Suvremene civilizacije i kulture

alizacija traži razdiobni prostor u potrošnji sve onoga što je preostalo na Zemlji za ovaj i ovakav civilizacijski ustroj u kojem se sve jače suko­ bljavamo oko onoga što se troši za održavanje života, iz neke zajedničke podjele, izvora, onoga što je do sada bilo zajedničko.

3. Globalizacija, liberalizacija, decentralizacija i individualizacija kao da je nezaustavljiva. Traži razgraničenja u proizvodnji (stvaranju) i potroš­ nji svega, posebno dobara, energenata i energije, do zraka i vode kao općeg dobra, za svaku civilizaciju i kulturu. Globalizacija traži novu civilizaciju, a jedno i drugo traži novu kulturu. Kultura postaje ključ opstanka i razvoja života, oblikovanje ponašanja s naslova novoga mi­ šljenja u razumijevanju opstojanja, održavanja sebe i svoje vrste. Traže se novi odnosi unutar ljudske vrste, novi civilizacijski ustroj, kulturnije ponašanje spram života i prirode. Ustrojavanju civilizacijske stvarnosti na individualizmu umjesto kolektivitetu, traži novi pristup uređivanju pojedinog društva, počevši od nove teorije arhitekture i građevinarstva ljudskih staništa, do razine društvenih i civilizacijskih odnosa u smislu supridanosti bitka i bivstva. Ono što su nam prethodne civilizacije osta­ vile u nasljeđe traži da se uskladi s filozofijom materijalizma u raspodjeli svijeta stvari u objektivnijem smislu i naše subjektivne svijesti o pojav­ nom kao stvarnom. Za usklađivanje bitka i bivstva s novim mišljenjem i ponašanjem potreban nam je novi prostor misaone slobode, slobode mišljenja, za drukčiju psihološku sublimaciju, za novu imaginaciju, za novu civilizacijsku akciju, za promjenu živuće distopije koja nas drži u činu pokore, ograničenog mišljenja i ponašanja, u oblicima nasilja kao oblicima civilizacijskog ustroja. Dublji uvid u socijalne odnose traži dublju uređenost odnosa u prostoru, potrošnje dobara, energenata i energije, dublje uređenje sociologije kulture s manje otpada i smeća, s drukčijim odnosom spram života i prirode. Ona je uvjet nove sociologi­ je društva, ali i nove ekonomije. Kultura je temelj supridanosti / sklada bitka s mišljenjem i ponašanjem u smislu pridonošenja stvaranju svega što se troši za održivost života. To je temelj nove vrijednosne koncep­ cije za civilizaciju s naslova globalizacije, liberalizacije, decentralizacije,