema koja zadovoljava potrebe često velike frekvencije ljudi koji čekaju prijevoz brodicom do otočića Svete Marije. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA

363

KRATKI OPIS Pozicioniranje samostojećih uslužnih punktova na lokacije izvan Nacionalnog parka Mljet. Lokacije uključuju mjesta pristizanja znatnog broja posjetitelja: Split, Korčulu, Orebić, Ston, Dubrovnik te Sobra na otoku Mljetu. CILJEVI Unaprjeđenje i regulacija pomorskog prometa Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

50 m2

316 m2

IV.

V. �

585.000,00 kn

SAMOSTOJEĆI USLUŽNI PUNKTOVI

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za uređenje pristaništa uključuju stavljanje u funkciju samostojećih uslužnih punktova: Samostojeći punktovi imaju samostalno napajanje, interaktivni su i daju sve potrebne informacije o dolasku i odlasku brodova, interaktivnu kartu Mljeta te ostale korisne informacije o ugostiteljskim objektima, turističkim uredima, povijesti mjesta i slično. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Za postavljenje uslužnih punktova izvan područja NP Mljet potrebno je pribaviti suglasnost nadležnih ministarstava.

364

960.000,00 kn

POSJETITELJSKA INFRASTRUKUTRA


RAZVOJ MODELA EDUKACIJE, POTICANJE ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA ORGANIZACIJA I DEFINICIJA PROJEKATA

9.1. SUSTAV ISTRAŽIVANJA I EDUKACIJE Centar za zaštitu prirode Kulijer

9.1. SUSTAV ISTRAŽIVANJA I EDUKACIJE Bionic Village

9.2. SUSTAV EDUKACIJE Upravni kompleks Program edukacije Zaklada Nacionalnog parka Mljet Program nakladničke djelatnosti

9.1. SUSTAV ISTRAŽIVANJA I EDUKACIJE Nadzorni centar Planjak


9.1.

SUSTAV ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA �

KRATKI OPIS Sustav istraživanja i razvoja sistematizira aktivnosti vezane uz unaprjeđenje znanstveno-istraživačke djelatnosti. Sustavom istraživanja proširuju se spoznaje o procesima koji se događaju u temeljnim fenomenima Nacionalnog parka te su integralni dio aktivne zaštite prirodnih vrijednosti.

CILJEVI

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Centar za zaštitu prirode Kulijer · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Bionic village· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Nadzorni centar Planjak· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

368

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

PROSTORNI PLAN

Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje znanstveno-istraživačke djelatnosti JUNP


9.1. SUSTAV ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA

OBNOVA KOMPLEKSA KULIJER U CENTAR ZA ZAŠTITU PRIRODE Prostor bivše vojne zone na poluotoku Turska straža u vlasništvu je JUNP. Osnivanje Centra za zaštitu prirode zahtijeva i prikladnu prostornu infrastrukturu za provođenje znanstveno istraživačkih programa. S tom namjerom, planira se obnoviti upravni dio vojnog kompleksa. Većina dosadašnje znanstveno istraživačke aktivnosti na području NP odvijala se kroz vanjsku suradnju sa znanstvenicima i to pretežito na nacionalnoj razini. Osnivanjem centra potiče se dodatno i razvoj međunarodne suradnje, kroz koju će se ostvariti razmjena iskustava i znanja s ciljem edukacije svih djelatnika Javne ustanove. Organizacijska i funkcionalna ustrojstvena shema Centra za zaštitu prirode, temelji se na iskustvima i praksama uzornih europskih oceanografskih i morskih istraživačkih centara. Podloga za razvoj međunarodnih programa u centru Kulijer, dodatno se zasniva na dobroj povezanosti Mljeta s izrazito prometnim i dobro povezanim zračnim lukama u Dubrovniku i Splitu, te kvalitetnom vezom otoka s kopnom. Neposredna blizina jedinstvenih prirodnih fenomena u nacionalnom kontekstu zaštite, te smještaj čitavog otoka i Mljetskog kanala unutar zaštićenih područja NATURA 2000, predstavljaju komparativne prednosti NP Mljet pred drugim lokacijama, u nakani osnivanja nacionalnog centra izvrsnosti. Organizacija znanstveno istraživačkih programa treba biti usmjerena k stjecanju specifičnih znanja iz područja zaštite prirode a koja proizlaze iz karakteristika zaštićenog područja i njemu sličnih mediteranskih predjela. Organizacijom i provedbom istraživanja prirodnih specifičnosti NP osigurat će se dodatne spoznaje za kvalitetnu provedbu sustava zaštite prirode. LE

CE

IC

AN

GR

AR AP

POMORSKO DOBRO

ZGRADA SJEVER KU-03

KU-11

JAVNI PROSTOR

ZGRADA JUG SPREMNIK TRAFOSTANICA POMOĆNI OBJEKT 1

OD V

PRISTANIŠTE KULIJER CENTAR KULIJER

ODN

JA

MORSKI LABORATORIJ

KABEL

POMOĆNI OBJEKT 2 KOMPLEKS ZGRADA NA KULIJERU SA PRISTANIŠTEM

EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

KOLOMBAVOIČEV DUGOUŠAN / Plecotus kolombatovici (Đulić, 1980), DETALJ 369

370


9.1. SUSTAV ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA

9.1. SUSTAV ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA

EIR-KU-11

CENTAR ZA ZAŠTITU PRIRODE KULIJER I.

KRATKI OPIS Aktivacijom kompleksa Kulijer uspostavljaju se preduvjeti za osnivanje Centra za zaštitu prirode. Centar se sastoji od dvije veće zgrade, pomoćnih objekata te pristaništa. Dvije veće zgrade djelomično su obnovljene, ali ih treba dodatno prilagoditi zahtjevima istraživačkih djelatnosti. Prethodno obnovi kompleksa, JU planira izraditi Program istraživačkih djelatnosti i ostvariti programske suradnje s relevantim institucijama. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje znanstveno-istraživačke djelatnosti

II.

III.

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za obnovu i izgradnju Centra za zaštitu prirode: �

Zgrada sjever

590 m2

Zgrada približnih dimenzija 29,5x10 m, katnosti P+1. U prizemlju se nalaze prostorije za rad istraživača. Ulazni prostor sastoji se od servisnih prostora i sanitarija, radnih prostora, laboratorija te multifunkcionalne dvorane. Ulazni prostor ima oko 32 m2 te je opremljen informativnim pultom. Ulazni prostor spaja dvije veće prostorije od 77 m2 od kojih se jedna uređuje kao multifunkcionalna- za predavanja, te kao radni prostor sa svom potrebnom audiovizualnom opremom. Druga prostorija od 77 m2 pregrađuje se u tri prostorije od 13 m2, 11 m2 i 52 m2. Manje prostorije opremaju se laboratorijskom opremom dok se veći prostor oprema kao zajednički radni prostor. Na katu se nalaze smještajni kapaciteti za kraće boravke istraživača. Ulazni prostor oprema se za zajedničko korištenje, servisni prostori sadržavaju zajednički sanitarni blok. Sa svake strane ulaznog prostora, kao u prizemlju, nalaze se prostorije veličine 77 m2 koje se prenamjenjuju na način da svaka ima 4 smještajne jedinice. Zgrada jug Zgrada je približnih dimenzija 20,5x14 m, katnosti P+1. U prizmelju treba opremiti kuhinju, dvoranu i restoran. Na katu se uređuju smještajne jedinice za duži boravak, opremljene svaka sanitarnim čvorom i čajnom kuhinjom. Pomoćni objekt 1

IV.

575 m2 V.

21 m2

Pomoćni prizemni objekt približnih dimenzija 3,1x6,8 m. Objekt se obnavlja za upotrebu. Pomoćni objekt 2

10 m2

Pomoćni prizemni objet približnih dimenzija 2,4x3,8 m. Objekt se uklanja te se teren vraća u prvobitno stanje. Spremište opreme i uzoraka

35 m2

VI. �

Morski laboratorij Za potrebe obrade hidroarheoloških nalaza centar se oprema vanjskim bazenom za desalinizaciju. Uređenje okoliša Uređenje okoliša uključuje obnovu pristupnih cesta, staza, javnih prostora te uređenje zelenila. Pristupne staze i ophodi oko zgrada zauzimaju otprilike 270 m2. Pristupna cesta zgradama ujedno vodi i do pristaništa sa ukupnom površinom od 600 m2. Javne površine zauzimaju prostor od otprilike 400 m2 pri čemu se dio odnosi na gornju plohu rezervoara vode. Prostor je ozelenjen po južnim rubovima te formira javni prostor koji se oprema urbanom opremom namijenjenom predavanjima i radu na otvorenom. Ostatak površine, otprilike 6230 m2 zauzima visoko zelenilo. Smjernice za izradu Programa istraživačkih djelatnosti Prethodno izradi projektne dokumentacije za obnovu i opremanje Centra za zaštitu prirode Kulijer, potrebno je definirati Programske aktivnosti znanstveno istraživačkih djelatnosti u okviru Centra. Programsek aktivnosti organiziraju se sukladno ciljevima djelovanja Centra i to s obzirom na vrstu sudionika u projektu, te krajnjih korisnika. Programom se uz redovite i povremene aktivnosti definiraju i uvjeti za sudjelovanje u radu Centra, te postavljaju temelji za odvijanje kvalitetnih odnosa svih dionika.ka. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi obnove i izgradnje Centar za zaštitu prirode (bez PDV-a) Troškovi opremanja Centar za zaštitu prirode (bez PDV-a) Troškovi izrade Programa istraživačkih djelatnosti Centar Kulijer(bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP,MZOIP, nacionalni i međunarodni istraživački centri i akademska zajednica PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Pri donošenju novog Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama definirati upravljanje koncesijama. Tumačenje resornog ministarstva MGPU o mogućnostima korištenja građevine u zoni Posebne (vojne) namjene do trenutka izmjene i dopune PPPPO NP Mljet.

7500 m2

8.800.000,00 kn 1.200.000,00 kn 500.000,00 kn

Nekadašnji pomoćni objekt sanitarnog čvora je prizemni objekt približnih dimenzija 4,6x7,6 m. Objekt se uklanja i na njegovom mjesti gradi se spremište opreme i uzoraka potrebno za odvijanje istraživačkih djelatnosti.

EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

371

372

EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ


9.1. SUSTAV ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA

9.1. SUSTAV ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA

EIR-PL-25

SMJEŠTAJNE JEDINICE ZA ISTRAŽIVAČE

POLOŽAJ OBUHVATA U NASELJU POLAČE

Razvojem i jačanjem znanstveno-istraživačkih djelatnosti u sklopu kompleksa na Kulijeru javlja se potreba za specifičnom vrstom smještaja suradnika JU znanstvenika, istraživača i stručnog kadra JU. U tu svrhu predlaže se razvoj zajednički projekt s jedinicom lokalne samouprave koji će potaknuti izgradnju kompleksa za smještaj i privremeni boravak zaposlenika i suradnika NP i JLS. Predložena lokacija odnosi se na dio građevinskog zemljišta u naselju Polače koji je u vlasništvu RH, te zadovoljava uvjete smještajnih kapaciteta potrebnih za unaprjeđenje temeljnih djelatnosti zaštite prirodnih vrijednosti, edukacije i obrazovanja. Razlozi za osmišljavanje projekta proizlaze iz potrebe jačanja preduvjeta za osiguranje zapošljavanja i angažiranje kvalitetnog stručnog kadra. Razvojem ovog projekta, dio stambenih jedinca za potrebe JLS osmišljen je za smještaj osoblja koje osigurava funkcionalnost nužnih primarnih djelatnosti iz područja pružanja zdravstvenih, obrazovnih i drugih usluga koje čine temelj kvalitete života lokalnog stanovništva. Smještajni kapaciteti predviđeni su za privremeni boravak tijekom angažmana djelatnika, te se ovisno o vrsti posla mogu kategorizirati kao sezonski i stalni, te privremeni, povremeni ili stalni. Zbog veličine zone obuhvata i ovisnosti o realizaciji elemenata komunalne infrastrukture, te dostupnosti izvora financiranja, predlaže se fazna realizacija projekta sukladno trenutnim potrebama.

I.

BIONIC VILLAGE

KRATKI OPIS Zonu obuhvata unutar građevinskog područja naselja Polače JUNP razvija u smještajne jedinice za jačanje ljudskih kapaciteta NP i JLS. Zona je dio velike katastarske čestice k.č. 348/110, k.o. Goveđari. CILJEVI Unaprjeđenje sustava upravljanja JU Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

III. �

IV.

V. VI. �

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju Bionic village: Zona obuhvata

9300 m2

Zona obuhvata nalazi se na istoku naselja, sa sjeverne i južne strane prolaze planirane prometnice. Parcele

kom 13

U zoni se nalazi 13 parcela pravokutnog oblika, različitih dimenzija. Sve parcele imaju kolni pristup u trenutku izgradnje prometne infrastrukture. Stambene jedinice Stambene jedinice se formiraju za različite skupine korisnika (pojedinci, grupe, obitelji...) i različite duljine boravaka (kratkotrajni ili dugotrajni boravak). Smještajne jedinice moraju biti autonomne s time da se zbog optimizacije prostora servisni dijelovi jedinica grupiraju u zajedničkim prostorijama. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Provedba postupka parcelacije katastarske čestice

25.200.000,00 kn

POSTOJEĆA STAMBENA ZONA

BIONIC VILLAGE

PL-25 2 1

3

OBUHVAT ZAHVATA 4

FAZA I

5

6

7

FAZA II

8

9

10

FAZA III

11

12

13

ZONA OBUHVATA BIONIC VILLAGE U NASELJU POLAČE

EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

373

374

EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ


9.1. SUSTAV ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA

9.1. SUSTAV ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA

AKTIVACIJA VOJNE INFRASTRUKTURE NA VRHU PLANJAK Postojeća zgrada na Planjaku dio je nekadašnje vojne infrastrukture. Temeljem prethodno poduzetih aktivnosti očekuje se kako će temeljem darovnog Ugovora MORH, a po ostvarenju uvjeta danih institucionalnim okvirima, prepustiti građevinu na vrhu Planjak u vlasništvo i na korištenje JUNP Mljet. U postojećoj zgradi planira se urediti Nadzorni centar NP Mljet koji će u jednoj građevino objedinjavati centar za telemetrijsko praćenje dojave od požara, kontrolu i nadziranja prostora putem sustava tehničke zaštite, te prikupljati podatke iz meteoroloških mjernih mjesta raspoređenih u Parku za potrebe praćenja stanja okoliša. Nadzorni centar bit će sastavni dio posjetiteljske infrastrukture, te će se u suradnji s Planinarskim društvom Otoka Mljeta prostor moći koristiti i za potrebe planinara. Posjetitelji će u Nadzornom centru moći dobiti raznovrsne informacije o modelima zaštite prirode i o opasnostima od požara. Nadalje, Nadzorni centar omogućit će efikasnije funkcioniranje Nadzorne službe NP Mljet, te samim time doprinijeti usavršavanju cjelokupnog modela upravljanja JU. Suradnja s lokalnim stanovništvom ostvarit će se pružanjem mogućnosti korištenja dijela prostora planinarskom društvu, održavanju okupljanja članova ili za potrebe drugih aktivnosti planinara. Nadzorni centar se nadograđuje na postojeći sustav motrionica i praćenja okolišnih mjera koje se dodatno usklađuju s potrebama DHMZ, te po potrebi mogu osigurati i smještaj službene meteorološke stanice na predmetnoj lokaciji. Suradnja s DHMZ mogla bi osigurati i točno mjerenje izbijanja lokacije munja na području NP što bi uvelike poboljšalo mjere zaštite od požara kako za područje NP tako i za cijeli otok Mljet.

EIR-PK-02 I.

KRATKI OPIS Rekonstrukcija i opremanje postojeće zgrade u Nadzorni centar NP. Zgrada je u vlasništvu MORH-a te je u postupku prijenosa imovine na JUNP. Zgrada se nalazi na kč. 390/97, k.o. Goveđari. Cilj Centra je poboljšanje efikasnosti nadzora, prikupljanje informacija i ubrzanje pravovremenog reagiranja u slučaju havarije u zaštićenom području. Predlaže se i suradnja sa lokalnim planinarskim društvom kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti koje pruža navedena infrastruktura, te ostvario kvalitetan odnos s lokalnom zajendicom. Nadzorni centar ujedno je dio posjetiteljske infrastukture Parka i nalazi se na poučnoj Meteo šetnici. CILJEVI Unaprjeđenje službe nadzora JUNP Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

III. �

PK-02 ZGRADA BIVŠE VOJARNE GRANICA OBUHVATA

IV.

ZIDIĆ

MOTRIONICA

V. VI. �

KOMPLEKS PLANJAK

EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

375

NADZORNI CENTAR PLANJAK

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju postaje Planjak: Obuhvat

2475 m2

U zoni obuhvata nalazi se zgrada, pristupni put, staze te motrionica. Uključeno je opremanje vanjskih prostora na otvorenom klupama i stolovima za posjetitelje. Zgrada

BRP 146 m2

Zgrada tlocrtnog L-oblika. Za detaljni uvid u prostornu dispoziciju zgrade nužno je napraviti arhitektonski snimak. Obnova i opremanje zgrade u skladu sa detaljno propisanim programom dogovorenim sa projektnim partnerima. Motrionica

BRP 18 m2

U zoni obuhvata nalazi se motrionica koju je potrebno urediti kao element posjetiteljske infrastrukture. Znanstvena oprema U obuhvatu se postavljaju mjerni instrumenti potrebni za obavljanje znanstvene djelatnosti. Tretnutno se na lokaciji nalaze antene i meteorološki instrumenti. Dodaje se i videonadzor čije se snimke povezuju sa web sadržajem Nacionalnog parka PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, DHMZ, PD Planika Mljet, JLS PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Izrada arhitektonskog snimka zgrade Promjena PPPPO NP. Lokacija na Planjaku dio je zone posebne namjene.

376

1.450.000,00 kn

EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ


9.2.

SUSTAV EDUKACIJE �

KRATKI OPIS Sustav edukacije odnosi se na edukativne aktivnosti koji se događaju unutar JUNP te edukativne aktivnosti koje JUNP provodi prema svim korisnicima prostora u skladu sa svojim zakonskim obavezama. Razvojem sustava edukacije sistematiziraju se sve aktivnosti te im se dodjeljuju programske smjernice za provedbu.

CILJEVI

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Upravni kompleks Pristanište · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Program edukacije · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Zaklada Nacionalni park Mljet· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Program nakladničke djelatnosti· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

378

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

PROSTORNI PLAN

Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje sustava upravljanja


9.2. SUSTAV EDUKACIJE

9.2. SUSTAV EDUKACIJE

EIR-PR-04

OBNOVA UPRAVNOG KOMPLEKSA

LOKACIJA PRISTANIŠTE

Postojeći kompleks upravnih zgrada nalazi na lokaciji uz sam temeljni fenomen Velikog jezera na lokaciji povijesno nazvanoj Pristanište. Kompleks se sastoji od tri upravne zgrade u kojima su raspoređena radna mjesta zaposlenika JUNP, info prostor, stambena jedinica za smještaj zaposlenika Parka te prostor Hrvatske pošta. Stanje građevinskog fonda je dotrajalo a opća materijalna opremljenost u potpunosti ne zadovoljavala standard potreban za obavljanje svih djelatnosti JU. Obnovom upravnog kompleksa osigurat će se zakonom propisani uvjeti za rad djelatnika, te osigurati preduvjeti za učinkovitiji rad svih službi NP. Upravni kompleks se nalazi u neposrednoj blizini javne površine - trga te Interpretacijsko izložbenog centra Gustjerna. Kod organiziranja manifestacija, promotivnih aktivnosti i programa JUNP kompleks je vezan na javni prostor opremljen i za rad na otvorenom. Opremanjem upravnog kompleksa odgovara se na prostorne i tehnološke zahtjeve uspostavljanja standarda upravljanja javnom ustanovom, te se prostori opremaju svom potrebnom audiovizualnom opremom za provođenje edukativnih seminara, radionica i ostalih aktivnosti.

I.

KRATKI OPIS Rekonstrukcija i opremanje postojećih upravnih zgrada na Pristaništu zbog dotrajalosti. Zgrade se opremaju potrebnom opremom sukladno svojoj namjeni.

II.

CILJEVI Unaprjeđenje razine upravljanja JU Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

III.

PROJEKTNA AKTIVNOST Projektne smjernice za realizaciju upravnog kompleksa Pristanište: Pristanište 2

260 m2

Zgrada nepravilnog oblika, katnost P+1. U prizemlju nalaze se tri radne sobe, čajna kuhinja, računalna soba, spremište i sanitarni čvor.. Pristanište 4

215 m2

Zgrada nepravilnog oblika, katnost P+1+PK. U prizemlju se nalazi info centar sa prodajnim prostorom i spremištem. Poviše prizemlja nalazi se dvoetažna stambena jedinica sa kuhinjom i dnevnim boravkom na 1. katu te sobom i sanitarnim blokom u potkovlju. Pristanište 6

190m2

Zgrada nepravilnog oblika, katnost P+1. U prizemlju se nalazi poslovnica Hrvatske pošte, multifunkcionalna soba za sastanke te prateći servisni prostori i spremište. Na katu se nalaze 3 uredske prostorije, servisni blok te vanjska terasa. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

3.472.000,00 kn

GUSTJERNA

PRISTANIŠTE 6

TRG PRISTANIŠTE

UPRAVNI KOMPLEKS PRISTANIŠTE

IV.

PRISTANIŠTE 4

PRISTANIŠTE 2

POZICIJE ZGRADA UPRAVNOG KOMPLEKSA

EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

379

380

EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ


9.2. SUSTAV EDUKACIJE

9.2. SUSTAV EDUKACIJE

EIR-EDU-05

RAZVOJ MODELA EDUKACIJE Razvoj modela edukacije ima za cilj standardiziranje i podizanje razine pružanja informacija svim dionicima na području Nacionalnog parka. Uspostavljanje kvalitetnijeg modela širenja informacija o važnosti zaštite prirode predstavlja osnovni komunikacijski kanal za uspostavljanje kvalitetnog odnosa sa raznim ciljanim skupinama. Programi edukacije usmjereni su prema sljedećim ciljanim skupinama: zaposlenici JU, akademska i istraživačka zajednica, volonteri, posjetitelji te lokalno stanovništvo. Edukacija zaposlenika JUNP smatra se aktivnim ulaganjem u ljudski kapital i u razinu operativnosti same JU. Zaposlenici se educiraju u području vezanom uz obavljanje redovite djelatnosti JUNP. Edukacija podrazumijeva certificirane računalne tečajeve za rad na specijaliziranim softverima i bazama podataka, vozačke dozvole za upravljanja vozilima i plovilima, certificirane tečajeve stranih jezika s ciljem osposobljavanja vođenja inozemnih grupa posjetitelja. Posebna razina edukacije odnosi se na stručne posjete zaštićenim područjima i referentnim institucijama sa ciljem razmjenjivanja iskustva ili uspostave dugoročne suradnje. Zaposlenici mogu ući u program edukacije o prirodnim vrijednostima i kulturnoj baštini s ciljem osposobljavanja za vodiča Nacionalnog parka. Nakon edukacije, vodič sudjeluje u programima organiziranim u Interpretacijskim centrima i stručno vođenim obilascima. Akademska i istraživačka zajednica educira se o dosadašnjim provedenim radovima i aktivnostima u području znanstveno-istraživačke djelatnosti poticanjem sudjelovanja na znanstvenim skupovima te izdavanjem publikacija i zbirka radova. Volonteri čine posebnu kategoriju unutar sustava edukacije. Edukacija volontera usmjerena je na djelatnosti koje obavljaju u suradnji sa JUNP i na promicanju vrijednosti zaštićenih područja. Posjetiteljima se pružaju edukativni programi u sklopu posjetiteljske infrastrukture. JUNP razvija dva osnovna programa edukacije posjetitelja: programi unutar interpretacijskih centara te stručno vođeni obilasci Nacionalnog parka. Programi su prilagođeni posjetiteljima školske dobi, općoj javnosti te različitim jezičnim skupinama. Lokalno stanovništvo se redovito educira o programima JUNP čija provedba ovisi o uspješnoj zajedničkoj suradnji. Programi podrazumijevaju educiranje o pozitivnim praksama s aspekata poljoprivredne djelatnosti, očuvanju tradicijskih zanata i običaja, zaštiti od požara i slično. Objedinjenim sustavom edukacije JUNP uključuje sve korisnike prostora Nacionalnog parka u redovite aktivnosti i djelatnosti te istovremeno pridonosi povišenju standarda upravljanja zaštićenim područjem.

EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

381

PROGRAM EDUKACIJE

I.

KRATKI OPIS Projekt uključuje razvoj edukacijskih programa prema skupinama korisnika prostora Nacionalnog parka.

II.

CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje razine upravljanja zaštićenim područjem

III. III.a

PROGRAMSKA AKTIVNOST Izrada Programa Izradom Programa edukacije osigurat će se kontinuirano informiranje zainteresiranih skupina o sadržaju, ciljevima i uvjetima zaštite ugroženog područja. Programom edukacije potrebno je definirati vrstu i način provođenja edukativnog programa. Edukacijski Program izrađuje se kroz provedbu redovitih aktivnosti ustanove. Provedba Programa Stalni Edukacijski programi:

III.b �

IV.

Progam edukacije zaposlenika obrađuje teme komuniciranja s posjetiteljima, teme vezane uz prirodne vrijednosti i kulturnu baštinu za potrebe vođenja organiziranih posjetiteljeskih tura. Edukacija posjetitelja Posjetitelji se educiraju o pravilima ponašanja unutar Parka kao i organiziranim obilascima koje vode zaposlenici JUNP. Organizirani obilasci rade se različito za posjetitelje predškolske i školske dobi kao i opće javnosti. Edukacija volontera o zahtjevima pojednih volonterskih programa. Edukacija uključuje tiskanje brošura i sličnog radnog materijala. Povremeni Edukacijski programi: Edukacija akademske zajednice uključuje sudjelovanje na stručnim skupovima s ciljem promoviranja znanastveno-istraživačke djelatnosti JUNP. Edukacija uključuje troškove putovanja nužne za posjećivanje stručnih skupova. Edukacija o provođenju programa od interesa lokalnom stanovništvu. Edukacija uključuje tiskanje brošura i sličnog radnog materijala. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade Programa edukacije. Godišnji troškovi provedbe Stalnih edukacijskih programa (bez PDV-a) Godišnji troškovi provedbe Poveremenih edukacijskih programa (bez PDV-a)

382

10.000,00 kn 20.000,00 kn

EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ


9.2. SUSTAV EDUKACIJE

9.2. SUSTAV EDUKACIJE

OSNIVANJE ZAKLADE NACIONALNOG PARKA MLJET Kako bi se osigurao kontinuitet promišljanja i ojačao interes lokalnog stanovništva o zaštićenim vrijednostima područja Mljeta, predlaže se JU da unaprijedi sustav dodjele poticaja osnivanjem Zaklade. Program i rad zaklade definira se na godišnjem nivou i obuhvaća tematske cjeline potpomaganja srednjeg i visokog obrazovanja studenata, te poticanje razvoja suvremenog i tradicionalnog stvaralaštva. Zaklada Nacionalni park Mljet osniva se s ciljem provođenja općekorisnih aktivnosti i djelatnosti u suradnji sa lokalnom zajednicom i posjetiteljima. Zaklada okrupnjuje i uvodi sistematizaciju dosadašnjih aktivnosti koje provodi JUNP, kao što su stipendiranje učenika i studenata te promicanje umjetničkog stvaralaštva. Zaklada se bavi prikupljanjem sredstava potrebnih za provođenje programa koji ispunjavaju osnovne ciljeve unaprjeđenja kulturne, prosvjetne, znanstvene i ekološke djelatnosti. Programi zaklade nazivaju se prema osobama koje su imale važnu ulogu u osnivanju Nacionalnog parka ili su svoje profesionalno djelovanje provodile na području Nacionalnog parka. Programi raspisuju mjere i uvjete prema kojima se dodjeljuju sredstva. Godišnja dodjela programa organizira se kao manifestacija prilikom koje se sudionike u radu zaklade informira o djelatnostima, programima i ispunjenim aktivnostima tokom protekle godine. Program Branimir Gušić ime dobiva prema jednom od najzaslužnijih pojedinaca za osnivanje Nacionalnog parka. Program obuhvaća stipendiranje studenata nastavak školovanja u sustavu visokog obrazovanja. Pri prijavi na program vrednuju se školski uspjesi te se u obzir uzima materijalno i imovinsko stanje prijavitelja. Program Cvito Fisković ime dobiva prema stručnjaku uvelike zaslužnom za zaštitu benediktinskog kompleksa samostana na otočiću sv. Marije u Velikom jezeru. Program obuhvaća stipendiranje učenika srednjih škola za potrebe prijevoza, nabave udžbenika kao i pitanje smještaja ako se srednja škola pohađa na većoj udaljenosti. Program Anka Krizmanić ime dobiva prema umjetnici čiji je dio stvaralaštva posvećen i nastajao na području Nacionalnog parka Mljet. Program služi za poticanje, organiziranje i provedbu aktivnosti kojima se potiče umjetničko stvaralaštvo. Program uključuje organizaciju umjetničkih kolonija i radionica putem kojih se subvencioniraju umjetnici te se potiče njihovo djelovanje na području Nacionalnog parka. Organizacija programa jednako uvažava tradicijsko i suvremeno stvaralaštvo pri čemu tradicijsko stvaralaštvo potiče korištenje elemenata nematerijalne kulturne baštine s ciljem njihovog očuvanja i uključivanja u svakodnevni život lokalnog stanovništava. Suvremeno stvaralaštvo se potiče s ciljem stvaranja dodatnih oplemenjivanja javnih prostora na području Nacionalnog parka kao i sudjelovanja u prezentiranju prirodnih vrijednosti i kulturne baštine.

EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

383

EIR-EDU-06 I.

KRATKI OPIS Zaklada Nacionalnog parka Mljet prikuplja sredstva od donacija te se određuje dio dobiti od prodaje ulaznica s ciljem sponzoriranja programa od važnosti za lokalnu zajednicu i nasljeđe otoka Mljeta. U sklopu programa razrađuju se sustavi vrednovanja prijava za određene programe. CILJEVI Unaprjeđenje odnosa sa lokalnom zajednicom

II. III. III.a

III.b �

IV.

V.

ZAKLADA NACIONALNI PARK MLJET

PROGRAMSKA AKTIVNOST Izrada programa Izradom Programa Zaklade osigurat će se pravovremeno informiranje zainteresiranih skupina o sadržaju, ciljevima i uvjetima provedbe programa stipendiranja. Programom zaklade nužno je definirati vrstu stipendija, ciljane skupine kao i uvjete prijave. Provedba Programa Stipendija Branimir Gušić Stipendiranje studenata sa područja Nacionalnog parka za nastavak školovanja u sustavu visokog obrazovanja. Stipendije obuhvaćaju troškove studija i smještaja u studentskim smještajnim kapacitetima. Stipendija Anka Krizmanić Za poticanje suvremenog i tradicionalnog umjetničkog stvaralaštva. U sklopu toga nužno je definirati teme radionica i umjetničkih kolonija na godišnjoj razini. Stipendija Cvito Fisković Stipendiranje učenika srednjih škola sa područja Nacionalnog parka. Stipendije obuhvaćaju troškove prijevoza i smještaja u učeničkim smještajnim kapacitetima. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade Programa Zaklade. Godišnji troškovi Stipendije Branimir Gušić (bez PDV-a) Godišnji troškovi Stipendije Anka Krizmanić (bez PDV-a) Godišnji troškovi Stipendije Cvito Fisković (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI JUNP, JLS, OCD

384

40.000,00 kn 25.000,00 kn 135.000,00 kn

EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ


9.2. SUSTAV EDUKACIJE

9.2. SUSTAV EDUKACIJE

ERI-EDU-07

NAKLADNIČKA DJELATNOST JUNP

Nakladnička djelatnost JUNP do sada je rezultirala monografijama, zbirkama, promotivnim i edukativnim materijalima. Sistematizacijom prezentacije ukupnog nasljeđa u vidu razvoja posjetiteljske infrastrukture javlja se potreba za planiranjem nakladničke djelatnosti koja će na primjeren način pratiti posjetitelja pri upoznavanju sa vrijednostima Nacionalnog parka. Osnovna organizacija nakladničkih djelatnosti može se podijeliti na informiranje o području Nacionalnog parka te o aktivnostima na tom istom području. Prvi se tako bavi prezentiranjem prirodnih vrijednosti i kulturne baštine dok se potonji bavi prezentiranjem znanstveno-istraživačke djelatnosti kao i upravljanju istom. Uvođenjem naveden podjele postiže se odgovarajuća razina prilagodbe informacija posjetitelju te se osigurava da JUNP aktivno doprinosi dijalogu o unapređenju sustava upravljanja zaštićenim područjima temeljem svojih iskustava. Nužno je poticati sudjelovanje djelatnika JUNP u osmišljavanju i izradi svih elemenata nakladničke djelatnosti te na taj način kritički promišljati elemente nadzora, regulacije vrste i staništa. Stvaranjem i publikacijom sadržaja vezanog uz stručni nadzor i upravljanje zaštićenim područjem temeljem terenskih iskustava i provedbenih aktivnosti prilagođenih specifičnim potrebama Nacionalnog parka ostvaruje se temelj za razmjenu iskustava na nacionalnoj razini. Osnovni elementi nakladničke djelatnosti su monografije, zbirke, serijske publikacije, katalozi, karte, web stranica te promotivni materijal. Posljednja monografija izdana je povodom 50. godišnjice Nacionalnog parka - Mljet 1960.-2010. u izdanju JUNP i obuhvaća ukupni povijesni razvoj ustanove te pregled svih prirodnih i kulturnih vrijednosti. U skladu s time sljedeća izdanja monografija mogu pristupiti obradi i vrednovanju specifične teme od interesa za Nacionalni park, tj. monografije mogu detaljno ispitivati do sada manje poznate činjenice i na taj način se prezentirati stručnoj i široj zajednici. Zbirke znanstvenih radova mogu se publicirati na godišnjoj razini i prema potrebi ukoliko se radi o primjerice zbirci radova znanstvenog skupa. Kod razvoja serijskih publikacija za posjetitelje bitno je koncept edicije prilagoditi određenoj temi i skupini korisnika te ih razvijati na način da uz narativne imaju didaktičke i edukativne elemente. Oblikovanje publikacija treba poticati aktivno sudjelovanje posjetitelja pri korištenju te na domišljat način prezentirati prirodne vrijednosti i kulturnu baštinu. Katalozi se odnose primarno na teme koje prate izložbe u interpretacijskim centrima. Katalozi za pojedinu izložbu izrađuju se u nekoliko oblika s ciljem pružanja minimalno dva financijska razreda namijenjena posjetiteljima. Web stranica se redovito nadopunjuje

EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

385

I.

KRATKI OPIS Nakladnička djelatnost provodi se s ciljem edukacije lokalnog stanovništva i posjetitelja o vrijednostima nacionalnog zaštićenog područja, pravilima ponašanja, djelatnostima JUNP i tome slično. Nakladnička djelatnost planira se i provodi se godišnjoj razini. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

II. III. III.a

III.b �

IV.

PROGRAM NAKLADNIČKE DJELATNOSTI

PROGRAMSKA AKTIVNOST Izrada programa Izradom Programa nakladničke djelatnosti osigurat će se pravovremeno informiranje zainteresiranih skupina o sadržaju, ciljevima i uvjetima provedbe programa. Programom je potrebno definirati vrstu aktivnosti i zahtjeva koji proizlaze iz njih. Program nakladničke djelatnosti izrađuje se kroz provedbu redovitih aktivnosti ustanove. Provedba programa Provedba programa nakladnička djelatnost odnosi se na sljedeće publikacije: Monografije obrađuju različite teme - od važnih prirodnih fenomena do kulturne baštine. Zbirke znanstvenih istraživanja provedenih na području NP Mljet. Zbirke mogu objedinjavati ukupnu znanstvenu djelatnost ili se specijalizirati za pojedino istraživačko područje. Edukativne publikacije prilagođene raznim uzrastima koje obrađuju teme prirodnih vrijednosti, kulturne baštine, suživota s zaštićenim područjem i slično. Katalozi izložba uključuju stalne postave unutar interpretacijskih centara kao i kataloge za povremene izložbe. Tiskanje karata područja Nacionalnog parka definiranih prema grupama posjetitelja i lokalitetima. Redovito se dodaje novi sadržaj te se osigurava dostupnost svih publikacija. Na web stranici predstavlja se i postojeća nakladnička djelatnost u obliku e-knjiga. Promotivni materijal uključuje prospekte, biltene, informacijske kartice i slično. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade Programa. Godišnji troškovi provedbe Programa (bez PDV-a)

386

100.000,00 kn

EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ


UNAPRJEĐENJE STANDARDA UPRAVLJANJA JAVNOM USTANOVOM ORGANIZACIJA I DEFINICIJA PROJEKATA

10.3. SUSTAV NAPLATE ULAZNICA I KONTROLA PRISTUPA Sustav elektronske prodaje i naplate ulaznica Sustav naplate ulaznica za vozila i plovila Sustav tehničke zaštite i video nadzora

10.1. SUSTAV RAZMJENE INFORMACIJA I KONTROLE KVALITETE Komunikacijska strategija Uvođenje ISO certifikata 9001:2015 Razvoj programa volontiranja u zaštićenim područjima Program dodjele oznake kvalitete NP Mljet®

10.2. SUSTAV PRIKUPLJANJA I OBRADE INFORMACIJA Baza podataka prirodnih vrijednosti i kulturne baštine Baza podataka o redovitim i programskim djelatnostima JU Baza podataka posjećivanja Nacionalnog parka

10.4. REGULACIJA PRAVNOG OKVIRA I DEFINIRANJE OGRANIČENJA PODRUČJA Registracija posebnog pravnog režima Studija nosivosti zaštićenog područja Regulacija sustava koncesija Studija prostornih mogućnosti i uvjeta izgradnje - zona Crna klada Studija prostornih mogućnosti i uvjeta izgradnje - akvatorij NP Studija prostornih mogućnosti i uvjeta izgradnje - zona Vrbovica


10.1. �

SUSTAV RAZMJENE INFORMACIJA I KONTROLA KVALITETE KRATKI OPIS

Unaprjeđenje sustava upravljanja JUNP Unaprjeđenje zaštite prirodnih vrijednosti i kulturne baštine Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture �

PROGRAMSKE KARTICE Komunikacijska strategija · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ISO certifikat · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Razvoj programa volontiranja u zaštićenim područjima· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Program dodjele oznake kvalitete NP Mljet® · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

390

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

CILJEVI

PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Izrada komunikacijske strategije definira i prezentira kratkoročne i dugoročne ciljeve vezane uz primarne djelatnosti i aktivnosti JUNP. Glavni cilj komunikacijske strategije je prenošenje jasnog stava i informacija vezanih uz događaj, situaciju ili temu od interesa unutar JUNP, prema nadležnim institucijama kao i prema svim korisnicima prostora Nacionalnog parka, a u svrhu ostvarenja temeljnih ciljeva u skladu sa zakonskim i strateškim aktima. Razvoj programa volontiranja u zaštićenim područjima unaprjeđuje prijenos informacija prema široj javnosti, dok program dodjele oznake kvalitete osigurava provedbu temeljenih ciljeva JU u suradnji s lokalnim stanovništvom.


10.1. SUSTAV RAZMJENE INFORMACIJA I KONTROLE KVALITETE

KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA I.

UPR-01

KRATKI OPIS Izrada komunikacijske strategije uključuje razradu protokola komunikacije unutar JUNP i prema nadležnim institucijama te komunikacija JUNP prema korisnicima prostora Nacionalnog parka. Komunikacijska strategija obuhvaća razradu razmjene informacija i uspostavu protokola, a sukladno definiranim ciljanim skupinama. CILJEVI Unaprjeđenje sustava upravljanja JU NP

II. III.

� � � � � � � � � � � �

IV.

10.1. SUSTAV RAZMJENE INFORMACIJA I KONTROLE KVALITETE

I.

II.

PLANSKA DOKUMENTACIJA Izradom komunikacijske strategije potrebno je izraditi protokole za sljedeće ciljane skupine: zaposlenici JU druge JU koje upravljaju zaštićenim područjima nadležna javnopravna tijela i krovne institucije središnje državne službe i institucije jedinica lokalne samouprave opća javnost lokalno stanovništvo pristigli posjetitelji potencijalne skupine posjetitelja znanstveno-istraživačka zajednica akademska zajednica vanjski suradnici PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih planskih zahtjeva. Troškovi izrade dokumenatcije (bez PDV-a)

STANDARD UPRAVLJANJA JU

391

UVOĐENJE ISO CERTIFIKATA 9001:2015

UPR-02

III. III.a

III.b

IV.

KRATKI OPIS Unaprjeđenje upravljanja Javnom ustanovom Nacionalnog parka postiže se uvođenjem međunarodno prepoznatog standarda kvalitetnog upravljanja. Pribavljanjem i održavanjem ISO certifikata poboljšava se organizacija ustrojstva ustanove te osigurava bolji rad stručnog kadra. Uvođenjem navedene norme olakšava se način na koji JU ispunjava ciljeve postavljene zakonskom regulativom i strateškim dokumentima. CILJEVI Unaprjeđenje sustava upravljanja JUNP PROGRAMSKA AKTIVNOST Pribavljanje certifikata Implementacija standarda prema specifikacijama koje propisuje certifikat provodi se uz pomoć specijalizirane tvrtke za navedene djelatnosti koja ima iskustvo uspješnog rada sa Javnim ustanovama. Održavnje certifikata Održavanje certifikata sukladno propisanim uvjetima. Redovite revizije poslovanja sa ocjenama usklađenosti. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Troškovi pribavljanja ISO 9001:2015 certifikata (bez PDV-a) Troškovi održavanja ISO 9001:2015 certifikata (bez PDV-a)

35.000,00 kn 10.000,00 kn

200.000,00 kn

392

STANDARD UPRAVLJANJA JU


10.1. SUSTAV RAZMJENE INFORMACIJA I KONTROLE KVALITETE

RAZVOJ PROGRAMA VOLONTIRANJA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA I.

III. III.a

III.b �

V.

UPR-03

KRATKI OPIS Volonterskim programima se omogućuje sustavno uključivanje zainteresiranih grupa i pojedinaca u aktivnosti koje javne ustanove za zaštitu prirode provode na svojim područjima. Na taj način se osigurava veća podrška javnosti radu javnih ustanova, osigurava bolja promocija parkova, a u konačnici i doprinosi ostvarivanju ciljeva i svrhe zaštićenih područja. Programi se provode sukladno Zakonu o volontiranju i svim podzakonskim propisima. CILJEVI Unaprjeđenje sustava upravljanja JUNP

II.

IV.

10.1. SUSTAV RAZMJENE INFORMACIJA I KONTROLE KVALITETE

PROGRAMSKA AKTIVNOST Izrada Programa Izradom Programa volontiranja osigurat će se pravovremeno informiranje zainteresiranih skupina o sadržaju, ciljevima i uvjetima provedbe volonterskog programa. Programom volontiranja potrebno je definirati vrstu aktivnosti i potreban broj volontera. Program volontiranja izrađuje se kroz provedbu redovitih aktivnosti ustanove. Provedba Programa Stalni volonterski programi: Organizacija i provedba redovitih cjelogodišnjih ili sezonskih volonterskih programa vezenih uz provedbu temeljnih ciljeva rada Javne ustanove NP Mljet. Pretpostavljeno 400 volonterskih radnih dana za stalne volonterske programe u razdoblju od ukupno 60 dana godišnje. Povremeni volonterski programi Organizacija i provedba povremenih volonterskih programa vezanih uz specifične ciljeve provedbe pojedinih projekata ili ciljeva Javne ustanove NP Mljet. Pretpostavljeno 200 volonterskih radnih dana za povremene volonterske programe u razdoblju od ukupno 30 dana godišnje. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade Programa volontiranja. Za potrebe procjene provedbe programa pretpostavlja se prosječni boravak volontera od 10 dana, uključivo troškove prijevoza, prehrane i smještaja a što daje kumulativnu vrijednost rashoda od 250 kn dnevno po volonteru. Godišnji troškovi provedbe Stalnih volonterskih programa (bez PDV-a) Godišnji troškovi provedbe Povremenih volonterskih programa (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI MZOIP, Hrvatska mreža volonterskih centara

STANDARD UPRAVLJANJA JU

393

UPR-04 I.

KRATKI OPIS Usporedo s razvojem sustava kvalitete upravljanja procesima unutar Javne ustanove potrebno je uspostaviti i sustav dodjeljivanja oznake izvorne kvalitete NP Mljet®. Registracijom i zaštitom oznake izvornosti mljetskog proizvoda podiže se vrijednost pružanja usluge i kvalitete proizvoda, što izravno doprinosi unaprjeđenju temeljnih djelatnosti kako Nacionalnog parka tako i lokalnih proizvođača. CILJEVI Unaprjeđenje sustava upravljanja JUNP

II. III. III.a

III.b �

300 radnih dana �

200 radnih dana

IV.

75.000,00 kn 50.000,00 kn

V.

PROGRAM DODJELE OZNAKE KVALITETE - NP MLJET®

PROGRAMSKA AKTIVNOST Izrada Programa Izradom Programa dodjele kvalitete propisuju se uvjeti korištenja i udovoljenja standardu kvalitete. Program propisuje uvjete i način dodjele oznake, te mehanizme kontrole propisane kvaliete. Program donosi JU u suradnji s HGK i resornim ministarstvima, kroz provedbu redovitih aktivnosti ustanove. Provedba Programa Provedbom programa potiču se aktivnosti izrade proizvoda i pružanja usluga na području NP, a u svrhu poticanja aktivnosti koje izravno ili posredno utječu na očuvanje te promociju prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka. Programom se definiraju sljedeća ciljana područja razvoja usluga i proizvoda: Razvoj ekološke poljoprivrede i stočarstva uzgojem autohtonih kultivara i pasmina u svrhu očuvanja važnih staništa travnjaka i sprječavanja sukcesije šuma nad poljima Poticanje razvoja ugostiteljske djelatnosti bazirane na agrobioraznolikosti Mljeta u svrhu unaprjeđenja posjetiteljske infrastrukture i očuvanja nematerijalne kulturne baštine Unaprjeđenje turističke djelatnosti smještaja na području NP uključivanjem iznajmljivača u sustav pravovremenog informiranja posjetitelja o vrijednostima područja Razvoj posjetiteljske infrastrukture poticanjem izrade lokalnih suvenira utemeljenih na tradicijskim vještinama i zanimanjima u svrhu očuvanja kulturne nematerijalne baštine PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Godišnji troškovi provedbe programa (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI MZOIP, HGK, Ministarstvo kulture RH, Ministarstvo poljoprivrede

394

500.000,00 kn

STANDARD UPRAVLJANJA JU


10.2. �

SUSTAV PRIKUPLJANJA I OBRADE INFORMACIJA KRATKI OPIS

Unaprjeđenje sustava upravljanja JUNP Unaprjeđenje zaštite prirodnih vrijednosti i kulturne baštine Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture �

PROGRAMSKE KARTICE Baza podataka prirodnih vrijednosti i kulturne baštine · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Baza podataka o redovitim i programskim djelatnostima JU· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Baza podataka posjećivanja nacionalnog parka· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

396

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

CILJEVI

PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Baze podataka izrađuju se s ciljem prikupljanja i sistematizacije informacija, a koje čine temeljni alat za efikasno upravljanje JU. Na osnovi analize i praćenja podataka ostvaruju se preduvjeti za kvalitetno obavljanje temeljne djelatnosti odgovornog i održivog upravljanja prirodnim vrijednostima i kulturnom baštinom.


10.2. SUSTAV PRIKUPLJANJA I OBRADE INFORMACIJA

10.2. SUSTAV PRIKUPLJANJA I OBRADE INFORMACIJA

BAZA PODATAKA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNE BAŠTINE NP I.

KRATKI OPIS JUNP Mljet prikuplja podatke o bioraznolikosti područja kojim upravlja kroz postupak inventarizacije. Postojeću bazu podataka potrebno je ažurirati i nadograditi. Prikupljene podatke koji se dostavljaju za unos u centralni sustav ISZP, potrebno je organizirati i prezentirati u sklopu baze podataka samog nacionalnog parka (PAMS). Internu bazu podataka Parka potrebno je upotpuniti s podacima o kulturnoj baštini i krajobraznim vrijednostima. Baza podataka mora sadržavati sva istraživanja i znanstvene radove vezane uz Nacionalni park Mljet. Očekuje se prilagodba korištenja PAMS baze svim javnim korisnicima i posjetiteljima Parka. Podaci koji se unose u bazu podataka trebaju biti GIS i GPS referencirani. CILJEVI Unaprjeđenje zaštite prirodnih vrijednosti i kulturne baštine Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

III. III.a

III.b

V.

UPR-06 I.

III. III.a

Podatke o svim prirodnim vrijednostima na području NP uključujući sve elemente potrebne za izradu istraživanja, vođenja inventarizacije i provedbe monitoringa na području NP Mljet. Podatke o svim registriranim i neregistriranim kulturnim dobrima, s obvezom praćenja statusa istih te razmjene relevantnih informacija s krovnim institucijama. Podatke o evidentiranim krajobraznim vrijednostima s definiranim indikatorima praćenja stanja. Podatke o svim provedenim znanstvenim i drugim istraživanjima provedenim na području NP. Ažuriranje Baze podataka Po izradi baze podataka potrebno je pristupiti unosu informacija u sustav, a što se provodi kroz redovite aktivnosti JUNP Mljet. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a) PROJEKTNI PARTNERI DZZP, HAZOP, MIK RH, HRZ

STANDARD UPRAVLJANJA JU

397

PROJEKTNA AKTIVNOST Izrada Baze podataka Baza podataka treba sadržavati sljedeće grupe informacija: �

Podaci o redovitim godišnjim financijskim planovima i izvještajima

Podaci o godišnjim program zaštite, očuvanja, korištenja i promicanja zaštićenog područja te izvještajima Podaci o pokretnom inventaru i materijalnoj opremljenosti JUNP.

� �

Podaci o stanju i kvaliteti infrastrukturne opremljenosti područja JUNP

Podaci o ostvarenim i planiranim suradnjama

Podaci o organizaciji i provedbi strateških i kapitalnih investicija

Podaci o provedenim sustavima cjeloživotnog obrazovanja zaposlenika

Ostale podatke o provednim redovitim i programskim djelatnostima JUNP

III.b

IV.

BAZA PODATAKA O REDOVITIM I PROGRAMSKIM DJELATNOSTIMA JU

KRATKI OPIS Baza redovitih i programskih djelatnosti NP Mljet prikuplja i obrađuje informacije relevantne za uspješno funkcioniranje JU. U bazi podataka trebaju se naći svi interni dokumenti koji se izrađuju temeljem zakonskih odredbi i statuta JU. Dodatno, baza podataka mora prikupiti sve podatke o programskim aktivnostima koje provodi, a koji se implementiraju temeljem usvojenih strateških i provedbenih dokumenata. Podaci koji se unose u bazu podataka trebaju biti GIS i GPS referencirani. CILJEVI Unaprjeđenje sustava upravljanja JU Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

PROJEKTNA AKTIVNOST Izrada Baze podataka Baza podataka treba sadržavati sljedeće grupe informacija: �

IV.

UPR-05

Ažuriranje Baze podataka Po izradi baze podataka potrebno je pristupiti unosu informacija u sustava, a što se provodi kroz redovite aktivnosti JUNP Mljet. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

50.000,00 kn

200.000,00 kn

398

STANDARD UPRAVLJANJA JU


10.2. SUSTAV PRIKUPLJANJA I OBRADE INFORMACIJA

BAZA PODATAKA POSJEĆIVANJA NACIONALNOG PARKA I.

KRATKI OPIS Baza podataka o posjećivanju nacionalnog parka osigurava prikupljanje i analizu podataka o broju, strukturi i očekivanjima posjetitelja. Ova baza podataka predstavlja temelj za daljnje planiranje unaprjeđenja posjetiteljske infrastrukture. Baza podataka treba biti ustrojena na način da se podaci prikupljaju, pohranjuju, čuvaju, obrađuju te da na zahtjev budu dostupni u primjerenom roku. Podaci koji se unose u bazu podataka trebaju biti GIS i GPS referencirani. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje sustava upravljanja JU

II.

III. III.a

PROJEKTNA AKTIVNOST Izrada Baze podataka Baza podataka treba sadržavati sljedeće grupe informacija: �

III.b

IV.

UPR-07

Informacije o broju i vrsti prodanih ulaznica, temeljem kojih se prikupljaju detaljne informacije o strukturi posjetitelja. Uz podatke o samim posjetiteljima, potrebno je prikupiti i podatke o broju i vrsti vozila, te plovila koji pristižu na područje NP Mljet. Kroz izradu baze podataka potrebno je izraditi standardizirane upitnike za pojedine ciljane skupine posjetitelja. Prikupljene informacije o iskustvima koje su posjetitelji stekli na području NP Mljet, potrebno je unijeti u bazu podataka, te omogućiti njihov jednostavan pregled i analizu. Baza posjećivanja Nacionalnog parka mora se uskladiti s bazom Turističke zajednice općine Mljet i Ministarstva turizma, a kroz koju će se detaljno evidentirati broj noćenje i odlazaka, te duljina boravka posjetitelja na području NP Mljet. Ažuriranje Baze podataka Po izradi baze podataka potrebno je pristupiti unosu informacija u sustava, a što se provodi kroz redovite aktivnosti JU NP Mljet. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

STANDARD UPRAVLJANJA JU

100.000,00 kn

Dobri dupin / Tursiops truncatus (Montagu, 1821), detalj 399

400


10.3. �

SUSTAV NAPLATE ULAZA I KONTROLA PRISTUPA KRATKI OPIS

Unaprjeđenje sustava upravljanja JUNP Unaprjeđenje zaštite prirodnih vrijednosti i kulturne baštine Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture �

PROGRAMSKE KARTICE Sustav elektronske prodaje i naplate ulaznica· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Sustav naplate ulaznica za vozila i plovila · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Sustav tehničke zaštite i videonadzora · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

402

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

CILJEVI

PROSTORNI PLAN

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Sustavom naplate ulaznica i kontrolom pristupa ostvaruje se cjeloviti sustav kontrole zaštićenog područja. Kontrola pristupa sastoji se od uvođenja sustava tehničke zaštite i videonadzora.


10.3. SUSTAV NAPLATE ULAZA I KONTROLA PRISTUPA

10.3. SUSTAV NAPLATE ULAZA I KONTROLA PRISTUPA

SUSTAV ELEKTRONSKE PRODAJE I NAPLATE ULAZNICA I.

KRATKI OPIS Sustav elektronske naplate karata i kontrole ulaza mora osigurati efikasniju naplatu ulaznica i kontrolu. Potrebno je predvidjeti sustave koji će omogućiti prodaju karata na fiksnim punktovima, te na terenu. Uvođenjem sustava e-naplate karata potrebno je povezati sva prodajna mjesta izravno s bazom podataka posjećivanja Parka. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda područja NP Mljet

II.

III.

IV.

UPR-08

UPR-09 I.

KRATKI OPIS Implementacija sustava naplate ulaznica za vozila i plovila uvodi se u trenutku dovršetka potrebne infrastrukture. Naplata ulaznica za vozila vrši se na prostoru kolnog ulaza Crna klada, dok se naplata parkiranja odvija na osiguranim površinama na samom ulazu i unutar NP; ovisno o rješenju prometne regulacije. Naplata ulaznica za plovila vrši se na području čitavog akvatorije, dok se korištenje sidrišta i privezišta naplaćuje na području akvatorija Pomene i Polača. CILJEVI Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture

II.

PROJEKTNA AKTIVNOST Sustav e-naplate i kontrole ulaznica treba osigurati sljedeće karakteristike:

SUSTAV NAPLATE ULAZNICA ZA VOZILA I PLOVILA

III.

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda na području NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST Sustav naplate ulaznica za vozila i plovila potrebno je integrirati u sustav e-prodaje i kontrole ulaznica, a na temelju sljedećih potrebnih karakteristka: modul za terensku prodaju i kontrolu na prijenosnim PPC uređajima moduli za uredski rad ostalih službi NP Mljet

modul za terensku prodaju i kontrolu na prijenosnim PPC uređajima

modul za prodajna fiksna mjesta NP Mljet

moduli za uredski rad ostalih službi NP Mljet

mogućnost web kupovine ulaznica

moućnost kupnje karata na kioscima i samouslužnim panelima van područja NP

mogućnost web kupovine ulaznica

mogućnost povezivanja svih prodajnih mjesta s jedinstvenom bazom podataka

mogućnost kupnje karata na kioscima i samouslužnim panelima van područja NP

mogućnost prikupljanja raznovrsnih informacija o posjetiteljima prilikom naplate/ kupnje ulaznica PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

mogućnost povezivanja svih prodajnih mjesta s jedinstvenom bazom podataka

mogućnost prikupljanja raznovrsnih inofrmacija o posjetiteljima prilikom naplate/ kupnje ulaznica PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

STANDARD UPRAVLJANJA JU

403

IV. 200.000,00 kn

404

150.000,00 kn

STANDARD UPRAVLJANJA JU


10.3. SUSTAV NAPLATE ULAZA I KONTROLA PRISTUPA

SUSTAV TEHNIČKE ZAŠTITE I VIDEO NADZOR I.

KRATKI OPIS Implementacija sustava tehničke zaštite i videonadzora za nadzor sigurnosti imovine JUNP Mljet, kontrolu pristupa i aktivnosti na prostoru zaštićenog područja. CILJEVI Unaprjeđenje sigurnosnog sustava JUNP Mljet

II.

Unaprjeđenje materijalne opremljenosti i standarda na području NP Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST Instalacija videonadzora na potrebne lokacije, i izvedba centralnoga nadzornog sustava sa svom potrebnom opremom za snimanje, siguran prijenos i obradu podataka. Projektnom dokumentacijom potrebno je predložiti faznu izvedbu sustava tehničke zaštite ovisno o stupnju dovršenosti infrastrukturnih sustava. Predložene lokacije:

III.

lokacije gdje se vrši prodaja i/ili kontrola ulaznica (Pomena, Skalinada, Polače, Vrbovica, Mali most, luke Pomena i Polače, Pristanište info-kiosk) lokacija Pristanište (upravna zgrada JUNP Mljet, Informativni centar, zgrada Pošte)

7

lokacija Rt Goli (Kulijer - dvije zgrade)

2

rampe (Žitni Brijeg, Dobra Njiva, Glunča Dolina, Brekalci, Vukov brijeg, Fontana)

6

Veliko jezero (Konštar-Meteorološka, Veliki most - Solinski kanal, Ponta, Spilice - Koraljni greben Malo jezero (Glavica od mosta, Podvelika Poma)

4

Javne površine (Parkiralište, Pristanište)

2

Hidroarheološki lokaliteti (Zaobraslo prijeslo, Maharac Tatinica)

2

IV.

UPR-10

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Točan iznos troškova može se utvrditi nakon izrade projektno tehničke dokumentacije i po ostvarenju preduvjeta za realizaciju projekta. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

STANDARD UPRAVLJANJA JU

3

2

850.000,00 kn

Dobri dupin / Tursiops truncatus (Montagu, 1821), detalj 405

406


10.4. �

REGULACIJA PRAVNOG OKVIRA I DEFINIRANJE OGRANIČENJA PODRUČJA KRATKI OPIS Regulacija pravnog okvira sastoji se od evidentiranja točnih granica NP u katastarskom operatu, te upisa posebnog pravnog režima u zemljišno knjižne izvatke, a čime se osiguravaju temelji za kvalitetno upravljanje zaštićenim područjima. Ograničenja nosivosti područja NP definirat će se izradom stručne Studije, koja će uz ograničanje aktivnosti, broja posjetitelja i vrste aktivnosti dati prijedloge modela optimalnog upravljanja prostorom Parka.

CILJEVI

SMJERNICE ZA PLANIRANJE Smjernicama za planiranje daje se sinteza postojećeg stanja i određuju osnovna usmjerenja razvoja planskih, programskih ili projektnih aktivnosti definiranih programskim karticama.

PROGRAMSKE KARTICE Registracija posebnog pravnog režima · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Studija nosivosti zaštićenog područja · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Regulacija sustava koncesija · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · Studija prostornih mogućnosti i uvjeta izgradnje - zona Crna klada · · · · · · · · · · · · · · · Studija prostornih mogućnosti i uvjeta izgradnje - akvatorij NP · · · · · · · · · · · · · · · · · · Studija prostornih mogućnosti i uvjeta izgradnje - zona Vrbovica · · · · · · · · · · · · · · · ·

PREDUVJETI ZA REALIZACIJU Preduvjeti za realizaciju planskih, programskih ili projektnih aktivnosti zasebno su navedeni u pojedinim programskim karticama i provode se kao samostalni projekti.

408

POSTOJEĆA DOKUMENTACIJA

PROSTORNI PLAN

Unaprjeđenje pravne sigurnosti područja JUNP

IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI

Unaprjeđenje sustava upravljanja JUNP


10.4. REGULACIJA PRAVNOG OKVIRA I DEFINIRANJE OGRANIČENJA PODRUČJA

10.4. REGULACIJA PRAVNOG OKVIRA I DEFINIRANJE OGRANIČENJA PODRUČJA

UPR-11

OPĆE SMJERNICE ZA PLANIRANJE Područje obuhvata projekta je područje NP Mljet, čija je površina - 52.875.253 m2. Osnovan je Zakonom o proglašenju Nacionalnog parka Mljet (NN 49/60, 13/97), granica Nacionalnog parka dana je opisno (NN 13/97 članak 2) i grafički na topografskoj karti 1:25.000, koja je sastavni dio zakona. Temeljem dostupnih analiza utvrđeno je kako se unutar granica NP Mljet, definiranih spomenutim zakonom, nalazi 1783 čitavih katastarskih čestica u k.o. Goveđari, te 11 katastarskih čestica koj se djelomično nalaze u k.o Goveđari, a djelomičnu u k.o. Blato. Granice parka su pravno (zakonskim aktom) i geodetski (ucrtane na topografske karte) određene! Međutim, granice parka geodetski nisu određene s adekvatnom točnošću koja bi zadovoljavala uvjete za upis pravnog režima u katastar odnosno zabilježbe tereta u zemljišne knjige. Granice parka su određene na kartografskim podlogama koje su izrađene sukladno pravilima struke te imaju svoju točnost, odnosno svoje pogreške preslikavanja i generalizacije kartografskog prikaza. Slijedom navedenog precizno iscrtavanje tj određivanje granica parka je tehnički zadatak unutar razine pogreške kartografskih podloga na kojima su granice parka iscrtane. Preciznom izvlačenju tj određivanju granice treba pristupiti kao tehničkom problemu koji ne derogira zakone kojima su granice određene. Metodologiju definiranja granica NP potrebno je osloniti na pravila koja se primjenjuju prilikom određivanja međudržavnih granica. U tim postupcima se također granična crta određuje na kartografskim prikazima, a potom geodetskim metodama i postupcima prenosi na teren uz dopuštenu toleranciju njenog prilagođavanja realitetu koja je povezana s točnosti topografskih karata.

I.

KRATKI OPIS Provedba registracije pravnog režima Nacionalnog parka Mljet u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama s ciljem upisa tereta posebnog pravnog režima. CILJEVI Unaprjeđenje sustava upravljanja zaštićenim područjem

II.

Unaprjeđenje pravne sigurnosti područja Nacionalnog parka Mljet PROJEKTNA AKTIVNOST Osnova za provedbu postupka registracije posebnog pravnog režima su podaci iz Digitalnog katastarskog plana i podaci iz baze podataka posjednika i vlasnika, te Digitalnoi ortofoto snimak u mjerilu 1:5000; i to za čitave katastarske općine koje obuhvaća Nacionalni park Mljet. Navedene podatke NP Mljet dužan je priskrbiti prije početka izrade niže navednih dokumenata i poslova. Opis pojedinih poslova potrebnih za uspostavu posebnog pravnog režima:

III.

� �

KO GOVEĐARI KO BLATO

Homogenizacija katastarskih planova na mjerilima 1:2880 u područjima gdje se ukaže potreba i gdje je homogenizacija moguća s obzirom na veliku pokrivenost terena gustom šumom. Usklađivanje grafičkog (digitalni katastarski plan) i atributnog (posjedovni listovi) dijela katastarskog operata. Usporedba baze podataka posjednika s bazom podataka vlasnika. Postupak provođenja granice zaštićenog područja te izrada prijedloga oblika granice na katastarskoj podlozi sukladno važećim propisima. Izrada prijedloga utvrđenja granice Nacionalnog parka, po katastarskim općinama. Izrada geodetske podloge (ortofoto + DKP + prijedlog granice) i popisa katastarskih i zemljišnoknjižnih čestica na kojima će se predložiti upis posebnog pravnog režima sukladno važećim propisima. Javni uvid prijedloga utvrđenja granice Nacionalnog parka.

Izrada konačne verzije utvrđenja granice temeljem primjedbi s javnog izlaganja.

Izrada konačne verzije geodetske podloge potrebne za upis posebnog pravnog režima u evidenciju katastra i zemljišne knjige. Izrada modela podataka u GIS formatu.

IV.

REGISTRACIJA POSEBNOG PRAVNOG REŽIMA NP MLJET

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih programskih zahtjeva. Troškovi realizacije projekta (bez PDV-a)

200.000,00 kn

GRANICA NP MLJET U ODNOSU NA KATASTARSKE OPĆINE GOVEĐARI I BLATO; IZVOR DGU

STANDARD UPRAVLJANJA JU

409

410

STANDARD UPRAVLJANJA JU


10.4. REGULACIJA PRAVNOG OKVIRA I DEFINIRANJE OGRANIČENJA PODRUČJA

UPR-12

REGULACIJA SUSTAVA KONCESIJA I.

KRATKI OPIS Izrada Programa koncesija na području Nacionalnog parka osigurat će regulaciju aktivnosti na zaštićenom području u smjeru ostvarenja temeljnih ciljeva zaštite prirodnih vrijednosti i kulturne baštine. CILJEVI Unaprjeđenje sustava upravljanja zaštićenim područjem

II.

III. III.a

Unaprjeđenje sustava zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti NP PROGRAMSKA AKTIVNOST Izrada Programa Program koncesija u zoni zaštićenog područja temlji se na važećoj zakonskoj regulativi, a donosi se na godišnjoj razini kako bi se osigurali transparenti uvjeti za dodjelu koncesija, potaknule ciljane aktivnosti i ostvarili preduvjete za kvalitetno upravljanje ZP. Izrada Programa provodi se kroz redovite aktivnosti JUNP Mljet, a čime se definiraju koncesijski modeli za specifične zona zaštićenog područja: Zona pomorskog dobra*

Zaštićeno područje**

Ostala područja u suradnji s JLS

III.b

IV.

V. �

10.4. REGULACIJA PRAVNOG OKVIRA I DEFINIRANJE OGRANIČENJA PODRUČJA

UPR-13 I.

III.

Po izradi Programa potrebno je pristupiti izradi potrebne dokumentacije za realizaciju preduvjeta za obavljanje koncesijskih aktivnosti. Vrsta i opseg zahvata koje je potrebno provesti za uspješno provođenje programa mogu se definirati tek po njogovoj izradi. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: Izrada i provedba programa smataraju se radovitom aktivnošću JU te ne iziskuju dodatne materijalne troškove. Osiguranje infrastrukture za realizaciju koncesijskih aktivnosti opisano je u prethodnim poglavljima. PREDUVJETI ZA REALIZACIJU * Za realizaciju modela koncesija u zoni pomorskog dobra kojim upravalja JU prethodi usvajanje prijedloga novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama od 02.07.2015. godine. ** Za kvalitetnu realizaciju modela koncesija u zaštićenom području prethodi usvajanje projedloga novog Pravilnika o postupku davanja koncesijskog odobrenja na zaštićenom području.

STANDARD UPRAVLJANJA JU

KRATKI OPIS Izradom studije nosivosti osiguravaju se temeljni preduvjeti za planiranje i razvoj modela upravljanja NP Mljet, te iskazuju parametri optimalnog modela korištenja zaštićenog područja. CILJEVI Unaprjeđenje sustava upravljanja zaštićenim područjem

II.

Provedba Programa

411

IV.

STUDIJA NOSIVOSTI ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

Unaprjeđenje sustava zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti NP PLANSKA DOKUMENTACIJA Izradom Studije nosivog kapaciteta potrebno je utvrditi ograničenja i optimalne modele korištenja prostora i provedbe aktivnosti u zoni zaštićenog područja i to sagledavanjem osnovnih komponenti: Ekološka komponenta studije nosivosti treba propitati antropogeni utjecaj na stanje vrsta i staništa na području NP. Fizička komponenta treba odrediti nosivost prostora za prihvat optimalnog broja posjetitelja s obzirom na kriteriji duljine zadržavanja u prostoru Sociološka komponenta osigurava kriterij udovoljenja očekivanja posjetitelja tijekom posjete zaštićenog područja te posredno time i kvalitetu posjetiteljske infrastrukture Parka Ekonomska komponenta se bavi proučavanjem utjecaja regulacije ljudske aktivnosti na prihodovnu stranu proračuna JU, PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih planskih zahtjeva. Troškovi izrade dokumenatcije (bez PDV-a)

412

200.000,00 kn

STANDARD UPRAVLJANJA JU


10.4. REGULACIJA PRAVNOG OKVIRA I DEFINIRANJE OGRANIČENJA PODRUČJA

STUDIJA PROSTORNIH MOGUĆNOSTI I UVJETA IZGRADNJEZONA CRNA KLADA I.

UPR-14

KRATKI OPIS Izradom studije prostornih mogućnosti i uvjeta izgradnje definiraju se parametri za procjenu udovoljenja funkcionalnim, oblikovnim i organizacijskim zahtjevima prostornog sklopa sukladno definiranom projektnom zadataku. Studija definira opseg intervencije i služi kao dokument na temelju kojeg se usuglašavaju uvjeti nadležnih tijela za zaštitu prirode i organizacijske potebe JU, te kao podloga za izradu studije nosiviosti zaštićenog područja. Temeljem studije definiraju se prijedlozi za izmjenu i dopunu provedbenih odredbi prostorno planske dokumenatcije. CILJEVI Unaprjeđenje sustava upravljanja zaštićenim područjem

II.

III.

IV.

10.4. REGULACIJA PRAVNOG OKVIRA I DEFINIRANJE OGRANIČENJA PODRUČJA

Unaprjeđenje sustava zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti NP PLANSKA DOKUMENTACIJA Izradom Studije potrebno je utvrditi funkcionalne uvjete i potrebe JU te ograničenja i optimalne modele korištenja prostora u zoni zaštićenog područja i to izradom sljedećih osnovnih studijskih cjelina: Analiza mogućnosti izgradnje sukladno potrebama JU s iskazom prostornih i drugih potrebnih i/ili ostvarivih kapaciteta. Izrada prostorno funkcionalne sheme sa smjernicama za organizaciju i oblikovanje sklopa. Iskaz troškova gradnje i varijantnih modela ekonomske komponente provedbe projekta. Analiza troškova održavanja građevine s definicijom varijantnih modela korištenja alternativnih izvora energije i stupnjem energetske učinkovitosti građevine. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih planskih zahtjeva. Troškovi izrade dokumenatcije (bez PDV-a)

STANDARD UPRAVLJANJA JU

413

UPR-15 I.

KRATKI OPIS Izradom studije prostornih mogućnosti i uvjeta izgradnje definiraju se parametri za procjenu udovoljenja funkcionalnim, oblikovnim i organizacijskim zahtjevima prostornog sklopa sukladno definiranom projektnom zadataku. Studija definira opseg intervencije i služi kao dokument na temelju kojeg se usuglašavaju uvjeti nadležnih tijela za zaštitu prirode i organizacijske potebe JU, te kao podloga za izradu studije nosiviosti zaštićenog područja. Temeljem studije definiraju se prijedlozi za izmjenu i dopunu provedbenih odredbi prostorno planske dokumenatcije. CILJEVI Unaprjeđenje sustava upravljanja zaštićenim područjem

II.

III.

IV.

100.000,00 kn

STUDIJA PROSTORNIH MOGUĆNOSTI I UVJETA IZGRADNJE- AKVATORIJ NP

Unaprjeđenje sustava zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti NP PLANSKA DOKUMENTACIJA Izradom Studije potrebno je utvrditi funkcionalne uvjete i potrebe JU te ograničenja i optimalne modele korištenja prostora u zoni zaštićenog područja i to izradom sljedećih osnovnih studijskih cjelina: Analiza mogućnosti izgradnje sukladno potrebama JU s iskazom prostornih i drugih potrebnih i/ili ostvarivih kapaciteta. Izrada prostorno funkcionalne sheme sa smjernicama za organizaciju i oblikovanje sklopa. Iskaz troškova gradnje i varijantnih modela ekonomske komponente provedbe projekta. Analiza troškova održavanja građevine s definicijom varijantnih modela korištenja alternativnih izvora energije i stupnjem energetske učinkovitosti građevine. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih planskih zahtjeva. Troškovi izrade dokumenatcije (bez PDV-a)

414

150.000,00 kn

STANDARD UPRAVLJANJA JU


10.4. REGULACIJA PRAVNOG OKVIRA I DEFINIRANJE OGRANIČENJA PODRUČJA

STUDIJA PROSTORNIH MOGUĆNOSTI I UVJETA IZGRADNJE- ZONA VRBOVICA I.

UPR-16

KRATKI OPIS Izradom studije prostornih mogućnosti i uvjeta izgradnje definiraju se parametri za procjenu udovoljenja funkcionalnim, oblikovnim i organizacijskim zahtjevima prostornog sklopa sukladno definiranom projektnom zadataku. Studija definira opseg intervencije i služi kao dokument na temelju kojeg se usuglašavaju uvjeti nadležnih tijela za zaštitu prirode i organizacijske potebe JU, te kao podloga za izradu studije nosiviosti zaštićenog područja. Temeljem studije definiraju se prijedlozi za izmjenu i dopunu provedbenih odredbi prostorno planske dokumenatcije. CILJEVI Unaprjeđenje sustava upravljanja zaštićenim područjem

II.

III.

IV.

10.4. REGULACIJA PRAVNOG OKVIRA I DEFINIRANJE OGRANIČENJA PODRUČJA

Unaprjeđenje sustava zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti NP PLANSKA DOKUMENTACIJA Izradom Studije potrebno je utvrditi funkcionalne uvjete i potrebe JU te ograničenja i optimalne modele korištenja prostora u zoni zaštićenog područja i to izradom sljedećih osnovnih studijskih cjelina: Analiza mogućnosti izgradnje sukladno potrebama JU s iskazom prostornih i drugih potrebnih i/ili ostvarivih kapaciteta. Izrada prostorno funkcionalne sheme sa smjernicama za organizaciju i oblikovanje sklopa. Iskaz troškova gradnje i varijantnih modela ekonomske komponente provedbe projekta. Analiza troškova održavanja građevine s definicijom varijantnih modela korištenja alternativnih izvora energije i stupnjem energetske učinkovitosti građevine. PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih planskih zahtjeva. Troškovi izrade dokumenatcije (bez PDV-a)

UPR-17 I.

415

Unaprjeđenje sustava zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti NP PROJEKTNA DOKUMENTACIJA Sukladno predviđenim projektnim aktivnostima definiranim ovim Strateškim razvojnim okvirom predviđa se izrada više Studija izvedivosti, Projektnih aplikacija i Proširenih aplikacija. Točan broj potrebnih dokumenata definirat će se sukladno potrebama naručitelja te prema uvjetima natječaja. Ovom programskom karticom definira se uprosječena pretpostavljena jedinična cijena usluge i ukupni pretpostavljeni broj navedenih dokumenata za provedbu projektnih aktivnosti organiziranih Strateškim okvirom. Stvarni iznosi i točan broj potrebnih dokumenata definirat će se sukladno dinamici i strukturi implementacije projekta. Izrada Studije izvedivosti s analizom troškova i koristi

80.000,00 kn

Izrada projektne aplikacije

55.000,00 kn

Izrada Proširene projektne aplikacije

65.000,00 kn

III.

IV.

STANDARD UPRAVLJANJA JU

KRATKI OPIS Studije izvedivosti s analizom troškova i koristi (eng. cost-benefit analysis) obavezan su dio projektne dokumentacije potrebne za sufinanciranje projekata iz fondova EU, posebice infrastrukturnih projekata. Svrha im je odrediti je li projekt, s točke društvenog interesa, poželjan za ulaganje. U studijama izvedivosti se po propisanoj metodologiji analiziraju sve koristi i troškovi projekta te se time dolazi do opravdanosti financiranja istog iz javnih sredstava. Projektna aplikacija je završni dokument u pripremnoj fazi projekta kroz koji se na strukturirani način prikazuju svi relevantni podaci iz do tada izrađene projektne i studijske dokumentacije, te se projekt daje nadležnim tijelima na ocjenu o isplativosti financiranja odnosno dodjelu bespovratnih sredstava EU. Kod manjih projekata, koristi se kraći i brži postupak izrade projektne dokumentacije za prijavu financiranja. Umjesto zasebne studije izvedivosti i projektne aplikacije, radi se Proširena projektna aplikacija na Prijavnim obrascima sukladno uvjetima natječaja. CILJEVI Unaprjeđenje sustava upravljanja zaštićenim područjem

II.

75.000,00 kn

IZRADA STUDIJA IZVEDIVOSTI I PROJEKTNIH APLIKACIJA

PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih planskih zahtjeva. Ukupni pretpostavljeni broj izrađenih dokumenata prema prethodnim opisima iznosi po 5 dokumenata iz svake grupe (ukupno 15), a kojim se osigurava provedba projektnih aktivnosti danih Strateškim razvojnim okvirom. Ukupni troškovi izrade dokumentacije u razdoblju 2016-2030 (bez PDV-a)

416

3.000.000,00 kn

STANDARD UPRAVLJANJA JU


10.4. REGULACIJA PRAVNOG OKVIRA I DEFINIRANJE OGRANIČENJA PODRUČJA

STUDIJA POSJEĆIVANJA NACIONALNOG PARKA MLJET I.

KRATKI OPIS Izradom Studije posjećivanja Nacionalnog Parka Mljet potrebno je izvršiti detaljnu analizu strukture posjetitelja temeljem dostupnih podataka i temeljem analize na terenu. Prilikom prikupljanja terenskih informacija potrebno je na reprezentativnom uzorku (metoda standardiziranog upitnika i osobnog intervjua) dobaviti informacije o sklonostima ciljanih i interesnih skupina posjetitelja na području NP Mljet, s posebnim naglaskom na definiranju razlika u potrebama i očekivanjima između jednodnevnih i višednevnih posjetitelja. Unutar strukture višednevnih posjetitelja potrebno je sistematizirati različite interesne skupine s obzirom na duljinu boravka i interese posjetitelja, te analizirati njihova očekivanja i ispunjenje istih tijekom boravka. Predmetna Studija poslužit će kao podloga za izradu baze posjetitelja NP Mljet i uspostavi uspješnog modela unaprjeđenja posjetiteljske infrastrukture. CILJEVI Unaprjeđenje sustava upravljanja zaštićenim područjem

II.

III.

IV.

UPR-18

Unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture NP Mljet PLANSKA DOKUMENTACIJA Izradom Studije potrebno je utvrditi različite skupine posjetitelja, njihove stavove i očekivanja, te strukturu potrošnje u Nacionalnom parku Mljet kroz sljedeće analize: Analiza profila posjetitelja Parka s obzirom na životni stil vezan uz prirodu, učestalost posjete parkovima, motive dolaska i dužinu boravka, te izvore informacije i osnovna obilježja putovanja i boravka u parku Analiza aktivnosti posjetitelja u nacionalnom parku s osvrtom na zadovoljstvo posjetitesljkom infrastrukturom i prijedlozima za unaprjeđenje, te namjerom ponovnog posjeta Analiza strukture potrošnje posjetitelja na području Nacionalnog parka s obzirom na definirane skupine korisnika PROCJENA TROŠKOVA Napomena: procjene troškova informativnog su karaktera i dane su na temelju okvirnih planskih zahtjeva. Troškovi izrade dokumenatcije (bez PDV-a)

STANDARD UPRAVLJANJA JU

150.000,00 kn

Dobri dupin / Tursiops truncatus (Montagu, 1821), detalj 417

418


NP MLJET-ATLAS PROEKTNIH IDEJA  
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you