Page 1

STRATEŠKI RAZVOJNI OKVIR NACIONALNOG PARKA MLJET

OPERATIVNE POLITIKE


STRATEŠKI RAZVOJNI OKVIR NACIONALNOG PARKA MLJET UNAPRJEĐENJA SUSTAVA OČUVANJA I UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM

OPERATIVNE POLITIKE

STUDIJA POTENCIJALA INTEGRALNOG RAZVOJNOG PROGRAMA NP MLJET


Strateški razvojni okvir Definiranjem strateškog razvojnog okvira postavlja se osnova za realizaciju dugoročnog cilja uravnoteženja ljudskog djelovanja i očuvanja prirode u zaštićenom području od nacionalne važnosti. Implementacija strateških smjernice osigurat će očuvanje bioloških, kulturnih i krajobraznih vrijednosti područja Nacionalnog parka Mljet ali i uspostavu održivog organizacijsko-financijskog modela vođenja javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem. Polazišta za uspostavu održivog modela gospodarenja i upravljanja područjem NP Mljet usmjerena su k očuvanju i trajnom vrednovanju bioraznolikosti ekološke mreže, geomorfoloških fenomena i kulturne baštine; te osiguravaju ostvarenje zadaća od javnog interesa kroz poticanje i razvoj znanstvenoistraživačke, kulturne, odgojno-obrazovne i posjetiteljsko-rekreativne aktivnosti na području NP Mljet. Osnovni ciljevi Strateškog razvojnog okvira tiču se uspostave aktivnih programa zaštite resursne osnove, unaprjeđenja infrastrukturnih sustava te razvoja modela upravljanja zaštićenim područjem. Ključni koraci, od analize problema i potencijala, preko definicije i organizacije projekata, do same provedbe; dani su u trima zasebnim svescima:

1. OPERATIVNE POLITIKE

1. OPERATIVNE POLITIKE 2. ATLAS PROJEKTNIH IDEJA 3. PROVEDBENI PRIRUČNIK

2. ATLAS PROJEKTNIH IDEJA

“Operativne politike” pobliže razmatraju regulatorne okvire upravljanja zaštićenim područjem Nacionalnog parka Mljet sagledavajući kontekst europskih te nacionalnih zakonodavnih i strateških odrednica. Sakupljanjem i obradnom referentnih informacija te uvažavanjem smjernica krovnih strateških dokumenata utvrđuju se specifični ciljevi pojedinih tematskih cjelina Strategije. “Atlas projektnih ideja” izrađuje se temeljem zaključaka i smjernica Operativnih politika. Zasebni elementi atlasa su programske kartice koje definiraju program, smjernice i preduvjete za provedbu pojedinačnog ili grupe projekata. “Provedbeni priručnik” nudi modele organizacije i provedbe projekata, te definira investicijske modela čijim se ostvarenjem dostižu ciljevi održivog upravljanja zaštićenim područjem. Svojim djelovanjem politika upravljanja JUNP Mljet dužna je osigurati učinkovitu upravljačku, organizacijsku i administrativnu platformu za koordinirano provođenje strateških akcijskih planova. JUNP Mljet mora oblikovati efikasnu te fleksibilnu upravljačku i organizacijsku strukturu za provedbu Strategije, uzimajući u obzir kompleksnost modela provedbe pojedinih strateških ciljeva. S obzirom na pojačani intenzitet i višestrukost interesa nad prostorima iznimnih vrijednosti, JU mora prepoznati sve izazove izrazito dinamičkog procesa realizacije kratkoročnih i dugoročnih ciljeva očuvanja nacionalnog parka, te u skladu s navedenim uspostaviti učinkovit i opravdan model upravljanja zaštićenim područjem. Uspješnost ostvarenja ciljeva Strateškog razvojnog okvira uvelike ovisi o modalitetima djelovanja nositelja njene provedbe - Javne ustanove, ali se jednako tako oslanja na nužno unaprjeđenje institucionalnih okvira zaštite prirode na nacionalnoj razini.

ŠUME PO STAROSTI STRUKTURA POSJETITELJA

PREKO 60 GODINA OD 30 DO 60 GODINA

PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA I MOGUĆNOSTI UTJECAJI I IMPLIKACIJE TRENUTNE STRUKTURE POSJETITELJA DO 30 GODINA

3.743 tCO2

elju Polače, aNP čime bi čitavog se pokrila većina potreba za smještaj vozila ustaza, Parku. Mljet prikupljati NP Mljet sav prikupljati otpad saUzimajući sav pješačkih otpad sa staza, aliuvođenje i druge vrste ali i otpada druge vrste koje otpada koje na području otoka Mljeta. u pješačkih obzir predložene

17 %

6,00 Trenutnomjere stanje na terenu, a koje je posljedica nepoštivanja zakonskih nisu u nadležnosti nisu uvozila komunalnog nadležnosti komunalnog poduzeća. poduzeća. smanjenja broja na fosilna goriva Ako, jasno se uviđaprokako će u na-

pisa, 5,00

promet mirovanju rješava disperzno na manjim nereguliranim ili ‘Studiji Uunaseljima U Polače naseljima i Pomena Polače se planiraju i Pomena urediti se planiraju privezišta urediti privezišta za brodove, i sidrišta za brodove, rednim godinama potrošnja električne energije značajno rasti.i sidrišta Prema djelomično reguliranim površinama. Revizijatransporta PP dokumentacije 2001. goa prema procjenama a za prema procjenama najbrojnija skupina najbrojnija korisnika ćeizkorisnika biti nautičari. će biti Privezivanautičari. Privezivapredizvodljivosti elektrifi kaciju te skupina korištenje obnovljivih izvo-

1

4,00 dine donijela je zaključke kako centralno uuPolačama nje će senaodvijati nje ćenajeseobalnoj odvijati liniji naparkiralište azasidrenje liniji dijelu a sidrenje zaljeva. uMljet dijelu U sklopu izgradnje U sklopu izgradnje ra energije području NP Mljet’ ,obalnoj funkcioniranje NPpredimenjezaljeva. potrebna OBUHVAT/PROMETNICA SIMBOL 1 organizacijski zionirano te neprikladno za navedenu lokaciju. Novi obalne linije obalne planiraju se planiraju izvesti se izvesti spremnici podzemni zaprijedlog spremnici prikupljanje za prikupljanje otpada, snaga od oko 150 kW. linije Prelaskom sapodzemni fosilnih goriva na električnu energiju u 83 %otpada, 3,00 SIMBOL 1

 smjernice za provođenje akcijskih planova

ODNOS BROJA PARKIRNIH MJESTA IZVOR: SEAP OPĆINE MLJET 2012

IRSKA

AUSTRALIJA

BiH

SAD

ŠPANJOLSKA

ITALIJA

UK

NJEMAČKA

SLOVENIJA

ZEMNIH POSJETITELJA NOVA KOLNOG PROMETA nog parkinga na ulazu u zaštićeno područje -dio Ulaz Crnatako klada, te njima osmišljava Kako su privezišta Kako isudio privezišta pomorskog dobra, pomorskog dobra, će sinergijski se tako ićesvom se njima njihovom iREGULACIJA svom njihovom kalnom ekonomijom lokalnim stanovništvom treba djelovati na KATEGORIJA UGROŽENOSTI TLA I IZVOR: TZ OPĆINA distribuciju manjih površina zaupravljati parkiranje namane više interesnih lokacijanakoji svoj infrastrukturom infrastrukturom putem upravljati koncesija. putemSukazuju koncesija. obzirom na Sveliki obzirom neusklađenost na neusklađenost za- MLJET zapolju korištenja energije. Trenutne sustava potencijal EKSPOZICIJA “Kakopobi globalne klikapacitetzagrade na potrebama lokalnog i potrebama svih javnih konske regulative konske vezane regulative zastanovništva upravljanje vezane zapomorskim upravljanje dobrom na zaštićenim dobrom napozaštićenimparkiralište smanjenjem potrošnje; krećući od jednostavnih stvaripomorskim poput educiranja ko“Centralno I KATEGORIJA matske korisnika.risnika Novim regulacije se dogoditi planidručjima, dručjima, pretpostaviti za prometa pretpostaviti je da ćeusemirovanju ujetipa dogledno da rasvjetnih će dodatno se uvrijeme dogledno promjene dogoditi promjenepromjene ostale u modelom svrhuzapromjene navika, promjene tijela, pavrijeme do velikih I iPRIVATNO II KATEGORIJA uUkuPolačnom polju je O ra parkiranja vozila ućesklopu koridora ili obnovljivih u sklopu regulacije obalkojima upravljanje kojima ćekoncesijama upravljanje koncesijama za navedena za privezišta navedena privezišta pod ingerenciju doći JUŽNA podna ingerenciju zahvata instalacije sustava za prometnica iskorištavanje izvoradoći energije. razini ispod 2 C EU I RAVNIČARSKA EKSPOZICIJA POSJETITELJI PREMA UKUPNOM BROJU, ZEMLJI PODRIJEKLA I DUŽINI BORAVKA i nih Kombiniranjem modela centralnog sustava parkiranja i kontrole JU NP Mljet. JUZbog NP Mljet. toga seZbog ovim toga strateškim dokumentom strateškim dokumentom pretpostavlja kako kako pna emisija stakleničkih plinova 2012. g. se zaovim cijeli otok Mljet jepretpostavlja iznosilapredimenzionirano 3.74 IZVOR: TZ linija. OPĆINA MLJET I i II nastoji KATEGORIJA smanjiti emisiju ulaza na Crnoj smanjenjem površina parkirališta u ujedno naseljima će kladi, se prikupljanjem će se prikupljanjem otpada odcentralnih nautičara, otpada stakleničkih od ujedno nautičara, i ubiranjem ubiranjem zaII naknade taj za taj ekvivalentnih tona CO2. Prosječna emisija plinova poinaknade stanovniKATEGORIJA neodgovarajućeg prostorPodaci o zemljama podrijetla posjetitelja vidljivi su kroz prijavu noćenja tako stakleničkih plinova za 31 % EKSPOZICIJA u blizini temeljnog fenomena teJUdecentralizacijom manjih parkirališta, osigurad, baviti upravo rad, baviti NP upravo Prikupljeni NP Mljet. otpad Prikupljeni će se prevoziti otpad će na se prevoziti Sikjericu, na ISikjericu, ku otoka Mljeta iznosila je zaMljet. 27%JU manje od prosjeka RH. JUŽNA RAVNIČARSKA nog razmještaja. “ da obrađeni obuhvaćaju samo višednevne posjetitelje. Zakao potpunije ravaju se podaci za života lokalnog stanovništva i osiguranje odakle će kvalitetu se predavati ćeizračun se komunalnom predavati komunalnom poduzeću. poduzeću. Spreduvjeti obzirom da neodakle postoji emisije stakleničkih plinova za otok Mljet iz II KATEGORIJA 80-95% do 2050. godine podatke jeDodatne provesti anketu na reprezentativnim uzorcima posjetitelja 69 mjeranužno zaštite prirode i okoliša. U daljnjoj razradi projekata i analizi aktivnosti Dodatne koje aktivnosti provodi koje JUpojedinih NP, provodi a nisu JU ujeNP, ingerenciji a nisu ureferentna komunalnog ingerencijizakomunalnog po- % po1990. g., kroz ‘SEAP Općine Mljet’ ,2012. godina uzeta kao PPPPO NACIONALNOG PARKA MLJET, u usporedbi s razinama iz tokom vršnog opterećenja sezone na njima daljnja Uz lokacija uvode se osnovni parametri za planiranje prometa u opažanja. mirovanju prema duzeća, odnose duzeća, setena odnose prikupljanje setemeljiti na za prikupljanje otpad kojeg otpad ‘izbaci’ kojeg more ‘izbaci’ na obalu more či-ZAVOD obaluZAtePROSTORNO čismanjenje emisije stakleničkih plinova 20% do 2020. g. U apsolutnim broj-te na ŽUPANIJSKI to, nužno je voditi bazu podataka posjetitelja koja bihavarije. podatke dane organiziranog 1990. godine.” skupinama korisnika Ukupni broj parkirnih mjesta šćenja šćenja u akvatorija slučaju raznih u slučaju raznih Predlaže havarije. sepredviđenih uvođenje Predlaže se uvođenje kama, radiakvatorija se prostora. o potrebnom smanjenju uupotpunila iznosu 750 tona. UREĐENJEorganiziranog DUBROVNIK, 2001. od strane Turističke općine Mljet. Temeljem cjelovitih podataka o te trenutnim PPsustava je zajednice okočišćenja 490sustava PM (većina previđena centralnim parkiralištem obale čišćenja i mora od nanesenog i mora od otpada, nanesenog te provedba otpada, istog provedba svake goistog svake goEmisija stakleničkih plinova jejesobale obzirom na sektor otprilike proporcionalna OBUHVAT/PROMETNICA SIMBOL 1 strukturi posjetitelja može se razvijati komunikacijska strategija kao iIće posebni SIMBOL 1 dine u Polačama) dokpojedinog se novim modelom predlaže povećanje kapaciteta na okoćena sukladno dine operativnim sukladno operativnim planovima. Iplanovima. ovajšto otpad ovaj se je dovoziti otpad senajzaSikjericu dovoziti HOTEL na Sikjericu udjelu sektora u ukupnoj potrošnji, znači da promet SIMBOL 1 programi boravka posjetitelja. LEGENDA 1 odakle 585 PM, a kako bi se potrebni uvjeti za kvalitetno funkcioniranje gaodakle preuzimati će gakomunalno preuzimati komunalno poduzeće. poduzeće. stupljeniji saćezadovoljili 50%-tnim udjelom. Zbog toga je u sektoru prometa mogućnost LEGENDA 2 ODNOS BROJA NOĆENJA U HOTELU I U Do promjena u sadašnjem trendu rasta broja posjetitelja moguće je doći proprostora posebnih obilježja. Definiranjem različitih grupa korisnika prostora Pomorski promet Pomorski oko promet otoka Mljeta oko otoka relativno Mljeta je visokog relativno intenziteta, je visokog te intenziteta, je mote je mosmanjenja emisija stakleničkih plinova i najmanja. PRIVATNOM SMJEŠTAJU motivnim aktivnostima određenoj skupini korisnika. IZVOR: TZ OPĆINA MLJET uvodi se i tema regulacije kretanja istih, odnosno predlaže se način regulacije guće daciljanim dođe guće doprema da havarija dođe sa do teškim havarija posljedicama sa teškim posljedicama poDostuekosustav poParka. ekosustav Kako Parka. Kako 100% IZVOR: PUT PREMA GOSPODARSTVU S NISpni podaci defi komunikacijske strategije, priKIM UDJELOM kretanjao iposjetiteljima korištenja prostora unutar Nacionalnog parka. Zadovoljenje uvjeta 2 suCOdržavne službe suniraju državne za segmente upravljanje službe za ovakvim upravljanje kriznim ovakvim situacijama kriznim uglavnom situacijamadosta uglavnom dostaUGLJIKA DO 2050. GODINE mjerice višejezična prilagodba sadržaja posjetiteljima jeopremom dio održavanja smještaja broja i vrsta vozila prethodno je detaljno analizirano kroz uprimjenu udaljene, JUudaljene, NP MljetJU ćeNP svojom Mljetvlastitom ćebitan svojom vlastitom opremom slučaju određene u slučaju ha-određene haŠUMSKE POVRŠINE PREMA STUPNJU standarda usluge i uspostavljanja visoke razine prezentacije rada djelovanja UGROŽENOSTI OD POŽARA Scenarija, aENERGIJA koji predlaže različite načine rješavanje ovog akutnog varije, primjerice varije, istjecanja primjerice goriva istjecanja iz broda, goriva moći izi broda, brzoproblema. i moći efikasno brzoreagirati i efikasno te reagirati te JUNP. Uz prilagodbu trebaublažiti uzaobzir i prilagodbu usluge čemuslužbi. treba Sveukupna površina predviđena smještaj vozila unutar zaštićenog područja, tako sadržaja ublažiti tako posljedice havarije posljedice do dolaska havarije nadležnih dopridolaska nadležnih službi. TRENUTN A TEND razmotriti usavršavanje postojećeg kadra zaposlenika i te uvođenje preduvjeta I STUPANJ UGROŽENOSTI MLJET ENCIJA s distribucijom i smjernicama za funkcioniranje, rezultat je detaljne analize KUĆANSTVO I USLUGE 60% II STUPANJ UGROŽENOSTI pri zapošljavanju novih kadrova. Defi niranjem osnovnih interesa posjetitelja PL mogućnosti izgradnje i stvarnih potreba. Znatnije povećanje površine zasig“Količina “Količina otpada raste, otpada raste, CO2 AN 3,44 t III i IV STUPANJ UGROŽENOSTI moguće i prilagodbom elemenata posjetiteljske infrastrukture urnojebiplaniranjem dovelo do nepovoljnih utjecaja na zaštitu prirode i okoliša, teIRbiANuvelike a infrastruktura a infrastruktura koja bi koja bi AT definirati programe koji su ciljani na interese određene grupe posjetitelja. CO2 INDUSTRIJA promijenilo percepciju očuvanosti izvornog krajolika zaštićenog područja. EN S DE Do stvaranja baze podatakaakoja dodatnerasterećenje informacijeopterećenja vezane uz struktaj otpad tajtrebala otpad zbrinuti trebala zbrinuti obzirom na navedeno, kakobibiimala se osiguralo u vršnom N tururazdoblju, posjetiteljapotrebno mogućejejeplanirati primijetiti da inozemni posjetitelji prevladavaju u raz- CIJA RHnije dostatna.” aktivnosti i sadržaje van visoko-sezonskog nije dostatna.” PRIJEVOZ brojudoblja, noćenja te da jekvalitetan su posjetitelji parkakoji iznimno eurocentrič20% te uvesti sustavNacionalnog javnog prijevoza će smanjiti potrebu za 4,73 t ni. Unatoč većemNacionalnog broju ukupnih ležajeva u privatnom smještaju hotel ostvaCO2 IZVOR: STRATEGIJA posjećivanje parka osobnim automobilima. IZVOR: GOSPODARENJA STRATEGIJA GOSPODARENJA OTPAOTPA“NON CO-2” POLJOPRIVREDA ruje znatno veći ukupan broj noćenja. JU NP može u sklopu svog komuniDOM REPUBLIKE DOM HRVATSKE REPUBLIKE HRVATSKE CO2 kacijskog planaDRUGI uklopiti i promociju “NON CO-2” SEKTORI korištenja privatnog smještaja kao oblik 585 75 192 180 82 33 23 suradnje sa lokalnom zajednicom. ODNOS BROJA RASPOLOŽIVIH LEŽAJEVA U

STANOVNICI1990

PRIVATNO 413

 detekcija prioritetnih aktivnosti

DOLASCI TURISTA(x100) NA CIJELOM OTOKU MLJETU U 2012. G. 1,00 parkirališta. Predloženi sustav regulacije prometa usvojih mirovanju predlaže sman- mjesta. mujesidrenja mu unutar sidrenja granica unutar Parka, granica a izvedba Parka, spremnika a izvedba prikupljanje za prikupljanje otpada otpada Mljet specifičan po činjenici da unutar granica imazaspremnika naseljena INOZEMNI

HOTEL 345

 definiranje strateških ciljeva

LEGENDA 1 namijenjeni regulacije sustava prometa uprvom mirovanju, a koji se analizira u daljnjoj razradi, ubrojka redu u prvom individualnim redu individualnim organiziranim posjetiteljima posjetiteljima koji koji prometu, ta će senamijenjeni značajno povećati. Istoi organiziranim vrijedi i zaiostale subjekte na LEGENDA 2 kombinira smjernice važećim PP se te uvažava model organizacije UKUPNAuEMISIJA pristižu plovilima. pristižu Izgradnjom plovilima. Izgradnjom obalnog zidaobalnog uvesti ćezida se red uvesti iosobama. sustavnost će se redNP ui sustavnost režireži- STAKLENIČKIH PLINOVA prostoru NPdane Mljet, bilo da radio o disperzni fizičkim, bilo pravnim

2,00

jenje površine parkiranja se uvođenje ćecentralnog zaokružiti će opremljenost zaokružiti opremljenost infrastrukture infrastrukture dane na raspolaganje dane na raspolaganje posjetiteljima. Na to ne treba gledati kao unanaseljima, manu, većzalaže kao nazaprednost, i centralu suradnji saBROJA lo- posjetiteljima. ODNOS NOĆENJA DOMAĆIH I INO- VS. PREDVIĐENIH PROSTORNIM PLANOM 0,00 FRANCUSKA

 analiza institucionalnih okvira

490 PM

SIMBOL 1

585 PM

 kategorizacija sektorskih cjelina

Organizacija prometa u Ovim mirovanju nabilježi području Nacionalnog parka dana pretovarane strateškim strateškim smjernicama predlaže se organizacija predlaže se organizacija pretovarane stanice NP Ovim Mljet iz godine u smjernicama godinu povećanje ukupnog broja posjetitelja, što za stanice za 8,00 DOMAĆI BORAVKA DUŽINA važećim PPPPO NPi Mljet predviđa izgradnju centralnog u nasprikupljane prikupljane otpada u sklopu otpada tehničko u (DANA) sklopu logističke tehničko zone logističke na Sikjerici zone gdje na Sikjerici će JU gdje će JU je praćeno porastom broja dolazaka i noćenje uparkirališta smještajnim kapacitetima 7,00

2000 2010 2020 2030 2040 2050 POSJETITELJI JAVNO IZLETNICI HOTEL TOUR IZVOR ZA KARTE: PPROCJENA HOTELU I U PRIVATNOM SMJEŠTAJU EMISIJA CO2 PO ST. MLJETA VS HRPROSJEK OD POŽARA -KORISNIKA JUNP IZVOR: TZ UGROŽENOSTI OPĆINA MLJET BROJ1990. PARKIRNIH MJESTA PREMA GRUPAMA IZVOR: SVJETSKA BANKA 2010.MLJET GODINE PRIKAZ SMANJENJA EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA U POJEDINIM SEKTORIMA - 2050.

431 149 257 317 377

377

 definicija tematskih projekata  kategorizacija projektnih ulaganja  projektne smjernice i programske kartice

2

3. PROVEDBENI PRIRUČNIK  organizacija integralnih projekata  definicija investicijskih intervala  daljnje mogućnosti razvoja modela upravljanja

3


Operativne politike


Impressum

Sadržaj 1. Operativne politike

izrađivač

Nacionalni park National Park

suradnici Nacionalni park Mljet Općina Mljet Konzervatorski odjel Dubrovnik Hrvatski restauratorski zavod Hrvatske vode IGH dd NPKLM VODOVOD doo Voda Mljet doo JVP Mljet Velteh doo FSB Zagreb - PowerLabFsb RREC Primus Fortissimus Udruga Forum

ilustracije Zaštićene vrste otoka Mljeta ugljen na papiru Katarina Ivanišin Kardum Staništa otoka Mljeta Studio Šesnić&Turković

tisak Rotim i Market 2016.

1.1. 1.1.1. 1.1.2. 1.1.3. 1.1.4. 1.1.5. 1.2. 1.2.1. 1.2.2. 1.2.3. 1.2.4. 1.2.5. 1.2.6. 1.2.7. 1.2.8. 1.2.9. 1.3. 1.3.1. 1.3.2. 1.3.3. 1.3.4. 1.3.5. 1.3.6. 1.3.7. 1.4. 1.4.1. 1.4.2. 1.4.3. 1.4.4. 1.5. 1.5.1. 1.5.2. 1.5.3. 1.6. 1.6.1. 1.6.2. 1.6.3. 1.6.4. 1.6.5. 1.7. 1.7.1. 1.7.2. 1.7.3. 1.7.4. 1.8. 1.8.1. 1.8.2. 1.8.3. 1.8.4. 1.9. 1.9.1. 1.9.2. 1.9.3. 1.10. 1.10.1. 1.10.2. 1.10.3. 1.10.4. 1.10.5. 1.11.

PRIRODNE VRIJEDNOSTI TENDENCIJE ŠIRENJA ZAŠTIĆENIH PODRUČJA EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000 NACIONALNI PARKOVI U REPUBLICI HRVATSKOJ NACIONALNI PARK MLJET ZAŠTIĆENE VRSTE I STANIŠTA KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZ MODELI ODRŽIVOG OČUVANJA POVIJESNIH VRIJEDNOSTI SVJEDOČANSTVA PRAPOVIJESTI U PARKU BAŠTINA ANTIČKOG RAZDOBLJA HIDROARHEOLOŠKA NALAZIŠTA OTOČIĆ SVETE MARIJE TRADICIJSKE MATRICE NASELJA I GOSPODARSKI SKLOPOVI NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI NP MLJET KOLNI PROMET ANALIZA PROMETNOG SUSTAVA NA PODRUČJU PARKA DEFINIRANJE MODELA REGULACIJE PROMETA U MIROVANJU PROVJERA MODELA REGULACIJE PROMETA U MIROVANJU USPOREDBA PRIMJENE SCENARIJA REGULACIJA PROMETA U MIROVANJU REGULACIJA PROMETOVANJA VOZILIMA USPOSTAVLJANJE SUSTAVA JAVNOG PRIJEVOZA POMORSKI PROMET I ZAŠTITA AKVATORIJA ZAŠTIĆENO MORSKO PODRUČJE PARKA POMORSKI PROMET U ZAŠTIĆENOM PODRUČJU MODELI KORIŠTENJA AKVATORIJA REGULACIJA SIDRENJA NA PODRUČJU NP MLJET ZAŠTITA OD POŽARA PROTUPOŽARNE MJERE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA PARAMETRI POŽARNE UGROŽENOSTI ORGANIZACIJA SUSTAVA ZAŠTITE OD POŽARA ENERGETSKA UČINKOVITOST ENERGETSKI MODELI I ZAŠTIĆENA PODRUČJA STANJE ELEKTROENERGETSKIH SUSTAVA POTENCIJAL OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE POTENCIJAL SOLARNE ENERGIJE TRANSPORT ELEKTRIČNIM VOZILIMA KOMUNALNA INFRASTRUKTURA MEĐUOVISNOST INFRASTRUKTURE I ZAŠTITE PRIRODE VODOOPSKRBA ŠIREG PODRUČJA SUSTAV ODVODNJE GOSPODARENJE OTPADOM POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA ANALIZA STANJA POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE STRUKTURA POSJETITELJA ORGANIZACIJSKI MODELI POSJEĆIVANJA ELEMENTI POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ JAČANJE SVIJESTI O VRIJEDNOSTIMA ZAŠTIĆENIH PODRUČJA RAZVOJ ZNANSTVENO ISTRAŽIVAČKIH DJELATNOSTI RAZVOJ MODELA EDUKACIJE STANDARD UPRAVLJANJA JU INSTITUCIONALNI OKVIRI ZAŠTITE PRIRODE SUSTAV RAZMJENE INFORMACIJA I KONTROLE KVALITETE SUSTAV PRIKUPLJANJA I OBRADE INFORMACIJA SUSTAV NAPLATE ULAZA I KONTROLE PRISTUPA REGULACIJA PRAVNOG OKVIRA I OGRANIČENJA PODRUČJA IZVORI

2

24

50

70

80

90

102

112

128

134

154


Prolegomena 1. svezak Strateškog razvojnog okvira - Operativne politike, predstavlja cjelokupnu analizu stanja Nacionalnog parka Mljet s definicijom smjernica za razvoj i unaprjeđenje interesnih tematskih područja. Sektorskom analizom stanja i procesa od važnosti za Park, detektiraju se slabosti i prijetnje te mogućnosti i prilike na temelju kojih se definiraju specifični tematski ciljevi. Organizacijom akcijskih planova i prioritetnih aktivnosti osiguravaju se preduvjeti za uspostavu održivog modela upravljanja zaštićenim područjem. Prepoznavanjem uzročno posljedičnih veza među sektorskim cjelinama i sagledavanjem cjelokupnog spektra njihova utjecaja na zaštićena područja, postavljaju se temelji za dugoročno odgovorno upravljanje prostorom nacionalne važnosti.

TEMATSKE CJELINE

 ketgorizacija sektorskih cjelina  definicija analitičkog modela

SEKTORSKI STRATEŠKI CILJEVI

1 PRIRODNE VRIJEDNOSTI

1 PRIRODNE VRIJEDNOSTI

STRATEŠKI CILJEVI I AKTIVNOSTI

PRIRODNE VRIJEDNOSTI

 definiranje strateških ciljeva

Na temelju izvršenih analiza trenutnog stanja, stvarnih potreba, prirodnih datosti i pripadajućih ograničenja na području NP Mljet strateški prijedlog zaštite prirodnih vrijednosti na području NP Mljet obuhvaća sljedeće aktivnosti: 1. PROVEDBU POSTUPKA ISTRAŽIVANJA I INVENTARIZACIJE VRSTA I STANIŠTA

 detekcija prioritetnih aktivnosti

2. UVOĐENJE PROTOKOLA ZA PRAĆENJA STANJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA 3. USPOSTAVLJANJE MJERA AKTIVNOG UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM

1 DETEKCIJA I DEFINICIJA AKCIJSKIH PLANOVA

4. INTEGRACIJA MJERA EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000 Provedbom navedenih aktivnosti NP Mljet će osigurati ostvarenje sljedećih strateških ciljeva: 1. OČUVANJE ZAŠTIĆENIH VRSTA I STANIŠTA U SVRHU ZAŠTITE BIORAZNOLIKOSTI PODRUČJA NACIONALNOG PARKA 2. UNAPRJEĐENJE SUSTAVA ZAŠTITE I VALORIZACIJE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI 3. RAZVOJ MODELA UPRAVLJANJA PODRUČJEM NP MLJET

6

7

PRIRODNE VRIJEDNOSTI 1 PRIRODNE VRIJEDNOSTI

1 PRIRODNE VRIJEDNOSTI

TENDENCIJE ŠIRENJA ZAŠTIĆENIH PODRUČJA EUROPSKI KONCEPT BIORAZNOLIKOSTI

 implementacija strateških odrednica

“EU-28 otisak je još uvijek preko dva puta veći od biokapaciteta i to povećava pritisake na biološku raznolikost izvan Europe.”

 analiza zakonodavnih okvira

IZVOR: THE MID-TERM REVIEW OF THE EU BIODIVERSITY STRATEGY TO 2020, 2015.

 analiza prostorno-planske dokumentacije

Mreža Natura 2000 predstavlja suvremeni odgovor na potrebu očuvanja biološke raznolikosti na razini čitavog kontinenta kojeg karakterizira visoki stupanj urbanizacije. Područja obuhvaćena ekološkom mrežom ne uvjetuju prirodnu izvornost određenog područja već definiraju razinu prihvatljivog stanja vrsta i staništa, a čime se ostvaruju uvjeti za poboljšanje funkcioniranja čitavog ekosistema. U tom smislu, aktivnosti i djelovanja unutar mreže uključuju uspostavu i obnovu degradiranih prirodnih sustava kao i dosadašnji ustaljen način upravljanja zaštićenim područjima definiran od strane IUCN-a. Nadalje, dok IUCN-ova definicija područja propisuje konzervaciju područja i zaustavljanje pojedinačnog procesa koji je uzrok degradacije nekog pojedinačnog lokaliteta, mreža Natura 2000 kreira mjere kojima se povećava otpornost ekosistema na vanjske utjecaje. Posljedično, ojačavanjem pojedinih lokaliteta i njihovim povezivanjem stvara se teritorijalna mreža recipročno udruženih lokaliteta što predstavlja model upravljanja i zaštite ekosustava čitavog europskog kontinenta. Vrijednost ekološke mreže izlazi iz okvira pasivnog očuvanja prirodnog i kulturnog nasljeđa te se promatra kao aktivni sudionik u ekonomskom sustavu područja EU. Doprinos mreže ukupnoj ekonomiji mjerljiv je prema sposobnosti zaštićenih područja da preuzmu onečišćenja, apsorbiraju CO2, doprinose povećanju poljoprivrednih prinosa, umanjuju štetu ekstremnih nepogoda te 76%

 razvoj prostorno-programskih modela

IH MN STRE J EK

500 000 km2

 smjernice za provođenje akcijskih planova

DA OGO NEP SKIH EN VREM

200 BRO

20 000

70 POPULACIJA PTICA

60% 1895

1905

1915

1925

1935

1945

1955

100

1965

1975

1985

1995

RAST UKUPNIH POVRŠINA ZAŠTIĆENIH POVRŠINA U 39 EEA ZEMLJE IZVOR: European Enviromental Agency EEA, European Bird Census Council EBCC 8

8

U DR PO NIH IĆE RŠINA ŠT V ZA OJ A PO UPN UK

BR

18% 85 000 1 000 000 km2

?%

75% OVNIŠTVA NOG STAN 90 UDIO URBA

2005

2005

2015

2025

2035

POP - PODRUČJA ZNAČAJNA ZA PTICE POVS - PODRUČJA ZNAČAJNA ZA VRSTE I STANIŠNE TIPOVE MOGUĆI KORDIDORI ZA POVEZIVANJE EKOSISTEMA

MREŽA NAUTRA 2000 SA MOGUĆIM KORIDORIMA ZA KRETANJE VELIKIH SISAVACA IZVOR: http://natura2000.eea.europa.eu/#, Green infrastructure and territorial cohesion (2011)

ČJA

2045

stvaraju dodatne vrijednosti lokalnim zajednicama. U trenutku izrade ovog dokumenta, EU je završila proces određivanja područja koja čine mrežu na kopnenim područjima, te se približava ciljanoj površini bitnoj za morska staništa. Inventarizacijom vrsta i staništa stvorila se baza informacija temeljem koje se dugoročno može pratiti odnos čimbenika biološke raznolikosti na području EU. Posljedično, uspostavom modela praćenje stanja definirat će se protokoli reagiranja uslijed nastanak štetnih promjena. Drugu polovicu 20. st obilježilo je eksponencijalno povećanje zaštićenih područja na prostoru EU - nastavkom tog trenda moguće je, usporedno sa povećanjem udjela urbanog stanovništva, predvidjeti okvirno povećanje ukupne zaštićene površine. U skladu s time nužno je planirati način povezivanja zaštićenih područja, kao i način njihova rasta. Modeli povezivanja pojednih područja mreže su u početnom stadiju te se većinom sastoje od manjih intervencija koje omogućuju neometan život vrsta u staništima prema nekoliko osnovnih tipova lokaliteta. Jedan od načina širenja područja obuhvaćenog mrežom, ispituje se sukladno kretanju određenih vrsta sisavaca s ciljem povezivanja postojećih pojedinačnih staništa u funkcionalni ekosustav. Plan povezivanja pojedinačnih zaštićenih područja u cjelovit sustav predstavlja nastavak razvoja dosadašnje politike. Moguće je zaključiti kako je sljedeća faza razvoja mreže Nature 2000 stvaranje jedinstvene i povezane zelene infrastrukture na razini čitave EU. 9

“Procjena vrijednosti od usluga ekosistema kopnene mreže NATURA 2000 je između €200 i €300 milijardi godišnje.” IZVOR: ESTIMATING THE OVERALL ECOMONIC VALUE OF THE BENEFITS PROVIDED BY THE NATURA 2000 NETWORK, 2011.


PRIRODNE VRIJEDNOSTI Na temelju izvršenih analiza trenutnog stanja, stvarnih potreba, prirodnih datosti i pripadajućih ograničenja na području NP Mljet strateški prijedlog zaštite prirodnih vrijednosti na području NP Mljet obuhvaća sljedeće aktivnosti: 1. PROVEDBU POSTUPKA ISTRAŽIVANJA I INVENTARIZACIJE VRSTA I STANIŠTA 2. UVOĐENJE PROTOKOLA ZA PRAĆENJA STANJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA 3. USPOSTAVLJANJE MJERA AKTIVNOG UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM 4. INTEGRACIJA MJERA EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000 Provedbom navedenih aktivnosti NP Mljet će osigurati ostvarenje sljedećih strateških ciljeva: 1. OČUVANJE ZAŠTIĆENIH VRSTA I STANIŠTA U SVRHU ZAŠTITE BIORAZNOLIKOSTI PODRUČJA NACIONALNOG PARKA 2. UNAPRJEĐENJE SUSTAVA ZAŠTITE I VALORIZACIJE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI 3. RAZVOJ MODELA UPRAVLJANJA PODRUČJEM NP MLJET  


1 PRIRODNE VRIJEDNOSTI

1 PRIRODNE VRIJEDNOSTI

Prirodne vrijednosti

TENDENCIJE ŠIRENJA ZAŠTIĆENIH PODRUČJA EUROPSKI KONCEPT BIORAZNOLIKOSTI

“EU-28 otisak je još uvijek preko dva puta veći od biokapaciteta i to povećava pritisake na biološku raznolikost izvan Europe.” IZVOR: THE MID-TERM REVIEW OF THE EU BIODIVERSITY STRATEGY TO 2020, 2015.

Mreža Natura 2000 predstavlja suvremeni odgovor na potrebu očuvanja biološke raznolikosti na razini čitavog kontinenta kojeg karakterizira visoki stupanj urbanizacije. Područja obuhvaćena ekološkom mrežom ne uvjetuju prirodnu izvornost određenog područja već definiraju razinu prihvatljivog stanja vrsta i staništa, a čime se ostvaruju uvjeti za poboljšanje funkcioniranja čitavog ekosistema. U tom smislu, aktivnosti i djelovanja unutar mreže uključuju uspostavu i obnovu degradiranih prirodnih sustava kao i dosadašnji ustaljen način upravljanja zaštićenim područjima definiran od strane IUCN-a. Nadalje, dok IUCN-ova definicija područja propisuje konzervaciju područja i zaustavljanje pojedinačnog procesa koji je uzrok degradacije nekog pojedinačnog lokaliteta, mreža Natura 2000 kreira mjere kojima se povećava otpornost ekosistema na vanjske utjecaje. Posljedično, ojačavanjem pojedinih lokaliteta i njihovim povezivanjem stvara se teritorijalna mreža recipročno udruženih lokaliteta što predstavlja model upravljanja i zaštite ekosustava čitavog europskog kontinenta. Vrijednost ekološke mreže izlazi iz okvira pasivnog očuvanja prirodnog i kulturnog nasljeđa te se promatra kao aktivni sudionik u ekonomskom sustavu područja EU. Doprinos mreže ukupnoj ekonomiji mjerljiv je prema sposobnosti zaštićenih područja da preuzmu onečišćenja, apsorbiraju CO2, doprinose povećanju poljoprivrednih prinosa, umanjuju štetu ekstremnih nepogoda te 76%

MREŽA NAUTRA 2000 SA MOGUĆIM KORIDORIMA ZA KRETANJE VELIKIH SISAVACA IZVOR: http://natura2000.eea.europa.eu/#, Green infrastructure and territorial cohesion (2011)

ČJA

U DR

PO NIH E INA IĆ RŠ ŠT V A Z O OJ AP BR UPN UK

18% 85 000 1 000 000 km2

500 000 km2

J

200 BRO

20 000

70 POPULACIJA PTICA

60% 1915

1925

1935

1945

1955

100

1965

1975

1985

1995

RAST UKUPNIH POVRŠINA ZAŠTIĆENIH POVRŠINA U 39 EEA ZEMLJE IZVOR: European Enviromental Agency EEA, European Bird Census Council EBCC 2

NIH EM R T EKS

DA GO O P NE KIH S N ME VRE

?%

VNIŠTVA 75% G STANO O N A B R 90 UDIO U

2005

2005

2015

2025

2035

POP - PODRUČJA ZNAČAJNA ZA PTICE POVS - PODRUČJA ZNAČAJNA ZA VRSTE I STANIŠNE TIPOVE MOGUĆI KORDIDORI ZA POVEZIVANJE EKOSISTEMA

2045

stvaraju dodatne vrijednosti lokalnim zajednicama. U trenutku izrade ovog dokumenta, EU je završila proces određivanja područja koja čine mrežu na kopnenim područjima, te se približava ciljanoj površini bitnoj za morska staništa. Inventarizacijom vrsta i staništa stvorila se baza informacija temeljem koje se dugoročno može pratiti odnos čimbenika biološke raznolikosti na području EU. Posljedično, uspostavom modela praćenje stanja definirat će se protokoli reagiranja uslijed nastanak štetnih promjena. Drugu polovicu 20. st obilježilo je eksponencijalno povećanje zaštićenih područja na prostoru EU - nastavkom tog trenda moguće je, usporedno sa povećanjem udjela urbanog stanovništva, predvidjeti okvirno povećanje ukupne zaštićene površine. U skladu s time nužno je planirati način povezivanja zaštićenih područja, kao i način njihova rasta. Modeli povezivanja pojednih područja mreže su u početnom stadiju te se većinom sastoje od manjih intervencija koje omogućuju neometan život vrsta u staništima prema nekoliko osnovnih tipova lokaliteta. Jedan od načina širenja područja obuhvaćenog mrežom, ispituje se sukladno kretanju određenih vrsta sisavaca s ciljem povezivanja postojećih pojedinačnih staništa u funkcionalni ekosustav. Plan povezivanja pojedinačnih zaštićenih područja u cjelovit sustav predstavlja nastavak razvoja dosadašnje politike. Moguće je zaključiti kako je sljedeća faza razvoja mreže Nature 2000 stvaranje jedinstvene i povezane zelene infrastrukture na razini čitave EU. 3

“Procjena vrijednosti od usluga ekosistema kopnene mreže NATURA 2000 je između €200 i €300 milijardi godišnje.” IZVOR: ESTIMATING THE OVERALL ECOMONIC VALUE OF THE BENEFITS PROVIDED BY THE NATURA 2000 NETWORK, 2011.


1 PRIRODNE VRIJEDNOSTI

1 PRIRODNE VRIJEDNOSTI

EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000

PODRUČJA OČUVANJA NATURA 2000 SA MOGUĆIM KORIDOROM VAŽNIM ZA STANIŠTA I VRSTE (CRO NEN)

“Jedno od šest radnih mjesta u EU ovisi do neke mjere o prirodi.” IZVOR: THE MID-TERM REVIEW OF THE EU BIODIVERSITY STRATEGY TO 2020, 2015.

Pravni i regulatorni okvir Direktive o pticama i Direktive o staništima umjesto definiranja pojedinačnih zaštićenih područja teži povezivanju istih u cjeloviti sustav bioraznolikosti. Nacionalno promišljanje povezivanja zaštićenih područja zasigurno predstavlja nastavak dosadašnje provedbe pozitivnih propisa Europske unije. Nužnost regionalnog sagledavanja zaštite bitnih staništa, definiranje modela prekogranične suradnje zaštićenih područja te uspostavljanje novog standarda upravljanja prirodnim vrijednostima; izazovi su koji proizlaze iz primjene EU direktiva. 4

Zaštićena područja se najčešće promatraju kroz dva osnovna aspekta koja definiraju razinu biološke raznolikosti, a to su vrste i staništa. Osim toga, zaštićena područja mogu se promatrati i kroz prizmu njihovih osnovnih funkcija koje u načinu djelovanja u okolišu predstavljaju ekvivalent određene vrste izgrađene infrastrukture. Primjerice, funkcije bioretencije i prirodnog pročišćavanja vode dio su močvarnih staništa a u konvencionalnom smislu podrazumijevaju gradnju pročišćavača vode. Sprječavanje erozije tla i skladištenje CO2 funkcije su šumskih staništa. Prostorno povezivanje pojedinih staništa u tom smislu jest “zelena” infrastruktura koja sa svojim uslugama ekosustava posljedično stvara socio-ekonomsku komponentu mreže. Prostorno planiranje zelene infrastrukture u tom smislu podržava zaštitu ne samo ugroženih vrsta i staništa, nego i širi koncept zaštite izgrađenih i kultiviranih područja. Zaštićena područja na višestruke načine imaju sposobnost upijanja negativnih utjecaja koji proizlaze iz razvoja urbanih područja, intenzivne poljoprivrede te eksploatacije prirodnih resursa. Procjena veličine zaštićenog područja vezana je uz sposobnost otpornosti ekosistema tj. njegove mogućnosti da upije navedene eksterne pritiske sa očuvanjem svih svojih funkcija. Umjesto restriktivnog karaktera nacionalnih modela zaštite značajnih područja, NATURA 2000 definira uvjete održivog korištenja pri čemu se inventarizacija vrsta i staništa i praćenje stanja koristi kao alat kojim se kontrolira održivost provedbe modela korištenja u praksi. Uspješnost zaštite područja mjerljiva je prihvatljivim održavanjem jedinki ugroženih vrsti odnosno staništa. Vrijednost mreža NATURA 2000 procjenjuje se prema svim uslugama ekosustava od koje društvo u cijelosti može imati koristi. Radi ilustracije kompleksnosti određivanja vrijednosti, ali i potrebe da se prostor sagleda sa svim posljedicama na društvene aktivnosti, bioraznolikost nekog područja moguće je odrediti prema kapacitetu spremanja CO2, mogućnosti smanjivanja štete od ekstremnih vremenskih nepogoda (poplave i suše), očuvanje vrsta koje, osim međusobnog utjecaja, utječu i na sektore ljudske djelatnosti (kao što je razina produktivnosti poljoprivrede). Prema okvirnim smjernicama konačnog izvješća Procjene sveukupne ekonomske vrijednosti koristi pruženih mrežom NATURA 2000 (IEEP, 2011.) vrijednost svih zaštićenih područja na području Republike Hrvatske mogla bi se kretati između 2-5 milijardi €. Kod nacionalnih zaštićenih područja prevladavajuća je turistička vrijednost. Definiranjem veće površine namijenjene zaštiti, kao u slučaju NATURE 2000, argumenti ulaganja u upravljanje zaštićenih područja moraju biti postavljeni usporedno sa ukupnom procijenjenom vrijednosti pojedinih funkcija čitavog ekosistema. Samo na taj način moguće je zaštitu prirodnih vrijednosti jednakovrijedno postaviti kao temeljno razvojno ulaganje za sve ostale sektore održive ljudske djelatnosti.

30 %

PODRUČJA RH

UDIO NATURA 2000 PODRUČJA U UKUPNOJ POVRŠINI RH IZVOR: DZZP

“Pod ekonomskim vrednovanjem smatra se pridruživanje novčanih vrijednosti svim dobrima i uslugama koje osigurava prirodni okoliš, bez obzira je li im moguće pripisati tržišne vrijednosti ili nije.” IZVOR: UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA PRIRODE, 2011.

28 147 m2

POP - PODRUČJA OČUVANJA ZNAČAJNA ZA PTICE POVS - PODRUČJA OČUVANJA ZNAČAJNA ZA VRSTE I STANIŠNE TIPOVE MOGUĆI KORIDORI ZA POVEZIVANJE EKOSUSTAVA

VAŽNOST OČUVANJA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI

20 967 m2

TERITORIJALNI USTROJ EUROPSKE MREŽE ZAŠTIĆENIH PODRUČJA

USPOREDBA POVRŠINE PODRUČJA OČUVANJA ZNAČAJNIH ZA PTICE (POP) I PODRUČJA ZNAČAJNIH ZA STANIŠNE VRSTE I STANIŠNE TIPOVE (POVS) U RH IZVOR: DZZP 5


1 PRIRODNE VRIJEDNOSTI

1 PRIRODNE VRIJEDNOSTI

NACIONALNI PARKOVI U REPUBLICI HRVATSKOJ BIORAZNOLIKOST NACIONALNIH PARKOVA

UPRAVLJANJE I POSJEĆENOST PARKOVA BRIJUNI

“...neke države članice otežano dodjeljuju resurse za rješavanje izazova poput institucionalnih i administrativnih zahtjeva ili provedbenih strategija biološke raznolikosti i akcijskih planova. U stvarnosti raspoloživi resursi nisu dovoljni za provedbu postojećih politika vezanih za biološku raznolikost...”

Nacionalni parkovi RH prostori su iznimno vrijednih prirodnih bogatstva i obilježja. Iako svaki nacionalni park sukladno svojim specifičnim prirodnim karakteristikama zauzima jedinstveno mjesto u čitavom ekosustavu, njihovo vrednovanje u širem kontekstu poimanja bioraznolikosti može se promatrati prema broju zaštićenih staništa i vrsta koja nalazimo u zaštićenim područjima. Ukupni broj zaštićenih vrsta i staništa, bilo sukladno nacionalnoj klasifikacija ili prema odredbama ekološke mreže NATURA 2000, može se smatrati jednim od elemenata na temelju kojih se indeksira važnost uloge nekog zaštićenog područja u očuvanju sveukupne bioraznolikosti. Kako bi se utvrdila uloga nekog područja u široj slici očuvanja prirodnih vrijednosti , bilo bi poželjno uspostaviti jedinstvenu metodološku osnovu koja bi vrednovala razinu bioraznolikosti nekog zaštićenog područja u svrhu sprečavanja ugroza i usmjeravanja aktivnosti u ona najosjetljivija, najvažnija ili najugroženija zaštićena područja. Kratkom usporedbom broja vrsta i staništa značajnih na europskom nivou za svaki pojedini NP, kao i analizom broja posjetitelja i zaposlenika u odnosu na površinu zaštićenog područja, može se naslutiti neuravnotežen odnos između posjećivanja i zaštite pojedinih Parkova. Uspostavljanjem protokola za praćenje stanja vrsta i staništa moći će se jednoznačno usporediti sva zaštićena područja po razini bioraznolikosti, istraživačkim djelatnostima te kadrovskim potrebama nacionalnih parkova. Provedbom protokola praćenja stanja vrsta i staništa, postavit će se osnova za detaljnu analizu nedostataka upravljanja JU za zaštitu prirode, a posebice u segmentu kadrovske opremljenosti. Prema općoj ocjeni “Izvješća o obavljenoj reviziji očuvanja prirode, zaštite bioraznolikosti i upravljanja u nacionalnim parkovima” (2014.), zbog raskoraka između institucionalnog okvira i provedbenih aktivnosti učinkovitog očuvanja bioraznolikosti, nužno je definirati prioritete na način da se pravne i provedbene nedorečenosti smanje u najvećoj mogućoj mjeri.

*

29 21 10

21

21

23

31 10

12 13

16

23 15

****

10

1 12 11

4 7

29

29

22

IZVOR: Assessment of the EU Biodiversity Action Plan as a tool for implementing biodiversity policy, 2010.

**

***

BROJ ZAŠTIĆENIH STANIŠTA I VRSTA NATURA 2000 U NACIONALIM PARKOVIMA RH (*BROJ POVS VRSTA, **BROJ POVS STANIŠTA, ***BROJ POP VRSTA , **** ŠIRE PODRUČJE NATURA 2000) 6

11 138 3395 ha

153 086

1 184 490

RISNJAK

14 360 6400 ha

112 189

105 000

MLJET 5400 ha

804 111

PAKLENICA

9500 ha SJEVERNI VELEBIT

BROJ POSJETITELJA 2014. GODINE NACIONALNI PARK

100 787 10 900 ha

BROJ POSJETITELJA (2014.) S OBZIROM NA POVRŠINU NACIONALNOG PARKA

Uzimajući u obzir specifičnosti pojedinih regija u kojima se parkovi nalaze, kao i različitih zahtjeva koji proizlaze iz istih, analizirane su veličine nacionalnih parkova, “stupanj” njihove bioraznolikosti, veličine javnih ustanova i godišnjeg broja posjetitelja. Usporedbom i rangiranjem nekoliko osnovnih vrsta informacija moguće je definirati niz zanimljivosti koji su direktni odraz dosadašnjeg načina upravljanja zaštićenim područjima od nacionalne važnosti. Broj zaposlenih u javnim ustanovama povećava se u skladu sa brojem posjetitelja, iz čega se može zaključiti da je karakter nacionalnih parkova u velikoj mjeri turistički. Zbog neujednačenih podataka o veličini stručnih služba nacionalnih parkova nije moguće ocijeniti udio zaposlenih osoba prema pojedinim službama i precizno ocijeniti odnose između odjela stručne službe, administracije te turističko-promidžbenog odjela. Velika opterećenost pojedinih nacionalnih parkova i mala posjećenost drugih ide u prilog argumentu kako je velika posjećenost uzajamno povratno vezana uz financijsku uspješnost zaštićenog područja, a iz čega proizlazi daljnja mogućnost ulaganja u posjetiteljsku infrastrukturu i zaštitu prirode. U tom pogledu manje posjećeni parkovi ne uspijevaju osigurati dovoljno financijskih sredstava kako bi povećali razinu materijalne opremljenosti i unaprijedili posjetiteljsku infrastrukturu i ponudu, te time privukli veći broj posjetitelja. S druge strane, manji broj posjetitelja olakšava ograničavanje štetnog utjecaja ljudskih aktivnosti u zaštićenim područjima, te parkovi s manjim brojem posjetitelja evidentiraju znatno manji broj prekršaja i ugroza zaštićenih vrijednosti nastalih antropogenim utjecajima. Unatoč jednakom institucionalnom okviru upravljanja nacionalno zaštićenih područja ne postoji način redistribucije sredstava koji bi zaustavio trend polarizacije parkova, te osigurao adekvatnu zaštitu i prezentaciju prirodnih vrijednosti svih zaštićenih područja. 7

KRKA

10 900 ha KORNATI

21 700 ha PLITVIČKA JEZERA

29 685 ha broj ostalih zaposlenih broj stalno zaposlenih 500 500 0 1000 1000 PRIKAZ POVRŠINE NACIONALNIH PARKOVA SA BROJEM STALNIH I OSTALIH ZAPOSLENIKA


1 PRIRODNE VRIJEDNOSTI

1 PRIRODNE VRIJEDNOSTI

NACIONALNI PARK MLJET ZAKONODAVNI OKVIR UPRAVLJANJA PODRUČJEM NACIONALNOG PARKA

OSNOVNE KARAKTERISTIKE PROSTORA GEOLOGIJA I GEOMORFOLOGIJA

Nacionalni park “Mljet” proglašen je 11. studenog 1960. godine temeljem Zakona o proglašenju zapadnog dijela otoka Mljeta nacionalnim parkom (NN 49/60), a njegova granica određena je Rješenjem o određivanju granica Nacionalnog parka Mljet (NN 41/62). Površina je tada iznosila 3100 ha, a proširenjem granice na morski pojas 1997. godine popela se na 5375 ha (NN 13/97). Status zaštićenog područja ovo je područje Mljeta dobilo zbog iznimne ljepote krajolika, bogatog biljnog pokrova, vrijedne kulturne baštine i obilježja reljefa. Nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti koje obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih i krajobraznih vrijednosti. Nacionalni park ima i znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu, a u njemu su dopušteni zahvati i djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode. Zabranjena je gospodarska uporaba prirodnih dobara, osim obavljanja ugostiteljsko-turističkih i rekreacijskih djelatnosti koje su u ulozi posjećivanja te obavljanje drugih djelatnosti sukladno pravilniku iz članka 142. Zakona o zaštiti prirode (članak 113. Zakona o zaštiti prirode). Zaštita prirode i upravljanje zaštićenim područjima u Hrvatskoj uređeno je Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11, 80/13). Prema ovom zakonu upravljanje zaštićenim područjem obavlja javna ustanova. Javna ustanova “Nacionalni park Mljet” osnovana je 1996. godine, dok je ranije Parkom upravljalo Javno poduzeće (1992. -1997.) i Organizacija udruženog rada (tijekom osamdesetih). Javna ustanova obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osigurava neometano odvijanje prirodnih procesa i održivo korištenje prirodnih dobara. Ona nadzire i provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravlja te sudjeluje u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode. Nadležno tijelo za provedbu Zakona o zaštiti prirode te drugih međunarodnih i nacionalnih pravnih dokumenta iz područja zaštite prirode u Republici Hrvatskoj je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, koje obavlja upravne i stručne poslove. Nadzor nad stručnim radom, zakonitošću rada i općih akata javnih ustanova za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode obavlja Ministarstvo. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nadležno je za provedbu Zakona o zaštiti prirode i međunarodnih konvencija iz područja zaštite prirode, za koordinaciju upravnih i stručnih poslova vezanih uz zaštitu prirode te za planiranje održivog korištenja prirodnih dobara. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja nadležno je, između ostalog, za provedbu Zakona o prostornom uređenju i gradnji, što se posebice odnosi na prostorne planove područja posebnih obilježja. Državni zavod za zaštitu prirode obavlja stručne poslove zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, daje stručno mišljenje na godišnje programe rada javnih ustanova i evaluaciju planova upravljanja zaštićenim područjima. 8

Otok Mljet dio je makrogeomorfološke regije Južna Dalmacija s arhipelagom te mezogeomorfološke regije Južnodalmatinski arhipelag. Po jednostavnosti građe i sastavu naslaga u geološkom se smislu razlikuje se od ostalih većih jadranskih otoka. Izgrađen je od karbonatnih sedimenata, vapnenaca i dolomita jurske i kredne starosti. Radi se o mezozojskim karbonatnim naslagama te mladim kvartarnim taložinama, koje se mjestimično nalaze na podlozi od mezozojskih karbonata. Na području Parka dolomitni pojas je najširi, a najzastupljeniji su jursko-kredni dolomiti. Uz istočni dio Velikog jezera te na sjeverozapadnom dijelu Parka nalaze se donjokredni vapnenci a na njima su slojevi krednih vapnenaca i dolomita u izmjeni. Brojne geološke zanimljivosti i raznoliki reljefni oblici rezultat su djelovanja unutarnjih i vanjskih sila na karbonatnu geološku podlogu. U morfografskom smislu, na području Parka prevladavaju pobrđa (do 400 m) prosječne visine 109 m nadmorske visine. Najviše područje nalazi se u njegovu središnjem i istočnom dijelu. Na sjevernoj strani Parka obala je niska i stjenovita, dok je južna strana strma i nepristupačna mjestimično sa strmcima. Duž obale otoka ističu se hridine i brojni otočići te špilje, kaverne i urušene pećine. Otok je ispresijecan rasjedima a područje oko njega je seizmički aktivno. Mljet zbog krške građe obiluje speleološkim objektima, a istraženo je njih pedesetak. Među njima se ističe Jama Međugrađen, najdublja na otoku (103 m), te Jama na Brekalcima, najdublja na području Parka (77m). U špilji Galičnjak na jugoistočnom dijelu otoka 2007. godine je prvi put u Hrvatskoj zabilježen rijetki tip sedrenih stalaktita. HIDROLOGIJA

U hidrogeološkom smislu na otoku se ističe visokopropusnost vapnenaca i relativno slaba propusnost dolomita. Dolomiti zbog svog položaja i nagiba prema sjeveroistoku usmjeravaju infiltrirane vode u vapnencima prema obali onemogućujući veće skupljanje podzemnih voda. Oborinska voda brzo se infiltrira u podzemlje, ali su slijevna područja pojedinih udolina i izvora u dolomitima nedovoljna za zadržavanje slatke vode tijekom sušnih razdoblja u količinama dovoljnim za vodoopskrbu. Nivo osnovnih podzemnih voda, vjerojatno bočatih, nešto je malo iznad nivoa mora. Većina infiltrirane vode usmjerena je uglavnom prema sjeverozapadnoj obali otoka sistemom pukotina, šupljina i drugim prostorima. Izvori vode su rijetki, minimalnog kapaciteta od nekoliko litara u minuti. PEDOLOGIJA

Na području Parka utvrđeno je 8 glavnih tipova tla sa 17 podtipova te više varijeteta i formi. Glavni tipovi su kamenjar (litosol), sirozem (regosol), koluvij, rendzina, vapneno-dolomitna crnica (kalkomelanosol), smeđe tlo na vapnencu i dolomitu (kalcikambisol), crvenica te antropogeno tlo. Zanimljivo je da na Mljetu nema većih areala crvenice, već je prisutna tek sporadično u pukotinama stijena čistih vapnenaca te lokalno u dubljim slojevima polja i poljica kao fosilna tla. Općenito, tla koja su zastupljena na ovom području su vrlo plitka (15 cm) i plitka (15-35 cm). 9


1 PRIRODNE VRIJEDNOSTI

1 PRIRODNE VRIJEDNOSTI

VELIKO I MALO JEZERO

BIOLOŠKA RAZNOLIKOST KOPNA Mljetska Jezera najpoznatija su prirodna vrijednost Nacionalnog parka Mljet. Radi se o jedinstvenom geološkom i oceanografskom fenomenu u kršu. Veliko jezero zauzima površinu od 145 ha a najveća dubina je 46 m, dok je Malo jezero površine 24 ha i dubine do 29 m. U Malom jezeru prisutne su i dvije dublje jame koje se protežu do dubine od 38 i 50 m. Jezera su se formirala postupnim potapanjem kraških udolina nakon posljednjeg ledenog doba, prije desetak tisuća godina. Povećanjem razine mora udoline su se ispunile morskom vodom i preko Solinskog kanala Veliko jezero se povezalo s otvorenim morem. Veliko i Malo jezero komuniciraju uskim kanalom na lokalitetu Mali most. Strujanje mora u tim kanalima je intenzivno, a zanimljivo je da otprilike svakih šest sati struja mijenja smjer, ovisno o plimi i oseci. Zbog komunikacije s otvorenim morem ne radi se o pravim jezerima u geološkom smislu, već se prema Direktivi o staništima Europske Unije Veliko jezero smatra velikim plitkim zaljevom, dok je Malo jezero obalna laguna. Ipak, radi se samo o komunikaciji s površinskim slojem Velikog jezera, dok su u dubljim slojevima stalne niske vrijednosti temperature i povišene razine hranjivih soli, klorofila, fitoplanktona i zooplanktonskih vrsta. Zbog toga se u ljetnim mjesecima pojavljuje izražena stratifikacija u vodenom stupcu Velikog jezera, kada se vrijednosti temperature između površinskog i dubljeg sloja bitno razlikuju, a nagli pad temperature bilježi se na dubini od oko 17 do 20 metara (tzv. termoklina). Ovakvi uvjeti u dubljem sloju Velikog jezera bilježe se jedino u dubokim brazdama Sredozemnog mora. Slanost Jezera varira s obzirom na oborine i dotoke slatke vode iz potpovršinskih izvora. Za vrijeme stratifikacije u Velikom jezeru bilježe se visoke vrijednosti saliniteta (>38.60 ‰). Sediment Jezera se formira kroz unos terigenog materijala, taloženje biogenih karbonata i taloženje antigenog aragonita. U sedimentima postoji intenzivni stupanj anoksije zbog ograničene cirkulacije morske vode u Jezerima. Jedna od posebnosti Mljetskih jezera je i pojava koloidnog bjelila, tijekom kojeg se formiraju igličaste čestice aragonita. To je jedinstvena prirodna pojava u Sredozemlju, a posebno je izražena u Malom jezeru, gdje je udio karbonata u sedimentu te udio aragonita u ukupnom karbonatnom materijalu znatno viši nego u Velikom jezeru. U precipitaciji aragonita važnu ulogu imaju kako fizikalno-kemijski uvjeti tako i biološki procesi i najčešće se događa tijekom mjeseca lipnja. Aragonit se osim toga pojavljuje i kao dio strukture skeleta busenastog koralja u Velikom jezeru. U Jezerima se bilježe povišene vrijednosti koncentracije ekotoksičnih metala (Cd, Pb, Cu, Zn). U slučaju Malog jezera to se pripisuje prirodnim procesima, a u Velikom jezeru i Solinskom kanalu to je posljedica antropogenog utjecaja. Mljetska Jezera zbog svoje zatvorenosti i ograničene komunikacije s otvorenim morem predstavljaju iznimno osjetljivi ekosustav. Jedinstveni uvjeti u njima omogućuju prisutnost vrsta u visokim gustoćama te pojavljivanje prirodnih fenomena koji nisu tipični za Jadransko more. Antropogeni utjecaj i klimatske promjene glavne su prijetnje očuvanju Jezera, pa je pri planiranju aktivnosti na ovom području potrebno posvetiti posebnu pozornost umanjivanju i otklanjanju takvih utjecaja. 10

KOPNENA STANIŠTA

Na temelju Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) u Parku je utvrđeno 28 tipova kopnenih staništa, od kojih su 18 ugrožena i rijetka. S obzirom na zastupljenost, dominiraju staništa mješovite šume alepskog bora i crnike te čiste vazdazelene šume i makije crnike s mirtom. Šumska staništa zauzimaju više od 85% površine Parka. Današnja vegetacija u Parku rezultat je klimatoloških promjena u recentnoj geološkoj prošlosti, ali i višestoljetnog utjecaja čovjeka koji boravi na otoku još od antičkog doba. Zahvaljujući palinološkim istraživanjima iz sedimenta Malog jezera danas dobro poznajemo povijesni razvitak vegetacije otoka Mljeta. Za vrijeme posljednjeg ledenog doba Mljet je bio bez šumskog pokrova, obrastao uglavnom travnjačkom vegetacijom. Šumska vegetacija pojavila se prije oko 9000 godina, u početku listopadna, a potom je uslijed zatopljenja klime postepeno prešla u vazdazelenu s dominacijom hrasta crnike (Quercus ilex). Na obalnom i morskom dijelu Parka razvedenost obale vidljiva je po velikom broju otočića, hridi i podmorskih špilja, posebno na njegovom sjeverozapadnom dijelu. Podmorske špilje formirale su se pod snažnim utjecajem valova kroz abrazivni endogeni proces i okršavanje vapnenačkih naslaga obalnog područja.

9

strogo zaštićenih vrsta gmazova

FLORA

U Nacionalnom parku Mljet zabilježeno je preko 640 biljnih vrsta, od kojih je 60 zakonom strogo zaštićeno. Prevladavajuće biljne porodice su mahunarke (Fabaceae), trave (Poaceae), glavočike cjevnjače (Asteraceae) i usnače (Lamiaceae). Posebno se ističe brojnost unutar porodice kaćunovica (Orchidaceae), kojih se u Parku pojavljuje čak 31 vrsta. Među šesnaest zabilježenih endemskih vrsta ističu se dubrovačka zečina (Centaurea ragusina), savitljiva mrižica (Limonium dictyophorum), jadranska rumenica (Aurinia leucadea), jadranski lastavičnjak (Vincetoxicum hirundinaria ssp. adriaticum), buhač (Tanacetum cinerariifolium), četiri vrste orhideja kokica (Ophrys incantata, O. liburnica, O. rhodostephane i O. sphegodes subsp. tommasinii) te kritično ugrožena vrsta kratkoprugasti kokotić (Consolida brevicornis). Dubrovačka zečina jedna je od najpoznatijih endemičnih vrsta hrvatskog primorja, a u Parku obrašta visoke obalne strmce na južnoj strani otoka. U Parku je zabilježena i rijetka vrsta jupiterova brada (Anthyllis barba-jovis), gotovo ugrožena vrsta prema IUCN-u, koja u našem primorju doseže svoju najistočniju granicu rasprostranjenosti u Sredozemlju. Peloponeška kadulja (Salvia peloponnesiaca) u Hrvatskoj je poznata jedino s otoka Mljeta. Na okomitim obalnim stijenama Parka raste i drvenasta mlječika (Euphorbia dendroides) sa neobičnim vegetacijskim ritmom jesenskog listanja i zimske cvatnje.

11

12

vrsta obada

15

vrsta vretenaca

43

vrste danjih leptira


1 PRIRODNE VRIJEDNOSTI

1 PRIRODNE VRIJEDNOSTI

FAUNA

Najbrojnija životinjska skupina u Nacionalnom parku Mljet su beskralješnjaci sa preko 1000 vrsta, među kojima dominira skupina kukaca kornjaša (Coleoptera). Među skoro 750 zabilježenih vrsta kornjaša je i pet otočnih endema: Neuraphes meledana, Euconnous gobanzi, Quedius scitus ssp. meledana, Otiorrhynchus meledanus i Athous cavus ssp. gobanzi. Mljet ima i bogatu faunu danjih leptira (Lepidoptera, Rhopalocera) sa 43 zabilježene vrste. Uskršnji leptir (Zerynthia polyxena) i lastin rep (Papilio machaon) strogo su zaštićeni. Postoje i brojna pogodna staništa za vretenca (Odonata), među kojima se posebno ističu lokve bočate vode blatine. U samom Parku je zabilježeno 15 vrsta, a najznačajnije stanište im je izvor Vodice kod Kneže polja. Vrste istočna vrbova djevica (Chalcolestes parvidens) i grof skitnica (Hemianax ephippiger) strogo su zaštićene. Dvanaest je vrsta zabilježenih obada, od kojih su dvije (Hybomitra acuminata i Therioplectes gigas) prvi put zabilježene na nekom hrvatskom otoku. Čitav otok iznimno je bogat podzemnom faunom, koja do sada broji preko pedeset vrsta, a među kojima je čak dvadeset endema. U Parku se među kukcima kornjašima ističu otočni endemi gobancov podzemljar (Speonesiotes gobanzi) i Krileova mrvica (Bryaxis krilei), koja je ne samo prvi predstavnik ovog roda na Mljetu, nego i nova vrsta za znanost. Najznačajniji pronađeni puž je mljetski špiljski pasjak (Meledella werneri), endem otoka i ranjiva vrsta prema Crvenoj knjizi špiljske faune Hrvatske. Jedan je od najvećih špiljskih kopnenih puževa na svijetu. Među jednakonožnim rakovima (Isopoda) zabilježena su dva endema, mljetska bodljikašica (Cyphodillidium absoloni) i Troglocyphoniscus absoloni. Od pauka se ističe endem mljetska travunija (Travunia jandai) iz skupine kosaca, ranjiva vrsta prema Crvenoj knjizi. Mljetski špiljski pasjak i mljetska travunija strogo su zaštićene u Hrvatskoj, uz kornjaša troglofilnu lakomicu (Laemostenus cavicola) te račića Gamulinovog špiljskog veslonošca (Speleohvarella gamulini), koji su također zabilježeni u špiljskim objektima Parka. Čitava skupina kopnenih kralješnjaka u Parku je inventarizirana kroz dosadašnja istraživanja. Jedini zabilježeni vodozemac je velika zelena žaba (Pelophylax ridibundus) koja obitava u lokvama Ivanjeg polja te kod Vodica. Devet je utvrđenih vrsta gmazova, čija se brojnost značajno smanjila kroz po-

NATURA 2000

NATURA 2000

NATURA 2000

Jelenak/Lucanus cervus

Kopnena kornjača/Testudo hermanni

NATURA 2000

Morski vranac/Phalacrocorax aristotelis desmarestii

12

sljednjih stotinjak godina unošenjem invazivne vrste malog indijskog mungosa (Herpestes javanicus auropunctatus). Poskok (Vipera ammodytes), zmija otrovnica koja je nekada bila široko rasprostranjena na otoku, sada se smatra lokalno izumrlom vrstom. Danas na području Parka obitavaju četiri vrste zmija: zmajur (Malpolon insignitus), bjelica (Zamenis longissimus), smukulja (Coronella austriaca) i šara poljarica (Hierophis gemonensis), od kojih su potonje tri strogo zaštićene vrste. Strogo su zaštićeni i gušter blavor (Pseudopus apodus), krška gušterica (Podarcis melisellensis fiumanus), najčešća gušterica na otoku, te oštroglava gušterica (Dalmatolacerta oxycephala), istočnojadranski endem. Kućni macaklin (Hemidactylus turcicus) rasprostranjen je po naseljenim mjestima. Kopnena kornjača ili čančara (Testudo hermanni) jedna je od najznačajnijih vrsta na kopnenom dijelu Parka, ujedno i Natura 2000 vrsta za ovo područje. Obitava uz rubove polja pa su obrada i obnavljanje poljoprivrednih površina ključan faktor za očuvanje njenih populacija. S obzirom da se Mljet nalazi na migracijskom putu ptica radi se o važnom području za njihov odmor i hranjenje. Na širem području Parka do sada je utvrđeno 119 vrsta, od čega su 52 gnjezdarice. Značajne vrste ptica za Park su tri Natura 2000 vrste - morski vranac (Phalacrocorax aristotelis desmarestii), sredozemni galeb (Larus audouinii) i sivi sokol (Falco peregrinus), a osim njih i crvenokljuna čigra (Sterna hirundo) i škanjac osaš (Pernis apivorus). Sredozemni galeb je najugroženija vrsta galeba u Hrvatskoj, a NP Mljet je iznimno važna lokacija i za opstanak morskog vranca u Jadranu. Mljet je jedino poznato gnjezdilište škanjca osaša u Dalmaciji, a osim te vrste u Parku NATURA 2000 kornjača/Testudo hermanni seKopnena zbog raširenog šumskog pokrova gnijezdi još nekoliko vrsta neuobičajenih za otoke, poput šumske sove (Strix aluco) i velike ušare (Bubo bubo). Čak 90 vrsta ptica koje su do sada zabilježene na području Parka su strogo zaštićene u Hrvatskoj. Na otoku je utvrđeno 26 vrsta sisavaca, od kojih je najznačajnija skupina šišmiša s 11 vrsta. Dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi) je ugrožen, a sve su vrste šišmiša strogo zaštićene. Među sisavcima brojne su unesene vrste, 2000 poput divlje svinje (Sus scrofa), jelena aksisa (Axis axis),NATURA muflona (Ovis (orienMorski vranac/Phalacrocorax aristotelis desmarestii talis) musimon) te već spomenutog malog indijskog mungosa. Od autohtonih vrsta ističu se kuna bjelica (Martes foina) i bjeloprsi jež (Erinaceus concolor).

Sredozemni galeb/Larus audounii

NATURA 2000

Sivi sokol/Falco peregrinus

13


1 PRIRODNE VRIJEDNOSTI

1 PRIRODNE VRIJEDNOSTI

BIOLOŠKA RAZNOLIKOST PODMORJA MORSKA STANIŠTA

U obalnom dijelu Nacionalnog parka Mljet identificirano je 10 stanišnih tipova te isto toliko u Jezerima. Ekološki najvrjednije i najosjetljivije od njih je Natura 2000 stanište podmorskih livada posidonije ili oceanskog porosta (Posidonia oceanica), endemske vrste Sredozemlja koja se razvija do 40 metara dubine. To je najrasprostranjenija biljna zajednica mljetskog podmorja, iako nije prisutna u Jezerima. O ovom staništu ovisi veliki broj drugih vrsta, a iznimno je važno i za stabilizaciju morskog dna i pročišćavanje mora. Livade su veće i gušće uz sjevernu i zapadnu obalu Parka nego uz južnu, gdje prevladavaju strmci i litice izloženi otvorenom moru. Zbog sporog rasta posidonije oštećenja uzrokovana sidrenjem ostavljaju dugotrajne posljedice na ovo stanište. Od drugih staništa ističu se podmorske litice sa bogatim naseljima koraligenskog tipa, gdje je posljednjih godina zabilježeno ugibanje spužava, koralja i mahovnjaka. FLORA I FAUNA

U podmorju Nacionalnog parka Mljet do sada je utvrđeno 116 vrsta riba koštunjača. Među vrstama najbrojniji su knez (Coris julis) i fratar (Diplodus vulgaris), a od porodica ljuskavke (Sparidae), usnjače (Labridae) i vučići (Serranidae). Prema IUCN-u, kirnja (Epinephelus marginatus) je ugrožena vrsta, a drozd (Labrus viridis), cipal bataš (Mugil cephalus) i pagar (Pagrus pagrus) su osjetljive vrste. Drozd je i strogo zaštićen u Hrvatskoj. Sredozemni endem busenasti koralj (Cladocora casepitosa) kod Velikog mosta u Velikom jezeru tvori greben rasprostranjen na oko 650 m2, najveći takav greben u Sredozemlju. Greben predstavlja hranilište i mrjestilište za brojne morske vrste, čija je

11

109

vrsta koralja endema Sredozemlja najveći koraljni greben u Sredozemlju Busenasti koralj/Cladocora caespitosa

riba koštunjača

136

vrsta školjkaša najveća populacija jakobovih kapica na Jadranu

14

brojnost i prisutnost tu zamjetno veća nego u ostatku Velikog jezera. U Jezerima se ističe gustoća i biomasa fitoplanktona i zooplanktona, veća u odnosu na otvoreno more. Zooplanktonskom faunom Jezera dominiraju kopepodi. Među njima se ističe vrsta Calanus helgolandicus u Velikom jezeru, čija gustoća tijekom mjeseca srpnja doseže najviše poznate koncentracije za Jadransko more. Zanimljivo je da se po vrijednostima suhe mase zooplanktona Malo jezero može usporediti s neritičkim područjima Sredozemlja. Prema klasifikaciji ekosistema na temelju gustoće populacija fitoplanktona, Jezera su prirodno slabo eutroficirani sistemi. Najveća gustoća mikrofitoplanktona u Jezerima je tijekom ljeta, a najbrojnija vrsta je Chaetoceros compressus. U Jezerima je utvrđena i nova vrsta meduze, Aurelia sp.5. Radi se o vrsti koja boravi u dubljim, hladnijim slojevima i rijetko izlazi na površinu. U Velikom jezeru je izrazito brojna, dok je u Malom jezeru jedinki manje ali su u pravilu veće (promjera i do 55 cm). Zbog svoje brojnosti meduze imaju veliki utjecaj na trofičku strukturu hranidbene mreže Velikog jezera. U podmorju Parka do sada je utvrđeno i 117 vrsta algi, 2 morske cvjetnice, 55 spužvi, 53 bodljikaša, 78 koralja, 125 rakova, 136 školjkaša te 213 vrsta puževa. Samo u Malom jezeru ima preko 40 vrsta školjkaša, od kojih je najznačajnija strogo zaštićena vrsta plemenita periska (Pinna nobilis), endem Sredozemlja. Vrijednosti gustoće ove vrste u Malom jezeru znatno su veće u odnosu na ostatak Sredozemlja. Školjkaš jakobova kapica (Pecten jacobaeus) u Velikom jezeru ima najveće populacije u Jadranu. Među koraljima jedanaest je endemskih vrsta, a četiri su kritično ugrožene u Hrvatskoj (crni koralj (Antipathes subpinnata), crveni koralj (Corallium rubrum), granati koralj (Dendrophyllia ramea) i velika voskovica (Pachycerianthus multiplicatus)). Populacije crvenog koralja u Parku su iznimno degradirane zbog ilegalnog sakupljanja.

213

strogo zaštićena vrsta plemenita periska/Pinna nobilis endem Sredozemlja

vrsta puževa

125

117

vrsta rakova

vrsta algi

15


1 PRIRODNE VRIJEDNOSTI

1 PRIRODNE VRIJEDNOSTI

ZAŠTIĆENE VRSTE I STANIŠTA

25,95 km2

19,4 km2

2,73 km2

1,96 km2

ISTRAŽIVANJA, INVENTARIZACIJA, PRAĆENJA STANJA I MJERE AKTIVNOG UPRAVLJANJA

1,54 km2

0,67 km2

0,4 km2

0,22 km2

STANIŠNI TIPOVI PREMA NACIONALNOJ KLASIFIKACIJI

UDIO POVRŠINA KOPNENIH I MORSKIH ZONA ZAŠTITE IZVOR: PLAN UPRAVLJANJA NP MLJET VERZIJA 11.2015.

97 % NATURA 2000 OMJER POVRŠINA KOPNENIH STANIŠTA ZNAČAJNIH ZA NATURA 2000 U ODNOSU NA POVRŠINU KOPNENIH STANIŠTA PO NKS IZVOR: PRAVILNIK O POPISU STANIŠNIH TIPOVA, PU NP MLJET VERZIJA 11.2015.

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa gotovo sva kopnenih staništa na području otoka Mljeta su ugrožena i rijetka. Implementacija sustava upravljanja zaštićenim područjem zasnovanog na prioritetima zaštite prirodnih vrijednosti i očuvanja kulturne baštine ovisi o kvaliteti definiranih mjera aktivnog upravljanja. Uslijed kompleksnosti odnosa koji proizlaze iz potreba lokalnog stanovništva te obaveza JUNP-a prema zaštiti i očuvanju ukupnih vrijednosti zaštićenog područja, uvođenje modela zoniranja predstavlja osnovni alat usuglašavanja prioritetnih stavova i potreba, te regulaciju aktivnosti. Zoniranjem i stupnjevanjem kopnenih i morskih staništa definiraju se zone različite razine zaštite područja Parka. Svaka zona pojedinačno definira razinu ugroženosti područja odnosno razinu dopuštenih aktivnosti. Za osiguranje stupnja zaštite pojedinih zona potrebno je definirati diferencirane aktivne mjere upravljanja navedenim područjima ovisno o prirodi procesa koji se želi nadzirati. Programske aktivnosti kojima će se aktivno upravljati zaštićenim područjem moraju osigurati modele sprječavanja uzroka degradiranja staništa ili vrsta, kako s aspekta regulacije kretanja i aktivnosti posjetitelja, tako i s aspekta propisivanja mjera za aktivnosti kojima se bavi lokalno stanovništvo, a koje će osigurati očuvanje bioraznolikosti zaštićenog područja. Stupanj zaštite i specifičnosti pojedine zone osnova su za razvoj partikularnih aktivnih mjera upravljanja. Kreiranjem niza mjera aktivnog upravljanja usporedo se postavlja temelj osiguranja razine očuvanosti bioraznolikosti i regulira ukupna ljudska djelatnost unutar zaštićenog područja. Navedeno se treba provodi temeljem analiza i provedbenih smjernica danih sljedećim poglavljima ovog dokumenta, vodeći računa o tome kako se planirane aktivnosti trebaju provoditi s ciljem smanjenja negativnog utjecaja na okoliš i osiguranja kvalitete života naseljenih područja Parka. Usporedbom površina zona zaštite moguće je procijeniti ukupnu financijsku vrijednost koja proizlazi iz vremenskih, kadrovskih i ulagačkih potreba planiranih mjera. S druge strane moguće je procijeniti vrijednost usluga ekosustava koju područje Parka pruža u sklopu mreže zaštićenih područja. Usporedbom tih vrijednosti moguće je uspostaviti održiv odnos između potrebnih ulaganja u mjere aktivnog upravljanja zaštićenim područjem i ostvarenja beneficija koje taj sustav zaštite vraća preko usluga čitavog ekosustava. 16

Uspješnost očuvanja bioraznolikosti u velikoj mjeri se svodi na uspješno definiranje postojećeg stanja, odnosno inventarizaciju, uspostavljanje sustava praćenja stanja vrsta i staništa te prepoznavanje mjera aktivnog upravljanja. Nadalje, sustav praćenja stanja i mjere aktivnog upravljanja djeluju u međusobnoj sprezi pri čemu praćenje stanja istovremeno djeluje kao alat za detektiranje i dijagnozu problema u prostoru te kao alat provjere učinkovitosti mjera aktivnog upravljanja. Osnovne djelatnosti JUNP-a na polju zaštite prirode obuhvaćaju inventarizaciju, nadzor ugroženih vrsta i staništa te sve ostale istraživačke djelatnosti na području Parka. Trenutno se inventarizacija, znanstvena istraživanja i praćenje stanja vrsta i staništa rade prema terenskim potrebama definiranim od strane JUNP-a. Do dovršenja pravnog i regulatornog okvira potrebnog za uspostavu i provođenje praćenja stanja u skladu sa pozitivnim propisima EU, potrebno je usavršavati postojeće modele inventarizacije i praćenja stanja jer će se isti moći primijeniti i na protokole koji nisu obuhvaćeni europskim direktivama. Nužno je sistematizirati postojeće rezultate istraživačkih aktivnosti, te iste na adekvatan način prezentirati stručnoj i široj javnosti. Odabir i planiranje budućih istraživanja na području Parka potrebno je provoditi isključivo sukladno potrebama JUNP-a. Mjere aktivnog upravljanja područjem visokog stupnja biološke raznolikosti moraju osigurati preduvjete za unaprjeđenje sustava upravljanja zaštićenim područjem kroz kvalitetniji dijalog JU i lokalnog stanovništva.

ZONACIJA MORA ZONA VRLO STROGE ZAŠTITE Ia ZONA STROGE ZAŠTITE Ib OBUHVAT/PROMETNICA SIMBOL 1 ZONA USMJERENE ZAŠTITE IIb MORE SIMBOL 1 ZONA USMJERENE ZAŠTITE IIc SIDRIŠTA SIMBOLKOPNA 1 ZONACIJA LEGENDA 1 STROGE ZAŠTITE Ia ZONA VRLO LEGENDA 2 ZONA STROGE ZAŠTITE Ib ZONA USMJERENE ZAŠTITE II ZONA USMJERENE ZAŠTITE III

KOPNENI STANIŠNI TIPOVI PREMA NACIONALNOJ KLASIFIKACIJI S OBZIROM NA UGROŽENOST IZVOR: PLAN UPRAVLJANJA NP MLJET RADNA VERZIJA 11.2015. 17

“Nastavak istraživanja kroz praćenje stanja, inventarizaciju nedovoljno istraženih skupina te praćenja fizikalno-kemijskih i ostalih parametara prioritet su Javne ustanove jer su važni za razvoj kvalitetnih i učinkovitijih mjera zaštite s ciljem očuvanja temeljnih vrijednosti. ...” IZVOR: PLAN UPRAVLJANJA NP MLJET (RADNA VERZIJA 11.2015)


1 PRIRODNE VRIJEDNOSTI

1 PRIRODNE VRIJEDNOSTI

BUDUĆNOST ZAŠTIĆENIH PODRUČJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

“Zaštićena područja, zbog svoje ljepote, bogatstva i raznolikosti, temeljna su vrijednost namijenjena zaštiti prirode, kojima se upravlja radi dugoročnog očuvanja prirode i pratećih usluga ekološkog sustava.” IZVOR: STRATEGIJA PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE, NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA, 2015.

Zašto štitimo zaštićena područja? Zaštićena područja pružaju širok spektar društvenih, ekoloških i ekonomskih dobrobiti lokalnim zajednicama, zajednicama u cijelom svijetu, te ostvaruju temelj za očuvanje sveukupne bioraznolikosti. Više od jednog stoljeća razvija se pristup očuvanju prirode i okolišta, te s njima povezanih kulturnih dobara, a koji čini jednu od glavnih okosnica suvremenog društva. Danas postoji preko 200 000 zasebnih zaštićenih područja koja pokrivaju oko 15,4% kopnene površine i oko 8,4% morskih površina, pri čemu se ukupna površina zaštićenih područja neprestano povećava. Na globalnoj razini zaštićena područja iznimno su važna kao odgovor na neke od današnjih najvećih izazova: proizvodnju hrane i sigurnost vode, ljudsko zdravlje i dobrobit , smanjenje rizika od katastrofa i klimatskih promjena te sudjelovanje u globalnom sustavu očuvanja bioraznolikosti. Sve bržim razvojem povećava se pritisak na ekosustave i prirodne resurse. Zaštićena područja, kada su regulirana i kada se njima upravlja na odgovarajući način ugrađen u razvojnim strategijama, pružaju olakšanje tog pritiska i sastavni su dio održivog razvoja. Trend povećanja zaštićenih površina odraz je trenda povećanja iscrpljivanja prirodnih resursa. Prihvaćanjem odgovornosti štitimo područja visokih vrijednosti da bi održali ravnotežu bioraznolikosti. Od uspostavljanja prvog Nacionalnog parka Plitvička jezera 1949. godine došlo je do proglašenja još sedam nacionalnih parkova, te brojnih rezervata parkova prirode, spomenika i park - šuma. Pristupanjem Europskoj uniji preuzete su zakonske obaveze uvođenja mreže zaštićenih područja NATURA 2000 što združeno sa nacionalnim sustavom zaštite prirode čini do sada najveću ukupnu površinu kategoriziranu sistemom zaštite na teritoriju Republike Hrvatske. Koncept mreže NATURA 2000 na razini kontinenta jedinstven je sustav upravljanja zaštićenim područjima i počiva na specifičnom sustavu vrednovanja i uključivanja područja u svakodnevni život lokalne zajednice. Uklapanje u mrežu izvršeno je njenim proglašenjem, inventarizacijom i uspostavom monitorniga. Republika Hrvatska u postupku je određivanja implikacija odnosa između nacionalnih, regionalnih i kontinentalnih područja zaštite. S jedne strane koncept pojedinačnih nacionalnih zaštićenih područja uključuje upravljanje izoliranim područjima zasebno na državnoj razini dok se s druge strane preuzima sistematizirani sustav mreže NATURA 2000. Preklapanjem različitih modela zaštite prirode i okoliša, uviđa se potreba unaprjeđenja institucionalnih okvira zaštite prirode u RH. U tu svrhu izrađen je i ovaj strateški dokument kako bi se ukazalo na dodatne mogućnosti sagledavanja razvoja upravljanja zaštićenim područjem.

MORSKA TRAVA / Posidonia oceanica, DETALJ 18

19


119

1 PRIRODNE VRIJEDNOSTI

639

NATURA 2000

Sivi sokol/Falco peregrinus

vrsta ptica od čega

vrsta i podvrsta viših biljaka od čega

1 PRIRODNE VRIJEDNOSTI

NATURA 2000

Sredozemni galeb/Larus audounii

31 vrsta orhideja

90 strogo zaštićenih

15

vrsta vretenaca

43

58

vrste danjih leptira

NATURA 2000

vrsta pauka

Jelenak/Lucanus cervus

746

12

9

kornjaša od čega

vrsta obada

134

5 otočnih endema

vrste gljiva od čega

strogo zaštićenih vrsta gmazova

NATURA 2000

10 strogo zaštićenih vrsta

Kopnena kornjača/Testudo hermanni

11

NATURA 2000

Morski vranac/Phalacrocorax aristotelis desmarestii

vrsta koralja endema Sredozemlja

117

najveći koraljni greben u Sredozemlju Busenasti koralj/Cladocora caespitosa

109 riba koštunjača

vrsta algi

213

vrsta puževa

136

vrsta školjkaša najveća populacija jakobovih kapica na Jadranu 20

strogo zaštićena vrsta plemenita periska/Pinna nobilis endem Sredozemlja

125 vrsta rakova

livade posidonije /Posidonia oceanica jedno su od najznačajnijih morskih staništa parka Više o nagradnoj igri doznajte na stranicama Nacionalnog parka: www.np-mljet.hr. To find out more about the awards, go to the National Park’s website: www.np-mljet.hr.

21 i vrsta NP Mljet, studio Šesnić&Turković + NORMALA ilustracija staništa


STRATEŠKI CILJEVI I AKTIVNOSTI

KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

Na temelju izvršenih analiza trenutnog stanja, stvarnih potreba, te prirodnih datosti i pripadajućih ograničenja na području NP Mljet, strateški prijedlog očuvanja i unaprjeđenje valorizacije kulturne baštine te krajobraza obuhvaća sljedeće aktivnosti: 1. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA, PREPOZNAVANJE I VALORIZACIJA KULTURNIH DOBARA I KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI 2. PROVOĐENJE ISTRAŽNIH I ZAŠTITNIH RADOVA NA KULTURNIM DOBRIMA 3. KONZERVACIJA I PREZENTACIJA ZAŠTIĆENIH LOKALITETA 4. IZRADA STRATEŠKIH I PROVEDBENIH PLANOVA VALORIZACIJE I ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI Provedbom navedenih aktivnosti NP Mljet će osigurati ostvarenje sljedećih strateških ciljeva: 1. ZAŠTITA KULTURNE BAŠTINE I KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI KROZ PROVEDBU PROCESA SUSTAVNE ANALIZE, VALORIZACIJE, TE ISTRAŽNIH I ZAŠTITNIH RADOVA 2. UNAPRJEĐENJE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE KROZ USPOSTAVU MODELA PREZENTACIJE KULTURNIH I KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI ZAŠTIĆENOG PODRUČJA. 3. POBOLJŠANJE MATERIJALNE OPREMLJENOSTI I SUSTAVA UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM 4. OSIGURANJE PREDUVJETA ZA UNAPRJEĐENJE FINANCIJSKOG MODELA UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM NA TEMELJU ODRŽIVOG GOSPODARENJA KULTURNOM BAŠTINOM 5. PROMOCIJA VRIJEDNOSTI KULTURNE BAŠTINE NA NACIONALNOM I EUROPSKOM PLANU 6. STVARANJE PREDUVJETA ZA INTEGRALNI PRISTUP ZAŠTITI I ODRŽAVANJE KULTURNE BAŠTINE KROZ IZRADU SUSTAVNIH I CJELOVITIH PROJEKATA UPRAVLJANJA KULTURNOM BAŠTINOM, U ODNOSU NA INTERVENTNE I SANACIJSKE PROJEKTE 7. REALIZACIJA PREDUVJETA ZA ŠIRU INTERDISCIPLINARNU I MEĐUINSTITUCIONALNU SURADNJU


2 KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

2 KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

Kulturna baština

MODELI ODRŽIVOG OČUVANJA POVIJESNIH VRIJEDNOSTI PREGLED NASLJEĐENE baštinE parka

“Nacionalni park ima, osim očuvanja prirodnih i krajobraznih vrijednosti, i znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu... Krajobrazna raznolikost je strukturiranost prostora nastala na interakciji prirodnih i stvorenih krajobraznih elemenata, kulturno-povijesnih i socioloških obilježja...” Zakon o zaštiti prirode, NN 80/13

“U smislu djelotvornog upravljanja kulturnim dobrima, povećati će se udio sustavnih, cjelovitih projekata u odnosu na interventne i projekte sanacije...” Strateški plan Ministarstva kulture 2015.–2017.

KULTURNA BAŠTINA PARKA U nacionalnom i europskom kontekstu

Uz prirodne vrijednosti, kulturna baština predstavlja iznimno bogatstvo naših prostora i temelj je razvoja nacionalnog identiteta i društvenih vrijednosti. U skladu s time kulturnu baštinu treba zaštititi, očuvati i promicati njezine vrijednosti, odnosno potaknuti njezino korištenje na održiv način. Uz dugu i bogatu povijest zaštite kulturne baštine na područje RH, nacionalno zakonodavstvo usklađuje se europskim okvirima. Definiranjem strateških odrednica i provođenjem operativnih programa, potrebno je osigurati mjere za poticanje razvoja poduzetništva utemeljenog na kulturnoj baštini, a koje su u suglasju s mjerama njezine zaštite i očuvanja te poštuju načela održivog razvoja. Pri tome treba imati na umu da je kulturna baština jedinstven i nenadoknadiv dio sveukupne globalne baštine i raznolikosti kulturnih identiteta. Nastojanja k unaprjeđenju valorizacije i zaštite kulturne baštine trebaju biti razvijana kroz suradnju na svim nivoima upravljanja od nacionalne do regionalne i lokalne razine. Za najznačajnije lokalitete, primjerice antički kompleks u Polačama, preporučljivo je uspostaviti suradnju na međunarodnoj razini s obzirom na značaj te baštine u europskom kontekstu i dobrobiti koje se ostvaruju prijenosom znanja i kvalitetnih inozemnih praksi. Graditeljska kulturna baština izložena je trajnim pritiscima pri razvoju i korištenju prostora te je osobito osjetljiva i sklona propadanju. Degradacija dijela graditeljske baštine na području Parka dosegnula je razmjere ugroženosti. Faktori koji utječu na takvo stanje su neodržavanje, nedostatna financijska sredstva, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, nepoštivanje zakonskih propisa i nedovoljna svijest o vrijednosti baštine. Osobito je teška pozicija graditeljske baštine koja je bez namjene ili nije adekvatno označena ni prezentirana, a kakva je brojčano u većini. “Topografija” arheološke baštine do sada nije izrađena za područje Parka, a mnogi lokaliteti nisu lako uočljivi golim okom. Lokaliteti se često otkrivaju tek tijekom građevinskih radova, a u slučaju hidro-arheoloških nalazišta i tijekom rekreativnih ronjenja. Stupanj očuvanosti arheoloških lokaliteta varira od intaktnih do teško oštećenih. Unatoč tome, važnost arheoloških lokaliteta je neupitna i najvažniji je svjedok o povijesnom značaju i bogatstvu Parka. Danas je samo nekoliko kopnenih arheoloških lokaliteta djelomično valorizirano i prezentirano, dok je kompleks benediktinskog samostana i crkve Sv. Marije djelomično istražen i preventivno saniran. Na većini kulturne baštine potrebno je provesti sustavni proces identifikacije, valorizacije, zaštite i prezentacije. Potrebno je uskladiti ubikaciju lokaliteta u prostornim planovima i u podacima iz Registra nadležnih javnopravnih tijela. Kako bi se izvršila kvalitetna prezentacija kulturne baštine i njena integracija u posjetiteljsku infrastrukturu, na nekim lokalitetima potrebno je napraviti manje intervencije dok je za većinu kulturnih dobara potrebno odraditi opsežne istražne i zaštitne radove. Suradnjom s nadležnim tijelima i stručnom zajednicom potrebno je izraditi listu prioritetnih intervencija kako bi se spriječila ugroza neprocjenjive kulturne baštine na području Parka. Revalorizacija sveukupne kulturne baštine na području Parka trebala bi ujedno rezultirati izradom kulturno-povijesnog vodiča područja NP i organizacijom znanstveno stručnih skupova, kao i radionica za lokalno stanovništvo i posjetitelje u svrhu promicanja vrijednosti kulturno povijesnog nasljeđa. 24

Kulturnu baštinu nacionalnog parka karakterizira niska dostignuta razina iskoristivosti ukupnog potencijala. Prevladava pasivno korištenje lokaliteta i spomenika u obliku ambijentalno-estetskih funkcija, s pretpostavljenom turističko-edukativnom ulogom koja je slabo razvijena do nepostojeća, uz izuzetak Sakralnog sklopa Sv. Marije. I dok se u pogledu broja posjetitelja Parka uočava nedvojben napredak, kvalitativni su pomaci na zaštiti, očuvanju i unaprjeđenju korištenja kulturnih dobara slabi, a sprega zaštite i gospodarskog korištenja kulturne baštine u smislu održivog razvoja prema smjernicama strateških dokumenata RH i EU nije razvijena. Statutom JUNP definirane su njene djelatnosti: zaštita, održavanje i promicanje Parka u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, nadziranje provođenja uvjeta, mjera zaštite prirode i sl., a obavljanje navedenih djelatnosti provodi se kroz zaštitu biljnog i životinjskog svijeta, vode, tla i krajolika te drugih znamenitosti nacionalnog parka te održavanje, promicanje i prezentacija prirodne i kulturne baštine. U krovnim dokumentima kao što su Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine RH 2011.-2015., Strateški plan Ministarstva kulture 2015.-2017., Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020. te smjernicama EU za zaštitu, održavanje i održivo korištenje kulturne baštine stavlja se naglasak kako na zaštitarsku, tako i na gospodarsku komponentu očuvanja, unaprjeđenja i prezentacije kulturnih dobara, po načelima održivog razvoja. Strategija održivog razvitka RH iz 2009. definira održivi razvoj kao onaj koji zadovoljava potrebe današnjice, a pritom ne ugrožava potrebe budućih generacija. Održivi razvoj ostvaruje ravnotežu između zahtjeva za unapređivanjem kakvoće života (ekonomska sastavnica), za ostvarivanjem socijalne dobrobiti (socijalna sastavnica) te zahtjeva za očuvanjem sastavnica okoliša kao prirodnog dobra o kojima ovise i sadašnje i buduće generacije. Održivo korištenje kulturne baštine podrazumijeva njezinu zaštitu i korištenje. Korištenje kulturne baštine može donijeti prihod, koji se dalje reinvestira u poboljšanje zaštite. To pridonosi osiguravanju održivosti kulturne baštine i ujedno omogućuje diversifikaciju financiranja. Osim toga, gospodarsko korištenje kulturne baštine utječe na podizanje svijesti i razumijevanje javnosti o njezinoj važnosti za identitet i zajednicu. Može se navesti primjer Društva prijatelja dubrovačke starine koje već 40 godina, temeljem Ugovora s gradom Dubrovnikom, upravlja gradskim zidinama, a sva prikupljena sredstva povratno ulaže u obnovu spomenika kulture. Ovaj primjer pokazuje kako se kulturna baština može održivo koristiti, a pritom štititi, konzervirati i rekonstruirati. No bez podrške i suradnje lokalnog stanovništva i upravih tijela, rad ovakvih udruga bio bi nemoguć. Kroz svoj rad JUNP treba je provoditi temeljne ciljeve krovnih strategija kao što je postizanje učinkovitijeg i uspješnijeg upravljanja zaštitom i očuvanjem kulturne baštine kroz istodobno poticanje gospodarskog korištenja razvojnih potencijala te baštine, u skladu s postupkom i standardima koji se primjenjuju u EU. Također je potrebno jačati sudjelovanje javnosti te informirati stručnu i 25

“Povećanjem broja programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara financiranih fondovima EU povećat će se broj obnovljenih kulturnih dobara i smanjit će se udjel financijskih sredstava iz javnog proračuna...” Strateški plan Ministarstva kulture 2015.–2017.

“Program postavlja prioritet u smislu razvoja poduzetništva u kulturi i kreativnim industrijama, kao i u smislu ulaganja u očuvanje kulturne baštine s obzirom na njezin značajan utjecaj na razvoj turističkih aktivnosti i poduzetništva...” OPERATIVNI PROGRAM KONKURENTNOST I KOHEZIJA 2014.-2020., SAŽETAK ZA JAVNOST, MINISTARSTVO REG. RAZVOJA I FONDOVA EU, ZAGREB, PROSINAC 2014.


2 KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

“Poticati revitalizaciju kulturnih dobara uvođenjem povijesnih namjena ili prihvatljivih novih sadržaja kako bi kulturno dobro aktivno sudjelovalo u životu lokalne zajednice, posebice kulturna dobra koja bi uz razmjerno skromnija ulaganja u uređenje okoliša, postavljanje info-panoa i popratnih, konzervatorski prihvatljivih sadržaja, privlačila posjetitelje...” STRATEGIJA ZAŠTITE, OČUVANJA I ODRŽIVOG GOSPODARSKOG KORIŠTENJA KULTURNE BAŠTINE RH 2011.–2015.

2 KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

širu javnost o važnosti kulturne baštine kao razvojnog resursa u praksi održivog razvoja. Radi unaprjeđenja održivog korištenja graditeljske baštine treba poticati integralni pristup i stalnu suradnju stručnjaka tj. prostornih planera, arhitekata, ekonomista, stručnjaka iz područja turizma i sl. kako bi se postigla sinergija potrebna za uspješno upravljanje graditeljskom baštinom. Treba poticati revitalizaciju kulturnih dobara uvođenjem prihvatljive namjene, gdje je to moguće, kako bi kulturno dobro aktivno sudjelovalo u životu lokalne zajednice, te poticati odgojno-obrazovne, ekološke i turističke aktivnosti mjesnog stanovništva radi jačanja svijesti o potrebi očuvanja kulturne baštine i njezina odgovarajućeg i održivog gospodarskog korištenja. Prema Odjelu za turizam Europske komisije, kultura u turizmu temeljno je sredstvo za utvrđivanje kulturnog identiteta. Interakcija kulture i turizma trenutno dobiva dodatnu važnost. Kulturni turizam postaje ključni faktor za održivi razvoj, a kulturna baština izraz identiteta naroda, teritorija, njegove povijesti, tradicije i civilizacije. Održivi turizam izvlači ono najbolje iz baštine i predstavlja značajnu gospodarsku i socijalnu snagu te ima izniman potencijal za ekonomski razvoj i stvaranje radnih mjesta u turizmu. Povećana potražnja za kulturnom praksom, dobrima i uslugama povezana je s boljim životnim standardom lokalnog stanovništva. Prema tome, potrebno je osigurati i stvarnu interdisciplinarnost kulturnoturističkog sektora kao i suradnju s ostalim “cross cutting” sektorima koji su dio implementacije turističkih tehnologija. Za uspješno funkcioniranje kulturno-turističkog modela potreban je sustav suradnje privatnog i javnog sektora u okviru definiranja koncepta “destinacija”, ali i suradnje s ostalim turističkim središtima i resornim tijelima državne uprave. Kulturna baština s jedne strane, zbog svoje jedinstvenosti i privlačnosti, predstavlja osnovnu atrakciju mjesta i postaje “brand”, dok s druge strane predstavlja izuzetno osjetljiv i iznimno ugrožen resurs područja NP Mljet. Stoga je osnovna zadaća NP Mljet razviti i kontinuirano provoditi politiku održivog upravljanja kulturnom baštinom, a u svrhu očuvanja temeljenih nacionalnih vrijednosti zaštićenog područja i promicanja inovativnih pristupa upravljanja javnom ustanovom.

“U okviru prioritetne osi 6, jedan od glavnih prioriteta financiranja je promicanje održivog korištenja kulturne i prirodne baštine za potrebe lokalnog razvoja...“ OPERATIVNI PROGRAM KONKURENTNOST I KOHEZIJA 2014.-2020., SAŽETAK ZA JAVNOST, MINISTARSTVO REG. RAZVOJA I FONDOVA EU, ZAGREB, PROSINAC 2014.

MORSKI VRANAC / Phalacrocorax aristotelis desmarestii (Payraudeau, 1826), DETALJ 26

27


2 KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

2 KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

SVJEDOČANSTVA PRAPOVIJESTI U PARKU ANALIZA STANJA I POVIJEST ISTRAŽIVANJA POTVRĐENI

58 %

42 %

POTENCIJALNI ODNOS BROJA POTVRĐENIH I POTENCIJALNIH PRAPOVIJESNIH NALAZIŠTA IZVOR: MKKO DUBROVNIK, STUDENI 2015.

“Prapovijesne ilirske gradine građene su na istaknutim strateškim položajima, sa vizurama koje kontroliraju pomorske puteve i pristup s mora, kao i veće površine u unutrašnjosti otoka...” PROSTORNI PLAN NP MLJET, ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE DBK, 2001.

Otok Mljet je vrlo rano naseljen zbog povoljnog zemljopisnog položaja i prirodnih značajki, dostupnosti pitke vode i plodnog tla. Prvi stanovnici za koje postoje materijalni dokazi bili su Iliri, iza kojih su ostale mnoge kamene gomile i gradine te ostaci keramike i nakita. Stanovništvo se pretežno bavilo poljoprivredom i stočarstvom, te u manjoj mjeri lovom i ribolovom. Smještaj njihovih naselja bio je uvjetovan dostupnošću prirodnih bogatstava, konfiguracijom terena i strateškim položajem. Naselja su se osnivala na lako branjivim mjestima, na brdskim položajima s dobrom preglednošću okolnog prostora te dostupnom pitkom vodom i plodnim tlom. Prapovijesna baština najmanje je poznata i najslabije obrađena, te se mnoge lokacije za sada vode samo kao potencijalne. Osim na potvrđena i potencijalna nalazišta, prapovijesnu baštinu možemo podijeliti prema vrsti nalazišta u tri kategorije: gradine, špilje te arheološke zone i lokalitete sa ostacima kamenih gomila odnosno grobova. Kamene gomile imale su funkciju nadgrobnih spomenika ili su bile sastavni dio fortifikacijskih bedema naselja odnosno ritualnih prostora. Podizane su u blizini gradina, uz ceste, iznad polja ili na vrhovima brda. Prapovijesne gradine su građene na vrhovima brda, dok su gomile i grobovi rasprostranjeni uglavnom po nizinskim lokacijama (poljima) te se zbog rastresitosti nalaza navode kao zone, a ne točno određene lokacije. Ponekad su gomile bile dio fortifikacijskog bedema gradina. Najvažnija prapovijesna gradina na zapadnom dijelu otoka Mljeta je Veliki Gradac. Ta prapovijesna gradina s očuvanim prapovijesnim suhozidnim bedemima smještena je nad sjevernom obalom Velikog jezera, južno od Polačinog polja. Pretpostavlja se kako je Veliki Gradac bio glavno ilirsko naselja na otoku, a ujedno je i antička i srednjovjekovna utvrda, što treba potvrditi detaljnim stručnim pregledom. Iako sam toponim „Mali Gradac“ nije ubiciran ni na jednoj kartografskoj podlozi, prema podacima Konzervatorskog odjela Dubrovnik i stručnoj literaturi, postoje tri gradinska naselja nad sjevernom obalom Velikog jezera – Sladin gradac i Mali gradac kao manji lokaliteti i Veliki gradac. Lokaciju i postojanje Malog Gradca treba potvrditi rekognosciranjem. Veliki značaj imale su i špilje, koje su danas vrijedan izvor podataka o načinu života čovjeka u prapovijesno doba. Korištene su kao kultno mjesto, nekropola, ostava i sklonište. Potrebno je naglasiti da su gotovo svi arheološki nalazi u spiljama prikupljeni rekognosciranjem terena i površinskim prikupljanjem. Zbog nepostojanja kulturne stratigrafije, kod većine špilja je njeno kronološko određenje obavljeno temeljem tipoloških i oblikovnih karakteristika pronađenih ulomaka keramičkih posuda. Izuzetak je „Špilja nad uvalom Procjep“ odnosno „Špilja kod Nerezinog dola“ gdje su u okviru paleontoloških istraživanja obavljana i arheološka istraživanja. Uzevši u obzir stupanj arheološke istraženosti, trenutno se tek pretpostavlja da je većina špilja korištena kao oblik staništa od razdoblja eneolitika, kroz rano i srednje brončano doba. Nakon provedenih arheoloških rekognsociranja i iskopavanja, zasigurno bi se dobile nove spoznaje arheološkim lokalitetima. Nažalost, dio arheološke prapovijesne baštine, prvenstveno kamene grobne 28

gomile, uništen je tijekom 20. st. u više navrata, pogotovo 60-ih godina probijanjem nove otočke magistrale, a na području NP Mljet imamo podatke da su, vjerojatno zbog obrade zemlje, uništene kamene gomile na području polja Pomjenta, Malo polje, Mala i Velika Poma. Današnje spoznaje o arheološkim tj. prapovijesnim lokalitetima temelje se na površinskim ostacima (suhozidni bedemi gradinskih naselja, površinski nalazi keramike), topografskim podacima i povijesnim izvorima. Pregled i istraživanje prapovijesnih nalazišta važno je za obogaćivanje spoznaja o samom Parku kroz prožimanje kulturne i prirodne baštine, ali i potencijalnu daljnju turističku promidžbu Parka. Temeljem dobivenih rezultata razradile bi se i smjernice za daljnje arheološke radove. ŠPILJA KOD NEREZINOG DOLA -TLOCRT I PRESJEK IZVOR: HRV. BIOSPELEOLOŠKO DRUŠTVO

OBUHVAT/PROMETNICA SIMBOL 1 ŠPILJE - POTVRĐENE SIMBOL 1 ŠPILJE - POTENCIJALNE SIMBOL 1 GRADINE LEGENDA-1 POTVRĐENE GRADINE LEGENDA-2POTENCIJALNE ZONE I LOKALITETI SA GOMILAMA ILI GROBOVIMA - POTVRĐENI ZONE I LOKALITETI SA GOMILAMA ILI GROBOVIMA - POTENCIJALNI

PRAPOVIJESNA NAZALIŠTA UNUTAR NP - IZVOR: MKKO DUBROVNIK, 2015. 29


2 KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

2 KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

BAŠTINA ANTIČKOG RAZDOBLJA ANALIZA STANJA S OSVRTOM NA PROSTORNI PLAN I POVIJEST ZAŠTITE 10 % 30 % 27 % 33 %

REŽIMI ZAŠTITE U NASELJU POLAČE PREMA PROSTORNOM PLANU - OMJER POVRŠINA

Antička kulturna baština unutar NP Mljet pretežno je koncentrirana u arheološkoj zoni naselja Polače, čime se bavi ovo poglavlje. Hidroarheološka baština izvan uvale Polače obrađena je u zasebnom poglavlju, a kopnena nalazišta za koje se pretpostavlja da sadrže i prapovijesni i antički sloj obrađena su u poglavlju prapovijesnih lokaliteta. Na otočiću Sv. Marije također postoji antički sloj, no on je obrađen u sklopu poglavlja o otočiću Sv. Marije. Postoje naznake da se i u sklopu naselja Pomena nalazi potencijalna arheološka zona, što tek treba potvrditi stručnim rekognosciranjem. Arheološka zona Polače sastoji se od antičkog rezidencijalnog kompleksa sa ostacima palače i objekata sakralne, stambene, gospodarske i fortifikacijske namjene, te ostacima ranijeg naselja ili ville rustice. Antički rezidencijalni kompleks u Polačama izgrađen je u relativno kratkom vremenskom roku za potrebe jednog ili više visoko pozicioniranih državnika. Istraživanja su pokazala da je kompleks nastao nad ostacima ranijeg naselja ili vile rustice, nastalog u uvali izvrsnih maritimnih svojstava, u blizini izvora vode. Osim središnjeg objekta, palače koja dominira naseljem nazvanim upravo po njoj, kao nadzemni objekti su sačuvane dvije sakralne građevine nesačuvanih titulara – Istočna i Zapadna bazilika koji su ovakve nazive dobile prema položaju u odnosu na palaču. Zgrada tzv. Lazareta u naravi predstavlja jedan objekt koji je bio sagrađen u gospodarskom dijelu kompleksa (zapadno od palače) i vjerojatno

R2

R4 R3 R1

R2

R1 - ZAŠTIĆENI SPOMENICI KULTURE I OBJEKTI I SKLOPOVI IZRAZITE VRIJEDNOSTI R2 - OBJEKTI I SKLOPOVI IZRAZITE AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI R3 - ANONIMNA ARHITEKTURA AMBIJENTALNE VRIJEDNOSTI KOJA PRIDONOSI VRIJEDNOSTI CJELINE R4 - NOVA GRADNJA ARHEOLOŠKA ZONA PREMA PPNP

PREGLED PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE - REŽIMI ZAŠTITE U NASELJU POLAČE - IZVOR: PPNP MLJET 2001. 30

je imao gospodarsku funkciju, a za vrijeme Dubrovačke Republike je korišten kao povremena karantena, te se zato naziva Lazareti. Ova četiri nadzemna objekta bila su prethodno pojedinačno zaštićena. Kao nadzemni objekt sačuvan je i Kaštio – mala utvrda osmatračnica sagrađena na obroncima brda iznad palače. Prema važećem prostornom planu NP, naselje Polače podijeljeno je na četiri zone (režima) zaštite. Arheološka zona obuhvaćena je režimom 1 koji se provodi na spomenicima kulture najviše vrijednosti i koji moraju ostati nepromijenjeni. Na njima se mogu izvoditi radovi održavanja i zaštite u cilju prezentacije i korištenja objekata, radovi za poboljšanje ka izvornom stanju i sanacijski radovi. Režim 2 provodi se na objektima kod kojih dolazi do zaštite vanjskog plašta, s poštivanjem glavnih sastavnih elemenata. Režim 3 provodi se na objektima anonimne arhitekture kontinuiteta i zatečenih vrijednosti koji su u ukupnom graditeljskom nasljeđu Parka prepoznatljivi svojim tlocrtnim i visinskim gabaritima. Režim 4 provodi se na novoizgrađenim objektima za koje se vrednuje uklapanje u prostor takve arhitekture. Prilikom izrade novog prostornog plana potrebno je usuglasiti mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara sa onima koje propisuje Ministarstvo kulture RH odnosno revidirati obuhvat arheološke zone Polače prema novijim saznanjima konzervatora. Prva revizija postojećih zaštita obavljena je 2003. godine i to Zapadne bazilike koja je dobila svoj novi broj u Registru. S obzirom da postojećim zaštitama nije ni približno zaštićen cijeli lokalitet, prije nekoliko godina je započet proces detaljne revizije, te je zaključeno da se radi o jedinstvenom lokalitetu kojeg treba štititi kao cjelinu koja bi obuhvaćala i druge, do sada nezaštićene dijelove kompleksa. Na temelju toga odlučeno je da će nova zaštita biti definirana kao arheološka zona s različitim stupnjevima zaštite, odnosno zonama A i B, te da će objediniti sve stare i nove planirane zaštite i dobiti zajednički broj u Registru. Od srpnja 2015. nova zaštita zone ima broj Z-2529, koji se ne odnosi više (samo) na Zapadnu Baziliku, nego obuhvaća sljedeće: ostatke palače, Lazarete, Istočnu baziliku, Zapadnu baziliku, Kaštio, ostatke ville rustice i Sjeverni kompleks (terme). Palača je smještena uz more, s kojim je bila povezana pristaništem. Danas kroz područje palače prolazi prometnica, što je, zajedno sa korištenjem kamenog materijala za gradnju objekata od strane lokalnog stanovništva, pogodovalo daljnjoj devastaciji ovog izuzetno vrijednog primjera kulturne baštine kasne antike. Sjeverni sklop nalazi se u sjevernom dijelu naselja, zapadno od palače, i sastoji se od dviju građevina. Karakteristike nalazišta upućuju na to da su korištene kao terme, što je potkrijepljeno i pojedinim sitnim arheološkim nalazima. Zapadnija građevina vjerojatno je korištena i kao skladište. U blizini sjevernog kompleksa pronađeni su i ostaci gospodarsko-ladanjskog sklopa iz I. ili II. stoljeća, dok su na uzvisini južno od palače pronađeni ostaci utvrde četvrtastog oblika, u literaturi najčešće zvanog kaštio ili kaštel, sagrađenog radi nadzora duboke uvale. Istočno od palače smještena je Istočna bazilika, također zvana i Nodilove štale, što je bio radni konzervatorski naziv pod kojim se i dalje spominje u 31

“Palača je središnji dio velikog kompleksa koji uključuje i dvije starokršćanske bazilike, terme, skladišta i pristanište za brodove. Spada među najveće i najbolje sačuvane rimske spomenike na hrvatskoj obali Jadrana...” REGISTAR KULTURNIH DOBARA MINISTARSTVA KULTURE RH

“Ako se uzme u obzir Apijanov „De rebus Illiricus“ iz 35. g. pr. Kr. u vezi s Augustovim ratovima, kada Rimljani zauzimaju ilirski grad Melitusu, može se pretpostaviti da je prvi posjed u Polačama dao izgraditi August, nakon što je zauzeo Mljet...” HRZ - IZVJEŠĆE O PODMORSKOM ZAŠTITNOM ARHEOLOŠKOM REKOGNOSCIRANJU NA PODRUČJU NP MLJET 2012.


2 KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

“Na prvi pogled je jasno, kada se u vidu imaju sva ili barem većina istraženih kasnoantičkih ladanjskih zdanja širom rimskoga svijeta, da središnja građevina sklopa u Polačama predstavlja izvanrednu i iznimno dragocjenu rijetkost kojoj će u budućnosti biti nužno posvetiti punu pozornost...”

2 KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

određenim izvorima. Radi se o sakralnom sklopu datiranom u V. stoljeće, sa nadogradnjama iz VI. stoljeća. Zapadna bazilika smještena je na uzvisini jugozapadno od naselja. Izvorno je iz VI. stoljeća, sa nadogradnjama iz ranog srednjeg vijeka. Osim arheološke zone koja obuhvaća kopnene lokalitete, u akvatoriju uvale Polače također su pronađeni antički ostaci dvaju pristaništa te nasip antičke luke. Nasip antičke luke predstavlja temelj pristaništa ili lukobrana izgrađenog u svrhu zaštite zapadnog dijela uvale. Podmorska nalazišta su trenutno u Registru Ministarstva kulture zaštićena odvojeno od kopnene arheološke zone Polače, ali ih se u smislu budućih zaštitarskih radova i prezentacije treba promatrati kao integralni dio cjeline antičkog kompleksa. Daljnjem istraživanju, zaštiti i prezentaciji kulturne baštine naselja Polače i pripadajućeg akvatorija treba pristupiti integralno, u smislu nadmorskog i podmorskog dijela antičkog naselja, ali i u smislu pojedinačnih lokaliteta u odnosu na povijesnu cjelinu. Zaštita i prezentacija kulturne baštine ovakve vrijednosti trebala bi uključivati interdisciplinarnu stručnu suradnju kao i suradnju sa partnerima na međunarodnoj razini, s obzirom na kompleksnost i značaj ovog projekta ne samo u nacionalnom nego i u europskom kontekstu.

Zbornik radova simpozija “Dani Cvita Fiskovića”, np mljet i ffzg, 2012.

A B

ZONA A - POTPUNA ZAŠTITA ZONA B - DJELOMIČNA ZAŠTITA

NOVI OBUHVAT I PODJELA ARHEOLOŠKE ZONE U NASELJU POLAČE, IZVOR: MKKO DUBROVNIK 2015.

MORSKI VRANAC / Phalacrocorax aristotelis desmarestii (Payraudeau, 1826), DETALJ 32

33


2 KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

2 KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

HIDROARHEOLOŠKA NALAZIŠTA ANALIZA STANJA PODVODNIH LOKALITETA REGISTRIRANO 20 %

80 % EVIDENTIRANO OMJER EVIDENTIRANIH I REGISTRIRANIH HIDROARHEOLOŠKIH NALAZIŠTA IZVORI: MKKO DUBROVNIK, HRZ

Podmorje otoka Mljeta sadrži mnogobrojnu i vrijednu kulturnu baštinu. Intenzitet prometa na plovidbenom putu iz južnih provincija na kojem se nalazio Mljet, jaki vjetrovi te brojne hridi s plitkim morem uzrok su velikom broju brodoloma pa samim time i brojnim podvodnim arheološkim lokalitetima. Pored akvatorija Nacionalnog parka koji se nalazi na zapadnom dijelu otoka, zbog bogatstva postojećih i potencijalnih podmorskih arheoloških i povijesnih lokaliteta, Registar Ministarstva kulture štiti cjelokupni akvatorij otoka Mljeta (“Podmorska arheološka zona otoka Mljeta”). Zona obuhvaća morski pojas širine 300m od otoka, kao i svih ostalih otočića i hridi na udaljenosti do 2000m od Mljeta. Najstariji nalazi u sklopu zone su iz 2. st. pr. Kr., a najmlađi iz 16. st. Neki lokaliteti su u potpunosti očuvani, a što nam donosi brojne spoznaje o pomorskom plovidbenom prometu istočno-jadranskom obalom. Osim zaštićene Podmorske arheološke zone otoka, pri Registru Ministarstva kulture na području Parka zasebno je zaštićeno nekoliko lokaliteta. No činjenica da su pojedini lokaliteti zasebno zaštićeni više govori o vremenu uvođenja u registar nego o vrijednosti lokaliteta prema recentnim saznanjima. Rekognosciranjem novijeg datuma pronađeni su iznimno vrijedni lokaliteti koji nisu navedeni zasebno pri Registru, već su zaštićeni samo unutar cjeline podmorske arheološke zone otoka Mljeta. Ti lokaliteti imaju naglašen istraživački potencijal. Broj evidentiranih u odnosu na registrirana nalazišta je puno veći. Prema aktualnim podacima Odjela za podvodnu arheologiju HRZ-a, ukupni broj evidentiranih nalazišta na području Parka je 23, a osim toga i 7 lokaliteta na kojima su pronađena i izvađena sidra ili prečke sidra, uključujući nalazišta iz Registra. Hidroarheološka rekognosciranja i istraživanja na Mljetu započela su 70-ih godina prošlog stoljeća, pod Zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode Dubrovnik, danas Konzervatorskog odjela u Dubrovniku. Sjeverozapadna strana otoka rekognoscirana je 1970.-71. godine. Kod otoka Ovrata izvađeno je više prečki i sidara, a kod hridi Kula veća količina ulomaka keramike. Kod uvale Lastovska, otočića Glavata i uz otok Maslinovac pronađeni su ostaci brodoloma. 1970.-75. godine istraživani su ostaci kasnoantičke palače u uvali Polače, pri čemu su u podmorju zapadno i istočno od palače pronađena dva pristaništa, s arheološkim materijalom datiranim od 2. do 7. stoljeća. U razdoblju od 1988. do 1991. pod današnjim Odjelom za podvodnu arheologiju HRZ-a, organizirano je istraživanje na lokalitetu rt Glavat gdje je izvađeno mnoštvo arheološkog materijala. Tijekom 2008. godine pregledano je područje kod uvale Gonoturska gdje je pronađeno sidrište te su izvađeni nalazi amfora. Sustavno rekognosciranje novijeg datuma unutar Parka započeto je 2011. godine pod Odjelom za podvodnu arheologiju HRZ-a. Do sada su rekognoscirana područja sjeverno i južno od otoka Kobrava (2011.), rta Glavat, uvale Lastovska, hrida Šij, rta Kula, središnji dio uvale Polače (od Malog Kusarskog rata do Gundulišta) i preostali dio otoka Kobrava (2012.), uvale Zakamenica (jugozapadni dio Mljeta), otoka Galicija, Pomeštak, Veliki i Mali Maslinovac, zona od rta Rastupa do Malog Kusarskog rata, pojas oko otočića Tajnika, Moračnika i Ovrata i pojas od Podvolata do Ponte od Gradca (2013.), istočni dio V. Maslinovca, uvala 34

Bijela, uvala Zaklopita i područje od rta Maharac prema uvali Velika Tatinica (2014.), uvala Liskanje, potez od Posušnog Borovca do Debelog rata, uvala Pod Debelim ratom - Sikjerica, uvala Tatinica - Maharac, ponta od Konala, Goli rat i Zaobraslo Prijeslo (2015.). 2015. su godine vršena i hidroarheološka istraživanja najvrjednijih nalazišta. Nažalost, na nekim lokalitetima koji su rekognoscirani u prošlom stoljeću i ponovno pregledani u ovom, uvidjelo se značajno smanjenje u bogatstvu arheološkog materijala što svjedoči prošlim krađama. Navedenu tvrdnju može se potkrijepiti usporedbom nalaza rekognosciranja iz druge polovice 20. st. i izvješća o sustavnom rekognosciranju u razdoblju od 2010. do 2015. Iz tog razloga je praksa novijih rekognosciranja bila da se pokretni nalazi vade radi restauratorske obrade i buduće adekvatne prezentacije u muzejskim uvjetima, ali ujedno i spriječi eventualna krađa istih iz podmorja Parka. Prema procjeni HRZ-a i dosadašnjoj dinamici, za dovršetak rekognosciranja podmorja Parka potrebno je još 5 godina. Na pojedinim lokalitetima potrebno je provesti istražne radove, kako je navedeno u pripadajućim programskim karticama. Najvrijednija područja su do sada već rekognoscirana, te su pokretni nalazi izvađeni. Preostalo potrebno rekognosciranje uglavnom se odnosi na južni dio akvatorija u kojemu se, zbog konfiguracije terena i trasa povijesnih plovidbenih puteva, ne očekuju značajnija nalazišta.

“Zaštitnim konstrukcijama pokriveno je tek devet antičkih lokaliteta u podmorju RH, koji su dostupni za javnost. Da bi taj broj bio veći, Ministarstvo kulture RH kontinuirano provodi projekte zaštite tih vrijednih nalazišta...” STRATEGIJA ZAŠTITE, OČUVANJA I ODRŽIVOG GOSP. KORIŠTENJA KULTURNE BAŠTINE RH ZA RAZDOBLJE 2011.–2015.

2011.-2015. FAZA 1 OBUHVAT/PROMETNICA FAZA 2 1 SIMBOL FAZA 3 1 SIMBOL FAZA 4 1 SIMBOL FAZA 5 1 LEGENDA GRANICE LEGENDANP 2 MLJET ZAŠTIĆENA PODMORSKA ARHEOLOŠKA ZONA OTOKA MLJETA (Z-6562)

IZVRŠENO HIDROARHEOLOŠKO REKOGNOSCIRANJE I PLANIRANE FAZE, IZVOR: MKKO DUBROVNIK, HRZ 35


2 KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

2 KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

OTOČIĆ SVETE MARIJE POVIJESNI KONTEKST

“Najnovija istraživanja ukazuju na mogućnost da je romanička crkva podignuta na mjestu ranije bizantske građevine, a pojedini nalazi ukazuju i na izgradnju crkve na mjestu antičkog svetišta...” PROSTORNI PLAN NP MLJET, ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE DBK, 2001.

OPIS SAKRALNOG kompleksa NA OTOČIĆU Sakralni sklop na otočiću sv. Marije u Velikom jezeru od izuzetne je kulturne i povijesne vrijednosti. Jedan je od najbolje sačuvanih takvih sklopova na području Republike Hrvatske. Otočić je u Registru Ministarstva kulture u cijelosti zaštićen kao kulturno dobro (Z-948). Osim sakralnog sklopa, unutar ove cjeline nalaze se i drugi vrijedni nalazi poput prapovijesnih bedema, kasnoantičke utvrde i mjesnog groblja naselja Goveđari. Najraniji povijesni izvori u kojima se crkva spominje su bula pape Inocencija III. iz 1198. i darovnica Stefana Prvovjenčanog iz 1. pol. 12. st. no pošto su oba povijesna izvora sačuvana u obliku prijepisa iz 14. st. njihova autentičnost je upitna pa se trenutno na temelju povijesnih izvora ne može utvrditi točno vrijeme izgradnje crkve. Na temelju analize arhitekture datira se u razdoblje od druge polovice 12. st. do početka 13. st. U novije vrijeme propituje se i izvorna funkcija crkve. J. Stošić pretpostavlja da je izvorno bila zamišljena kao zavjetna crkva, a tek krajem 13. ili početkom 14. st. pretvorena u redovničku benediktinsku crkvu. Benediktinci se 1345. odriču vlasti na otoku, otok Mljet dobiva Statut i općinu te je 1410. pripojen Dubrovačkoj Republici. U 15. st. je u samostanu bilo sjedište Mljetske kongregacije. U samostanu su živjeli opati koji su stekli svjetsku slavu obrazovanjem, kulturom i znanjem iz područja znanosti i umjetnosti. S vremenom se seli sjedište Mljetske kongregacije, a samostan gubi na važnosti, da bi 1808. godine, nakon Napoleonovih osvajanja, bio raspušten. Sredinom 19. st. u njemu je smještena Austrijska šumska uprava. Mljet je pod austro-ugarskom vlašću do kraja 1. svjetskog rata, nakon čega slijedi sudbinu Dalmacije. Pred 2. svjetski rat predan je u vlasništvo Biskupiji dubrovačkoj, a kasnije je u njemu smještena JAZU. Samostan je 1960. godine pretvoren u hotel. Otada se samostanska građevina postepeno devastirala da bi se postigla što viša hotelijerska razina. Preinake su bile mnogobrojne, od pregrađivanja nadsvođenih prostora do ukidanja zidova, spajanja prostora zapadnog i južnog krila, premještanja stubišta itd. Hotel je radio do 1990. godine. 1998. je samostan vraćen Biskupiji pod čijim se okriljem postupno obnavlja.

PROčELJE SAMOSTANA SV MARIJE - Griesbach 1929. - JUNP katalog 50. obljetnice 36

Povijesni građevni krajolik na otočiću Sv. Marije sastoji se od sakralnog sklopa crkve i samostana smještenog na sjeverozapadu otoka, zasebnih građevina i nalazišta različite starosti, krajobraznih i hortikulturnih cjelina uzduž kružne šetnice te pokretne kulturne baštine trenutno većinom pohranjene u lapidariju samostana. U blizini crkve smještena je kapelica Uznesenja Marijina. Druga kapelica posvećena je Svetom Benediktu i nalazi se nešto dalje od crkve, na jugoistočnoj strani otočića. Pored nje je groblje benediktinaca odnosno mjesno groblje Goveđara, napušteno prije stotinjak godina. U središtu otočića nalazi se novovjekovna utvrda. Od crkve, pored obje kapele, i dalje okolo otočića proteže se uređena šetnica. Crkva je istaknuti spomenik romaničkog sakralnog graditeljstva na istočnoj obali Jadrana. To je jednobrodna građevina s predvorjem, trodijelnim oltarnim prostorom, polukružnom apsidom i središnjom kupolom na pandativima. Zahvaljujući složenom rješenju svetišta i monumentalnoj kupoli, ona predstavlja iznimku među sačuvanim benediktinskim spomenicima istočne obale Jadrana te među ostalim tipološki srodnim romaničkim crkvama na području središnje Apulije i istočnog Jadrana. Novija istraživanja ukazuju na mogućnost da je romanička crkva podignuta na mjestu ranije bizantske građevine, a sekundarno upotrijebljeni antički stupovi u predvorju, ugrađeni antički stup od egipatskog granita na gatu pred samostanom i ulomci rimskih tegula u okolici crkve ukazuju da je na mjestu crkve postojalo antičko svetište. Uz crkvu je u 13. st. prigrađen zvonik koji je kasnije zamijenjen predvorjem u tri razine. Nad predvorjem je u renesansi izvedena obrambena kula, a ispred je renesansni trijem iz kojega se ulazi u crkvu i samostan. Crkva je na južnoj strani povezana sa samostanskim sklopom, dok je istočni dio uklopljen u obrambeni zid 17. i 18. stoljeća. Pretpostavlja se da je crkva imala tri bočna portala, od kojih jedan na sjevernoj i dva na južnoj strani, na kojoj se nalazio raniji samostan. Koncepcija od tri ulaza u svetište pod kupolom bliska je bizantskim crkvama. Tijekom 15. st. manji romanički samostan je proširen i povezan sa crkvom, a u drugoj polovici 16. st. je utvrđen dodavanjem kula za obranu od gusarskih napada. Tijekom 17. st. sa sjeverne i južne strane crkve dograđene su barokne kapele, a u 18. st. je preuređeno svetište te je uveden barokni inventar. Kapelice smještene na otočkoj šetnici sagrađene su tesanim kamenom u 15. stoljeću. Kapela Marijinog Uznesenja smještena je bliže crkvi, a kapela Sv. Benedikta smještena je nešto dalje prema jugoistoku. Od pokretne baštine otočića, sačuvana je slika Marijinog Uznesenja sa oltara sjeverne kapele, slika sv. Benedikta pred vizijom Marije iz južne kapele i pjevalište sv. Marije. Pjevalište je izrađeno od polikromiranog i pozlaćenog drva u 18. st. Slika Uznesenja Blažene Djevice Marije rađena je u 18. st. po stropnoj slici crkve Gospe od Karmena u Dubrovniku. U Lapidariju samostana čuva se i kameni križ sa natpisom na bosančici, koji su benediktinci u srednjem vijeku bili postavili na Solinskim vratima, na južnoj strani tzv. Solinske glavice. Pošto ga je more podlokalo, križ je u drugoj polovici 20. st. prenesen u lapidarij samostana, a na njegovo mjesto postavljena je replika koja i danas tamo stoji. 37

“Crkva posvećena Sv. Mariji izuzetna je građevina, najskladnija i najcjelovitija u skupini jednobrodnih građevina s kupolom u četvrtastom tijelu u kojoj se izdvaja veličinom kupole i trodijelnim svetištem...” J. STOŠIĆ, IPU, ZAGREB 1998.


2 KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

2 KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

TRADICIJSKE MATRICE NASELJA I GOSPODARSKI SKLOPOVI ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA I MJERE ZAŠTITE

“Naselje Goveđari reprezentant je ukupne tradicijske arhitekture otoka Mljeta i karakteristične terasaste izgradnje naselja suptilno ukonponiranih u pejzaž. Iz tih razloga cjelina Goveđara mogla bi dobiti vrijednost etnoparka. Preporuča se zaštita naselja u današnjem obliku...” PROSTORNI PLAN NP MLJET, ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE DBK, 2001.

GUVNO ZA ŽITO NA PUTU ZA POLAČE WEB IZVOR: MLJET-ONLINE

NASELJE GOVEĐARI - FOTO: JUNP

U pogledu značajne tradicijske matrice naselja unutar Nacionalnog parka, važno je istaknuti naselje Goveđari. Osim toga, Goveđari su i jedino naselje unutar Parka koje nije na obali mora, a ujedno je i prvo naselje nastalo na zapadnoj strani otoka, odnosno području današnjeg Nacionalnog parka, ako izuzmemo ilirske gradine i antičku palaču koji nisu bili naselje u današnjem smislu te riječi. Naselje je ambijentalno-ruralnog karaktera. Osnovali su ga 1793. godine benediktinci sa otočića Svete Marije za svoje težake koji su se bavili poljodjelstvom i čuvanjem stada za potrebe redovnika. Selo se potom širi doseljavanjem novih težaka iz Babinog polja i kasnije iz područja Hercegovine. Građeno je na padini i prilagođeno konfiguraciji terena, s uskim komunikacijama i bez većih trgova. Formirano je kao terasasta izgradnja s pogledom prema polju i Velikom jezeru te snažno dominira okolnim prostorom. Zahvaljujući svojoj originalnosti i dobroj očuvanosti, selo Goveđari je Prostornim planom NP predviđeno kao etno selo. Štiti se najstrožim režimom zaštite (režim 1). Na kućama je dopušteno izvoditi samo radove održavanja i zaštite u cilju prezentacije i korištenja objekata, radove za poboljšanje k izvornom stanju i potrebne sanacijske radove. Prema važećem prostornom planu NP, osnovni ciljevi zaštite su očuvati tradicionalno naselje od propadanja tako da dobije ulogu unutar turističke ponude NP razvojem seoskog turizma, kulturno-umjetničke ponude, ekološke poljoprivredne proizvodnje za potrebe turizma, s naglaskom na cjelovitu ponudu u smislu prezentacije tradicijskog otočkog naselja i pripadajućeg načina života, tradicijskih nošnji, zanata i sl. S obzirom na ambijentalnu vrijednost naselja i činjenicu da se radi o etnološkoj zoni, potrebno je zadržati izvorni oblik naselja sa manjim nužnim intervencijama u prostoru i na objektima, kroz zadržavanje zatečenog stanja izgrađenosti i saniranje dotrajalih objekata. U tu svrhu prostorni plan NP dozvoljava obnovu starih kuća u izvornom obliku te prenamjenu objekata za obavljanje djelatnosti ugostiteljstva i trgovine. Strategijom se predviđa program obnove tradicijske matrice naselja Goveđari sa svrhom da se kroz valorizaciju i obnovu graditeljskog fonda pridonese očuvanju slike naselja. Gospodarske građevine tradicijske poljoprivrede u NP obuhvaćaju guvna za vršidbu žita i tradicionalno građene spreme u poljima. Na putu prema Polačama mogu se vidjeti mnogobrojna kamena guvna koja svjedoče o tome da se u tom kraju nekada uzgajalo žito, pošto su služila za vršidbu istog. Predlaže se zaštita tj. odgovarajuća restauracija i turistička prezentacija ovih građevina kroz analizu i valorizaciju postojećeg stanja te izradu programa obnove gospodarskih građevina tradicijske poljoprivrede.

MORSKI VRANAC / Phalacrocorax aristotelis desmarestii (Payraudeau, 1826), DETALJ 38

39


2 KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

2 KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA PREPOZNATA BAŠTINA BLIŽEG KULTURNOG KRUGA I NJENE POJAVE NA MLJETU

“Nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz naraštaja u naraštaj, zajednice i skupine stalno iznova stvaraju kao odgovor na svoje okruženje, svoje međusobno djelovanje s prirodom i svojom poviješću koja im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštivanje kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti...” KONVENCIJA O ZAŠTITI NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE, UNESCO, 2003.

“Otprilike 30% europskih turističkih odredišta odabiru se upravo stoga što posjeduju baštinske lokalitete koji se mogu posjetiti. Ovaj se broj povećava na 45-50% ukoliko uključimo širi kulturni sektor, kao što su festivali ili važna kulturna događanja.” Izvor: R. Klein - Public Policies and Cultural Tourism: EU activities - Conference Barcelona, 2001.

Nematerijalna kulturna baština obuhvaća razne oblike i pojave duhovnog stvaralaštva koje se prenose predajom ili na druge načine. Manifestira se, među ostalim, u područjima usmene predaje i izričaja, jezika kao sredstva komunikacije nematerijalne kulturne baštine, područjima izvedbenih umjetnosti, običaja, obreda i svečanosti, područjima znanja i vještina te tradicijskih obrta. Republika Hrvatska se, kao potpisnica UNESCO-ve Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine, obvezala izgraditi učinkovit sustav njezine zaštite i očuvanja. Pritom pojam ”zaštita” obuhvaća sve mjere u cilju osiguravanja održivosti nematerijalne kulturne baštine uključujući identificiranje, dokumentiranje, istraživanje, očuvanje, zaštitu, promicanje, povećanje vrijednosti, prenošenje, posebice putem formalnog i neformalnog obrazovanja, kao i revitalizaciju različitih oblika te baštine. Uz Konvenciju UNESCO-a, područje zaštite i očuvanja nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske, regulirano je i Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Očuvanje nematerijalnih kulturnih dobara provodi se izradom i čuvanjem zapisa o njima, kao i poticanjem njihova prenošenja i njegovanja u izvornim i drugim sredinama. Predmetnim Zakonom, osim zaštite na nacionalnoj razini, upisom u Registar kulturnih dobara, omogućena je i zaštita dobara od lokalnog značenja koju može proglasiti predstavničko tijelo svake nadležne županije. Do danas nije ostvaren upis u Registar kulturnih dobara RH ili u Liste nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a nijedne nematerijalne kulturne baštine koja se odnosi isključivo na otok Mljet. Međutim, otok Mljet, kao dio jadranskog kulturnog kruga i Dubrovačkog primorja, obuhvaćen je s nekoliko prepoznatih i zaštićenih nematerijalnih kulturnih baština. U Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva UNESCO-a, 2012. godine, upisano je Klapsko pjevanje, a 2013. godine, Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelom zaleđa. Klapsko pjevanje upisano je i u Registar zaštićenih kulturnih dobara RH, 2008. godine. Na otoku Mljetu, 2001. godine, osnovana je udruga Klapa Mljet koja se bavi promicanjem klapskog pjevanja, a jedna od poznatijih klapa je Klapa Kurenat. Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, upisana je kao element zajedničke kandidature zemalja Mediterana. U svojoj cjelovitosti obuhvaća sve od kontinuiteta naseljenosti podneblja, povezanosti prirode i prehrane, tradicionalnih poljoprivrednih kultura do konkretnih prehrambenih proizvoda i recepata. U Registar preventivno zaštićenih kulturnih dobara RH, 2013. godine, je upisano Umijeće zidanja „u suho” na području jadransko-dinarskog krša, a u Registar zaštićenih kulturnih dobara RH upisano je Kolo linđo Dubrovačkog primorja, 2015. godine. Umijeće zidanja kamena „u suho”, bez upotrebe veznog materijala, kroz veći dio povijesti bio je jedini način gradnje jadranskog kulturnog kruga. Postao je i dominantan oblikovno-krajobrazni element prostora s mnogim lokalnim modifikacijama, gdje one mljetske specifičnosti tek treba istražiti. Kolo linđo Dubrovačkog primorja je jedinstveni oblik tradicijskog plesa čija tradicija traje od 18. stoljeća te je u svom izvornom obliku sačuvan do danas. Na otoku Mljetu se pojavljuje pod nazivom Mljetska poskočica. 40

NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA OTOKA MLJETA Nematerijalnu kulturnu baštinu Mljeta možemo podijeliti na folklorno stvaralaštvo, tradicijska umijeća i obrte te umjetničko stvaralaštvo. Pod folklorno stvaralaštvo spadaju glazba, ples, predaje, igre, obredi, običaji i slično. Time je na otoku Mljetu obuhvaćen niz tradicionalnih napjeva koji bi se pjevali najčešće uz rad na polju, sa stokom i uz ručni rad, te narodne plesove vezane najčešće uz proslave i svetkovine. Narodne plesove otoka Mljeta, utemeljitelj etnokoreologije kod nas, Ivan Ivančan ubraja u Jadransku plesnu zonu gdje se pojavljuju dva oblika plesanja. Prvi oblik su parovni plesovi (mljetska poskočica – linđo), a drugi oblik plesanja je u dvije nasuprotne linije (škampa boško). Mljetska poskočica je tradicionalni ples, varijacija Kola linđo Dubrovačkog primorja. Riječ je o parovnom plesu gdje su parovi nejednoliko raspoređeni po krugu. Škampa boško je tradicionalni ples u dvije nasuprotne linije gdje žene plešu s jedne strane, a muškarci s druge strane, a ime znači: “bježi u šumu”. Oba oblika povezuje stil plesanja s prebiranjem nogama pri plesu i vrlo često intenzivne individualne vrtnje. Karakterističan je trodijelni ritmički obrazac, kao i u okolici Dubrovnika, a najznačajniji je šestosminski ritmički obrazac. Značajna je heteroritmija trodijelnog ritma plesnog koraka i dvodijelnog ritma muzičke pratnje koji se međusobno isprepliću i preklapaju. Pratnja plesu je isključivo instrumentalna pratnja lijerice ili se pjevajući imitira instrument. Narodne plesove na otoku Mljetu njeguje KUD Natko Nodilo iz Babinog polja, osnovan 1968. godine, jedno od najstarijih kulturnoumjetničkih društava u RH. Tradicijska umijeća i obrti usko su vezani uz način života na otoku. Međudjelovanje čovjeka i prirode iznjedrilo je niz vještina koje su proizašle iz bavljenja poljoprivredom i ribarstvom. Za rad na polju karakteristično je umijeće zidanja “u suho” (suhozid) i obrt proizvodnje košara (mljetski košic), dok je za rad na moru, odnosno ribarstvo, karakterističan obrt proizvodnje ribarskih mreža i vrša (mljetska vrša). Sačuvana su ostala i mljetska guvna, prostori za vršidbu žita. Neizostavne su i narodne nošnje s karakterističnim mljetskim vezom koji se je izrađivao u svili koja se lokalno proizvodila, kao i nakit.

41

“Očuvanje nematerijalnih kulturnih dobara provodi se izradom i čuvanjem zapisa o njima, kao i poticanjem njihova prenošenja i njegovanja u izvornim i drugim sredinama...” ZAKON O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA REPUBLIKE HRVATSKE, 1999.

“Specifičnost mljetskog veza je u tome što je čitav vez popunjen, te nema praznih ploha. Prevladava samo jedan motiv kod kojeg je vrlo važan raspored grana s cvijetom, žabica, poma i listića. Podloga se veze uglavnom crvenom, a motivi na njoj žutom i zelenom bojom.” ROMANA HANSAL, JUNP katalog 50. obljetnice, Zagreb, 2010.


2 KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

2 KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST

SADRŽAJNI I INSTITUCIONALNI OKVIRI UPRAVLJANJEM KRAJOBRAZA U RH

“...krajolik nije statična slika i estetska podloga, već predstavlja okvir čovjekova života...” Place and Placelessness, Relph, 1976.

“Krajobrazna osnova objedinjava odgovarajuće podatke o prirodnim, ekološkim, kulturnim, povijesnim, estetskim i gospodarstvenim vrijednostima prostora i trajno se nadopunjava sukladno novim znanstvenim i stručnim spoznajama.” STRATEGIJA PROSTORNOG UREĐENJA RH 1997.

Razvojem čovjekove percepcije svijeta koji ga okružuje, preko povijesno jasno razdijeljene prirodne i antropogene sfere, došli smo do konsenzusa o njihovom jedinstvu i neraskidivosti, kao i njihovom dinamičnom međuodnosu tijekom vremena. U tom kontekstu, krajobraz je isprepleteni sklop prirode i kulture, materijalne i nematerijalne baštine, biološke i kulturne raznolikosti. Prema Konvenciji o europskim krajobrazima iz 2000. godine, pojam krajobraz obuhvaća određeno područje koje čovjek može doživjeti svojim osjetilima, a čije su karakteristike rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika. Krajobraz obuhvaća područje u cjelini, sve njegove prirodne i kulturne sastavnice, zajedno s pripadajućim nematerijalnim obilježjima. Stoga, mora biti predmetom interdisciplinarnog istraživanja i vrednovanja čiji je krajnji cilj stvaranje kvalitetne politike zaštite, planiranja i upravljanja krajobrazom. Krajobraz, osim što se odnosi na fizički prostor, fizičke pojave, obilježja i procese, neminovno uključuje i našu predodžbu o njemu te je izuzetno važan u stvaranju identiteta mjesta. U isto vrijeme predstavlja faktor raznolikosti i faktor jedinstva zajedničke kulturne i prirodne baštine. Osim naglašene uloge u stvaranju identiteta mjesta, često ima značajnu društvenu i gospodarsku ulogu u zajednici. Prvi nacionalni dokumenti RH koji prepoznaju krajobraz kao izdvojenu problemsku cjelinu bili su Strategija prostornog uređenja RH iz 1997. godine i Program prostornog uređenja RH iz 1999. godine. U tim dokumentima se ističe potreba očuvanja krajobrazne raznolikosti, krajobraza visokog stupnja identiteta, potreba inventarizacije i vrednovanja krajobraza te obveza identifikacije najvrjednijih krajobraza u obliku Atlasa ili Krajobrazne osnove. Krajobrazna osnova predstavljala bi prostorno-plansku podlogu integralne zaštite prirodnih i stvorenih vrijednosti prostora i identiteta krajobraza. U suradnji Ministarstva prostornog uređenja i Agronomskog fakulteta u Zagrebu, 1999. godine, izrađena je interdisciplinarna studija Krajolik-Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske, kojoj je cilj bio utvrditi metodologiju izrade krajobrazne osnove RH. Usporedno s izradom studije donesena je i prva Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti na temelju Zakona o potvrđivanju Konvencije o biološkoj raznolikosti u kojoj se naglašava izuzetno bogatstvo krajobrazne raznolikosti i zaštita pojedinih područja kao temeljna metoda očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti RH. Strategija daje pregled stanja i zaštite, detektira razloge ugroženosti i probleme zaštite te daje plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH. Opći ciljevi strategije bili su inventarizacija, kartiranje, procjena stanja ugroženosti, izrada i provedba akcijskih planova zaštite, nadgledanje promjena tijekom vremena i razvoj mehanizama provedbe uključujući zakonodavne i institucionalne okvire, obrazovanje, razvoj znanstvenih resursa, obavješćivanje, mehanizme financiranja i dr. Posebni strateški cilj očuvanja krajobraza bio je: “Svim prikladnim metodama osigurati očuvanje postojeće krajobrazne raznolikosti, koja oslikava bogatstvo sveukupne prirodne i kulturne baštine Hrvatske”. Tako je jedan od najvažnijih akcijskih planova Strategije bilo i izrada Krajobrazne osnove Hrvatske kao prostorno-planske podloge za utvrđivanje temeljnih vrijednosti krajobraza. 42

Republika Hrvatska je, 2002. godine, donijela Zakon o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima čime se uključila u jedinstvenu krajobraznu politiku Europske unije. Riječ je o prvom međunarodnom ugovoru čiji je isključivi predmet zaštita, upravljanje, planiranje i jačanje europskih krajobraza. Ključni aspekt Konvencije je aktivna uloga koju pridaje javnosti u pogledu percepcije i vrednovanja krajobraza. Jačanje svijesti je ključno zbog uključivanja javnosti u odluke koje se odražavaju na njen životni krajobraz. Na temelju Prijedloga izvješća o stanju prirode za razdoblje 2000. - 2007. godine koje je izradio Državni zavod za zaštitu prirode, 2008. godine je donesena nova Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske – NSAP kojom se potvrđuje provedba krajobraznih politika Konvencije kroz niz strateških ciljeva i akcijskih planova. Između ostalog predloženo je osnivanje nacionalnog povjerenstva za krajobraz, donošenje nacionalnog programa za primjenu Konvencije o europskim krajobrazima, izrada Krajobrazne osnove RH te rad na jačanju svijesti, obuci i obrazovanju s područja očuvanja krajobraza. Krajobrazna osnova RH, kao prostorno-planska podloga, sa svojim glavnim sastavnicama; identifikacijom, vrednovanjem, ocjenom ugroženosti i preporukama korištenja, do danas nije izrađena. Osim na razini RH, predviđena je i izrada detaljnih krajobraznih osnova prostorno-planskih cjelina; županija, gradova i općina pa tako i nacionalnih parkova. No, ne postoji obaveza izrade krajobraznih osnova za donošenje prostorno-planskih dokumenata iako je sustav prostornog planiranja osnovni alat za ostvarivanje zaštite i održivog razvitka krajobraza. Zaštita krajobraza u postojećoj legislativi RH do danas je definirana kroz zakonske modele značajnog krajobraza iz Zakona o zaštiti prirode i kultiviranog krajolika iz Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Takav model upravljanja krajobrazom ima izrazito restriktivni i zaštitni karakter te ne predviđa načine revitalizacije, obnove preoblikovanja ili promjena načina korištenja krajobraza u skladu sa suvremenim potrebama korisnika prostora. Ostali zakoni koji definiraju i prepoznaju vrijednost krajobraza, ali ne uspostavljaju nikakav institucionalni odnos prema njemu su Zakon o zaštiti okoliša i Zakon o prostornom uređenju. Polazišta za promjene, s ciljem ostvarenja aktivnijeg pristupa valorizacije i upravljanja krajobrazima, potrebno je temeljiti na strateškim smjernicama europskih konvencija te priznatih praksi, a prvenstveno kroz što skoriju izradu temeljnog dokumenata - Krajobrazne osnove Republike Hrvatske. Izradom Krajobrazne osnove definirat će se nacionalna krajobrazna politika a koja je usko vezana uz ostale sektorske i međusektorske politike RH. Uz uspostavu modela očuvanja i zaštite krajolika, uređenja i obnove degradiranih predjela i formiranje mreže krajobraza na svim prostornim i organizacijskim razinama; krajobrazna politika mora ponuditi model odgovornog i održivog upravljanja krajobrazom, kako s aspekta zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti, tako i s širih društvenih i gospodarskih stajališta.

43

“Jedna od budućih zadaća jest uspostava integriranih istraživanja, interdisciplinarnog karaktera, preduvjeta za stvaranje društvene, okolišne i gospodarske dobrobiti krajolika u Hrvatskoj.” BIserka Dumbović Bilušić, Prilog tumačenju pojma krajolika kao kulturne kategorije, sociologija i prostor no. 52, 2014,

“Cijela je Hrvatska kulturni krajolik...” STRATEGIJA PROSTORNOG UREĐENJA RH NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA 2015


2 KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

2 KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI NP MLJET OSNOVNE KRAJOBRAZNE CJELINE PODRUČJA NACIONALNOG PARKA MLJET Nacionalni park Mljet obuhvaća kopnene i morske predjele karakterističnih mediteranskih obilježja. Uz elemente bujnih šuma, brdovitog reljefa i razvijene obale koje možemo pronaći na drugim južno dalmatinskim otocima, Mljet obiluje nizom jedinstvenih krajobraznih cjelina koje čine njegovu resursnu osnovu i temelj su proglašenja zaštićenog područja. GUSTE ŠUME I RELJEFNA RAZNOLIKOST

VELIKO I MALO JEZERO

Jezera su jedinstveni geološki i oceanografski fenomen u kršu. Nastala su postupnim potapanjem krških udolina nakon posljednjeg ledenog doba, prije desetak tisuća godina. Uslijed skupljanja kišnice u početku su bila slatkovodna i još uvijek bez direktnog kontakta sa morem. Povećanjem razine mora nakon ledenog doba udoline su se ispunile morskom vodom i preko Solinskog kanala povezale sa otvorenim morem.

10 10

91,9 % OMJER POVRŠINE POKRIVENE ŠUMSKIM STANIŠTIMA I OSTALIH KOPNENIH POVRŠINA NP, IZVOR: NKS KLASIFIKACIJA

Područje nacionalnog parka Mljet pokriveno je gotovo u potpunosti gustom sredozemnom vegetacijom kojom dominiraju mješovite zimzelene šume alepskog bora i hrasta crnike, te šume alepskog bora i somine. Današnje krajobrazne karakteristike šumskih predjela velikim dijelom su nastale temeljem antropogenih utjecaja, s početkom od oko 2000 godine p.r.Kr. kada alepski bor počinje dominirati krajolikom. Takva promjena u pejsažu usko je povezana uz grčku kolonizaciju otoka. RAZVEDENOST OBALNE LINIJE

POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Zone poljoprivrednog krajobraza obuhvaćaju polja pod vinovom lozom, maslinicima, voćkama, povrćem i drugim mediteranskim svojtama. Riječ je o autentičnim elementima antropogenog krajobraza koji se pojavljuje u dvije prevladavajuće forme proizašle iz karaktera krškog reljefa. Prvi oblik je vezan uz krške udoline, od kojih se ističu zone Pomjenta, Velika Poma, Veliki i Mali Popov dolac. Drugi oblik je vezan uz padine na obroncima ili prisojne padine uzvisina uređene suhozidima, od kojih se ističu padine uz Malu Pomu i Soline.

OMJER I BROJ UGROŽENIH STANIŠTA U JEZERIMA I OBALNOM PODRUČJU NP MLJET IZVOR: NKS KLASIFIKACIJA

44

Sukcesija šuma nad poljoprivrednim površinama na području nacionalnog parka znatno je utjecala na izmjenu krajobraznih karakteristika područja Mljeta. Usporedbom kulture katastarskih čestica evidentiranih u austrougarskom katastarskom operatu općine Goveđari iz 1840. i današnjeg aktivnog korištenja zemljišta u poljoprivredne svrhe, uviđa se znatno smanjenje obradivih površina s oko 220 ha na cca 60 ha.

45

27%

Razvedenosti otoka Mljeta doprinose duboke uvale naselja Polače i Pomena, kao i sjeverozapadni poluotoci Kulijer s Uvalom Lastovska. Razvedenosti doprinosi veliki broj otočića i hridi smještenih uz sjeverni dio akvatorija nacionalnog parka ispred ulaza u duboke uvale, kao i konfiguracija Velikog i Malog jezera. Akvatorij nacionalnog parka broji preko tridesetak otočića i hridi te obiluje brojnim podmorskim špiljama, s ukupnom razvijenom duljinom obalne linije od oko 80 kilometara.

64%

UKUPNA DULJINA OBALNE LINIJE PODRUČJA NP MLJET, IZVOR: DGU RH

100%

79,3 km

1840.

1955.

2015.

POSTOTAK AKTIVNO KORIŠTENIH POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA U ODNOSU NA STANJE IZ 1840. IZVORI: KATASTARSKI OPERAT OPĆINE GOVEĐARI 1840., JUNP MLJET, DGU RH


2 KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

2 KULTURNA BAŠTINA I KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI

uzroci promjena krajobraznih karakteristika predjela np mljet POVIJESNI URBANI KRAJOBRAZ

Na području Nacionalnog parka Mljet ističu se dva iznimno vrijedna povijesna krajobrazna sklopa. To je prostor otočića Svete Marije sa sakralnim sklopom benediktinskog samostana i crkve iz 12. stoljeća. Izgradnja kompleksa i stoljetne aktivnosti redovnika na prostoru otočića, stvorili su jedinstvenu krajobraznu cjelinu na prostorima istočnog Jadrana. Drugi iznimno vrijedni povijesni urbani krajolik predstavlja antički graditeljski sklop u Polačama. Ostaci antičke palače smještene u dnu uvale Polače su jedan od karakterističnih krajobraznih elemenata područja Nacionalnog parka. Integracija povijesnog naselja iz 18. i 19. stoljeća u razrušene dijelove palače i njihovo aktivno korištenje dodatno obogaćuje krajobraznu osnovu područja Parka.

Vidljive promjene u krajobrazima na području NP Mljet uzrokovane su antropogenim utjecajima i mogu se sažeti u tri glavne točke: naselja, turizam i poljoprivreda. NASELJA

Jedan od većih izazova u očuvanju krajobraza predstavlja regulacija izgradnje na području nacionalnog parka. Nekadašnja omanja ribarska mjesta Polače i Pomena, drastično su povećala izgrađenu površinu nakon razdoblja II. svjetskog rata. Provođenjem mjera kontrole izgradnje od 1960. godine do devedesetih godina prošlog stoljeća u kombinaciji s depopulacijom otoka, rezultiralo je relativno malom izgrađenosti naselja na području Parka. Ubrzanim razvojem turizma nakon domovinskog rata i nekontroliranom izgradnjom naselja, došlo je do većih devastacija krajobraza naselja Polača i Pomena. Izvorna struktura tih naselja, danas je gotovo potpuno nevidljiva. Pristup obnovi degradiranih krajobraza, posebice naselja Pomena i Polača, od iznimne je važnosti za unaprjeđenje upravljanja krajobrazima područja Parka, a ujedno osigurava poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva. TURIZAM

TRADICIJSKA MATRICA NASELJA

Krajobrazno najznačajnija naselja su povijesne graditeljske cjeline autohtonih graditeljskih oblika i materijala: naselje Goveđari na rubu temeljnog fenomena NP (osnovano krajem 18.st za potrebe seljaka koji su obrađivali samostanska polja) te niz zaseoka (Babine Kuće, Soline i Njivice) unutar temeljnog fenomena. Na sjevernoj obali, nekadašnji ribarski zaseoci, Pomena i Polače s uvalom Tatinica su devastirani divljom gradnjom i ilegalnim privezištima; te je potrebno pristupiti intenzivnoj sanaciji ovih degradiranih krajobraza.

Krajobrazi su od početka razvoja turizma jedan od glavnih turističkih resursa, pri čemu se često zanemaruje osjetljivost takvih iznimno vrijednih cjelina. Smanjenjem ili nestankom izvornih vrijednosti krajobraza, prostor prestaje biti turistički iskoristiv. S druge strane, uniformiran i isključivo infrastrukturni pristup turizmu dokida raznolikost turističke ponude. Nacionalni parkovi po svojoj prirodi su manje namijenjeni turističkom korištenju unutar sebe, a više su element privlačnosti šireg prostora. Stoga, očuvanost, bogatstvo i raznolikost krajobraza unutar NP Mljet treba predstavljati temeljni element turističkog korištenja prostora. Osim dominantno prirodnih očuvanih krajobraza, potrebno je naglasiti i izuzetnu vrijednost kulturnih krajobraza: kulturno-povijesne baštine, povijesnih graditeljskih cjelina naselja te autohtoni poljoprivredno kultivirani krajobraz kao značajni turistički kapital koji proizlazi već i od samog očuvanja tih krajobraza, a u drugom koraku i unaprjeđenju istih. POLJOPRIVREDA

Poljoprivreda je kroz povijest predstavljala dominantni oblik antropogenog utjecaja na oblikovanje karajobraza. S modernizacijom poljoprivredne proizvodnje mnogi agrarni prostori su napušteni dok su mnogi drugi, zbog intenzivnog monofunkcionalnog korištenja, nepovratno degradirani. U kontekstu NP Mljet uglavnom je bilo riječ o napuštanju poljoprivrede s čime je došlo do devastacije kulturno-povijesnog sloja krajobrazne raznolikosti, svjedoka dugogodišnje prisutnosti čovjeka u prostoru i međudjelovanja čovjeka i prirode.

46

47


3 KOLNI PROMET

3 KOLNI PROMET

STRATEŠKI CILJEVI I AKTIVNOSTI

Na temelju izvršenih analiza trenutnog stanja u prostoru, stvarnih potreba, te prirodnih datosti i pripadajućih ograničenja na području NP Mljet strateški prijedlog regulacije kolnog prometa na području NP Mljet obuhvaća sljedeće aktivnosti: 1. PLANIRANJE, REKONSTRUKCIJA I IZGRADNJA PROMETNICA

KOLNI PROMET

3

2. PLANIRANJE I IZGRADNJA SUSTAVA ZA PRIHVAT PROMETA U MIROVANJU 3. PLANIRANJE I REGULACIJA KOLNOG PROMETOVANJA I PROMETA U MIROVANJU Provedbom navednih aktivnosti NP Mljet će osigurati ostvarenje sljedećih strateških ciljeva: 1. ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA KROZ SMANJENJE EMISIJE CO2, A KROZ UVOĐENJE REGULACIJE KOLNOG PROMETA UNUTAR ZAŠTIĆENOG PODRUČJA 2. ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA KORIŠTENJEM OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE KROZ USPOSTAVLJANJE SUSTAVA JAVNOG PRIJEVOZA ELEKTRIČNIM I HIBRIDNIM VOZILIMA 3. POBOLJŠANJE KVALITETE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE KROZ OSIGURANJE EFIKASNOG SUSTAVA PRIJEVOZA I KONTROLE PRISTUPA 4. POBOLJŠANJE MATERIJALNE OPREMLJENOSTI I SUSTAVA UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM UVOĐENJEM REGULACIJE PROMETA U MIROVANJU I KRETANJU 5. OSIGURANJE PREDUVJETA ZA UNAPRJEĐENJE FINANCIJSKOG MODELA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA, A TEMELJEM ORGANIZACIJE ODGOVARAJUĆEG PRIHVATA VEĆEG BROJA POSJETITELJA

48

49


3 KOLNI PROMET

3 KOLNI PROMET

Kolni promet

ANALIZA PROMETNOG SUSTAVA NA PODRUČJU PARKA

11.3 km

1.8 2.3

12.5 km

INVENTURA STANJA INFRASTRUKTURE I UVJETA PP DOKUMENTACIJE

USPOREDBA UKUPNE DULJINE CESTA PO VRSTMA UNUTAR NP MLJET

“Planiranje i gradnja transportnih sustava mora se izvesti pažljivo uz poštivanje okoliša i skromno korištenje prirodnih dobara.” IZVOR: STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH, 2009.

Osnovu prometne cestovne infrastrukture na području čitavog Mljeta, pa tako i unutar područja Nacionalnog parka čini Državna cesta D 120 koja povezuje krajnje točke otoka. Preostale prometnice unutar Parka su lokalne ili nerazvrstane ceste. Detaljna kategorizacija, položaj i analiza stanja dani su važećim prostornim planovima NP Mljet i Općine Mljet. Prostornim planom NP Mljet (PP), dani su prijedlozi za poboljšanje cestovne infrastrukture. S obzirom kako je od usvajanja prostornog plana prošlo više od dvadesetak godina, razradom strateških projekata analizirano je trenutno stanje i trendovi, a na temelju čega su donesene smjernice za unaprjeđenje sustava prometnica i načina regulacije kolnog prometa. Prostorni plan definira dva osnovna alata bitna za regulaciju prometne infrastrukture: poboljšanje razine tehničke opremljenosti i redovnog održavanja prometnica, te regulaciju kolnog prometa uspostavljanjem kontroliranog i ograničenog režima kretanja uz pomoć vozila. Danas svjedočimo nepodudarnosti uvjeta postavljenih PP dokumentacijom i načina na koji je razvijena osnovna gospodarska djelatnost unutar zaštićenog područja - turizam i posjećivanje, kako od strane lokalnog stanovništva tako i od strane same Javna ustanove. Potrebno je poduzeti korake k osiguravanju kvalitetne regulacije prometa, a koji neće biti u sukobu s osnovnim djelatnostima koji se odvijaju na području Parka, kako zaštite prirode i okoliša tako i razvoju turističkih djelatnosti. Uz samu izgradnju i obnovu cestovne infrastrukture, nužno je paralelno uvoditi i sustav kontroliranog prometovanja na čitavom prostoru Parka. PP definirane su trase postojećih i planiranih prometnica. Od iznimne važnosti su realizacija zaobilaznica naselja Polače i Pomena, kao i regulacija prometnice koja vodi do bivšeg vojnog kompleksa Goli (zona Kulijer), a kako bi se isti mogao staviti u funkciju za potrebe razvoja Javne ustanove. Razradom strateških projekta definirani su preduvjeti za realizaciju projekta danih PP dokumentacijom, te su postavljeni novi razvojni okviri za buduće razdoblje do 2030. godine.

DRŽAVNA CESTA D120 Pomena - Sobra - Saplunara

LOKALNA CESTA L69036 D120 - Goveđari - D120

NERAZVRSTANE CESTE L-69036 – Pristanište – Soline 3,3 km Pristanište – Babine Kuće - Bjejavka 6,9 km D 120 – Sikirica - Plavilo 0.65 km D120 Pomena – Parkiralište hotela 0,48 km

KATEGORIZACIJA CESTA UNUTAR NACIONALNOG PARKA IZVOR: PPPO NP MLJET, ODLUKA O RAZVRSTAVANJU CESTA OPĆINA MLJET 50

POMENA

POLAČE

GOVEĐARI

SOLINE

OBUHVAT/PROMETNICA SIMBOL 1 ULAZ U NP SIMBOL 1 NEDOSTATAK PARKIRNIH MJESTA SIMBOL 1 NEREGULIRANO PARKIRALIŠTE LEGENDA 1 LEGENDA 2 NEZADOVOLJAVAĆI PROFIL CESTE

CRNA KLADA

PROMETNA PROBLEMSKA KARTA S LOKACIJAMA GLAVNIH PROMETNIH PROBLEMA.

Trenutno stanje sveukupnog sustava kolnog prometa obiluje nizom infrastrukturnih i logističkih problema. Nivo materijalne opremljenosti i opće stanje kolničkih konstrukcija u prosjeku je loše, dok je samo prometovanje za vrijeme sezone izrazito otežano i to zbog neprimjerene širine dijela prometnica te nereguliranog prometa u mirovanju. Loše funkcioniranje prometnog sustava proizlazi zbog neprovedenih mjera danih PP dokumentacijom, te dugogodišnje zanemarivanje infrastrukturne opremljenosti. Akutni problemi ovog sustava očituju se u neprimjerenim i nereguliranim parkiralištima izvan naselja te nedostatku parkirališnih mjesta unutar naselja. Na dijelu prometnica potrebno je provesti redovito, a na nekima pojačano i izvanredno održavanje. Za osiguranje kvalitetnog i sigurnog prometnog sustava, neke postojeće prometnice potrebno je djelomično rekonstruirati, a neke u potpunosti isplanirati i izgraditi. Strateškim projektima opisano je trenutno stanje pojedinih prometnica, definirani su obuhvati pojedinih zahvata te je navedena procedura od izrade dokumentacije do same provedbe. Kroz izradu strateških projekata predložene su izmjene i dopune važećeg prostornog plana u pogledu regulacije kolnog prometa. Razvojnim strateškim projektima predviđa se unaprjeđenje temeljne djelatnosti Javne ustanove za zaštitu prirode i okoliša, te postavljaju preduvjeti za kvalitetan život lokalnog stanovništva i zajednice.

51

PARKIRALIŠTE NA VRBOVICI FOTOGRAFIJA: NORMALA


3 KOLNI PROMET

3 KOLNI PROMET

ZAŠTITA OKOLIŠA I SMANJENJE EMISIJE ŠTETNIH PLINOVA POSJETITELJI

280 t CO₂

LOKALNO STANOVNIŠTVO

BROJ VOZILA

KOLIČINA PROIZVEDENOG CO2 OD KOLNOG PROMETA UNUTAR PODRUČJA NP IZVOR: NP MLJET

100 000

92 000

2010 GODINA

2016

2020

BROJ VOZILA

KOLIČINA KOLNOG PROMETA OD 20092012 GODINE SA PROEJKCIJOM PREMA 100 000 TRENUTNIM 92 000POKAZATELJIMA RASTA IZVOR: NP MLJET, BROJILO KOLNOG PROMETA 2010 GODINA

2016

2020

BROJ VOZILA

“Uz rast prometa treba 21 000 smanjiti emisije plinova (osobito CO2 i NOx) i drugih onečišćivala.” IZVOR:3000 STRATEGIJA ODRŽIVOG RAZVITKA RH, 2009.

BROJ VOZILA

1 2 3 4 5 6 7 8 219000 10 11 12

3000

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

DISTRIBUCIJA PROMETA TIJEKOM GODINE (PROSJEK ZA 2009-2012). IZVOR: NP MLJET

Sukladno direktivama Europske unije, smanjenje negativnog utjecaja na prirodu i okoliš uzrokovanog štetnim djelovanjem kolnog prometa, jedan je od osnovnih strateških ciljeva Nacionalnog parka. Analizom količine i načina distribucije kolnog prometa tijekom godine primjećuje se izrazita tendencija rasta prometa, posebice za vrijeme vrhunca turističke sezone. Trenutna prometna infrastruktura, kao ni ona predviđena važećim prostornim planom, nije kapacitirana za prihvat takvog porasta korisnika prostora. Definiranjem kvalitetnog strateškog modela upravljanja kolnog prometovanja ostvaruju se višestruke mogućnosti utjecaja na očitani trend. Pri tome treba razlikovati tri osnovne skupine korisnika prostora: lokalno stanovništvo, javne korisnike ( JUNP, JLS...) i posjetitelji. Svaka od tih skupina zahtijeva poseban pristup u regulaciji, a pri čemu se interesi pojedinih skupina znatno i razlikuju. Razvijanje sustava kontrole pristupa dijelovima Nacionalnog parka prema skupinama korisnika prostora pomiruje specifične zahtjeve pojedinih skupina korisnika, te posljedično utječe na smanjenje ukupne emisije štetnih plinova. JUNP Mljet oprema se prema smjernicama “Nacionalnog akcijskog plana za zelenu javnu nabavu” pri čemu će sva nabava iz skupine proizvoda i usluga osigurati primjenu visokih ekoloških standarda koji vode k smanjenju onečišćenja okoliša. U cilju smanjenja emisije štetnih plinova nužno je razvijati projekte kojima se educiraju svi dionici na prostoru Parka, te subvencioniraju radovi i nabave uređaja koji poboljšavaju energetsku učinkovitost. Primjer takvog projekta je “Mljet - Prvi zeleni otok” - program započet 2015. godine koji subvencionira nabavu električnih i hibridnih vozila za lokalno stanovništvo. Uz navedene poticaje za lokalno stanovništvo, količina onečišćenja koja nastaje utjecajem kolnog prometa, regulirat će se uvođenjem kontrole pristupa tj. režima kretanja vozila unutar područja Parka. Usporedno s režimom kontrole pristupa potrebno je razviti sustav javnog prijevoza utemeljenog na visokim ekološkim standardima. Osim problema izrazitog porasta kolnog prometovanja unutar zaštićenog područja bitno je primjetiti i drugi očitani trend - oscilacija “unutar” i “izvan” ljetne sezone. Ublažavanje negativnih posljedica trenda povećanja količine kolnog prometa tijekom ljetnih mjeseci odnosi se na razvijanje modela upravljanja zaštićenim područjem koji potiče ravnomjerniju distribuciju posjetitelja tijekom cijele godine. Kontrola pristupa i režimi korištenja utječu na kapacitiranja prometa u mirovanju za glavne skupine korisnika prostora čija je analiza data općim smjernicama za daljnje planiranje. Trenutno stanje ljetnih vršnih opterećenja i linearnog porasta broja posjetitelja dugoročno nije održivo te se stoga mora pristupiti aktivnom upravljanju prostorom. Osiguranje adekvatnih prihvatnih kapaciteta, definiranje pravila korištenja prostora i jačanje vansezonske ponude, zajedno bi trebali ostvariti povećanje broja posjetitelja s naglaskom na povoljniju distribuciju tijekom godine. Povećanje posjetitelja ostaje jedan od bitnih prioriteta Nacionalnog parka, ali uz preduvjet aktiviranja navedenih mehanizama regulacije kolnog prometa koji sprječavaju negativne aspekte sezonske opterećenosti na zaštitu prirode i okoliša Panceriova zvjezdica / Asterina pancerii (Gasco, 1870), detalj 52

53


3 KOLNI PROMET

3 KOLNI PROMET

DEFINIRANJE MODELA REGULACIJE PROMETA U MIROVANJU ULAZNI PARAMETRI IZRAČUNA IZVAN NP 160 000 140 000 120 000

60 %

40 %

ZNICE

NE ULA

PRODA

100 000 80 000 60 000 40 000

UNUTAR NP OMJER BROJA DOLAZAKA GOSTIJU NA MLJET UNUTAR I IZVAN ZONE NP MLJET 2014.G. IZVORI: TZ OPĆINE MLJET

20 000 0 2005.

2010.

2015.

2020.

2025.

PROJEKCIJA RASTA BROJA POSJETITELJA NACIONALNOG PARKA MLJET IZVORI: NP MLJET

Uzevši u obzir navedene premise, pristupilo se provjeri modela regulacije prometa u mirovanju kroz nekoliko mogućih scenarija, za period do 2025. godine. Pretpostavljeni faktori su zadržavanje rasta broja posjetitelja NP, ali i maksimalna planirana površina za zbrinjavanje prometa u mirovanja od cca 6250 m2 (u daljnjem tekstu “raspoloživa površina”), što predstavlja kumulativnu vrijednost svih površina na području NP Mljet potrebnih za regulaciju prometa u mirovanju. Detaljna analiza načina prostornih mogućnosti izgradnje na pojedinim lokacijama, organizacije parkirališta i potrebnih površina razložena je kroz razradu strateških projekata, a s ciljem ograničenja negativnog utjecaja kolnog prometa na prirodne vrijednosti i kulturnu baštinu NP. 5.33

5.27

12 % 36 % 28 % 24 %

OMJER DOLAZAKA GOSTIJU NA OTOK MLJET PREMA VRSTI SMJESTAJA 2014.G. IZVORI: TZ OPĆINE MLJET

HOTELSKI SMJEŠTAJ PRIVATNI SMJEŠTAJ U NP SMJEŠTAJ U KAMPU PRIVATNI SMJEŠTAJ VAN NP

...Sa nastavkom sadašnjeg trenda do 2025. godine površinu za regulaciju prometa u mirovanju bit će potrebno više nego udvostručiti...

54

noći

PROSJEČNI BROJ NOĆENJA PO POSJETITELJU U NP MLJET 2010.-2015.G. (KOLOVOZ) IZVOR: TZ OPĆINE MLJET

5.19

HOTEL

5.02

4,90 PROSJEK

Modeli regulacije prometa u mirovanju - scenariji, temelje se na nekoliko ulaznih parametara. Jedan od osnovnih parametara je predviđeni porast broja posjetitelja. Projekcija rasta broja posjetitelja od 2015. do 2025. godine izračunata je prema prosjeku prodanih ulaznica u Nacionalni park Mljet kroz proteklih 10 godina. Iz grafikona je vidljivo da prosječan godišnji porast iznosi cca 2500 prodanih ulaznica. Drugi ulazni parametar je broj prodanih putnih karata na trajektnoj liniji Prapratno-Sobra u kolovozu 2014. godine (mjesec vršnog opterećenja) za autobuse i osobne automobile posjetitelja, kao i ukupan broj prevezenih posjetitelja. Iz navedenih podataka deriviran je prosjek od 3,04 posjetitelja po osobnom automobilu i 35,38 posjetitelja po autobusu. Kao referentan za buduću projekciju, uzet je ukupni porast prometa na spomenutoj liniji na godišnjoj bazi, u razdoblju 2009.-2014. godine. Treći ulazni parametar je omjer broja dolazaka posjetitelja u smještajne kapacitete unutar i izvan NP Mljet u referentnoj 2014. godini, iz čega se dobiva podatak da 60% posjetitelja odsjeda u u i privatnom smještaju unutar parka (višednevni posjetitelji u NP), a 40% ih odsjeda u kampovima i privatnom smještaju izvan parka (jednodnevni posjetitelji u NP tj. izletnici). Posjetitelji u NP u kolovozu borave prosječno 4,90 dana što je vidljivo iz pripadajućeg grafikona za razdoblje 2010. - 2015. Iz prethodno navedenog dobiva se vršno istovremeno opterećenje parkirnih mjesta u NP Mljet za osobne automobile i autobuse višednevnih posjetitelja. Za osobne automobile jednodnevnih posjetitelja (izletnika) vršno istovremeno opterećenje parkirnih mjesta u NP izračunato je iz mjesečnog broja dolazaka automobila posjetitelja u smještaj izvan NP, korigiranog faktorom istovremenosti odlaska u NP. Za izračun podataka o popunjenosti ležajeva unutar NP kroz sezonu, korišteni su službeni podaci o broju ležajeva i noćenja dostavljeni od Turističke zajednice Općine Mljet, a broj noćenja je dodatno uvećan za 30% kako bi se uzelo u obzir eventualne neprijavljene goste.

4,90

4.89 4.70

4.68 PRIV ATNI C

I

4.51

4.61 4.48

4.44

4.41

8/2010. 8/2011. 8/2012. 8/2013. 8/2014. PROSJEČNI BROJ NOĆENJA PO POSJETITELJU U NP MLJET (KOLOVOZ) IZVORI: TZ OPĆINE MLJET

8/2015.

U predstavljenim scenarijima korišten je pojam istovremenih posjetitelja NP. Taj se pojam odnosi na posjetitelje koji dolaze vozilom (osobnim automobilom ili autobusom) u mjesecu vršnog opterećenja (kolovozu) te istovremeno borave u NP i zauzimaju parkirna mjesta. U grafičkim prilozima pojedinih scenarija brojke se odnose na istovremene posjetitelje, a ne na ukupni broj posjetitelja u pojedinom mjesecu ili godini. Modeli regulacije prometa u mirovanju koriste kombinacije sljedećih mjera za ublažavanje sadašnjeg nepovoljnog trenda: a) povećanje dolazaka posjetitelja autobusima u odnosu na osobne automobile b) skraćenje prosječnog boravka posjetitelja sa osobnim automobilima c) rasterećenje prometa u mirovanju preusmjeravanjem dijela posjetitelja koji dolaze osobnim automobilom na korištenje katamaranskog prometa (dolazak bez osobnog vozila) d) rasterećenje vršnog opterećenja kolnog prometa u kolovozu i srpnju poticanjem dolazaka posjetitelja u ostalim mjesecima. Svaki scenarij je, radi preglednosti posljedica pojedinih mjera, fokusiran na određene mjere regulacije prometa u mirovanju. No iako su u provjeri modela regulacije prometa ovi scenariji promatrani zasebno, u realnosti bi se trebala provoditi kombinacija mjera iz različitih scenarija, sa ciljem što učinkovitijeg upravljanja prometom u mirovanju, uzimajući u obzir posljedice na prirodne i kulturne vrijednosti NP te na lokalno stanovništvo. Kao važan preduvjet za uspješno provođenje većine mjera iz predmetnih scenarija ističe se uspostava učinkovitog javnog prijevoza. 55

...Scenariji regulacije kolnog prometa pretpostavljaju porast broja posjetitelja, ali uz uvođenje mehanizama regulacije prometa u mirovanju s ciljem smanjenja negativnog utjecaja kolnog prometa na prirodne vrijednosti i kulturnu baštinu na području NP...


3 KOLNI PROMET

3 KOLNI PROMET

PROVJERA MODELA REGULACIJE PROMETA U MIROVANJU POSLJEDICE NASTAVKA SADAŠNJEG TRENDA

OMJER POSJETITELJA PRISTIGLIH NA RELACIJI PRAPRATNO-SOBRA PREMA VRSTI VOZILA KOLOVOZ 2014.G. IZVORI: AZLOPP, TZ OPĆINE MLJET

10 %

90 %

OMJER ISTOVREMENIH POSJETITELJA U NP PREMA VRSTI VOZILA KOLOVOZ 2014.G. IZVORI: AZLOPP, TZ OPĆINE MLJET POSJETITELJI U AUTIMA POSJETITELJI U BUSEVIMA PRODANIH ULAZNICA (x100)

1600

ISTOVREMENIH POSJETITELJA

2000

TIMA

U AU ITELJI

OSJET

P

1500

ZNICE x 100

PRODANE ULA

1000 500 POSJETITELJI U BUSEVIMA

ISTOVREMENIH POSJETITELJA

2500

6%

94 %

SCENARIJ 1 - SKRAĆENJE DULJINE BORAVKA POSJETITELJA SA OSOBNIM AUTOMOBILIMA

1400

PRODANE

1200 1000

x 100

10 %

A

VIM

USE

B LJI U

TE

JETI

POS

800

ULAZNICE

POSJETITELJI U AUTIMA

600

90 %

400 200

0

0

2009. 2015. 2020. VRŠNO OPTEREĆENJE PROMETA U MIROVANJU - NASTAVAK SADAŠNJEG TRENDA IZVORI: AZLOPP, TZ OPĆINE MLJET, NP MLJET

2025.

Prema podacima Agencije za obalni linijski pomorski promet, o prometu putnika i vozila na relaciji Prapratno-Sobra, kao jedinoj pomorskoj liniji kojom vozila pristižu na otok Mljet, u kolovozu 2014. godine 94% posjetitelja na navedenoj relaciji je prevezeno u osobnim automobilima, dok ih je samo 6% prevezeno u autobusima. Nakon interpolacije faktora omjera noćenja unutar i izvan NP Mljet te prosječnog broja noćenja po posjetitelju u NP Mljet, taj omjer izražen u broju istovremenih posjetitelja u NP Mljet iznosi 10% u autobusima i 90% u osobnim automobilima. Preračunato u vršno opterećenje parkinga istovremenim posjetiteljima, potrebe u kolovozu 2014. iznose 430 parkirnih mjesta za automobile i 4 parkirna mjesta za buseve, odnosno cca 40% veća potrebna površina parkirališta od planirane raspoložive površine, a nekoliko puta veća od postojeće površine za parkiranje. Ako se trenutni omjer automobila u odnosu na autobuse nastavi, uzevši u obzir linearni rast broja posjetitelja NP, u kolovozu 2025. godine istovremeno opterećenje parkirališta iznosit će 680 osobnih automobila i 6 autobusa, za što je potrebna površina parkirališta od cca 14000 m2. Planirana raspoloživa površina je daleko manja od trenutno potrebne, a do 2025. će nastavkom sadašnjeg trenda biti potrebna više nego dvostruko veća. S obzirom da su trenutni prostorni kapaciteti parkirališta u NP Mljet znatno manji od navedenog iznosa, evidentno je da se velika većina vozila trenutno parkira na nelegalnim parkiralištima. Projekcijom sadašnjeg trenda u budućnost zaključuje se da je intervencija u smislu regulacije prometa u mirovanju apsolutno neophodna, a da bi modeli regulacije bili održivi, oni moraju zadovoljiti uvjete rasta prodanih ulaznica u NP i ograničenu raspoloživu površinu parkiranja. U tu svrhu izrađena su sljedeća tri scenarija, koji zadovoljavaju navedene uvjete kombinacijom različitih mjera. Scenariji su kombinacija izoliranih mjera, izrađeni na osnovi raspoloživih podataka, a ne sveobuhvatna analiza. U provedbi regulacije prometa u mirovanju biti će potrebno iznaći najpovoljniji dinamički model, koji će u realnosti svakako biti kombinacija mjera iz više scenarija, a ne jedan od ponuđenih scenarija. Ujedno će biti potrebno provoditi praćenje stanja i korekcije modela kroz razdoblje njegove implementacije. 56

2009. 2016. 2020. VRŠNO OPTEREĆENJE PROMETA U MIROVANJU - SCENARIJ 1 IZVORI: AZLOPP, TZ OPĆINE MLJET, NP MLJET

2025.

Scenarij 1 temelji se na primjeni mjera za povećanje omjera dolazaka autobusima nauštrb osobnih automobila te na skraćenje prosječnog boravka posjetitelja koji noće unutar NP, a došli su osobnim vozilima, čime se nastoji potaknuti dolazak višednevnih posjetitelja drugim prijevoznim sredstvima. Promjenu omjera buseva i automobila moguće je potaknuti uvođenjem besplatnog javnog prijevoza na relaciji Crna klada-centar NP Mljet, čime bi se smanjila potreba dolaska osobnim automobilom, ali također i uvođenjem naplate parkiranja na Crnoj kladi za osobne automobile od prvog dana dolaska. Smanjenje prosječnog broja noćenja po posjetitelju u NP (za one koji dolaze osobnim automobilom) moguće je postići povećanjem cijene dnevne parkirne karte za 5. dan boravka u odnosu na prva četiri dana, pošto trenutni prosječni broj noćenja iznosi 4,9, te ih time potaknuti na dolazak drugim prijevoznim sredstvom umjesto automobilom, ako planiraju višednevni boravak u NP. Ove mjere bi se provodile od 2016. do 2020. godine kada bi se uz pretpostavljeno skraćenje boravka sa 4,9 dana na 3,9 dana i intenzivnije godišnje povećanje broja autobusa u vršnom opterećenju postiglo da istovremeno vršno opterećenje parkirališta bude 244 osobna automobila i 23 autobusa, tj. cca 6000 m2 potrebne površine za parkiranje. Nakon 2020. nije potrebno daljnje skraćenje prosječnog boravka posjetitelja, a godišnje povećanje istovremenog broja buseva u vršnom opterećenju od cca 2 autobusa nauštrb osobnih automobila je dovoljno da preuzme rast prodanih ulaznica. 4.90

4.90

4.57

4.57

PROSJEČNI BROJ NOĆENJA 3.90

3.90

NOVIH BUSEVA GODIŠNJE

0.21

0.21

2014.

2016.

2017.

2.04

2.04

2020. 2021.

2025.

PROJEKCIJA PROSJEČNOG BROJA NOĆENJA I GODIŠNJEG RASTA BROJA BUSEVA U VRŠNOM OPTEREĆENJU - SCENARIJ 1 - IZVORI: JADROLINIJA, TZ OPĆINE MLJET 57

52 %

48 %

37 % 63 %

OMJER ISTOVREMENIH POSJETITELJA U NP SCENARIJ 1 - PROJEKCIJE ZA KOLOVOZ 2016. / 2020. / 2025. (ODOZGORA PREMA DOLJE): IZVORI: AZLOPP, TZ OPĆINE MLJET POSJETITELJI U AUTIMA POSJETITELJI U BUSEVIMA PRODANIH ULAZNICA (x100)


3 KOLNI PROMET

3 KOLNI PROMET

SCENARIJ 2 - UVOĐENJE DODATNE KATAMARANSKE LINIJE ZA PRIJEVOZ POSJETITELJA

SCENARIJ 3 - REDISTRIBUCIJA SEZONSKOG OPTEREĆENJA

9%

1400

PRODANE

1200

ULAZNICE

x 100

1000 800

POSJETITELJI U AUTIMA

600

POSJETITELJI

U

U KATAMARAN

JET

JI ITEL

400

POS

A

VIM

SE U BU

200

1400 1200 1000

0

38 %

22 %

36 %

32 %

32 % OMJER ISTOVREMENIH POSJETITELJA U NP SCENARIJ 2 - PROJEKCIJE ZA KOLOVOZ 2016. / 2020. / 2025. (ODOZGORA PREMA DOLJE): IZVORI: AZLOPP, TZ OPĆINE MLJET POSJETITELJI U AUTIMA POSJETITELJI U BUSEVIMA POSJETITELJI U KATAMARANU PRODANIH ULAZNICA (x100) 7500 BROJ TURISTA

6000

2016 GODINA

2025

ULAZNICE

10 %

x 100

POSJETITELJI BUSEVIMA

800

POSJETITELJI AUTIMA

600

90 %

JI

ITEL

400

I

RAN

ZI PEN

JET POS

KOM

200 0

2009. 2016. 2020. VRŠNO OPTEREĆENJE PROMETA U MIROVANJU - SCENARIJ 2 IZVORI: AZLOPP, TZ OPĆINE MLJET, NP MLJET

40 %

PRODANE

2025.

Scenarij 2 također primjenjuje mjere za dugoročno povećanje omjera dolazaka autobusima nauštrb osobnih automobila, kombinirajući ih sa bržom mjerom za rasterećenje prometa u mirovanju - uvođenjem nove katamaranske linije. Dugoročno povećanje dolazaka autobusima potiče se istim mjerama kao u scenariju 2 (iako se svi dani parkiranja naplaćuju jednako pošto u ovom scenariju nema potrebe za skraćenjem prosječnog boravka). U projekciji scenarija 2, povećanje istovremenog vršnog opterećenja autobusima posjetitelja iznosi otprilike 1,85 autobusa godišnje, za razdoblje od 2016. do 2025. Godine 2016. se u ovom scenariju uvodi dodatna katamaranska linija koja preuzima dio posjetitelja koji su prethodno dolazili osobnim automobilima, a da bi ih se potaklo da koriste katamaran, tj. dođu bez osobnih automobila, potrebno je uvesti učinkovit sustav javnog prijevoza, uz visoke cijene parkiranja za osobne automobile posjetitelja unutar NP i istovremeno sufinanciranje katamaranske karte. Iz grafa je vidljivo dugoročno povećanje opterećenja posjetiteljima koji dolaze autobusom, uz nagli pad opterećenja posjetitelja sa osobnim automobilima, koje je preuzelo povećanje broja posjetitelja u novom katamaranu u 2016. godini. Da bi se posjetitelje koji dolaze automobilima potaklo na dolazak autobusom ili katamaranom umjesto osobnim automobilom, potrebno je istovremeno provoditi i restrikcijske i poticajne mjere s ciljem ostvarenja tog cilja. Preračunato iz istovremenih posjetitelja na dnevnoj bazi u ukupni broj posjetitelja mjesečno, nova katamaranska linija prevozila bi 6000 posjetitelja u kolovozu 2016. uz lagani porast do maksimalne popunjenosti od 7500 posjetitelja u kolovozu 2025. godine. Vršno opterećenje parkirališta u 2016. iznosilo bi 262 osobna automobila i 4 autobusa posjetitelja, odnosno cca 5450 m2 potrebne površine parkirališta, a u 2025. bi prema projekciji iznosilo 243 osobna automobila i 21 autobus posjetitelja, što je otprilike 5908 m2 površine parkirališta, odnosno manje od planirane raspoložive površine.

BROJ POSJETITELJA NA NOVOUVEDENOM KATAMARANU IZVORI: AZLOPP, TZ OPĆINE MLJET

2009. 2016. 2020. VRŠNO OPTEREĆENJE PROMETA U MIROVANJU - SCENARIJ 3 IZVORI: AZLOPP, TZ OPĆINE MLJET, NP MLJET

Scenarij 3 kombinira mjere za povećanje omjera dolazaka autobusima nauštrb osobnih automobila 2016.-2020. sa dugoročnim mjerama za ravnomjerniju preraspodjelu posjetitelja kroz sezonu, odnosno rasterećenje vršnih mjeseci (srpanj i kolovoz) poticanjem dolaska posjetitelja u sporednim mjesecima. Tako preraspodijeljeni posjetitelji nazvani su kompenziranim posjetiteljima. Moguće mjere za poticanje ravnomjernije raspodjele kroz sezonu su naplata parkiranja u vršnim mjesecima te ciljano proširenje turističke ponude u sporednim mjesecima uz ponudu besplatnih turističkih aktivnosti uz kupovinu ulaznice u NP u tim mjesecima. U projekciji za razdoblje od 2016. do 2020., godišnje povećanje istovremenog vršnog opterećenja autobusima posjetitelja iznosi cca 4,8 autobusa, što je brži rast nego u scenarijima 1 i 2 za predmetno razdoblje. Nakon 2020. njihov broj u odnosu na automobile više nije potrebno mijenjati jer je povećanje prodanih ulaznica u NP u potpunosti “konzumirano” povećanjem broja tzv. kompenziranih posjetitelja. Vršno opterećenje parkirališta od 2020. na dalje, iznosilo bi 253 osobna automobila i 23 autobusa, tj. zadovoljavajućih 6240 m2 površine. Broj kompenziranih posjetitelja linearno raste od 2016. brzinom koja zadržava vršno opterećenje prometa u mirovanju na istoj razini za sve naredne godine. To je izraženo kroz maksimalan broj noćenja u srpnju i kolovozu, koji je prema ovom scenariju potrebno zadržati na razini od kolovoza 2016. 2025. - KOMPENZIRANI POSJETITELJI 2025. - SADAŠNJI TREND 2016. - SADAŠNJI TREND

4770 763

44 %

30 %

18 172

14 427

34 %

36 %

OMJER ISTOVREMENIH POSJETITELJA U NP SCENARIJ 3 - PROJEKCIJE ZA KOLOVOZ 2016. / 2020. / 2025. (ODOZGORA PREMA DOLJE): IZVORI: AZLOPP, TZ OPĆINE MLJET POSJETITELJI U AUTIMA POSJETITELJI U BUSEVIMA KOMPENZIRANI POSJETITELJI PRODANIH ULAZNICA (x100)

16 915

14 926

16 915

71 500

12 102

9010

9608

2984

3787

4. MJ. 5. MJ. 6. MJ. 7. MJ. 8. MJ. 9. MJ. MJESEČNI BROJ NOĆENJA UNUTAR NP - PROJEKCIJE ZA 2016. I 2025. GODINU IZVORI: TZ OPĆINE MLJET 58

40 %

21 306

14 173 11 349

16 %

2025.

59

10. MJ.

BROJ NOĆENJA

50 %

1600 ISTOVREMENIH POSJETITELJA

41 %

ISTOVREMENIH POSJETITELJA

1600

55 113 46 929 2010 GOD 2015

UKUPNI BROJ NOĆENJA U NP IZVORI: TZ OPĆINE MLJET

2025


3 KOLNI PROMET

3 KOLNI PROMET

USPOREDBA PRIMJENE SCENARIJA PRIKAZ ODNOSA POTREBNIH I OSTVARENIH POVRŠINA POJEDINIH SCENARIJA 2016.

6250 m2 5073 m2

4863 m2

9518 m2

6250 m2

5240 m2 6250 m2

585 m2

1044 m2

6250 m2

6250 m2

5064 m2

216 m2

1173 m2

POVRŠINA ZA AUTOMOBILE

60

Nastavak sadašnjeg trenda opterećenja prometa u mirovanju neodrživ je iz više aspekata, ali prvenstveno zbog izrazito nepovoljnog utjecaja na zaštitu prirode i okoliša, te neadekvatnog načina prihvata posjetitelja. Trenutni kapaciteti parkirališta u NP Mljet nisu dovoljni za prihvat sadašnjih vršnih opterećenja kolnim prometom i taj će problem svake godine biti sve izraženiji ukoliko se sustavno ne pristupi njegovom rješavanju. S obzirom da su navedene mjere u opisanim scenarijima uglavnom dugoročne prirode te značajan efekt postižu tek za 5 godina, one se moraju početi provoditi čim prije i to u međusobnim kombinacijama, a kako bi se što prije postiglo zadovoljavajuće vršno opterećenje parkirališta. Scenariji 1 i 3 postižu potpuno udovoljenje prihvata posjetitelja vozilima tek u 2020. godini, dok Scenarij 2 udovoljava potrebama već u 2016 godini uz sve navedene pretpostavke. Sve opisane mjere koje se koriste u simulaciji opisanih scenarija regulacije prometa mogu se koristiti istovremeno, a kako bi se polučio što brži i učinkovitiji rezultat. JUNP Mljet treba preuzeti aktivnu ulogu u kreiranju uvjeta korištenja prostora, s jedne strane postavljajući ograničenja za nepovoljne aktivnosti (ograničenjem broja dolazaka posjetitelja osobnim vozilima, naplatom parkiranja, regulacijom visine ulaznice za korisnike vozila s obzirom na skupine vozila i emisiju CO2, regulacijom duljine boravka posjetitelja sa osobnim automobilima i sl.), a s druge strane stimulirajući poželjne aktivnosti (uvođenjem sustava javnog elektrificiranog prijevoza, poticanjem organiziranih putovanja autobusima, poticanje dodatnog razvoja prijevoza putnika pomorskim prometom, uvođenjem povoljnijih cijena ulaznica za organizirano posjećivanje naspram individualnog i sl.). Preduvjeti za realizaciju navedenih scenarija definirani su kroz provjeru prostorno funkcionalnih mogućnosti izgradnje prostora za parking, a uzimajući u obzir potrebe svih dionika na području Nacionalnog parka. U daljnjim analizama i definicijama strateških projekata detaljno su postavljeni programsko prostorni okviri za izgradnju infrastrukture i uspostava režima korištenja prostora unutar zaštićenog područja.

...JUNP Mljet treba preuzeti aktivnu ulogu u kreiranju uvjeta korištenja prostora s jedne strane postavljajući ograničenja za nepovoljne aktivnosti, a s druge strane stimulirajući poželjne aktivnosti...

5064 m2 6250 m2

6250 m2

1639 m2

9061 m2

6250 m2

4540 m2

1131 m2

216 m2

POVRŠINA ZA BUSEVE

4874 m2

216 m2

206 m2

206 m2

310 m2

6250 m2

206 m2

13625 m2

259 m2

6250 m2

9518 m2

6250 m2

9061 m2

9061 m2

SCENARIJ 2

6250 m2

6250 m2

6250 m2

216 m2

6250 m2

NASTAVAK SADAŠNJEG TRENDA SCENARIJ 1

206 m2

2025.

11343 m2

9518 m2

9061 m2

SCENARIJ 3

2020.

6250 m2

2015.

PRIMJENA SCENARIJA I OPĆE SMJERNICE ZA PROVEDBU

ILEGALNA PARKIRALIŠTA

1173 m2

RASPOLOŽIVA POVRŠINA

61


3 KOLNI PROMET

3 KOLNI PROMET

REGULACIJA PROMETA U MIROVANJU

Glavne teme upravljanjem prometa u mirovanju unutar Nacionalnog parka proizlaze iz laissez faire načina korištenja prostora. Regulacijom prometa potrebno je uskladiti niz oprečnih pozicija o razvitku otoka i Nacionalnog parka u dugoročno održiv sustav. Danas uočavamo niz problema uslijed povećanja kolnog prometa - ugrožavanje prirodnih vrijednosti i kulturne baštine, neregulirano korištenje prostora za promet u mirovanju i narušavanje kvalitete javnog prostora. Za potrebe regulacije dosadašnjeg načina korištenja prostora pristupilo se kapacitiranju prometa u mirovanju pretpostavljenog na temelju postojećeg i planiranog broja vozila, kao i prostornih mogućnosti pojednih lokacija. Za potrebe osiguranja rada JUNP uzeti su u obzir postojeći i planirani vozni park, te niz terenskih situacija. Za potrebe osiguranja parkirnih mjesta za lokalno stanovništvo u obzir je uzeta i projekcija broja posjetitelja smještenih unutar područja nacionalnog parka. Trenutno se na području Parka neplanski šire prostori za potrebe prometa u mirovanju, ili su parkirališta izvedena na neadekvatan način. Akutni problemi vidljivi su na nereguliranim parkiralištima u zoni ulaza u temeljeni fenomen - Vrbovica, te na prostoru ispostave JVP na Sikjerici. Promet u mirovanju unutar naselja Pomena i Polače je količinski i distribucijom neprimjeren, te je u izrazito konfliktnom odnosu prema smjernicama zaštite kulturne baštine. Kroz integralnu analizu potreba Nacionalnog parka, lokalnog stanovništva i potreba prihvata posjetitelja, pretpostavljen je broj parkirnih mjesta po lokacijama. Kroz projekte detaljnije se razrađuju programske smjernice svake pojedine lokacije, usporedno sa projekcijama povećanja, smanjenja i upravljanja prijevoznih sredstava.

14 %

13 % 33 %

31 %

UDJELI GRUPA KORISNIKA U UKUPNOM BROJU PARKIRNIH MJESTA JAVNI KORISNICI STANOVNICI POSJETITELJI IZLETNICI HOTEL TOUR OPERATOR

ICA

150

R 43 SIKJE A N ME PO

ČE

LA

A

VIC

O RB

PO

97

V

105

190

OBUHVAT/PROMETNICA JAVNI KORISNICI SIMBOL 1 STANOVNICI SIMBOL 1 SIMBOL 1 POSJETITELJI IZLETNICI LEGENDA 1 LEGENDA 2 HOTEL TOUR OPERATOR

CR

192 STANOVNICI

180

“Centralno parkiralište u Polačnom polju je predimenzionirano i neodgovarajućeg prostornog razmještaja. “ PPPPO NACIONALNOG PARKA MLJET, ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE DUBROVNIK, 2001.

75

82

POSJETITELJI

JAVNO

LOKACIJE TOČAKA PROMETA U MIROVANJU SA UKUPNIM BROJEM PARKIRNIH MJESTA I OMJERIMA KORISNIKA PROSTORA 62

ODNOS BROJA PARKIRNIH MJESTA PREDVIĐENIH PROSTORNIM PLANOM VS. NOVA REGULACIJA KOLNOG PROMETA

DA

LA

K NA

Organizacija prometa u mirovanju na području Nacionalnog parka dana važećim PPPPO NP Mljet predviđa izgradnju centralnog parkirališta u naselju Polače, a čime bi se pokrila većina potreba za smještaj vozila u Parku. Trenutno stanje na terenu, a koje je posljedica nepoštivanja zakonskih propisa, promet u mirovanju rješava disperzno na manjim nereguliranim ili djelomično reguliranim površinama. Revizija PP dokumentacije iz 2001. godine donijela je zaključke kako je centralno parkiralište u Polačama predimenzionirano te organizacijski neprikladno za navedenu lokaciju. Novi prijedlog regulacije sustava prometa u mirovanju, a koji se analizira u daljnjoj razradi, kombinira smjernice dane važećim PP te uvažava disperzni model organizacije parkirališta. Predloženi sustav regulacije prometa u mirovanju predlaže smanjenje površine centralnog parkiranja u naseljima, zalaže se za uvođenje centralnog parkinga na ulazu u zaštićeno područje - Ulaz Crna klada, te osmišljava distribuciju manjih površina za parkiranje na više interesnih lokacija koji svoj kapacitet grade na potrebama lokalnog stanovništva i potrebama svih javnih korisnika. Novim modelom regulacije prometa u mirovanju dodatno se planira parkiranja vozila u sklopu koridora prometnica ili u sklopu regulacije obalnih linija. Kombiniranjem modela centralnog sustava parkiranja i kontrole ulaza na Crnoj kladi, smanjenjem površina centralnih parkirališta u naseljima u blizini temeljnog fenomena te decentralizacijom manjih parkirališta, osiguravaju se preduvjeti za kvalitetu života lokalnog stanovništva kao i osiguranje mjera zaštite prirode i okoliša. U daljnjoj razradi pojedinih projekata i analizi lokacija uvode se osnovni parametri za planiranje prometa u mirovanju prema skupinama korisnika prostora. Ukupni broj parkirnih mjesta predviđenih trenutnim PP je oko 490 PM (većina je previđena centralnim parkiralištem u Polačama) dok se novim modelom predlaže povećanje kapaciteta na oko 585 PM, a kako bi se zadovoljili potrebni uvjeti za kvalitetno funkcioniranje prostora posebnih obilježja. Definiranjem različitih grupa korisnika prostora uvodi se i tema regulacije kretanja istih, odnosno predlaže se način regulacije kretanja i korištenja prostora unutar Nacionalnog parka. Zadovoljenje uvjeta smještaja broja i vrsta vozila prethodno je detaljno analizirano kroz primjenu Scenarija, a koji predlaže različite načine rješavanje ovog akutnog problema. Sveukupna površina predviđena za smještaj vozila unutar zaštićenog područja, s distribucijom i smjernicama za funkcioniranje, rezultat je detaljne analize mogućnosti izgradnje i stvarnih potreba. Znatnije povećanje površine zasigurno bi dovelo do nepovoljnih utjecaja na zaštitu prirode i okoliša, te bi uvelike promijenilo percepciju očuvanosti izvornog krajolika zaštićenog područja. S obzirom na navedeno, a kako bi se osiguralo rasterećenje opterećenja u vršnom razdoblju, potrebno je planirati aktivnosti i sadržaje van visoko-sezonskog razdoblja, te uvesti kvalitetan sustav javnog prijevoza koji će smanjiti potrebu za posjećivanje Nacionalnog parka osobnim automobilima.

585 PM

3 6

PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA I MOGUĆNOSTI

490 PM

KAPACITIRANJE PREMA LOKACIJAMA

IZLETNICI

33

23

585

HOTEL TOUR

BROJ PARKIRNIH MJESTA PREMA GRUPAMA KORISNIKA 63


3 KOLNI PROMET

3 KOLNI PROMET

REGULACIJA PROMETOVANJA VOZILIMA FAZNOST PROVEDBE

REŽIM KORIŠTENJA

POSJETITELJI IZLETNICI HOTEL TOUR OPERATOR I. FAZA

II. FAZA

15 515 100 21

RIVA JUG

POLAČE

21

41

2 32

CENTRALNI PARKING 20 20

RIVA 3 20 30

VRBOVICA 27

20

2 32

54

POLAČE

190

20

41

54

40 20

3 30

25 27

104

78

KAPACITETI LOKACIJA PROMETA U MIROVANJU - FAZNA REDISTRIBUCIJA GRUPA KORISNIKA 64

40

2 42

44

53

15 10108 43 78

20

40

2 22

CENTRALNI PARKING

SIKJERICA

55

3 1 11 15

OBILAZNICA ISTOK

DRUGA FAZA

20

53

104

27

VRBOVICA

TREĆA FAZA

44 CRNA KLADA

POMENA

20

VRBOVICA

III. FAZA

CRNA KLADA OBILAZNICA JUG

PRVA FAZA

POLAČE

JAVNI KORISNICI STANOVNICI

VRBOVICA

POMENA

IZVOR: 4. INFRASTRUKTURA, ODREDBE ZA PROVOĐENJE PROSTORNOG PLANA NP MLJET 2009.

Kako bi se osigurali povoljni uvjeti za zaštitu prirodnih vrijednosti i kulturne baštine, uz uvođenje regulacije prometa u mirovanju, potrebno je uspostaviti model kontroliranog kolnog prometovanja u zoni zaštićenog područja. Osnovni cilj ove strateške mjere je smanjenje tranzita osobnih vozila posjetitelja unutar Parka te osiguranje preduvjeta za kvalitativno upravljanje prometom sukladno standardima zaštite prirode i okoliša. Preduvjet uvođenja kontrole pristupa je fazna izgradnja pripadajućih parkirališta, s ciljem da se ponajprije uvede regulacija u zoni temeljnog fenomena te kasnije na prostoru cijelog Parka. Prva etapa predviđa osiguranje minimalnih tehničkih uvjeta za kvalitetan rad JUNP-a i to regulacijom lokacija Vrbovica i Sikjerica. Slijedi poboljšanje infrastrukturne opremljenosti naselja Polače i Pomena, te se na kraju planira realizacija Ulaza Crna klada. Prva faza provedbe kontrole pristupa, osigurat će kvalitetnu zaštitu područja u srcu temeljnog fenomena, dok će druga faza uređenja parkirališta u naseljima osigurati odgovarajuću funkcionalnu organizaciju prihvata posjetitelja Parka. Po realizaciji druge faze može se pristupiti daljnjoj regulaciji načina korištenja prostora i kretanja u zoni temeljnog fenomena oko Jezera. Realizacijom treće faze ostvaruju se preduvjeti za sveukupnu provedbu modela kontrole pristupa, kojim se predlaže smještaj osobnih automobila dijela posjetitelja te svih jednodnevnih (individualnih i organiziranih) izletnika na lokaciji Crna klada, dok se dio posjetitelja koji noće na području Parka usmjeravaju prema predviđenim parkiralištima u blizini samih smještajnih kapaciteta. Grupe korisnika prostora čije se kretanje u najvećoj mjeri kontrolira, su posjetitelji (višednevni boravci), izletnici (jednodnevni boravci) te organizirani posjeti (agencije, tour operatori). Osnovni preduvjet za realizaciju navedenog modela jest uvođenje sustava javnog prijevoza kojim upravlja JUNP, a koji će osigurati nesmetano posjećivanje i distribuciju posjetitelja unutar zaštićenog područja.

POMENA

“...predviđa se osnovni prometni sustav kolnih i pješačkih komunikacija za interni promet u Nacionalnom parku, a unutrašnji tranzit onemogućava se režimom.”

10 8 43 78

104

PRIKAZ FAZNE USPOSTAVE REŽIMA PROMETOVANJA UVJETOVANOG IZGRADNJOM PRIPADAJUĆE INFRASTRUKTURE 65


USPOSTAVLJANJE SUSTAVA JAVNOG PRIJEVOZA VRSTE I ORGANIZACIJA JAVNOG PRIJEVOZA Sustav prijevoza posjetitelja unutar Nacionalnog parka već je djelomično organiziran, a odnosi se na prijevoz putnika prema jednoj od glavnih atrakcija - otočiću Sv. Marije te na prijevoz putnika iz lučkih pristajališta do zone fenomena Jezera. Organizirani prijevoz tako služi, osim fizičkom prijevozu posjetitelja, i prezentiranju određenog fenomena unutar Parka. Dio stvaranja narativnog aspekta prezentacije prirodnih vrijednosti i kulturne baštine ovisi o povezivanju svih interesnih točaka u prostoru, točnije o načinu i učestalosti prijevoza koji se stavlja na raspolaganje korisnicima. Svi relevantni ulazni podaci za provođenje sustava javnog prijevoza razrađeni su unutar Studije predizvodljivosi za elektrifikaciju transporta te korištenje obnovljivih izvora energije na području NP Mljet (2015.). Studija analizira vrste prijevoznih sredstava, njihov način prometovanja, kapacitiranje i mogući razvoj brzina na prometnoj infrastrukturi. Sustav javnog prijevoza planirano preuzima različite vrste opterećenja od strane korisnika, ovisno o izgradnji infrastrukture za promet u mirovanju. Zbog vrste prometnica i načina prezentacije prirodnih vrijednosti i kulturne baštine, planiraju se dvije vrste prijevoza: električni minibus i električni vlakić. Prijedlog stajališta kao i okvirno prolazno vrijeme određene dionice analizirane su temeljem Studije predizvodljivosti. Sustav javnog prijevoza imati će, kao i kolni promet u mirovanju, planiranje u fazama s obzirom na tendenciju povećanja intenziteta javnog prijevoza i smanjenja prijevoza osobnim automobilima.

LASTOVSKA

3 KOLNI PROMET

AMFITEATAR

3 KOLNI PROMET

20“

BJEJAJKA 5“ VELIKI MOST

40“

5“ JANIK 5“ NJIVICE

45“

5“ MALI MOST

KULIJER

10“

10“

15“ BABINE KUĆE 2“ 1“

POMENA

5“

5“ PRISTANIŠTE

10“

VRBOVICA

3“

GOVEĐARI 25“

SV MARIJA 5“

VELIKI MOST

ZAOBRASLO PRIJESLO

5“

5“

POLAČE

SOLINE

25“

1“ VRATOSOLINA

15“

CRNA KLADA

5''

SIKJERICA KULIJER

15''

SHEMATSKI PRIKAZ SUSTAVA JAVNOG PROMETA SA PRIJEDLOGOM STAJALIŠTA I PROSJEČNIM TRAJANJEM VOŽNJE NA POJEDINOJ DIONICI

5'' MALI MOST

POLAČE

BABINE KUĆE VRBOVICA

NJIVICE

15''

15 ''

PRISTANIŠTE JANIK

30''

SOLINE VRATOSOLINA BJEJAJKA

VELIKI MOST

30

15''

ELEKTRIČNI MINIBUS OBUHVAT/PROMETNICA ELEKTRIČNI SIMBOL 1 VLAKIĆ VRIJEME SIMBOL 1POTREBNO ZA TRASU ELEKTRIČNOG VLAKIĆA SIMBOL 1POTREBNO ZA TRASU ELEKTRIČNOG MINIBUSA VRIJEME STANICA LEGENDAZA 1 ELEKTRIČNI VLAKIĆ LEGENDAZA 2 ELEKTRIČNI MINIBUS STANICA

CRNA KLADA

KORIDORI JAVNOG PRIJEVOZA I PROCJENJENO VRIJEME TRAJANJA, IZVOR: STUDIJA PREDIZVODLJIVOSTI ZA ELEKTRIFIKACIJU TRANSPORTA TE KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE NA PODRUČJU NP MLJET, FSB, 2015. 66

Prijedlog organizacije kopnenog i morskog javnog prijevoza zasnovan je na tri kontrolne točke - ulaz u Nacionalni park (Crna klada), ulaz u prostor fenomena Malog i Velikog jezera (Vrbovica) i transferni centar (Pristanište). Zbog različitih režima zaštite prostora uvode se zasebne linije javnog prijevoza, odnosno četiri tipa prijevoznih sredstava. Promet na Plavoj i Zelenoj liniji razlikuje se po brzini savladavanja puta zbog ograničenja cestovne infrastrukture, broju putnika koji koriste linije i samoj vrsti prijevoznog sredstva, dok je promet na žutoj i crvenoj liniji organiziran brodovima po Velikom jezeru i po širem akvatoriju Parka. Crna klada i Vrbovica istovremeno su točke ulaza kao i tranzitne točke za dalje kretanje posjetitelja. U zadnjoj fazi realizacije uspostave novog modela kolnog prometa na Crnoj kladi preuzima se opterećenje izletnika, posjetitelja i organiziranog turističkog prijevoza, te se svi korisnici usmjeravaju na korištenje sustava javnog prijevoza. Plava linija obuhvaća vezu Crne klade, Vrbovice do Kulijera, sa tranzitnom točkom na drugi sustav prijevoza . Ulaz u zonu temeljnog fenomena događa se u Vrbovici. Zelenom linijom od Vrbovice se dolazi do Pristaništa gdje se može posjetiti otočić Sv. Marije ili nastaviti cjelokupni ophod oko Velikog jezera. 67


4 POMORSKI PROMET

4 POMORSKI PROMET

STRATEŠKI CILJEVI I AKTIVNOSTI

Na temelju izvršenih analiza trenutnog stanja u prostoru, stvarnih potreba, te prirodnih datosti i pripadajućih ograničenja na području NP Mljet, strateški prijedlog regulacije pomorskog prometa na području NP Mljet obuhvaća sljedeće aktivnosti: 1. PLANIRANJE, REKONSTRUKCIJA I IZGRADNJA OBALNIH ZIDOVA 2. PLANIRANJE I IZGRADNJA SUSTAVA PRIVEZIŠTA I SIDRIŠTA 3. PLANIRANJE, REGULACIJA I NADZOR AKTIVNOSTI NA PODRUČJU AKVATORIJA 4. PLANIRANJE, REKONSTRUKCIJA, IZGRADNJA I UNAPRJEĐENJE INFRASTRUKTURE ZA ZAŠTITU I NADZOR AKVATORIJA

POMORSKI PROMET

Provedbom navedenih aktivnosti NP Mljet će osigurati ostvarenje sljedećih strateških ciljeva: 1. ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA KROZ REGULACIJU SUSTAVA SIDRIŠTA I PRIVEZIŠTA UNUTAR ZAŠTIĆENOG PODRUČJA 2. POBOLJŠANJE MATERIJALNE OPREMLJENOSTI I SUSTAVA NADZORA NAD ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM IZGRADNJOM NUŽNE INFRASTRUKTURE TE NABAVOM POTREBNIH PLOVILA I OPREME 3. UNAPRJEĐENJE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE OSIGURANJEM ODGOVARAJUĆEG PROSTORA ZA PRIHVAT VEĆEG BROJA POSJETITELJA 4. OSIGURANJE PREDUVJETA ZA POBOLJŠANJE FINANCIJSKOG MODELA UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM TEMELJEM SUSTAVA NAPLATE I KONTROLE ULAZA PLOVILA 5. OSIGURANJE KVALITETE JAVNOG PROSTORA, KAKO NA PODRUČJU TEMELJNOG FENOMENA TAKO I U ZONI NASELJA UNUTAR ZAŠTIĆENOG PODRUČJA, A U SVRHU UNAPRJEĐENJA POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE I KVALITETE ŽIVOTA NA OTOKU

68

69


4 POMORSKI PROMET

4 POMORSKI PROMET

Pomorski promet

ZAŠTIĆENO MORSKO PODRUČJE PARKA AKVATORIJ NACIONALNOG PARKA MLJET

ŠIRE ZONE ZAŠTITA AKVATORIJA I EUROPSKE SMJERNICE

KOPNO

54 %

46 %

MORE OMJER UDJELA KOPNA I MORA UNTAR GRANICA NACIONALNOG PARKA MLJET

...do kraja 2012 godine, zemlje članice EU proglasile su 5,9 % površine svojih mora zaštićenim morskim i obalnim područjima (MPA), s intencijom ostvarenja zadanog cilja od 10% MPA postavljenog usvajanjem konvencije o bioraznolikosti CBD...

Morski dio Parka čini gotovo polovicu ukupne površine zaštićenog područja, stoga uspostavljanje modela zaštite i načina korištenja akvatorija predstavlja jedan od osnovnih preduvjeta za osiguranje adekvatne zaštite prirodnih vrijednosti i kulturne baštine. Implementacijom mjera detaljno opisanih sljedećim poglavljima osiguravaju se osnovni uvjeti za provedbu mjera zaštite i kontrole aktivnosti na prostoru akvatorija, ali i otvaraju mogućnosti pristizanja većeg broja posjetitelja. Trendovi pristizanja pojedinih skupina korisnika akvatorija pokazuju tendenciju rasa. To je posebice važno kod skupine organiziranih posjetitelja i izletnika koja čini gotovo 40% od ukupnog broja posjetitelja.Nije zanemariv ni porast broja nautičara čiji broj u posljednjih desetak godina raste u znatno većem postotku nego ukupni porast broja posjetitelja. Realizacijom modela zaštite i regulacije načina korištenja prostora akvatorija NP Mljet, osiguravaju se preduvjeti za kvalitetni prihvat i organizaciju posjetitelja. Daljnje projekcije dosadašnjih trendova koje uključuju realizaciju predloženog modela, ukazuju na mogućnost većeg porasta broja posjetitelja koji aktivno koriste akvatorij Parka. Pri tome, treba imati na umu, kako je uz mjere zaštite prostora, potrebno osigurati dodatne mehanizme nadzora provođenja aktivnosti u zoni akvatorija. Najveću pozornost potrebno je usmjeriti k određivanju dostupnosti pojedinih dijelova akvatorija Parka a s obzirom na prihvatljive aktivnosti i kretanje u zonama različitog režima zaštite. Za primjenu adekvatnog modela zaštite akvatorija potrebno je pristupiti izradi nove prostorno planske dokumentacije kojom će se revidirati zone zaštite sukladno novom prijedlogu izrađenom od strane nadležnih tijela i službi. Aktivno upravljanje akvatorijem mora osigurati srazmjeran odnos dopuštenih aktivnosti unutar zaštićenog morskog dijela Parka koji će kvalitetno odgovoriti izazovu pomirenja djelomično oprečnih potreba istovremenog razvoja prostora i zaštite prirode i okoliša.

Unaprjeđenje osnovnih gospodarskih djelatnosti na području Parka, što u jednakoj mjeri uključuje poslovanje JUNP-a i razvoj uslužnih djelatnosti u domeni lokalne zajednice, je u čvrstom međuovisnom odnosu spram stupnja očuvanosti prirodnih vrijednosti i kulturne baštine. Stoga, pri uspostavljanju modela zaštite i uvjeta korištenja prostora akvatorija, Javna ustanova mora preuzeti aktivnu ulogu u predstavljanju važnosti očuvanja temeljenog resursa zaštićenog područja svim dionicima na području Parka i čitavog otoka Mljeta. Nadalje, sagledavajući prostor mora pod nacionalnom zaštitom u okviru Parka, razvidno je kako je stvarna površina na kojoj je potrebno uspostaviti režime korištenja i provoditi aktivan nadzor i praćenje stanja, u stvarnosti puno veća. To je jasno vidljivo iz mjera koje donosi NATURA 2000, sukladno kojima je prostor zaštite akvatorija koji prirodno pripada prostoru Nacionalnog parka i otoku Mljetu, znatno veći od onog propisanog nacionalnom zaštitom. S obzirom na usvojene smjernice Konvencije o biološkoj raznolikosti o povećanju površine zaštićenih morskih i obalnih područja, za pretpostaviti je kako će u doglednoj budućnosti, nadležnosti u provođenju aktivnih mjera zaštite i praćenja stanja u području van morskih granica NP biti pod “kapom” Javne ustanove. U zoni Mljetskog i Lastovskog kanala, formirano je najveće okrupnjeno morsko Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) u Republici Hrvatskoj. Na površini od gotovo 110.000 ha obitava 15-30 % populacije Jadranskog dobrog dupina i znatan broj drugih zaštićenih vrsta i staništa. Upravo u svjetlu naznaka povećanja zona zaštite morskih područja i njihove važnosti, te s druge strane uloge JUNP-a za zaštitu prirode s najvišim stupnjem nacionalne zaštite unutar opisanog POVS-a, od Nacionalnog parka Mljet se očekuje da preuzme inicijativu u daljnjem sagledavanju provedbe mjera zaštite na širem zaštićenom području.

IZVOR: MARINE PROTECTED AREAS IN EUROPE’S SEAS, EEA REPORT NO 3/2015

...do 2020 godine, najmanje 17% područja kopna i kopnenih voda, te 10% obalnih i morskih područja bit će zaštićena uspostavom efektivnog i pravilno vođenog, ekološki reprezentativnog i kvalitetno umreženog sustava zaštićenih područja.... CONVENTION ON BIOLOGICAL DIVERSITY (CBD), 2010

8,4%

POVRŠINE MORA

15,4 % POVRŠINE KOPNA UDIO POVRŠINE ZAŠTITE KOPNA I MORA U ODNOSU NA GLOBALNE POVRŠINE IZVOR: PROTECTED PLANET REPORT 2014, UN ENVIRONMENT PROGRAMME

POVS MORE POVS KOPNO NACIONALNA ZAŠTITA

ZONACIJA PREMA PLANU UPRAVLJANJA ZONA VRLO STROGE ZAŠTITE Ia ZONA STROGE ZAŠTITE Ib ZONA USMJERENE ZAŠTITE IIb MORE ZONA USMJERENE ZAŠTITE IIc SIDRIŠTA ZONACIJA PREMA PROSTORNOM PLANU ZONA TEMELJNOG FENOMENA ZAŠTIĆENO PODMORJE ZONA USMJERENE ZAŠTITE

ZONE ZAŠTITE SUKLADNO PPPPO NP MLJET I PU JUNP (RADNA VERZIJA 11.2015.) 70

PRIKAZ POVS NATURA 2000 PODRUČJA U ZONI MLJET-PELJEŠAC-KORČULA -LASTOVO 71


4 POMORSKI PROMET

4 POMORSKI PROMET

POMORSKI PROMET U ZAŠTIĆENOM PODRUČJU KAPACITETI JAVNIH BRODSKIH PROMETNIH LINIJA

KORISNIČKE SKUPINE I ANALIZA POKAZATELJA TRENDOVA POLAČE POMENA

32 000

OTOČANI

1500

POSJETITELJI

MJESECI 2014. GODIŠNJA RASPODJELA ODNOSA BROJA PUTNIKA NA JAVNIM BRODSKIM LINIJAMA 2014.G. IZVOR: AGENCIJA ZOLPP

“Unaprijediti sustav pružanja javnih usluga povezivanja otoka sa kopnom i otoka međusobno radi doprinosa održivom razvoju otoka ” IZVOR: STRATEGIJA POMORSKOG RAZVITKA I INTEGRALNE POMORSKE POLITIKE RH ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2020. GODINE

POMENA

Pomorske linije koje pristaju u luke Sobru, Polače i Pomenu veze su otoka Mljeta, a time i Nacionalnog parka, sa kopnenim dijelom Republike Hrvatske. Intenzitet pomorskog prometa, slično kao i kod kolnog prometa, deseterostruko se povećava tijekom sezonskog vršnog opterećenja. Cjelogodišnje javne brodske linije plove na relaciji Prapratno-Sobra i Dubrovnik-Sobra. Broj brodskih linja znatno je veći tijekom sezone sukladno logici pristizanja posjetitelja. Redovita trajektna linija na relaciji Prapratno-Sobra i katamaranska linija Dubrovnik-Sobra-Polače-Korčula-Lastovo uvode veći broj dnevnih linija u ljetnom redu plovidbe. U razdoblju od svibnja do studenog u luku Pomena pristaje i brzobrodska uzdužna linija iz Splita za Dubrovnik (SplitBrač-Hvar-Korčula-Mljet-Dubrovnik). Promet putnicima i vozilima slijedi jednaku sezonsku distribuciju kakva je primijećena i kod prometovanja kolnim vozilima. Broj putnika u kolovozu je gotovo 20 puta veći od broja putnika u siječnju. Pozicija trajektne luke unutar Nacionalnog parka nije poželjna, te nije ni moguća sukladno uvjetima prostorno-planske dokumentacije. U skladu s time nužno je računati kako će čitavo opterećenje kolnim prometom dolaziti iz smjera luke Sobra. Prijedlog regulacije kolnog prometa dan je u prethodnom poglavlju. Sav ostali prihvat putnika koji se odvija unutar Nacionalnog parka događa se na privezištima u lukama Polače i Pomena. Trenutno obje luke nemaju reguliranu obalu primjerenu prihvatu posjetitelja. Pored postojećih pomorskih linija, posjetitelji pristižu nizom agencijskih aranžmana za posjetitelje i izletnike, a koji većinom dolaze s Korčule, Pelješca i Dubrovnika. Najveći broj brodova s putnicima na organiziranim putovanjima i izletima pristaje u naselju Pomena, jer je to jedina lokacija unutar Nacionalnog parka koja ima djelomično opremljenu obalnu liniju za prihvat i kraće zadržavanje određenog tipa plovila.

POLAČE

Zbog nedostataka primjerenih alternativa osobni automobil prevladavajući je način kretanja po otoku i u Nacionalnom parku. Takav način kretanja stvara veliko prometno opterećenje, koje u kombinaciji sa visokim stupnjem nedovršenosti naselja negativno utječe na prirodne vrijednosti i kulturnu baštinu. Regulacije obalnih linija naselja predviđene su prostorno-planskom dokumentacijom. Svi postupci koji prethode realizaciji navedenih projekata, nisu započeti ili su u izrazito niskom stupnju dovršenosti. Prethodno izradi projektne dokumentacije potrebno je utvrditi granicu pomorskog dobra na čitavoj obalnoj liniji naselja Polače i Pomena te izraditi studije prostornih mogućnosti izgradnje pojedinačnih lokacija, a na temelju kojih će se odrediti točan broj i vrsta plovila na obalnome zidu. Podloga za izradu studije je izvještaj o arheološkim istražnim radovima, te uvjeti zaštite kako prirode i okoliša tako i uvjeti zaštite nepokretnog kulturnog dobra. 1/4 korisnika pomorskih linija čine lokalno stanovništvo otoka Mljeta. Udio i broj lokalnog stanovništva na linijama javnog pomorskog prijevoza je, uz manja odstupanja, jednoliko raspoređen tokom godine. Preostali udio putnika čine posjetitelji i izletnici čije vršno opterećenje dostiže brojku od čak 32.000 posjetitelja mjesečno u vrhuncu sezone. Što se tiče odnosa broja korisnika s obzirom na luku iskrcaja na javnim brodskim linijama, Sobra preuzima više od 3/5 ukupnog prometa putnika. Ostali putnici pristižu u luke Pomena i Polače i to samo u razdoblju turističke sezone, čime se pruža usluga nastala potražnjom posjetitelja iz luka ukrcaja; Dubrovnik, Korčula i Split. S obzirom na tendenciju rasta broja posjetitelja potrebno je uvesti aktivne mjere upravljanja kako kolnim tako i pomorskim prometom. U prethodnim poglavljima detaljno su obrađeni scenariji regulacije prometa u mirovanju odnosno putnika koji pristižu s vozilima. S obzirom kako se potiče smanjenje broja dolaska putnika osobnim vozilom, zasigurno je potrebno osigurati preduvjete za povećanje broja putnika drugim navedenim pomorskim linijama. Posljedično, a kako bi se osigurao adekvatan prihvat i distribucija posjetitelja, potrebno je osigurati sustav javnog prijevoza od luka pristništa do svih interesnih zona. Primjenom tendencije smanjenja broja putnika koji pristižu s vozilima, u korist povećanja broja posjetitelja bez osobnih vozila, ostvaruju se preduvjeti za smanjenje negativnog utjecaja broja posjetitelja na prirodne vrijednosti i kulturnu baštinu. A JEKCIJ PUTNICI U VOZILIMA

SOBRA

SOBRA GODIŠNJI ODNOS UDJELA PUTNIKA NA JAVNIM BRODSKIM LINIJAMA PREMA LUCI ISKRCAJA; IZVOR: AGENCIJA ZOLPP

OTOČANI

25 % 75 %

POSJETITELJI GODIŠNJI ODNOS OTOČANA I POSJETITELJA NA LINIJI PRAPRATNO-SOBRA I DUBROVNIK POLAČE, 2014.G. ;IZVOR: AGENCIJA ZOLPP

1.6 % 2 % 0.6 % 1.8 %

15 %

79 %

KOREKCIJA TRENDA KOREKCIJA

TRENDA

PROJEKCIJA

PUTNICI BEZ VOZILA 60 000

72

78 %

PRO

120 000

PRIKAZ LUKA ZA POMORSKI PROMET ZA PRIJEVOZ PUTNIKA (POLAČE, POMENA ) I PRIJEVOZ PUTNIKA I VOZILA (SOBRA)

8%

14%

2009 2015 2020 PRIKAZ BROJA RASTA POSJETITELJA S OBZIROM NA PRIJEVOZNA SREDSTAVA S PRIJEDLOGOM REGULACIJE TRENDOVA, GODINA 2009.-2020; IZVOR: AGENCIJA ZOLPP 73

OSOBNA VOZILA

MOTORI

TERETNA VOZILA

AUTOBUSI

PRIKOLICE

BICIKLI I MOTORI

ODNOS BROJA PUTNIKA SA I BEZ VOZILA NA LINIJI PRAPRATNO - SOBRA, 2014.G. IZVOR: AGENCIJA ZOLPP


4 POMORSKI PROMET

4 POMORSKI PROMET

MODELI KORIŠTENJA AKVATORIJA KORISNIČKE SKUPINE U ODNOSU NA LUKE PRISTAJANJA

1%

5% 5% 5%

15 % 46 % 23 %

POMENA POLAČE OBILAZAK MALI MOST PRISTANIŠTE VRBOVICA HOTEL UDIO PRODANIH KARATA PREMA PRODAJNIM MJESTIMA U ZONI NP, 2015.G. IZVOR: NP MLJET

Osim javnih brodskih linija, akvatorij zaštićenog područja opterećen je prometom raznih grupa korisnika. Najzastupljenije grupe korisnika su izletnički brodovi dužine do 30 m kapaciteta od oko 30-tak ljudi, zatim skupina nautičara s plovilima duljine od 12 pa čak do 25-30 m, te brodice lokalnog stanovništva u prosjeku duljine manje od 5 m. Uz navedene korisnike, na području akvatorija Parka plove i brodovi JUNP-a, kako za potrebe nadzora zaštićenog područja, tako i u službi organiziranog prijevoza posjetitelja. PP NP Mljet, predviđa regulaciju obala u naseljima Pomena i Polače, u ukupnoj dužini od oko 200 m. Trenutačno stanje bitno se razlikuje od uvjeta propisanih obvezujućim zakonskim aktima. Dodatna otegotna okolnost jest preklapanje jurisdikcija nadležnosti Lučke uprave i JUNP-a, koja će se u skoroj budućnosti riješiti kroz izmjenu nadležnog Zakona s tendencijom prepuštanja upravljanja akvatorija zaštićenih područja upravi nadležnih JU za zaštitu prirode. Danas, većina brodova s organiziranim posjetiteljima pristaje u luci Pomena. Mahom se radi o turističkim brodicama koje dovode izletnike (jednodnevno posjećivanje) i posjetitelje (posjećivanje s noćenjem na brodu u luci iskrcaja) u neposrednu blizinu temeljnog fenomena. S obzirom kako putnici na organiziranim putovanjima čine više od 40% ukupnog broja posjetitelja, potrebno je osigurati adekvatnu prihvatnu infrastrukturu za navedenu skupinu korisnika. Nautičari, kao posebna kategorija posjetitelja, trenutno se sidre neregulirano u zaljevima oko naselja Polače, Pomena, Kulijer, te u blizini Solinskog kanala. Neregulirani način sidrenja izaziva znatna oštećenje važnih morskih staništa i izravno ugrožava hidroarheološka nalazišta u širem akvatoriju NP. Kako bi se riješili navedeni problemi potrebno je omogućiti adekvatno sidrenje i privezivanje brodova sukladno stvarnim potrebama. Ukupni prihvatljivi broj vezova treba se definirati Studijom prostornih kapaciteta i mogućnosti razvoja prostora, te Studijom nosivosti kapaciteta akavatorija zaštićenog područja.

25% 43 %

11% 21 %

NAUTIČARI TRAJEKT KATAMARAN IZLETNICI SKUPINE KORISNIKA PREMA VRŠNOM JAVNA PROMETNA LINIJA NADZOR I LINJE NP MLJET MJESEČNOM OPTEREĆENJU NA TEMELJU NAUTIČARI BROJA PRODANIH ULAZNICA 2014. GODINE ORGANIZACIJSKA PUTOVANJA IZVOR: NP MLJET RUTE POMORSKOG PROMETA UNUTAR NACIONALNOG PARKA PREMA SKUPINAMA KORISNIKA 74

DOSADAŠNJA ISKUSTVA I SMJERNICE ZA DALJNJU ZAŠTITU

POMENA POLAČE

SOLINE

OBUHVAT/PROMETNICA NEREGULIRANA OBALNA LINIJA SIMBOL 1 NEREGULIRANA SIDRIŠTA SIMBOL 1 OBNOVA SIMBOL 1 BRANE HIDROARHEOLOŠKA ZONA LEGENDA 1 POSIDONIA LEGENDA 2 OCEANICA

Dosadašnji način korištenja prostora akvatorija zaštićenog područja karakteriziraju dvije aktivnosti sa znatnim negativnim utjecajem na prirodu i okoliš. To su neregulirano sidrenje te ilegalna izgradnja i privezivanje na obalama naselja. Neregulirano sidrenje oštećuje morsko dno koje obiluje zaštićenim vrstama i staništima te nepovratno uništava nepokretna kulturna dobra na hidroarheološkim lokalitetima. Regulacija načina sidrenja i izgradnja obalnog zida, koje prati uspostava kontrole broja i distribucije samih privezišta, od iznimne važnosti je za očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti na području Parka. U pogledu regulacije prizvezišta i sidrenja, PP dokumentacija je djelomično kontradiktorna i nedorečena, a predviđa različite aktivnosti u akvatoriju koje je potrebno uskladiti s novim prijedlogom zoniranja zaštite morskog dijela NP Mljet. Pri izradi novog PP potrebno je razmotriti mogućnost regulacije sidrenja u zaljevima s pretpripremljenim mjestima za sidrenje s plutačama, a sukladno uvjetima zaštite prirode i okoliša. Prethodno izradi PP potrebno je izraditi sve potrebne studije i stručne podloge. Uz komunalno i infrastrukturno opremanje prostora, nužno je definirati omjer broja vezova za posjetitelje i za lokalno stanovništvo na svakoj pojedinoj lokaciji, a kako bi se osigurali uvjeti za kvalitetan život stanovništva i razvoj lokalne ekonomije. Prema zaključcima Izvješća o obavljenoj reviziji očuvanja prirode, zaštite bioraznolikosti i upravljanja u nacionalnim parkovima (RH, Državni ured za reviziju, Split, ožujak 2014.) osnovni problem nereguliranog akvatorija su neutvrđene granice pomorskog dobra i neriješeni imovinsko-pravni odnosa. 75

PROBLEMSKA KARTA POMORSKOG PROMETA


4 POMORSKI PROMET

4 POMORSKI PROMET

REGULACIJA SIDRENJA NA PODRUČJU AKVATORIJA NP MLJET KAPACITIRANJE PREMA LOKACIJAMA Prostorno planska dokumentacija propisuje način sidrenja i broj vezova u lukama Pomena i Polače. U Pomeni je predviđeno privezivanje brodova kako na obalnoj liniji , tako i u dijelu zaljeva, dok je u Polačama predviđeno privezivanje na obalnoj liniji uz naselje s osiguranjem zone proširenja sidrišta prema Tatinici. Trenutni način korištenja prostora akvatorija Parka, a kojim nisu osigurane aktivne mjere zaštite prirodnih vrijednosti (livade posidonije i drugih vrijednih staništa) i kulturne baštine (hidro-arheološki antički lokaliteti), potrebno je regulirati sukladno temeljnim uvjetima zaštite te prema detaljnoj analizi potreba svih korisnika. Regulacija zone akvatorija Parka s jedne strane mora osigurati adekvatan prihvat posjetitelja na temelju definiranog prihvatljivog broja i vrsta korisnika akvatorija, a s druge strane osigurati razvoj osnovnih gospodarskih djelatnosti lokalne zajednice. Kako bi se stvorili preduvjeti za kvalitetnu zaštitu i adekvatne načine korištenja prostora, kako od strane posjetitelja i JUNP-a tako i od strane lokalnog stanovništva, potrebno je pristupiti izradi novog Prostornog plana. Pri izradi PP potrebno je revidirati zone predviđene za sidrenje i privezivanje te ukupni broj jednodnevnih i višednevnih privezišta na pojedinim lokacijama. Detaljnom analizom i prijedlogom mogućnosti korištenja te zaštite prostora akvatorija NP, provjerena je mogućnost distribucije i ukupnog broja vezova u akvatorijima Polača i Pomene.

4% 5% 5% 31 %

55 %

IZLETNICI 95

POSJETITELJI 95

JAVNI KORISNICI 143

STANOVNICI 376

NAUTIČARI

UDJELI GRUPA KORISNIKA U UKUPNOM BROJU VEZOVA

558

FAZNOST REGULACIJE ZAŠTITE I KORIŠTENJA AKVATORIJA PRVA FAZA

15 000 II. 8 000 I.

NAUTIČARI 2004

2015

17 000 II. 10 000 I.

POSJETITELJI 2004

2015

DRUGA FAZA

2020 25 000 II.

IZLETNICI

UKUPNA ZAUZETOST OBALNOG ZIDA U LUKAMA POLAČE I POMENE PREMA SKUPINAMA KORISNIKA (u metrima)

2004

10 000 I.

2015

5 000

2020

6 000

I.

II.

JAVNI KORISNICI

A

EN

M PO

2020

L PO

148

161

OBUHVAT/PROMETNICA SIMBOL 1 ZONA SIDRENJA SIMBOL 1 ZAŠTIĆENO SIMBOL 1 PODMORJE OBALNI ZID LEGENDA 1 POSIDONIA LEGENDA 2 OCEANICA

PROSTORNI RASPORED I KAPACITETI VEZOVA U NASELJIMA POMENA I POLAČE 76

E

2004

2015

2020

PRIKAZ FAZNE REGULACIJE AKVATORIJA POLAČA I POMENE

Uspostavljanje modela zaštite i korištenja akvatorija Parka složen je i dugotrajan proces čija se implementacija regulira u fazama. Predlaže se provedba modela u dvije faze, a prethodno kojima je potrebno izraditi sve stručne podloge, izmijeniti PP dokumentaciju i ishoditi potrebne dozvole. Prva faza obuhvaća uvođenje neinvazivnog sustava sidrenja u zaljevima na pretpripremljenim sidrištima s plutačama. Druga faza predviđa regulaciju obalnih linija naselja, koje se koriste kao zona komunalnih vezova te kao operativna obala za pristajanje brzobrodskih linija, organiziranih brodskih putovanja i jednodnevnih vezova nautičara. Izgradnjom obalnih linija ostvaruju se prostorni preduvjeti za prihvat nužnog broja vezova, dok se točan broj prihvatljiv korisnika akvatorija treba regulirati aktivnim mjerama upravljanja temeljenim na ciljevima zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti koje provodi JUNP. Posljedično, potrebno je definirati nosivi kapacitet spomenutog područja i uvesti model kontrole i naplate ulaznice posjetitelja s obzirom na vrstu i veličinu plovila. 77

PROJEKCIJA MOGUĆEG RASTA BROJA POSJETITELJA SUKLADNO FAZNOJ REALIZACIJI MODELA ZAŠTITE I KORIŠTENJA AKVATORIJA


5 ZAŠTITA OD POŽARA

5 ZAŠTITA OD POŽARA

Na temelju izvršenih analiza trenutnog stanja u prostoru, stvarnih potreba, te prirodnih datosti i pripadajućih ograničenja na području NP Mljet prijedlog razvoja sustava zaštite od požara na području NP Mljet obuhvaća sljedeće aktivnosti: 1. ORGANIZACIJA LOGISTIČKE I INFORMACIJSKE INFRASTRUKTURE U SLUŽBI ZAŠTITE OD POŽARA, I PODIZANJE MATERIJALNE OPREMLJENOSTI 2. IZGRADNJA I UNAPRJEĐENJE PROMETNE INFRASTRUKTURE U SLUŽBI ZAŠTITE OD POŽARA I ZA POTREBE HITNIH INTERVENCIJA 3. OSIGURAVANJE SREDSTAVA ZA GAŠENJE POŽARA

5

4. USPOSTAVLJANJE SUSTAVA EDUKACIJE Provedbom navednih aktivnosti NP Mljet će osigurati ostvarenje sljedećih strateških ciljeva:

ZAŠTITA OD POŽARA

1. UNAPRJEĐENJE SUSTAVA ZAŠTITE OD POŽARA 2. OMOGUĆAVANJE PRAVODOBNE INTERVENCIJE NA CIJELOM PROSTORU NP MLJET 3. DOSTIZANJE POTREBNOG STUPNJA OPREMLJENOSTI SUKLADNO OPERATIVNOM PLANU JVP 4. OSIGURAVANJE POTREBNIH KOLIČINA VODE ZA GAŠENJE POŽARA 5. UKLANJANJE IZRAZITIH POŽARNIH OPASNOSTI IZAZVANIH ANTROPOGENIM UTJECAJIMA

78

79


5 ZAŠTITA OD POŽARA

5 ZAŠTITA OD POŽARA

Zaštita od požara

PROTUPOŽARNE MJERE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA SUVREMENI PRINCIPI ZAŠTITE OD POŽARA ZAŠTIĆENIH PODRUČJA U EUROPI I SVIJETU 30

25

25

15

PE

M

TE

10

°C

POSJE

RA

TU RA

20

TITELJI

30.000

20 15 10 5

5 0

0 I

II III IV V

VI VII VIII IX X XI XII

ODNOS RASTA BROJA POSJETITELJA I VRIJEDNOSTI SREDNJIH TEMPERATURA PO MJESECIMA KROZ GODINU NA PODRUČJU NP MLJET

Požari se smatraju jednim od glavnih oblikovatelja prirodnog okoliša, i bez razmatranja njihovog utjecaja je nemoguće pratiti evolucijske procese razvoja ekosustava i čimbenike bio-raznolikosti. Kroz cijele geološke epohe požari su oblikovali okoliš bez ikakvog uplitanja čovjeka. U novijim povijesnim razdobljima, čovjek je ovladao vatrom, i koristio ju je za kultiviranje krajolika. Nastavno, požar ne treba sagledavati isključivo kao na pošast, već kao i prirodni element u održavanju ekosustava i biološke raznolikosti. Kada se govori o zaštiti od požara u zaštićenim područjima, prvenstveno se misli na šumske požare. Suvremene europske i svjetske metode ZOP idu sve više u smjeru preventivnog djelovanja i osvještavanja razloga nastanka velikog broja šumskih požara visokog intenziteta. U sklopu projekta Natura 2000, na prostoru EU je unatrag zadnjih 30 godina zaštićeno oko 20% od ukupne površine. U Hrvatskoj je površina zaštićenog prostora čak i veća, i iznosi 36% kopnene površine i 16% obalnih područja. Zaštita prostora se sve do nedavno uglavnom bazirala na tendenciji isključenja antropogenog utjecaja na okoliš, a pozivajući se na činjenicu kako čovjek svojim djelovanjem negativno utječe na okoliš, unatoč činjenici da su neki od tih zaštićenih prostora upravo i nastali djelovanjem čovjeka. Godine ovakvog načina zaštite prostora su dovele do sukcesije šuma i nekontroliranog nakupljanja gorivog materijala. Nekritička zabrana svih antropogenih aktivnosti u zaštićenim područjima može biti kontraproduktivna do točke da omogućuje uvjete za nastanak šumskih požara katastrofalnih razmjera. U Europi i svijetu je ovaj problem prepoznat, i nastoji ga se riješiti promjenom načina upravljanja. Posebno su zanimljivi primjeri iz zemalja poput Kanade, Portugala, Španjolske i Italije, gdje se koriste dosta radikalne metode prevencije od požara. U navedenim zemljama se na vatru gleda kao na oruđe u zaštiti od požara, i to na dva načina: preventivno i supresivno. Supresivne strategije koriste vatru samo prilikom gašenja požara, na način da se vatra dodatno pojača, ili se koristi susretna vatra, te se na taj način na malom prostoru brzo potroši gorivo za požar, čime se u konačnici vatra uguši. Ova strategija je djelotvorna kada požar već izbije, no ne radi ništa na prevenciji nastanka požara. Preventivne strategije koriste vatru kao oruđe za gospodarenje prostorom. Selektivno i kontrolirano korištenje vatre niskog intenziteta smanjuje neobuzdano nakupljanje lako gorivog materijala, uklanja invazivne vrste, čini šume prohodnima, i povećava raznolikost i otpornost ekosustava. Primjera radi, u nekim nacionalnom parkovima u Kanadi je ovakvom strategijom smanjen broj požara čak za 80 do 90%. Zbog specifičnih karakteristika mljetskih šuma, njihove starosti i stupnja razvoja, primjena preventivne vatre na području NP Mljet nije prihvatljiva. U tom smislu je zadatak JUNP Mljet da konstantno razvija sustav preventivnih aktivnosti jednako efikasan kao prethodno opisano korištenje preventivne vatre, a koji će biti u skladu i sa osobinama mljetskih šuma, i sa važećim zakonskim uvjetima zaštite prirode i okoliša.

80

ZAŠTITA OD POŽARA U NP MLJET Zaštita od požara na prostoru NP Mljet je za sada na nezadovoljavajućoj razini ustroja. JUNP Mljet je obaveze vatrogasnog dežurstva Ugovorom prenio na JVP Mljet. Trenutačna razina materijalne opremljenosti, osigurana količina vode za gašenje požara, i osposobljenost ljudstva je na niskim razinama. Dodatni problem predstavlja i trenutačni ustroj zračnih vatrogasnih snaga na razini cijele Republike Hrvatske, na način da je cjelokupna flota smještena u Zadru, zbog čega je vrijeme dolaska na mjesto požara nedopustivo dugo. Kroz ovaj dokument će se pobrojati sve mjere potrebne da bi se dostigla zadovoljavajuća razina zaštite od požara. Zaštita od požara je jedna od ključnih tema za opstojnost prirodnih vrijednosti i kulturne baštine Parka. Vrijednost resursne osnove NP Mljet se ogleda u jedinstvenosti ekološkog sistema i endemičnim primjercima flore i faune. Nekontroliranim nastankom i širenjem požara može doći do djelomičnog pa čak i potpunog oštećenja i uništenja temeljnog resursa zaštićenog područja, kao i ugroze života stanovništva i posjetitelja te materijalne imovine na području Parka. Smjernice za razvoj unaprjeđenja zaštite od požara i pripadajući razvojni projekti u ovom poglavlju temelje se prvenstveno na Procjeni ugroženosti od požara - JUNP Mljet i Planu zaštite od požara - JUNP Mljet, iz 2014. g izrađenim od strane Protection d.o.o. iz Umaga. Iako ne postoji zakonska obveza, predlaže se ishođenje mišljenja nadležnih tijela za zaštitu prirode i okoliša na Plan zaštite od požara, a vezano za procjenu utjecaja na ekološku mrežu koja proizlaze iz provedbenih odredbi spomenutog dokumenta. Temeljem mišljenja nadležnih tijela potrebno je pristupiti reviziji navedenih dokumenata, te je iste potrebno dodatno uskladiti s ‘Nacionalnom strategijom zaštite od požara za razdoblje od 2013. do 2022. g.’ . U sklopu revizije bi se trebalo preispitati i način osiguranja vode za gašenje požara, odnosno predložiti ekonomski, ekološki i operativno optimalan razvod hidrantske mreže za gašenje otvorenih prostora, broj i poziciju automatskih motrionica te plan izvedbe mreže protupožarnih putova. NP Mljet je, kao i većina ruralnih prostora u Hrvatskoj, doživio snažan pad broja stanovnika. Preostalo stanovništvo se orijentiralo primarno na turizam kao glavnu privrednu granu. Poljoprivreda je svedena na gotovo rekreativnu djelatnost, uslijed čega je došlo do degradacije obradivih površina. Kroz poglavlje Zaštite od požara ovog strateškog dokumenta predloženi su projekti i programi kojima će se uspostaviti primarni, konvencionalni sustav zaštite od požara. Preventivno djelovanje, koje se može ostvariti u suradnji sa lokalnim stanovništvom, treba se osmisliti kroz neke druge projekte i programe, prvenstveno kroz organiziranje i poticanje poljoprivrednih djelatnosti na zapuštenim poljoprivrednim površinama. Dodatni napori moraju se uložiti u edukaciju posjetitelja kako bi se prevenirao nastanak požara na zaštićenom području kojim upravlja JUNP Mljet.

81

...predlaže se ishođenje mišljenje nadležnih tijela za zaštitu prirode i okoliša na Plan zaštite od požara, a vezano uz procjenu utjecaja na ekološku mrežu koje proizlaze iz provedbenih odredbi spomenutog dokumenata...


5 ZAŠTITA OD POŽARA

5 ZAŠTITA OD POŽARA

PARAMETRI POŽARNE UGROŽENOSTI

ŠUME PO STAROSTI PREKO 60 GODINA OD 30 DO 60 GODINA

PRIRODNI PARAMETRI

DO 30 GODINA

120

30

100

25 °C

20

mm /m²

80 60 40

15 10 5

20 0

I

II III IV V

0

VI VII VIII IX X XI XII

SREDNJE TEMPERATURE I OBORINE PO MJESECIMA KROZ GODINU IZVOR: PRIOPĆENJE SA SIMPOZIJA PRIRODNE ZNAČAJKE I DRUŠTVENA VALORIZACIJA OTOKA MLJETA

“od 10 do 18 sati - doba najveće opasnosti izbijanja požara, koji gori vrlo intenzivno, gašenje otežano - najtopliji dio dana” IZVOR: PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - JUNP MLJET

UČESTALOST VJETRA JAČINA VJETRA PROSJEČNI S SMJER VJETRA PROSJEČNI J SMJER VJETRA

NNW

N

NNE

NW

NE

WNW

ENE

W

C=18,3% 4b

3b

2b

5%

10%

15%

20%

E

1b

WSW

ESE SW

SE SSW

S

SSE

SEZONSKA RUŽA VJETROVA ZA LJETNO RAZDOBLJE IZVOR: PRIOPĆENJE SA SIMPOZIJA PRIRODNE ZNAČAJKE I DRUŠTVENA VALORIZACIJA OTOKA MLJETA

Mljet je najjužniji od velikih dalmatinskih otoka. Nalazi se blisko ispod Dinarskog masiva na sjeveru, a prema jugu orijentiran je na otvoreno more prema Otrantskim vratima. Izduženog je oblika u pravcu sjeverozapad - jugoistok. Položaj otoka Mljeta uzrokuje povećanje požarnih rizika: Mljet je prvi kopneni masiv na kojeg nailaze proljetne i ljetne oluje, praćene atmosferskim električnim pražnjenjima koja su česti uzrok požara; te je u zoni sušnih ljeta sa visokom prosječnom temperaturom. Naglo uzdizanje kopna iz mora pogoduje stvaranju lokalnih dnevnih zračnih strujanja koja pospješuju sušenje tla sa južnom ekspozicijom, što je ujedno i razlog povećanog rizika od naglog vertikalnog širenja eventualnog požara, radi termodinamičkih strujanja, čak i u uvjetima bez vjetra. Prosječne dnevne temperature su u naglom porastu već tijekom svibnja, vrhunac dostižu tijekom srpnja i kolovoza, a počinju opadati tek tijekom listopada. Porast temperature prati smanjenje oborina, što ljetne mjesece čini najrizičnijima za nastajanje požara Vjetrovi na Mljetu su učestala pojava. Vjetrovi iz smjera juga i jugoistoka su najučestaliji u ljetnim mjesecima te predstavljaju dodatni rizik pri stvaranju požara na kritičnoj južnoj strani otoka. Na dnevnoj bazi, najrizičniji dio dana ljeti je između 10 i 18 sati, kada je temperatura zraka visoka, čime se smanjuje relativna vlažnost zraka, a povećava isparavanje i postepeno sušenje materijala. Glavno gorivo za požare na Mljetu predstavlja bujna i visoka vegetacija koja pokriva cjelokupnu kopnenu površinu Parka, a koja je ujedno i jedno od temeljnih prirodnih bogatstava NP Mljet. Kada požar opustoši vegetacijski pokrov određenog područja, a pogotovo ako isto područje bude opožareno dvaput, posljedice po biološko ekološku ravnotežu, mikroklimatske uvjete područja i kvalitetu zemljišta, mogu biti katastrofalne i dugoročne. Sagorijevanjem se remete mikrobiološki procesi u površinskim slojevima zemlje jer stradaju mnogi organizmi. Ogoljeli i požarom opaljeni dijelovi zemljišta izloženi su eroziji, te dolazi do narušavanja ustaljenih tokova podzemnih i površinskih voda. Vegetacija koja dominira na području NP Mljet, ujedno je i vegetacija s izrazito visokim požarnim potencijalom: eumediteranski kamenjar i pašnjaci, kulture četinjača, makija crnike, oranice, voćnjaci i maslinici. Elementi koji utječu na povećanje opasnosti i rizika od nastanka i širenja požara su: prisutnost četinarskih vrsta pogotovo na južnoj ekspoziciji parka; gustoća i vlažnost gorivog materijala; nečistoća i neurednost šume, prekrivenost tla suhim iglicama i lišćem; suhoća šume; starost šume (o.a. mlađe šume su rizičnije!); te nedovoljan broj odgovarajućih protupožarnih prosjeka. S obzirom na navedeno može se zaključiti da sveukupan geološko - klimatsko - biološki utjecaj povećava požarnu ugroženost Parka. Cijeli kompleks NP Mljet čini jednu požarnu cjelinu unutar koje je otežano efikasno gasiti i spriječiti prijenos požara. S obzirom na navedeno potrebno je uložiti velike napore u postizanju efikasnih mjera zaštite od požara.

OBUHVAT/PROMETNICA SIMBOL 1 SIMBOL 1 SIMBOL 1 LEGENDA 1 LEGENDA 2

KATEGORIJA UGROŽENOSTI TLA I EKSPOZICIJA I KATEGORIJA I i II KATEGORIJA JUŽNA I RAVNIČARSKA EKSPOZICIJA I i II KATEGORIJA II KATEGORIJA JUŽNA I RAVNIČARSKA EKSPOZICIJA II KATEGORIJA

OBUHVAT/PROMETNICA SIMBOL 1 SIMBOL 1 SIMBOL 1 LEGENDA 1 LEGENDA 2

ŠUMSKE POVRŠINE PREMA STUPNJU UGROŽENOSTI OD POŽARA I STUPANJ UGROŽENOSTI II STUPANJ UGROŽENOSTI III I IV STUPANJ UGROŽENOSTI

IZVOR ZA KARTE: PPROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - JUNP MLJET 82

83


5 ZAŠTITA OD POŽARA

5 ZAŠTITA OD POŽARA

ORGANIZACIJA SUSTAVA ZAŠTITE OD POŽARA ANTROPOGENI PARAMETRI

USTROJ VATROGASNE ZAŠTITE

POMENA GOVEĐARI

PRISTANIŠTE SV. MARIJA

POLAČE

SOLINE

OBUHVAT/PROMETNICA SIMBOL 1 SIMBOL 1 LOŽ ULJA SPREMIŠTE SPREMIŠTE SIMBOL 1 UNPa NEADEKVATNO SPREMIŠTE GORIVA LEGENDA 1 TRAFOSTANICA LEGENDA 2

ANTROPOGENI PARAMETRI POŽARNE UGROŽENOSTI

“...najveći broj požara izbija u proljetnom dijelu godine, veljača - travanj” IZVOR: PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - JUNP MLJET

Utjecaj čovjeka na stupanj požarne ugroženosti se može podijeliti na utjecaj rizične infrastrukture, i utjecaj ljudskih aktivnosti. Najrizičniji pojedinačni infrastrukturni objekt je spremište goriva na Pristaništu, gdje se u bačvama od 200 l na neprimjeren način drži gorivo za brodove. Stanoviti stupanj rizika predstavljaju i trafostanice, i spremišta lož ulja i UNP-a Hotela Odisej. Unutar naselja opasnost predstavlja mala međusobna udaljenost zgrada, što omogućava lako širenje požara. Požar unutar objekta mogu izazvati stare i neispravne električne i plinske instalacije, neispravni dimnjaci i slično. Utjecaj ljudskih aktivnosti se odnosi na aktivnosti lokalnog stanovništva i aktivnosti posjetitelja Parka. Lokalno stanovništvo uzrokuje požar najčešće kroz proljetno paljenje korova i druge poljodjelske aktivnosti. Zbog toga je potrebno educirati stanovništvo da tradicionalne poljoprivredne aktivnosti provode u suradnji sa nadležnom vatrogasnom postrojbom, te ih kroz određene programe stimulirati da svoje poljoprivredne površine drže uređenima. Ponašanje posjetitelja Parka također može biti požarno rizično. Odbačeni stakleni i plastični predmeti, goruće šibice i opušci mogu biti uzrok širenja i nastanka požara, a moguća je i namjerna paljevina. Zbog toga je potrebna edukacija posjetitelja o pravilima ponašanja u Parku, vezano za zaštitu od požara, a isto tako je potrebno ustrojiti sustav kontrole prostora Parka vezano za povećanu opasnost izbijanja požara uslijed određenih vremenskih prilika. 84

Zaštita od požara unutar NP Mljet je aktivnost koja premašuje logističke sposobnosti osoblja Parka. Zbog toga je na području Parka vatrogasna služba ustrojena na način da je Ugovorom prenesena obveza vatrogasnog dežurstva u području Parka na JVP Mljet, čije se sjedište nalazi u Babinom polju. Vatrogasni domovi, kako u Parku, tako i na cijelom otoku, ne zadovoljavaju suvremene standarde vatrogastva. Zbog toga će se kroz dvije faze reorganizirati sustav vatrogasnih domova. Vatrogasni dom u Parku se nalazi u neadekvatnoj zgradi na Sikjerici. Predmetna zgrada će se u prvoj fazi rekonstruirati i opremiti sukladno suvremenim zahtjevima. U drugoj fazi će se izgraditi Operativni centar Crna klada, koji će biti glavni centar za cijeli otok. U tom trenutku će Sikjerica postati tehničko logistička zona JUNP Mljet, vatrogasna centrala u Babinom polju će se ugasiti, a za istočni dio otoka Mljeta će se izgraditi nova ispostava Črnac Kok. Vatrogasno dežurstvo unutar Parka u ljetnim mjesecima broji 3 profesionalca, a u ostatku godine 2 profesionalca. Uz njih, u svakom trenutku su u stanju pasivne pripravnosti i 4 zaposlenika JUNP Mljet, zbog čega je JUNP Mljet obavezan osposobiti, i održavati sposobnost zaštite od požara za dio svoga osoblja. Također, sve pripadnike vatrogasnih postrojbi je potrebno opremiti odgovarajućom zaštitnom i drugom osobnom opremom, te sredstvima za sigurnu međusobnu komunikaciju. Paralelno sa regulacijom zone Sikjerica u prvoj fazi, i izgradnjom OC Crna klada u drugoj fazi, će se provoditi i nabava potrebnih vatrogasnih vozila (prema ‘Procjeni o ugroženosti od požara - JUNP Mljet’). Trenutačno JUNP Mljet raspolaže sa svega trećinom potrebne mehanizacije. FAZA 0

FAZNOST IZGRADNJE VATROGASNIH DOMOVA

VATROGASNA CENTRALA BABINO POLJE

DEŽURSTVO SIKJERICA

FAZA 1 ISPOSTAVA SIKJERICA

FAZA 2 OPERATIVNI CENTAR CRNA KLADA

ISPOSTAVA ČRNAC KOK

85


5 ZAŠTITA OD POŽARA

5 ZAŠTITA OD POŽARA

MOGUĆNOST INTERVENCIJE U SLUČAJU POŽARA 180”

76” 50” 16”

DU

30”

ST

ZD

ZD

KOPNO

VRIJEME POTREBNO ZA PRISTIZANJE POMOĆI S KOPNA (U MINUTAMA) IZVOR: PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA - JUNP MLJET

POMENA

OSIGURAVANJE VODE ZA GAŠENJE POŽARA

Razvoj požara i njegova potencijalna snaga ovise o nekoliko čimbenika: mjestu nastanka požara - odnosno pristupačnosti područja zahvaćenog vatrom, brzini vjetra, temperaturi zraka i stupnju suhoće gorivog materijala, te dobu dana i godine. Da bi se požar lokalizirao i ugasio na vrijeme i bez da počini veliku štetu, potrebno je intervenirati unutar 15 minuta od pravovremene dojave. Zbog svog zemljopisnog položaja, otok Mljet se ne može pouzdati u pravovremenu intervenciju s kopna, kako kopnenih snaga, tako čak ni zračnih snaga. Otok Mljet i Park su od kontinenta udaljeni više od 3 sata vožnje kopnom i morem. Zračne snage su današnjim teritorijalnim obrambenim ustrojem Republike Hrvatske stacionirane samo u Zadru, i dok se to ne promijeni, vrijeme dolaska kanadera ili airtractora je dulje od 1,1 h od dojave. Iz toga proizlazi da se JUNP Mljet treba primarno pouzdati u svoje vlastite snage i snage ostatka otoka Mljeta. Brzina dolaska na opožareno područje ovisi i o još jednom čimbeniku: stanju i broju prometnica i šumskih požarnih putova. Prema ‘Procjeni ugroženosti od požara JUNP Mljet’, na području Parka je potrebno izvesti rekonstrukciju nekih šumskih putova, te izvesti okretišta i ugibališta, kako bi pristupačnost svih lokaliteta parka bila zadovoljavajuća. U slučaju potrebe za brzom intervencijom, koja ne mora nužno biti uzrokovana požarom, na prostoru otoka Mljeta planira se izgraditi jedan glavni heliodrom koji će imati i mogućnost noćnog slijetanja, te će se odrediti i jedan pomoćni lokalitet. Lokacija glavnog heliodroma ne mora nužno biti unutar granica Parka, dok će se pomoćni heliodrom moći koristiti samo danju.

GOVEĐARI

Mljet trenutno nema riješenu opskrbu vodom s kopna. Iako je dio vodoopskrbne mreže izveden, sa sigurnošću se ne može utvrditi dovršetak i puštanje u rad cijelog sustava. Zbog toga je trenutačna opskrba vodom za gašenje požara izrazito otežana i ograničena. Trenutno se voda za gašenje osigurava spremnicima različitog kapaciteta raspoređenim po cijeloj zoni Parka. Spremnici se dijelom koriste i za druge potrebe (za potrebe Hotela Odisej, domaćinstava, poljoprivrede), a neki od njih su u primarnoj funkciji zaštite od požara. Drugi izvor vode za gašenje požara je morska voda, čija je eksploatacija upitna iz više razloga. Primjerice, požarišta ne moraju biti u blizini mora, a što posljedično usporava brzinu intervencije vatrogasne službe. Nadalje, predložene lokacije crpilišta su na udaru valova i vjetrova, a njihovo uspješno korištenje uvelike ovisi o redovitom održavanju i čišćenja filtara. Predloženi sustav osiguranja vode spremnicima upitne je provedivosti, kako iz aspekta funkcionalnosti tijekom gašenja požara tako i u pogledu uvjeta utjecaja na prirodu i okoliš prilikom njihove izgradnje. Do puštanja vodovoda u funkciju predlaže se unaprjeđenje sustava osiguranja vode za gašenja zasnovanog na realizaciji minimalnog broja spremnika, uz uvjet ishođenja mišljenja nadležnih tijela za zaštitu prirode i okoliša. Sukladno navedenom, predlaže se izmjena broja i lokacija spremnika danih Procjenom i Planom zaštite od požara. Uvjeti za djelotvoran sustav osiguravanja vode za gašenje ostvarit će se po dovršetku vodoopskrbne mreže, i to izgradnjom hidrantske mreže na području Parka. Hidrantski sustav sastoji se od triju osnovnih mreža: unutar naselja, izvan naselja u koridoru prometnice i izvan naselja u koridoru makadamskih putova. S obzirom da je velika površina Parka šumsko zemljište izvan dosega vatrogasnih vozila, potrebno je osmisliti djelotvoran način zaštite tih područja, a koji će imati prihvatljiv utjecaj na ekološku mrežu.

Uvjeti za djelotvoran sustav osiguravanja vode za gašenje ostvarit će se po dovršetku vodoopskrbne mreže...

POLAČE

NEPOKRIVENO

BABINE KUĆE

PRISTANIŠTE SV. MARIJA

SOLINE

46% DO 15 MIN (PRAVOVREMENO) OBUHVAT/PROMETNICA SIMBOL 1 DO 25 MIN OD 15 MIN SIMBOL 1 (NEPRIHVATLJIVO, ALI JOŠ UVIJEK SIMBOL 1 MOGUĆE DJELOVANJE) LEGENDA USPJEŠNO 1

54%

CRNA KLADA

POKRIVENO

PREKO 25 2MIN (NEPRIHVATLJIVO) LEGENDA

VRIJEME DOLASKA NA INTERVENCIJU DO ODREĐENOG LOKALITETA UNUTAR PARKA PRI PROSJEČNOJ BRZINI VOZILA 50 km/h, I BRZINI PJEŠAKA OD 6 km/h 86

DOSEG VATROGASNIM CRIJEVOM SA KONVENCIONALNIH HIDRANATA UNUTAR I IZVAN NASELJA 87


6 ENERGETSKA UČINKOVITOST

6 ENERGETSKA UČINKOVITOST

Na temelju izvršenih analiza trenutnog stanja u prostoru, stvarnih potreba, te prirodnih datosti i pripadajućih ograničenja na području NP Mljet prijedlog razvoja sustava energetske učinkovitosti obuhvaća sljedeće aktivnosti: 1. SANACIJA I DOGRADNJA POSTOJEĆEG ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA 2. OSNIVANJE ELEKTROENERGETSKE ZADRUGE 3. INSTALACIJA FOTONAPONSKIH SUSTAVA ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE 4. ORGANIZACIJA PROMETA ELEKTRIČNIM VOZILIMA I PLOVILIMA

6

Provedbom navedenih aktivnosti NP Mljet će osigurati ostvarenje sljedećih strateških ciljeva: 1. UNAPRJEĐENJE ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA U SVRHU UŠTEDE ENERGIJE I SMANJENJA EMISIJE ŠTETNIH PLINOVA 2. SMANJENJE POŽARNE OPASNOSTI U S CILJEM UNAPRJEĐENJE ZAŠTITE PODRUČJA PARKA

ENERGETSKA UČINKOVITOST

3. UVOĐENJE TEHNOLOGIJE KORIŠTENJA SOLARNE ENERGIJE U SVRHU POVEĆANJA UDJELA PROIZVODNJE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA 4. SMANJENJE TROŠKOVA I POSTIZANJE ELEKTROENERGETSKE NEOVISNOSTI PARKA U SVRHU OPTIMALIZACIJE SUSTAVA UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM 5. POTICANJE RAZVOJA SUSTAVA PROMETOVANJA KOJI SMANJUJE UDIO KORIŠTENJA FOSILNIH GORIVA

88

89


6 ENERGETSKA UČINKOVITOST

6 ENERGETSKA UČINKOVITOST

Energetska učinkovitost

ENERGETSKI MODELI I ZAŠTIĆENA PODRUČJA POZICIJA NP MLJET U KONTEKSTU GLOBALNIH ENERGETSKIH KRETANJA

“Klimatske promjene i emisije stakleničkih plinova postale su prioritetno globalno pitanje razvoja.” IZVOR: STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE

COP 1-1995 The Berlin Mandate COP 2 1996 Geneva, Switzerland COP 3 1997 The Kyoto Protocol, Japan COP 4 1998 Buenos Aires, Argentina COP 5 1999 Bonn, Germany COP 6 2000 The Hague, Netherlands COP 7 2001 Marrakech, Morocco COP 8 2002 New Delhi, India COP 9 2003 Milan, Italy COP 10 2004 Buenos Aires, Argentina COP 11 2005 Montreal, Canada COP 12 2006 Nairobi, Kenya COP 13 2007 Bali, Indonesia COP 14 2008 Poznań, Poland COP 15 2009 Copenhagen, Denmark COP 16 2010 Cancún, Mexico COP 17 2011 Durban, South Africa COP 18 2012 Doha, Qatar COP 19 2013 Warsaw, Poland COP 20 2014 Lima, Peru COP 21 2015 Paris, France COP 22 2016 Marrakech, Morocco COP 23 2017........................................... COP 24 2018........................................... COP 25 2019........................................... COP 26 2020 Mljet, Croatia OKVIRNA KONVENCIJA UJEDINJENIH NARODA O PROMJENI KLIME, POPIS GODIŠNJIH FORUMA

Svijet na početku 21. stoljeća i dalje je ovisan o fosilnim gorivima, iako je unatrag zadnjih tridesetak godina svjetska zajednica uvelike osvijestila problem klimatskih promjena nastalih uslijed neučinkovitog gospodarenja energijom. Zbog toga se s pravom može reći da je pitanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisije stakleničkih plinova središnja tema civilizacije 21. stoljeća. Svjetski trendovi, a poglavito politike EU snažno idu prema zamjeni fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije, kako za potrebe industrije i domaćinstava, tako i za potrebe prometa. Republika Hrvatska je pristupanjem Europskoj uniji, potpisivanjem ‘Sporazuma o Energetskoj zajednici’ i ratifikacijom ‘Kyotskog protokola uz okvirnu konvenciju UN-a o promjeni klime’ na sebe preuzela obaveze borbe protiv klimatskih promjena prvenstveno kroz smanjenje emisije stakleničkih plinova. Danas se Republika Hrvatska se može okarakterizirati kao zemlja koja je ovisna o uvozu energije: uvozi se preko 50% vlastitih energetskih potreba. U bilanci potrošnje energije, nafta i naftni derivati sudjeluju s oko 50%, a prirodni plin s oko 25%. Potrošnja ovih energijskih oblika će u budućnosti i dalje rasti, dok će domaća proizvodnja zbog iscrpljenosti uslijed dugotrajne eksploatacije padati. S druge pak strane, projekcije ukazuju da će se potrošnja energije u svijetu do 2030. g. povećati za 50%. U isto vrijeme, nabava na svjetskom tržištu postaje sve teža i skuplja uslijed porasta nesigurnosti u zemljama s najvećom koncentracijom energenata te se može reći da se bez promjene paradigme energetskog sustava nema ni smanjenja emisije stakleničkih plinova. Jedan od strateških ciljeva koje je na sebe RH preuzela pristupanjem u EU, je postizanje visokog stupnja energetske neovisnosti. To će se prema ‘Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske’ postići kroz diversifikaciju izvora energije, i povećanje udjela obnovljivih izvora energije. Uloga zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj u odnosu na provođenje nacionalnih strateških ciljeva u razvoju energetske učinkovitosti do sada nije sustavno definirana. Po samoj definiciji, nacionalni park je područje uspostavljeno radi očuvanja izvornih prirodnih i krajobraznih vrijednosti. Istovremeno, nacionalni park je društveni projekt koji osigurava i potiče provođenje znanstvenih, kulturnih, odgojno-obrazovnih i rekreativnih aktivnosti. Kako je područje NP Mljet specifično po činjenici da unutar njegovih granica postoje trajno nastanjena naselja, te da su međudjelovanjem čovjeka i prirode stvorene vrijednosti krajolika koje su jedan od osnovnih razloga proglašenja zapadnog dijela otoka Mljeta zaštićenim područjem, time je taj prostor nužno sagledavati i kroz aspekt energetske učinkovitosti. Uz osnovnu obvezu svih dionika procesa održivog upravljanja prostorom, a temeljem koje je potrebno ostvariti smanjenje emisije štetnih plinova, očekuje se da model upravljanja zaštićenim područjima bude predvodnica i uzorni primjer provedbe suvremenih principa energetske učinkovitosti i odgovornog upravljanja prostora iznimne vrijednosti.

90

POTENCIJALI NP MLJET ZA POSTIZANJE ENERGETSKE NEOVISNOSTI Elektroenergetski sustav otoka Mljeta, a samim time i Parka, ima čitav niz praktičkih problema koji koče uspostavljanje kvalitetnog standarda pri ekološkom, gospodarskom i demografskom razvoju otoka. Kolni promet na otoku baziran je na fosilnim gorivima, elektroenergetski sustav je sezonskog karaktera sa čestim ljetnim padovima napona, veliki dio elektroenergetske infrastrukture je zastario i dotrajao, a mjestimice predstavlja i ugrozu od nastanka požara. Cijeli sustav je ovisan o dobavi energije, koja nastaje izgaranjem fosilnih goriva s kopna, što čini sustav neodrživim i rizičnim pri distribuciji i upotrebi. Detaljnom analizom pojednih elemenata elektroenergetskog sustava može se zaključiti je kako je stanje infrastrukture većinom u vrlo lošem stanju. Uspostavljenjem suvremenih modela proizvodnje i distribuciju energije bazirane na obnovljivim izvorima energije, rekonstrukcijom dotrajalih dijelova infrastrukture, zamjenom sustava transporta na fosilna goriva s električnim vozilima i plovilima, osiguravaju se uvjeti za kvalitetno upravljanje zaštićenim područjem. Očuvanje okoliša i prirode kroz smanjenje emisije štetnih plinova, predstavlja dio rješenja unaprjeđenja elektroenergetskog sustava. Implementacija navedenih mjera ujedno osigurava poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva i pomoć lokalnoj ekonomiji kroz otvaranje novih radnih mjesta. Postizanje zadovoljavajućeg stupnja energetske neovisnosti NP Mljet uključuje dva osnovna infrastrukturno logistička zahvata: zamjenu transportnih modela na fosilna goriva s električnim vozilima i proizvodnja električne energije za potrebe NP Mljet koristeći obnovljive izvore energije. Osim već spomenutih poboljšanja koje donosi implementacija navedenih mjera, NP Mljet uspostavlja nove standarde upravljanja zaštićenim područjem i gradi temelje vizije “Mljet-prvi zeleni otok u svijetu”. Vizija razvoja i upravljanja zaštićenim područjem kao nositelja inovacija i odgovornog upravitelja predlaže širenje održivog modela van granica samog područja nacionalnog parka na čitav otok. Time se sagledava važnost kontaktnih zona zaštićenih područja i utjecaj proglašenja zaštićenog područja na širi prostorno-ekonomsko-društveni kontekst. Dodatna važnost sagledavanja šireg konteksta utjecaja modela zaštite određenih područja van vlastitih granica, leži u činjenici kako je NP dio specifičnog prostorno-organizacijskog entiteta: otoka Mljeta. Nepobitna je činjenica kako su izolirana područja otoka specifični teritorijalno upravni entiteti koji u velikoj većini slučajeva tvore i jedinstvenu ekološku cjelinu. Upravo iz potrebe unaprjeđenja cjelokupnog sustava upravljanja zaštićenim područjem posebice se naglašava važnost usklađenja potreba i mogućnosti kontaktnih područja nacionalnih parkova. S tim ciljem JU NP Mljet predstavlja važnu osnovu za poboljšanje standarda razvoja i kvalitete života lokalne zajednice te neposredno time ostvaruje povoljnije uvjete za provedbu mjera zaštite i očuvanja zaštićenog područja. S aspekta ostvarenja navedenih ciljeva za unaprjeđenje energetske učinkovitosti, time i zaštite prirode i okoliša, možemo utvrditi da su isti izvedivi bez većih zapreka. Visoki potencijal korištenja obnovljivih izvora energije, teritorijalniustroj i geografske karakteristike preduvjeti su na temlju kojih Mljet može funkcionirati kao autonomna cjelina kojoj su parametri energetske učinkovitosti lako mjerljivi. 91

“...Mljet će nastojati proizvoditi 100% električne energije na teritoriju općine, uključujući NP Mljet.” IZVOR: STUDIJA PREDIZVODLJIVOSTI ZA ELEKTRIFIKACIJU TRANSPORTA TE KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE NA PODRUČJU NP MLJET


6 ENERGETSKA UČINKOVITOST

6 ENERGETSKA UČINKOVITOST

STANJE ELEKTROENERGETSKIH SUSTAVA INVENTURA POTROŠNJE 0,3% 0,7% 5% 28%

18%

48%

PROMET USLUGE KUĆANSTVA VOZILA U VLASNIŠTVU JLS ZGRADE U VLASNIŠTVU JLS JAVNA RASVJETA UDIO POJEDINOG SEKTORA U UKUPNOJ POTROŠNJI ENERGIJE OPĆINE MLJET U 2012. G. IZVOR: AKCIJSKI PLAN UČINKOVITOG GOSPODARENJA ENERGIJOM OPĆINE MLJET (SEAP)

11% 32%

3%

1%

18%

Utjecaj čovjeka na klimatske promjene je činjenica potvrđena globalno relevantnih znanstvenim istraživanjima. Napori da se smanji emisija stakleničkih plinova predstavljaju jednu od glavnih globalnih tema današnjice. Republika Hrvatska se kao potpisnica Kyotskog protokola, u okviru EU obvezala smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 20% do 2020. g. u odnosu na referentnu 1990. g. , odnosno do 80-95% do 2050. godine. NP Mljet kao zaštićeno područje posebnih obilježja ima za obvezu aktivno doprinijeti nastojanjima zaustavljanja klimatskih promjena, kroz smanjenje ugljičnog otiska na minimum. Time bi model rada JU NP Mljet postao istinski primjer održivog upravljanja prostorom u 21. stoljeću. Jedna od osnovnih aktivnosti koja vodi k ostvarenju navedenog cilja jest proizvodnja sve potrebne električne energije za funkcioniranje NP unutar vlastitih prostornih granica i to upotrebom obnovljivih izvora energije. Taj cilj je dodatno institucionaliziran kroz ‘Akcijski plan učinkovitog gospodarenja energijom Općine Mljet (Sustainable Energy Action Plan - SEAP)’, u kojem je cilj smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20% do 2020. g., u odnosu na referentnu 2012. g., i aktivno uvođenje i promoviranje eksploatacije obnovljivih izvora energije. Procjena ukupne potrošnja energije za cijeli otok Mljet iznosi 15.117 MWh. U strukturi ukupne potrošnje najzastupljeniji sektor je promet. Udio pojedinog energenta u ukupnoj potrošnji energije to i potvrđuje, gdje dizel i benzin zbrojeno čine 53% ukupne potrošnje energenata. Iz toga je razvidno da će glavna aktivnost u smanjivanju proizvodnje stakleničkih plinova biti upravo napuštanje fosilnih goriva, i prelazak na električnu energiju u transportu. I ostale karakteristike elektroenergetske mreže NP Mljet su tipične za obalna turistička odredišta; velike sezonske razlike u potrošnji električne energije, loša toplinska izolacija stambenih objekata i nekorištenje obnovljivih izvora energije za grijanje i hlađenje. Uslijed dolaska velikog broja turista i sezonske radne snage, potrošnja ljeti raste i za 65% u odnosu na zimske mjesece. S obzirom da se za hlađenje objekata koristi električna energija iz konvencionalnog izvora, padovi napona i kvarovi 1200 na elektroenergetskoj mreži ljeti nisu rijetkost.

100

kWh

PL

AN

IR

INDUSTRIJA

DENCIJA

AT

III

IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

PROSJEČNA SATNA POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE KROZ GODINU OTOKA MLJETA U 2002. G. IZVOR: STUDIJA PREDIZVODLJIVOSTI ZA ELEKTRIFIKACIJU TRANSPORTA TE KORIŠTENJE OIE NA PODRUČJU NP MLJET 92

60% CO2

3,44 t

CO2

EN

DE

PRIJEVOZ

II

MLJET

NC

200

I

IZVOR: PUT PREMA GOSPODARSTVU S NISKIM UDJELOM UGLJIKA DO 2050. GODINE

AN

IJA

20% CO2

0

UDIO POJEDINOG ENERGENTA U UKUPNOJ POTROŠNJI ENERGIJE OPĆINE MLJET U 2012. G. IZVOR: AKCIJSKI PLAN UČINKOVITOG GOSPODARENJA ENERGIJOM OPĆINE MLJET (SEAP)

“Kako bi globalne klimatske promjene ostale na razini ispod 2O C EU nastoji smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 80-95% do 2050. godine u usporedbi s razinama iz 1990. godine.”

NA TEN

600 prosjek: 307 kWh

UKUPNA EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA NA CIJELOM OTOKU MLJETU U 2012. G. IZVOR: SEAP OPĆINE MLJET 2012

ENERGIJA

KUĆANSTVO I USLUGE

400

tona CO2

O2

TRENUT

800

3.743

%C

1000

35% ELEKTRIČNA ENERGIJA LOŽIVO ULJE DIZEL BENZIN UNP BIOMASA

NP Mljet iz godine u godinu bilježi povećanje ukupnog broja posjetitelja, što je praćeno i porastom broja dolazaka i noćenja u smještajnim kapacitetima na području čitavog otoka Mljeta. Uzimajući u obzir uvođenje predložene mjere smanjenja broja vozila na fosilna goriva jasno se uviđa kako će u narednim godinama potrošnja električne energije značajno rasti. Prema ‘Studiji predizvodljivosti za elektrifikaciju transporta te korištenje obnovljivih izvora energije na području NP Mljet’, za funkcioniranje NP Mljet je potrebna snaga od oko 150 kW. Prelaskom sa fosilnih goriva na električnu energiju u prometu, ta će se brojka značajno povećati. Isto vrijedi i za ostale subjekte na prostoru NP Mljet, bilo da se radio o fizičkim, bilo pravnim osobama. NP Mljet je specifičan po činjenici da unutar svojih granica ima naseljena mjesta. Na to ne treba gledati kao na manu, već kao na prednost, i u suradnji sa lokalnom ekonomijom i lokalnim stanovništvom treba sinergijski djelovati na polju korištenja energije. Trenutne mane sustava ukazuju na veliki potencijal za smanjenjem potrošnje; krećući od jednostavnih stvari poput educiranja korisnika u svrhu promjene navika, promjene tipa rasvjetnih tijela, pa do velikih zahvata instalacije sustava za iskorištavanje obnovljivih izvora energije. Ukupna emisija stakleničkih plinova 2012. g. za cijeli otok Mljet je iznosila 3.74 ekvivalentnih tona CO2. Prosječna emisija stakleničkih plinova po stanovniku otoka Mljeta iznosila je za 27% manje od prosjeka RH. S obzirom da ne postoji izračun emisije stakleničkih plinova za otok Mljet iz 1990. g., kroz ‘SEAP Općine Mljet’, 2012. godina je uzeta kao referentna za smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20% do 2020. g. U apsolutnim brojkama, radi se o potrebnom smanjenju u iznosu 750 tona. Emisija stakleničkih plinova je s obzirom na sektor otprilike proporcionalna udjelu pojedinog sektora u ukupnoj potrošnji, što znači da je promet najzastupljeniji sa 50%-tnim udjelom. Zbog toga je u sektoru prometa mogućnost smanjenja emisija stakleničkih plinova i najmanja.

“NON CO-2” POLJOPRIVREDA DRUGI “NON CO-2” SEKTORI

1990

2000

2010

2020

2030

2040

4,73 t

CO2

2050

PRIKAZ SMANJENJA EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA U POJEDINIM SEKTORIMA 1990. - 2050. 93

RH

EMISIJA CO2 PO ST. MLJETA VS HR PROSJEK IZVOR: SVJETSKA BANKA 2010. GODINE


6 ENERGETSKA UČINKOVITOST

6 ENERGETSKA UČINKOVITOST

POTENCIJAL OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

MWh

UKUPNA POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE NA CIJELOM OTOKU MLJETU U 2012. G. IZVOR: AKCIJSKI PLAN UČINKOVITOG GOSPODARENJA ENERGIJOM OPĆINE MLJET (SEAP)

Distributivna mreža otoka Mljeta je izvedena na razini 10 i 0,4 kV, povezana sa dva podmorska kabela prema poluotoku Pelješcu. Izvorišne točke distribucijskog sustava su trafostanice Goli Vojska (unutar NP Mljet) i Zaglavac. Kompletna mreža je u vlasništvu HEP-a, operatera distribucijskog sustava područja Elektrojug. Postojeće stanje sustava obuhvaća 8 TS unutar granica NP Mljet. Vodovi između trafostanica su kombinacija podzemnih i podvodnih kabela i zračnog dalekovoda. Trenutačna zakupljena snaga i kapacitet vodova zadovoljavaju postojeće potrebe. Međutim, sustav ima mnoge mane. Da bi se OIE uopće mogli koristiti potrebno je rekonstruirati TS Goli Vojska i TS Pristanište kojima je potrebno povećanje kapaciteta kao i još neke preinake, te je potrebna elektrifikacija lokaliteta Crna Klada. Nadzemni vodovi su skoro u potpunosti zamijenjeni podzemnim kablovima u koridoru prometnice, s iznimkom nekoliko dijelova naselja. Uvođenje koncepta pametnih mreža, sustava daljinskog vođenja (SDV) i organizacija elektroenergetske zadruge ovisi o modernizaciji većine ostalih TS. Svi navedeni zahvati su u razvojnim planovima HEP-a, što predstavlja povoljnu startnu poziciju za daljnji razvoj elektroenergetske mreže na području Parka.

TS POMENA TS GOLI VOJSKA

TS POLAČE

Na otoku Mljetu proizvodnja energije u obliku elektrana i sličnih postrojenja ne postoji. Prema dostupnim podacima jedina energija koja se proizvodi je toplinska energija iz solarnih kolektora za zagrijavanje vode iz 2012. g. je iznosila ukupno 6,8 MWh, što je zanemariva brojka. Mljet, kao i cijela južna Dalmacija, ima veliki potencijal za proizvodnju solarne energije. Vrijednost srednje godišnje ozračenosti pod optimalnim kutom od 35° je između 1,75 MWh i 1,86 MWh. Gradnja vjetroelektrana je regulirana Zakonom o gradnji i Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13) te je zabranjena unutar Zaštićenog obalnog pojasa. Iako Mljet ima veliki potencijal u energiji vjetra, gradnja vjetroelektrana bi imala negativan utjecaj prvenstveno na floru i faunu. Potencijal iz drvne biomase za proizvodnju energije je uglavnom već iskorišten, s obzirom da se većina kućanstava grije na drva, a geotermalna energija nema značajni potencijal. Uslijed svega navedenog, energija Sunca se nameće kao strateški najvažniji obnovljivi izvor energije. Na Mljetu se potencijalno iz instaliranog 1 kWp snage godišnje može proizvesti 1100 do 1300 kWh električne energije. Ako se uzme da od 15.117 MWh ukupno potrošene godišnje energije, 31,9% otpada na električnu energiju, i da je za 1kW instalirane snage potrebno 6,5 m2 fotonaponskih panela, proizlazi da je za zadovoljenje svih trenutačnih potreba za električnom energijom na Mljetu potrebno 27.300 m2 površine, odnosno otprilike 4.200 kW instalirane snage . Potrošnja električne energije na području Parka će u bližoj budućnosti pojačano rasti, dijelom očekivano zbog povećanja broja posjetitelja, a dijelom zbog prelaska na električni transporta. Zbog toga nije moguće u potpunosti precizno odrediti buduću potrošnju električne energije i potrebne površine fotonaponskih panela. Ipak, postojeći podaci daju vrlo jasnu sliku energetskih kapaciteta Mljeta i potrošnje energije.

“Održivost energetskog sustava izazov je suvremenog razvoja.” IZVOR: STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE

MLJET

1859

4.822

ANALIZA DOSTUPNIH OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

2589

POSTOJEĆI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV

ZAGREB

GODIŠNJI BROJ SUNČANIH SATI IZVOR: www.enciklopedija.hr/Natuknica. aspx?ID=41385 (pristupljeno 4.11.2015.)

TS TATINICA

TS GOVEĐARI

>1,60 1,55-1,60

TS PRISTANISTE

1,50-1,55

TS SVETA MARIJA

1,45-1,50

TS SOLINE

1,40-1,45 POSTOJEĆI PODZEMNI KABEL OBUHVAT/PROMETNICA SIMBOL 1 PODZEMNI KABEL PLANIRANI SIMBOL 1 TRAFOSTANICA - ISPRAVNA SIMBOL 1 TRAFOSTANICA - POTREBNA KOMPLETNA REKONSTRUKCIJA LEGENDA 1 TRAFOSTANICA - POTREBNA REKONSTRUKCIJA ZA SMART GRIDS SUSTAV LEGENDA 2 TRAFOSTANICA - PLANIRANA

1,35-1,40

spoj na TS ROPA

1,30-1,35

TS CRNA KLADA

1,25-1,30 1,20-1,25 <1,20 SREDNJA GODIŠNJA OZRAČENOST VODORAVNE PLOHE U RH - SUNČEVO ZRAČENJE IZVOR: DHMZ, INSTITUT H.POŽAR

POSTOJEĆA ELEKTROENERGETSKA MREŽA UNUTAR NP MLJET 94

95


6 ENERGETSKA UČINKOVITOST

6 ENERGETSKA UČINKOVITOST

POTENCIJAL SOLARNE ENERGIJE ORGANIZACIJA SUSTAVA PROIZVODNJE I UPRAVLJANJA OIE PUMPNE STANICE

STANOVNIŠTVO

MOGUĆE LOKACIJE ZA INSTALACIJU FOTONAPONSKIH PANELA ELEKTRANA CRNA KLADA

ee ZADRUGA - SMART GRID

PUNIONICE

“Ukupna procjenjena potrošnja energije ekvivalentna je dozračenoj Sunčevoj energiji na horizontalnu plohu dimenzija 100x100m” IZVOR: AKCIJSKI PLAN UČINKOVITOG GOSPODARENJA ENERGIJOM OPĆINE MLJET (SEAP), 2014.

JUNP MLJET

HOTEL ODISEJ

Za zadovoljenje sadašnjih potreba za električnom energijom, NP Mljet bi trebao imati sustav fotonaponskih elektrana instalirane snage od oko 150 kW. Prijelaz na električni transport, povećanje broja posjetitelja i instaliranje novih potrošača povećat će potrošnju električne energije. Energetska obnova zgrada i promjena navika korisnika istovremeno će smanjiti potrošnju električne energije. Kada se u računicu pokušaju uvrstiti i ostali subjekti koji žive i posluju na području Parka, procjena potrebne električne energije i izračun angažirane snage iz fotonaponskog sustava postaje iznimno kompleksan. U tu svrhu potrebno je izraditi studiju predizvodljivosti korištenja solarne energije kako bi se odredio kvalitetan i prihvatljiv model proizvodnje energije u zaštićenom području. Važeća PP dokumentacija ne dozvoljava izgradnju velikih fotonaponskih elektrana na otoku Mljetu, osim instalacija fotonaponskih panela na krovove zgrada. NP Mljet nema, niti će ikada imati, dovoljno krovne površine zgrada da bi riješio svoje potrebe za el. energijom. Predlaže se izmjena PP NP Mljet u cilju osiguranja mogućnosti gradnje fotonaponskih elektrana a u skladu s uvjetima javnopravnih tijela za zaštitu prirode i okoliša, te kulturne baštine. Za osiguranje i distribuciju dostatne električne energije iz OIE planira se osnivanje elektroenergetske zadruge i uvođenje koncepta pametnih mreža. Članovi elektroenergetske zadruge mogu biti NP Mljet, Hotel Odisej, ostali privredni subjekti i lokalno stanovništvo. Kroz osnivanje zadruge bi se mogao oformiti sustav fotonaponskih elektrana instalirane snage nešto manje od 1 MW. Usporedno bi se uveo koncept pametnih mreža (Smart Grid System), kako bi se uspješno distribuirala proizvedena energija unutar zadruge, odnosno kako bi se viškovi mogli plasirati na tržište. Proizvedena el. energija bi se koristila za potrebe zgrada, ali i za transport električnim vozilima, koji će na prostoru Parka postupno zamijeniti vozila na fosilna goriva. Ukidanjem prometa na fosilna goriva će se ostvariti najznačajnije smanjenje emisije stakleničkih plinova, te se time definira interes i uloga NP Mljet kao pokretača izgradnje sustava proizvodnje i distribucije el. energije. Sustav elektrana instalirane snage 1 MW bi godišnje mogao proizvoditi 1.300 MWh el. energije, što bi moglo zadovoljiti oko 50% budućih potreba na prostoru Parka. Kada bi se dosegnula tolika proizvodnja, tada bi i potpuna energetska neovisnost cijelog otoka Mljeta postala izvediva. 96

Planira se kako će članovi elektroenergetske zadruge činiti JU NP Mljet, Hotel Odisej i lokalno stanovništvo. Svaki od dionika zadruge unosi kapital u obliku površine za instalaciju fotonaponskih panela. JUNP Mljet u svome vlasništvu ima nekoliko objekata, čiji su kapaciteti i mogućnosti za proizvodnju električne energije ispitani; dvije zgrade na Kulijeru, i tri zgrade na Pristaništu. Građevinama na lokalitetima Sikjerica, Vrbovica i Planjak se treba riješiti imovinsko- pravno pitanje, te ih je potrebno rekonstruirati, no za pretpostaviti je da će biti također pod ingerencijom JU NP Mljet. Prostorno-planska dokumentacija trenutno ne dozvoljava izgradnju velikih fotonaponskih elektrana na neizgrađenom području. JU NP Mljet će nastojati promijeniti te odredbe kako bi u sklopu novoplaniranog ulaza Crna Klada mogao izgraditi fotonaponsku elektranu instalirane snage barem 350 kW. Elektrana se planira izvesti kao nadstrešnica parkirališta, i na taj način se ne bi zauzela dodatna prirodna površina. Zgrada sa najvećom krovnom površinom na prostoru Parka je Hotel Odisej. Sa površinom krova od cca 2100 m2, mogao bi imati fotonaponsku elektranu instalirane snage 260 kW, što je dva puta više od zbroja svih zgrada u vlasništvu JUNP Mljet. U četiri naselja unutar Parka: Polače, Pomena, Soline i Goveđari; ima ukupno 101 zgrada. Cilj Strategije je da se do 2030. g. na 25% ukupne površine tih krovova instaliraju fotonaponski paneli. Predviđena snaga koja bi se dobila instalacijom fotonaponskih panela iznosi otprilike 300 kW.

POMENA

GOVEĐARI

POLAČE

PRISTANIŠTE SOLINE

OBUHVAT/PROMETNICA SIMBOL 1 SIMBOL 1 SIMBOL 1 JUNP MLJET LEGENDA 1 HOTEL ODISEJ LOKALNO LEGENDA 2STANOVNIŠTVO

POTENCIJALNE LOKACIJE ZA INSTALACIJU FOTONAPONSKIH PANELA 97

“Za 1kW instalirane snage potrebna je površina od 6,5 do 8 m2 povoljne orjenacije.” IZVOR: STUDIJA PREDIZVODLJIVOSTI ZA ELEKTRIFIKACIJU TRANSPORTA TE KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE NA PODRUČJU NP MLJET, 2015.


6 ENERGETSKA UČINKOVITOST

6 ENERGETSKA UČINKOVITOST

TRANSPORT ELEKTRIČNIM VOZILIMA NABAVA ELEKTRIČNIH VOZILA I PLOVILA

3.8

MWh/dan

PROCJENJENA DNEVNA POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE VOZILA U VLASNIŠTVU JUNP MLJET NA VRHUNCU LJETNE SEZONE

MREŽA PUNIONICA ELEKTRIČNIH AUTOMOBILA

Najznačajnija mjera smanjenja emisije stakleničkih plinova je zamjena vozila pokretanih fosilnim gorivima sa električnim vozilima. JU NP Mljet planira usporedno s izgradnjom potrebne prometne infrastrukture zamijeniti svoj vozni park električnim vozilima. Nabava električnih vozila i plovila će se odvijati u 3 faze. Prva faza je već ostvarena, i u njoj su nabavljena 2 osobna vozila. Druga faza se može izvršiti i sa trenutačnim stanjem prometne infrastrukture. Planirana je nabava električnih vlakova za prijevoz posjetitelja oko Velikog i Malog jezera, kombi vozila za 9 osoba, terenskih nadzornih vozila, dijela radnih vozila, dijela osobnih vozila i brodica za prijevoz posjetitelja do otočića Sveta Marija. Nabavi u trećoj fazi će se pristupiti po završetku izgradnje ulaza Crna klada. U toj fazi će se nabaviti elektro-autobusi i preostatak od planiranih radnih i osobnih vozila. Sustav električnog transporta na području Parka se ne odnosi samo na vozila u vlasništvu JUNP Mljet, već i na osobna vozila u vlasništvu lokalnog stanovništva. U skladu sa zadanim ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova i vizijom “Mljet prvi zeleni otok na svijetu”, planira se poticanje lokalnog stanovništva na kupnju električnog automobila kroz dvije faze. Do 2020. g. se planira zamijeniti 20% automobila na fosilna goriva električnim automobilima, te se do 2030. g. planira zamjena daljnjih 20% automobila.

I. FAZA (REALIZIRANO)

II. FAZA (MOŽE SE IZVRŠITI ODMAH)

OSOBNI AUTOMOBILI

Mreža punionica će se sastojati od javnog i privatnog segmenta. Planira se instalirati ukupno 7 javnih punionica za kopneni prijevoz, kapaciteta 14 vozila i jedne javne punionice za morski prijevoz kapaciteta 3 plovila. Punjenje vozila i plovila se predviđa primarno noću, sa dostupnijom i jeftinijom tehnologijom. Raspored punionica je napravljen na temelju strukture voznog parka i budućih linija voznog reda. Instalacija punionica će se vršiti u sklopu većih infrastrukturnih zahvata na određenom lokalitetu kroz nekoliko faza. Dnevne rute, iskorištenost i tehničke karakteristike vozila i plovila su takve da punionice budu optimalno korištene. Mreža javnih punionica služi primarno za potrebe vozila JUNP Mljet. U vremenu kada se na njima neće puniti vozila JUNP Mljet, moći će ih koristiti i drugi korisnici. Drugi segment mreže su privatne punionice. Kroz elektroenergetsku zadrugu će se poticati lokalno stanovništvo i privredne subjekte na prostoru Parka na korištenje električnih vozila. Sukladno tome, planira se da svaki budući vlasnik električnog automobila u sklopu svojeg parkirališnog mjesta (na svojoj parceli u garaži ili dvorištu) ugradi punionicu za svoje vozilo. Trošak instalacije punionice se, uz instalaciju samog fizičkog uređaja, sastoji i od zakupa dodatne snage kod distributera električne energije, odnosno HEP-a. Kako se planira da svi korisnici električnog transporta ujedno budu i članovi elektroenergetske zadruge, tako će se cjelokupnim sustavom distribucije energije i mrežom punionica upravljati sa jednog mjesta kroz smart grid sustav.

III. FAZA (PO ZAVRŠETKU CRNE KLADE)

6

PRIJEVOZ PUTNIKA TURISTIČKI VLAKIĆ (6+8 os)

2

KOMBI VOZILO (8+1 os)

2

MIDIBUS (20-30 os)

4

POMENA

GOVEĐARI

POLAČE

RADNA VOZILA TERENSKO NADZORNO VOZILO

2

TERETNO VOZILO (6os + 1t)

2

TRAKTOR

2

KAMION (2,2 t)

1

KAMION (3,3 t)

1

PUTNIČKI BRODOVI

PRISTANIŠTE SOLINE

OBUHVAT/PROMETNICA SIMBOL 1 SIMBOL 1 SIMBOL 1 LEGENDA 1 ZA VOZILA PUNIONICA PUNIONICA LEGENDA 2 ZA PLOVILA

3

HODOGRAM NABAVE ELEKTRIČNIH VOZILA I PLOVILA ZA JUNP MLJET 98

SUSTAV JAVNIH PUNIONICA ELEKTRIČNIH VOZILA I PLOVILA 99

OSTALI

57%

43%

JUNP MLJET PROCJENJENA DNEVNA ZAUZETOST JAVNIH PUNIONICA ZA PRIVATNA VOZILA TE VOZILIA U VLASNIŠTVU JUNP MLJET NA VRHUNCU LJETNE SEZONE


7 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

7 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

Na temelju izvršenih analiza trenutnog stanja u prostoru, stvarnih potreba, te prirodnih datosti i pripadajućih ograničenja na području NP Mljet prijedlog razvoja komunalne infrastrukture na području NP Mljet obuhvaća sljedeće aktivnosti: 1. PLANIRANJE, REKONSTRUKCIJA I IZGRADNJA SUSTAVA VODOOPSKRBE 2. PLANIRANJE I IZGRADNJA SUSTAVA OTPADNIH VODA 3. PLANIRANJE, IZVEDBA I PROVEDBA SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM

7

Provedbom navedenih aktivnosti NP Mljet će osigurati ostvarenje sljedećih strateških ciljeva: 1. DOPREMANJE DOVOLJNIH KOLIČINA PITKE VODE SVIM OBJEKTIMA NA PROSTORU NP MLJET 2. OSIGURAVANJE VODE ZA FUNKCIONIRANJE HIDRANTSKE MREŽE 3. OSTVARIVANJE PREDUVJETA ZA UKLANJANJE EKOLOŠKIH UGROZA OD UPOTREBE SEPTIČKIH JAMA 4. EKOLOŠKI ODRŽIVO UPRAVLJANJE POSJETITELJSKOM INFRASTRUKTUROM

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

100

4. OČUVANJE PRIRODNIH I OKOLIŠNIH VRIJEDNOSTI NP MLJET OD IZVANJSKIH ONEČIŠĆENJA

101


7 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

7 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

Komunalna infrastruktura

MEĐUOVISNOST INFRASTRUKTURE I ZAŠTITE PRIRODE ULOGA JUNP MLJET U RAZVOJ KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

...bez postojanja funkcionalne komunalne infrastrukture, provedba Pravilnika o unutarnjem redu u NP Mljet je nemoguća...

Izgradnja komunalne infrastrukture na prostoru NP Mljet iznimno je kompleksan proces. Svi infrastrukturni sustavi u zoni zaštićenog područja izvode se u sklopu velikih višegodišnjih investicijskih projekata kojima je obuhvaćen gotovo čitav teritorij jadranske Hrvatske. Uz teškoće koje proizlaze iz složenosti tehničkog aspekta implementacije infrastrukturnih projekata, naglašeni su i aspekti međusobnog usklađenja prava i obveza velikog broja sudionika ovog procesa. Jedan dio komunalne infrastrukture već je izveden, te se na temelju dosadašnje prakse mogu izvući zaključci korisni za unaprjeđenje procesa razvoja komunalne infrastrukture. Detaljnom analizom i upoznavanjem ‘stanja na terenu’ može se donijeti osnovna ocjena stanja, a koja ukazuje na izrazitu međusobnu nekoordiniranost službi koje sudjeluju u izradi projektne dokumentacije, izgradnji i upravljanju projektima razvoja sustava vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda. Iako NP Mljet prepoznaje važnost izvedbe sustava komunalne infrastrukture kroz svoje godišnje izvještaje i nacrt Plana upravljanja, JU do sada nije aktivno sudjelovala u ovim procesima kao projektni partner. Pasivnost uloge Parka pokazuje se kao potencijalna otegotna okolnost u budućim nastojanjima razvoja sustava zaštite prirode i okoliša u zoni zaštićenog područja. Opasnost leži u izvjesnoj mogućnosti da zbog raznih razloga, a najčešće onih financijske prirode, sustavi komunalne infrastrukture ostanu nedovršeni. Aktivnim uključivanjem u razvoj komunalne infrastrukture, JU NP Mljet bi mogao postati jamcem da će se sva infrastruktura uistinu i dovršiti i staviti u funkciju, a temeljem čega će se ostvariti osnovni preduvjeti za zaštitu prirode i okoliša. Pod komunalnom infrastrukturom podrazumijeva se sustav vodoopskrbe, odvodnje otpadnih voda i sustav gospodarenja otpadom. Nadležnost nad ovim sustavima nije primarno na JU NP Mljet, već na komunalnim poduzećima u vlasništvu Općine. S obzirom da je NP Mljet specifičan po tome da u njegovim granicama postoje trajno napučena naselja, uloga JU NP Mljet je da djeluje kao posrednik između zahtjeva za zaštitom prirode, okoliša i kulturne baštine s jedne strane; i zahtjeva lokalnog stanovništva s druge strane. Zbog toga je iznimno važno da se svi projekti komunalne infrastrukture što prije privedu svrsi. Bez postojanja funkcionalne komunalne infrastrukture, provedba Pravilnika o unutarnjem redu u nacionalnom parku Mljet je nemoguća! Primjerice, bez postojanja sustava vodoopskrbe nemoguće je imati sustav odvodnje otpadnih voda, a bez ovog sustava, nemoguće je zaštititi tlo, podzemne vode i more od zagađenja iz kućanstava. U tom smislu je izgradnja komunalne infrastrukture nužan kompromis između zaštite ekosustava i života ljudi na prostoru Parka. U svemu tome valja imati na umu da je upravo ljudska aktivnost kroz povijest dijelom zaslužna da je zapadni dio otoka Mljeta proglašen nacionalnim parkom, time je i trajna naseljenost područja NP Mljet jedna od vrijednosti koje treba štititi. Zbog toga je izgradnja komunalne infrastrukture višestruko bitna: kao temeljni preduvjet očuvanja ekosustava i kao ključna infrastrukturna podrška kvalitetnom životu ljudi na prostoru NP Mljet. MLJETSKI ŠPILJSKI PASJAK / Meledalla werneri (Sturany, 1908), DETALJ 102

103


7 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

7 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

VODOOPSKRBA ŠIREG PODRUČJA SPOJ NA REGIONALNI VODOOPSKRBNI SUSTAV NPKLM

REGIONALNI VODOOPSKRBNI SUSTAV NERETVA - PELJEŠAC - KORČULA - LASTOVO - MLJET; STANJE 2007. GODINE, PRIJE POČETKA I. FAZE DOGRADNJE IZVEDENI DIO SUSTAVA VODOPSKRBE 73% PLANIRANA I. FAZA DOGRADNJE SUSTAVA 27%

“...za dovod vode na otok Mljet preko podmorskog cjevovoda potrebno je dovršiti dionicu Janjina - Žuljana -Kupjenova na Pelješcu.”

Na području NP Mljet javni vodoopskrbni sustav još uvijek nije u funkciji. Trenutačno se voda osigurava putem vodonosaca, cisterni i skupljanjem kišnice. Javni vodoopskrbni sustav je djelomično izgrađen, no zbog nedovršenih ključnih segmenata se ne može koristiti ni dovršeni dio vodovoda. NP Mljet, a s njime i ostatak otoka Mljeta, će dobivati vodu s kopna putem regionalnog vodoopskrbnog sustava Neretva - Pelješac - Korčula - Lastovo -Mljet (u daljnjem tekstu skraćeno NPKLM). Zahvat regionalnog vodovoda se nalazi sjeverozapadno od grada Metkovića na izvoru Prud. Izvor je velike i promjenjive izdašnosti, a prema dosadašnjim mjerenjima minimalna izdašnost kreće se oko 3 m3/s. NPKLM vodovod bi po svom dovršetku trebao zadovoljavati potrebe prostora na kojem obitava oko 36 000 stanovnika, a ljeti u turističkoj sezoni ima još toliko gostiju. Trenutačni kapaciteti vodovoda su određeni mogućnostima crpne stanice Prud (368 l/s), i crpne stanice Sreser na Pelješcu (204 l/s). Za upravljanje regionalnim vodovodom je osnovano komunalno poduzeće ‘NPKLM vodovod’ d.o.o., sa sjedištem u Korčuli. Otok Mljet je sa regionalnim vodovodom povezan putem podmorske cijevi dužine 9 500 m, koja je položena još 1989. g. Spojna točka na Pelješcu je uvala Kupjenova, a na otoku Mljetu uvala Zaklopita. Podmorska cijev još uvijek nije priključena na NPKLM vodovod niti na Pelješcu, niti na izgrađenu vodoopskrbnu mrežu na otoku Mljetu. Da bi se podmorska cijev spojila na NPKLM vodovod na Pelješcu, potrebno je izgraditi cjevovod na dionici Janjina - Žuljana - Kupjenova, sa svim pripadajućim vodospremama i ostalim hidrotehničkim građevinama. Duljina predmetne dionice je 10 850 m, a do sada je izvedeno otprilike 2/3 radova. Otok Mljet će iz regionalnog vodovodnog sustava dobivati 5 l/s ,a prema Predinvesticijskom programu iz 2004. g., količina vode koju dobiva otok Mljet bi se s vremenom trebala povećati na 22 l/s. 104

STANJE VODOOPSKRBNE MREŽE NA PROSTORU NP MLJET Voda na prostoru NP Mljet se osigurava na nekoliko načina: skupljanjem kišnice, putem autocisterni ili brodova vodonosaca, i putem malog broja kaptiranih izvora koji su vrlo male izdašnosti i sa velikim sadržajem klorida. Količine vode koje se na ovaj način osiguravaju su jedva dostatne za zadovoljenje minimuma sadašnjih potreba. Bez funkcionalne vodoopskrbne mreže neće biti moguće početi koristiti niti javni sustav odvodnje. Dovršenjem sustava odvodnje uklonila bi se znatna ekološka šteta koja nastaje korištenjem septičkih jama. Dio vodoopskrbne mreže na području NP Mljet je već izveden. Do sada je izveden cjevovod u trasi javne asfaltirane prometnice u dijelu naselja Pomena, u Goveđarima, Babinim kućama i Pristaništu te je došao do ulaza u naselje Polače. Preostaje izvesti cjevovod u naseljima Soline i Polače, dalje prema lokaciji Crna klada i ostatku otoka, te podmorski cjevovod do otočića Sv. Marija. Prema prostorno-planskoj dokumentaciji vodoopskrbni sustav NP Mljet je podijeljen na dvije razine: glavni cjevovodi i ostali cjevovodi. Glavni cjevovod vodovoda na prostoru NP Mljet uključuje VS Straža sa spojnim cjevovodom do mora i cjevovod prema lokalitetu Crna klada i ostatku otoka Mljeta, sa vodospremama Smriječica i Planjak, i crpnom stanicom Kneže polje. U tijeku je realizacija investicijskog ciklusa I. faze dogradnje NPKLM vodovoda. Tom fazom je na otoku Mljetu predviđena izgradnja VS Straža i pripadajućeg spojnog cjevovoda do podmorske cijevi glavnog cjevovoda, i razvod ostalih cjevovoda po naseljima NP Mljet. Ostatak glavnog cjevovoda je predviđen u II. fazi, čiji početak još uvijek nije definiran.

“...da bi se voda iz podmorskog cjevovoda pustila u cjevovod otoka Mljeta, potrebno je izgraditi VS Straža i cjevovod do mora.”

PODMORSKI KABEL UVALA ZAKLOPITA

VS POMENA

VS STRAŽA

VS POLAČE VS SMRIJEČICA VS BABINE KUĆE PRECRPNA STANICA KNEŽE POLJE VS PLANJAK

OBUHVAT/PROMETNICA IZVEDENI/PLANIRANI LOKALNI CJEVOVOD SIMBOL 1 IZVEDENI/PLANIRANI GLAVNI CJEVOVOD - I. FAZA SIMBOL 1 PLANIRANI GLAVNI CJEVOVOD - II. FAZA SIMBOL 1 PLANIRANA VODOSPREMA LEGENDA 1 PLANIRANA PRECRPNA STANICA LEGENDA 2

VODOOPSKRBNI SUSTAV NA PROSTORU NP MLJET 105


7 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

7 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

SUSTAV ODVODNJE MODEL FUNKCIONIRANJA I STUPANJ DOVRŠENOSTI SUSTAVA ODVODNJE

“Sanitarne otpadne vode se iz objekata deponiraju u septičke jame ili se ispuštaju direktno u teren ili more ... Posljedica ovakvog stanja je zagađivanje mora.” IZVOR: OBRAZLOŽENJE PPPPO NP MLJET

Organizacija sustava odvodnje otpadnih voda je temeljna zadaća za očuvanje ekosustava parka, a poglavito Velikog i Malog jezera. Postojeće stanje je takvo da se sanitarne vode iz objekata deponiraju u septičke jame ili se ispuštaju direktno u more ili teren. Jame su građene većinom bez zidanog dna i sa propusnim bočnim stranicama, tako da tekući dio fekalnih voda upija tlo, i u konačnici dolazi u more. Posljedica ovakvog stanja je zagađivanje morskih područja. Najteže stanje je na Velikom i Malom jezeru koje su ugrožene otpadnim vodama iz septičkih jama naselja Goveđari, Njivice, Babine kuće, Pristanište i Soline, ali i otpadnim vodama otočića Sv. Marija, koje se putem kratkog ispusta puštaju direktno u more bez ikakvog pročišćavanja. Trenutačno je u fazi izgradnje jedinstveni sustav odvodnje otpadnih voda za većinu naselja na području NP Mljet. Sustav odvodnje se gradi u sklopu Jadranskog projekta. Jadranski projekt je višegodišnji projekt zaštite od onečišćenja voda u priobalnom području, pokrenut od strane Vlade RH i Hrvatskih voda, a za cilj ima unaprjeđenje sustava prikupljanja, transporta i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda naselja duž jadranske obale i otoka. Odvodnja otpadnih voda u NP Mljet je organizirana kao jedinstveni sustav gravitacijskih i tlačnih cijevi sa pripadajućim crpnim stanicama. Finalna točka sustava je pročistač otpadnih voda kapaciteta 1500 ES, iz kojeg izlazi podmorski ispust dužine 1500 m. Pročistač se nalazi istočno od naselja Pomena, a ispusna cijev je usmjerena na otvoreno more prema Pelješcu i otoku Korčuli. Sustav odvodnje otpadnih voda se izvodi sukladno prvoj varijanti važećeg PPPPO NP Mljet. Do sada je izvedena većina radova. Preostalo je još izvesti kolektor za naselje Polače, istočni dio naselja Pomena, i spojiti otočić Sv. Marija podmorskom tlačnom cijevi. Prema prostornom planu, rješavanje otpadnih voda naselja Soline je predviđeno skupljanjem u nepropusne sabirne jame, koje bi se praznile pomoću specijalnog vozila za pražnjenje septičkih jama. Isporuka predmetnog specijalnog vozila je trenutačno u tijeku. Lokaliteti Kulijer i Crna klada nisu obuhvaćeni predmetnim prostornim planom. Ovom strateškim okvirom predlaže se izmjena prostorno-planske dokumentacije na način da se za naselje Soline preispita mogućnost spajanja na zajednički sustav odvodnje, te da se predmetni kolektorski sustav produži i do lokaliteta Kulijer. Te dvije lokacije se nalaze unutar zone temeljnog fenomena, imati će značajne količine otpadnih voda, i njihovo spajanje na postojeću kolektorsku mrežu je s aspekta očuvanja prirode i okoliša apsolutno opravdano. Novi ulaz u Park na Crnoj kladi je na takvoj poziciji da ga je nemoguće spojiti na postojeći kolektorski sustav, a konfiguracija terena i položaj ne dozvoljavaju izvedbu vlastitog sustava odvodnje sa pročišćavanjem i ispustom u more. Uz to, s obzirom na planirane sadržaje, ni količina otpadnih voda ne će biti velika. Zbog toga se planira izgradnja nepropusne septičke jame ili biopročistača, ovisno o uvjetima nadležnih tijela zaštite prirode i okoliša. Po završetku izgradnje primarnog sustava odvodnje i vodoopskrbe, planira se odjednom spojiti sve objekte na oba sustava. Za upravljanje sustavom odvodnje je zaduženo komunalno poduzeće ‘Voda Mljet’ d.o.o. 106

POLAČE POMENA GOVEĐARI

TATINICA

BABINE KUĆE PRISTANIŠTE SV. MARIJA

SOLINE

GRAVITACIJSKI CJEVOVOD OBUHVAT/PROMETNICA TLAČNI CJEVOVOD SIMBOL CRPNA1 STANICA TLAČNOG CJEVOVODA SIMBOL 1 PODMORSKI ISPUST SIMBOL 1 UREĐAJ 1ZA PROČIŠĆAVNJE LEGENDA SEPTIČKE LEGENDA 2 JAME

NAČIN FUNKCIONIRANJA SUSTAVA ODVODNJE OTPADNIH VODA S OBZIROM NA VAŽEĆI PPPPO NP MLJET I AKTUALNU PROJEKTNOTEHNIČKU DOKUMENTACIJU

POLAČE POMENA GOVEĐARI

TATINICA

BABINE KUĆE PRISTANIŠTE SV. MARIJA

SOLINE

CRNA KLADA

OBUHVAT/PROMETNICA DOVRŠENO SIMBOL 1 PLANIRANO SIMBOL 1 PRIJEDLOG SIMBOL 1 ZA PROŠIRENJE KOLEKTORSKE MREŽE PLANIRANE LEGENDA 1 SEPTIČKE JAME PRIJEDLOG LEGENDA 2 BIOJAMA/SEPTIČKA - CRNA KLADA

STUPANJ DOVRŠENOSTI SUSTAVA ODVODNJE OBORINSKIH VODA SA PRIJEDLOGOM IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO-PLANSKE I PROJEKTNO-TEHNIČKE DOKUMENTACIJE 107


7 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

7 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

GOSPODARENJE OTPADOM ORGANIZACIJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVOZA OTPADA

“Neuređeni sustav gospodarenja otpadom negativno se odražava na sastavnice okoliša kao što su voda, zrak, more i tlo, te na klimu, ljudsko zdravlje i drugi živi svijet.” IZVOR: STRATEGIJA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE

Prikupljanje otpada na području cijelog otoka Mljeta se vrši temeljem Pravilnika o skupljanju, odvozu i deponiranju otpada (Sl. glasnik općine Mljet 2/2002). Za prikupljanje otpada je zaduženo poduzeće ‘Komunalno Mljet’ d.o.o., sa sjedištem u Babinom polju. Prikuplja se miješani komunalni otpad i biorazgradivi komunalni otpad, te se odvojeno prikuplja otpadni papir, metal, staklo, plastika i krupni glomazni otpad. Na otoku nema odlagališta otpada, već se kontejneri sa otpadom trajektom prevoze na kopno, odakle ih preuzimaju druge komunalne službe i prevoze do uređenih odlagališta otpada. Na prostoru NP Mljet, nadležno komunalno poduzeće prikuplja otpad od kućanstava i privrednih subjekata, koji se skuplja u za to predviđene spremnike. Kako je prostor NP Mljet prepun specifičnosti s obzirom na aktivnosti koje se u njemu odvijaju, tako postoje i vrste otpada koje nisu obuhvaćene radom nadležnog komunalnog poduzeća. NP Mljet je premrežen velikim brojem pješačkih staza i šetnica, koje se uglavnom prostiru izvan granica naselja. Dio pješačkih staza se planira kartirati i opremiti sa svom potrebnom opremom i signalizacijom za sigurno korištenje posjetitelja. Sukladno tomu, se na predmetne staze planira postaviti posude za odvojeno prikupljanje otpada. Pražnjenje posuda će biti u nadležnosti JU NP Mljet, koje će sadržaj kanti skupljati i dopremati do pretovarne stanice, odakle će ga dalje predavati komunalnom poduzeću.

POMENA

POLAČE

Ovim strateškim smjernicama predlaže se organizacija pretovarane stanice za prikupljane otpada u sklopu tehničko logističke zone na Sikjerici gdje će JU NP Mljet prikupljati sav otpad sa pješačkih staza, ali i druge vrste otpada koje nisu u nadležnosti komunalnog poduzeća. U naseljima Polače i Pomena se planiraju urediti privezišta i sidrišta za brodove, a prema procjenama najbrojnija skupina korisnika će biti nautičari. Privezivanje će se odvijati na obalnoj liniji a sidrenje u dijelu zaljeva. U sklopu izgradnje obalne linije planiraju se izvesti podzemni spremnici za prikupljanje otpada, namijenjeni u prvom redu individualnim i organiziranim posjetiteljima koji pristižu plovilima. Izgradnjom obalnog zida uvesti će se red i sustavnost u režimu sidrenja unutar granica Parka, a izvedba spremnika za prikupljanje otpada će zaokružiti opremljenost infrastrukture dane na raspolaganje posjetiteljima. Kako su privezišta dio pomorskog dobra, tako će se njima i svom njihovom infrastrukturom upravljati putem koncesija. S obzirom na neusklađenost zakonske regulative vezane za upravljanje pomorskim dobrom na zaštićenim područjima, za pretpostaviti je da će se u dogledno vrijeme dogoditi promjene kojima će upravljanje koncesijama za navedena privezišta doći pod ingerenciju JU NP Mljet. Zbog toga se ovim strateškim dokumentom pretpostavlja kako će se prikupljanjem otpada od nautičara, ujedno i ubiranjem naknade za taj rad, baviti upravo JU NP Mljet. Prikupljeni otpad će se prevoziti na Sikjericu, odakle će se predavati komunalnom poduzeću. Dodatne aktivnosti koje provodi JU NP, a nisu u ingerenciji komunalnog poduzeća, odnose se na prikupljanje otpad kojeg ‘izbaci’ more na obalu te čišćenja akvatorija u slučaju raznih havarije. Predlaže se uvođenje organiziranog sustava čišćenja obale i mora od nanesenog otpada, te provedba istog svake godine sukladno operativnim planovima. I ovaj otpad će se dovoziti na Sikjericu odakle će ga preuzimati komunalno poduzeće. Pomorski promet oko otoka Mljeta relativno je visokog intenziteta, te je moguće da dođe do havarija sa teškim posljedicama po ekosustav Parka. Kako su državne službe za upravljanje ovakvim kriznim situacijama uglavnom dosta udaljene, JU NP Mljet će svojom vlastitom opremom u slučaju određene havarije, primjerice istjecanja goriva iz broda, moći brzo i efikasno reagirati te tako ublažiti posljedice havarije do dolaska nadležnih službi.

“Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna.”

OBUHVAT/PROMETNICA SIMBOL CESTE /1 MAKADAM / PJEŠAČKE STAZE SIMBOL 1 ČIŠĆENJE OBALE I MORA SIMBOL 1 JEDINSTVENI CENTAR ZA PRIKUPLJANJE OTPADA LEGENDA 1 PRIKUPLJANJE OTPADA OD NAUTIČKOG TURIZMA LEGENDA 2

IZVOR: STRATEGIJA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE

SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM NA PODRUČJU NP MLJET 108

109


8 POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA

8 POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA

STRATEŠKI CILJEVI I AKTIVNOSTI

Na temelju izvršenih analiza trenutnog stanja, stvarnih potreba, te prirodnih datosti i pripadajućih ograničenja na području NP Mljet, prijedlog razvoja posjetiteljske infrastrukture na području NP Mljet obuhvaća sljedeće aktivnosti: 1. PLANIRANJE, REKONSTRUKCIJA I IZGRADNJA ZGRADA POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE 2. PLANIRANJE I IZGRADNJA SUSTAVA POUČNIH STAZA POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE 3. PLANIRANJE IZVEDBA I OPREMANJE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE

8

Provedbom navedenih aktivnosti NP Mljet će osigurati ostvarenje sljedećih strateških ciljeva: 1. ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA KROZ UPRAVLJANJE KRETANJEM POSJETITELJA UNUTAR PODRUČJA NACIONALNOG PARKA 2. RAZVOJ POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE POTICANJEM KORIŠTENJA PJEŠAČKIH I BICIKLISTIČKIH STAZA 3. POBOLJŠANJE KVALITETE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE KROZ PODIZANJE RAZINE INTERPRETACIJE I PREZENTACIJE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNE BAŠTINE 4. POBOLJŠANJE KVALITETE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE UVOĐENJEM DODATNIH MORSKIH LINIJA NAMIJENJENIH RAZGLEDAVANJU PARKA

POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA

110

5. POBOLJŠANJE MATERIJALNE OPREMLJENOSTI I SUSTAVA UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM UVOĐENJEM NOVIH INTERPRETATIVNIH SADRŽAJA

111


8 POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA

8 POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA

Posjetiteljska infrastruktura

ANALIZA STANJA POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE POSJETITELJI NACIONALNIH PARKOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA NP MLJET

KRKA

400 000 200 000

MLJET

0

PAKLENICA

RISNJAK

2004 2005 2006 2007

KORNATI

SJEVERNI VELEBIT

2008 2009

2010

2011

BRIJUNI

2012

2013

2014

BROJ PRODANIH ULAZNICA U NACIONALNIM PARKOVIMA IZVOR: DZS.HR

31%

34%

91%

87%

85%

U proteklih deset godina broj posjetitelja Nacionalnim parkovima povećao se za gotovo 40 %. Gotovo polovica svih posjetitelja otpada na Nacionalni park Plitvička jezera, odnosno gotovo tri četvrtine na dva najposjećenija Nacionalna parka: Krku i Plitvička jezera. Uzroci tako velike posjećenost Krke i Plitvičkih jezera, uz njihovu jedinstvenu prirodnu ljepotu i kulturne znamenitosti, leže dijelom u dobroj prometnoj povezanosti i relativnoj blizini većih turističkih središta, te razrađenijim cjelogodišnjim modelima posjećivanja u odnosu na druge NP. Oba Parka suradnjom sa turističkim agencijama planiraju različite vrste izleta, definiraju posebne pakete za ciljane skupine posjetitelja, unaprjeđuju i održavaju sustave poučnih staza, a kulturna baština i prirodne vrijednosti većinom su adekvatno prezentirane i zaštićene. Ostali Nacionalni parkovi bilježe puno manji broj posjetitelja i pokazuju manji, stabilni rast broja prodanih ulaznica. S obzirom na uvjetni odnos između ulaganja u ZP, osiguranja potrebnog stupnja zaštite i njihove posjećenosti, poželjno bi bilo promatrati sustav svih NP I PP kao jedinstvenu cjelinu, s ciljem diversifikacije ponude i prezentacije specifičnosti uloge pojedinog područja u ekološkom integritetu cijelog sustava zaštite prirode RH. 89%

DOMAĆI

600 000

57%

...jedan od pet turista koji dođu u Republiku Hrvatsku posjeti Nacionalni park ili Park prirode...

KRKA

800 000

62%

OSTALI NP 2 2%

UDIO I STRUKTURA POSJETITELJA U NP U ODNOSU NA UKUPNI BROJ DOLAZAKA TURISTA RH 2014., IZVOR: DZS.HR

PLITVIČ

1 000 000

INOZEMNI

KRKA 30 %

TURISTA U RH

TVICE 48% PLI

20 % DOLAZAKA

RA

KA JEZE

1 200 000

14 %

DOMAĆI I INOZEMNI POSJETITELJI U NP REPUBLIKE HRVATSKE 2011., IZVOR: DZS.HR

MLJET

PAKLENICA PLITVICE

RISNJAK SJ VELEBIT

OMJER DOMAĆIH I STRANIH POSJETITELJA SVIH NACIONALNIH PARKOVA U RH 2011 IZVOR: DZS.HR 112

69 %

15%

KRKA

66 %

11%

KORNATI

9%

43%

BRIJUNI

13%

38%

INOZEMNI

DOMAĆI

86 %

Odnos domaćih i inozemnih posjetitelja NP Mljet je u skladu sa prosječnim nacionalnim omjerom posjetitelja Parkova, a svrstava se u JUZP koje bilježe niski porast broja posjetitelja. Specifičnost NP Mljet jest da unutar granica zaštićenog područja postoji veći broj naselja s preko 300 stalnih stanovnika. S obzirom kako je razvoj djelatnosti lokalnog stanovništva uvelike orijentiran prema pružanju usluga posjetiteljima NP, pri sagledavanju modela razvoja posjetiteljske infrastrukture Parka potrebno je obuhvatiti aspekte razvoja komunalnih sustava. Dovršenost i kvaliteta komunalnih sustava u velikoj mjeri određuje razinu posjetiteljske infrastrukture NP te postavlja preduvjete za korištenje i organizaciju zaštićenog područja i definira ukupni doživljajni dojam svih posjetitelja. Danas je posjetiteljska infrastruktura na području NP Mljet u izrazito lošem stanju, što je dijelom posljedica nedovoljnih ulaganja od strane JU, a dijelom zbog nedovršene ili neadekvatne komunalne infrastrukture. Sagledavanje međuovisnosti posjetiteljske i komunalne infrastrukture na području NP Mljet ključ je uspješnog unaprjeđenja modela razvoja valorizacije i prezentacije vrijednosti zaštićenog područja. Za potrebe formiranja projektnih zadataka unutar ovog dokumenta posjetiteljska infrastruktura se dijeli na usluge koje pruža JUNP te na usluge koje su nezavisno od JUNP na raspolaganju posjetiteljima. Djelatnosti koje JUNP pruža su primjerice usluga prijevoza, informiranje posjetitelja o parku, komuniciranje s posjetiteljima o radu JUNP te prezentiranje prirodnih vrijednosti i kulturne baštine. Pružanje usluga prijevoza trenutno se odnosi na prijevoz do otočića Svete Marije, ali pruža mnogo više potencijala za kontroliranje kretanja posjetitelja u zoni temeljnog fenomena kao i mogućnost povezivanja dijelova Parka koji trenutno nisu aktivni. Prostori za pružanje informacija nalaze se unutar upravne zgrade na Pristaništu i po pojedinim točkama unutar Parka. Cjelovitim planiranjem posjetiteljske infrastrukture nužno je voditi računa o njenom ispravnom pozicioniranju i osnovnim komunikacijskim ciljevima. Kako bi se osigurala adekvatna prezentacija prirodnih i kulturnih vrijednosti na području NP potrebno je osigurati prostore za izložbeno-prezentacijske aktivnosti i edukativne programe. U tim prostorima, uz interpretaciju vrijednosti zaštićenog područja, potrebno je sustavno prezentirati cjelokupnu znanstveno istraživačku aktivnost na području Parka i predstaviti temeljne ciljeve rada JUNP Mljet. Organizacija posjetiteljske infrastrukture s jedne strane mora odgovoriti na svakodnevne organizacijske potrebe za prihvat i informiranje posjetitelja, dok s druge strane njenim razvojem JU može poticati specifične vrste aktivnosti i sustave informiranja koji će osigurati povećanje broja posjetitelja iz ciljanih skupina. S obzirom na strukturu posjetitelja, njihove interese i dužinu boravka, elementi posjetiteljske infrastrukture moraju udovoljiti zahtjevima korisnika i osigurati potpuno doživljajno iskustvo zaštićenog područja. Komunikacija s posjetiteljima, prikupljanje osnovnih setova informacija (mjesto dolaska, dužina boravak, dobna skupina i profesionalna skupina...) i iskustava nakon boravka u zaštićenom području osigurat će kvalitetno i pravovremeno upravljanje posjetiteljskom infrastrukturom Nacionalnog parka. 113

Nacionalni park mora biti tako uređen da može primiti optimalan broj posjetitelja pri čemu treba dati naglasak kraćem, većinom izletničkom boravku posjetitelja. IZVOR: PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA MLJET, 2001.

112 156

83000

2004

2010

2015

KRETANJE BROJA PRODANIH ULAZNICA U NP MLJET OD 2004.-2015., IZVOR: NP MLJET

DOMAĆI 15 %

85 % INOZEMNI DOMAĆI I INOZEMNI POSJETITELJI U NP MLJET 2014., IZVOR: DZS.HR


8 POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA

8 POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA

STRUKTURA POSJETITELJA

3 8

STRUKTURA VIŠEDNEVNIH POSJETITELJA I SMJEŠTAJNIH KAPACITETA U NP MLJET

4

DOMAĆI 8,00

DUŽINA BORAVKA (DANA)

17 %

7,00 6,00 5,00

83 %

4,00

1

3,00

3

2,00

DOLASCI TURISTA (X100)

1,00

152

AUSTRALIJA

IRSKA

SAD

ŠPANJOLSKA

BiH

ITALIJA

NJEMAČKA

FRANCUSKA

52

UK

SLOVENIJA

0,00

INOZEMNI ODNOS BROJA NOĆENJA DOMAĆIH I INOZEMNIH POSJETITELJA, GODIŠNJI PROSJEK ZA PERIOD 2010-2015.g. IZVOR: TZ OPĆINA MLJET

PRIVATNO

POSJETITELJI PREMA UKUPNOM BROJU, ZEMLJI PORIJEKLA I DUŽINI BORAVKA, GODIŠNJI PROSJEK ZA PERIOD 2010-2015.g. IZVOR: TZ OPĆINA MLJET

5 3 5

3

1 4 8

125 POSJETITELJI PREMA PRIJAVLJENIM DOLASCIMA U NACIONALNI PARK, GODIŠNJI PROSJEK ZA PERIOD 2010-2015.g. IZVOR: TZ OPĆINA MLJET 114

19

115

31 % 69 %

HOTEL ODNOS BROJA NOĆENJA U HOTELU I U PRIVATNOM SMJEŠTAJU, GODIŠNJI PROSJEK ZA PERIOD 2010-2015.g. IZVOR: TZ OPĆINA MLJET

PRIVATNO 413

136 12 582 33 54 35 5254472 152 5051959 1 1 687103 113 312 35 58 1 1 3 13 3 1 12 1 14

Podaci o zemlji dolaska posjetitelja dostupni su isključivo temeljem uvida u podatke Turističke zajednice i to kroz prijavu noćenja posjetitelja. Navedeni podaci tiču se skupine višednevnih posjetitelja, dok zbog nepostojanja evidencije o jednodnevnim posjetiteljima nije moguće provesti jednakovrijednu analizu. Za potpunije podatke nužno je provesti anketu na reprezentativnim uzorcima posjetitelja tokom vršnog opterećenja sezone te na njima temeljiti daljnja opažanja. Uz to, nužno je voditi bazu podataka posjetitelja koja bi upotpunila podatke dane od strane Turističke zajednice općine Mljet. Temeljem cjelovitih podataka o strukturi posjetitelja može se razvijati komunikacijska strategija kao i posebni programi boravka posjetitelja. Tako prikupljeni podaci definiraju segmente komunikacijske strategije, primjerice višejezična prilagodba sadržaja posjetiteljima bitan je dio održavanja standarda usluge i uspostavljanja visoke razine prezentacije rada i djelovanja JU. Upravljanje sadašnjim trendom rasta broja posjetitelja i dužinom njihova boravka, moguće je isključivo razvojem aktivnih politika JU usmjerenim prema ciljanim skupinama korisnika. Aktivne politike uz razvoj novih sadržaja trebaju uzeti u obzir i razvoj modela edukacije djelatnika NP kako bi se osigurao kvalitetan prijenos informacija i pružanja usluga prema svim posjetiteljima Parka. Komunikacija s posjetiteljima, pružanje informacija i prikupljanje iskustava svih dionika na zaštićenom području, alat je kojim se prepoznaju potrebe ciljanih skupina posjetitelja te čini temelj za daljnji razvoj posjetiteljske infrastrukture. Iz prikupljenih podataka je razvidno kako inozemni posjetitelji prevladavaju nad domaćim u broju noćenja te da je struktura posjetitelja Parka iznimno eurocentrična. Unatoč većem broju ukupnih ležajeva u privatnom smještaju hotel ostvaruje znatno veći ukupan broj noćenja. Očekuje se kako će JUNP u sklopu izrade komunikacijske strategije razviti nove modele promocije i posjećivanja NP poticanjem razvoja kvalitete privatnog smještaja. 

HOTEL 345

2

ODNOS BROJA RASPOLOŽIVIH LEŽAJEVA U HOTELU I U PRIVATNOM SMJEŠTAJU IZVOR: TZ OPĆINA MLJET


8 POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA

8 POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA

ORGANIZACIJSKI MODELI POSJEĆIVANJA UTJECAJ STRUKTURE POSJETITELJA NA PLANIRANJE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE

“...unutrašnjost Parka je tako uređena da omogućuje razgledavanje prirodnih ljepota i rijetkosti, a da one pri tome ne budu dovedene u opasnost i oštećene.” IZVOR: PROSTORNI PLAN NACIONALNOG PARKA MLJET, 2001.

VIŠEDNEVNI

32 % 68 %

JEDNODNEVNI ODNOS JEDNODNEVNIH I VIŠEDNEVNIH POSJETITELJA IZVOR: NP MLJET

1-3 DANA 5 I VIŠE

27 % 43 % 30 %

3-4 DANA ODNOS VIŠEDNEVNIH POSJETITELJA PREMA BROJU NOĆENJA IZVOR: TZ OPĆINA MLJET

Temeljem interpretacije dostupnih podataka može se zaključiti kako dvije trećine od ukupnog broja posjetitelja NP Mljet čine jednodnevni izletnici. Preostali dio višednevnih posjetitelja relativno se ravnomjerno dijeli u tri osnovne skupine posjetitelja s obzirom na broj noćenja. Prvu skupinu čine posjetitelji koji u zaštićenom području borave između 1 i 3 dana, te se ova skupina može okarakterizirati kao posjetitelji na “produženom izletu” u sklopu kojeg se nadopunjuje osnovni jednodnevni posjet Parku s obilaskom dodatnih atrakcija u neposrednoj blizini temeljne žarišne zone Velikog i Malog jezera. Drugu skupinu čine posjetitelji koji borave unutar Parka između 3 i 4 dana za koju se pretpostavlja da su “zaljubljenici prirode” ili “nature break visitors “koji tijekom boravka u Parku obilaze sve do sada dostupne lokacije opremljene posjetiteljskom infrastrukturom. Treću skupinu čine posjetitelji koji borave u Nacionalnom parku više od 5 dana, u sklopu dužeg “aktivnog godišnjeg odmora”. Kategorizacija višednevnih posjetitelja, izrađena je na temelju pretpostavljenih scenarija korištenja i iskustava iz sličnih zaštićenih područja. Kako bi se potvrdile navedene tvrdnje i ostvarile pretpostavke za daljnje planiranje posjetiteljske infrastrukture potrebno je izraditi Studiju posjećivanja zaštićenog područja kojom će se na relevantnom broju uzoraka propitati navike, stavovi i potrošnja posjetitelja u Nacionalnom parku Mljet. S obzirom na navedenu strukturu posjetitelja i s obzirom na duljinu boravka, potrebno je razviti sustav posjetiteljske infrastrukture koji će udovoljiti očekivanjima posjetitelja, funkcionalnu organizaciju mreže putova i distribucije sadržaja te postaviti standarde informiranja i prijenosa saznanja o važnosti zaštićenih područja svim ciljanim skupinama posjetitelja. U skladu s prepoznatom strukturom posjetitelja, predlaže se razvoj triju osnovnih oblika posjetiteljske infrastrukture s obzirom na dužinu posjeta: jednodnevna , dvodnevna i trodnevna, te višednevna posjetiteljska infrastruktura. Jednodnevni posjetitelji dolaze organiziranim prijevozom ili javnim pomorskim linijama u naselja Pomena i Polače. Iz pristupnih točaka naselja, kretanje jednodnevnih posjetitelja usmjereno je prema ulazu prema zoni fenomena Velikog i Malog jezera i otočiću Svete Marije, gdje posjetitelje očekuju različiti oblici organiziranog prijevoza. Način prijenosa informacija izletnicima mora biti u skladu s vremenskim ograničenjima i uspostavljenim prioritetima informiranja. Dvodnevni posjetitelji uz obilazak naselja Pomena i Polače te zone temeljnog fenomena, mogu posjetiti naselje Goveđari i interpretacijski centar etnografske baštine, te istraživačko prezentacijsku cjelinu na Kulijeru. Za prijevoz do Kulijera potrebno je osigurati sustav pomorskog i kopnenog javnog prijevoza, te omogućiti dostupnost zone biciklistima. Višednevni posjetitelji udaljavaju se od temeljnog fenomena i sa više raspoloživog vremena posvećuju se istraživanju šireg područja Parka. Organizacijom sadržaja i posebnih ruta kretanja višednevnih posjetitelja potrebno je osigurati integritet i neometanost zona najvišeg stupnja zaštite. Kretanje svih skupina korisnika tematizirano je sustavom šetnica i distribucijom sadržaja u interpretacijskim centrima, s naglaskom na diferencijaciju različitog nivoa informacija s obzirom na ciljane skupine korisnika i planirane doživljajne modele. 116

OSNOVNE LINIJE KRETANJA POSJETITELJA PREMA DUŽINI BORAVKA

POMENA

POLAČE ULAZ VRBOVICA

SV. MARIJA

JEDNODNEVNI POSJETITELJI

KULIJER

POMENA GOVEĐARI

SV. MARIJA

POLAČE

VRATOSOLINA BJEJAJKA

DVODNEVNI I TRODNEVNI POSJETITELJI UVALA NA BARKAMA KULIJER

ZAKLOPITA

POMENA GOVEĐARI

GOLI RAT

POLAČE VELIKI DESAJUB MONTOKUC

SV. MARIJA ZAKAMENICA

VIŠEDNEVNI POSJETITELJI

VRATOSOLINA BJEJAJKA

PUT PREKO SOLINA

PRIKAZ SCENARIJA KRETANJA GRUPA POSJETITELJA SA RAZLIČITOM DULJINOM BORAVKA 117


8 POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA

8 POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA

ELEMENTI POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE RAZVOJ JEDINSTVENOG SUSTAVA POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE

“Nacionalni park kao područje s naglašenim prirodnim, znanstvenim, kulturnim, odgojnoobrazovnim i turističkorekreativnim vrijednostima namijenjen je posjećivanju i razgledavanju.” IZVOR: PRAVILNIK O UNUTARNJEM REDU U NACIONALNOM PARKU MLJET, 2000.

U svrhu ostvarenje osnovnih ciljeva rada javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem Nacionalnog parka, u pogledu osiguranja provedbe odgovarajućih edukativnih i rekreativnih posjetiteljskih aktivnosti, potrebno je definirati sve elemente posjetiteljske infrastrukture i njihovo povezivanje u cjelovit sustav. Organizacija sustava posjetiteljske infrastrukture mora biti vođena namjerom ostvarenja što kvalitetnijeg doživljajnog aspekta prilagođenog različitim skupinama korisnika, a koja će ujedno na adekvatan način usmjeriti i ograničiti aktivnost posjetitelja u zaštićenom području s ciljem zaštite ekološkog integriteta čitavog područja. Prostorna organizacija kako samih elemenata tako i cjelokupne mreže posjetiteljske infrastrukture, treba se planirati na način da se sadržajno osiguraju sve potrebne aktivnosti, a da se izbjegnu nepovoljni utjecaji na prirodu i okoliš u zaštićenom području. Pravilnim dimenzioniranjem elemenata i usmjeravanjem dosega mreže potrebno je postići kontrolu aktivnosti u Parku. S druge strane, edukativni i izložbeni programi koji prate razvoj cjelovitog sustava posjetiteljske infrastrukture osigurat će kvalitetnu doživljajnu komponentu u Parku. Primjenom navedenih načela, razvoj usluga posjetiteljima koristiti će se kao aktivna politika primjene mjera zaštite prirodnih vrijednosti i unaprjeđenja standarda rada javne ustanove, temeljem koje se razvijaju modeli regulacije broja posjetitelja i privlačenje ciljanih interesnih skupina . Elementi posjetiteljske infrastrukture na području Nacionalnog parka Mljet osiguravaju vitalnost žarišnih funkcija potrebnih za uspostavu cjelovitog sustava. Osnovne elemente sustava čine niz raspoređenih interpretacijskih i uslužnih centara povezanih sustavom poučnih staza i javnih prostora, te standardizirana oprema područja Nacionalnog parka. Izgradnjom sustava interpretacijskih centara na strateški pozicioniranim lokacijama s jedne strane se osigurava disperzija intenziteta posjetitelja i smanjenje nepovoljnog utjecaja aktivnosti na prirodu i okoliš, a s druge strane provode se aktivnosti interpretacije tematskih cjelina specifičnih vrijednosti područja NP Mljet. Disperzijom interpretacijskih centara i kontekstualizacijom njihovih lokacija i prostorne organizacije s temom koju prezentiraju, pojačava se doživljajni aspekt prijenosa vrijednosti o zaštićenim područjima. Sukladno tome, sustavom poučnih staza nastoji se povezivati pojedine lokalitete koristeći nekoliko tematsko-narativnih cjelina. Sustav interpretacije nastavlja se kroz sustav poučnih staza i dodatno informira posjetitelja o pojedinim lokalitetima, temama i specifičnostima područja u kojima se staze nalaze. Opremanje javih prostora područja Nacionalnog parka odnosi se na uspostavljanje standarda opremanja sukladno visokim ekološkim zahtjevima JU. Osnovne smjernice opremanja Parka kreću se prema primjeni ekoloških materijala i primjeni sustava baziranih na obnovljivim izvorima energije, a koji će činiti jedinstvenu oblikovnu i prepoznatljivu vizualnu cjelinu . Razvojem cjelovitog sustava posjetiteljske infrastrukture, JU provodi aktivnu i održivu politiku upravlja Nacionalnim parkom temeljenu na principima održivog turizma i razvoju modela očuvanja prirodnih vrijednosti zaštićenog područja. 118

SUSTAV INTERPRETACIJSKIH CENTARA

CENTAR VRBOVICA - PRIRODA KULIJER - VRIJEDNOSTI PODMORJA CENTAR GUSTIJERNA - INFO CENTAR MLINICA - ETNOLOGIJA I TRADICIJA SV. MARIJA - KULTURNA BAŠTINA

LOKACIJE INTERPRETACIJSKIH CENTARA SA PRIJEDLOGOM TEMA

Razvoj cjelovitog sustava posjetiteljske infrastrukture oslanja se na obnovu fonda postojećih građevina koje se rekonstrukcijom i opremanjem stavljaju u funkciju interpretacijskih centara edukativne i obrazovne namjene. Realizacijom sustava interpretacijskih centara prezentiraju se tematske cjeline od važnosti za Park; interpretacija prirodnih vrijednosti i kulturne baštine, te prezentacija djelatnosti i ciljeva rada JUNP Mljet. S obzirom na tematske odrednice, interpretacijski centri smještaju se u specifične prostore koji korespondiraju tematskim cjelinama koje se prezentiraju što uključuje aktivaciju podzemnih vojnih tunele u zoni Kulijer, obnovu napuštene vodoopskrbne infrastrukture na Pristaništu, izgradnju višenamjenskog komunalno-infrastrukturnog sklopa Centar Vrbovica, obnovu stare mlinice u Goveđarima te uređenja dijela samostanskog sklopa na otočiću Svete Marije. Interpretacija dijela prirodne baštine u napuštenoj vojnoj infrastrukturi na lokaciji Kulijer dio je prezentiranja aktivnosti koje podupire i provodi JUNP. Specifičnom tlocrtnom dispozicijom podzemnih tunela te kontaktima koji se ostvaruju sa okolnim prostorom pružaju izvrsnu mogućnost postava izložbe, kako s temom specifičnosti špiljskih vrsta i staništa, tako i s temom prezentacije prirodnih vrijednosti i kulturnih blaga podmorja Parka. Interpretacijski centar Gustjerna objedinjuje sve interpretacijske elemente te zbog svog centralnog položaja služi kao informativno žarište svih posjetitelja Parka. Interpretacijski centar Vrbovica, osmišljen je kao projekt povezivanja komunalne infrastrukture-planirane vodospreme i prostora za interpretaciju prirodnih vrijednosti zaštićenog područja. Interpretacijski centar Mlinica se bavi etnologijom, nematerijalnom i pokretnom kulturnom baštinom otoka Mljeta i smješten je u sklopu očuvane tradicijske matrice naselja Goveđari. Centar Mlinica, uz izložbeni i prezentacijski karakter, osmišljen je kao društveni centar svih stanovnika u kojem će JU osigurati uvjete i poticati aktivnosti tradicijskog stvaralaštva. Interpretacijski centar na otoku Svete Marije predstavlja jednu od temeljnih atrakcija kulturne baštine te se sukladno tome prezentira cjelokupna kulturna baština Parka s naglaskom na utjecaj benediktinskog reda na razvoj otoka Mljeta. 119


8 POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA

8 POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA

DRUGE GRAĐEVINE POSJETITELJSKE INFRASTRUKTURE

“Za poboljšanje zdravstvene zaštite na otoku Mljetu potrebno je ugovoriti jedan dodatni tim opće medicine ... poboljšati postojeću opremu ... Potrebno je razviti primjenu telemedicine. IZVOR: PLAN I PROGRAM ZDRAVSTVENE ZAŠTITE NA OTOCIMA, 2007.

Jedan od temelja kvalitetnog životnog standarda na otocima je osiguravanje razine medicinske zaštite posjetiteljima i lokalnom stanovništvu. JUNP potiče podizanje razine posjetiteljske infrastrukture sudjelovanjem u razvoju preduvjeta za pružanje zdravstvenih usluga. Nadalje, u sklopu višenamjenskog kompleksa na lokaciji ulaza u temeljeni fenomen Vrbovica, planira se osigurati i manji opskrbni centar koji će osigurati dostatni nivo usluge, kako posjetiteljima tako i lokalnom stanovništvu. Uloga JUNP uključuje osiguravanje dijela financijske potpore jačanju razine medicinske usluge pojačavanjem broja interventnog medicinskog osoblja na otoku, razvijanjem projekta telemedicine te osiguravanja prostora za opskrbu lokalnog stanovništva i posjetitelja. Korištenje resursa JUNP za pokretanje Zdravstvenog i opskrbnog centra proizlazi iz odgovornosti i obaveza prema posjetiteljima i lokalnom stanovništvu koji su dio specifičnog mediteranskog sustava živućeg Nacionalnog parka. Postojeća zgrada u kojoj je smještena zgrada ambulante je izgrađena van građevinskog područja, te je u potpunosti neprimjerna svojom pozicijom i oblikovanjem lokaciji od strateškog interesa za Nacionalni park. Ovim projektom planira se uklanjanje postojeće zgrade, zagovaranje i osiguranje izmjena i dopuna Prostornog plana u svrhu izgradnje suvremenog zdravstveno uslužnog centa koji će biti uklopljen u okoliš, te će osigurati sve potrebne funkcije za kvalitetno posjećivanje i život lokalnog stanovništva. Uspostavom Zdravstvenog i opskrbnog centra objedinjuju se potrebe za ordinacijom liječnika opće prakse, ljekarne te dućana opskrbnog centra u za to odgovarajućem prostoru.

120

OPREMANJE PODRUČJA NACIONALNOG PARKA Dosadašnja razina opremanja zone zaštićenog područja, u pogledu urbane opreme, signalizacije i interpretacije, te objekata komunalno turističke infrastrukture; je zasigurno nedostatna i dijelom neprikladna. Opremanje prostora NP u sklopu razvoja posjetiteljske infrastrukture zahtijeva sveobuhvatan funkcionalno-oblikovni pristup uspostavljanju organizacijskog i vizualnog standarda zaštićenog područja. Kvalitetnim opremanjem Parka unaprjeđuje se rad JU u odnosu na pružanje usluga posjetiteljima, razvijaju se sustavi interpretacije i signalizacije vrijednosti zaštićenog područja te osigurava jedinstvena prepoznatljivost cjelokupnog prostora. Pri opremanju zaštićenog područja potrebno je voditi brigu o razvoju elemenata posjetiteljske infrastrukture koji neće imati negativne utjecaja na prirodu te će osigurati primjenu ekoloških materijala i poticati korištenje obnovljivih izvora energije. Pod opremanjem zaštićenog područja podrazumijeva se uspostava sustava vizualne signalizacije i interpretacijskih elemenata u javnim prostorima, ugradnja urbane opreme te postavljanje objekata komunalno-turističke infrastrukture. Svi navedeni elementi u određenoj mjeri podložni su usklađenju s Pravilnikom o jedinstvenom vizualnom identitetu sustava upravljanja zaštićenim područjima - jedinim zakonskim aktom o standardizaciji opremanja nacionalnih zaštićenih područja. Urbana oprema koja se ugrađuje na javne površine unutar Nacionalnog parka teži unifikaciji pri čemu se rješenja uklapaju u postojeći okoliš, izrađena su od održivih, lokalnih materijala te imaju jamstvo dugotrajnosti kao i minimalne potrebe za održavanjem. Urbana oprema odnosi se na klupe, stolove, elemente za zbrinjavanje komunalnog otpada te interaktivne punktove. Uslužni interaktivni punktovi ugrađuju se na lokacijama izvan područja Nacionalnog parka i služe promociji i privlačenju posjetitelja. Ujedno služe i kao informativna točka koja pruža sve potrebne informacije vezane uz posjet Nacionalnom parku. Objekti komunalno-turističke infrastrukture služe za obavljanje niza djelatnosti JUNP. Razrađuju se s ciljem stvaranja standardiziranog multifunkcionalnog elementa koji manjim prilagodbama odgovara osnovnim potrebama i aktivnostima koje provodi JU. Razvojem multifunkcionalnog elementa-opreme zaštićenog područja, osigurat će se jedinstven i prepoznatljiv element za pružanje informacija i prodaju karata, za prodaju suvenira i lokalnih proizvoda, za osiguranje standardiziranog prostora za najam koncesionarima usluga na zaštićenim područjima, za organizaciju sustava kompostnih ekoloških sanitarnih blokova... Primjena multifunkcionalnog elementa moguća je i na mjestima predviđenim za promociju zaštićenog područja van granica Parka- poput ostatka Otoka, u bližim urbanim ili turističkim središtima, u lukama polaska i dolaska posjetitelja... Zbog toga je nužno da se projekti komunalno-turističke infrastrukture razvijaju na način da služe i prezentaciji zaštićenog područja. Signalizaciju i interpretaciju vrijednosti zaštićenog područja potrebno je izvesti sukladno važećem pravilniku, dok je mikro-lokacije elemenata potrebno odrediti detaljnom analizom na terenu u suradnji s nadležnim tijelima.

121

“Izvan građevinskih područja mogu se graditi objekti u funkciji Nacionalnog parka i infrastrukturni objekti koji zahtijevaju izgradnju izvan građevinskog područja ... objekti komunalnoturističke infrastrukture: putovi, staze, mostovi, putokazi, sanitarni čvorovi, kiosci za informacije, te mali uslužni objekti.” IZVOR: ČL.78. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PROSTORNOG PLANA NP MLJET


8 POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA

8 POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA

UREĐENJE JAVNIH POVRŠINA I PRISTUPA MORSKIM PRISTANIŠTIMA Uređenjem javnih površina i pristupa materijalno se unaprjeđuje razina opremljenosti posjetiteljske infrastrukture, te se olakšava pristup osobama smanjene pokretljivosti u zonama morskih pristana. Uređenje interesnih zona uključuje prostore koji su već u upotrebi, kako u svakodnevnim djelatnostima JUNP tako i u korištenju od strane posjetitelja. Interesne zone uključuju obnovu Malog i Velikog pristaništa te uređenje zone Malog i Velikog mosta. Poboljšanje opremljenosti interesnih zona uključuje opremanje prostora urbanom opremom, ugradnju elemenata prilagodbe za nesmetano kretanje osoba smanjene pokretljivosti kao i zamjenu svih dotrajalih dijelova sustava posjetiteljske infrastrukture. Uređenje zone oko Malog mosta te zone oko Velikog mosta uključuje formiranje javnih površina za duži boravak posjetitelja, opremanje urbanom opremom i elemente za savladavanje visinskih razlika stubama i rampama. Uređenje prostora Malog i Velikog pristaništa bave se prilagodbom javnih površina za kretanje osoba smanjene pokretljivosti te osiguranjem ostalih tehničkih zahtjeva za pristanak i vezivanje brodova koji plove po Velikom jezeru. Na Velikom pristaništu se dodatno predlaže opremanje zone kvalitetnom urbanom opremom zbog velikog broja i intenziteta posjetitelje na predmetnoj lokaciji. Pri uređenju javnih površina potrebno je koristiti odgovarajuće materijale koji će osigurati trajnost i funkcionalnost, te će činiti skladnu cjelinu unutar zaštićenog područja.

SUSTAV POUČNIH STAZA Infrastruktura šetnica, šumskih i drugih putova, a koja je temelj organiziranja sustava poučnih staza, nedovoljno je zastupljena u organizacijskoj shemi vođenja i informiranja posjetitelja zaštićenog područja. Raspoloživu mrežu šetnica i putova potrebno je organizirati u sklop tematski interpretiranih staza koje će pružati informacije posjetiteljima o vrijednostima zaštićenog područja, njegovim karakteristikama i posebnostima mikro-lokacija kojima se pružaju šetnice. Preklapanjem interesnih zona, zona atrakcija i zona s najvišim stupnjem zaštite i ugroze, potrebno je organizirati mrežu putova koja će s jedne strane pružiti kvalitetan doživljaj Parka, a s druge strane osigurati zaštitu najvrjednijih i najosjetljivijih dijelova zaštićenog područja. Postojeća infrastruktura koja služi kao temelj za organizaciju i usmjeravanje kretanja posjetitelja, može se razvrstati na uređene kolne površine, makadamske prometnice, te pješačke šumske putove i šetnice. Usporedbom mogućnosti korištenja pojedinih vrsta koridora vidljivo je da su pješački putovi s obzirom na prostornu dispoziciju i ukupnu duljinu, najpotentniji element razvoja sustava poučnih staza. Osnovni model organizacije poučnih staza treba voditi računa o pravilnoj distribuciji posjetitelja, funkcionalnoj organizaciji prihvata i kretanja posjetitelja unutar sustava, te mora osigurati dostatno dimenzioniranje i opremanje poučnih staza s obzirom na standarde opremanje područja NP. Povezivanjem lokacija srodnih tema omogućuje se sveobuhvatno interpretiranje i valorizacija svih vrijednosti zaštićenog područja.

MALO PRISTANIŠTE

MALI MOST VELIKO PRISTANIŠTE VELIKI MOST

MAKADAM ASFALTIRANA PROMETNICA OBUHVAT/PROMETNICA PJEŠAČKI SIMBOL 1 PUTOVI PRAPOVIJESNI LOKALITETI SIMBOL 1 SIMBOL 1PRAPOVIJESNI LOKALITETI MOGUĆI LEGENDA 1 ANITČKI LOKALITETI Ia ZONA VRLO STROGE ZAŠTITE LEGENDA 2

OBUHVAT/PROMETNICA SIMBOL 1 SIMBOL 1 SIMBOL 1 LEGENDA UREĐENJE1 PRISTUPA LEGENDA UREĐENJE2JAVNIH POVRŠINA

POZICIJE PROJEKATA UREĐENJA JAVNE POVRŠINE I UREĐENJE PRISTUPA 122

RASPODJELA RASPOLOŽIVE INFRASTRUKTURE SA POZICIJAMA POTENCIJALNIH INTERESNIH TOČAKA 123


8 POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA

8 POSJETITELJSKA INFRASTRUKTURA

FORMIRANJE SUSTAVA STAZA 90 km PJEŠAČKI PUTOVI

31 km ASFALTIRANA PROMETNICA

25 km MAKADAM

Cikloturizam i drugi oblici korištenja bicikala u turizmu spadaju u oblike turističkih aktivnosti s najvećom perspektivom razvoja, s predviđenim rastom većim od deset posto u idućih desetak godina. IZVOR: AKCIJSKI PLAN RAZVOJA CIKLOTURIZMA, INSTITUT ZA RAZVOJ TURIZMA, LISTOPAD 2015.

Formiranjem sustava poučnih staza osigurava se sveobuhvatno prezentiranje vrijednosti Nacionalnog parka posjetiteljima. Svaka poučna staza tematizira karakteristike zaštićenog područja i opremljena je s informacijama o dužini trajanja pojedine staze te zahtjevnosti njenog obilaska s popisom svih interpretacijskih točaka te narativnom komponentom poučne staze. Definiranjem i opremanjem poučnih staza dodatno se potiče provođenje redovitog održavanja i nadgledanje zaštićenog područja te se sustavno kontrolira i upravlja mjestima kretanja posjetitelja. Navedenom organizacijskom shemom, poučne staze se stavljaju u funkciju zaštite prirodnih vrijednosti i kulturne baštine zaštićenog područja. Svaka poučna staza sastavljena je od niza elemenata koji je čine jedinstvenom interpretacijskom cjelinom. U osnovi, poučna staza povezuje interesne točke pojedine teme koja se prezentira posjetitelju. Narativni i edukativni karakter svake poučne staze razvija se kroz primjenu elemenata signalizacije i interpretacije interesnih točaka - lokaliteta ili staništa. Kako bi se formirao efikasan i kvalitetan sustav poučnih staza, nužno je definirati osnovne skupine korisnika i osnovne linije kretanja posjetitelja ovisno o njihovim interesima i dužini boravka u zaštićenom području. Načelno, posjetitelji sa kraćom duljinom boravka ciljano posjećuju najpoznatije znamenitosti dok se višednevni posjetitelji upućuju prema udaljenijim i teže dostupnim dijelovima Parka. Mogućnost disperznog sustava organizirane distribucije posjetitelja na području Parka danas nije razvijena, a predstavlja velik potencijal u njegovom razvoju i unaprjeđenju cjelokupne posjetiteljske infrastrukture. Osnovne interesne skupine korisnika poučnih staza s obzirom na način kretanja i datosti terena su pješaci, planinari i biciklisti. Podjela na navedene skupine temeljena je na načinu i na zahtjevnosti savladavanja staza te prema dostupnom vremenu posjetitelja. Neovisno o načinu grupiranja ili tematiziranja staza, cjelokupni sustav mora biti prilagođen svim dobnim i interesnim skupinama na način da se pojedini dijelovi staza mogu koristiti u sprezi s drugim elementima posjetiteljske infrastrukture ili doživljajnih “paketa”. Definiranje dužine pojedine poučne staze temelji se na prilagodbi raspoloživog vremena koje korisnici provode unutar Nacionalnog parka i na temelju ciljeva edukacije posjetitelja o vrijednostima zaštićenih područja. Definiranje ciljanih skupina korisnika treba se temeljiti na analizi stavova i navika posjetitelja NP. Dosadašnjom analizom prepoznate su skupine jednodnevnih posjetitelja, posjetitelja koji u prosjeku borave do 3 dana, te višednevni posjetitelji. Sagledavanjem njihovih potreba i očekivanja potrebno je razviti cjelokupni sustav poučnih staza. Osnovne teme poučnih staza objedinjuju interpretaciju kulturne baštine i prirodnih vrijednosti kao nasljeđe kojim JU treba upravljati aktivno i odgovorno. Predlaže se tematiziranje poučnih staza s ciljem pojašnjenja uloge i važnost Nacionalnog parka u cjelokupnom ekološkom integritetu šireg sustava zaštićenih vrijednosti, ali i s ciljem pezentacije djelatnosti JU u sferi znanstvenog i istraživačkog rada. Pri organizaciji staza potrebno je posvetiti pozornost na razmjenu informacija s posjetiteljima pri čemu se mogu razvijati i modeli koji potiču posjetitelje da aktivno sudjeluju u praćenju stanja vrsta i staništa, te svojim iskustvima obogaćuju saznanja o vrijednostima zaštićenog područja. ORHIDEJA / Orchidaceae spp., DETALJ 124

125


9 EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

9 EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

Na temelju izvršenih analiza trenutnog stanja, potrebama za izvršenje temeljnih djelatnosti JUNP, te unaprjeđenja materijalne opremljenosti i unaprjeđenja standarda upravljanja obuhvaćaju se sljedeće aktivnosti: 1. PLANIRANJE I RAZVOJ EDUKATIVNIH PROGRAMA , NAKLADNIČKE AKTIVNOSTI I SUSTAVA POTICANJA IZVRSNOSTI U ŠKOLOVANJU 2. OSNIVANJE CENTRA ZA ZAŠTITU PRIRODE I PROVEDBA PROGRAMA ZNANSTVENO ISTRAŽIVAČKIH DJELATNOSTI 3. OBNOVA I OPREMANJE GRAĐEVINA ZA POTREBE USPOSTAVE CENTAR ZA ZAŠTITU PRIRODE I RADA JAVNE USTANOVE

9

Provedbom navedenih aktivnosti NP Mljet će osigurati ostvarenje sljedećih strateških ciljeva: 1. PREVENCIJA ZAŠTITE PRIRODE I OKOLIŠA EDUKACIJOM SVIH DIONIKA PODRUČJA NACIONALNOG PARKA MLJET 2. POBOLJŠANJE INFORMIRANOSTI POSJETITELJA I LOKALNOG STANOVNIŠTVA O TEMELJNIM CILJEVIMA ZAŠTITE PRIRODE I RADA JAVNE USTANOVE PROVEDBOM EDUKATIVNIH I DRUGIH AKTIVNOSTI 3. RAZVOJ ZNANSTVENO ISTRAŽIVAČKIH DJELATNOSTI U ZAŠTIĆENOM PODRUČJU I UNAPRJEĐENJE MODELA UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM

EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

126

127


9 EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

9 EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

Edukacija, istraživanje i razvoj

JAČANJE SVIJESTI O VRIJEDNOSTIMA ZAŠTIĆENIH PODRUČJA

RAZVOJ ZNANSTVENO ISTRAŽIVAČKIH DJELATNOSTI

VAŽNOSTI I ULOGA ISTRAŽIVANJA&RAZVOJA U ZAŠTIĆENOM PODRUČJU

“Zaštita morskih područja u razdoblju od sljedećih 20 godina, te njihov doprinos zaustavljanju gubitka bioraznolikosti europskih mora, zasnovana na temelju prethodno stečenih znanja i iskustava, ovisi isključivo o političkoj volji zemalja članica.” IZVOR: MARINE PROTECTED AREAS IN EUROPE’S SEAS (2015)

Jedan od vidova prezentacije temeljne djelatnosti Nacionalnog parka široj javnosti je i predstavljanje rezultata niza znanstveno istraživačkih djelatnosti i edukacijskih programa koje provodi JU. Planiranje i realizacija istraživanja, te obrazovnih programa svih dionika zaštićenog područja, model je kroz koji se usklađuju strateški ciljevi i unaprjeđuju organizacijske mogućnosti NP Mljet. Jedan od glavnih prioriteta JU je unaprjeđenje sustava znanstvenog istraživanja i razvoja kroz dugoročno planiranje i ciljano usmjeravanje istraživačkih djelatnosti i to kroz organizacijski model osnivanja “Centra za zaštitu prirode” (engl. Environmental Center). Uspostavljanje centra predstavlja jedinstvenu organizacijsku inicijativu, a kojom se odgovara na zahtjeve koji proizlaze iz odgovornosti i obveza Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima. Dobrobiti unaprjeđenja razine istraživačkih i znanstvenih djelatnosti unutar zaštićenog područja su mnogostruke. Znanstveno utemeljenom argumentacijom te specifičnim iskustvom na temelju provedenih aktivnosti, NP može osigurati razvoj efikasnijeg standarda upravljanja zaštićenim područjem. Znanstveno - istraživački radovi su terenska saznanja o stanju zaštićenih područja te predstavljaju temelj za donošenje kvalitetnih politika upravljanja Nacionalnim parkom. Pokretanjem “Centra za zaštitu prirode” i definiranjem programa rada Centra u cilju objedinjavanja iskustava primjene nacionalnog zakonodavstva, provedbe obveza koje slijede iz EU direktiva i integracijom uspješnih modela iz međunarodno priznatih praksi zaštite prirode, JU može postati pokretač novih modaliteta suradnji između područja različitih razina zaštite, a u svrhu očuvanja biološke raznolikosti cjelokupne ekološke mreže. Prema Izvješću o obavljenoj reviziji iz 2014. godine, neusklađenost i nedorečenost zakonskih odredbi o provoditelju aktivnosti inventarizacije i monitoringa u ZP jedan je od primjera u kojem je obavljanje primarne djelatnosti NP znatno otežano. Razvoj znanstveno-istraživačke djelatnosti omogućit će stvaranje kvalitetne podloge za definiranje protokola razmjene informacije nadležnim institucijama o uspješnosti modela upravljanja zaštićenim područjem te doprinijeti rješenju trenutnog problema. Usklađenost nacionalnih i europskih zakonodavnih okvira zaštite prirode, provodi se različito u pojedinim zemljama članicama, a od RH se očekuje kvalitativni doprinos u uspostavljanju aktivnog odnosa između područja s različitim razinama “zaštite”. Iako postoje razlike u strogom smislu definicije pojma nacionalno zaštićenih područja i zaštićenih vrijednosti europske ekološke mreže, potrebno je osigurati aktivne protokole na operativnoj razini koji će osigurati održivo upravljanje zajedničkim temeljnim resursom - biološkom raznolikosti. Protokoli usklađenja nacionalnog zakonodavstava s međunarodno prihvaćenim standardima povećanja površine zaštićenog kopna i mora, zasigurno će utjecati na organizaciju rada nadležnih ministarstava te samim time i obveza koje će preuzeti JU za zaštitu prirode. Pokretanjem centra izvrsnosti “Centar za zaštitu prirode”, NP Mljet može razraditi pilot projekt suradnje sa susjednim zaštićenim područjima s kojim čini neodvojivu ekološku cjelinu, te na taj način pružiti podršku nadležnim institucijama pri dopunama zakonodavnog okvira upravljanja zaštićenim područjima. 128

OSNIVANJE CENTRA ZA ZAŠTITU PRIRODE Program znanstveno-istraživačkih suradnji temelji se na strateškim ciljevima očuvanja prirodnih vrijednosti NP Mljet i to kroz usavršavanje metodologije praćenja stanja kao i kreiranje novih znanja iz područja zaštite prirode. Poticanje razvoja znanstveno istraživačkih djelatnosti planira se osnivanjem Centra za zaštitu prirode Kulijer. Uspostava Centra predstavlja jedinstveni iskorak u organizaciji rada javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem. Kako bi se osmislio i proveo kvalitetan cjelogodišnji program nužno je intenzivirati suradnju s znanstveno istraživačkom zajednicom te drugim ustanovama i resornim tijelima za zaštitu prirode, kako na nacionalnom tako i na europskom nivou. Organizacija programa treba biti usmjerena k stjecanju specifičnih znanja iz područja zaštite prirode a koja proizlaze iz karakteristika zaštićenog područja Mljeta i njemu sličnih mediteranskih predjela. U tom smislu, očekuje se kao će NP Mljet preuzeti vodeću ulogu u kreiranju novih politika i programa za zaštićena morska područja (MAP) u široj južnojadranskoj zoni. Suradnja stručnog i upravljačkog kadra sa sličnim institucijama osigurat će prijenos znanja i iskustva koje će uvelike unaprijediti rad JU. Osnivanjem Centra za zaštitu prirode ujedno će se ostvariti mogućnost sistematizacije i valorizacije mnogobrojnih istraživanja koja su provedena na području NP Mljet, te će se pronaći modaliteti odgovarajuće prezentacije dosadašnjih rezultata. Osnivanje centra omogućit će provedbu raznovrsnih programa, od povremenih do stalnih, od volonterskih do usko specijalističkih. Dio istraživačkih djelatnosti u Centru bit će usmjerene i na znanstveno istraživačke radove vezane uz bogatu hidro-arheološku baštinu NP Mljet, te na daljnju valorizaciju i prezentaciju rezultata navedenih istraživanja. Uspostavljanje Centra doprinosi poboljšanju uvjeta rada i stručnog napredovanja svih službi Javne ustanove, te osigurava kontinuiranu edukaciju svih zaposlenik Parka. Neposredna suradnja stručnih službi i istraživačkog kadra koji će posjećivati Centar Kulijer, osigurat će višestruku korist u prijenosu novih saznanja i kreiranju novih uspješnih modela upravljanja zaštićenim područjem. Uspostava povremenih i stalnih programa koji će se provoditi u okviru Centra, s jedne strane mogu pridonijeti aktivnoj ulozi JU u praksi zaštite prirode a s druge strane potaknuti povećanje broja posjetitelja iz ciljane skupine korisnika - zaljubljenika prirode i istraživača. Promocija rezultata rada Centra jedan je od osnovnih komunikacijskih kanala za isticanje vrijednosti zaštićenih područja i organizacijskih ciljeva djelovanja JU. Uz programsku komponentu, Centar će osigurati i svu nužno potrebnu infrastrukturu za potrebe opisanih aktivnosti. Centar će biti opremljen “morskim” laboratorijem za preuzimanje i obradu uzoraka, morskim bazenima za pohranu uzoraka ili provedbu protokola za ozlijeđene morske životinje, višenamjenskim prostorom za prezentacije i edukaciju korisnika, servisnim i tehničkim prostorijama, te prostorima za smještaj istraživačkih timova i ostalih sudionika na provedbi projekta. Planira se kako će korisnici centra biti zainteresirani pojedinci, grupe ili institucije s kojima JU može ostvariti kratkoročne projektne ili dugoročne strateške programe. Centar će istovremeno razvijati ciljane volonterske programe kojima će se proširiti model prikupljanja i prijenosa znanja među različitim skupinama korisnika. 129

INOZEMNI

23 %

77 %

NACIONALNI ODNOS ZANSTVENIH RADOVA OBJAVLJENIH U INOZEMNIM I NACIONALNIM PUBLIKACIJAMA, IZVOR: JU NP


9 EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

9 EDUKACIJA, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

RAZVOJ MODELA EDUKACIJE PROGRAMI I CILJANE SKUPINE KORISNIKA Razvoj sustava edukacije u okvirima djelovanja JU ima za cilj prenijeti i usavršiti saznanja o potrebama i dobrobitima očuvanja zaštićenih područja, te unaprijediti vidove valorizacije i interpretacije vrijednosti koje u njima nalazimo. Edukacijom svih dionika u zaštićenom području, osigurava se bolja informiranost javnosti, prevenira se šteta i jača svijest o potrebi zaštite integriteta ekološkog sustava te svih komponenti njegove biološke raznolikosti. Mjere na polju edukacije tiču se organizacije i provedbe edukativnih programskih aktivnosti za različite skupine korisnika, od lokalnog stanovništva do posjetitelja, od širih javnih rasprava do stručnih simpozija, od volonterskih programa do organiziranih protokola za stručno usavršavanje... Nadalje, mjere razvoja sustava edukacije na području Parka, obuhvaćaju i osiguranje nužno potrebne infrastrukture za provedbu svih navedenih programa. Znanstveno istraživačke aktivnosti odvijat će se u Centru zaštite prirode Kulijer, dok će se za dodatne potrebe smještaja dužeg boravka stručnog osoblja i istraživačkog kadra pokrenuti realizacija projekta smještajnih jedinca u suradnji s JLS Mljet. Nadalje, kako bi se stekli adekvatni uvjeti za upravljanje čitavim prostorom Parka, te tako i organizacijom daljnjih edukativnih programa, pristupit će se obnovi Upravnog kompleksa s ciljem osiguranja dostane razine materijalne opremljenosti NP. Doprinos uspješnosti obavljanja poslova Čuvara prirode, je projekt aktivacije bivšeg vojnog kompleksa na vrhu Planjak u Nadzorni centar koji će objediniti sustave telemetrijskog nadzora, sustave tehničke zaštite i meteo stanicu za potrebe praćenja stanja Parka. Daljnji korak u promociji vrijednosti ZP predstavlja razvoj nakladničke djelatnosti. Distribucijom izdanja NP ostvarit će se ciljana komunikacija sa raznim dionicima, a za potrebe čega je nužno razraditi različite vrste izdanja sadržaja primjerenog ciljanim skupinama korisnika. Kako bi se osigurao kontinuitet promišljanja i ojačao interes lokalnog stanovništva o zaštićenim vrijednostima područja Mljeta, predlaže se JU da unaprijedi sustav dodjele poticaja osnivanjem Zaklade. Program i rad zaklade definira se na godišnjem nivou i obuhvaća tematske cjeline potpomaganja srednjeg i visokog obrazovanja studenata, te poticanje razvoja suvremenog i tradicionalnog stvaralaštva. Edukativni programi mogu se organizirati kao cjelogodišnje ili sezonske aktivnosti, prilagođene potrebama krajnjih korisnika. U tu svrhu potrebno je izraditi cjeloviti Program mjera edukacije s iskazom financijskih i materijalnih potreba za provedbu istoga. Razina participacije u procesu edukacije ovisi o krajnjem cilju i grupi korisnika. Teme od važnosti za upravljanje NP, a koje se dotiču djelatnosti lokalnog stanovništva trebaju se razviti kroz edukativni model koji omogućuje otvorenu suradnju i razmjenu informacija te iskustava. S druge strane edukacija jednodnevnih posjetitelja mora biti precizna, sadržajna i kratka. Prilagodba edukacijskog programa korisnicima ključ je uspješnog informiranja i ostvarenja cilja programa. Edukacijski programi koji su jedinstveni na nacionalnoj razini zaštićenih područja mogu postati specifična usluga koju pruža NP drugim JU za zaštitu prirode. Bitan segment edukacijskih programa je daljnje razvijanje već pokrenutih volonterskih programa koji doprinose društvenom razvoju, socijalnoj koheziji i uključivanju svih dionika društva u procese od javnog interesa. KOLOMBAVOIČEV DUGOUŠAN / Plecotus kolombatovici (Đulić, 1980), DETALJ 130

131


10 STANDARD UPRAVLJANJA JAVNOM USTANOVOM

10 STANDARD UPRAVLJANJA JAVNOM USTANOVOM

STRATEŠKI CILJEVI I AKTIVNOSTI

Na temelju izvršenih analiza trenutnog stanja, stvarnih potreba, te prirodnih datosti i pripadajućih ograničenja na području NP Mljet, strateški prijedlog unaprjeđenja sustava upravljanja područja NP Mljet obuhvaća sljedeće aktivnosti: 1. IZRADU I IMPLEMENTACIJU KOMUNIKACIJSKE STRATEGIJE, TE UVOĐENJE I ODRŽAVANJE CERTIFIKATA ISO 9001:2015 2. USPOSTAVLJANJE, AŽURIRANJE I ODRŽAVANJE BAZA PODATAKA 3. UVOĐENJE e-NAPLATE ULAZNICA TE SUSTAVA VIDEONADZORA I TEHNIČKE ZAŠTITE 4. USPOSTAVLJANJE REGISTRACIJE POSEBNOG PRAVNOG REŽIMA NP MLJETA U KATASTRU I ZEMLJIŠNOJ KNJIZI 5. IZRADA PROGRAMA DODJELA OZNAKE IZVORNE KVALITETE NP MLJET® 6. REGULACIJA MODELA DODJELE KONCESIJA UNUTAR ZP I DEFINIRANJE KAPACITETA NOSIVOSTI ZAŠTIĆENOG PODRUČJA Provedbom navedenih aktivnosti NP Mljet će osigurati ostvarenje sljedećih strateških ciljeva: 1. UNAPRJEĐENJE SUSTAVA UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM STANDARDIZACIJOM POSLOVNIH PROCESA I AKTIVNOSTI 2. OSIGURANJE PREDUVJETA ZA AKTIVNI PRISTUP UPRAVLJANJU PODRUČJA NACIONALNOG PARKA PRIKUPLJANJEM I ANALIZOM RELEVANTNIH PODATAKA 3. POBOLJŠANJE KVALITETE POSLJETITELJSKE INFRASTRUKTURE KROZ OSIGURANJE EFIKASNOG SUSTAVA NAPLATE I KONTROLE ULAZNICA 4. UNAPRJEĐENJE MATERIJALNE OPREMLJENOSTI I SUSTAVA NADZORA NAD ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM UVOĐENJEM INTEGRALNOG SUSTAVA TEHNIČKE ZAŠTITE 5. STVARANJE PRETPOSTAVKI ZA KVALITETNO I INTENZIVNO KORIŠTENJE FONDOVA EU U SVRHU ZAŠTITE PRIRODE UNUTAR PODRUČJA NACIONALNOG PARKA

STANDARD UPRAVLJANJA JU 132

133


10 STANDARD UPRAVLJANJA JAVNOM USTANOVOM

10 STANDARD UPRAVLJANJA JAVNOM USTANOVOM

Standard upravljanja JU

INSTITUCIONALNI OKVIRI ZAŠTITE PRIRODE UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM

UPRAVLJANJE A PR OV ED B

JE EN JA Ć I A PR EVIZ IR

PLANIRANJE

PRIKAZ UPRAVLJANJA KAO KONTINUIRANOG CIKLIČKOG PROCESA IZVOR: GUIDELINES FOR MANAGEMENT PLANNING OF PROTECTED AREAS 2003.

SMJERNICE ZA UNAPRJEĐENJE STANDARDA UPRAVLJANJA

Institucionalni okvir zaštite prirode i okoliša na području nacionalnih parkova, čine Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Hrvatska agencije za okoliš i prirodu , koja je objedinila Državni zavod za zaštitu prirode i Agenciju za zaštitu okoliša, te javne ustanove za upravljanje područjima nacionalnih parkova. Model upravljanja zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj temelji se na zakonskim odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) i svih pripadajućih propisa. Organizacijski okviri koji slijede iz navedenog zakona, predviđaju izradu Plana upravljanja zaštićenih područja, te provedbu istoga kroz Godišnji program zaštite održavanja, promicanja i korištenja nacionalnih planova. Dosadašnja iskustva u upravljanjima zaštićenim područjima ukazuju na mogućnost implementacije znatnih poboljšanja unutar postojećeg sustava. Posebice se to odnosi na ostvarenje propulzivnijeg međusobnog prijenosa informacija te definiranje prava i obveza, na relaciji između ministarstva, agencije i javnih ustanova. Nadalje, kako bi se unaprijedio sustav upravljanja područja nacionalnih parkova, potrebno je osigurati poboljšanja na institucionalizaciji komunikacije s lokalnim i domicilnim stanovništvom, kadrovski adekvatno opremiti stručne službe javnih ustanova, osigurati primjenu adekvatnih mehanizama kontrole i nadzora zaštićenih područja te usavršiti zakonsku regulativu u domeni zaštite prirode i okoliša.

U svrhu ostvarenja poboljšanja standarda upravljanjem zaštićenim područjem Nacionalnog parka Mljet predviđaju se aktivnosti kojima će se osigurati poboljšanje institucionalizacije odnosa JU i lokalnog stanovništva, primjerena prezentacija temeljnih djelatnosti ustanove široj javnosti, te unapređenje sustava kontrole i nadzora nad zaštićenim područjem. U duhu navedenog JU planira provesti aktivnosti uvođenja standarda unutrašnjeg upravljanja i poslovanja provedbom odgovarajućeg procesa certificiranja. Nadalje, radi poboljšanja sustava kontrole nad aktivnostima koje se događaju na prostoru zaštićenog područja , JUNP Mljet planira uvesti centralni sustav naplate i kontrole ulaznica, koji će biti upotpunjen sustavom video nadzora. Pri izradi sustava naplate i kontrole ulaznica, prikupljat će se relevantni podaci potrebni za sagledavanja kvalitete pruženih usluga u odnosu na očekivanje posjetitelja. Podaci o strukturi i broju posjetitelja, te njihovim dojmovima i iskustvima, predstavljat će osnovu za izradu komunikacijske strategije. Komunikacijska strategija kroz aspekt promocije treba osigurati jasnu prezentaciju temeljnih djelatnosti i vrijednosti koje promovira JU prema svim skupinama posjetitelja. Kako bi se ostvarili preduvjeti za kvalitetno upravljanje zaštićenim područjem potrebno je pristupiti sustavnom prikupljanju, ažuriranju i obradi informacija. Postojeće baze podataka potrebno je nadograditi ili tek uspostaviti, a počevši od prikupljanja podataka o svim aspektima bio-raznolikosti područja i znanstvenim istraživanjima koja su provedena na području Parka, preko prikupljanja informacija o strukturi posjetitelja, pa sve do podataka o aktivnostima koje obavlja sama Javna ustanova. U svrhu unaprjeđenja provođenja osnovnih ali programskih djelatnosti JU za zaštitu prirode, potrebno je osigurati dovoljan broj i odgovarajuću osposobljenost zaposlenika. U tu svrhu JU će osigurati sustav cijeloživotnog obrazovanja i stručnog usavršavanja zaposlenika, kao i poboljšati materijalnu opremljenost u svrhu zaštite prirode i okoliša.

“Za uspješno upravljanje u nacionalnim parkovima potrebna je jasna podjela uloga i odgovornosti unutar i između ovih* institucija te stalna suradnja i koordinacija u smislu razmjene dokumentacije i informacija vezano za procjenu postojećeg stanja, planiranje i praćenje provedbe planiranih aktivosti te procjenu učinkovitosti provedbe, odnosno potrebnih poboljšanja.” IZVOR: IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI OČUVANJA PRIRODE, ZAŠTITE BIORAZNOLIKOSTI I UPRAVLJANJA U NACIONALNIM PARKOVIMA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU RH 2014. * MZOIP, HAOP I JU

Karta otoka Mljeta 134

135


10 STANDARD UPRAVLJANJA JAVNOM USTANOVOM

10 STANDARD UPRAVLJANJA JAVNOM USTANOVOM

SMJERNICE ZA IZRADU TEMELJNIH DOKUMENATA UPRAVLJANJA

“Državni ured za reviziju predlaže Ministarstvu ubrzati aktivnosti donošenja Pravilnika o planu upravljanja.” IZVOR: IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI OČUVANJA PRIRODE, ZAŠTITE BIORAZNOLIKOSTI I UPRAVLJANJA U NACIONALNIM PARKOVIMA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU RH 2014.

PLAN UPRAVLJANJA I GODIŠNJI PROGRAM ZAŠTITE, OČUVANJA, KORIŠTENJA I PROMICANJA ZAŠTIĆENOG PODRUČJA

Sukladno zakonu o zaštiti prirode, plan upravljanja zaštićenim područjem je strateški dokument koji utvrđuje svrhu i stanje zaštićenog područja te određuje ciljeve upravljanja, aktivnosti potrebne za ostvarenje ciljeva i pokazatelje učinkovitosti upravljanja. Realizacija ciljeva i aktivnosti definiranih planom upravljanja provodi se kroz izradu godišnjeg programa zaštite, očuvanja, korištenja i promicanja zaštićenog područja. Osnovni preduvjet učinkovite provedbe ciljeva i mjera definiranih planom upravljanja jesu usklađenost navednih dokumenata. Godišnjim programom potrebno je analizirati provedene ciljeve i mjere iz Plana za tekuću godinu, te osigurati i detaljno razraditi modele provedbe predviđenih aktivnosti iz Plana upravljanja za iduću godinu. Po donošenju, Plan upravljanja postaje osnovni dokument za usklađivanje interesa sa svim dionicima i korisnicima područja JUNP Mljet. Učinkovitost plana upravljanja postiže se provedbom usklađivanja, koordiniranja i podređivanja interesa ovlaštenih korisnika prirodnih dobara u zaštićenom području s temeljnim ciljevima zaštite prirode. FINANCIJSKI PLAN I PLAN RAZVOJA JAVNE USTANOVE

U skladu s zakonskim propisma i načelom transparentnosti rada koje je nužno primjenjivati u aktivnostima JUNP Mljet potrebno je pristupiti kvalitetnoj izradi dugoročnog i kratkoročnog razvojno-financijskog plana. Navedenim planom JUNP Mljet potrebno je obuhvati sve segmente poslovanja i razvoja ustanove: od redovitih troškova poslovanja pa do troškova kapitalnih programskih aktivnosti i ulaganja ustanove; te izraditi cjelokupan model ekonomske isplativosti i opravdanosti plana djelovanja JU. Za razliku od kratkoročnog plana koji se izrađuje za tekuću godinu, dugoročnim razvojnim i financijskim planom potrebno je usaglasti sve zahtjeve koje proizlaze iz strateških i provedbenih dokumenata nadležnih nad područjem JUNP Mljet. Koncept izrade kratkoročnog i dugoročnog plana mora se oslanjati na jasne financijske mehanizme te konkretne financijske izvore nužne za funkcioniranje ustanove i ostvarivanje temeljnih ciljeva zaštićenog područja. Dugoročne projekcije financijskog i razvojnog plana moraju obuhvatiti sve segmente djalatnosti i aktivnosti JU u periodu trajanja važećeg Plana upravljanja; te moraju pružiti odgovore na pitanja uspostave adekvatnih modela financiranja kapitalnih/strateških programa (uključujući državne programe, dostupne fondove i programe Europske unije, različite bilateralne i multilateralne izvore financiranja, županijske i lokalne izvore te privatna sredstva). Temeljem principa susretnog planiranja potrebno je izraditi svu analitičku i strateško razvojnu dokumentaciju koja prethodi uspostavi kvalitetnog plana financiranja i razvoja JU; te uskladiti kratkoročne i dugoročne ciljeve plana sa strateškim razvojnim okvirom i važećim zakonskim smjernicama.

136

PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA - PPPPO NP MLJET

Prostorni plan je strateški dokument sa snagom podzakonskog propisa kojim se ostvaruju institucionalni i tehnički preduvjeti za upravljanje prostornom dimenzijom održivosti. Prostorno-planskom dokumenatcijom određuje se namjena prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za preobrazbu i sanaciju izgrađenih/ neizgrađenih područja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru; a sve u skladu i s namjerom zadržavanja osobitosti prostora, zahtjeva zaštite prostora, te očuvanja kakvoće okoliša i prirode. Prostorni planovi područja nacionalnih parkova i parkova prirode propisuju: - mjere za unaprjeđenje i zaštitu prirode, okoliša, kulturnih dobara i drugih vrijednosti područja; - uvjete provedbe svih zahvata u prostoru planiranih na području za koje se ne donosi urbanistički plan uređenja; - smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja. Sukladno Zakonu o Prostornom uređenju, prostorni plan područja posebnih obilježja sadrži: - temeljnu organizaciju i razgraničenje prostora područja prema namjeni - razmještaj funkcija od važnosti za upravljanje područjem posebnih obilježja - organizaciju sustava infrastrukture i građevina javne i društvene namjene - uspostavu mjera korištenja, uređenja i zaštite područja s definiranim prioritetnim aktivnostima. Prethodno izradi ili dopuni prostornog plana područja posebnih obilježja potrebno je osigurati izradu stručnih podloga na temelju kojih se utvrđuju osnovni ciljevi i smjernice za organizaciju te korištenje prostora.

137

“Nadalje, predlaže se javnim ustanovama nacionalnih parkova razviti sustav dugoročnog planiranja i prilagodljivog upravljanja, odnosno upravljati na temelju planova upravljanja koji sadrže jasne ciljeve očuvanja biološke raznolikosti, strategije upravljanja te sustavno praćenje stanja populacija. Potrebno je donijeti i međusobno uskladiti temeljne dokumente upravljanja...” IZVOR: IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI OČUVANJA PRIRODE, ZAŠTITE BIORAZNOLIKOSTI I UPRAVLJANJA U NACIONALNIM PARKOVIMA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU RH 2014.


10 STANDARD UPRAVLJANJA JAVNOM USTANOVOM

10 STANDARD UPRAVLJANJA JAVNOM USTANOVOM

SUSTAV RAZMJENE INFORMACIJA I KONTROLE KVALITETE POTREBE POBOLJŠANJA RAZMJENE INFORMACIJA I KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA

“Državni ured za reviziju je ocijenio da suradnja i komunikacija među institucijama koje sudjeluju u sustavu zaštite prirode i bioraznolikosti nije zadovoljavajuća... potrebno je izraditi pisane procedure i pravila u vezi kolanja, dostave i čuvanja dokumentacije kojih se trebaju pridržavati svi sudionici u sustavu zaštite prirode. Na taj način bi se uspostavila bolja suradnja i komunikacija među institucijama koje sudjeluju u sustavu zaštite prirode i bioraznolikosti.” IZVOR: IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI OČUVANJA PRIRODE, ZAŠTITE BIORAZNOLIKOSTI I UPRAVLJANJA U NACIONALNIM PARKOVIMA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU RH 2014.

Izrada komunikacijske strategije ima za cilj definirati i prezentirati temeljne principe rada ustanove i njene dugoročne ciljeve i planirana ostvarenja. Glavni cilj komunikacijske strategije je prenošenje jasnog stava i informacija vezanih uz događaj, situaciju ili temu od interesa NP Mljet, a u svrhu ostvarenja temeljnih ciljeva danih strateškim i zakonodavnim okvirima. Komunikacijska strategija prezentira viziju, misiju i cilj djelovanja Javne ustanove, i to u dvije osnovne razine: unutar same ustanove i prema javnosti. Poboljšanje prijenosa informacija i modela komunikacije unutar same javne ustanove osigurava korak naprijed k unaprjeđenju poslovanja Nacionalnog parka Mljet, a odnosi se na komunikaciju unutar same javne ustanove te komunikaciju prema nadležnim javnopravnim tijelima i nacionalnim institucijama. Osmišljena organizacija i prezentacija informacija prema javnosti mora biti prilagođena raznim ciljanim kategorijama korisnika sukladno njihovim specifičnim komunikacijskim zahtjevima. Ciljane skupine javnih korisnika odnose se na opću javnost, lokalne dionike, znanstvenu i akademsku zajednicu te posjetitelje. Za svaku kategoriju od navedenih skupina komunikacijska strategija mora razraditi osnovne komunikacijske poruke i alate, u svrhu osiguranja jednake zastupljenosti i prihvaćanja informacija od strane svih ciljanih skupina. S obzirom na javni karakter djelovanja Nacionalnog Parka Mljet te kontekst institucionalizacije zaštićenih područja kao civilizacijskog dostignuća, pri razradi komunikacijske strategije potrebno je voditi brigu o kvaliteti pristupa informacijama i o transparentnosti rada javne ustanove. Analizom trenutnog stanja, uviđa se izostanak sustavnog prijenosa informacija, kako unutar same ustanove tako i prema javnosti. Izradom interne komunikacijske strategije osigurat će se preduvjeti za dodatno unaprjeđenje organizacije rada i poslovanja ustanove, a što je osnovni preduvjet za kvalitetno ostvarenje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva postavljenih temeljnim strateškim dokumentima. Sastavni dio komunikacijske strategije uključuje i aktivnu promociju zaštićenog područja, kako u kontekstu razvoja održivih oblika turizma tako i u kontekstu sagledavanja prostora nacionalnog parka kao šireg društvenog projekta.

138

UNUTARNJA KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA I STANDARD UPRAVLJANJA JU Unutarnja komunikacijska strategija uključuje definiranje alata i modela prijenosa informacija na nekoliko nivoa: - komunikacija između svih zaposlenika javne ustanove; - komunikacija prema ostalim ustanovama za zaštitu prirode; - komunikacija prema nadležnim tijelima i krovnim institucijama. Poboljšanje rada unutarnje organizacije Javne ustanove, propisane Statutom javne ustanove i ostalim pravilnicima, odnosi se na usavršavanje prijenosa informacija i unaprjeđenje upravljanja. S obzirom na navedno, unutarnja komunikacijska strategija treba predvidjeti ostvarenje navednih ciljeva kroz proces pribavljanja i održavanja certifikata ISO 9001:2015. Udovoljenjem standardima koje postavlja navedena norma olakšat će se ostvarenje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva javne ustanove. Kroz implementaciju zahtjeva koji se postavljaju pri pribavljanju navedenog certifikata, vrši se izravno jačanje kadra javne ustanove, a što zasigurno predstavljaju jedan od najvažnijih resursa svake organizacije. Uspostavljanjem standarda komunikacije, prijenosa informacija i definiranja odgovornosti pojedinih sudionika u procesu, osigurat će se poboljšanje obavljanje poslovanja i djelovanja JUNP Mljet. Uspostava poboljšanog modela komunikacije između svih zaposlenika služi za poboljšanje provođenja svakodnevnih djelatnosti i aktivnosti, te ima tri osnovne okosnice: komunikacija ravnatelja prema zaposlenicima, komunikacija između odsjeka/stručnih službi unutar Javne ustanove, te komunikacija zaposlenika i odsjeka/stručnih službi prema ravnatelju. Poboljšanjem komunikacije osigurava se pravodobna razmjena informacija između odsjeka te koordiniranje aktivnosti koje obuhvaćaju više odsjeka što za posljedicu ima kultiviranje participativne radne atmosfere na način da se aktivno potiče proaktivno pristupanje rješenja problema i formuliranju ideja vezanih uz poboljšanje primarne djelatnosti Javne ustanove. Usavršavanje načina komunikacije s nadležnim tijelima i institucijama poput Upravnog vijeća, Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost , te Ministarstva zaštite okoliša i prirode; osigurati će pravovremeni pristup relevantnim informacijama u pogledu ispunjavanja zakonskih obveza, ali i u osiguranju pomoći pri realizaciji strateških ciljeva. S druge strane, redoviti i jasan način komunikacije prema nadležnim tijelima osigurati i će i priljev “bottom-up” informacija o problemima i mogućnostima na terena što će zasigurno utjecati na prilagodbu regulative u korist zaštićenih područja na prostoru Republike Hrvatske.

139

1 opseg 2 normativne reference 3 pojmovi i definicije 4 kontekst organizacije 5 vođenje 6 planiranje 7 podrška 8 provedba 9 vrednovanje performansi 10 poboljšavanje

STRUKTURA NORME ISO9001:2015 DEFINIRANA ANEKSOM SL


10 STANDARD UPRAVLJANJA JAVNOM USTANOVOM

10 STANDARD UPRAVLJANJA JAVNOM USTANOVOM

VANJSKA KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA I ODNOS PREMA INTERESNIM SKUPINAMA

“Državni ured za reviziju je ocijenio da suradnja s lokalnom zajednicom nije zadovoljavajuća.” IZVOR: IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI OČUVANJA PRIRODE, ZAŠTITE BIORAZNOLIKOSTI I UPRAVLJANJA U NACIONALNIM PARKOVIMA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU RH 2014.

Jedna od osnovnih zadaća upravljanja nacionalnim parkom jest koordinacija između svih ciljanih skupina koje su ključne za kvalitetno obavljanje temeljnih i programskih djelatnosti nacionalnog parka. To uključuje definiranje primjerenog protokola prijenosa informacija prema svim interesnim skupina sukladno njihovim karakteristikama i specifičnim zahtjevima. Izradom komunikacijske strategije potrebno je precizno definirati sve ciljane skupine korisnika te sukladno osnovnim ciljevima djelatnosti parka, uspostaviti odgovarajuće prilagodbe rada i ustrojstva javne ustanove. Djelovanje i rad Nacionalnog parka u potpunosti je potrebno uskladiti sa Zakonom o pravu na pristup informacijama, čime se daje svim domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama, na jednak način i pod jednakim uvjetima pravo na pristup informacijama. Vanjska strategija nacionalnog parka istovremeno mora sagledati djelovanje javne ustanove u lokalnom, nacionalnom i europskom/svjetskom kontekstu uloge zaštićenih područja. Na lokalnom nivou komunikacijska strategija mora osigurati adekvatne modele suradnje JU s domicilnim stanovništvom i upravljačkim tijelima jedinica lokalne samouprave. S druge strane, na nacionaloj i van-nacionalnoj razini, strategija parka mora sagledati širi društveni, znanstveno istraživački, akademski te gospodarski aspekt djelovanja javne ustanove za zaštićena područja. Uz prijenos i prihvat informacija, komunikacijska strategija mora osigurati razvoj modela promocije zaštićenog područja, kako u aspektu razvoja elemenata održivog turizma, tako i kroz promicanje osnovnih ciljeva zaštite prirode i okoliša. Sagledavajući ukupnu kompleksnost rada javne ustanove zaštićenih područja, komunikacijska strategija mora predvidjeti alate kojima će se osigurati unaprjeđenje temeljnih ciljeva zaštite prirode i okoliša na području Nacionalnog parka Mljet.

koja osiguravaju pristup i objavu javnih podataka, kako na nacionalnom tako i na europskom nivou.

DOMICILNO STANOVNIŠTVO I JEDINCA LOKALNE SAMOUPRAVE

ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKA I AKADEMSKA ZAJEDNICA

Osnovni preduvjet za efikasno obavljanje djelatnosti javne ustanove za zaštitu prirode je uspostavljanje kvalitetnog odnosa sa stanovništvom koje živi unutar granica Parka i na ostatku Otoka Mljeta, te s upravnim tijelima na lokalnoj razini. Komunikacijskom strategijom potrebno je osigurati razvoj participativnih modela suradnje s lokalnim stanovništvom te osigurati institucionaliziranje odnosa između javne ustanove i lokalne zajednice. Predlaže se osnivanje stalnih radnih tijela poput Partnerskog vijeća svih dionika, a kako bi se osigurala pravovremena i kvalitetna razmjena informacija. Aktivnim uključivanjem lokalnog stanovništva i tijela lokalne samouprave u rad javne ustanove, postavljaju se temelji za održivo i odgovorno upravljanje prostorom Nacionalnog parka.

Kako bi se proveli postupci inventarizacije i monitoringa na području nacionalnog parka JU je uspostavila mnogobrojne kontakte s akademskom i znanstveno istraživačkom zajednicom. Nedostatak dosadašnje suradnje vidljiv je u neadekvatnom prijenosu informacija koje proizlaze iz istraživanja provedenih na području Parka. Komunikacijskom strategijom potrebno je osigurati modalitete prijenosa i dostupnost informacija nastalih na temelju istraživanja i suradnji s akademskom i znanstvenom zajednicom i to u vidu učestalih izdavačkih aktivnosti, objave istih na web stranicama Parka i poticanju onih vrsta istraživanja specifičnih za područje Mljeta.

SREDIŠNJE DRŽAVNE SLUŽBE I INSTITUCIJE

Uz osiguranje kvalitetne komunikacije između zaposlenika, te odnosa JU prema nadležnim tijelima i krovnim institucijama definira, a što će se osigurati izradom i provedbom unutarnjom strategije; potrebno je izraditi protokole za prijenos i pribavljanje informacija od relevantnih tijela središnje državne službe i sličnih institucija. U tom pogledu očekuje se suradnja s tijelima poput Digitalnog informacijsko dokumentacijskog ureda RH, kao i svih ostalih tijela 140

OPĆA JAVNOST

Opću javnost čine svi pojedinci i organizacije, kako nacionalni tako i internacionalni, a koji su zainteresirani za rad , ciljeve i ostvarene rezultate JUNP Mljet. U tu svrhu, a u skladu sa javnim karakterom rada ustanove i odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, potrebno je izraditi odgovarajuće komunikacijske protokole. Provođenje ove razine komunikacije radi se kroz web servis službene stanice Nacionalnog parka te kroz redovito izdavanje raznovrsnih publikacija. POSJETITELJI

Posebnu skupinu opće javnosti čine posjetitelji nacionalnog parka, kako oni koji su već pristigli na zaštićeno područje tako i oni koji tek planiraju putovanje i dolazak. Protokoli komunikacija s posjetiteljima na terenu predviđaju različite modele prijenosa informacija: kroz uspostavljanje izložbenih postava i programskih aktivnosti u interpretacijskim centrima, kroz izradu sustava intepretacije i valorizacije prirodnih vrijednosti i kulturne baštine na svim javnim površinama, te kroz organizirano vođenje i informiranje posjetitelja. Dodatno, sve informacije vezane za kvalitetno posjećivanje i korištenja prostora NP moraju se nalaziti na službenim web stranicama i u brošurama dostupnim posjetiteljima. Promotivni aspekti komunikacijske strategije uključuju izradu modela prijenosa informacija prema raznim skupinama potencijalnih posjetitelja,a kroz koje je nužno predstavljati temeljne djelatnosti rada i ciljeve očuvanja zaštićenih područja. Promocija zaštićenih područja mora biti ciljano usmjerena sukladno temeljnim načelima djelovanja nacionalnog parka i sukladna studiji nosivosti posjetiteljskog kapaciteta.

VANJSKI SURADNICI

Vanjski suradnici predstavljaju interesnu skupinu koja provodi djelatnosti za koje Javna ustanova nije ovlaštena ili nema adekvatan stručni kadar. Poradi što kvalitetnije suradnje s vanjskim suradnicima potrebno je izraditi osnovni model komunikacije koji će osigurati točnu i pravovremenu razmjenu informacija. S obzirom na izrazito kompleksan obuhvat djelatnosti JU i posljedično velik broj suradnji JU s vanjskim organizacijama, ovaj segment komunikacijske strategije predstavlja temelj za provedbu većine programskih aktivnosti Nacionalnog parka Mljet. 141


10 STANDARD UPRAVLJANJA JAVNOM USTANOVOM

10 STANDARD UPRAVLJANJA JAVNOM USTANOVOM

RAZVOJ PROGRAMA VOLONTIRANJA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA

“...vrijednost volonterski pruženih usluga izražava se u novčanim jedinicama, a može se uračunati i u bruto društveni proizvod jedne države. Na ovaj način doprinos volontera društvenoj zajednici dodatno se naglašava te se otvara novi aspekt valorizacije volontiranja – njegov doprinos napretku i uspješnosti društva iskazanoj u ekonomskim parametrima...”

Volonterskim programima se omogućuje sustavno uključivanje zainteresiranih grupa i pojedinaca u aktivnosti koje javne ustanove za zaštitu prirode provode na svojim područjima. Na taj način se osigurava veća podrška javnosti radu javnih ustanova, osigurava bolja promocija parkova, a u konačnici i doprinosi ostvarivanju ciljeva i svrhe zaštićenih područja. Programi se provode sukladno Zakonu o volontiranju i svim podzakonskim propisima. Volonterski programi na prostorima zaštićenih područja pokrenuti su izradom projekta - Volontiranje u Parkovima Hrvatske koji je predstavljen javnosti krajem 2015. godine. Kroz projekt je osmišljeno 30-tak volonterskih programa, koji se provode na području čitave Hrvatske, od čega se u zoni Nacionalnog parka Mljet za sada provode 3 programa; “Čistač mljetskih uvala”, “Graditelj planinarskih putova” i “Istraživač mišljenja”. Ukupni pretpostavljeni broj volontera temeljem navedena tri programa se kreće od 14 do 24 osoba. JUNP Mljet će tijekom provedbe pilot volonterskih programa skupiti iskustva i nove ideje za osmišljavanja i realizaciju novih volonterskih programa sukladno svojim potrebama. Kako bi JU osigurala kontinuitet u provedbi volonterskih programa predlaže se izrada dugoročnog programskog i financijskog plana volontiranja na zaštićenom području. Izradom Programa volontiranja osigurat će se pravovremeno informiranje zainteresiranih skupina o karakteru volonterskog programa - cjelogodišnji, sezonski, povremeni, jednogodišnji te odrediti rashodovni elementi programa temeljem kojeg se planira proračun ustanove i mogućnost financiranja istih - vlastita sredstva, Agencija za mobilnost i programe, Europska volonterska služba... Daljnje aktivnosti koje proizlaze iz plana volontiranja mogu se usmjeriti k izradi promotivnog i edukativnog materijala za prijenos iskustava i znanja stečenih volontiranjem. JUNP Mljet, realizacijom Centra za zaštitu prirode-Kulijer i smještajnih jedinica za istraživače, može osigurati dostatnu infrastrukturu za prihvat većeg broja volontera. Suradnja volontera i zaposlenika JU osigurat će efikasniju provedbu ciljeva JU u pogledu zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti područja NP Mljet. Predlaže se daljnji razvoj volonterskih programa u pogledu sagledavanja mogućnosti zaštite kulturnih dobara, sprječavanje sukcesije šuma nad poljoprivrednim područjima, sanaciji i održavanju tradicionalnih suhozida te praćenju stanja važnih staništa i vrsta na području Parka. Svojim radom volonteri izravno promiču vrijednosti očuvanja zaštićenih područja, ali i doprinose unaprjeđenju gospodarskih aktivnosti na širem nacionalnom nivou.

EKONOMSKA VRIJEDNOST VOLONTIRANJA, IZVOR: http://www.volontiram.info/ PRISTUPLJENO 29.01.2015.

142

PROGRAM DODJELE OZNAKE KVALITETE - NP MLJET® Usporedo s razvojem sustava kvalitete upravljanja procesima unutar Javne ustanove potrebno je uspostaviti i sustav dodjeljivanja oznake izvorne kvalitete NP Mljet®. Registracijom i zaštitom oznake izvornosti mljetskog proizvoda podiže se vrijednost pružanja usluge i kvalitete proizvoda, što izravno doprinosi unaprjeđenju temeljnih djelatnosti kako Nacionalnog parka tako i lokalnih proizvođača. Poticanjem proizvodnje pod registriranom markom NP Mljet® dodatno se doprinosi održivom razvoju ruralnih područja i jačanju turističku ponude. Predlaže se izrada Programa dodjele oznake kvalitete NP Mljet, a kako bi se definirali uvjeti i kriteriji za dodjelu oznake. Oznaka bi se trebala dodjeljivati za izradu proizvoda i pružanja usluga na području NP, s tendencijom širenja na područje cijelog otoka, a u svrhu poticanja aktivnosti koje izravno ili posredno utječu na očuvanje te promociju prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka. U tu svrhu, dodjelom oznake, osigurat će se kvalitetnija promocija proizvoda i usluga na lokalnom ali i širem nacionalnom tržištu. Osnovne kategorije za dodjelu oznake kvalitete trebaju obuhvatiti sljedeće djelatnosti i prioritetne aktivnosti: - Razvoj ekološke poljoprivrede i stočarstva s ciljem uzgoja autohtonih kultivara i pasmina na području NP, a u svrhu očuvanja polja i travnjaka kao staništa značajnih vrsti područja Parka. Posljedično, ekološko uzgojeni prehrambeni artikli, plasiraju se na lokalno tržište kroz mrežu prodajnih prostora ili ugostiteljskih objekata koji udovoljavaju standardima propisanim Programom. -Poticanje razvoja ugostiteljske djelatnosti bazirane na agrobioraznolikosti tradicionalnih sorti koje se mogu uzgajati na području NP Mljet. Korištenjem ekološki uzgojenih proizvoda pri razvoju gastronomske ponude na području Parka, osigurat će se preduvjeti za očuvanje kako prirodnih vrijednosti tako i elemenata nematerijalne kulturne baštine. -Unaprjeđenje turističke djelatnosti smještaja posjetitelja na području NP može se bazirati na suradnji JU i iznajmljivača koji će kroz svoju ponudu osigurati promoviranje temeljnih ciljeva očuvanja prirode. Model kojim bi mreža iznajmljivača predstavljala jedan od osnovnih izvora informacija o zaštićenim područjima, osigurala bi bolju upoznatost posjetitelja s karakteristikama područja i pravilima ponašanja u Parku. U tu svrhu potrebno je organizirati tečajeve za iznajmljivače, osigurati promotivne materijale koji bi se trebali dijeliti posjetiteljima u privatnom smještaju, te organizirati prikupljanje povratnih informacija koje iznajmljivači prikupljaju od posjetitelja i dostavljaju JU. -Dodatni razvoj posjetiteljske infrastrukture može se osigurati poticanjem izrade lokalnih suvenira utemeljenih na tradicijskim vještinama izrade ribolovnih i poljoprivrednih alata, te vezovima. Distribucijom originalnih suvenira izrađenih na način propisan Programom dodjele oznake kvalitete, osigurat će se očuvanje elemenata nematerijalne kulturne baštine područja Parka. Zaključno, razvojem Programa dodjele oznake kvalitete i suradnje JU s Hrvatskom obrtničkom i gospodarskom komorom, te resornim ministarstvima, uspostavit će se temelji održivih aktivnosti na području otoka kojima će se uz poboljšanje gospodarskih i turističkih pokazatelja, osigurati temeljna zadaća JU - zaštita prirodnih i kulturnih vrijednosti Nacionalnog parka Mljet. 143

®

OQ

PRIJEDLOG OZNAKE MARKICE IZVORNE KVALITETE (Original Quality) OQ NP MLJET

STUDIO APARTMAN

®


10 STANDARD UPRAVLJANJA JAVNOM USTANOVOM

10 STANDARD UPRAVLJANJA JAVNOM USTANOVOM

SUSTAV PRIKUPLJANJA I OBRADE INFORMACIJA POTREBE IZRADE I ORGANIZACIJE BAZE PODATAKA

“Baze podataka na području javnih ustanova koje upravljaju nacionalnim parkovima nisu redovito ažurirane. Revizijom je utvrđeno da je nedovoljno razvijen sustav prikupljanja, pohrane i obrade podataka.” IZVOR: IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI OČUVANJA PRIRODE, ZAŠTITE BIORAZNOLIKOSTI I UPRAVLJANJA U NACIONALNIM PARKOVIMA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU RH 2014.

NATURA 2000

crof lora

Prikupljanje i organizacija informacija u baze podataka, osnovni je alat za upravljanje kompleksnim sustavima poput zaštićenih područja. U tu svrhu slijedom zakonskih obveza i primjene europske direktive INSPIRE (Infrastructure for Spatial Information) , na nacionalnom nivou se pristupilo izradi Informacijskog sustava zaštite prirode. ISZP sadrži nekoliko baza podataka s prostornim i ne-prostornim podacima važnim za očuvanje bioaznolikosti zaštićenih područja na prostoru Republike Hrvatske. Navedeni informacijski sustav trebao bi objediniti stručne i znanstvene podatke koji će poslužiti za utvrđivanje protokola za unaprjeđenje zaštite i očuvanja zaštićenih područja. Do danas, ISZP nije u potpunosti funkcionalan. Po dovršetku sustava očekuje se mogućnost pretraživanja svih vrsta podataka po kataloškom ali i prostornom ključu. S ciljem unaprjeđenja rada javne ustanove predlaže se uspostavljanje i održavanje sljedećih grupa informacija: - baza podataka prirodnih i krajobraznih vrijednosti, te kulturne baštine - baza podataka o redovitim i programskim djelatnostima javne ustanove - baza podataka posjećivanja nacionalnog parka. BAZA PODATAKA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNE BAŠTINE

Nacionalni parkovi u okviru svoje temeljne djelatnosti obavezani su prikupljati informacije vezane uz inventarizaciju, monitorig i znanstveno-istraživačke radove koji se provode na njihovim područjima. Podaci se prikupljaju u GIS i GPS PAMS bazi podataka JU, te dostavljaju DZZP-u odnosno HAOP-u, koji iste unosi u centralni sustav. Uz navedenu obavezu prikupljanja podataka za upotpunjavanje ISZP-a, nužno je prikupljati sve informacije vezane uz krajobrazne i kulturne vrijednosti na području Parka. Baza podataka NP mora biti ažurirana i usklađena s drugim nacionalnim bazama poput Registra kulturnih dobara Ministarstva kulture RH i Informacijskog sustava prostornog uređenja koje vodi i održava Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. BAZA PODATAKA O REDOVITIM I PROGRAMSKIM DJELATNOSTIMA JU

crofauna

crospeleo

crohabitas

PA M S

U sklopu navedene baze podataka potrebno je osigurati organizaciju i dostupnost informacija vezanih uz redovite aktivnosti JU a kroz ažurnu izradu i objavu godišnjih izviješća propisanih zakonom (financijski plan i godišnji program). Sve ostale programske aktivnosti potrebno je popratiti adekvatnim prikupljanjem podataka kroz izradu grupa informacija vezanih uz praćenje razvoja i implementacije kapitalnih i drugih strateških projekata. BAZA PODATAKA POSJEĆIVANJA NACIONALNOG PARKA

Kako je razvoj sustava posjećivanja, uz zaštitu prirodnih i kulturnih vrijednosti, temeljna zadaća JUNP Mljet, nužno je poboljšati način praćenja, skupljanja i obrade informacija vezanih uz strukturu i aktivnosti posjetitelja. Baza podataka posjećivanja NP mora osigurati relevantne informacije na temelju kojih se može pristupiti kreiranju aktivnih modela upravljana zaštićenim prostorom, a što uključuje i skup povratnih informacija od strane korisnika prostora. Baza podataka posjećivanja nacionalnog parka mora biti integrirana u sustav naplate i kontrole ulaznica.

BAZE PODATAKA U OKVIRU ISZPa 144

SUSTAV NAPLATE ULAZA I KONTROLA PRISTUPA MODELI UNAPRJEĐENJA PRIHVATA POSJETITELJA I KONTROLE AKTIVNOSTI Provođenje temeljne djelatnosti javne ustanove za zaštite prirode i okoliša, uvelike se zasniva na kontroli aktivnosti posjetitelja u zoni zaštićenog područja. Broj posjetitelja nacionalnog parka bilježi uzastopni porast, te je nužno unaprijediti postojeći sustav naplate ulaznica i kontrole aktivnosti. Prethodnim poglavljima detaljno su analizirani utjecaji aktivnosti posjetitelja na ZP, s posebnim osvrtom na regulaciju kretanja posjetitelja na kopnu i moru. Kako bi se ostvarili strateški ciljevi definirani prethodnim poglavljima potrebno je uvesti novi sustav kontrole ulaska, naplate ulaznica i praćenja aktivnosti. Predlaže se uvođenje sljedećih sustava : - sustava elektronske prodaja i naplate ulaznica; - sustava naplata ulaznica za vozila i plovila sukladno modelu “potrošač plaća”; - sustava tehničke zaštite i video nadzora. SUSTAV ELEKTRONSKE PRODAJE I NAPLATE ULAZNICA

Uvođenjem e-sustava prodaje ulaznice, uz poboljšanje sustava nadzora, osigurat će se i unaprjeđenje pružanja usluga posjetiteljima. Uz modul za prodaju ulaznica na stalnim ulaznim punktovima, predlaže se uvođenje sustava s mogućnošću terenske naplate i kontrole ulaznice, a s ciljem uspješnijeg financijskog modela JU. Sustav e-karata mora omogućiti formiranje različitog tipa ulaznica s obzirom na ciljane skupine korisnika s ciljem prikupljanja informacija za uspostavljanje baze podataka posjećivanja NP. Količinu i vrstu prikupljenih informacija potrebno je prilagodi mogućnostima naplate u vršnim opterećenjima. Naplata ulaznica mora biti omogućena putem web aplikacija. Kako bi se izbjegle gužve u ljetnim mjesecima poželjno bi bilo organizirati prodaju ulaznica prije ukrcaja putnika na javne brodske linije, primjerice na kioscima ili putem interaktivnih samouslužnih panoa, u lukama polaska putnika. SUSTAVA NAPLATE ULAZNICA ZA VOZILA I PLOVILA

Detaljan prijedlog modela naplate ulaznica za plovila i vozila sukladno okolišnom opterećenju dan je u poglavljima kolnog i pomorskog prometa. Uz naplatu ulaznica, predlaže se i uvođenje sustava naplate privezišta i sidrišta, te naplate parkiranja na uređenim površinama. Sustav naplata ulaznica vozila i plovila mora osigurati prikupljanje svih potrebnih podataka o posjetiteljima, a na temelju kojih se upotpunjava cjelokupna slika strukture posjetitelja zaštićenog područja. Dodatno, sustav naplate ulaznica i parkiranja/sidrenja, koristi se kao aktivni mehanizam kontrole broja i vrsta posjetitelja; te predstavlja jedan od osnovnih alata upravljanja zaštićenim područjem. SUSTAV TEHNIČKE ZAŠTITE I VIDEO NADZORA

Uvođenje video nadzora javnih prostora predstavlja veliki napredak u metodologiji nadzora ZP jer bi omogućio da jedan čuvar prirode istodobno nadzire više javnih površina. Pored brže reakcije na konkretan problem video nadzor bi zasigurno imao i svoje preventivne učinke, s obzirom na to da bi potencijalne počinitelje prekršaja odvraćao od njihove namjere ponašanja. Sustav video nadzora potrebno je povezati sa sustavom zaštite od požara u jedan središnji nadzorni sustav čime bi se omogućilo integrirano upravljanje i nadzor nad različitim sustavima tehničke zaštite međusobno dislociranih objekata i prostora. 145

“Upravljanje zaštićenim područjima se odnosi na upravljanje ljudskim aktivnostima i djelatnostima koje se odvijaju u tom području, pri čemu se neke aktivnosti ili djelatnosti nastoje ograničiti ili prilagoditi, dok se druge nastoje poticati.” IZVOR: IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI OČUVANJA PRIRODE, ZAŠTITE BIORAZNOLIKOSTI I UPRAVLJANJA U NACIONALNIM PARKOVIMA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU RH 2014.


10 STANDARD UPRAVLJANJA JAVNOM USTANOVOM

10 STANDARD UPRAVLJANJA JAVNOM USTANOVOM

REGULACIJA PRAVNOG OKVIRA I OGRANIČENJA PODRUČJA POTREBE I OBVEZE PROVEDBE REGISTRACIJE POSEBNOG PRAVNOG REŽIMA

“...hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode mogu u potpunosti inkorporirati u politiku zaštite okoliša i prirode, odnosno temeljnu politiku održivog razvoja koju promiče Europska unija, povezano je s podizanjem razine dokumentiranosti zaštićenih područja generalno, što obuhvaća između ostalog i osiguranje pravne sigurnosti na proglašenim područjima...” IZVOR: 3. IZVJEŠĆE PROJEKTA „IZRADE STUDIJE STANJA, IZRADA METODOLOGIJE I PRIJEDLOZI MJERA ZA UREĐENJE STATUSA PODRUČJA PARKOVA RH U SLUŽBENIM REGISTRIMA“ SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, GEODETSKI FAKULTET 2015.

Republika Hrvatska od proglašenja prvog nacionalnog parka 1949. godine, štiti i sustavno brine o najvrjednijim dijelovima prirode na svom teritoriju. Do danas je kroz proglašenje osam nacionalnih parkova i jedanaest parkova prirode zaštićeno područje površine oko 470.000 ha, odnosno oko 8% teritorija države. Područja nacionalnih parkova i parkova prirode određena su posebnim zakonima o proglašenju nacionalnih parkova, odnosno zakonima o proglašenju parkova sukladno propisima koji uređuju zaštitu prirode u Republici Hrvatskoj. Paralelno, odredbama navednih zakona, propisani su i posebni režimi pravne zaštite područja parkova čime se želi osigurati adekvatna zaštita tih parkova za sadašnje i buduće generacije. Uslijed povijesnog razvoja zakonodavstva o zaštiti prirode odnosno radnji koje su iz tih propisa proistjecale do donošenja Zakona o zaštiti prirode, odnosno posljednje iteracije spomenutog zakona (NN 80/2013), nisu postojale pretpostavke da se zaštita nacionalnih parkova i parkova prirode osigura i kroz upise u službene registre, katastar i zemljišne knjige. Navedeno je imalo i ima za posljedicu da Republika Hrvatska, kroz svoje institucije, javne ustanove za zaštitu prirode, Državni zavod za zaštitu prirode i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nije u mogućnosti uspostaviti sustav i adekvatno osigurati preventivnu zaštitu nekretnina, čestica zemljišta, osiguranjem prava prvokupa u zemljišnim knjigama, odnosno upisa režima u katastarskom operatu. Svjedoci smo da je takvo stanje već uzrokovalo niz situacija u kojima je na područjima nacionalnih parkova i parkova prirode došlo do transakcija ili radova koji nisu u skladu s postulatima zaštite prirode, odnosno iako su bili u suprotnosti sa Zakonom isto nije moglo biti spriječeno ili adekvatno procesuirano. Da bi se ova situacija eliminirala potrebno je upisati nacionalne parkove u zemljišne knjige, pravo prvokupa za katastarske čestice koje se nalaze unutar granica parkova, odnosno u katastar, upis režima na katastarske čestice u katastarski operat sukladno članku 127. Zakona. Stvaranjem pretpostavki za upis svih parkova u evidenciju režima na zemljištu u katastarskom operatu, odnosno prava prvokupa u zemljišne knjige stvoriti će se i situacija u kojoj će Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i ustanove koje upravljaju parkovima moći i znati kako postupati, čime će se stvoriti mogućnost za kvalitetnije upravljanje parkovima i njihovu zaštitu, odnosno korištenje sredstava iz fondova EU.

METODOLOGIJA I CILJEVI PROVEDBE REGISTRACIJE Nepostojanjem upisa režima u katastarski operat i upisa prava prvokupa u zemljišne knjige svim aktivnim čimbenicima zaštite prirode, prvenstveno javnim ustanovama koje skrbe o parkovima i ministarstvu koje je odgovorno za zaštitu prirode, nedostaje temeljni instrument upravljanja – pravna legitimacija na razini pojedinačnih čestica obuhvaćenih proglašenjem područja parka. Osim praktičnih problema upravljanja zaštićenim područjem, navedeni problemi imaju za posljedicu usporenje realizacije projekata financiranih sredstvima iz EU fondova. Temeljeno na važećim propisima Republike Hrvatske (Zakonu o zaštiti prirode, Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i Zakonu o zemljišnim knjigama), stvorene su osnovne pretpostavke za registraciju parkova u katastarski operat i zemljišne knjige. Za potrebe provođenja registracije posebnog režima korištenja izrađena je stručna podloga “Studije stanja, izrada metodologije i prijedlozi mjera za uređenje statusa područja parkova Republike Hrvatske u službenim registrima“. Predmetnom stručnom podlogom definirana je metodologija izrade eleborata i drugih dokumenata, organizacija posla te je dan pregled troškova zahvata za svaki nacionalni park. Izravni rezultat provedbe projekta definranog stručnom podlogom bit će registracija parka u katastarskom operatu odnosno zemljišnim knjigama. Javna ustanova za upravljanje parkom dobiti će evidenciju katastarskih čestica koje se nalaze unutar područja parka s kategorizacijom njihovog statusa u odnosu na katastar, zemljišne knjige i proklamirane granice parka te popis katastarskih čestica na kojima se nalaze nepokretna kulturna dobra. Neizravni rezultat biti će povećana pravna sigurnost koja će proizaći iz spoznaje kojim sve katastarskim česticama javna ustanova upravlja, mogućnost praćenja i djelovanja u slučaju prometa nekretnina. Neizravni rezultat biti će također i stvaranje pretpostavki za kvalitetno planiranje na razini JU i ministarstva koje je nadležno za zaštitu prirode, a temeljem kvalitetnih prostornih podataka na području nacionalnog parka.

“...jedan od temeljnih uvjeta za korištenje EU sredstava je jednoznačan dokaz o pravnom odnosu nekretnine (katastarske čestice) i RH (kroz ministarstvo i javne ustanove koje upravljaju parkovima)...” IZVOR: 3. IZVJEŠĆE PROJEKTA „IZRADE STUDIJE STANJA, IZRADA METODOLOGIJE I PRIJEDLOZI MJERA ZA UREĐENJE STATUSA PODRUČJA PARKOVA RH U SLUŽBENIM REGISTRIMA“ SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, GEODETSKI FAKULTET 2015.

146

147


10 STANDARD UPRAVLJANJA JAVNOM USTANOVOM

10 STANDARD UPRAVLJANJA JAVNOM USTANOVOM

POTREBE I OBVEZE IZRADE STUDIJE NOSIVOSTI ZAŠTIĆENOG PODRUČJA Povijest izrade studija nosivog kapaciteta zaštićenih područja seže u kraj 70tih godina prošlog stoljeća, a odnosi se na ograničenje broja posjetitelja u zaštićenim područjima Sjedinjenih američkih država (The National Parks and Recreation Act ,1978). Danas je izrada Studije nosivosti zaštićenog područja jedan od osnovnih alata za definiranje mjera upravljanja zaštićenim područjima. Studijom nosivosti potrebno je odrediti optimalnu količinu ljudske aktivnosti na zaštićenom području, a na temelju maksimalnog intenziteta aktivnosti koja neće utjecati na degradaciju ekosustav i biološku raznolikost. Studija nosivosti treba propitati četiri osnovne komponente prihvatnog kapaciteta zaštićenog područja, a to su ekološka, sociološka, fizička i ekonomska komponenta. Za svaku pojedinu komponentnu potrebno je odrediti optimalne vrijednosti, a kako bi JU mogla temeljem istih razvijati planirane programe i aktivnosti. Studija kapaciteta podjednako mora obuhvatiti kopnene i morske predjele NP, te dati jasna ograničenja i smjernice za unaprjeđenje sustava upravljanja JU. Ekološka komponenta studije nosivosti propituje antropogeni utjecaj na stanje vrsta i staništa na području NP. Fizička komponenta treba odrediti nosivost prostora za prihvat optimalnog broja posjetitelja s obzirom na kriterij duljine zadržavanja u prostoru : jednodnevni - višednevni; s obzirom na način dolaska u zaštićeno područje: organizirani prijevoz - individualni prijevoz te s obzirom na sredstvo dolaska u zaštićeno područje: “morski- kopneni”. Sociološka komponenta osigurava kriterij udovoljenja očekivanja posjetitelja tijekom posjete zaštićenog područja te posredno time i kvalitetu posjetiteljske infrastrukture Parka. Ekonomska komponenta se bavi proučavanjem utjecaja regulacije ljudske aktivnosti na prihodovnu stranu proračuna JU, a s ciljem kako bi se osigurao dostatni prihod za provedbu temeljnih ciljeva očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti unutar zaštićenog područja. Usporedo s propitivanjem navedenih komponenti, za očekivati je kako će Studija nosivosti definirati područja različitih stupnjeva ili mogućnosti nosivosti, a temeljem čega JU može planirati daljnje aktivnosti u prostoru. Pretpostavlja se kako će pojedina područja Parka , s obzirom na važnost prirodnih procesa koji se tamo odviju ili s obzirom na prostorno funkcionalne uvjete pojedinih zona, biti okarakterizirana kao “slabo nosiva” dok će druga biti “dobro ili visoko nosiva”. Temeljem zaključaka Studije nosivosti kapaciteta zaštićenog područja, potrebno je odrediti jasne granice vrijednosti tzv. optimalnog korištenja prostora različitih mogućnosti “nošenja” kapaciteta, te dati prijedlog mjera osiguranja njihove nosivosti i definirati model praćenja stanja.

148

CILJEVI PROVEDBE REGULACIJE SUSTAVA KONCESIJA Na prostoru NP Mljet danas postoji više sustava dodjeljivanja koncesija, a koje regulira više važećih zakona, Zakon o komunalnom gospodarstvu , Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, Zakon o šumama te Zakon o zaštiti prirode. Primjena navedenih zakona na području Parka definira uvjete za korištenje i upravljanje područjem Parka i to od strane triju tijela: JLS Općine Mljet, Županijske lučke uprave Dubrovnik, državnog upravanog tijela i JUNP Mljet. Posljedično, zbog međusobno neusklađenih primarnih ciljeva dodjele koncesija, a čija se materijalizacija zbiva unutar granica zaštićenog područja, svjedočimo brojnim konfliktnim prostornim i programskim aktivnostima. Sukladno institucionalnom okviru možemo razlikovati četiri različite zone nad kojim se provode zakonski okviri sustava dodjele koncesija: zona pomorskog dobra, zona šuma i šumskog zemljišta, zone naselja i zona zaštićenog područja iz kojih se izuzimaju zone šuma, pomorskog dobra i područja naselja. Na prostoru šuma i šumskog zemljišta u zoni Nacionalnog parka ne mogu se izdavati koncesijska odobrenja. Šumama unutar zaštićenog područja upravlja se sukladno Zakonu o šumama, a temeljem “Osnove područja i programom mjera za očuvanje i zaštitu šumskog ekosustava u zaštićenom području i području ekološke mreže”. Na prostru naselja unutar zaštićenog područja , odnosno u njegovom dijelu koji nije dio pomorskog dobra, sustav dodjeljivanja koncesija određuje JLS. Pomorskim dobrom upravlja regionalna jedinica putem Lučke uprave Dubrovnik, te propisuje uvjete i dodjeljuje koncesije unutar granica utvrđenog pomorskog dobra. Ostalim prostorom unutar granica zaštićenog područja upravlja JU, te propisuje uvjete i dodjeljuje koncesije sukladno važećem Zakonu o zaštiti prirode, podzakonskim aktima i Statutu te drugim propisima koje donosi sama JU. S obzirom na brojnost akata koji uređuju sustave dodjele koncesija u zaštićenim područjima, a kako bi se unaprijedio sustav dodjele koncesija u svrhu očuvanja i zaštite prirode i promocije njihovih temeljnih vrijednosti, potrebno je usuglasiti ingerenciju upravljanja u zonama zaštićenih područja i to kroz usklađenje i usvajanje zakona koji propisuju dodjelu ugovora i koncesijama. U tu svrhu, izrađen je i prijedlog Pravilnika o postupku davanja koncesijskog odobrenja na zaštićenom području, te novi prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama od 2. srpnja 2015. godine. Navedenim nacrtom Pravilnika definirani su kriteriji i uvjeti za obavljanje vrste koncesijske djelatnosti unutar zaštićenog područja, rokovi dodjeljivanja koncesije i koncesijske naknade. Novim prijedlogom Zakona, članak 65. ingerencija nad aktivnostima koje će se provoditi u zoni pomorskog dobra, održavanje pa samim time i upravljanje pomorskog dobra, prepušteno je JU za zaštitu prirode.

149


10 STANDARD UPRAVLJANJA JAVNOM USTANOVOM

10 STANDARD UPRAVLJANJA JAVNOM USTANOVOM

Temeljem navedenog prijedloga zakona i suvremenim praksama upravljanja pomorskim dobrom u zaštićenim područjima na razini EU, za pretpostaviti je kako će novi zakon o pomorskom dobru i lukama usvojiti smjernice prijedloga. Na temelju toga, ovaj dokument definira projekte regulacije obalnih linija naselja i ostale aktivnosti u pomorskom dobru od strateške važnosti za daljini rad JUNP Mljet. Sukladno spomenutim prijedlozima Pravilnika i Zakona, JU donosi Godišnje programe koncesijskih aktivnosti u zoni pomorskog dobra, čime se ostvaruju preduvjeti za kvalitetno upravljanje zaštićenim područjem. U daljnjem razvoju institucionalnih okvira, predlaže se izrada Programa o razvoju aktivnosti i pravilnika za dodjelu koncesija na području NP Mljet, a kako bi se osigurali transparentni načini za osiguranje ciljanih aktivnosti unutar zone zaštićenog područja. Od posebnog je interesa za JUNP Mljet, kroz izradu Programa, definirati uvjete i načine korištenja područja uređenih i neuređenih plaža, obalnih zidova u naseljima, prostora šetnice i obale u zoni Velikog i Malog jezera. Izradom programa potrebno je osigurati uvjete korištenja prostora, kriterije za dodjelu koncesija i rokove, a što će detaljno biti definirano natječem, u svrhu osiguranja uvjeta zaštite prirode, unaprjeđenja kvalitete posjetiteljske infrastrukture i poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva. Sukladno važećim zakonima, prihodi ostvareni od koncesija nad pomorskim dobrom, ulagat će se u daljnje održavanje, uređenje i zaštitu područja pomorskog dobra. Navedene aktivnosti uključuju i mogućnost sanacije tj rekonstrukcije obalnih područja zbog oštećenja koja su nastala neadekvatnim aktivnostima ili djelovanjem, a u svrhu očuvanja staništa i vrsta zaštićenog područja.

Dobri dupin / Tursiops truncatus (Montagu, 1821), detalj 150

151


Izvori LITERATURA Izrada planova upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj - Priručnik, M.R. Appleton i P.A.E Hotham, Fauna & Flora International, Cambridge, UK, 2007. Guidelines for Management Planning of Protected Areas, Lee Thomas and Julie Middleton, IUCN Gland, Switzerland and Cambridge, UK, 2003. Modeliranje upravljanja zaštićenim područjima na primjeru upravljanja “Park-šume Marjan”, Mate Kosović, Magistarski rad, Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, Split 2006. Nacionalni park Mljet -Izazov konfliktnih interpretacija, Goran Pavel i Tibor Komar, Inštitut za slovensko narodopisje, Ljubljana, 2013. Institucionalni okvir zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, Željko Bulat, Pravni vjesnik, god. 28, br.2, Pravni fakultet, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2012. Protected Areas in Sight, The Journal of the EUROPARC Federation, Vol.5, EUROPARC, Regensburg, 2013. Public Policies and Cultural Tourism: EU activities, Reinhard Klein, The 1st Conference on Cultural Tourism: Economy and Values in the 21st Century , Barcelona, 2001. Spatial analysis of green infrastructure in Europe, EEA Technical report No 2/2014, Publications Office of the European Union, Luxembourg, 2014. Managing Sustainability in Conditions of Change and Unpredictability, The Living Landscape and Floodplain Ecosystem of the Central Sava River Basin, Goran Gugić, Lonjsko Polje Nature Park Public Service, Krapje, 2009. Marine protected areas in Europe’s seas An overview and perspectives for the future, EEA Report No 3/2015, Publications Office of the European Union, Luxembourg, 2015.

Nacionalni parkovi Hrvatske, Ivo Bralić, Školska knjiga, Zagreb, 1991. Zaštićena područja – temelj za očuvanje prirode ili podloga za održivi razvoj? Primjer zaštićenog područja mora u creskološinjskom arhipelagu, Peter Mackelworth i Jelena Jovanović, Hrvatski geografski glasnik 73/1, str. 229–244, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 2011. Sustainable Financing Review for Croatia’s Protected Areas, The World Bank, 2010. The nature of Mediterranean Europe: An Ecological History, A. T. Grove i Oliver Rackham, Yale University Press, New Haven, 2001. Masters in Our Native Places - The Politics od Latvian National Parks on the Road from Communism to Europe, Katrina Z.S. Schwartz, Political Geography, Vol. 25, No. 1, siječanj 2006. Zaštita prirode u Hrvatskoj, Ratko Kevo, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1961. Nacionalni parkovi i turizam, Petar Vidaković, Zavod za zaštitu prirode SR Hrvatske, Institut za turizam, Zagreb, 1989. Protected Planet Report 2014, UNEP-WCMC, Cambridge, UK, 2014. Zbornik radova simpozija “Dani Cvita Fiskovića” Pomena, otok Mljet, 30. rujna do 3. listopada 2010. - NP Mljet i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2012. Nacionalni park “Mljet” 1960.-2010. Hrvatski državni arhiv, Gliptoteka HAZU i JUNP Mljet, Zagreb, 2010. Benediktinski samostan Sv. Marije na Mljetu, Josip Stošić, Radovi Instituta za povijest umjetnosti 22, str. 7-21, Zagreb, 1998.

Upravljanje zaštićenim područjima prirode, Ivan Martinić, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, 2011.

Vrtovi samostana Sv. Marije na Mljetu, Mara Marić i Zrinka Rudež, Prostor Vol.19 No.2(42) str. 428-441, Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 2011.

Mljet 1960. - 2010. Nacionalni park, 50. obljetnica osnivanja, katalog, Hrvatski državni arhiv, Gliptoteka HAZU, Zagreb, 2010.

Crkva sv. Marije na otoku Mljetu i njezina povezanost s romaničkim spomenicima Apulije, Ivana Tomas, Prostor Vol.19 No.2(42) str. 296-309, Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 2011.

IUCN: 50 Years of Working for Protected, Areas - A brief history of IUCN World, Commission on Protected Areas, IUCN, Gland, Switzerland, 2010.

Obnova crkve sv. Marije na otoku Mljetu u 17. i 18. stoljeću, Tanja Trška Miklošić, Prostor Vol.19 No.2(42) str. 311-321, Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 2011.

Misao o Nacionalnom parku i tendencije urbanizacije, Ivan Lay, Nacionalni park Plitvička jezera, 1974.

Program obnove i rekonstrukcije samostana Sv. Marije na otočiću Sv. Marije u Velikom jezeru Mljet, studio Vetma arh d.o.o., Dubrovnik, 2008.

Prirodna baština otoka Mljeta - temelj razvoja zdravstvenog turizma, Marija Nodilo, Šumarski list 7–8, str. 377–385, Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb, 2012. Utjecaj turizma na održivi razvoj funkcionalne regije nacionalnog parka Krka, Petra Radeljak i Dan Pejnović, Godišnjak Titius, god.1, br. 1, str. 329-361, Znanstveni projekt TITIUS: Porječje Krke - baština i sociokulturni razvoj, Filozofski fakultet u Splitu, Split, 2008.

152

ZAVRŠNO IZVJEŠĆE PROJEKTA „Izrade studije stanja, izrada metodologije i prijedlozi mjera za uređenje statusa područja parkova Republike Hrvatske u službenim registrima“, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zavod za geomatiku, Zagreb, 2015. .

Klimatski atlas Hrvatske, Ksenija Zaninović i dr., DHMZ, Zagreb, 2008.

153


Forest fire protection by Advanced Video Detection System - Croatian Expiriences, Darko Stipaničev et al., Third TIEMS Workshop - Improvement of Disaster Management System - local and global trends, Trogir, 2006.

Kulturni turizam kroz fondove Europske unije, Daniela Angelina Jelinčić, Institut za međunarodne odnose, Zagreb, 2006.

Agent Based Data Collecting in Forest Fire Monitoring System, Ljiljana Bodrožić et al., International Conference on Software, Telecommunications and Computer Networks, Split, Dubrovnik, 2006.

Mljetski jedrenjaci u opskrbi Dubrovnika drvom od 1922. do 1941. godine, Ivo Dabelić, Naše more 54(12)/2007., Sveučilište u Dubrovniku, 2007.

Forest Fire Protection by 24h Monitoring, Wood Collection Intended for District Heating Plants and Easy Access Routes Assigned to Firemen and Tourism, Branimir Hrastnik et al., 2nd World Conference on Biomass for Energy, Industry and Climate Protection ETA, Rim, 2004.

Otok Mljet, Prilog poznavanju obalne razvedenosti, Nikola Stražičić, Geografski glasnik 32/1970, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 1970.

Projekt integralnog informacijskog sustava zaštite od šumskih požara na području Splitsko - dalmatinske županije, Darko Stipaničev i Branimir Hrastnik, FESB, Split, 2006. Integralni model zaštite od šumskih požara na području Splitsko - dalmatinske županije, Darko Stipaničev i Branimir Hrastnik, FESB, Split, 2004. Fire in Protected Areas - the Effect of Protection and Importance of Fire Management, Paulo Pereira et al., Environmental Research, Engineering and Management, Vol 59, No 1, University of Technology, Kaunas, 2012. Akcijski plan učinkovitog gospodarenja energijom Općine Mljet, Goran Krajačić et al., Službeni glasnik Općine Mljet, God. 12., Br. 7., Babino polje, 2014. Studija predizvodljivosti za elektrifikaciju transporta te korištenje obnovljivih izvora energije na području NP Mljet, skupina autora, FSB, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 2015. Regionalni vodoopskrbni sustav Neretva - Pelješac - Korčula - Lastovo - Mljet; Novelacija predinvesticijskog programa, Hidroing d.o.o., Split, 2004. Izvješće broj 13 o stanju radova na izgradnji objekata VODOOPSKRBNI SUSTAV MLJET, Školjera d.o.o., Split, 2015.

Integrated System For Forest Fire Early Detection and Management, Darko Kolarić et al., Periodicum Biologorum, Vol. 110, No 2, str. 205–211, Hrvatsko prirodoslovno društvo, Zagreb, 2008. Liberov hram u Polačama na otoku Mljetu, Marin Zaninović, Arheološki vestnik, 41/1990, str. 725-732, Slovenska akademija znanosti in umetnosti, Ljubljana, 1990. Marine fauna of the Mljet National Park (Adriatic Sea, Croatia). 3. Brachiopoda, Alan Logan, Natura Croatica, Vol. 12, No. 4., str. 233–243, Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, 2003. Marine fauna of the Mljet National Park (Adriatic Sea, Croatia). 4. Mollusca: Polyplacophora, Bruno Dell’Angelo et al., Natura Croatica, Vol. 13, No. 4, str. 319–341, Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, 2004. Marine Fauna of Mljet National Park (Adriatic Sea, Croatia), 5. Mollusca: Bivalvia, Tihana Šiletić, Natura Croatica, Vol. 15(3), str. 109–169, Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, 2007. Modeliranje upravljanja zaštićenim područjima na primjeru upravljanja “Park-šume Marjan”, magistarski rad, Mate Kosović, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2006. Mljet, Branimir Gušić, Narodna starina : nepovremeni časopis za povijest kulture i etnografiju južnih Slovjena, Knj.10 (1931), 26(2), str. 155-229, Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 1931.

Prilog tumačenju pojma krajolika kao kulturne kategorije, Biserka Dumbović Bilušić, Sociologija i prostor, Vol.52, No.2 (199), str.187-205, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, 2014.

Otok Mljet u svjetlu (hidro)arheoloških nalaza i povijesti (pomorstva) na plovnom putu istočnojadranske obale, Đivo Bašić, Pomorski zbornik, Vol.46 No.1 Svibanj 2011., Društvo za proučavanje i unapređenje pomorstva Republike Hrvatske, Rijeka, 2011.

Inicijativa za zaštitu krajolika u Hrvatskoj, Biserka Dumbović Bilušić, Kvartal: kronika povijesti umjetnosti u Hrvatskoj (1334-8671) VII (2010), 3/2 (2010); str. 71-73, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2010.

Problem i potreba stavljanja prodručja mljetskih jezera pod najvišu organiziranu formu zaštite prirode, Ratko Kevo, Šumarski list 10-11/1959 str. 355-363, Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb, 1959.

Kulturni krajobraz i legislativa – stanje u Hrvatskoj, Goran Andlar i dr., Društvena istraživanja, god. 20 (2011), br. 3 (113), str. 813-835, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2011.

Ne Mljet već Malta, Rudolf Vimer, Bogoslovska smotra, Vol.4 No.3 (Veljača 1914.), Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1914.

Krajolik-Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske, Branka Aničić et al., Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1999.

Otok Mljet u ranokršćanskom razdoblju - S prilozima za istraživanje brodoloma Apostola Pavla, Vatroslav Župančić, Kairos: Evanđeoski teološki časopis, Vol.7 No.2 (2013.), Biblijski institut, Zagreb, 2013.

Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske, Jasminka Radović, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb, 1999.

Vodič kroz nacionalne parkove i parkove prirode Republike Hrvatske - Parkovi Hrvatske, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Slobodna Dalmacija d.d., Split, listopad 2015.

Antički gradovi u Hrvatskoj, Mirjana Sanader, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

Mljet; zbornik radova sa simpozija Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta, Pomena, rujan 1995., Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb, 1995.

154

155


Vatrogasna operativa i zaštićene prirodne vrijednosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji - 2011, Miše Miloslavić, Vatrogastvo i upravljanje požarima, Vol.I. No.1. (2011.), Hrvatska vatrogasna zajednica, Zagreb, 2011.

Estimating The Overall Ecomonic Value Of The Benefits Provided By The Natura 2000 Network, Final Report,Institute European Enviromental Policy, 2011.

Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja hrvatskog otočja – primjer otoka Mljeta, Ivan Šulc i Valentina Valjak, Hrvatski geografski glasnik 74/1, 161 – 185 (2012.), Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 2012.

Green Infrastructure And Territorial Cohesion The Concept Of Green Infrastructure And Its Integration Into Policies Using Monitoring Systems, EEA Technical report No 18/2011

Prostorni planovi nacionalnih parkova Ante Marinovića-Uzelca, Marina Šimunić Buršić i Mladen Obad Šćitaroci, Prostor 21 2 [46] (2013.), Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 2013.

FUTURE BRIEF: The Value of Natura 2000, Science for Environment Policy, European Commision, May 2015.

Izvješće o obavljenoj reviziji JUNP Mljet, Državni ured za reviziju RH, Dubrovnik, ožujak 2010.

Spila nad Procjepom (Mljet) – pogled u prošlost, Ankica Oroš Srešen i dr., Program, događaji i sažeci: Skup speleologa Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem, Buje, 2013.

LIFE and coastal management, European Commission, Environmental directorate - General, Publications Office of the European Union, Luxembourg, 2012. Marine Protected Areas in the Mediterranean Sea, Robert Casier, EUROPARC Conference, Bad Urach, 2011. Park management: When nature goes too far, The Economist US, siječanj 1998. Shutdown: National parks reopen with state and private funds, Matt Hamilton, Los Angeles Times, listopad 2013. States: No Thanks, We’ll Keep National Parks Closed, Brad Tuttle, Time, listopad 2013. Water and Fire in Greek National Parks, Rachel Danemann, EUROPARC Conference, Stromstadt, 2009. Guidelines for Protected Area Management Categories, Interpretation and Application of the Protected Area Management Categories in Europe, EUROPARC and IUCN, Grafenau, 2000.

Prijedlog ekološke mreže Natura 2000 stručna podloga DZZP koordinacija i izrada prijedloga Natura 2000, 2012. Skup značajki dobrog stanja okoliša za morske vode pod suverenitetom Republike Hrvatske i skup ciljeva u zaštiti morskog okoliša i s njima povezanih pokazatelja, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split 2014. Assessment of the EU Biodiversity Action Plan as a tool for implementing biodiversity policy June 2010 The Mid-Term Review Of The Eu Biodiversity Strategy To 2020, Brussels 2015. Gospodarska slika Mljeta u prvoj polovici 19. stoljeća prema podacima iz katastra Franje I. uspostavljenoga na otoku 1836. godine, Marija Gjurašić, Povijesni prilozi Vol. 45 No.45, prosinac 2013., str. 135194, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2013.

Guidelines for Protected Area Management Categories, Interpretation and Application of the Protected Area Management Categories in Europe, Nigel Dudley, IUCN, Gland, 2008. Mljet - prelijepi otok tužne sudbine, Branko Nadilo, Građevinar Vol. 52, No. 9, 2000., Hrvatski savez građevinskih inženjera, Zagreb, 2000. Estimating the Overall Economic Value of the Benefits provided by the Natura 2000 Network, Institute for European Environmental Policy, Brussels, rujan 2011. Podzemni svijet otoka Mljeta, Roman Ozimec, Hrvatski zemljopis : časopis za zemljopis i povijest, Teč.9 (2002), 62, Koprivnica, 2002. Mozaik izvan grada tipologija ruralnih i urbaniziranih naselja Hrvatske, Aleksandar Lukić, Sociologija i prostor, Vol.50 No.2 (193), Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, 2012. Funkcija rada nacionalnog parka Krka i njezin prostorni utjecaj, Dane Pejnović i Petra Radeljak, Godišnjak Titius, god.2, br. 3, 223-238, Znanstveni projekt TITIUS: Porječje Krke - baština i sociokulturni razvoj, Filozofski fakultet u Splitu, Split, 2009. 156

157


STRATEŠKI DOKUMENTI EUROPA 2020. - Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast, Europska komisija, Bruxelles, ožujak 2010. Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do 2016. godine, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, lipanj 2012. Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine (prijedlog), Ministarstvo gospodarstva RH, Zagreb, listopad 2013. Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Europska komisija, Bruxelles, prosinac 2014. Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., Europska komisija, Bruxelles, prosinac 2014. Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020., Ministarstvo poljoprivrede, Zagreb, lipanj 2014. Strategija Vladinih programa za razdoblje 2015. - 2017., Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, studeni 2014. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. godine, Hrvatski sabor, Zagreb, listopad 2009. Strategija očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.-2015., Ministarstvo kulture RH, Zagreb, srpanj 2011. Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014.-2020., Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, prosinac 2014. Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, listopad 2014. (NN 131/2014) Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, travanj 2013. Treći nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje 2014.-2016., Ministarstvo gospodarstva RH, Zagreb, srpanj 2014. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, Hrvatski sabor, Zagreb, listopad 2014. Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2008. – 2013. godine, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, svibanj 2008. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja RH, Zagreb, srpanj 1997. Izmjene i dopune Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 76/13) Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) Mediteranska strategija održivog razvoja, UNEP/MAP, Atena, 2005. Strategija razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske 2009. – 2019., Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH, Ministarstvo turizma RH, Zagreb, prosinac 2008. Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske, Hrvatski sabor, Zagreb, studeni 2008. Strategija upravljanja vodama (NN 91/08) Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09) Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011. – 2013., Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Zagreb, svibanj 2010. Dugoročna strategija za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske (NN 74/2014) Strategija pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine (NN 93/14) Okvirna strategija za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom, Europska komisija, Bruxelles, 2015. 158

Nacionalni program razvitka otoka, Hrvatski sabor, Zagreb, veljača 1997. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/1999) Izmjene i dopune Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 84/2013) Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. (NN 85/2007, 126/2010, 31/2011 i 46/2015) Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NN 81/99) Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NN 143/2008) Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2008. – 2012. (NN 61/2013) Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, listopad 2013. Izvješće o inventaru stakleničkih plinova na području Republike Hrvatske za razdoblje 1990.– 2012. (NIR 2014.), Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb, studeni 2013. Desetogodišnji plan razvoja hrvatske prijenosne mreže (2014. – 2023.), Hrvatski operator prijenosnog sustava, Zagreb, srpanj 2014. Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, 2014., Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb, travanj 2015. Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.–2020., Ministarstvo poljoprivrede RH Zagreb, ožujak 2015. Energija u Hrvatskoj 2013., Ministarstvo gospodarstva RH, Zagreb, 2014. Nacionalni program energetske učinkovitosti 2008. - 2016., Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva RH, Zagreb, ožujak 2010. Treći nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti za razdoblje 2014. - 2016., Ministarstvo gospodarstva RH, 2014. Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. (prijedlog), Ministarstvo gospodarstva RH, 2013. Direktiva 2009/28/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjenama i dopunama i budućemu ukidanju Direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ, Europski parlament i Vijeće Europske unije, travanj 2009. Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske, Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak, Ministarstvo zaštite prirode i okoliša RH, UNDP, Zagreb 2013. Low Carbon Process Plan, Low Carbon South East Europe, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, 2014. Strateška studija utjecaja na okoliš Plana korištenja obnovljivih izvora energije na području Dubrovačko-neretvanske županije, IRES ekologija d.o.o. za zaštitu prirode i okoliša, siječanj 2014., izmijenjena i dopunjena verzija siječanj 2015. Nacionalna strategija zaštite od požara za razdoblje od 2013. do 2022. godine, (NN 68/13) Izvješće o obavljenoj reviziji očuvanja prirode, zaštite bioraznolikosti i upravljanja u nacionalnim parkovima, RH, Državni ured za reviziju, Split, ožujak 2014. Izvješće o stanju u prostoru općine Mljet za razdoblje do 2010. do 2013. godine, općina Mljet, travanj 2014. Prostorni plan Nacionalnog parka Mljet, Republika Hrvatska, Ministarstvo zaštite okoliša prostornog uređenja, Dubrovačko-neretvanska županija, Županijski zavod za prostorno uređenje, Dubrovnik, 2001. Plan zaštite od požara - JUNP Mljet, Protection d.o.o. Umag, 2014. Procjena ugroženosti od požara - JUNP Mljet, Protection d.o.o. Umag, 2014. Izvješće o stanju u prostoru općine Mljet za razdoblje do 2010. do 2013. godine, općina Mljet, travanj 2014. Studija predizvodljivosti za elektrifikaciju transporta te korištenje onovljivih izvora energije na području NP Mljet, Fakultet strojarstva i brodogradnje, 2015. 159


Državni plan za zaštitu voda, (NN 8/99) Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine, (NN 85/07, 126/10, 31/11) Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja s brodova, MARPOL 73/78 Strateški plan Državnog hidrometeorološkog zavoda (2014./2015 – 2017.). Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine RH za razdoblje 2011.–2015., Ministarstvo kulture RH, srpanj 2011. Strateški plan Ministarstva kulture 2015.–2017., Ministarstvo kulture RH, Zagreb, listopad 2014. Strateški plan Ministarstva zaštite okoliša i prirode 2013.-2015., Ministarstvozaštite okoliša i prirode, Zagreb, svibanj 2012. Popis kulturnih dobara na području NP Mljet, MKKO Dubrovnik, studeni 2015. Izvješće o podmorskom arheološkom rekognosciranju podmorja Korčule i Mljeta, HRZ, Zagreb, 2009. Izvješće o podmorskom zaštitnom arheološkom rekognosciranju na području NP Mljet, HRZ, Zagreb, 2012. Izvješće o podmorskom zaštitnom arheološkom rekognosciranju dubrovačkog podmorja i područja NP Mljet, HRZ, Zagreb, 2013. Izvješće o istraživanju novovjekovnog brodoloma iz 16. st. na lokalitetu Pličina sv. Pavao na Mljetu i podvodnom arheološkom rekognosciranju akvatorija NP Mljet, HRZ, Zagreb, 2014. Izvješće o podmorskom zaštitnom arheološkom rekognosciranju na području NP Mljet i lokaliteta Veli Škoj, HRZ, Zagreb, 2015. Akcijski plan razvoja cikloturističkog turizma, Institut za turizam, listopad 2015. Direktiva 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (SL L 206, 22. 7. 1992.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2006/105/EZ o prilagodbi Direktiva 73/239/EEZ, 74/557/EEZ i 2002/83/EZ u području okoliša, zbog pristupanja Bugarske i Rumunjske (SL L 363, 20. 12. 2006.) Direktiva 2009/147/EZ o zaštiti divljih ptica (SL L 20, 26. 1. 2010.) Direktiva 2007/2/EZ INSPIRE (SL L 108, 25. 04. 2007.) Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske, nacrt konačnog prijedloga, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja RH, rujan 2015. Our life insurance, our natural capital: an EU biodiversity strategy to 2020, European commision, Brussels, 2011. Strategija razvoja kulturnog turizma, Ministarstvo turizma RH, Zagreb, listopad 2003. Direktiva 2000/60/EC kojom se uspostavlja okvir za djelovanje Zajednice na području politike voda (SL L 164 25. lipnja 2008.)

Godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja nacionalnog parka “Brijuni” za 2014. godinu, Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, Brijuni, prosinac 2014. Godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja nacionalnog parka “Paklenica” za 2014. godinu, Javna ustanova Nacionalni park Paklenica, Starigrad-Paklenica, studeni 2013. Godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja nacionalnog parka “Plitvička jezera” za 2014. godinu, Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera, Plitvička jezera, 2014. Godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja nacionalnog parka “Risnjak” za 2015. godinu, Javna ustanova Nacionalni park Risnjak, Crni Lug, studeni 2014. Godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja nacionalnog parka “Kornati” za 2014. godinu, Javna ustanova Nacionalni park Kornati, Murter, studeni 2013. Godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja nacionalnog parka “Mljet” za 2014. godinu, Javna ustanova Nacionalni park Mljet, Goveđari, studeni 2013. Godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja nacionalnog parka “Mljet” za 2015. godinu, Javna ustanova Nacionalni park Mljet, Goveđari, 2014. Plan upravljanja Nacionalnog parka Kornati (2014. ... 2023.), Javna ustanova Nacionalni park Kornati, Murter, studeni 2014. Plan upravljanja Nacionalnog parka Krka, Javna ustanova Nacionalni park Krka, Šibenik, veljača 2011. Plan upravljanja Nacionalnog parka Paklenica, Javna ustanova Nacionalni park Paklenica, Starigrad-Paklenica, listopad 2007. Plan upravljanja Nacionalnog parka Plitvička jezera, Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera, Plitvička jezera, listopad 2007. Plan upravljanja Nacionalnog parka Risnjak, Javna ustanova Nacionalni park Risnjak, Crni Lug, srpanj 2007. Plan upravljanja Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit, Krasno, rujan 2007. Plan upravljanja Nacionalnog parka Mljet (2016.-2025.), nacrt, Javna ustanova Nacionalni park Mljet, Goveđari, studeni 2015. Jačanje institucionalne i financijske održivosti nacionalnog sustava zaštićenih područja, projektni dokument, UNDP, 2014.

Okvirni plan izrade plana upravljanja vodnim područjima i plana upravljanja poplavnim rizicima 2016.-2021., Hrvatske vode, siječanj 2013. Strateški planovi Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za razdoblja 2013.-2015., 2014.2016., 2016.-2018., Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Zagreb Plan razvoja istraživačke i inovacijske infrastrukture u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Zagreb, 2014. Komunikacijska strategija za informiranje hrvatske javnosti o Europskoj uniji i pripremama za članstvo, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Zagreb, 2006. 160

161


ZAKONI I PROPISI Ustav Republike Hrvatske (NN 85/10 – pročišćeni tekst i NN 05/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst) Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06 - ispravak, 16/07 - ispravak, 95/08 – Odluka USRH, 46/10 - ispravak, 145/10, 37/13, 44/13 i 45/13) Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13) Zakon o gradnji (NN 153/3) Zakon o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12 i 143/13) Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 90/11) Zakon o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje (NN 33/92 i 33/95) Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (NN 69/09, 128/10, 136/12 i 76/13) Zakon o koncesijama (NN 143/12) Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03 – Ispravak, 87/09, 88/2010, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13 i 152/14) Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) Zakon o zračnom prometu (NN 69/09, 84/11, 54/13, 127/13 i 92/14) Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13 i 94/14) Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14) Zakon o elektroničkim komunikacijama (73/08, 90/11, 133/12, 80/13 i 71/14) Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva (NN 153/09, 56/13 i 154/14) Zakon o potvrđivanju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja (NN MU 8/12 i 2/13) Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. – 2020. (NN 92/14) Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14) Zakon o otocima (NN 34/99, 32/02 i 33/06) Zakon o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 80/13, 41/14 i 107/14) Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture (NN 93/13, 114/13 i 41/14) Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 94/13) Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi (92/14) Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (NN 56/13) Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11) Zakon o energiji (NN 120/12 i 14/14) Pomorski zakonik (NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13 i 26/15) Zakon o zaštiti od požara (NN 92/2010) Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/2006) Zakon o vatrogastvu (NN 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 139/04, 174/04, 38/09, 80/10) Zakon o sustavu civilne zaštite (NN 82/15)

162

Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 144/12 i 147/14) Zakon o općem upravnom postupku (NN 47/09) Zakon o građevinskoj inspekciji (NN 153/13) Zakon o obrani (NN 73/13 i 75/15) Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09., 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13 i 152/14) Zakon o strukovnom obrazovanju (NN 30/09 i 24/10) Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN 10/97, 107/07 i 94/13) Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za pomorsko prostorno planiranje (SL L 257/135, 28.8.2014.) Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307/1, 28.10.2014.) Uredba o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja (NN 37/14 i 154/14) Uredba o izradi i provedbi dokumenata Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (NN 112/14) Uredba o ekološkoj mreži RH (NN 124/13) Uredba (EZ-a) br. 1059/03 Europskoga parlamenta i vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavljanju zajedničke klasifikacije prostornih jedinica za statistiku (NUTS) Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04) Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08) Uredba (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i vijeća od 22. listopada 2014 o sprečavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (SL L 317, 4. 11. 2014.) Zakon o energiji (NN 120/12, 14/14) Zakon o tržištu električne energije (NN 177/04, 76/07, 152/08, 14/11, 59/12) Pravila djelovanja tržišta električne energije (NN 135/06, 146/10, 90/12) Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije (NN 88/12) Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08, 55/12, 14/14) Zakon o zadrugama (NN 34/11, 125/13, 76/14) Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 88/12) Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima, standardu elaborata i obveznih priloga prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 – ispravak i 163/04) Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru (NN 48/14 i 19/15) Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. (NN 85/07, 126/10, 31/2011 i 46/15) Plan upravljanja vodnim područjima (NN 82/13) Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/09) Odluka o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada na području Općine Mljet (Sl. glasnik Općine Mljet 5/15) Pravilnik o odvozu, skupljanju i deponiranju otpada (Sl. glasnik Općine Mljet 2/2002)

163


Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15) Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99, 12/01) Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08) Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (NN 64/08) Uredba o informacijskom sustavu zaštite okoliša (NN 68/08) Uredba o načinu utvrđivanja šteta u okolišu (NN 139/08) Pravilnik o mjerama otklanjanja štete u okolišu i sanacijskim programima (NN145/08) Odluka o objavljivanju pravila o državnim potporama za zaštitu okoliša (NN 154/08) Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09) Pravilnik o uvjetima za izdavanje suglasnosti pravnim osobama za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša (NN 57/10) Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11) Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) Uredba o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu za ekološko upravljanje i neovisno ocjenjivanje (EMAS) (NN 77/14) Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 87/15) Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14) Odluka o prihvaćanju Nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima (NN 145/08) Program postupnog smanjivanja emisija za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj za razdoblje do kraja 2010. godine, s projekcijama emisija za razdoblje od 2010. do 2020. godine (NN 152/09) Odluka o prihvaćanju Petog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN 24/10) Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova, politike i mjera za njihovo smanjenje u Republici Hrvatskoj (NN 87/12) Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12) Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 3/13) Odluka o donošenju Plana zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine (NN 139/13) Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 1/14) Odluka o donošenju Šestog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (NN 18/14) Program mjerenja razine onečišćenosti zraka u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 103/14, 117/14)

Pravilnik o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Mljet (NN 76/00) Pravilnik o jedinstvenom vizualnom identitetu sustava upravljanja zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj (NN 108/14) Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13) Uredba o standardu kakvoće voda (NN 89/10) Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 144/12) Pomorski zakonik (NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15) Odluka o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada na području Općine Mljet (Sl. glasnik Općine Mljet 5/15) Pravilnik o odvozu, skupljanju i deponiranju otpada (Sl. glasnik Općine Mljet 2/2002) Zakon o proglašenju zapadnog dijela otoka Mljeta Nacionalnim parkom (NN 49/60, 54/76) Zakon o izmjenama Zakona o proglašenju zapadnog dijela otoka Mljeta Nacionalnim parkom (NN 13/97) Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN NN 133/12) Zakon o ustanovama pročišćeni tekst (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08) Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15) Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine (NN-MU 5/05,5/07-objava) Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13) Uredba o standardu kakvoće voda (NN 89/10) Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) Zakon o morskom ribarstvu (NN 81/13, 14/14, 152/14)

Uredba o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08) Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora (NN 92/08) Uredba o izradi i provedbi dokumenata Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (NN 112/14) Odluka o donošenju Akcijskog programa Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem: Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora (NN 153/14)

164

165


MEĐUNARODNI UGOVORI

BAZE PODATAKA

Protokol o strateškoj procjeni okoliša, Kijev, 2003. (NN-MU 7/09) Konvencija o europskim krajobrazima, Firenze, 2000. (NN-MU 12/02) Protokol o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćavanja, Kijev, 2003. (NN-MU 4/08) Stockholmska konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, Stockholm, 2001. (NN-MU 11/06) Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, Aarhus, 1998. (NN-MU 1/07)

http://www.min-kulture.hr Ministarstvo kulture - Registar kulturnih dobara

Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača, Beč, 1985. (NN-MU 12/93) Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač, Montreal, 1987. (NN-MU 12/93) Dopune i izmjene Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač, London, 1990., Copenhagen, 1992., Montreal, 1997., Peking, 1999. (NN-MU 11/93, 8/96, 10/00, 12/01) Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja, Barcelona, 1976. (NN-MU 12/93) Izmjena Konvencije o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja, Barcelona, 1995. (NN-MU 17/98) Protokol o suradnji u sprječavanju onečišćavanja s brodova i, u slučajevima opasnosti, u suzbijanju onečišćavanja Sredozemnog mora, Malta, 2002. (NN-MU 12/03) Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju, Barcelona, 1994. i Monako, 1995. (NN-MU 11/01) Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja kopnenim izvorima, Atena, 1980. (NN-MU 12/93) Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja kopnenim izvorima i aktivnostima, Siracusa, 1996. (potpisnica RH) Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja uslijed istraživanja i iskorištavanja epikontinentskog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja, Madrid, 1994. (potpisnica RH) Protokol o sprječavanju onečišćenja Sredozemnog mora prekograničnim prijevozom opasnog otpada i njegovog odlaganja, Izmir, 1996. (potpisnica RH) Zakon o potvrđivanju Izmjena i dopuna Protokola o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja s kopna, Siracusa, 1996. (NN-MU 3/06) Zakon o potvrđivanju Sporazuma o Subregionalnom planu intervencija za sprječavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja Jadranskog mora većih razmjera, Portorož, 2005. (NN-MU 7/08) Protokol o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja, Barcelona, 2008. (NN-MU 8/12) Zakon o potvrđivanju konvencije o biološkoj raznolikosti (NN-MU 6/96) Zakon o potvrđivanju konvencije o europskim krajobrazima (NN-MU 12/02)

166

http://hrcak.srce.hr/ Portal znanstvenih časopisa republike hrvatske https://www.dgu.hr Državna geodetska uprava https://ispu.mgipu.hr Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja http://www.bioportal.hr/gis Ministarstvo zaštite prirode i okoliša http://www.protectedplanet.net/ WDPA dataset http://www.dzs.hr/ Državni zavod za statistiku http://ec.europa.eu/eurostat Eusrostat http://data.worldbank.org/ Svjetska banka http://www.biospeologica-dinarica.org/ Hrvatsko biospeleološko društvo http://mapire.eu/en/ Digitalizirane povijesne karte Austrougarskog carstva

167


STATISTIČKI IZVJEŠTAJI

INTERNET IZVORI

Agencija za obalni i linijski promet Izviješće o izvršenju linije : Državna brzobrodska linija br. 9807 Dubrovnik-Luka Šipanska- Sobra-Polače-KorčulaLastovo i obrnuto, brodar G&V Line (2014.)

http://www.min-kulture.hr/ (prist. 19.12.2015.) http://www.mljet.hr/ (prist. 19.12.2015.) http://www.mljet-online.com/ (prist. 19.12.2015.) http://virtual.arhitekt.hr/Lists/Djelatnici Af/ (prist. 19.12.2015.)

Agencija za obalni i linijski promet Izviješće o prometu putnika i vozila po relacijama Prapratno-Sobra i obrnuto, brodar Jadrolinija (2014.) Agencija za obalni i linijski promet - Trajektne linije Promet putnika i vozila na državnim linijama usporedba 2010/2009; 2011/2010; 2012/2011; 2013/2012; 2014/2013

http://www.iso.org (prist. 19.12.2015.) https://www.dzs.hr (prist. 19.12.2015.) https://www.cbd.int (prist. 19.12.2015.) http://www.protectedplanet.net/ (prist. 19.12.2015.)

MB Kapetan luka TP - Brzobrodski servis Izviješće o prometu putnika po relacijama Split-Mljet, Milna-Mljet, Hvar-Mljet, Korčula-Mljet, Dubrovnik-Mljet i obrnuto (2015.)

www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41385 (prist.: 4.11.2015.) http://ec.europa.eu/energy/intelligent/projects/sites/iee-projects/files/projects/documents/ stories_maximization_of_the_penetration_of_res_in_islands.pdf (prist. 19.12.2015.)

Turistička zajednica Otoka Mljeta Izviješće o broju dolazaka i noćenj na području NP Mljet u privatnom smještaju 2010.-2011.; 2014.-2015. godine Turistička zajednica Otoka Mljeta Izviješće o broju dolazaka i noćenj na području NP Mljet u hotelskom smještaju 2010.-2015. godine

http://loven.gu.se/english (prist. 19.12.2015.) http://merconsortium.eu/consortium/partnership/STARESO.html (prist. 19.12.2015.) http://www.rundecentre.no/en/ (prist. 19.12.2015.) http://klima.hr/razno/o_nama/strateski_plan_2014-15-2017.pdf (prist. 19.12.2015.)

Turistička zajednica Otoka Mljeta Izviješće o broju dolazaka i noćenj izvan područja NP Mljet u privatnom smještaju 2014.-2015. godine

http://www.mppi.hr/userdocsimages/2007/NPKLM-press%20materijal.pdf(prist.19.12.2015.) http://old.voda.hr/jadranskiprojekt (prist. 19.12.2015.)

Turistička zajednica Otoka Mljeta Izviješće o broju dolazaka i noćenj izvan područja NP Mljet u kampovima 2014.-2015. godine

http://laqm.defra.gov.uk (prist. 19.12.2015.)

Turistička zajednica Otoka Mljeta Izviješće o smještanim kapacitetima na području i izvan područja NP Mljet u 2015. godini Ministarstvo Turizma Republike Hrvatske Turizam u brojkama 2010.-2014. Javna ustanova NP Mljet Izvještaj o broju posjetitelja 2000.-2015. Javna ustanova NP Mljet Izvještaj o prometu vozila na temelju podataka kolnog brojača vozila Planjak 2009.-2012. godine

168

http://natura2000.eea.europa.eu/ (prist. 6.1.2016.) http://natura2000.eea.europa.eu/ (prist. 6.1.2016.) http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:52011DC0244 (prist. 12.1.2016.) http://natureconservation.pensoft.net/articles.php?id=1329 (prist. 12.1.2016.) http://ec.europa.eu/environment/integration/research/newsalert/pdf/value_of_natura_2000_ FB12_en.pdf (prist. 12.1.2016.) http://ec.europa.eu/environment/nature/ecosystems/index_en.htm (prist. 12.1.2016.) http://biodiversity.europa.eu/topics/green-infrastructure (prist. 12.1.2016.) http://www.eea.europa.eu/publications/spatial-analysis-of-green-infrastructure (prist. 12.1.2016.) http://natura2000.eea.europa.eu/Natura2000/SDF.aspx?site=HR5000037 (prist. 12.1.2016.) http://www.ecologicalnetworks.eu/images/Maps/ekoloska_mreza1.jpg (prist. 12.1.2016.) http://www.ebcc.info/index.php?ID=366 (pristupljeno 18.1.2016.)

169


NP MLJET-OPERATIVNE POLITIKE  
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you