Issuu on Google+

Informativno glasilo Splitsko-dalmatinske 탑upanije br. 79 Split / svibanj - kolovoz 2012.

rujan 2012.

ISSN 1332 - 6465


2 kronika sdž

USKO»KI BOJ ZA KLIS Povijesno-scenski spektakl

S

tarodrevni Klis i njegova slavna Tvrđava iznova su ovog srpnja osvanuli u čudesnom ruhu oživljene povijesti. Viteški turniri u mačevanju, turniri u streličarstvu, žongliranje s vatrama, arhaični pučki napjevi, zvuci dipala, gajdi, bubnjeva i gusala uživo, orijentalna glazba s programima trbušnih plesačica, iluzionis… sve to održano je u ambijentu sajma starih obrta i zanata, izvornih jela i pića, autentičnih rukotvorina, autohtonih suvenira i ostalih proizvoda mediteranskog podneblja, s brojnim okupljenim izlagačima iz Dalmacije i cijele Hrvatske. redišnji događaj manifestacije bila je rekonstrukcija povijesne bitke između uskoka i osmanlijske vojske. Scene opsade, navale, pregovora, osvajanja, obrane, probijanja, pojedinačnih i skupnih borbi u koreografskoj i dramskoj izvedbi oko 230 kostimiranih sudionika, članova 19 povijesnih postrojbi iz raznih krajeva Hrvatske, te dviju skupina iz Slovačke i Slovenije, dvije su večeri ispunili zidine Tvrđave. Sve uz pucanje iz topova, pušaka i kubura, borbe mačevima, kopljima, buzdovanima i nadžacima, plotune iz katapulta, hitce zapaljivim strijelama. Također bili su postavljeni tabori sudionika u sjevernom podnožju tvrđave s prikazom života ratnika, različitim školama i radionicama. sim ova dva dana mjeseca srpnja tvrđavu Klis moguće je razgledati i u organiziranim učeničkim grupama. Tvrđava Klis, osim u povijesnom aspektu, idealno je mjesto iz kojega je moguće učenicima praktično, vrlo sadržajno i slikovito, predočiti ono što uče u teoriji o različitim zemljopisnim pojmovima, biljnom svijetu, prirodi i sličnim fenomenima ambijenta iz njihova neposredna okruženja. Učenike dočekuje dio pripadnika povijesne vojne formacije “Kliških uskoka” u živopisnim povijesnim odorama i s izvornim naoružanjem. Razgledaju se povijesne znamenitosti unutar tvrđave u pratnji uskočkih vodiča, s posjetom crkve sv. Vida, te izložba muzejske zbirke povijesnog uskočkog oružja i odora u objektu Uskočke oružarnice. Posebna atrakcija su mačevalački dvoboji uskoka, bacanje i hvatanje koplja u letu i gađanje meta sportskim lukom i strijelom. Ovo su samo neki od razloga za odgojno edukacijski i rekreacijsko relaksacijski posjet skupina tomu baštinskom lokalitetu, u našoj neposrednoj blizini. Lijepo je vidjeti i upoznati druge narode, njihove običaje i povijest, ali upoznati svoju baštinu i povijest neprocjenjivo je, jer se na taj način spašava od zaborava.

S

O


kronika sdž 3

Impressum: „Kronika Splitsko-dalmatinske županije“ Informativno glasilo Splitsko-dalmatinske županije ISSN 1332-6465 Broj 79, svibanj - kolovoz 2012. Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županija Glavna urednica: Mihovila Franetović, dipl.iur. Tajnica Županije Zamjenica glavne urednice: Ana-Marija Škorić, prof. Uredništvo: Visko Haladić, dipl. ing. Luka Brčić, prof. Anđelka Vuković, mag.oec. Ana Grgić, dipl.iur. Tajnica Uredništva: Linda Nerlović Adresa Uredništva: Split, Domovinskog rata 2, Telefon: 021 400 019 E-mail: ana-marija.skoric@dalmacija.hr

Grafička priprema i tisak: ≈DES« - Split

Poštovano čitateljstvo, Pred Vama je Kronika kojom smo obuhvatili ljetno razdoblje. Održane su tri sjednice Županijske skupštine, te , povodom Dana državnosti zajednička sjednica Grada Splita i Županije. Podijeljene su nagrade Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije „Sunčani cvijet“, a početkom ljeta posjetio nas je ministar turizma. Potpisana su dva važna sporazuma. Sve ove i ostale aktivnosti donosimo u ovom broju Kronike.


4 kronika sdž

županijska skupština

Obilježen Dan DržavnOSti republike HrvatSke Zajedničkom svečanom sjednicom Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije i Gradskog vijeća Grada Splita u Vili Dalmacija obilježen je Dan Državnosti Republike Hrvatske, u spomen na 25. lipnja 1991, dan kada je Hrvatski sabor proglasio samostalnost Hrvatske. “Dan 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor donio Deklaraciju o proglašenju samostalne i suverene Republike Hrvatske jedan je od najvažnijih datuma hrvatske povijesti”, istaknuo je predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar čestitajući nazočnima ovaj veliki dan. Podsjetio je na zasluge hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, one koji su najzaslužniji za stvaranje samostalne Republike Hrvatske. Posebice se prisjetio onih koji su, kako je istaknuo, svoje živote ugradili u temelje samostalne Hrvatske. Zamjenik župana Luka Brčić naglasio je kako se danas mogu čuti razni komentari o tome kako nam je splasnuo optimizam iz tih 90-tih godina prošlog stoljeća, te da se danas potrebno sjetiti i svih onih koji zbog gospodarske krize u svojem slavljenju Dana državnosti možda nisu sretni”. Istaknuo je kako su za prevladavanje gospodarske krize nerealna laka obećanja, ali i letargija, te da je nužan zajednički angažman. Uz predsjednika Skupštine i zamjenika župana okupljenima su Dan državnosti čestitali predsjednica Gradskog vijeća Nevenka Bečić i zamjenik gradonačelnika Jure Šundov. Sjednici su nazočili predstavnici društvenog, kulturnog, vjerskog, političkog i sportskog života Županije, te predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Sjednici je prethodilo polaganje vijenaca izaslanstva Grada i Županije na spomen ploču na Narodnom trgu te ispred Središnjeg križa na Lovrincu i na Groblju branitelja iz Domovinskog rata.


županijska skupština

kronika sdž 5

Održane 30. , 31. i 32. sjednica županijske skupštine Sjednice su održane pod predsjedavanjem Petroslava Sapunara predsjednika Skupštine. Kruno Peronja predsjednik Mandatne komisije Županijske skupštine na 30 sjednici održanoj 30. svibnja, podnio je izvješće o prestanku, odnosno početku mandata vijećnici i vijećniku. Županijska organizacija SDP-a Splitsko-dalmatinske županije obavijestila je predsjednika Skupštine da je za zamjenskog vijećnika nakon smrti vijećnice Silvane Glavine odredila Branka Milardovića. Navedeni dopis zapremljen je 24. svibnja 2012., pa se utvrđuje da toga dana Branku Milardoviću započeo mandat vijećnika Županijske skupštine. Na sjednici je jednoglasno prihvaćena Analiza turističke sezone 2011. i osnove smjernice za pripremu turističke sezone 2012. Analiza je pozitivno ocjenjena i podržana od strane Skupštinskih odbora, uz napomenu kako treba još više poraditi na promociji i podržavanju turizma u Dalmatinskoj zagori. Boris Ćurković, predsjednik Odbora za lokalnu samoupravu posebno je podržao smjernice za 2012. godinu. Vijećnik Željko Šundov primijetio je kako u Izvješću nije spomenut zdravstveni turizam, te naglasio kako je potrebno uvesti i taj segment. Izvjestitelj po ovoj točci Joško Stella, novoizabrani predsjednik Turističke zajednice Splitskodalmatinske županije iznio je rezultate za turističku sezonu 2011. Od siječnja do prosinca zabilježeno je 195.242 dolazaka domaćih turista, što je više 3% od prošlogodišnjih dolazaka, te 1.583.706 dolazaka stranih turista što je 9% više nego lani. Na kraju godine ostvareno je, zajedno sa nautikom, 1,881,741 dolazak (8% više), sa 11.116.772 (5% više od lanjskog)noćenja, što je 16% od ukupnog hrvatskog turizma. Naročito je za istaknuti vodeće mjesto Splitskodalmatinske županije u nautičkom turizmu. Naime, 33% od cjelokupnog hrvatskog nautičkog turizma ostvaruje se u našoj županiji. Posebne aktivnosti bile su usmjerene na provođenje udruženih tržišnih aktivnosti, ciljane promidžbene aktivnosti na vodećim emitivnim tržištima, jači razvoj i veću prisutnost turističke ponude na Internetu (online), te promidžbi cjelokupne turističke ponude. Područje Splitsko - dalmatinske županije bilježi pozitivne rezultate na gotovo svim inozemnim primarnim emitivnim tržištima. Uvodno izlaganje za točku dnevnog reda Izvješće o nezaposlenosti i zapošljavanju, dao je Miroslav Delić pročelnik Područne službe Split Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Skupštinski odbori, te vijećnici koji su dali svoj osvrt na ovo Izvješće došli su do zaključka kako bi trebalo, radi povećanja zapošljavanja, uskladiti obrazovanje i zapošljavanje, odnosno zajedno sa Zavodom za zapošljavanje odrediti smjernice koja zanimanja upisati nakon osnovne odnosno nakon srednje škole, a sve s ciljem zapošljavanja mladih nakon završetka obrazovanja. Predsjednik Odbora za lokalnu samoupravu Boris Ćurković, smatra da bi se u izvješću trebale naći spomenute smjernice, te je potrebno jasno reći koje škole ne upisivati, dok je vijećnik Miroslav Granić predložio da se preko županijskih odjela, zajedno sa županijskom Gospodarskom komorom napravi plan potreba za određenim zanimanjem odnosno obrazovanjem. Na taj način bi se smanjila potreba za prekvalifikacijama, a taj bi novac mogao ići u osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Izvješće je prihvaćeno jednoglasno. Izvješće o radu Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitskodalmatinske županije vrlo je pozitivno ocjenjeno te jednoglasno prihvaćeno od strane odbora, klubova stranki i vijećnika. Izvješće je pohvaljeno od strane Odbora za lokalnu samoupravu sa obrazloženjem kako je ovo pokazatelj kako se voli Domovina, odnosno čuvanjem prirodnih vrijednosti pokazatelj je ljubavi prema Domovini. Također, ovaj Odbor je podržao proširenje liste zaštićenih prirodnih vrijednosti. nOvi vijećnik milarDOvić

vijećnici kOlOvrat i šunDOv


županijska skupština

6 kronika sdž

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA

vijećnici škOkić, mulić, SeSarDić

30. svibnja Održana 30. sjednica Županijske skupštine. 31. svibnja Polaznici Ratne škole „Ban Josip Jelačić“ posjetili Županiju. 4. lipnja Novi članovi Društva hrvatskih književnika posjetili Županiju. 5. lipnja Podignute Plave zastave u Supetru i Bolu. 10. lipnja U Makarskoj održano 7. natjecanje za najbolju tortu makaranu. Najbolju tortu ove godine napravila je Ivana Prodan, i to po drugi put. Druga nagrada otišla je u ruke u Karmele Mateljak, a treća Sonji Borić. Ocjene o okusu, mirisu, izgledu i teksturi davao je žiri kojem je na čelu ovoga puta bio Veljko Barbieri, proslavljeni gastronom također makaranin. Još je jedna potvrda stigla i to iz Ministarstva kulture koja svjedoči o dragocjenosti čuvanja recepture ove ukusne slastice: makarska torta makarana uvrštena je u registar nematerijalne kulturne baštine Hrvatske! 11. lipnja Upriličeno primanje za članove Viteškog alkarskog društva Sinj. 14. lipnja Održana konstituirajuća sjednica Savjeta mladih Splitsko-dalmatinske županije. Nogometašice Ženskog nogometnog kluba „Marjan“ posjetile Županiju. 18. lipnja Održana 31. sjednica Županijske skupštine. 20. lipnja Održana 7. sjednica županijskog Odbora za sigurnost.

Donesena je Odluka o pristupanju izradi izmjena i dopuna Plana gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje 2007 – 2015. godine. Izmjenama i dopunama Plana gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje 2007.-2015. godine koji je objavljen u „Službenom glasniku Splitsko-dalmatinske županije“ broj 1B/08, proanalizirat će se postojeća poglavlja Plana. Nakon analize navedenih poglavlja posebni naglasak staviti će se na sljedeće: uskladiti Plan s važećom zakonskom regulativom i temeljnim dokumentima iz područja gospodarenja otpadom; utvrditi stvarno stanje gospodarenja otpadom na području Splitsko-dalmatinske županije u odnosu na važeći predmetni Plan; revidirati pregled postojećih odlagališta na području Splitsko-dalmatinske županije; proanalizirati izvore podataka o količinama, vrstama i tijeku otpada na području Splitsko-dalmatinske županije, a sve u cilju sagledavanja propisanih mjera gospodarenja otpadom iz članka 10. Zakona o otpadu; proanalizirati plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi ili odlaganju otpada; posebno razmotriti lokacije i broj pretovarnih stanica koje će biti u sustavu Centra za gospodarenje otpadom (razmotriti varijantna rješenja tehnologije obrade otpada u planiranom Centru); proanalizirati izvore i iznose financijskih sredstva za provedbu mjera gospodarenja otpadom; uskladiti rokove izvršenja pojedinih mjera. Pri izradi predmetne Izmjene i dopune Plana posebni naglasak staviti će se na odrednice Plana koje određuju izgradnju Županijskog centra za gospodarenje otpadom. Temeljem pristiglih prijedloga Odbor za izbor i imenovanja na sjednici održanoj 22. svibnja 2012. predložio je Skupštini rješenja o izboru članova Savjeta mladih Spltisko-dalmatinske županije. Odlukom Skupštine za članove Županijskog savjeta mladih izabrani su: Marin Babarović, Ante Bačić, Iva Barun, Slavko Bešlić, Mario Dadić, Matea Dorčić, Ines Grgurinović, Ante Kapitanović, Dino Lončar, Dragan Tomić i Ivan Torlak. Mandat članova Savjeta mladih traje dvije godine računajući od dana konstituiranja Savjeta. Donesen je Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, te Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Odluku Upravnog vijeća Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije. Vijećnici su nakon rasprave donijeli Odluke o nagradi „Žena godine Splitsko-dalmatinske županije“. Nagradu dodjeljuje Županijska skupština na prijedlog Povjerenstva za ravnopravnost spolova Splitsko-dalmatinske županije za posebno uspješno djelovanje u promociji ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti spolova u okviru ljudskih prava, prepoznatljive rezultate u podizanju kvalitete života žena s gospodarskog, socijalnog, humanitarnog, kulturnog i drugih stajališta, izniman doprinos u praktičnom i teorijskom radu na afirmaciji žena u društvu (javnom, političkom, kulturnom i gospodarskom),


županijska skupština te pozitivan utjecaj na život šire društvene zajednice kojoj vidljivo pridonosi svojim djelovanje. Skupština je donijela zaključke o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog statuta škola, te zaključke o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra. Donesene su odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu korištenja luke posebne namjene sportske luke na dijelu K.O. Podgora, predio sportska luka „Porat“, Općina Podgora, sportske luke na dijelu K.O. Podgora, predio sportska luka Čaklje, Općina Podgora, privezišta na dijelu K.O. Okrug, predio Punta, Općina Okrug, odluke o izmjenama i dopuni odluke o koncesiji pomorskog dobra u svrhu korištenja plaže na dijelu K.O. Split, predio Trstenik – ispred hotela

kronika sdž 7

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA Otvoreno Makarsko ljeto.

župan, Zamjenik i prOČelnici Zastava ‘Makarskoga ljeta’ službeno se toga dana zavijorila na glavnom gradskom trgu. Ove je godine program svečanog otvaranja bio sasvim drugačiji nego prethodnih godina (prema ideji Davora Šegote - voditelja amaterske glumačke skupine ‘Zlatousti’, a u organizaciji Grada Makarske). Umjesto „klasičnog vođenja“ kroz program otvaranja i različita događanja ‘Makarskog ljeta 2012.’ posjetitelje su performansom u stilu „nijemog filma“ i prigodnim slikopisom voditi glumci Lovre Laušić i Dino Beroš. U ovom performansu sudjelovala je i plesna skupina FA Tempet, plesna skupina „Performance“, Glazbena škola Makarska i gusari.

Split, Grad Split, na dijelu K.O. Duće, predio Ribnjak (ispred autokampa), Grad Omiš, na dijelu K.O. Seget Donji, predio ispred autokampa Vranjica Belvedere, Općina Seget, te odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu postavljanja i korištenja naprava za uzgoj školjkaša (dagnje, kamenice i sl.) na dijelu K.O. Pučišća, predio uvala Luke, rt Križan – uvala Vrilo, Općina Pučišća, u svrhu (postavljanja) i korištenja luke posebne namjene - sidrišta na dijelu K.O. Milna, predio uvala LučiceSmrčeva, Općina Milna, za korištenje luke posebne namjene - privezišta na dijelu K.O. Milna, predio ispred bivše tvornice Sardina, Općina Milna, u svrhu izgradnje (postavljanja) i korištenja luke posebne namjene - sidrišta na dijelu K.O. Vis, predio uvala Stončica, Grad Vis. Donesene su odluke o prestanku koncesije na pomorskom dobru u svrhu korištenja plaže na dijelu K.O. Milna, predio Borić, Općina Milna, te prestanku koncesije na pomorskom dobru u svrhu korištenja plaže na dijelu K.O. Milna, predio Pasike, Općina Milna. Na 31. sjednici održanoj 18. lipnja prihvaćeni su prijedlozi izmjena i dopuna programa javnih potreba u zdravstvu, socijalnoj skrbi, , zaštite kulturne baštine, kulturi i tehničkoj kulturi, predškolskom odgoju, osnovnom i srednjem školstvu, u športu, razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, lovstva, projekata EU i ostalog gospodarskog razvitka Splitsko-dalmatinske županije, te Program o izmjenama i dopunama ulaganja Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove infrastrukturu i zaštitu okoliša za 2012. godinu. Donesene su odluke o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja materijalnih i financijskih rashoda osnovnih i srednjih škola, te učeničkih domova Splitsko-dalmatinske županije u 2012. godini,Vijećnici su većinom glasova donijeli Odluku o izmjenama i dopunama Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu, te Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu. Rebalans se predlaže radi uključenja viška prihoda i primitaka utvrđenog po Godišnjem izvještaju o izvršenju Proračuna SDŽ za 2011.

21. lipnja Zajedničkom svečanom sjednicom Grada i Županije proslavljen Dan Državnosti Republike Hrvatske. 28. lipnja U Hrvatskome saboru, u organizaciji Odbora za ravnopravnost spolova, održan je sastanak o problematici sustavnog silovanja žena u Domovinskom ratu. Održana 8. sjednica Županijskog odbora za sigurnost. 4. srpnja Upriličeno oproštajno primanje za njemačkog veleposlanika dr. Bernarda Fischera. 5. srpnja Održana je sjednica Radne grupe koordinacije djelatnika i službi Zaštite i spašavanja Republike Hrvatske sa stručnjacima Programa Ujedinjenih naroda za razvoj Hrvatska, (United Nations Development Programme Hrvatska UNDP). 17. lipnja – 7. srpnja U organizaciji Športskog kulturno-umjetničkog društva „SLIME“ održane 11. Ivanjske večeri.


8 kronika sdž

županijska skupština

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA

27. lipnja Otvoreni radovi vjetroparka Jelinak koji se nalazi na području općina Marina i Seget. 9. srpnja U Splitu održana Konferencija „Preduvjeti sudjelovanja građanki i građana u odlučivanju i reforma javne uprave kao odgovornog i transparentnog servisa građana/ki“. Cilj konferencije bio je unaprijediti sudjelovanje građanki i građana u odlučivanju na području Splitsko-dalmatinske županije i u tom kontekstu doprinijeti reformi javne uprave. 10. srpnja U Županiji održan sastanak sa ministrom turizma Veljkom Ostojićem. 12. srpnja Upriličeno primanje za Brigitu Matić europsku kadetsku prvakinju u judu. U Galeriji Meštrović u Splitu održana manifestacija „Eko etno večer Dalmacija“.

Manifestacija je organizirana s ciljem promocije i očuvanja kulturnog i etnološkog bogatstva, promocije hrvatskih proizvođača i očuvanja starih zanata. 13. srpnja Upriličeno primanje za novu veleposlanicu Austrije. Podijeljene diplome za uspješno završen ciklus edukacije pod nazivom „EU škola“.

i raspoređivanja istog na rashode i izdatke, usklađenja decentraliziranih prihoda i rashoda sa propisanim minimalnim financijskim standardima Vlade RH, kao i usklađenja sa stvarnom potrošnjom po financijskim planovima svih korisnika u decentralizaciji, uključivanja viškova korisnika iz 2011., usklađenja plana pomoći iz proračuna i pomoći EU, preraspodjele sredstava unutar i između pojedinih programa, aktivnosti i proračunskih korisnika, usklađenja s računskim planom odnosno ekonomskom klasifikacijom i ostalih razloga. Županijska uprava za ceste na području Splitsko-dalmatinske županije obratila se Županijskoj skupštini Splitskodalmatinske županije da sukladno Odluci o osnivanju i Statutu Županijske uprave za ceste na području Splitsko-dalmatinske županije da prethodnu suglasnost na Izmjene i dopune Financijskog plana i utvrđivanje Plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta za 2012. Ove Izmjene i dopune Financijskog plana i plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta donose se zbog povećanja planiranih primitaka zaduživanjem, te zbog promjena (povećanja) rashoda na planiranim stavkama, kao i radi pokrića manjka prihoda iz 2011. godine. Izmjene su potrebne zbog donošenja Odluke o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“, broj 44/12) i Odluke o cestama na području velikih gradova koje prestaju biti razvrstane u javne ceste („Narodne novine“, broj 44/12). Pored navedenog, izmjenu financijskog plana bilo je potrebno donijeti i iz razloga potrebe povećanja ili smanjenja rashoda na nekim pozicijama rashoda za koje se očekuje da se neće iz objektivnih razloga realizirati u ranije planiranim iznosima i prebacivanje tih rashoda na pozicije plana koje se očekuju realizirati u 2012. godini. Vijećnici su jednoglasno prihvatili Izvješće o stanju u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije s prikazom financijskih kretanja u 2011. godini, Izvješće o ostvarenju Programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva u Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2011. godini, te Izvješće o stanju zaštite i spašavanja u Splitskodalmatinskoj županiji sa smjernicama za organizaciju i razvoj sustava za slijedećih godinu dana. Donesen je Zaključak o davanju suglasnosti na izmjene Statuta Javne ustanove RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, Odluka o određivanju visine naknade za izvršenu obdukciju osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove, Zaključak o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, čestica zgrade 251/6 (etaža 1 za 1/1 i etaža 2 za 6/8) Z.K.U. 1166, čestica zgrade 251/4 Z.K.U. 113, čestica zgrade 251/1, 251/2 i 251/8, Z.K.U. 4403, te 6/8 dijela čestice zemlje 3190/2, Z.K.U. 117 sve K.O. Stari Grad, u naravi dvije kamene kuće u centru Starog Grada, te Rješenje o razrješenju i imenovanju članova Školskog odbora Osnovne škole Ostrog, Kaštel Lukšić.

iZ aktualnOG Sata Najave su Hrvatske pošte o racionalizaciji ukidanjem poštanskih ispostava. Najnoviji primjer toga je najava zatvaranja ispostave u


županijska skupština

kronika sdž 9

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA 14. srpnja U organizaciji Oldtimer kluba Sveti Jure održao se 5. međunarodni susret oldtimera na relaciji Makarska-Tučepi-Podgora-Drvenik-GradacMakarska.

Susret oldtimera Klub Sveti Jure ima za cilj promovirati tehničku baštinu Makarske, Primorja, ali i Hrvatske.

Rašćanima s obrazloženjem kako ta pošta sama sebe ne može financirati. Vijećnik Ante Mihanović pitao je da li je smisao da se u našim malim mjestima ti poštanski uredi ukidaju, čime se ukida i život te šalje poruka de se u Hrvatskoj jedino može živjeti u velikim gradovima, što je suprotno županijskoj strategiji o ravnomjernom razvoju. Predložio je da rukovodstvo Županije organizira sastanak i da se objasni Vladi da se takvom politikom čini medvjeđa usluga onima koji žele da se Hrvatska raseljava i da se stanovništvo iz malih mjesta raseli. Odgovor je dao zamjenik župana Luka Brčić. Županija kroz cjelokupno djelovanje, a što se posebno vidi kroz zdravstvo, provodi ravnomjeran razvoj bez obzira što to proizvodi i gubitke. Na isti način bi trebale djelovati i Hrvatske pošte. Gašenjem pošti u malim mjestima gase se uvjeti življenja. Rašćani su najradikalniji primjer. Najbliža pošta Rašćanima bila bi udaljena 25 km. Županija će oštro prosvjedovati protiv odluke o ukidanju pošte. Tražit će sastanak u resornom Ministarstvu a imaju podršku od Mjesnog odbora i Grada Vrgorca jer su stajališta da profit, iako bitan, uvijek ne može biti mjerilo ponašanja. Borit će se svim snagama za zadržavanje svih bitnih sadržaja življenja u malim mjestima. Kako je u tijeku donošenje izmjena Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju vijećnika dr.sc. Gorana Sučića zanimalo je koliko se Županija uključila u postupak izrade prijedloga izmjena? Zdravko Omrčen, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i šport odgovorio je kako s pozicije osnivača Županija ima nezavidnu situaciju u

19. srpnja U Sinju održana 2. radionica županijskog Odbora za sigurnost. 20. srpnja Održana tiskovna konferencija u povodu potpisivanja Sporazuma o dodjeli tehničke pomoći Ministarstva regionalnog razvoja, fondova i EU i nositelja projektnih prijedloga. 28. srpnja U Omišu održano 19. otvoreno prvenstvo Dalmacije u daljinskom plivanju koje je ujedno i 10. prvenstvo Hrvatske. 24. - 26. srpnja U Starom Gradu na otoku Hvaru održala se po prvi puta manifestacija “Dani meda otoka Hvara”. 29. srpnja Pod pokroviteljstvom Splitsko-dalmatinske županije na Braču je održana Izložba ovaca Gažul. Na izložbi se svojim najboljim grlima predstavilo 10 uzgajivača. Svaki uzgajivač je izložio kolekciju koju su činile tri ovce i ovan, tako da je stručno povjerenstvo koje su sačinjavali djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije Danijel Mulc dipl.ing., Dolores Barać dipl.ing. i Petar Šabić, dipl.ing. Od 40 izložena grla nagradilo tri kolekcije ovaca, tri ovna, te proglasilo šampiona izložbe.


10 kronika sdž

županijska skupština

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA Za šampiona izložbe proglašen je ovan ž.b. 530219408 uzgajivača Mate Kusanovića iz Sutivana. 31. srpnja Održana 32. sjednica Županijske skupštine. 4. kolovoza U sklopu omiških gusarskih večeri održan 8. gusarski challenge. U Postirama na Braču održana 4. Smotra klapa. Na postirskoj pjaci su zapjevale ženske klape Alegrija i Ventula, muške Braciera, Morbin i Mriža te mješovita Sveti Florijan.

Prepuna pjaca uživala je u izvedbama izvornih klapskih pjesama, a smotra je završila zajedničkom izvedbom “Pismo moja hrli tamo”. 6. kolovoza Potpisan Ugovor o međuregionalnoj suradnji između Splitsko-dalmatinske županije i Warminsko-mazurskog vojvodstva Republike Poljske. 7. kolovoza Potpisan Ugovor o sufinanciranju izgradnje 240 metara dugog lukobrana u Makarskoj. Upriličeno primanje za novog veleposlanika Japana. 10. kolovoza Zamjenik župana Luka Brčić primio kapetana talijanskog školskog broda “Palinuro” Giovannija Schiavonija. 11. kolovoza U Podstrani održana tradicionalna kulturno gastronomska manifestacija Podstranskog ljeta “Za Poljičkim stolom“. Nastupli su HKGD-Podstrana, KUD Srijane, Ženska klapa Kurjože, Ženska klapa Marjan, Klapa Praska. Stanovnici Podstrane i njihovi gosti degustirali su tradicionalna poljička jela. 24. kolovoza Otvoren osmi Festival karikatura Solin 2012. Na solinski Festival karikatura, kojemu je pokretač poznati solinski karikaturist Marko Ivić, pristigle su karikature iz 49 zemalja svijeta. Tema festivala je bila - arheologija.

školstvu. U školskim odborima od sedam članova ima svoja tri predstavnika to će se odraziti i na izbore ravnatelja. I u tako neravnopravnom odnosu županiji i dalje ostaje odgovornost za stanje školskih objekata, prijevoz školske djece, izgradnju i dovršetak svih kapitalnih investicija u čemu sudjeluje sa svojim matičnim sredstvima. Dr.sc.Siniša Rudelj - s obzirom na strukturne fondove EU u 2013. godini i Županijskoj razvojnoj strategiji pitao je - što Županija radi na operativnom, taktičkom nivou kad su u pitanju strukturni fondovi i kakve se pripreme po tom pitanju rade? Zatražio je popis objekata (škole, domovi kulture i slične zgrade.) koji se ne koriste a pod ingerencijom su Županije. To ga zanima zbog mogućnosti njihove prenamjene npr. u domove za starije i nemoćne. Srećko Radnić, direktor RERA S.D. je odgovorio kako su prema Ministarstvu uputili veći broj prijedloga za strukturne fondove od kojih su prihvaćena četiri prijedloga. Sada agencija koordinira sa ta četiri projekta koja će u daljnjem razdoblju sufinancirati ministarstvo i davati im tehničku pomoć pri izradi dokumentacije, a radi se o projektima: Eko projekt Pustinja Blaca, crkva sv. Marak u Hvaru, Biokovka Makarska i županijska eko-etno sela. Za te projekte će do kraja godine dobiti sredstva kako bi se razradila tehnička dokumentacija koja je potrebna da bi to u 2013. godini mogli kandidirati na strukturne fondove. Agencija je na nivou jadranske Hrvatske razradila projekt tehnološke infrastrukture gdje su oni vodeći partner. Istog će razraditi do kraja godine i stavit će ga na strukturne fondove. Ocjenjuje da će se ministarstvo zalagati prema Bruxellesu za taj projekt. Važnije od ovih poslova je što su u fazi završetka školovanja više od 30 ljudi po jedinicama lokalne samouprave i institucijama da bi pojačali kapacitete kako bi svi oni mogli raditi s njima na izradi projekata. Plan im je u jesenskom dijelu obučiti još 30 ljudi te ocjenjuju da će do ulaska u EZ imati 100 obučenih ljudi na nivou Županije ( cilj mu je bio da bude 200 ljudi). Ostali poslovi koje obavljaju su nastavak međunarodne suradnje i dogovori oko projekata sa partnerima iz Poljske, Francuske. Nada se da će tu ostvariti dobre rezultate o čemu će Skupština na vrijeme biti izvještena. Na 32. sjednici održanoj 31. srpnja prihvaćeno je slijedeće: Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za siječanjlipanj 2012. godine, Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana za prvo polugodište 2012. godine Županijske uprave za ceste Split, Izvješće o radu Župana Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje od 1. siječnja 2012. – 30. lipnja 2012. godine, Izvješće o radu Županijskih cesta d.o.o. Split za 2011. godinu s Izvješćem Nadzornog odbora, Izvješće o


županijska skupština

kronika sdž 11

stanju u zdravstvenoj ustanovi – Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, Izvješće o stanju u zdravstvenoj ustanovi – Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, Izvješće o stanju u zdravstvenoj ustanovi – Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije, Izvješće o stanju u zdravstvenoj ustanovi – Stomatološka poliklinika Split, Izvješće o stanju u zdravstvenoj ustanovi – Zavod za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, Izvješće o stanju u zdravstvenoj ustanovi – Poliklinika za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju, Izvješće o stanju u zdravstvenoj ustanovi – Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju „Biokovka“ Makarska, Izvješće o stanju u socijalnoj ustanovi – Domu za starije i nemoćne osobe Split, Izvješće o stanju u socijalnoj ustanovi – Domu za starije i nemoćne osobe Lovret, Izvješće o stanju u socijalnoj ustanovi – Domu za starije i nemoćne osobe Makarska, Izvješće o stanju u socijalnoj ustanovi – Domu za starije i nemoćne osobe Vis, Izvješće o radu Javne ustanove Zavod za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije, s Izvješćem Upravnog vijeća, Izvješće o poslovanju Javne ustanove RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitskodalmatinske županije za 2011. godinu s Izvješćem Upravnog vijeća, Izvješće o poslovanju Regionalnog centra čistog okoliša d.o.o. za 2011. Godinu. Donesen je Zaključak o prihvaćanju Izmjena i dopuna ugovora o osnivanju Agencije EKO-Kaštelanski zaljev, te je prihvaćena Informacija o položaju organizacija civilnog društva iz područja socijalne skrbi i zdravstva u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Skupština je donijela Odluku o osnivanju Savjeta za socijalnu skrb Splitsko-dalmatinske županije, Progam sufinanciranja troškova prijevoza učenika srednjih škola i studenata koji se prevoze javnim linijskim prijevozom putnika autobusom u cestovnom prometu na odobrenim linijama prijevoznika u zaobalnom dijelu Splitsko-dalmatinske županije, Odluku o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu postavljanja i korištenja naprava za uzgoj školjkaša (dagnje, kamenice i sl.) na dijelu k.o. Pučišća, predio uvala Luke, rt Križan – uvala Vrilo, Općina Pučišća, na pomorskom dobru u svrhu (postavljanja) i korištenja luke posebne namjene - sidrišta na dijelu K.O. Milna, predio uvala Lučice-Smrčeva, Općina Milna, na pomorskom dobru za korištenje luke posebne namjene - privezišta na dijelu K.O. Milna, predio ispred bivše tvornice Sardina, Općina Milna, na pomorskom dobru u svrhu izgradnje (postavljanja) i korištenja luke posebne namjene - sidrišta na dijelu K.O. Vis, predio uvala Stončica, Grad Vis, na pomorskom dobru u svrhu korištenja plaže i terase (štekata) na dijelu K.O. Duće, predio zapadno od autokampa Ribnjak, Općina dugi Rat. Donesene su odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu korištenja luke posebne namjene – istezališta za plovila na dijelu K.O. Komiža, predio „Mali Bodak“, Grad Komiža, na pomorskom dobru u svrhu korištenja plaže na dijelu K.O. Split, predio uvala Ovčice, Grad Split, te Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o koncesiji na pomorskom dobru u svrhu korištenja plaže na dijelu K.O. Duće, predio Ribnjak (ispred autokampa), Grad Omiš. Vijećnici su donijeli Zaključak o davanja predhodnog mišljenja na Prijedlog mreže zdravstvene službe.

iZ aktualnOG Sata

Vijećnik Ante Sesardić pitanje je postavio na zamolbu načelnika Općine Sućuraj. Adelina Hrkač, odabrana liječnica u ambulanti Sućuraj poslala je pismo kojim obavještava da prestankom ugovora s Ustanovom za hitnu medicinsku pomoć od 1. srpnja prestaje biti pripravna za pružanje hitne medicinske pomoći nakon isteka redovnog radnog vremena. Od tada primatelji hitne medicinske pomoći s područja Općine Sućuraj i naselja Gdinj s pripadajućim uvalama istu će moći primiti od strane tima koji se sastoji od bolničarke i vozača koji je smješten u Drveniku. Ovo predstavlja veliki problem za stanovnike i turiste na tom dijelu Hvara pa ga zanima kako će se situacija riješiti? Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Leo Luetić odgovorio je kako je s dr. Hrkač produžen ugovor, a Zavod neće nikada ukinuti uslugu bez dogovora i suglasnosti regionalne samouprave. Problem se javio u onom trenutku kada je Ministarstvo zdravstva donijelo novi pravilnik o normativima prema kojem se s jednim liječnikom ne može ugovoriti punkt pripravnosti i onda ga HZZO ne može verificirati ni financirati. S tim problemom su upoznali Župana i nastoje to riješiti zajedno sa Županijom. Da li je Nastavnom zavodu za javno zdravstvo odobreno praćenje stanja i izdavanje izvješća o stanju okoliša, uzrokovanje, ispitivanje i mjerenje za potrebe zaštite pojedinih sastavnica okoliša odnosno zaštite opterećenja, praćenje kakvoće zraka, emisije onečišćenih tvari u zraku iz nepokretnih izvora i slično, pitao je vijećnik Stjepan Kolovrat. Ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo odgovorila je kako je jedna od osnovnih funkcija Zavoda praćenje vanjskih faktora koji mogu imati utjecaj na zdravlje. Na sudu su registrirani za sve djelatnosti iz čl. 101 Zakona o zdravstvenoj zaštiti. S obzirom da se u zadnje vrijeme izmijenio Pravilnik o praćenju kvalitete zraka iz stacionarnih izvora Ministarstvo zaštite okoliša nije im izdalo dopuštenje za tu djelatnost jer za istu nisu registrirani na sudu zbog nesuglasja Zakona i Pravilnika. Pred Ministarstvom su u procesu dokazivanja i traženja nastavka monitoringa zraka. Nada se da će u tome uspjeti. A.-M. Škorić


posjeti

12 kronika sdž

Oproštajni posjet njemačkog veleposlanika dr. Bernarda Fishera

Čelnici Županije primili su 4. srpnja u oproštajni posjet njemačkog veleposlanika dr. Bernard Fishera. „Iako je ovo oproštajni posjet smatram da će se suradnja i dalje nastaviti“, kazao je župan, zahvaljujući veleposlaniku Fisheru za sve dobro to je učinio za Županiju. Župan je kazao kako se napravilo puno zajedničkih projekata, kruna kojih je bila uspješno organizirana Konferencija o obnovljivim izvorima energije koja je već polučila pozitivne rezultate. Veleposlanik Fisher, koji uskoro odlazi na novu dužnost u Kaliforniju u grad San Pedro istaknu je kako je bio vrlo aktivan za vrijeme svog mandata u RH, ali kako je najaktivniji bio upravo u Splitskodalmatinskoj županiji. Tome su uvelike doprinijeli djelatnici Županije s kojima je surađivao. Dobra suradnja je ostvarena i zahvaljujući Hrvatsko-njemačkom društvu, kazao je Fisher. Naglasio je kako će njegov nasljednik nastaviti ovako plodonosnu suradnju, jer je u tijeku realizacija dosta važnih projekata, a tu su i projekti za EU fondove koje treba dobro pripremiti. Preporučio je županu obuku djelatnika koji bi izrađivali te projekte, kao što je to svojedobno učinila Njemačka. „Ne odlazim iz vaše Županije, jer od dvjesto tisuća Hrvata koji žive u Kaliforniji većina ih dolazi upravno iz ove županije. Samo u San Pedru živi 12 000 ljudi sa otoka Visa“, kazao je Fisher. Župan je veleposlaniku zaželio uspješan rad na novoj dužnosti, te dobru suradnju sa našim iseljenicima. Veleposlaniku Fiseru župan je uručio prigodnu plaketu kao priznanje i zahvalu za dugogodišnju uspješnu suradnju i prijateljstvo. Primanju su nazočili zamjenici župana Luka Brčić i Visko Haladić, počasni konzul SR Njemačke u Splitu Vice Dodig, savjetnik župana prof. dr. sc. Ivica Veža, član uprave Njemačko-hrvatske industrijsko-trgovinske komore Denis Rubić, te djelatnici županije koji su usko surađivali sa veleposlanikom Branko Ora i Dinko Franchini. A.-M. Š.


kronika sdž 13

posjeti

primanje za novu austrijsku veleposlanicu Zamjenici župana Luka Brčić i Visko Haladić upriličili su 13. srpnja primanje za novoimenovanu veleposlanicu Republike Austrije u Republici Hrvatskoj Andreu Ikić-Bőhm. Zamjenik župana Brčić naglasio je kako nas vežu povijesne poveznice, ali i sadašnja suradnja Austrije i Županije. Kao oblik suradnje zamjenik Brčić je naveo rad Hrvatskoaustrijskog društva, te dugogodišnji organiziarani posjet učenika u Austriju, što podržava i Županija. Svaku priliku, tako i ovu koristimo kako bi uputili poziv gospodarstvenicima na ulaganje u poduzetničke zone, kazao je Brčić upoznavši goste sa mogućnostima koje nudi Županija. Veleposlalnica Ikić-Bőhm, istaknula je nekoliko razloga svog dolaska u grad i Županiju. Kao najvažniji navela je upravo ovaj susret na kojem se dogovara konkretna suradnja. Zatim, tu je i generalni Konzulat u Splitu, kao i otvaranje poslovnice jedne austrijske banke, te posjet vrlo aktivnom Hrvatsko-austrijskom društvu. “Prvi put sam službeno u Splitu, a nebrojeno puta boravila sam u vašem gradu privatno”, kazala je veleposlanica naglasivši kako je ona, poput svih austrijanaca oduševljena Splitom i cijelom županijom. “Mi smo stari prijatelji, ali novi partneri u EU”, kazala je veleposlanica komentirajući nedavno ratificirani Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji koji je potpisao austrijski predsjednik Heinz Fischer. Austrijski gospodarstvenici od 1993. do danas u Hrvatsku su uložili 4 milijarde eura, kazala je veleposlanica, a ta ulaganja i dalje rastu. Pohvalila je način na koji Županija pristupa investitorima. Primanju su nazočili počasni generalni konzul Republike Austrije u Splitu Marin Mrklić i počasna vicekonzulica Sanja Širić.

veleposlanik japana u republici Hrvatskoj posjetio županiju Župan Ante Sanader i njegov zamjenik Luka Brčić primili su 7. kolovoza u nastupni posjet veleposlanika Japana Masaru Tsujia. Veleposlanik je naglasio kako Japanci rado posjećuju Hrvatsku i Splitsko-dalmatinsku županiju usprkos udaljenosti jer se tu osjećaju sigurno, što je uz prirodne ljepote jedan od glavnih razloga njihovih posjeta. „Ove godine primijećen je povećan broj japanskih turista u Splitu i Hrvatskoj, a taj broj, nadam se, obzirom na veliku zainteresiranost, i dalje će rasti“, kazao je veleposlanik Tsujia. „Japan gotovo da i ne investira u Hrvatsku pa vas mi u Splitsko-dalmatinskoj županiji pozivamo na prva ulaganja, a posebno u našim gospodarskim zonama kao i Znanstveno tehnologijskom parku u Vučevici. Poželjni sektori ulaganja su: IT tehnologija, nanotehnologijia, elektronika i farmacijia”, poručio je župan Ante Sanader. Japanskom gostu obećao je povoljne uvjete za ulaganje, dobivanje dozvola u roku od 60 dana, a za prvog ulagača će, kako je najavio, vrijediti posebne pogodnosti. Veleposlanik je nakon posjeta Županiji u Sveučilišnoj knjižnici otvorio izložbu „Hvala, Hrvatska“ koju je u znak zahvalnosti priredilo japansko veleposlanstvo. Kako je kazao veleposlanik kad je Japan pogodio potres Hrvatska je odmah bila spremna pomoći i pokazala se pravim prijateljem u nevolji, a podrška kao što je bio koncert „Ruke za Japan“, daje snagu njegovoj zemlji da krene dalje. A.-M. Š.


posjeti

14 kronika sdž

polaznici ratne škole posjetili županiju U sklopu studijskog putovanja polaznici XIV naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić“, na čelu sa zapovjednikom škole brigadnim generalom Slavenom Zdilarom posjetili su 31. svibnja Županiju. Dobrodošlicu su ima zaželjeli župan Ante Sanader, njegov zamjenik Luka Brčić, te savjetnik Damir Gabrić. Na ovom putovanju, kazao je zapovjednik škole brigadni general Zdilar, polaznici škole posjetili su Korčulu, Dubrovnik, Hvar, te Split i Hrvatsku ratnu mornaricu i svugdje su dobro primljeni. Suradnja sa Splitskodalmatinskom županijom i institucijama koje djeluju na njenom području je izvrsna, kako ona vojna, sa HRM-om, tako i ona u civilnim potrebama. Prvenstveno kada je u požarima potrebna, nažalost i intervencija vojske. Primanju su osim polaznika i njihovih voditelja nazočili i gradonačelnik Grada Zaprešića sa čelnim ljudima Grada.

primanje za viteško alkarsko društvo Sinj Čelnici Županije primili su 11. lipnja predstavnike Viteškog alkarskog društva Sinj. Predsjednik VAD-a Stipe Jukić upoznao ih je sa pripremama projekata vezanih uz pripreme proslave 300-te Alke. Kao najvažnije projekte izdvojio je dovršetak Alkarskog muzeja, gdje su dovršeni građevinski radovi, te je u tijeku natječaj za uređenje muzeja. „Dovršetak ovog muzeja bit će značajno ne samo za Sinj i Cetinsku krajinu već i za čitavu Županiju“,


posjeti

kronika sdž 15

kazao je Jukić. Muzej će imati oko 4000 eksponata. Naglasio je kako je Alka kao brend prepoznata, a u prilog tomu idu i rezultati ankete među građanima, gdje je 58% ispitanika istaknulo Alku kao kulturni brend Dalmacije. Još je jedan značajan projekt istaknut od vodstva VAD-a, a to je Leksikon Alke u kome bi bili skupljeni svi podaci vezani uz Alku. Također, istaknuo je Jukić, planiraju se zamijeniti dotrajale tribine sa trkališta, a ovaj projekt financirao bi se iz predpristupnih fondova EU. Od projekata je još predstavljeno: kovanje zlatnog i srebrnog novca povodom 300-te Alke, priprema Zakona o alki, te predstavljanje alke u Bruxellesu, i uređenje ulice koja vodi do trkališta. Primanju su nazočili članovi VAD-a: Dinko Bošnjak, predsjednik, Tonći Bešlić, alajčauš i član Upravnog odbora, Ivo Vukasović, arambaša i član Upravnog odbora, Mate Jukić, član Upravnog odbora, Boško Ramljak, član Upravnog odbora, Zoran Vujanović, zamjenik gradonačelnika Grada Sinja, predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar i zamjenik župana Luka Brčić.

novi članovi Društva hrvatskih književnika Anelu Borčić i Mikija Bratanića, nove članove Društva hrvatskih književnika primili su 06. lipnja župan Ante Sanader i zamjenici Luka Brčić i Visko Haladić. Primanju je nazočio i Jakša Fiamengo, član upravnog odbora Društva. Fiamengo je predstavio nove članove Društva. Naglasio je kako su ušli u ovo odabrano društvo prvenstveno kao pjesnici, ali i zbog predanog rada na očuvanju kulturne baštine. Pjesnikinja Anela Borčić ravnateljica je i Osnovne škole Vis. „Želimo oteti od zaborava tradicijsku kužinu, te legende i običaje i sačuvati ih za neke buduće generacije“, kazala je pjesnikinja Borčić opisujući svoj rad na očuvanju kulturne baštine. Ona, kao i Miki Bratanić, pjesnik koji piše na hvarskom (vrbanjskom) dijalektu, kazali su kako su počašćeni ovim članstvom, te da im je pripadanje tako eminentnom društvu poticaj za buduće stvaralaštvo. Bratanić je naglasio kako je za njega članstvo u Društvo hrvatskih književnika podizanje ljestvice, te s te pozicije itekako će se truditi dokazati kako tamo zaista i pripada. Jakša Fiamengo, koji je nositelj brojnih nagrada za svoje višegodišnje djelovanje, od kojih je jedna od zadnjih i povelja „Visoka žuta žita“, koju je dobio za sveukupni književni opus i trajni doprinos hrvatskoj književnosti, ovom je prilikom najavio i svoju novu zbirku pjesama „Vrijeme s greškom“.

A.-M. Š.


16 kronika sdž

gospodarstvo, razvoj, eu integracije

potpisani sporazumi o dodjeli tehničke p fondova i eu i nositelj Tiskovna konferencija u povodu potpisivanja Sporazuma o dodjeli tehničke pomoći Ministarstva regionalnog razvoja, fondova i EU i nositelja projektnih prijedloga održana je 20. srpnja. Svečano potpisivanje Sporazuma održano je dana 10. srpnja u prostorijama Ministarstva u Zagrebu. U okviru programa Priprema regionalnih razvojnih projekata, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije odabralo je 32 projekta iz Republike Hrvatske kojima će omogućiti Tehničku pomoć za pripremu projekata na fondove Europske unije. Projekti su odabrani iz Središnje elektroničke baze razvojnih projekata koju je Ministarstvo uspostavilo i kojom upravlja, a u koju županijske razvojne agencije kao akreditirani regionalni koordinatori unose projekte s područja svoje županije. Odabrani projekti s područja Splitsko dalmatinske županije su: 1) ETNO-EKO sela, projekt poticanja obnove raseljenih i zapuštenih sela u svrhu proširenja turističke ponude; 2) Eko muzej Pustinja Blaca; 3) Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Makarska - razvoj zdravstvenog turizma kroz unapređenje javne zdravstveno turističke infrastrukture i popratnih sadržaja te 4) Sanacija i rekonstrukcija crkve Sveti Marak - novi zavičajni muzej. Eko muzej Pustinja Blaca na otoku Braču je projekt javne turističke infrastrukture kojim se planira sanacija stijena, sanacija i adaptacija samostanskog sklopa i gospodarskih zgrada. Projekt revitalizacije kontinuirano se provodi u posljednje četiri godine. Sukladno prioritetima i financijskim sredstvima adaptirali su se i sanirali dijelovi muzejskih zgrada, restaurirali predmeti iz muzejskog fundusa te istovremeno razrađivale studije i planovi energetskog razvoja, planovi obnove poljoprivrednih zemljišta i dr. Nakon odrona stijenja iznad samostanskog sklopa i oštećenja dijela muzejskih zgrada, kao preduvjet za daljnji tijek programa nametnula se sanacija stijenske mase iznad samostana za koju je izrađena projektna dokumentacija te dobivena lokacijska i građevinska dozvola. Za dosadašnje aktivnosti izdvojeno je 2 milijuna kuna. U nastavku Program revitalizacije predviđa: 1. SANACIJA STIJENJA 2.SANACIJA I ADAPTACIJA SAMOSTANSKOG SKLOPA I GOSPODARSKIH ZGRADA 3. RESTAURACIJA PREDMETA IZ MUZEJSKOG FUNDUSA 4. USPOSTAVA VODOOPSKRBNOG I ENERGETSKOG SUSTAVA 5. USPOSTAVA SUSTAVA SIGURNOSNO TEHNIČKE ZAŠTITE 6. REVITALIZACIJA POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA 8. USPOSTAVA PRIVEZIŠTA U UVALI BLACA 9. REVALORIZACIJA KULTURNO TURISTIČKE PONUDE I NOVI MUZEOLOŠKI PROGRAMI 10. MARKETINŠKE AKTIVNOSTI Sanacija i rekonstrukcija crkve Sveti Marak u Gradu Hvaru - novi zavičajni muzej je projekt javne turističke infrastrukture kojim se planira sanacija i rekonstrukcija crkve te izgradnja muzejske zgrade. Ruševina nekadašnje dominikanske crkve Sv Marko (Sv Marak) u Hvaru je spomenik kulture s pojedinačnom zaštitom. Objekt se od 1962. koristi kao muzejski prostor, manji dio objekta, apsida, koji je jedini natkriven, za smještaj arheološke zbirke, a ostatak, otkriveni prostor nekadašnje crkve, kao lapidarij. Projekt je zamišljen u 3 faze: I faza projekta: Dovršenje izrade projektne dokumentacije II faza projekta: Gradnja zavičajnog muzeja (obnova crkve +muzejska zgrada) - rekonstrukcija nekadašnje crkve u njezinoj izvornoj arhitektonskoj matrici i - izgradnja muzejske zgrade uz crkvu, koja bi imala djelomičnu poslovnu namjenu, na susjednom zemljištu. III faza projekta: faza provođenja programskih sadržaja: - Realizacija stalnih muzejskih postava zavičajnog muzeja: arheološki, hidroarheološki, etnografski, pomorski, umjetnički - Izložbeni program - Glazbeno-scenski program: koncerti i priredbe ekO muZej puStinja blaca


gospodarstvo, razvoj, eu integracije

kronika sdž 17

pomoći ministarstva regionalnog razvoja, ja projektnih prijedloga Sveti marak

- Program raznovrsne međunarodne suradnje: restauratorska škola, glazbena škola, umjetničke radionice i dr. - organiziranje stručnih i znanstvenih skupova - Književne i pjesničke večeri - Predavanja i prezentacije

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Makarska je projekt javne turističke infrastrukture (zdravstveni turizam) kojim se planira prilagodba građevina i poboljšanja s ciljem energetske učinkovitosti. Specijalna bolnica koristi više načina za podmirenje svojih energetskih potreba, koje su na nivou godine značajan izdatak Ustanove. Imperativ je kombinirati energetske izvore s ciljem maksimalno racionalnog utroška energije, termo i hidro-resursa. U tom smjeru je definirana i energetske učinkovitosti Bolnice. Radi optimiranja utroška i korištenja energije te tekućih medija, potrebno je prilagoditi i osuvremeniti postojeća postrojenja, građevine, opremu i prostore BIOKOVKE te realizirati razvojni dio projekta. Strategija energetskog razvoja BIOKOVKE odnosi se na više energetskih izvora s posebnim naglaskom na obnovljive izvore energije (sunce – kolektori na krovovima objekata i u vanjskom prostoru Bolnice, stalnost temperature mora – dizalice topline, itd.). Projektirano stanje uključuje termotehničke instalacije, hidroinstalacije, plinske instalacije, solarne i elektroinstalacije. Razvojni projekt se odnosi kako na unapređenje postojećeg, tako i na uvođenje novih sustava. Naglasak studije razvoja sustava je na poboljšanjima, ekonomičnosti i minoriziranju ekološkog otiska (najmanje zadiranje u prirodno okruženje). Drugi važan segment studije je unaprjeđenje sposobnosti građevina BIOKOVKE u energetskom (energetsko certificiranje objekta), termo i hidro smislu. Kompletan razvojni projekt se smije diferencirati na niz manjih projekata (potprojekata), vodeći računa o integralnom pristupu energetskim, termo i hidro sustavima ove specijalne bolnice. Glavne komponente projekta su: 1.Unaprjeđenje postojećeg stanja u hidro, termo i energetskim sustavima BIOKOVKE 2.Razvoj hidro (bazenska postrojenja, instalacije za slanu i slatku vodu, itd.), termo (strojarnica, grijanje bazena, topla voda, itd.) i energetskog sustava BIOKOVKE (plin, dizalice topline, solarna energija, itd.) 3.Podizanje stupnja energetske sposobnosti građevina BIOKOVKE te podobnosti na planu kulantnih medija. ETNO-EKO sela, projekt poticanja obnove raseljenih i zapuštenih sela u svrhu proširenja turističke ponude Projektom je obuhvaćeno ukupno 34 sela na području Splitsko-dalmatinske županije, te je procijenjena vrijednost ukupnog projekta do 25 mil. eura. Glavne aktivnosti: 1. Priprema natječajne i tehničke dokumentacije a)izrada investicijsko-tehničke dokumentacije za obnovu postojećih infrastrukturnih objekata te izgradnju novih; b) izrada projektne dokumentacije za obnovu javnih površina i tradicijskih objekata (obnova i rekonstrukcija trgova, puteva, gustirni i sl.); c) izrada projektne dokumentacije za obnovu kuća u javnom vlasništvu za potrebe muzeja, zbirki, suvenirnica i radionice autohtonih proizvoda i sl. d) izrada modela upravljanja selima odnosno studija izvodljivosti 2. Izvođenje radova na uređenju komunalne infrastrukture (odvodnja i kanalizacija, struja, rasvjeta,..); radovi na uređenju javnih površina i tradicijskih objekata (trgovi, putevi, gustirne, suhozidi, kuće u javnom vlasništvu,..) 3. Podugovaranje odvjetničkog ureda za pomoć i savjetovanje vezano za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za privatne vlasnike kuća (angažman za vrijeme trajanja projekta) 4. Otkup kuće za potrebe uređenja muzeja o ruralnoj kulturnoj baštini Dalmacije i etno-eko selima SDŽ 5. Promotivne aktivnosti - organizacija događanja u etno-eko selima s ciljem promocije ruralnog turizma i uvrštavanja u turističku ponudu SDŽ 6. Edukacija lokalnog stanovništva i mogućih investitora o mogućnostima ulaganja i pokretanja poduzetničkih aktivnosti u svrhu turizma u selima 7. Turistička signalizacija - putokazi i info table Uz Javnu ustanovu za koordinaciju i razvoj Splitsko dalmatinske županije RERA-u S.D., nositelji tehničke pomoći i ujedno potpisnici Sporazuma su Centar za kulturu Brač, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Biokovka te Muzej hvarske baštine – Hvar.


gospodarstvo, razvoj, eu integracije

18 kronika sdž

Dani meda otoka Hvara u Starom Gradu U ožujku ove godine u Županiji je upriličeno primanje za predsjednika Pčelarske udruge „Levanda“ Borisa Buratovića, koji je na Međunarodnom pčelarskom kongresu „Apimondia“ 2011. g u Buenos Airesu osvojio visoko 4. mjesto. Buratović je tom prilikom najavio prve Dane meda otoka Hvara. Čelništvo Županije prepoznalo je važnost jedne takve manifestacije, te ponudilo pokroviteljstvo. Manifestacija je otvorena 24. srpnja, a na istoj je sudjelovalo 20 izlagača. Organizirane su smislene radionice o vrcanju meda i izradi „starogrojskog“ paprenjaka na Trgu Ploče u kojima su neposredno sudjelovali brojni posjetitelji. Također održana su predavanja za pčelare, a i prodaja pčelinjih proizvoda, lavande i maslinovog ulja išla je izvrsno. Cilj manifestacije bio je upoznati turiste i ostale posjetitelje s važnošću upotrebe pčelinjih proizvoda u svakodnevnom životu. Tiskan je i letak “Priča o hvarskom medu” na hrvatskom i engleskom jeziku koji je besplatno djeljen posjetiteljima. Posebno je tiskan i letak s opisom svih pčelinjih proizvoda, preveden na engleski i njemački jezik. Svaku večer su na video-zidu prikazivani kratki filmovi iz pčelarstva i života pčela. Kako bi razumjeli odakle ovakav entuzijazam za bavljenje pčelarstvom mora se naglasiti kako prvi pronađeni podaci o proizvodnji meda na otoku Hvaru datiraju iz 1824. godine i prvi put se spominje podatak o 56 košnica na otoku (Otok Hvar – Miro A. Mihovilović – Šime Peričić), a hvarski med od ružmarina, kadulje i vrijesa već tada je oslovljen kao med iznimne kvalitete. Taj broj košnica povećao se sve do sredine 19. stoljeća, a tada dolazi do stagnacije. Intenzivna proizvodnja meda i bavljenje pčelarstvom na otoku Hvaru počinje početkom 20. stoljeća sadnjom nove biljke lavande (Lavandula officialis chaix). Tada su osnovane i prve pčelarske zadruge. Plavetnilo beskrajnih polja lavande uvjetovali su 60-tih godina prošlog stoljeća procvat pčelarstva na otoku Hvaru. Bilo je paše za domaće pčelare koji su imali oko 6000 košnica kao i za pčelare s kopna koji su za vrijeme paše lavande donosili oko 15000 košnica. Tih se godina na otoku proizvodilo preko 400 tona vrlo kvalitetnog meda. Tako je bilo sve do 1980-tih kada su, nažalost, požari opustošili otok pa je prestao organizirani otkup lavandinog ulja, a nasadi lavande se višu nisu obnavljali. Usprkos svemu i danas na otoku ima oko 70-ak registriranih pčelara koji drže oko 5000 košnica. Ukupna godišnja proizvodnja meda se kreće oko 30 tona. Iako proizvedene količine nisu velike, med je iznimne kvalitete, što dokazuju brojne nagrade i priznanja koje su pčelari sa Hvara dobili za lavandin i ružmarinov med. Institucionalni pokrovitelji manifestacije bili su Hrvatski pčelarski savez, Hrvatsko apiterapijsko društvo i Lag otoka Hvara, a suorganizatori Grad Stari Grad i Turistička zajednica Grada Staroga Grada. A.-M. Š.


gospodarstvo, razvoj, eu integracije

kronika sdž 19

u trogirskom zaleđu počela izgradnja najveće vjetroelektrane u Hrvatskoj Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak 27. lipnja je na predjelu Blizna-Bristivica u trogirskom zaleđu otvorio radove na izgradnji najveće vjetroelektrane u Hrvatskoj, projekta Jelinak s 30 MW instalirane snage kojega gradi tvrtka EHN iz sastava velike španjolske korporacije Accione Energia. Početak probnog rada očekuje se do kraja godine, a do tada će na Jelinku biti podignuto 20 turbina od po 1,5 MW instalirane snage. Investicija je vrijedna čak 45 milijuna eura. Oko 60 posto posla obavit će hrvatske tvrtke. Primjerice, stupovi turbina će se u partnerstvu sa splitskim Tromonton proizvesti u pogonu te tvrtke u Čaporicama, te u Brodosplitovom Brodogradilištu specijalnih objekata, a samo taj posao “težak” je 50 milijuna kuna. EHN je s HEP-om potpisao i ugovor o rekonstrukciji elektrenergetske mreže, te izgradnji priključne 110-kilovoltne trafostanice kako bi se omogućio nesmetan i siguran priključak u elektroenergetski sustav, i to sasvim o trošku EHN-a, ističe direktor EHN-a Mirko Tunjić. Radove na Jelinku obavit će konzorcij četiriju tvrtki - Energo Opreme, Innecta, Tromonta i Adriacink Transporta, koji će angažirati ukupno oko 200 radnika. Tvrtka EHN postoji od 2001., od kada se i priprema projekt Jelinak, no do 2007. u Hrvatskoj uopće nije bilo dovršenog zakonodavnog okvira za ovakve projekte s obnovljivim izvorima energije. Osim Jelinka, gradit će i vjetroelektrane Boraja, Opor i Čemernica s oko 140 MW ukupne instalirane snage, a ukupno će u te poslove uložiti oko 180 milijuna eura. Trenutno su sva tri projekta u fazi ishođenja lokacijskih dozvola. Pripremaju slične poslove i u Istarskoj, Šibensko-kninskoj i Ličko-senjskoj županiji. Acciona Energia je jedna od najvećih svjetskih grupacija za proizvodnju energije dobivene iz obnovljivih izvora, zapošljava trideset tisuća ljudi, a ima elektrane ukupne instalirane snage veće od 8000 MW. Osim vjetra, njihove elektrane koriste i druge obnovljive izvore energije poput sunca i biomase, a grade i mini hidrelektrane.

imotski posjetili švedski poduzetnici Župan Ante Sanader i gradonačelnik Grada Imotskog sa suradnicima, te saborski zastupnik Ante Babić održali su u Imotskom radni sastanak sa švedskim poduzetnicima koji su zainteresirani ulagati u Imotsku krajinu i Županiju. Sastanku su nazočili Thore Kinnander i Peter Fallenius, vlasnici tvrtke Solar technology Sweden AB, hrvatski poduzetnik iz Švedske Miljenko Eljuga te Mario Ćorić kao predstavnik pet inozemnih tvrtki. Švedski poduzetnici ulagali bi u proizvodnju i montažu solarnih ćelija, te sportsko – rekreacijske sadržaje. Kako bi suradnja bila još čvršća predložili su utemeljenje Švedsko-Hrvatskog konzorcija, koji bi osmišljavao programe, pratio njihovu realizaciju, te bio dugoročna poslovna veza dviju zemalja. Gosti iz Švedske nakon sastanka imali su priliku obići dio imotskih prirodnih znamenitosti, te poslovnu zonu. „Ono što smo čuli u Imotskom čini mi se da je vrlo kvalitetna stvar. Šveđani su zainteresirani za ulaganja, a mi smo im kazali da će u roku od 60 dana imati sve potrebne dozvole. Mislim da je i zajednički konzorcij dobra stvar i mi se tu nudimo kao ravnopravni partneri“, rekao je župan Ante Sanader. A.-M. Š.


sport

20 kronika sdž

ČeStitke uSpješn županija podupire razvoj sporta odvajajući znatna financijska sredstva za rad sportskih klubova i pojedinaca. Da je ta podrška pala na plodno tlo su između ostalog i visoki rezultati naših sportašica na svjetskoj i europskoj razini, ali i ne manje važnoj državnoj. Čestitke na velikim uspjesima uputili su im i čelni ljudi županije.

„vi ste radost nacije „ župan primio olimpijke sestre Zaninović „Često se viđamo jer redovito nešto osvajate. Čestitam vama i vašim trenerima. Vi ste radost nacije, u ovo teško ekonomsko vrijeme vi ste osvježenje“, kazao je proslavljenim olimpijkama župan Ante Sanader, prilikom primanja upriličenog 16. kolovoza. Uz njega su brončanoj Luciji, te Ani, čestitke uputili predsjednik Županijske Skupštine Petroslav Sapunar, zamjenik župana Luka Brčić i pročelnik UO za prosvjetu kulturu i šport Zdravko Omrčen. „Medalja je lijepa uspomena, euforija po medijima još traje, drago mi je i radi našeg kluba “Marjan” zbog ovakvih rezultata, jer to pokazuje da se u našem klubu dobro radi“, kazala je brončana olimpijka Lucija. „Mi smo godinama najmasovniji klub u gradu Splitu i Županiji, kod nas trenira preko 2000 djece. Sad mogu kazati i da smo uzeli medalje na svim velikim natjecanjima, Olimpijskim igrama, europskim i svjetskim prvenstvima, iz godine u godinu ostvarujemo sve bolje rezultate, a mlađe kategorije garantiraju nam fantastične rezultate i u budućnosti. Prvi je ovo put u povijesti da su za Hrvatsku na Olimpijskim igrama nastupile blizanke, a medalja koju je osvojila Lucija prva je splitska u borilačkim sportovima“, zaključio je trener Toni Tomas.

brigita matić – europska kadetska prvakinja

Europsku kadetsku prvakinju u judu u kategoriji do 70 kilograma primio je zamjenik župana Luka Brčić. Ovaj zavidan uspjeh Brigita je postigla u Crnoj Gori, odnosno u Baru. Brigita Matić, članica Judo kluba „Pujanke“ judo trenira još od svoje 7 godine. Od početka 2012. godine do sada može se pohvaliti medaljama sa 2 kadetska i 2 juniorska europska kupa. Zamjenik župana Luka Brčić čestitao je Brigiti na uspjesima. Županija potiče mlade nadarene sportaše


sport

kronika sdž 21

nim SpOrtašicama stipendijama, kazao je zamjenik Brčić. Korisnica te stipendije je i Brigita Matić. Ona može biti poticaj svim mladima u županiji koji se bave sportom da se upornost isplati. Ovim uspjehom Brigita Matić je samo potvrdila zašto je već godinu dana broj jedan na europskoj kadetskoj ljestvici. Zlatno odličje i titulu europske prvakinje osvojila pobjedom protiv Ekaterine Tokareve iz Rusije. Tokom natjecanja Brigita je također bila bolja od Aline Lengweiler (Švicarska), Marie-Eve Gahie (Francuska) i Chantal Walhout (Nizozemska). Brigita je prošle godine na kadetskom prvenstvu Europe koje se održalo na Malti osvojila brončano odličje. Tjedan dana nakon posjeta županiji Brigita je na europskom juniorskom prvenstvu Junior cup Paks 2012. u Mađarskoj uspješno nastavila nastup u starijoj juniorskoj konkurenciji. Upisala je tri pobjede i jedan poraz, te ponovno osvaja brončano odličje. Uz ovosezonske zlatne medalje iz Portugala i Grčke, Brigita trenutno zauzima treće mjesto Europske juniorske ranking liste u kategoriji do 78 kg.

nogometašice ženskog nogometnog kluba „marjan“ u županiji

Osvajačice 3. mjesta u kategoriji kadetkinja (U 15) nogometašice ŽNK „Marjan“ posjetile su 14. lipnja Županiju. Na ovom velikom uspjehu, jer su praktički 1. u Dalmaciji, čestitali su im župan Ante Sanader i predsjednik Skupštine Petroslav Sapunar. Župan je naglasio kako su u ovakvim teškim vremenima uspjele smoći snage doći do vrha. Tajnik kluba i trener Jozo Pirić zahvalio je Županiji na pomoći koju pruža. „Borimo se svim snagama , jer ženski nogomet još uvijek kod nas nije dobio mjesto koje mu pripada kao što je to u Europi.“, kazao je Pirić. Ukratko je upoznao svoje domaćine sa radom Kluba, te iznio zanimljiv podataka kako je ovaj uzrast nogometašica sastavljen od djevojaka iz Splita, Dugopolja, Blata na Cetini, Runovića, Hvara, a jedna djevojka je štićenica Doma „Maestral“. Predsjednik Skupštine Petroslav Sapunar kazao je kako je ovo ustvari jedna županijska reprezentacija koja nam služi na čast. A.-M. Š.


pomorstvo i turizam

22 kronika sdž

Održan sastanak sa ministrom turizma veljkom Ostojićem U Županiji je 11. srpnja održan sastanak sa ministrom turizma Veljkom Ostojićem. Sastanku su nazočili zamjenik župana Visko Haladić, zamjenica gradonačelnika Anđelka Visković, predstavnici Županije, predstavnici turističkih zajednica Županije i Splita, predstavnici turističkog gospodarstva. Na sastanku se razgovaralo o prijedlozima i sugestijama koje bi poboljšale stanje turizma u Županiji. Ministar Ostojić čestitao je Splitsko-dalmatinskoj županiji na dokumentima koje se odnose na razvoj turizma. „ Samo takvim strateškim planovima može se doći do poboljšanja u turizmu“, kazao je ministar. Ministar je upoznao nazočne sa aktivnostima Ministarstva turizma, a posebice u podsezoni, turizmu na otocima, te o turistički nerazvijenim područjima. Najavio je i projekt osnivanja udruge privatnih iznajmljivača. Ovaj projekt dogovorilo je Ministarstvo sa Hrvatskom gospodarskom komorom. Naime, 47% noćenja i smještaja odnosi se na privatni smještaj, te se ovim udruživanjem iznajmljivača želi postići veća kvaliteta ove vrste smještaja. Oni koji se bave privatnim iznajmljivanjem najbolje će svoje interese riješiti upravo udruživanjem. Najveći je to izazov turizma, kazao je ministar, jer se radi o posebnom odnosu gosta i domaćina koji ima emociju i doživljaj. Na sastanku su izneseni rezultati za prvu polovicu ove godine. Ostvareno je 500 tisuća dolazaka, što je za 8% više nego lani za isto razdoblje, a noćenja je bilo 2,2 milijuna što je 5% više.

potpisan ugovor o sufinanciranju lukobrana u makarskoj U Županiji je 7. kolovoza potpisan Ugovor o sufinanciranju izgradnje 240 metara dugog lukobrana u Makarskoj. Izgradnju lukobrana će u prvoj fazi sufinancirati Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, te Splitsko-dalmatinska županija sa po 2.8 milijuna kuna. „ U Županiji već imamo pripremljenih dvanaest projekata vrijednih 500 milijuna kuna te pet projekta koji će biti spremni do ulaska u EU. Procjenjujemo kako će ukupna visina tih projekata biti oko 700 milijuna kuna“, kazao je župan Ante Sanader . “Završetkom ovog projekta makarska bi luka trebala dobiti 110 novih nautičkih vezova. Cijena radova procjenjuje se na 30 milijuna kuna, podijeljenih u dvije faze (u prvoj fazi 20 milijuna, u drugoj 10 milijuna kuna), a završetak radova predviđen je za svibanj 2013. godine”, naglasio je Domagoj Maroević, ravnatelj županijske Lučke uprave. „Ovo je pravi primjer kako Vlada Republike Hrvatske te regionalna i lokalna samouprava sinergijom postižu rezultat. Siguran sam da ovaj lukobran ne pokazuje samo ulaganje u prometnu povezanost Jadrana već i investicije u razvoju gospodarstva, a samim će se time otvoriti i mjesto razvoju turizma. Mali je to korak no siguran sam kako će ih u budućnosti biti još”, istaknuo je Zdenko Antešić, zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastruktura. A.-M. Š.


pomorstvo i turizam

kronika sdž 23

podignute plave zastave u Supetru i bolu na svjetski Dan zaštite okoliša u utorak 05.lipnja, na supetarskoj plaži “tri mosta”i plaži „Zlatni rat“ u bolu, svečano je po prvi put podignuta plava zastava.

Da se podsjetimo: Plava zastava za plaže i marine je međunarodni ekološki program zaštite okoliša mora i priobalja,čiji je prvenstveni cilj održivo upravljanje i gospodarenje morem i obalnim pojasom. Plava zastava je danas u svijetu vrlo cijenjena turistička marka koja je sve brojnijim turistima glavni orijentir prilikom odabira destinacije. Plava zastava je danas najpriznatiji model ekološkog odgoja i obrazovanja i obavješćivanja javnosti, kada je u pitanju briga za more i obalni pojas, a posebno kada je u pitanju briga za obalne prostore koji trpe najjači pritisak, a to su upravo plaže i marine. Intelektualni vlasnik Plave zastave i međunarodni voditelj ovog programa je Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoliš – Foundation for Environmental Education - FEE (Danska) koju je utemeljilo Vijeće Europe 1981. godine. U program je trenutno uključeno 30ak europskih i 10-ak vaneuropskih država kojima je turizam jedan od strateških ciljeva. Plava zastava je priznanje koje se dodjeljuje samo za jednu sezonu, te se zahtjev svake godine mora dostaviti na propisani način ako se želi dobiti Plava zastava. Provedba programa Plave zastave počiva na strogo definiranim kriterijima. Iako se tijekom sezone provode nacionalne i međunarodne inspekcije, gosti i korisnici plaža/marina sa Plavom zastavom potaknuti su da obavijeste FEE u slučaju da opaze kršenje zadanih kriterija.

Za provođenje programa Plava zastava u svakoj je državi zadužena jedna ekološka udruga, koja svojim ustrojstvom i programom rada ispunjava kriterije o članstvu u FEE. Nacionalni koordinator i voditelj projekta Plava zastava u Republici Hrvatskoj je Udruga Lijepa naša. Ovom svečanom događaju nazočili su mnogi uglednici, a plavu zastavu – simbol visoke razine kvalitete mora i upravljanja plažom podignuo je Župan Splitsko – dalmatinske županije Ante Sanader i prof.dr.sc. Ante Kutle predsjednik Udruge “Lijepa naša”. A.-M. Š.


24 kronika sdž

pomorstvo i turizam

SunČani cvijet 2012. tZ SplitS Kao i svake godine, a u skladu s propozicijama akcije Volim Hrvatsku o provedbi natjecanja Plavi cvijet koja se na području Splitsko-dalmatinske županije odvija pod imenom Sunčani cvijet i sloganom Budi šesna i čista Dalmacijo moja, povjerenstvo Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije izabralo je dobitnike priznanja Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu.

U kategoriji mjesta do 1. 000 stanovnika pobjedu je odnijela Maslenica, sa svojih 242 stanovnika. Maleno je to mjesto na otoku Šolti kojim dominira dvorac braće Marchi pretvoren u predivan baštinski hotel. U travnju ove godine otvorena je i luksuzna marina ‘’Martinis Marchi’’ sa svim pratećim sadržajima, amfiteatrom s ružom vjetrova u sredini, novom šetnicom i hortikulturnim uređenjem. Osim marine, u mjestu je uređena ‘’Lokva’’ za potrebe održavanja pjesničkih večeri, predstava kao i razna druga okupljanja mještana i njihovih gostiju. U samom centru mjesta je ulica ‘’Kavotovi dvori’’ koja je simbol umjetnosti i vina, uređena kako bi se šetnjom kroz istu gledale izložbe lokalnih umjetnika. Na kraju ulice prolaznike dočeka svaki put drugo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje nudi degustaciju domaćih proizvoda. U mjestu ima nekoliko tradicionalnih restorana, koktel bar u centru kao i beach bar na čistoj i uređenoj plaži ‘’Punta’’. Putokazi u mjestu djelo su lokalnog ‘’meštra’’. Za bogati program ljetnih mjeseci u Maslinici zaslužna je udruga Stručnjak koja u suradnji sa Turističkom zajednicom Općine Šolta svake godine nadopunjuje program ljetnih zbivanja. Brela (1.750 stanovnika) koja ove godine slave 80. obljetnicu organiziranog bavljenja turizmom proglašena su najboljim u kategoriji mjesta do 3. 000 stanovnika. Kako nekad, tako i danas, Brela turiste privlače svojom kvalitetnom turističkom ponudom, očuvanom prirodom, čistim morem i urednošću mjesta. Ove godine dodatno je uređen centar mjesta u kojem su podignuta četiri nova otoka s cvijećem. Završeni su radovi na prvom dijelu obnove šetnice te na jesen slijedi popločavanje od hotela „Soline” do plaže Dugi rat. Sve plaže su čiste i održavane, a na plaži Dugi rat je uređen novi sanitarni čvor koji uključuje i WC za invalide kakav ima malo koja plaža u Hrvatskoj.

Obnovljena je turistička signalizacija po mjestu koja osim obnovljene smeđe signalizacije uključuje i table plaža s planom mjesta, table planinskih staza i ostale table. Završeni su projekti za rekonstrukciju dvije ceste: Kričak – crkva sv. Jurja i cesta Dunaj – Jakiruša. Napravljen je bogat program ljetnih događanja koji uključuje ribarske večeri svakog četvrtka, izložbe fotografija, lutkarsku predstavu za djecu, dvije velike fešte za blagdan Gospe od Karmela i blagdan sv. Stipana. Evo čime se može podičiti grad Hvar (4. 138 stanovnika) koji je u kategoriji mjesta od 3. 000 do

10. 000 stanovnika zaslužio 1. mjesto. Ove godine je na području grada Hvara postavljena nova turistička signalizacija na 11 lokacija (Milna, Zarače, Dubovica, Sveta Nedjelja, Jagodna, Bojanić Bad). Na Veloj plaži Amfore i u kampu Vira podignuta je i ove godine plava zastava, a na svim gradskim plažama postavljene su zaštitne plutače, te stepenice za ulazak u more. Zelene površine i parkovi u jezgri grada su uređene i redovito održavane. Ugostiteljski objekti u staroj jezgri grada oplemenili su svoje terase i štekate cvjetnim nasadima , a u užoj


pomorstvo i turizam

kronika sdž 25

SkO – DalmatinSke županije jezgri grada postavljene su nove košare za smeće s pepeljarama. Uređena je šetnica na području uvala Majerovica - Hula hula, postavljena je rasvjeta i urbana oprema. Dovršena je šetnica na području Križni rat, uvala Pokonji dol. U jezgri grada obnovljene su stare fasade uz konzervatorski nadzor i postavljene pločice s imenima ulica i kućnim brojevima. Na hvarskoj tvrđavi „Fortica“ proširena je turistička ponuda i izvedeni su rekonstrukcijski zahvati. Obnovljena je prometna signalizacija na širem području grada, postavljeni su zaštitni stupići na nogostupima, te je otvoreno još jedno besplatno javno parkiralište. Nastavljen je projekt cikloturizma u smislu proširenja ponude staza (96 km) i završena je prva faza projekta pustolovnog turizma, 116 km staza, uključujući postojeće. Kulturna ponuda obogaćena je Festivalom levande u Velom Grablju.

Grad Makarska proglašen je i ove godine najbolji u kategoriji mjesta sa više od 10. 000 stanovnika. Sa svojih 13.716 stanovnika Makarska je i ove godine obogatila i upotpunila svoju opremljenost i ponudu u funkciji razvoja turizma, svoje temeljne gospodarske grane. Rotor – kružni tok na južnom ulazu u grad koji je dovršen je i hortikulturalno uređen tako da je centralna površina rotora zasađena cvijećem u obliku grba Grada Makarske, značajno je povećao protočnost vozila. Cvjetne površine u gradu su uredne i održavane, posebice park uz Šetalište dr. Franje Tuđmana nedaleko od glavne gradske plaže. Park dr. fra Jure Radića kod hotela ,,Osejava,, u kojemu se nalazi spomenik Hrvatskim braniteljima je uređen, izgrađene su pješačke staze, uređena rasvjeta, upotpunjen je zelenilom. Glavni gradski trg - Kačićev trg kao mjesto održavanja brojnih manifestacija ove godine je oplemenjen novim, raznovrsnim

cvjetnim zasadima. Na poluotoku Osejava uredno je održavana priobalna šetnica do nudističke plaže Nugal i upotpunjena klupama, stolovima i koševima za otpatke. Gradska plaža upotpunjena manjim pratećim sadržajima, sigurnosnom službom za kupače, dodatnim klupama, rasvjetom za noćno kupanje. Posebno dobro je izvedena i osvježena prometna i turistička signalizacija. Uređen je dio gradskih javnoprometnih površina s ucrtanim parkirališnim mjestima: ulica Petra Krešimira IV, prostor uz autobusni kolodvor, ulica V. Nazora, ulice i dječje igralište na gradskom predjelu Istok, parkiralište za automobile nedaleko svetišta Vepric. Poboljšana je čistoća grada upotpunjena spremnicima za otpad. Na gradskom predjelu spomen područja Glavica, u organizaciji Društva za astronomska i ufološka proučavanja otvorena je zvjezdarnica, peta u Hrvatskoj, koja je izuzetno zanimljiva gostima i kvalitetna je dopuna turističke ponude. Donosimo i pojedinačne nagrade: Najljepši i najuređeniji park je Park Sustipan, koji je dio Park šume Marjan i predstavlja jedan od najljepših vidikovaca na isturenim točkama morske obale. Sustipan je jugozapadni rt splitske luke nazvan po nekadašnjem samostanu sv. Stjepana pod borovima. Samostan je bio podignut u ranom srednjem vijeku, tako da je svojedobno služio i kao konačište hrvatskim kraljevima.

Najljepša i najuređenija javna plaža Zlatni rat, Bol. Plaža je to s kojom se ponosi hrvatski turizam. Opskrbljena je plažnom opremom (ležajke i suncobrani), a u hladu borova je gostima na raspolaganju raznovrsna ugostiteljska ponuda. Na plaži je izgrađen suvremeni sanitarni čvor s tuševima i pristupom invalidnim osobama. Do plaže se dolazi popločanom šetnicom, turističkim vlakom ili taxi brodicama iz centra mjesta. Svakodnevno se čisti ručno i strojno. Nije dozvoljen pristup kućnim ljubimcima za koje je namijenjena posebna plaža na početku šetnice. Na plaži Zlatni rat se po prvi put od ove godine vijori Plava zastava – potvrda ekološke očuvanosti mora i opremljenosti obale u skladu sa standardima projekta Plava zastava.


26 kronika sdž

pomorstvo i turizam

Najljepša i najuređenija okućnica je ona Stanka i Milenke Budimir u Promajni. Za najbolje turističke informatore, odnosno turističke informativne centre proglašeni si Turistički informativni centar Riva – Split i centar Bol na otoku Braču. Informativni centar Riva otvoren je u samom centru splitske Rive 01. svibnja. Interijer TIC-a jednostavno je koncipiran sa željom da gosti brzo i jednostavno dobiju sve informacije i info materijale kako grada Splita tako i cijele Hrvatske. U TIC – u je dostupan tiskani materijal s informacijama o zbivanjima u gradu, te raznovrsni programi izleta. Turistički informativni centar Bol je u funkciji od 1995. godine, smješten je u gotičkom ljetnikovcu iz XVI stoljeća. Opremljen je svim potrebnim informativnim materijalima, uvijek uredan, lijepa izgleda s info kartama i mogućnošću pristupa internetu gostima. Djelatnici odjeveni u dizajniranu radnu odjeću su izuzetno ljubazni i profesionalni. Za najbolju turističku ponudu ili zanimljivost nagradu je dobila Gašpina mlinica u Solinu, čiji smo povratak iz prošlosti, odnosno adaptaciju pratili u jednoj od naših kronika. Gašpina mlinica je jedna od rijetkih još sačuvanih mlinica na rijeci Jadro. Građena je početkom 18 st. a u dokumentima se prvi put spominje 1711. godine. Njezin se građevinski sklop sastoji od četiri kamene prizemne zgrade u nizu s dvostrešnim krovovima pokrivenim kamenim pločama. Tijekom stoljeća ovaj se sklop dograđivao i doživljavao je razne građevinske preinake što se može uočiti na pročelju u naknadno otvaranim prozorima. Sklop je orijentiran sjever-jug, a voda se kroz jaže (kolovaje) s istočne strane slobodnim padom usmjeravala do donjih dijelova mlinova tj. do žlica pričvršćenih na mlinska vretena. Vrata i prozori su uglavnom na zapadnoj strani. Iznad glavnih ulaznih vrata na zapadnoj strani za nadvratnik je upotrijebljena antička nadgrobna stela. Prema povijesnom kontinuitetu i prema entografskim vrijednostima sklopa ova mlinica predstavlja spomenik kulture te je kao takva upisana u Registar spomenika kulture Republike Hrvatske. Starogrojski paprenjok proglašen je za najbolji suvenir kojeg u 16. stoljeću spominje i Petar Hektorović u svom djelu „Ribanje i ribarsko prigovaranje“. U arhivu hvarske obitelji Bučić sačuvan je stari recept za paprenjake pisan, rukom na talijanskom jeziku iz 18. stoljeća u kojem se opisuje pripremanje paprenjaka s količinama sastojaka jedne doze paprenjaka (9-12 velikih paprenjaka). Još jedan pisani dokument iz 18. stoljeća spominje proizvodnju paprenjaka i to godine 1757. kada je dr. Dominik Vranjican-Calotti dao Antunu Santinu i njegovoj ženi Antici svoju kuću s peći u prizemlju u Burku kraj Anuncijate, u doživotni najam kao pećarima (ova je peć radila sve do Drugog svjetskog rata). Među proizvodima tih pećara spominju se i paprenjaci, te druge slastice. Starogrojski paprenjok pravi se za sve važne događaje u obitelji za svadbe, krštenja, pričesti, krizme, za slavljenje Božića, rođendana…Za očuvanje umijeća pripreme paprenjaka u Starom Gradu zaslužna je i Turistička zajednica koja promovira paprenjake kao autohtoni starogradski suvenir. Starogrojski paprenjok danas može se kao desert naći u svakom starogradskom restoranu, a najbolje ide uz čašicu domaćeg prošeka. Starogrojski paprenjok uveden je u Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Pripremila: A.-M. Škorić Izvor: TZ SDŽ


događaji i susreti

kronika sdž 27

potpisan ugovor o međuregionalnoj suradnji Višegodišnje prijateljstvo između Splitsko-dalmatinske županije i Warminskomazurskog vojvodstva Republike Poljske osnaženo je 6. kolovoza Ugovorom o međuregionalnoj suradnji. Ovaj su, za obje županije važan dokument u Gašpinoj mlinici u Solinu potpisali župan Ante Sanader i vojvoda poljske županije Jacek Protas, koji je ujedno i predsjednik Zajednice svih poljskih vojvodstava. “Ovaj ugovor s Warminsko-mazurskim vojvodstvom puno nam znači, pogotovo, jer su iz fondova Europske unije već povukli oko 2 milijarde eura. Zato ćemo već na jesen u Poljsku poslati naše stručnjake za suradnju s Europskom unijom, a zahvaljujući Poljskoj naši će ljudi ići i na usavršavanje u Bruxelles”, kazao je župan. „Velika nam je čast što Warminsko-mazursko vojvodstvo svoja iskustva iz EU želi podijeliti s nama“ istaknuo je župan, te dodao „Poljska i Hrvatska, su dvije europske države vezane na više načina. Najljepša uspomena koje nas vežu s Poljskom jest posjet pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj upravo ovdje u Solinu. Turizam, a time i gospodarstvo nam je važno prilikom ulaska u EU jer sutra ćemo zajednički raditi i surađivati u EU, kao partneri i prijatelji koji će zajednički raditi na modernoj Europi.“, zaključio je župan Ante Sanader Uoči potpisivanja ugovora poljski prijatelj i gost u pratnji suradnika upoznao je i kulturno povijesne ljepote Solina, a domaćin je bio gradonačelnik Solina Blaženko Boba, koji je istaknuo kako je Grad Solin imao veliku čast što je ovaj sporazum potpisan upravo tu, u predivnom ambijentu Gašpine mlinice. Posjetili su i crkvu Gospe od Otoka, a koju je 1998. pohodio i njihov sunarodnjak blagopokojni papa Ivan Pavao II. „Upravo je Solin poveznica ovih dvaju županija, a i ovim Ugovorom grad Solin dobiva veliku šansu u europskim nadmetanjima za EU fondove. Grad je već niz projekata financirao iz EU fondova kao što su Vranjička riva i gradska školska sportska dvorana na Arapovcu. No, Grad neće stati na tome, još ima mnogo toga za napraviti i naravno da ćemo se i dalje truditi da što više sredstava financiramo iz EU fondova u naše projekte. Ovaj Ugovor uvelike će nam pomoći u tome“, kazao je gradonačelnik Blaženko Boban. Potpisivanju Sporazuma nazočili su predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar i zamjenik župana Luka Brčić. A.-M. Š.


događaji i susreti

28 kronika sdž

Održana konstituirajuća sjednica Savjeta mladih Splitsko-dalmatinske županije Konstituirajuća sjednica Savjeta mladih Splitsko-dalmatinske županije održana je 14. lipnja. Sjednicom je do izbora predsjednika Savjeta predsjedavao Petroslav Sapunar predsjednik Županijske skupštine. Odlukom o osnivanju Županijskog savjeta mladih propisano je da članove Savjeta mladih bira Županijska skupština na prijedlog Odbora za izbor i imenovanje, a po objavljivanju javnog poziva. Odbor za izbor i imenovanja, postupak izbora članova pokrenuo je objavom javnog poziva u „Slobodnoj Dalmaciji“ i na županijskoj Web stranici 5. ožujka 2012. godine. Temeljem pristiglih prijedloga Odbor je na sjednici održanoj 22. svibnja 2012. utvrdio Prijedlog rješenja o izboru članova Savjeta, a na svojoj 30. sjednici održanoj 30. svibnja Županijska skupština donijela je Rješenje o izboru kojim su za članove izabrani: Marin Babarović, Ante Bačić, Iva Barun, Slavko Bešlić, Mario Dadić, Matea Dorčić, Ines Grgurinović, Ante Kapitanović, Dino Lončar, Dragan Tomić i Ivan Torlak. Mandat članova Savjeta mladih traje dvije godine računajući od dana konstituiranja Savjeta. Predsjednik Skupštine Sapunar upoznao je ukratko nove članove sa programom Savjeta mladih, te im naglasio kako kao članovi Savjeta moraju biti konstruktivni i doprinositi razvoju društva i naše Županije. Za predsjednika Savjeta mladih jednoglasno je izabran Ante Bačić, a za njegovog zamjenika, također jednoglasno Mario Dadić. Predsjednik Skupštine Sapunar čestitao je novim članovima Savjeta te izabranom predsjedniku i zamjeniku. „Nadamo se da ćemo dobro surađivati kako sa vama kao predsjednikom Skupštine, tako i sa vijećnicima, te sa pročelnicima županijskih odjela i službi, te da će se naši savjeti i preporuke uvažavati“, kazao je novoizabrani predsjednik Savjeta Bačić. A.-M. Š.


događaji i susreti

kronika sdž 29

podijeljene diplome za uspješno završen ciklus edukacije pod nazivom „eu škola“ Županijska razvojna agencija JU RERA S.D. tijekom mjeseca svibnja i lipnja 2012. godine provela ciklus edukacije pod nazivom „EU škola“ koji je uspješno završilo 28 djelatnika jedinica lokalne samouprave i institucija s područja Splitsko-dalmatinske županije. „EU škola“ je program cjeloživotnog obrazovanja za upravljanje programima i projektima financiranim iz EU bespovratnih sredstava, a cilj ove edukacije je prvenstveno ojačati kapacitete jedinica lokalne samouprave i županijskih institucija za razumijevanje politika i programa Europske unije te za uspješnu pripremu i provedbu projekata. Važnost ovakve edukacije očituje se upravo u tome što je veliki dio EU bespovratnih sredstava već u ovom prepristupnom razdoblju kroz EU programe pomoći namijenjen upravo za projekte na regionalnoj i lokalnoj razini, a od iduće godine ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije otvaraju nam se još veće mogućnosti povlačenja sredstava iz Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda Europske unije. Ulazak Hrvatske u EU za lokalnu i regionalnu razinu znači i puno veće mogućnosti financiranja projekata većih vrijednosti koji uključuju i financiranje javne infrastrukture. JU RERA S.D. nastoji pravovremenom edukacijom dovoljnog broja stručnjaka na regionalnoj i lokalnoj razini te njihovim umrežavanjem potaknuti razvoj kvalitetnih zajedničkih projekata putem kojih će se osigurati povlačenje sredstava iz EU fondova. „EU škola“ održana je uz potporu Splitsko-dalmatinske županije koja je omogućila JLS i institucijama besplatno obrazovanje svojih djelatnika. Polaznici su izrazili svoje zadovoljstvo stečenim znanjima i praktičnim vježbama kroz koje su razrađivali projektne prijedloge uz vodstvo i pomoć stručnih predavača. Potvrde o uspješno završenoj „EU školi“ za 28 polaznika, djelatnika jedinica lokalne samouprave i institucija s područja SDŽ, dodijelio je zamjenik župana Visko Haladić. Od jeseni JU RERA S.D. nastavlja sa programom edukacija te će idući ciklus „EU škole“ održati u mjesecu listopadu ove godine.

Sjednica radne grupe koordinacije djelatnika i službi Zaštite i spašavanja Sjednica Radne grupe koordinacije djelatnika i službi Zaštite i spašavanja Republike Hrvatske sa stručnjacima Programa Ujedinjenih naroda za razvoj Hrvatska, (United Nations Development Programme Hrvatska UNDP) održana je 5. srpnja. Na sjednici se raspravljalo o osnivanje Mreže sigurnih županija i gradova RH, Međunarodnim projektma sa UNDP Hrvatska i EU, te o pripremi dnevnog reda za 9. koordinaciju UNDP Hrvatska koji je usmjeren na regionalni razvoj i društveno-gospodarski oporavak manje razvijenih područja pogođenih ratom, na smanjenje siromaštva i socijalno uključivanje ranjivih skupina, zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Također, rad UNDP Hrvatska usmjeren je na podršku razvoju poslovanja i društveno odgovornog poslovanja, na izgradnju kapaciteta u području razvoja suradnje, izbora, pravosuđa, prikupljanja/uništavanja oružja te smanjenje kriminala. Sastanku su nazočili: Tamara Karaica i Krunoslav Katić iz UNDP-a Hrvatska, Ružica Slišković Bartolotti iz Osječko-baranjske županije, Denis Stipanov iz Istarske županije, Zdenko Radovniković iz Grada Splita, te Damir Gabrić i Mate Franetović kao predstavnici Splitsko-dalmatinske županije. Nakon dvosatnog sastanka dogovorena je suradnja UNDP-a Hrvatska i Koordinacije djelatnika i službi Zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, koja bi se najviše odnosila na zajedničko nastupanje kod izrade i prijavljivanja međunarodnih projekata u području zaštite i spašavanja. Stručnjaci UNDP-a su podržali ideju da se Koordinacija registrira kao pravna osoba, te da iz nje možebitno proizađe Nacionalna platforma jedinica regionalne i lokalne samouprave za prevenciju i sprečavanje rizika od katastrofa. A.-M. Š.


događaji i susreti

30 kronika sdž

Sjećanje na poginule u željezničkoj nesreći u rudinama Polaganjem vijenaca i paljenjem šest svijeća ispred spomenika, podignutog na mjestu željezničke nesreće u Rudinama, kod Kaštela, obilježena je treća godišnjica pogibije šest putnika u nagibnom vlaku koji je prometovao iz Zagreba prema Splitu. Vijence i svijeće je na mjestu iskakanja vlaka iz tračnica položio Jasmin Krizmanić, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture zajedno sa predstavnicima Uprave HŽ Holdinga. Odavanju pijeteta žrtvama teške prometne nesreće kod Rudina među ostalima nazočili su i Visko Haladić, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije, Joško Berket, gradonačelnik Kaštela, te Petar Škorić, iz Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Split. Nesreća nagibnog vlaka kod Rudina 24. srpnja 2009. godine bila je najteža nesreća u dvadesetogodišnjoj povijesti Hrvatskih željeznica u kojoj je uz šest tragično poginulih putnika ozlijeđeno još 55 putnika. Nakon odavanja počasti služena je Sveta misa zadušnica za sve poginule u mjesnoj crkvi u Rudinama.

velika Gospa U Splitu je Blagdan uznesenja Blažene Djevice Marije - Velika Gospe, obilježen tradicionalnom procesijom s ikonom Bogorodice koja kreće od katedrale sv. Dujma, gdje je nakon jutarnje mise iz Gospe od Pojišana donesena i izložena. Na ramenima mornara i pučana Bogorodica je vraćena u svoje svetište. Ispred crkve Gospe od Pojišana, svečano euharistijsko slavlje predvodio je Splitsko-makarski nadbiskup msgr. Marin Barišić. U svojoj propovijedi kazao je: „Ako je već smrt neumoljiva i nepodmitljiva, je li doista i nepobjediva? Isus je svojim smrću oživio mrtve. Smrt je morala priznati kako joj je poraz nanijela smrt jednog čovjeka. Uskrsli krist izvor je novog života i uznesenja Marije u nebo“. U procesiji su, osim brojnog svećenstva i naroda, nazočili i predstavnici Splitsko-dalmatinske županije, HRM-a, MUP-a, udruga branitelja iz Domovinskog rata, te predstavnici Grada Splita. Posebnu su počast Blaženoj Djevici Mariji iskazale časne sestre klarise koje samo za taj dan, jednom u godini, skidaju paravane s prozora svog samostana kako bi ih ukrasile cvijećem i Gospinim obilježjima, te pozdravile procesiju.

A.-M. Š.


događaji i susreti

kronika sdž 31

aktivnosti Odbora za sigurnost SDž U gradskoj upravi Grada Kaštela uz nazočnost zamjenika gradonačelnika Marinka Kovačeva, savjetnika za sport i mlade, ravnatelja osnovnih škola s područja Grada Kaštela, predstavnika Savjeta mladih Grada Kaštela, te policijskih djelatnika i ostalih građana održana je 1. Radionica Odbora za sigurnost SDŽ na temu planiranje, organizacija i upravljanje vijećima za prevenciju. Radionica je održana prema Programu rada Odbora za sigurnost Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu. „Kao županijski odbor predložit ćemo jedinicama lokalne samouprave na području naše županije, organizaciju radionica i pomoć u sastajanju potencijalnih partnera koji bi uz članove formiranih vijeća, nazočili radionici. Vijeće za prevenciju kriminaliteta kao inicijativa na razini lokalne samouprave, zapravo je mjesto okupljanja i zajedničkog djelovanja najodgovornijih ljudi lokalne samouprave, državnih institucija na lokalnoj razini, vjerskih zajednica, udruga, stručnjaka privatne zaštite, gospodarstva i zainteresiranih građana. Sigurnost ljudi i imovine, smanjenje kriminaliteta, održavanje javnog reda i mira na podnošljivoj razini nije samo zadatak policije nego svih čimbenika društva“, rekao je tajnik Odbora Marko Bekavac. U gradskoj vijećnici Grada Sinja uz nazočnost zamjenika gradonačelnika Zorana Vujanovića, članove Odbora za prevenciju grada Sinja, Savjeta mladih, policijskih djelatnika, umirovljenika i građana grada Sinja, održana je 19. srpnja 2. Radionica Odbora za sigurnost. Kao najavu iz Plana rada Odbora, Bekavac je istakao podjelu žutih reflektirajućih narukvica koje će biti dostavljene župnim uredima, kao i jedinicama prometne mladeži („bobijima“). Narukvice će biti podijeljene hodočasnicima sa područja Splita, Solina i pravca Imotskog, koji će za blagdan Velike Gospe pješačili prema Sinju. Radionice je vodio, te prezentirao međunarodnu i domaću praksu kao i iskustva uspješnih vijeća s područja županije Slobodan Marendić, predsjednik Pododbora za suzbijanje nasilja u urbanim sredinama, javnim objektima i kršenja javnog reda i mira, šef Sektora policije PU Splitsko-dalmatinske. Cilj Odbora je obići i ostale gradove naše Županije, što bi bio uvod u pripremu za Županijsku konferenciju ‘’Mreža vijeća za prevenciju“, koja bi se održala u listopadu ove godine u Splitu. Održana sjednica Odbora za sigurnost SDž Na sjednici održanoj 28. lipnja raspravljalo se o stanju sigurnosti na području županije, te o prijedlozima mjera sigurnosti za vrijeme turističke sezone. Izvješće Policijske uprave o istom nazočnima je iznio Slobodan Marendić. U zadnjih 5 mjeseci smanjio se broj kaznenih djela, ali porastao je broj provalnih krađa za 17%. Marendić je kazao kako se to veže i uz ekonomsku situaciju, jer je veći dio objekata ostao bez video nadzora, jer se za vrijeme krize kao trošak prvo otkazuje sigurnost. „Dobra je vijest da u ovom trenutku nemamo težih kaznenih dijela sa elementima nasilja. Stanje sigurnosti je stabilno“, kazao je Marendić. Također, u proteklih 6 mjeseci ima 20% manje prometnih nesreća nego prošle godine u ovo vrijeme. Ovo je rezultat suradnje MUP-a i onih koji se bave cestovnom infrastrukturom. Naime, dosta prometnica je popravljeno, signalizacija postavljena, tako da su prometnice sigurnije, što je rezultiralo smanjenjem prometnih nezgoda. Šef Sektora Marendić iznio je i preventivne mjere za sezonu. Zatražena je ispomoć od uprave MUP-a, što je pozitivno riješeno, te je za sezonu na ispomoć u našu PU poslan 51 „plavac“. Raspoređeni su na slijedeći način: Brač 5, Hvar 6, Makarska 9, Omiš 3, Trogir 7, Vis 3 i Split 10 policajaca. Također, u zračnu luku Split biti će poslano 8 stručnih graničnih policajaca. Ovi policajci dolaze iz unutrašnjosti Hrvatske, ali isto tako iz PP Trilj i ostalih postaja sa područja PU SD. Na ispomoć dolaze i strani policijski djelatnici iz Češke, Italije, Slovačke, te Makedonije. Ovaj model ispomoći stranih policajaca pokazao se kao dobar, kazao je Marendić. Kod mogućih intervencija ovim modelom se izbjegla jezična barijera. Istakao je kako u Gradu Splitu postoje i područja koja se posebno prate. Tako je na području od Bačvica do Zente policijska patrola od 4 policajca nazočna 22 sata. Naglasio je kako već imaju poprilično dojava i upita građana oko remećenja javnog reda i mira. Posebice se to odnosi na lokacije. Trogir, Hvar, Bačvice odakle dolazi najveći broj prijava građana. Sjednici su nazočili: zamjenik župana Visko Haladić, predstojnik Ureda državne uprave Veljan Radojković, Općinsko državno odvjetništvo Josip Mršić, direktor Turističke zajednice SDŽ Joško Stella, pomoćnica direktora TZ SDŽ Jurana Batovanja, pročelnik DUZS – PUZS Split Petar Škorić, načelnik ŽS 112 Željko Ljubičić, tajnik Odbora za sigurnost SDŽ Marko Bekavac, iz Grada Splita pročelnik Tomislav Bočina, vijećnik Županijske skupštine SDŽ Jozo Vidić, šef ispostave Hrvatskih cesta Split Neven Matijević, ravnatelj ZHM SDŽ Leo Luetić, iz ŽUC-a Split Željko Sikirica, te iz Državnog inspektorata Edi Kevo. A.-M. Š.


događaji i susreti

32 kronika sdž

žene u mreži za ruralni razvoj U organizaciji Povjerenstva za ravnopravnost spolova Splitsko-dalmatinske županije, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske Višnje Ljubičić i Regionalnog centra za jednakost spolova iz Zagreba, u Sinju je 20. lipnja 2012., predstavljen projekt „Žene jugoistočne Europe u mreži za ruralni razvoj“. Osim predstavnika organizatora, sastanku je nazočilo 30-tak žena, poduzetnica iz Sinja i okolnih gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije. Predstavljanje projekta u Sinju podržali su dogradonačelnik Grada Sinja Zoran Vujanović, dogradonačelnica Grada Trogira, Vedrana Zelalija, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Sinja, predstavnice i članice udruga “Slivanjka” iz Imotske krajine, te “Vrijednih ruku žena Cetinske krajine”. Žene koje se bave OPG-ovima (obiteljskopoljoprivrednim gospodarstvima) iznijele su, osim svojih postignuća i niz prepreka s kojima se suočavaju u svojim nastojanjima za uspješnijm poslovanjem i samoodržanjem. Stavljen je naglasak na potrebu zaštite vlastitih proizvoda, ideja i inovacija kroz postupak zaštite izvornosti proizvoda koji je skup i dugotrajan te u konačnici teško rezultira dobivanjem potrebnog certifikata. Neki od prijedloga se odnose na - pokretanje LAG-ova (lokalnih akcijskih grupa) kako bi se žene što više uključile i umrežile, intenciju razvoja ekouzgoja i eko-turizma jer je to resurs koji već postoji, poticanje uzgoja rogača, sušenja voća i njihova prerada, inicijativa za prikupljanje ljekovitog bilja ekološki uzgojenog te izgradnju ili obnovu sabirnih centara (ili zadruge) za ljekovito bilje i sl. Riječ je o projektu financiranom sredstvima iz EU fondova, kojem je osnovni cilj poboljšati sudjelovanje žena u ruralnom razvoju. Projekt će biti predstavljen diljem Hrvatske kako bi se upoznalo s kapacitetima i potencijalima u pojedinim županijama, a osim Hrvatske, u njega je uključeno još šest zemalja: BiH, Crna Gora, Srbija, Makedonija, Kosovo i Bugarska. Na sastanku je iznesen plan o formiranju Inicijative žena za ruralni razvoj Hrvatske, tijela koje bi bilo partner Vladi RH i Saboru u pitanjima koja dotiču problematiku sudjelovanja žena u ruralnom razvoju, jer bez razvijenog sela nema ni razvijenih gradova i država. Naglašeno je kako je u Hrvatskoj 90 posto površine ruralno, no na tom području živi manje od pola stanovništva. Razlog tome je što mladi ljudi, posebno mlade žene, napuštaju ta područja, pa nema ni djece, zbog čega se zatvaraju škole. Upravo zbog toga je, zaključile su sudionice sastanka, važno motivirati ljude na ruralnim područjima da se što više uključe u ovaj i slične projekte. Ivanka Luetić Boban

Održan sastanak o problematici sustavnog silovanja žena u Domovinskom ratu U Hrvatskome saboru, u organizaciji Odbora za ravnopravnost spolova, 28. lipnja održan je sastanak o problematici sustavnog silovanja žena u

Domovinskom ratu. Sastanak je održan na inicijativu predsjednice Povjerenstva za ravnopravnost spolova Splitsko-dalmatinske županije Ivanke Luetić-Boban. Na sastanku su sudjelovali ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, ministar pravosuđa Orsat Miljenić, predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstva branitelja, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, predsjednica Udruge Žene u Domovinskom ratu Marija Slišković te članice i članovi Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora. Nansi Tireli, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora, otvorila je radni sastanak kojega je cilj dati odgovor na pitanje što sve država može napraviti da bi žrtve ratnog zločina silovanja tijekom Domovinskog rata dobile zadovoljštinu na koju čekaju punih dvadeset godina. Naime, počinitelji ovog kaznenog djela dosad nisu procesuirani iako se radi o zločinima koji su počinjeni 1991. i 1992. godine. Prošle godine, na obilježavanju Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, predstavljena je knjiga autorice Marije Slišković „Sunčica“, koja donosi potresna svjedočanstva žrtava silovanja iz vremena Domovinskog rata. Ova knjiga potaknula je daljnja događanja radi iznošenja istine o ovoj potresnoj temi te suočavanja sveukupnog hrvatskog društva s činjenicom da je negdje izostala pravednost, suosjećanje i briga za druge. Što se može konkretno napraviti da se procesuira zločin iako je proteklo dvadesetak godina, pitanje je na koje su pokušavali odgovoriti sudionici sastanka. Mnoga od ovih kaznenih djela dogodila su se izvan teritorija Hrvatske, ali nad hrvatskim državljankama. Procesuiranje ratnog zločina silovanja obveza je države na temelju međunarodnog prava, a ne samo nacionalnog. Sudionici su sastanka zajednički ocijenili da je ovo problem čitavog društva, ne samo određenih institucija, sudova ili dijela državne uprave. Nažalost, tijekom dva desetljeća iskazi žena žrtava ovog zločina i njihovo obraćanje državnim institucijama nije naišlo na pravi odgovor pa je tako većina zločina pala u zaborav, što se nije smjelo dogoditi i treba promijeniti, zajednički je konstatirano. Procesuiranje svih ratnih zločina koji su počinjeni na teritoriju Hrvatske strateški je cilj i prioritet DORH-a, rečeno je na sastanku. Pravičan odnos prema žrtvama ujedno je i poštivanje pravne države i ima punu podršku Državnog odvjetništva i Ministarstva unutarnjih poslova RH koji će zajednički raditi radi otkrivanja počinitelja i njihovog procesuiranja. Druge državne institucije, svaka sa svoje strane, učinit će sve kako bi žrtve dobile obeštećenje koje im pripada i dužno poštovanje koje zaslužuju kao ratni stradalnici, rečeno je na sastanku, uz naglasak da nema zastare za ova kaznena djela.


događaji i susreti

kronika sdž 33

eko akcije čišćenja podmorja i rijeka Tijekom ovog ljeta, članovi ronilačkog kluba „Crveno jezero“ iz Imotskog odradili su pet eko – akcija. Na tim akcijama, očišćeno je podmorje Živogošća i Male Dube, rijeka Vrljika te Modro i Crveno jezero. Iz podmorja Živogošća izvađene su automobilske gume, mnoštvo staklene i plastične ambalaže i drugog krupnog otpada, a pojava većeg broja ronitelja izazvala je i pažnju turista na plaži i prigodu za mnoštvo fotografija. Ovom akcijom očišćeno je podmorje na predjelu Porat od same lučice do hotela Nimfa, a s morskog dna izvađen je veći broj automobilskih guma, staklene i limene ambalaže. Na imotskim jezerima čišćenje se odvijalo na nepristupačnom terenu koji je zahtijevao i alpinističku opremu te je tada prikupljeno petnaestak vreća otpada, ali i neka eksplozivna sredstva. Tijekom eko akcija ostvarena je suradnja s drugim udrugama kao što su ekološka udruga „Endem“ iz Podbablja i Hrvatsko planinarsko društvo iz Imotskog, uz pokroviteljstvo Splitsko – dalmatinske županije. Akcija je započeta kod Plavog mosta na Vrljici, gdje se ljeti i okuplja najveći broj plivača, ali i rekreativaca. Ronioci RK „Crveno jezero“ Luka Kolovrat i Tonći Petričević samo su iz korita rijeke izvukli nekoliko vreća plastične ambalaže, limenki od piva i raznih sokova, žice, željeznih oplata i drugog otpada. Ni uz samu obalu rijeke od Plavog mosta do Kamenmosta, nije bilo ništa manje smeća. Mladi ekolozi, a bilo ih je tridesetak, prikupili su na desetke vreća raznoga otpada, čak i strvine odbačenih domaćih životinja. Akcija aktivista Endema, naišla je na odobravanje mještana koji žive uz rijeku, ali i poljoprivrednika. Očuvanje zdravog i čistog okoliša počinje u mjestu u kojem živimo i to svako od nas svojim vlastitim odnosom prema prirodi. Onečišćenje ne počinje bacanjem automobilskih guma, već svakim papirom koji se baca u prirodu, na livadu, u more… Zato je važno razviti svijest o očuvanju prirode, te upozorenju, posebice mladim naraštajima već na taj prvi bačeni papirić. Samo razvijanjem svijesti o čistom okolišu, o važnosti odlaganja pa i onog malog papirića možemo očuvati prirodu i blagodati koje su nam samo dane na korištenje, ali i na čuvanje za buduće generacije.

Pripremila: A.-M. Škorić Izvor : Luka Kolovrat


34 kronika sdž

INFO STRANICE SDŽ

GRADOVI

OPĆINE

Grad Split • Adresa: Obala kneza Branimira 17, 21000 Split • Telefon: (+385 21) 310-252, 310-253 • Faks: (+385 21) 310-254 • E-mail: grad@split.hr • Web: http://www.split.hr

Općina Baška voda Sjedište: Baška Voda Adresa: Obala sv. Nikole 65 Telefon: (+385 21) 620-244, 620-691 Fax: (+385 21) 620-244 E-mail: opcina.baska.voda@st.t-com.hr Web: http://www.baskavoda.hr

Grad Hvar • Adresa : Fabrika bb, 21450 Hvar • Telefon: (+385 21) 741-608, 718-094 • Faks: (+385 21) 718-096 • E-mail: procelnik@hvar.hr • Web: http://www.hvar.hr/gradhvar Grad imotski • Adresa: dr. Ante Starčevića 23, 21260 Imotski • Telefon: (+385 21) 841-125 • Faks: (+385 21) 841-409 • E-mail: grad-imotski@st.htnet.hr • Web: http://www.imotski.hr Grad kaštela • Adresa: Braće Radić 1, 21212 Kaštel Sućurac • Telefon: (+385 21) 205-205 • Faks: (+385 21) 224-201 • E-mail: gradonacelnik@kastela.hr • Web: http://www.kastela.hr Grad komiža • Adresa: Ulica hrvatskih mučenika 9, 21485 Komiža • Telefon: (+385 21) 713-166, 713-019 • Faks: (+385 21) 713-166, 713-019 • E-mail: grad.komiza@st.t-com.hr • Web: http://www.komiza.hr Grad makarska • Adresa: Obala kralja Tomislava 1, 21300 Makarska • Telefon: (+385 21) 608-400, 608-401 • Faks: (+385 21) 612-046 • E-mail: gradonacelnik@makarska.hr • web: http://www.makarska.hr Grad Omiš • Adresa: Trg kralja Tomislava 5/1, 1310 Omiš • Telefon: (+385 21) 755-500, 862-059 • Faks: (+385 21) 862-022 • E-mail: grad@omis.hr • Web: http://www.omis.hr Grad Sinj • Adresa: Dragašev prolaz 10, 21230 Sinj • Telefon: (+385 21) 708-601, 821-081 • Faks: (+385 21) 826-591 • E-mail: info@sinj.hr • Web: http://www.sinj.hr Grad Solin • Adresa: Stjepana Radića 42, 21210 Solin • Telefon: (+385 21) 555-200, 555-201 • Faks: (+385 21) 211-120 • E-mail: gradonacelnik@solin.hr • Web: http://www.solin.hr Grad Stari Grad • Adresa: Novo Riva 3, 21460 Stari Grad • Telefon: (+385 21) 765-520, 765-022 • Faks: (+385 21) 717-818 • E-mail: grad@stari-grad.hr • Web: http://www.stari-grad.hr Grad Supetar • Adresa: Vlačica 5 21400 Supetar • Telefon: (+385 21) 756-710 • Faks: (+385 21) 756-712 • E-mail: grad-supetarst.t-com.hr • Web: http://www.gradsupetar.hr Grad trilj • Adresa: Poljičke Republike 15, 21240 Trilj • Telefon: (+385 21) 831-030, 831-135 • Faks: (+385 21) 831-198 • E-mail: grad-trilj@st.htnet.hr Grad trogir • Adresa: Trg Pape Ivana Pavla II. 1, 21220 Trogir • Telefon: (+385 21) 800-401 • Faks: (+385 21) 800-408 • E-mail: tajnik@trogir.hr • Web: http://www.trogir.hr Grad vis • Adresa: Trg 30. svibnja 1992. 2, 21480 Vis • Telefon: (+385 21) 711-125, 711-031 • Faks: (+385 21) 711-063 • E-mail: grad-vis@st.t-com.hr Grad vrgorac • Adresa: Tina Ujevića 8, 21276 Vrgorac • Telefon: (+385 21) 674-031, 674-128 • Faks: (+385 21) 674-012 • E-mail: grad@vrgorac.hr • Web: http://www.vrgorac.hr Grad vrlika • Adresa: Trg fra Filipa Grabovca 5, 21236 Vrlika • Telefon: (+385 21) 827-023, 827-024 • Faks: (+385 21) 827-222 • E-mail: grad@vrlika.hr • Web: http://www.vrlika.hr

Općina Bol Sjedište: Bol Adresa: Uz pjacu 2 Telefon: (+385 21) 635-811, 635-114 Fax:: (+385 21) 635-044 E-mail: nacelnik@opcinabol.hr Web: opcinabol.hr Općina Brela Sjedište: Brela Adresa: Trg žrtava Domovinskog rata 1 Telefon: (+385 21) 618-561, 618-330 Fax: (+385 21) 618-331, 618-330 E-mail: opcina-brela@st.t-com.hr Web: http://www.opcina-brela.hr Općina Cista Provo Sjedište: Cista Provo Adresa: Cista Provo bb Telefon: (+385 21) 722-201, 722-103 Fax: (+385 21) 670-218, 722-105 E-mail: opcina.cista.provo@st.t-com.hr Web: http://www.opcina-cista-provo.hr Općina Dicmo Sjedište: Dicmo Adresa: Kraj bb Telefon: (+385 21) 837-937 Fax: (+385 21) 837-466 E-mail: opcinadi-1@st.htnet.hr Općina Dugi Rat Sjedište: Dugi Rat Adresa: Poljička cesta 133 Telefon: (+385 21) 734-900, 735-291 Fax: (+385 21) 734-900 E-mail: opcina.dugi.rat@st.t-com.hr Web: http://www.dugirat.com Općina Dugopolje Sjedište: Dugopolje Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 1 Telefon: (+385 21) 668-290, 668-280 Fax: (+385 21) 660-250 E-mail: opcina-dugopolje@st.htnet.hr Web: http://www.dugopolje.hr Općina Gradac Sjedište: Gradac Adresa: Stjepana Radića 3 Telefon: (+385 21) 697-601 Fax: (+385 21) 697-549 E-mail: opcina-gradac-proracun@st.t-com.hr Općina Hrvace Sjedište: Hrvace Adresa: Hrvace bb Telefon: (+385 21) 829-005, 829-186 Fax: (+385 21) 829-700 E-mail: opcina.hrvace@st.htnet.hr Općina Jelsa Sjedište: Jelsa Adresa: Riva bb Telefon: (+385 21) 761-400, 761-548 Fax: (+385 21) 761-549 E-mail: nacelnik@jelsa.hr Web: http://www.jelsa.hr Općina Klis Sjedište: Klis Adresa: Megdan 68 Telefon: (+385 21) 240-292, 240-445 Fax: (+385 21) 240-657 E-mail: opcina.klis@st.t-com.hr Web: www.klis.hr

Općina Lovreć Sjedište: Lovreć Adresa: Dr. Franje Tuđmana 7 Telefon: (+385 21) 723-001 Fax: (+385 21) 723-002 E-mail: opcina.lovrec@st.t-com.hr Web: http://www.lovrec.hr Općina Marina Sjedište: Marina Adresa: Ulica Ante Rudana 47 Telefon: (+385 21) 889-088 Fax: (+385 21) 796-541 E-mail: opcina-marina@st.t-com.hr Web: http://www.marina.hr Općina Milna Sjedište: Milna Adresa: Sridnja kala bb Telefon: (+385 21) 636-122 Fax: (+385 21) 636-122 E-mail: milna@milna.hr Općina Muć Sjedište: Donji Muć Adresa: Donji Muć bb Telefon: (+385 21) 652-225, 652-237 Fax: (+385 21) 652-214 E-mail: opcina-muc@st.t-com.hr Web: http://www.muc.hr Općina Nerežišća Sjedište: Nerežišća Adresa: Nerežišća bb Telefon: (+385 21) 637-300, 637-059 Fax: (+385 21) 637-058 E-mail: op-nerezisca@st.t-com.hr Web: http://www.nerezisca.com Općina Okrug Sjedište: Okrug Gornji Adresa: Bana Jelačića 17 Telefon: (+385 21) 688-502 Fax: (+385 21) 887-477 E-mail: info@okrug.hr Web: http://www.okrug.hr Općina Otok Sjedište: Otok na Cetini Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 8 Telefon: (+385 21) 834-503 Fax: (+385 21) 835-088 E-mail: opcina-otok@st.t-com.hr Web: http://www.opcina-otok.hr Općina Podbablje Sjedište: Drum Adresa: Kamenmost Telefon: 021 848 064 Fax: 021 848 064 Općina Podgora Sjedište: Podgora Adresa: A. Kačića Miošića 2 Telefon: (+385 21) 625-299, 625-103 Fax: (+385 21) 603-954 E-mail: opcina.podgora2@st.t-com.hr Web: http://www.podgora.hr Općina Podstrana Sjedište: Podstrana Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 3 Telefon: (+385 21) 330-545, 330-477 Fax: (+385 21) 330-271 E-mail: opcina.podstrana@st.htnet.hr Web: http://www.podstrana.hr

Općina Pučišća Sjedište: Pučišća Adresa: Trg svetog Jeronima bb Telefon: (+385 21) 633-205, 633-290 Fax: (+385 21) 633-205 E-mail: opcina@pucisca.hr Web: http://www.pucisca.hr Općina Runovići Sjedište: Runovići Adresa: Trg fra Mije Runovića bb Telefon: (+385 21) 849-507, 849-125 Fax: (+385 21) 849-508 E-mail: opcina-runovici@st.htnet.hr Web: http://www.runovici.hr Općina Seget Sjedište: Seget Donji Adresa: Trg hrvatskog vitezova Špiro Ševo Przelin Telefon: (+385 21) 880-037, 880-171 Fax: (+385 21) 880-037, 880-171 E-mail: opcina.seget@inet.hr Općina Selca Sjedište: Selca Adresa: Trg Stjepana Radića Telefon: (+385 21) 622 663 Fax: (+385 21) 778-187 E-mail: info@selca.hr Web: www.selca.hr Općina Sućuraj Sjedište: Sućuraj Adresa: Sućuraj bb Telefon: (+385 21) 773-229, 773-435 Fax: (+385 21) 717-736 E-mail: opcina-sucuraj@st.t-com.hr Općina Sutivan Sjedište: Sutivan Adresa: Blato bb Telefon: (+385 21) 638-366, 717-508 Fax: (+385 21) 717-509 E-mail: opcina-sutivan@st.t-com.hr Web: http://www.sutivan.hr Općina Šestanovac Sjedište: Šestanovac Adresa: Šestanovac bb Telefon: (+385 21) 721-006, 721-441 Fax: (+385 21) 721-006 E-mail: info@opcina-sestanovac.hr Web: http://www.opcina-sestanovac.com Općina Šolta Sjedište: Grohote Adresa: Podkuća 8 Telefon: (+385 21) 654-150, 654-123, Fax: (+385 21) 654-130 E-mail: opcina-solta@st.htnet.hr Općina Tučepi Sjedište: Tučepi Adresa: Kraj 39 A Telefon: (+385 21) 623-568 Fax: (+385 21) 623-595 E-mail: opcina-tucepi@st.t-com.hr Web: http://www.tucepi.hr

Općina Postira Sjedište: Postira Adresa: Vrilo bb Telefon: (+385 21) 632-133 Fax: (+385 21) 632-107 E-mail: opcina.postira@st.t-com.hr

Općina Zadvarje Sjedište: Zadvarje Adresa: Zadvarje bb Telefon: (+385 21) 729-018 Fax: (+385 21) 729-018 E-mail: opcina.zadvarje@st.t-com.hr

Općina Prgomet Sjedište: Prgomet Adresa: Prgomet bb Telefon: (+385 21) 797-790, 797-788 Fax: (+385 21) 797-790 E-mail: opcina.prgomet@st.htnet.hr

Općina Zagvozd Sjedište: Zagvozd Adresa: Franje Tuđmana 65 Telefon: (+385 21) 847-080, 670-172 Fax: (+385 21) 847-080 E-mail: opcina.zagvozd@st.t-com.hr Web: http://www.zagvozd.hr

Općina Lećevica Sjedište: Lećevica Adresa: 21 202 Lećevica Telefon: (+385 21) 250-099 Fax: (+385 21) 250-037 E-mail: opcinale@globalnet.hr

Općina Primorski Dolac Sjedište: Primorski Dolac Adresa: Primorski Dolac bb Telefon: (+385 21) 899-445 Fax: (+385 21) 899-445 E-mail: opcina.primorski.dolac@st.t-com.hr

Općina Lokvičići Sjedište: Lokvičići Adresa: Lokvičići bb Telefon: (+385 21) 853-700 Fax: (+385 21) 853-700 E-mail: opcina.lokvicici@st.hinet.hr

Općina Proložac Sjedište: Proložac Donji Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana bb Telefon: (+385 21) 846-158 Fax: (+385 21) 845-013 E-mail:mate.lasic@st.t-com.hr Web: http://www.prolozac.hr

Općina Zmijavci Sjedište: Zmijavci Adresa: Zmijavci Telefon: (+385 21) 840-588, 840-177 Fax: (+385 21) 840-177 E-mail: opcina.zmijavci@st.t-com.hr Web: hhtp//www.zmijavci.hr


kronika sdž 35

Splitsko-dalmatinska županija •

Sjedište: Split

Adresa: Domovinskog rata 2

Telefon: 021 400 259

E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr

Web stranica: http://www.dalmacija.hr

ŽUPANIJSKI UPRAVNI ODJELI I SLUŽBE Ured Župana Tel: +385 21 400 212 Fax: + 385 21 400 166 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Tajništvo Županije Tel: + 385 21 400 252 Fax: + 385 21 400 087 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i europske integracije Tel: +385 21 400 232 Fax: +385 21 400 085 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel za pomorstvo i turizam Tel: + 385 21 400 282 Fax: + 385 21 400 153 Adresa: Domovinskog rata 2/I Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Tel: + 385 21 400-223 Fax: + 385 21 400-000 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport Tel: + 385 21 400-222 Fax: + 385 21 400-000 Adresa: Domovinskog rata 2/IV Upravni odjel za proračun i financije Tel: + 385 21 400 272 Fax: + 385 21 400 071 Adresa: Domovinskog rata 4/III

Upravni odjel za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša Tel: +385 21 400-120 Fax: + 385 21 490-941 Adresa: Bihaćka 1 Upravni odjel za prostorno uređenje Tel: +385 21 400-130 Fax: + 385 21 490-940 Adresa: Bihaćka 1 Služba za javnu nabavu Tel: +385 21 400 030 Fax: + 385 21 400-166 Adresa: Domovinskog rata 2/I Služba unutarnje revizije Tel: + 385 21 400-299 Adresa: Domovinskog rata 2/IV


Zaštićena područja - Posebni rezervat - Vrljika Izvorišni dio i obalni pojas rijeke Vrljike od 100 m sa svake strane od izvora do mosta na Perinuši, površine od 0,50 km2, proglašen je 1971. godine posebnim ihtiološkim rezervatom. Iako je po opsegu malen, rezervat se odlikuje visokom kvalitetom vode, a ihtiološki je vrlo zanimljiv u europskim razmjerima. Rijeka Vrljika pripada jadranskom slijevu. U Vrljici ima više endemičnih rodova i vrsta riba. Svi ovi endemi nisu još dovoljno proučeni. Osim mekousne pastrve (Salmothymus obtusirostris) zaštitu uživa cjelokupna fauna i flora uključujući i rakove.


Kronika SDZ br. 79