vanje kopnom. Bruto tonaža Mauretanije (1907.) bila je 46 puta veća od Siriusove (1838.), ali konjske snage njenih motora bile su 219 puta jače, tako da je bila triput brža pa je prešla Atlantik s mnogo većim teretom za devet i pol dana umjesto za šesnaest.516 Između 1870. i 1910. godine prekooceanski prijevozni troškovi smanjili su se za više od trećine. Slanje tone pamučne robe željeznicom od Manchestera do Liverpoola, samo 50 kilometara dalje, stajalo je osam šilinga, a slanje iste robe brodom još 11.600 kilometara dalje u Bombaj stajalo je samo trideset šilinga. Otvaranje Sueskog (1869.) i Panamskog kanala (1914.) dodatno je smanjilo svijet, prvi je za više od dvije petine skratio udaljenost od Londona do Bombaya, a potonji za trećinu srezao troškove brodskog prijevoza od istočne do zapadne obale SADa.517 Do kraja 60-ih godina XIX. stoljeća, zahvaljujući oblaganju gutaperčom, mogli su se polagati podvodni kabeli i slati brzojavi iz Londona u Bombay ili u Halifax.518 Godine 1857. trebalo je 46 dana da vijest o indijskoj pobuni stigne do Londona, putujući brzinom od 6,1 km/h. Vijesti o golemom potresu u Nobiju u Japanu 1891. trebao je jedan dan, putovala je brzinom od 396 km/h, 65 puta brže.519 Radna snaga prelijevala se preko granica kao nikad prije. Između 1840. i 1940. čak 58 milijuna Europljana iselilo se u obje Amerike, 51 milijun Rusa u Sibir, središnju Aziju i Mandžuriju, a 52 milijuna Indijaca i Kineza u jugoistočnu Aziju, Australaziju ili zemlje uz Indijski ocean. 520 Do 2,5 milijuna migranata iz južne i istočne Azije došlo je u Amerike. Godine 1910. svaki sedmi stanovnik SAD-a bio je rođen u inozemstvu, što je rekord koji tek treba biti nadmašen.521 I kapital je kolao svijetom. Britanija je bila svjetski bankar, izvozeći čudesne količine kapitala u ostatak svijeta - možda su suvremenici trebali slaviti englesku „zasićenost štednjom" umjesto što su gunđali protiv imperijalizma. Na vrhuncu procvata inozemnih ulaganja - 1872., 1887. 516
Dyos i Aldcroft, British Transport, tablica 4.
517
Maurer i Yu, Big Ditch, str. 145.
518
Clark i Feenstra, „Technology in the Great Divergence", tablica 8.
519
Clark, Farewell to Alms, tablica 15.3.
520
McKeown, „Global Migration", str. 156.
521
Carter i dr. (ur.), Historical Statistics of the United States, tablice Ad354-443.