KAKO DO NOVCA Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. “Ponajprije, to su projekti pametnog upravljanja resursima, obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u sektoru gospodarstva kojima je moguće smanjiti troškove javnih i privatnih poduzeća te posljedično povećati njihovu konkurentnost i smanjiti nezaposlenost. Također, u sektoru zgradarstva kao najvećeg potrošača energije moguće je financirati projekte energetske obnove i uštede energije što posljedično dovodi do smanjenja emisija stakleničkih plinova i sigurnosti opskrbe. Isto tako, imajući u vidu vrlo ograničenu pokrivenost naprednim mrežama, projekti modernizacije elektroenergetskog sustava omogućit će uvođenje dodatne proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i povećati učinkovitost distribucije”, kaže. Veliki potencijal leži i u sektoru turizma koji svake godine bilježi sve veći rast. “Projekt Zeleni hoteli, revitalizacija napuštenih gradskih zemljišta i vojnih objekata te razvoj poduzetništva u kulturi i kreativnim industrijama, značajno povezanih i s turističkim aktivnostima mogu biti poticaj otvaranju novih radnih mjesta. Važno je spomenuti i potencijalne projekte u sektoru gospodarenja otpadom i vodama kao ključnim strateškim resursima”, objašnjava nam. INDUSTRIJA I AKADEMIJA Hrvatska ima određene tehnologije za provedbu zelenih održivih projekata i dobar znanstveni potencijal koji, uglavnom koncentriran u javnom sektoru, predstavlja čvrsti temelj za razvoj gospodarstva usmjerenog k inovacijama. “Međutim, jedna od velikih prepreka hrvatske znanosti je prilično zastarjela i nedovoljno razvijena istraživačka infrastruktura, manjak resursa za financiranje vrhunskih istraživanja te slaba suradnja industrije i akademije. Upravo zbog toga naša poduzeća i privatni sektor imaju nedostatan kapacitet za provođenje primijenjenih istraživanja koja odgovaraju potrebama gospodarstva. Europski strukturni i investicijski fondovi trebali bi prema zacrtanim ciljevima ulaganja otkloniti navedene probleme dok je i u okviru Strategije pametne specijalizacije S3 jedno od prioritetnih područja razvoja upravo energetika i održivi okoliš”, napominje Davor Škrlec. Najviši postotak financiranja projekata iz Europske unije iznosi 85 posto. Stopa financiranja ovisi o fondu iz kojega 12 | svibanj 2015. | zelenimagazin
prema zelenoj ekonomiji, to jest prema obnovljivim izvorima energije s ciljem smanjenja potrošnje resursa i energije, smanjit će građanima račune za energiju. Prema tome, smatram ključnim poticati i provoditi održive projekte. Europska unija odlučna je u financiranju projekata koji će biti uspješni i nakon razdoblja sufinanciranja te ojačati otpornost europskog gospodarstva na globalne ekonomske cikluse”, kaže on dodajući kako osjeća da u Hrvatskoj nedostaje koordinacija javnih politika što dovodi do razvodnjavanja i ovako slabo apsorbiranih sredstava iz EU-a. “Nemamo jasne ciljeve prema kojima bismo koncentrirali sredstva. Trenutno je za Hrvatsku ključno povući što veću količinu sredstava putem simultanog kombiniranja više izvora financiranja, to jest sinergije fondova i programa”, ističe. Ako se trenutno loše upravljanje i dalje nastavi, strahujem kako ćemo postati prva država članica u drugoj fazi procedure prekomjernog deficita i time dovesti u pitanje financiranje iz kohezijske politike, kaže Davor Škrlec, zastupnik u Europskom parlamentu
se financira te prirodi projekta. “Što je opseg ostvarivanja ciljeva europskih javnih politika širi, odnosno što je veća dodana vrijednost projekta za državu, a time i za Uniju, sam projekt ostvarit će bolju evaluaciju i višu stopu sufinanciranja. U novom razdoblju, 2014.-2020., posebna se pažnja pridaje ostvarivanju ciljeva 20/20/20. Europa je shvatila, a moramo i mi u Hrvatskoj, kako prijelaz na cirkularnu ekonomiju, veća energetska učinkovitost i učinkovito korištenje resursa predstavljaju jedinu sigurnu i održivu budućnost Europske unije. U Hrvatskoj moramo raditi na obrazovanju građanki i građana kako bismo ih osvijestili o mogućnostima koje im se pružaju iz Europe”, naglašava eurozastupnik. RAZVODNJAVANJE SREDSTAVA Dobro zamišljeni zeleni projekti, nastavlja Škrlec, imaju visoku stopu ekonomske isplativosti te na taj način snažno pridonose gospodarskom rastu. “Lokalno zapošljavanje i stvaranje novih zelenih radnih mjesta vidim kao moguća rješenja gospodarske krize u Hrvatskoj, posebice visoke razine nezaposlenosti mladih. Također, zeleni projekti izravno utječu na smanjenje štetnih emisija u okoliš, a time i na očuvanje zdravlja naših građanki i građana. Okretanje
REFORMA TERITORIJALNOG USTROJA Hrvatska je, smatra Škrlec, bila dobar đak u prilagodbi zakonodavstva pravnoj stečevini EU-a jer inače ne bi mogla postati članica Unije. Međutim, tajna uspješnosti u kohezijskoj politici ne leži u usklađivanju zakonodavnih akata. “Uspješnost se ostvaruje kroz javno planiranje potrošnje sredstava putem višerazinskog upravljanja koje za Hrvatsku još uvijek predstavlja izazov. Reforma teritorijalnog ustroja jedno je od rješenja. Moramo ojačati institucionalni i administrativni kapacitet naših lokalnih i regionalnih jedinica njihovom strukturnom transformacijom. U trenutačnim uvjetima nije moguće očekivati njihovo kompetentno sudjelovanje u kohezijskoj politici”, napominje. Također, na uspješnost kohezijske politike snažno utječe upravljanje državnim financijama. “Ako se trenutno loše upravljanje i dalje nastavi, strahujem kako ćemo postati prva država članica u drugoj fazi procedure prekomjernog deficita i time dovesti u pitanje financiranje iz kohezijske politike. Moramo biti svjesni kako se procedura u Vijeću promijenila, to jest u trenutku ostvarivanja svih uvjeta za drugu fazu Komisija istu automatski pokreće te je potrebna većina u Vijeću za njezino zaustavljanje, čije ostvarenje nije izgledno. Europski parlament moći će preispitati navedenu odluku Komisije, no jednom kada se sredstva zaustave, teško je pretpostaviti sve posljedice”, zaključuje on.