Issuu on Google+

ODRŽIVI RAZVOJ • EKOLOGIJA • ODGOVORNO POSLOVANJE • ZELENE TEHNOLOGIJE

in

zeleni magazin broj 8 • svibanj 2015.

Hrvatska na prekretnici:

ODRŽIVI RAZVOJ NEMA ALTERNATIVE ZDRAVKO JELČIĆ: milijuna eura u kogeneracijsko postrojenje

10

HOTEL SPLIT: Kategorija Nearly Zero Energy Hotel

S t PLU as jna Hr

vo Strizi a Greda Babin Glina BE-TO sijek O BE-TO k a s i S i

ŽIVJETI U ZELENOM: Tvrtke uz koje NISTE proizvođač otpada

STRUJA NA ČETIRI I DVA KOTAČA:

AUTIĆI ZA ODRASLE

PRVI REGIONALNI PROJEKT MEDIJA Privredni vjesnik i partnerski mediji iz još pet država JI Europe Oslobođenje, Finance, Kapital, Vijesti, Novi magazin

www.biznis-plus.com

Umrežavanje, izravni kontakti, ubrzanje razgovora i dogovora te realizacije dogovorenog za zajedničke nastupe na trećim tržištima, razlog su naših aktivnosti: ⇢ podrška hrvatskim izvoznicima ⇢ otvaranje novih tržišta za hrvatske tvrtke ⇢ povezivanje članova kluba i sudionika regionalnih poslovnih konferencija

⇢ pojednostavljivanje najtežeg – prvog koraka suradnje ⇢ medijsko praćenje i informiranje o prilikama za poslovanje u regji ⇢ pomoć u širenju poslova

Članovima Regionalnog poslovnog kluba Biznis plus osigurano je sudjelovanje na konferencijama onih koji odlučuju (decision makera), vlasnika i direktora kompanija, što olakšava direktno pregovaranje i dogovaranje, a realizaciju čini izvjesnijom i efikasnijom. Idući susret je u Skopju, Makedoniji, 18. i 19. lipnja 2015., na kojem se očekuje više od 600 sudionika iz 10-ak zemalja Jugoistočne i Južne Europe.

PRIDRUŽITE NAM SE! Za sve informacije: koordinatorica Ivana Zobenica, zobenica@privredni.hr, +385 (0)98 91 38 961

SVIBANJ 2015. SADRŽAJ

38 26

06

30 ODRŽIVI RAZVOJ

06

KOGENERACIJA

Hrvatska na prekretnici: Razvoj koji nema alternativu KAKO DO NOVCA

11

Kohezijska politika: Zelenim projektima do gospodarskog rasta VODA

13

Europski milijuni za naše čiste vode

Ususret projektima vrijednim pet milijardi kuna Važnost strategija energetske obnove Zeleni kvartovski centar INTERVJU

18

Ivana Lampek Pavčnik: Odlaganje otpada je posljednja opcija NATJEČAJI

22

Sredstvima Fonda do bolje okolišne slike ZAKONI

25

Razvoj OIE projekata: Prijelaz na premijski model INTERVJU

26

36

Primjena inovativnih tehnologija: Biološko blago iz voćnog otpada PRIČA S TERENA

ZELENA GRADNJA

17

Dobra iskustva: Uskoro i druga elektrana u Slavonskom Brodu Babina Greda: Kreće testna proizvodnja električne energije BE-TO Glina uložila 5,5 milijuna eura u novo kogeneracijsko postrojenje BE-TO Osijek i Sisak: Nove elektrane na biomasu ZNANOST I GOSPODARSTVO

OTPAD NIJE SMEĆE

14

30 32 34 35

Zdravko Jelčić, Spin Valis: Ulažemo 10 milijuna eura u kogeneracijsko postrojenje

38 41

Poslovati u zelenom: Uz našu uslugu niste proizvođač otpada, kažu u Ekotexu KBC Split, projekt vrijedan 114 milijuna kuna ZELENI TURIZAM

42

Hotel Split, prvi s energetskim certifikatom A GRADOVI I TRENDOVI

44

Električni bicikli i skuteri za gradske službenike AUTOMOBILI

46 48

Električna i hibridan vozila: Poticaji udvostručili eko osviještenost Izlog želja: Što kupiti? Ponuda na dva kotača Formula E: Jurnjava u tišini

IMPRESUM

in

zeleni magazin

E-mail: zmagazin@privredni.hr Fotografija na naslovnici: Shutterstock

GLAVNI UREDNIK: Darko Buković

LEKTURA: Sandra Baksa

IZVRŠNA UREDNICA: Andrea Marić

FOTOGRAFIJA: Shutterstock

NOVINARI: Boris Odorčić, Krešimir Sočković, Igor Vukić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Jozo Vrdoljak, Ivana Zobenica

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović E-mail: grafika@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, 5600 001, Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr

MARKETING: Stjepan Valent Tel: +385 1 5600 012, Faks: +385 1 5600 002 E-mail: marketing@privredni.hr

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR: Darko Buković E-mail: uprava@privredni.hr

TISAK: SLOBODNA DALMACIJA d.o.o.

zelenimagazin | svibanj 2015. | 3

NOVOSTI NA VELESAJMU

Dok vi spavate, baterija se puni...

Solar Impulse 2: Sretno preko Pacifika!

U okviru Sajmova energetske učinkovitosti koji su održani na Zagrebačkom velesajmu u razdoblju od 22. do 25. travnja predstavljena su praktična rješenja tvrtke General Electric koja vlasnicima električnih automobila pojednostavljuju punjenje i osiguravaju veću brzinu punjenja. u pu je ja. Stanicama za punjenjee WattStation (za privatnu upotrebu u i instalaciju u vlastitoj garaži) raži) potrebno je 6 do 8 satii za punjenje, a DuraStationu onu (za komercijalnu, javnu nu upotrebu) svega sat do o dva.

VAILLANT

Grijanje kako ga sami zamišljate Posjetitelje nedavno održanih Sajmova energetike u Zagrebu zainteresirao je interaktivni “pametni” stol tvrtke Vaillant koji pruža mogućnost samostalne virtualne konfiguracije sustava za grijanje te pripremu potrošne vode na jednostavan, pregledan i zanimljiv način. Kupcu su na raspolaganju tri tipa maketa tvrtkinih uređaja (plinski zidni kondenzacijski uređaj, solarni kolektor te modularni spremnik ogrjevne vode) putem kojih mogu, po vlastitim željama i zamislima, konfigurirati željeni sustav.

4 | svibanj 2015. | zelenimagazin

Prvi zrakoplov na isključivo solarni pogon prelazi etapu po etapu na svom putu oko svijeta koji je započeo prije dva mjeseca iz Abu Dhabija. Solar Impulse 2, s rasponom krila od 72 metra, po kojima je raspoređeno 17.248 solarnih ćelija i kojega pokreću četiri litijske baterije snage tek 70 “konja”, krajem travnja klizio je nebom preko Kine. U Chongquingu je došlo i do promjene za upravljačem: pilot, francuski biznismen Andre Borschberg, zbog zdravstvenih se razloga morao vratiti u Francusku, a bešumnu je letjelicu prema obali Pacifika poveo njegov švicarski kolega Bertnard Piccard. Sretno sletjevši u Nanjingu, Piccard i zrakoplov započeli su pripreme za presudnu fazu leta preko Tihog oceana. Naravno, boravak u Kini ekipa Solar Imulsa 2 koristi za promociju čiste, zelene energije. To i jest glavni cilj ovog epskog pothvata pri kojem će zrakoplov, težak samo 2,3 tone, preletjeti oko 35.000 kilometara i posjetiti razne lokacije kako bi širio poruku o važnosti čistih tehnologija. No, najprije treba prevaliti i najopasniji dio puta - pacifička prostranstva preko kojih bi neprekinuti let trebao trajati pet dana. Avantura se zahuktava.

Bioplinom do novih radnih mjesta Na nedavno održanoj konferenciji “Toplinska energija iz kogeneracije na bioplin - izgubljena dobit”, koju su organizirali Energetski institut Hrvoje Požar i Hrvatska udruge poslodavaca, predstavljeni su rezultati trogodišnjeg istraživanja o mogućnostima korištenja toplinske energije dobivene iz kogeneracija na bioplin. Prema rezultatima istraživanja, potpunije korištenje toplinske energije iz postojećih i planiranih kogeneracija na bioplin bi otvorilo oko 240 radnih mjesta u poljoprivredi i preradi. Primjerice, s raspoloživom toplinom

moglo bi se osušiti oko 200.000 tona voća i povrća ili grijati sedam milijuna kvadrata staklenika ili pak osušiti četiri milijuna tona žitarica.

USKORO KONFERENCIJA

Povratak u budućnost II: RFID Radiofrekvencijska identifikacija (RFID) u poslovnim procesima doživljava procvat jer donosi velike uštede. S ciljem što boljeg upoznavanja RFID tehnologije, u Zagrebu će se 19. svibnja u hotelu Westin održati 2. regionalna konferencija na kojoj će biti prezentirana njena primjena i benefiti, s naglaskom na zbrinjavanje otpada. Na izložbenom dijelu moći će se vidjeti RFID tehnologija na djelu, a u segmentu posvećenom gospodarenju otpadom Davorin Šajnović iz tvrtke Selmet i Dalibor Stričević iz tvrtke Zelene tehnologije prezentirat će dva rješenja: kompletno rješenje u zbrinjavanju, odvozu i obračunu otpada namijenjeno komunalnim tvrtkama, te rješenje za tzv. laundry management namijenjen velikim praonicama rublja.

Urbani vrtovi šire se Hrvatskom Cjelodnevnom volonterskom akcijom uređenja Gradskog vrta Sveta Klara obilježena je prva ovogodišnja zelena akcija u sklopu projekta Urbani vrtovi. Zahvaljujući organizatorima Gradu Zagrebu, medijskoj kući 24sata i Radiju Kaj, Sveta Klara pridružila se nizu od gotovo 20 lokacija diljem Hrvatske koje na taj način slijede svjetski trend uzgajanja hrane i zajedničkog druženja u gradskim kvartovima. Uz Pevec i Ožujsko pivo, svojim donacijama akciju uređenja podržali su i ostali partneri projekta Mesna industrija Ravlić, PBZ, Samoborka, Ecoimpuls i Eko Taxi, priopćeno je iz agencije Pragma komunikacije.

DM GREEN CITY

Za oči koje vode Projekt Urbani vrtovi uključuje više od 2000 obitelji na gotovo 20 lokacija diljem Hrvatske kojima se ove godine pridružuju i Velika Gorica i Split. Uz mogućnost organskog uzgoja vlastite hrane na gradskom zemljištu, Urbani vrtovi slijede mnogobrojne svjetske gradove i predstavljaju idealan primjer povezivanja lokalne zajednice u korisnoj aktivnosti i druženju u prirodi.

Čišćenje rijeka, jezera i mora U sklopu velikog ekološkog projekta u organizaciji udruge za očuvanje podvodnog svijeta GUWAA i Princ Albert fondacije, 30. svibnja diljem Hrvatske održava se Dan hrvatskih voda. Tijekom akcije u kojoj će sudjelovati 30-ak gradova čistit će se hrvatske rijeke, jezera i mora. Organizator je Kristijan Curavić s predstavnicima tvrtki partnera Henkela i Konzuma. Završni događaj održava se 30. svibnja u Splitu. Ova manifestacija uključit će nekoliko stotina ronioca i aktivista čiji je cilj ove godine s dna naših voda izvaditi više od 20 tona otpada.

Ovogodišnji dm green city projekt objedinit će socijalne i ekološke sastavnice održivog razvoja, najavila je Gordana Picek, članica Uprave dm-a na konferenciji za medije koja je održana u mraku Tiflološkog muzeja kako bi se približio jedan od ciljeva projekta: informiranje građana o izazovima s kojima se suočavaju slijepe i slabovidne osobe. U projektu sudjeluju Hrvatska udruga slijepih i Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča. Projekt će u svibnju posjetiti Pulu, Osijek i Split, a u lipnju Zagreb.

zelenimagazin | svibanj 2015. | 5

ODRŽIVI RAZVOJ

6 | svibanj 2015. | zelenimagazin

HRVATSKA NA PREKRETNICI

Razvoj koji nema alternativu Zahvaljujući prirodnim predispozicijama, Hrvatska je među prirodno najočuvanijim i najbogatijim zemljama Europe. Ali društvo i gospodarstvo nam ne stoje baš najbolje u smislu održivosti, smatra Sandra Vlašić, predstojnica Programa Ujedinjenih naroda za razvoj PIŠE Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

O

drživi razvoj već neko vrijeme sve je češća obvezna literatura u svakodnevici, bez obzira na to govore li o njemu političari, gospodarstvenici, javnost ili pak učenici.

Sandra Vlašić, predstojnica Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj, kaže nam kako su važna tri elementa održivosti, tj. održivog razvoja. To su ljudi odnosno društvo, zatim gospodarstvo i okoliš. Ovi elementi isprepliću se i nadopunjavaju. “U Hrvatskoj više od 20 posto ljudi živi u relativnom siromaštvu, dok je u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti više od 32 posto, što je značajno

više od prosječnih 24 posto EU27. Stopa nezaposlenosti dostiže 17 posto, dok je nezaposlenost mlađih od 25 godina veća od 50 posto, što nas smješta na začelje Europe gdje je u prosjeku nezaposleno oko 23 posto mladih. Demografski trendovi su negativni, predviđa se da će sredinom stoljeća u Hrvatskoj živjeti oko 3,7 milijuna ljudi u usporedbi sa sadašnjih 4,3 milijuna. Mladi, stručni i obrazovani kontinuirano iseljavalju u potrazi za bolje plaćenim poslovima.

zelenimagazin | svibanj 2015. | 7

ODRŽIVI RAZVOJ ekološki otisak odražava sve usluge eko sustava koje koristi čovjek i koje su u međusobnoj konkurenciji za prostor (primjerice, oranica, šuma ili apartmansko naselje s golf terenima) i mjeri se globalnim hektarom. Danas, prema izvješću WWF-a Living Planet Reporta za 2014., u svijetu ukupno trošimo 2,6 globalnih hektara (GHA) po stanovniku, dok je nosivi kapacitet zemlje tj. biokapacitet njenih eko sustava koji podržavaju život na zemlji oko 1,7 GHA po

SVAKE GODINE MIJENJA SE ZAKONODAVSTVO I SUSTAV POTICANJA ŠTO NITI JEDAN OZBILJAN INVESTITOR NE MOŽE PRATITI Obrazovni sustav je okarakteriziran kao neprilagođen suvremenim potrebama. Gospodarstvo je u recesiji šest uzastopnih godina s negativnim trendovima BDP-a. Iz navedenih činjenica nije teško zaključiti, na žalost, da nam društvo i gospodarstvo ne stoje baš najbolje u smislu održivosti”, objašnjava nam predstojnica Programa UNDP-a. ZAMAH U ZGRADARSTVU Govoreći o okolišu, ističe kako je zahvaljujući prirodnim predispozicijama, velikoj biološkoj i krajobraznoj, biogeografskoj raznolikosti i ne pretjeranoj eksploataciji resursa u prošlosti, Hrvatska među prirodno najočuvanijim i najbogatijim zemljama Europe. Nacionalna ekološka mreža proteže se

TROŠIMO VIŠE RESURSA OD GLOBALNOG PROSJEKA: SADA TROŠIMO GOTOVO DVA PUTA VIŠE PRIRODNIH RESURSA OD ONOGA ŠTO NAM JE NA RASPOLAGANJU na gotovo trećinu kopnenog i morskog teritorija, u Hrvatskoj je 419 zaštićenih područja različitih kategorija te devet zaštićenih područja pod međunarodnom zaštitom. “Više od polovine električne energije proizvedene u Hrvatskoj dobiva se iz vodnih potencijala, dakle čiste hidroenergije. Istovremeno, usprkos velikom potencijalu sunca i vjetra te biomase, udio obnovljivih izvora energije 8 | svibanj 2015. | zelenimagazin

u ukupnoj potrošnji električne energije je svega tri posto, ne računajući velike hidroelektrane. Istodobno uvozimo oko 50 posto ukupne energije i 30 posto električne energije, ovisno o hidrološkim uvjetima”, napominje Sandra Vlašić. U Hrvatskoj se, nastavlja ona, debatira oko istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu i Plomina C, te se svake godine mijenja zakonodavstvo i sustav poticanja obnovljivih izvora energije što niti jedan ozbiljan investitor ne može pratiti. “Planiranje investicija u energetici traži dugoročnije i stabilne signale zakonodavaca. Energetska učinkovitost u zgradarstvu tek je posljednje dvije godine uzela ozbiljniji zamah, nakon osam godina sustavnog rada i suradnje UNDP-a i ministarstava”, naglašava Sandra Vlašić. POTROŠNJA RESURSA Godišnji ugljični otisak prosječnog Hrvata veći je od 4,5 tone što je nešto ispod svjetskog prosjeka od sedam tona, ali i dvostruko više od ciljane dvije tone po stanovniku sredinom stoljeća da bi održali globalni porast temperature do dva stupnja Celzijusa koji su svjetski znanstvenici okupljeni u Međunarodonom panelu za klimatske promjene (International Panel for Climate Change) definirali kao granicu opasne tj. neupravljive promjene. Ugljični otisak stanovnika samo je dio ukupnog ekološkog otiska koji čine još i površina izgrađenog zemljišta, veličina ribolovnih područja, korištenje šumskih proizvoda, pašnjaci i oranice. Dakle,

stanovniku. “U Hrvatskoj trošimo i više resursa od globalnog prosjeka, nešto više od tri GHA po stanovniku. Dakle, sada trošimo gotovo dva puta više prirodnih resursa od onoga što nam je na raspolaganju. Očuvana priroda u Hrvatskoj očito nije pravi pokazatelj naših navika potrošnje, prema resursima već sada trošimo budućnost, što nije održivo”, kaže Sandra Vlašić. DRUŠTVENI RAZVOJ UNDP već godinama, točnije od 1993., mjeri i prati indeks društvenog razvoja tzv. HDI (Human Development Index) za sve zemlje svijeta. HDI je kombinacija pokazatelja kojima se mjeri napredak društva u područjima zdravlja, obrazovanja i životnog standarda. Hrvatska se prema podacima HDI za 2014. godinu nalazi na 47. mjestu među 187 zemalja, što je svrstava u kategoriju zemalja vrlo visokog društvenog razvoja. “Smjestivši se na 47. mjesto kao i godinu ranije, Hrvatska se našla ispod prosjeka ostalih visokorangiranih zemalja, uključujući Sloveniju koja se nalazi na 25. mjestu, Češku na 28., Slovačku na 37. mjestu i Mađarsku na 43. mjestu. No, bolje je rangirana od ostalih država Jugoistočne Europe koje pripadaju skupini zemalja s visokim indeksom društvenog razvoja, kao što su Rumunjska na 54. mjestu, Bugarska koja je na 58. mjestu, Srbija na 77. mjestu, Bivša jugoslavenska Republika Makedonija na 84. mjestu te Bosna i Hercegovina koja se nalazi na 86. mjestu. Zanimljiva je kombinacija HDI-ja i

ekološkog otiska, koju je napravio WWF u svojem Living Planet izvješću: da bi se zemlje približile održivom razvoju, trebale bi se pomicati prema gore na ljestvici društvenog razvoja te istovremeno pomicati prema dolje na ljestvici ekološkog otiska. Niti jedna zemlja sada nije u području visokog razvoja društva i održivog ekološkog otiska. Da, trenutno sve srednje, visoko i vrlo visoko razvijene zemlje imaju daleko veći ekološki otisak od nosivog kapaciteta zemlje, pa tako i Hrvatska. Dakle, pratimo trendove, ali ne nužno trendove održivosti”, ističe ona. PJEŠACI NERADO SURAĐUJU Građani i tvrtke, prema njezinim riječima, prepoznaju održivi razvoj, ali još uvijek ne u dovoljnoj mjeri da bi to postala uobičajena praksa. Zeleni ili održivi obrasci ponašanja još su uvijek možda više iznimka nego pravilo. “Mreža biciklističkih staza po Zagrebu nije u pravom smislu riječi razvijena, unatoč pozitivnim pomacima, staze su redovito zapriječene nepropisno parkiranim automobilima ili prodavačima božićnih drvaca, a pješaci nerado surađuju i prigovaraju iako hodaju po biciklističkoj stazi”, smatra ona. Međutim, Sandra Vlašić ističe dvije pozitivne stvari koje navode na veliki

potencijal koji imamo u stavovima građana prema dvije važne teme održivog razvoja – klimatskim promjenama i zaštiti prirode. Naime, UNDP Hrvatska je za potrebe izvješća “Dobra klima za promjene” iz 2008. godine proveo prvo sveobuhvatno ispitivanje nacionalnog javnog mnijenja o stavovima spram klimatskih promjena u Hrvatskoj. Rezultati su pokazali da je stupanj zabrinutosti građana za okoliš vrlo visok, čak i viši

HRVATSKA SE NALAZI NA 47. MJESTU MEĐU 187 ZEMALJA, ŠTO JE SVRSTAVA U KATEGORIJU ZEMALJA VRLO VISOKOG DRUŠTVENOG RAZVOJA nego u mnogim državama članicama EU-a. “Građani smatraju da klimatske promjene predstavljaju ozbiljan problem, posebice na obalnom području, gdje postoji veća vjerojatnost njihovog djelovanja zbog porasta razine mora do šezdesetak i više centimetara do kraja stoljeća. Većina građana u velikoj mjeri podupire proaktivna rješenja hrvatske industrije i Vlade za smanjenje emisija. K tome, velika većina građana tvrdi da

već poduzima korake koje pridonose očuvanju okoliša i spremni su činiti više u budućnosti. Mnogi također tvrde da su spremni izdvojiti više novca kako bi osigurali da energija koju koriste za električnu energiju i promet potječe iz izvora koji pridonose očuvanju okoliša. Ovakva spremnost na djelovanje i plaćanje više cijene veća je nego u većini zemalja EU-a”, napominje Vlašić. INTEGRIRANA RJEŠENJA Drugo pak istraživanje proveo je Državni zavod za zaštitu prirode 2014. o stavovima građana prema zaštiti prirode. Na pitanje “Što je po vašem mišljenju najveća vrijednost Hrvatske?”, najveći postotak ispitanika (62,16 posto) odgovara da je najveća vrijednost Hrvatske njena očuvana priroda. Također su ispitanici velikom većinom (68,88 posto) zaštitu prirode okarakterizirali kao priliku za gospodarski rast. “Oba istraživanja ukazuju na građane koji bi trebali biti spremni na suradnju i usvajati zelene obrasce ponašanja s ciljem očuvanja prirodnih resursa, no potrebno je stalno isticati primjere dobre prakse i pilotirati, demonstrirati inovativna rješenja kojima postižemo održiv gospodarski rast koji je također i pravedan i uključiv te ne produbljuje društvene nejednakosti. To je ono na čemu najviše radimo u

zelenimagazin | svibanj 2015. | 9

ODRŽIVI RAZVOJ UNDP-u – na integriranim rješenjima u lokalnim zajednicama”, naglašava predstojnica Ureda UNDP-a. TRANZICIJSKE GRUPE Među primjerima dobre prakse održivog niskougljičnog razvoja u Hrvatskoj, Sandra Vlašić navodi gospodarenje energijom u kulturnoj baštini u dvorcu Lužnica kraj Zaprešića, društveno poticanu stanogradnju u Koprivnici gdje je cijena kvadrata stana u Šparnoj hiži jednaka cijeni za klasični POS, a potrošnja energije i mjesečni računi za režije su višestruko manji, dovođenje struje u zaselak Ajderovac u Lici putem sunčeve energije, razdvajanje i recikliranje otpada na otoku Krku koje zapošljava 50 stanovnika otoka u reciklažnom dvorištu, uz to što se odvojeno prikupi više od 40 posto otpada čime se dostiže EU prosjek. Na lokalnoj razini pojavljuju se i tzv. tranzicijske grupe, koje stvaraju i grade ljudi koji dijele isti prostor, isti kvart. Prva takva grupa postoji u Velikoj Gorici i zasada okuplja desetke istomišljenika koji su stvorili i GSR (grupu solidarne razmjene) kako bi razmjenjivali viškove lokalno uzgojene hrane. Zatim, organiziraju razmjene znanja i vještina među svojim članovima, uzgajaju zajednički vrt... “Takve grupe najčešće nastaju kao odgovor na globalne krize, razvile su se u Engleskoj iz permakulturnog pokreta, u svijetu je već preko 500 takvih grupa, a za očekivati je uskoro i veći broj kod nas”, kaže ona dodajući kako su dobri primjeri održivosti zapravo svuda oko nas. Međutim, potrebno je osvijestiti da se održivost sastoji i u primjeni i razvoju visokotehnoloških rješenja, ali i u primjeni nekih tradicionalnih rješenja koja se uče od djedova i baka, kao što su uzgoj vlastite hrane u vrtu, korištenje sunčeve energije za pripremu tople vode, gradnje od prirodnih materijala, vožnje bicikla i slično. “Potrebno je kombinirati rješenja koja su primjenjiva u specifičnom lokalnom kontekstu, a svi pozitivni pomaci se zbrajaju i kumulativno smanjuju naš ekološki otisak”, drži ona. KAMENI SPOTICANJA Država trendove i zahtjeve održivog razvoja prati zakonodavnim okvirima koji dolaze s članstvom u Europskoj uniji ili s pristupanjem globalnim konvencijama Ujedinjenih naroda. 10 | svibanj 2015. | zelenimagazin

“Kameni spoticanja su u provedbi, nedorečenim provedbenim propisima, nedosljednosti, preklapanju nadležnosti, čestim promjenama pravila poput poticaja za obnovljive izvore energije, nedovoljnim kapacitetima za praćenje i kontrolu provedbe, kašnjenju u institucionalnom dijelu pripreme za korištenje

Sandra Vlašić, predstojnica Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj

Europskih strukturnih i investicijskih fondova kao, primjerice, za provedbu mjera programa održivog ruralnog razvoja, ekološke poljoprivrede i nepripremljenosti krajnjih korisnika da ih iskoriste... Strateški dokumenti se često donose u vrlo kratkom roku i bez prave participacije i konzultacije sa zainteresiranom javnošću. To dovodi do velikog nerazmjera u onome što država određuje prioritetnim, a što je doista provedivo i to u odnosu na stvarne potrebe i mogućnosti lokalne zajednice, u kojima bi tranzicija prema održivosti trebala početi”, kaže Sandra Vlašić dodajući kako hrvatsko gospodarstvo može pružiti odgovarajuće tehnologije za taj sektor. “Rimac sa svojim električnim vozilima je odličan primjer da se može. Končar Institut godinama razvija pametna rješenja upravljanja sustavima. Gredelj sa svojim vlakovima i tramvajima. Bitno je poticati inovacije, društvo znanja i izvrsnosti, a ne društvo kupi-prodaj-preprodaj. UNDP je u studiji iz 2009. godine procijenio mogućnost razvoja 80.000 zelenih poslova u sektoru obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti što je gotovo petina svih danas nezaposlenih. Končar je ne tako davno proizveo referentni vjetroagregat od 80 posto domaće komponente, a ra-

zvoj te industrije može potaknuti i druge industrije kao što su brodogradilišta. Ali takav razvoj je u početku kapitalno intenzivan i traži dugoročnije gledanje. U Njemačkoj su počeli sustavno raditi na tome devedesetih godina da bi sada bili vodeći u Europi za tehnologije obnovljivih izvora energije. Zelene poslove ne treba gledati isključivo kroz energetiku i zaštitu okoliša, već kao svaki posao koji pridonosi održivom upravljanju resursa, primjerice bolnica koja hranu za pacijente nabavlja iz lokalnog uzgoja ili pak škola koja svoju energiju dobiva iz sunca. Treba prilagođavati obrazovni sustav, intenzivirati cjeloživotno učenje i obrazovanje, omogućavati mladima da stječu praksu i iskustvo tijekom studija...”, ističe ona. USKLAĐENOST INSTITUCIJA Ipak, kaže, za održivi razvoj potrebno je vrijeme da bi se pokazali učinci na društvo i gospodarstvo, potreban je kontinuitet u javnim politikama i u provedbi, koji izlazi iz okvira jednog četverogodišnjeg političkog mandata. Potrebna je usklađenost institucija na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te njihova intenzivna koordinacija i suradnja. Potrebno je donositi informirane odluke, konzultirati javnost i participatornim putem dolaziti do rješenja koja mogu biti prihvatljiva svim uključenim stranama – svaka strana će morati malo popustiti i dati da bi svi na kraju

STUPANJ ZABRINUTOSTI GRAĐANA ZA OKOLIŠ VRLO JE VISOK, ČAK I VIŠI NEGO U MNOGIM ČLANICAMA EU-a dobili. “Bit održivog razvoja je pažljivo vaganje koristi i troška za društvo, ne za pojedinca, onog što dobivamo i onog što gubimo nekom intervencijom, ali ne samo sada i samo ‘ja’, već dugoročno svi ‘mi i oni’. Svaki put kada donosimo neku odluku bilo bi važno zapitati se što to znači za moje unuke, što ostavljam njima?”, naglašava ona dodajući kako slijedeći principe održivog razvoja građanin podiže kvalitetu življenja, tvrtka dobiva zadovoljnije i motiviranije zaposlenike, a država aktivnije i uključene građane. “Održivi razvoj u sebi nosi brigu za okoliš i dom, brigu za pojedinca i društvo u kojemu živimo i kao takav nema alternative”, zaključuje Sandra Vlašić.

KAKO DO NOVCA KOHEZIJSKA POLITIKA

Zelenim projektima do gospodarskog rasta Hrvatskoj je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura, od čega je 8,397 milijardi eura predviđeno za ciljeve kohezijske politike koja se financira iz tri glavna fonda. Uz to, na raspolaganju su nam i dalje razni EU projekti PIŠE Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

novom financijskom razdoblju 2014.-2020. Europska unija je za provođenje kohezijske politike namijenila 376 milijardi eura, 29 milijardi više nego za prethodno razdoblje 2007.-2013. Hrvatskoj je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura, od čega je 8,397 milijardi

eura predviđeno za ciljeve kohezijske politike koja se financira iz tri glavna fonda. Kohezijski fond koriste države članice čiji bruto nacionalni dohodak po stanovniku iznosi manje od 90 posto prosjeka Europske unije, a financira projekte iz područja prometa i zaštite okoliša. Europski fond za regionalni razvoj namijenjen je jačanju ekonomske i socijalne kohezije država članica kako bi se smanjile razvojne razlike na razini Europske unije. Europski socijalni fond pak usmjeren je na prevladavanje goru-

ćeg problema nezaposlenosti, osobito mladih. Uz navedene fondove, Hrvatskoj je i dalje na raspolaganju veliki niz EU programa, od kojih je najznačajniji onaj za istraživanje i inovacije Obzor 2020. OBNOVA I UŠTEDA Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec (OraH) ističe kako je više područja u kojima Hrvatska može iskoristiti predviđena financijska sredstva temeljem Operativnog programa zelenimagazin | svibanj 2015. | 11

KAKO DO NOVCA Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. “Ponajprije, to su projekti pametnog upravljanja resursima, obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u sektoru gospodarstva kojima je moguće smanjiti troškove javnih i privatnih poduzeća te posljedično povećati njihovu konkurentnost i smanjiti nezaposlenost. Također, u sektoru zgradarstva kao najvećeg potrošača energije moguće je financirati projekte energetske obnove i uštede energije što posljedično dovodi do smanjenja emisija stakleničkih plinova i sigurnosti opskrbe. Isto tako, imajući u vidu vrlo ograničenu pokrivenost naprednim mrežama, projekti modernizacije elektroenergetskog sustava omogućit će uvođenje dodatne proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i povećati učinkovitost distribucije”, kaže. Veliki potencijal leži i u sektoru turizma koji svake godine bilježi sve veći rast. “Projekt Zeleni hoteli, revitalizacija napuštenih gradskih zemljišta i vojnih objekata te razvoj poduzetništva u kulturi i kreativnim industrijama, značajno povezanih i s turističkim aktivnostima mogu biti poticaj otvaranju novih radnih mjesta. Važno je spomenuti i potencijalne projekte u sektoru gospodarenja otpadom i vodama kao ključnim strateškim resursima”, objašnjava nam. INDUSTRIJA I AKADEMIJA Hrvatska ima određene tehnologije za provedbu zelenih održivih projekata i dobar znanstveni potencijal koji, uglavnom koncentriran u javnom sektoru, predstavlja čvrsti temelj za razvoj gospodarstva usmjerenog k inovacijama. “Međutim, jedna od velikih prepreka hrvatske znanosti je prilično zastarjela i nedovoljno razvijena istraživačka infrastruktura, manjak resursa za financiranje vrhunskih istraživanja te slaba suradnja industrije i akademije. Upravo zbog toga naša poduzeća i privatni sektor imaju nedostatan kapacitet za provođenje primijenjenih istraživanja koja odgovaraju potrebama gospodarstva. Europski strukturni i investicijski fondovi trebali bi prema zacrtanim ciljevima ulaganja otkloniti navedene probleme dok je i u okviru Strategije pametne specijalizacije S3 jedno od prioritetnih područja razvoja upravo energetika i održivi okoliš”, napominje Davor Škrlec. Najviši postotak financiranja projekata iz Europske unije iznosi 85 posto. Stopa financiranja ovisi o fondu iz kojega 12 | svibanj 2015. | zelenimagazin

prema zelenoj ekonomiji, to jest prema obnovljivim izvorima energije s ciljem smanjenja potrošnje resursa i energije, smanjit će građanima račune za energiju. Prema tome, smatram ključnim poticati i provoditi održive projekte. Europska unija odlučna je u financiranju projekata koji će biti uspješni i nakon razdoblja sufinanciranja te ojačati otpornost europskog gospodarstva na globalne ekonomske cikluse”, kaže on dodajući kako osjeća da u Hrvatskoj nedostaje koordinacija javnih politika što dovodi do razvodnjavanja i ovako slabo apsorbiranih sredstava iz EU-a. “Nemamo jasne ciljeve prema kojima bismo koncentrirali sredstva. Trenutno je za Hrvatsku ključno povući što veću količinu sredstava putem simultanog kombiniranja više izvora financiranja, to jest sinergije fondova i programa”, ističe. Ako se trenutno loše upravljanje i dalje nastavi, strahujem kako ćemo postati prva država članica u drugoj fazi procedure prekomjernog deficita i time dovesti u pitanje financiranje iz kohezijske politike, kaže Davor Škrlec, zastupnik u Europskom parlamentu

se financira te prirodi projekta. “Što je opseg ostvarivanja ciljeva europskih javnih politika širi, odnosno što je veća dodana vrijednost projekta za državu, a time i za Uniju, sam projekt ostvarit će bolju evaluaciju i višu stopu sufinanciranja. U novom razdoblju, 2014.-2020., posebna se pažnja pridaje ostvarivanju ciljeva 20/20/20. Europa je shvatila, a moramo i mi u Hrvatskoj, kako prijelaz na cirkularnu ekonomiju, veća energetska učinkovitost i učinkovito korištenje resursa predstavljaju jedinu sigurnu i održivu budućnost Europske unije. U Hrvatskoj moramo raditi na obrazovanju građanki i građana kako bismo ih osvijestili o mogućnostima koje im se pružaju iz Europe”, naglašava eurozastupnik. RAZVODNJAVANJE SREDSTAVA Dobro zamišljeni zeleni projekti, nastavlja Škrlec, imaju visoku stopu ekonomske isplativosti te na taj način snažno pridonose gospodarskom rastu. “Lokalno zapošljavanje i stvaranje novih zelenih radnih mjesta vidim kao moguća rješenja gospodarske krize u Hrvatskoj, posebice visoke razine nezaposlenosti mladih. Također, zeleni projekti izravno utječu na smanjenje štetnih emisija u okoliš, a time i na očuvanje zdravlja naših građanki i građana. Okretanje

REFORMA TERITORIJALNOG USTROJA Hrvatska je, smatra Škrlec, bila dobar đak u prilagodbi zakonodavstva pravnoj stečevini EU-a jer inače ne bi mogla postati članica Unije. Međutim, tajna uspješnosti u kohezijskoj politici ne leži u usklađivanju zakonodavnih akata. “Uspješnost se ostvaruje kroz javno planiranje potrošnje sredstava putem višerazinskog upravljanja koje za Hrvatsku još uvijek predstavlja izazov. Reforma teritorijalnog ustroja jedno je od rješenja. Moramo ojačati institucionalni i administrativni kapacitet naših lokalnih i regionalnih jedinica njihovom strukturnom transformacijom. U trenutačnim uvjetima nije moguće očekivati njihovo kompetentno sudjelovanje u kohezijskoj politici”, napominje. Također, na uspješnost kohezijske politike snažno utječe upravljanje državnim financijama. “Ako se trenutno loše upravljanje i dalje nastavi, strahujem kako ćemo postati prva država članica u drugoj fazi procedure prekomjernog deficita i time dovesti u pitanje financiranje iz kohezijske politike. Moramo biti svjesni kako se procedura u Vijeću promijenila, to jest u trenutku ostvarivanja svih uvjeta za drugu fazu Komisija istu automatski pokreće te je potrebna većina u Vijeću za njezino zaustavljanje, čije ostvarenje nije izgledno. Europski parlament moći će preispitati navedenu odluku Komisije, no jednom kada se sredstva zaustave, teško je pretpostaviti sve posljedice”, zaključuje on.

VODA RADOVI U TIJEKU: KRK, MALINSKA DUBAŠNICA, OMIŠALJ, ČAKOVEC...

Europski milijuni za naše čiste vode Jedan od pionira u projektima pročišćavanja otpadnih voda uz pomoć EU fondova bio je Karlovac gdje su pripreme za povlačenje novca započele prije gotovo 10 godina PIŠE Igor Vukić vukic@privredni.hr

N

ovac iz europskih fondova i razvojnih banaka omogućio je izvedbu niza projekata u hrvatskim gradovima za pročišćavanje otpadnih voda i poboljšanje sustava vodnokomunalne infrastukture. Jedan od pionira u tom sektoru bio je Karlovac gdje su pripreme za povlačenje novca započele prije gotovo 10 godina. Projektiranje pročistača počelo je 2008. godine, a probni rad 2010. godine. U gradnju pročistača otpadnih voda krenulo se radi očuvanja vode karlovačkih rijeka i zaštite zdravlja stanovnika. Iz europskog ISPA programa osigurano je 22,5 milijuna eura, a projekt je bio vrijedan 36 milijuna eura. Dio

U VIROVITICI ĆE SE DO 2017. OBNOVITI VODNOKOMUNALNA INFRASTRUKTURA U VRIJEDNOSTI OD 120 MILIJUNA KUNA novca prikupljen je i kreditom Europske banke za obnovu i razvoj. Prema informacijama iz poduzeća Hrvatske vode, u tijeku su, među ostalim, i radovi za izgradnju kanalizacijske mreže, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskih ispusta otpadnih voda na području grada Krka, općine Malinska Dubašnica i općine Omišalj. Ukupna vrijednost investicije je 62,5 milijuna kuna.

Radovi su financirani iz sredstava državnog proračuna, Hrvatskih voda. Dio je prikupila lokalna samouprava, a dio se plaća zajmom Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Grade se tri uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i tri podmorska ispusta otpadnih voda. Završetak radova podmorskih ispusta planiran je u rujnu 2015., a uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u prosincu 2015. Među aktualnim programima koji su u provedbi ističe se i sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Čakovca i okolice, vrijedan više od 273 milijuna kuna. Oko 73 posto vrijednosti radova podmirit će Europska unija i to bespovratnim sredstvima. Gradilište je potkraj ožujka ove godine otvorio premijer Zoran Milanović. Prijavljivanje na europske fondove, priprema projektne i studijske dokumentacije trajali su više od dvije godine. Uz grad Čakovec u projekt je uključeno i pet okolnih općina: Nedelišće, Pribislavec, Strahoninec, Sveti

Juraj na Bregu i Šenkovec. Na sustav će biti priljučeno 26.513 stanovnika i 805 industrijskih pogona. Završetak radova planiran je do polovine 2017. godine, odnosno do polovine 2018. s uključenim jamstvenim razdobljem. U Virovitici će se do 2017. godine obnoviti vodnokomunalna infrastruktura u vrijednosti od 120 milijuna kuna. EU sudjeluje u sufinanciranju sa 71 posto. Pomoćnik ministra poljoprivrede Dražen Kurečić ocijenio je da se takvi projekti ne bi ni mogli izvoditi bez sredstava iz europskih fondova, jer su projekti poput ovog vrijedni kao dva virovitička proračuna. Kurečić je najavio da se do kraja godine očekuju prijave za takve projekte i u mnogim drugim gradovima. Jedan se priprema i u Velikoj Gorici gdje u pročistač namjeravaju uložiti 51 milijun eura. Oko 70 posto novca trebalo bi stići iz EU fondova. Gradnja novog pročistača i sustava odvodnje trebala bi započeti sljedeće godine. zelenimagazin | svibanj 2015. | 13

OTPAD NIJE SMEĆE

Centri za gospodarenje otpadom

Ususret projektima vrijednim pet milijardi kuna Do 2018. godine trebalo bi se otvoriti čak 13 centara za gospodarenje otpadom. O broju centara i početku gradnje godinama se već govori, a ostaje činjenica da do danas nije otvoren – niti jedan PIŠE Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

Hrvatskoj bi do konca 2018. godine trebalo biti izgrađeno 13 centara za gospodarenje otpadom. “Oni su jedan od ključnih stupova cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, a preostala dva su razvrstavanje otpada i sanacije odlagališta otpada. Uloga centara za gospodarenje otpadom je gospodarenje nerazvrstanim dije-

14 | svibanj 2015. | zelenimagazin

lom otpada. Iz tog je otpada potrebno izdvojiti korisne sirovine, materijale za energetsko iskorištavanje i obradom na minimum smanjiti količine otpada koji će se trajno odložiti. Obradom otpada u centrima ne samo da se smanjuje količina odloženog otpada na minimum, već se tek tada može govoriti o cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom”, kažu nam u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Plan gospodarenja otpadom u Hrvatskoj 2007.-2015. dopuštao je

gradnju do 20 centara za gospodarenje otpadom koji su trebali biti sagrađeni do 2012. godine. “No, do danas nije otvoren ni jedan takav centar. Stoga je bilo potrebno definirati optimalan broj centara za gospodarenje otpadom i ubrzati sve aktivnosti na njihovoj realizaciji. Analizom se došlo do brojke od 13 centara koja jamči održivost i isplativost. Vrijednost tih projekata procijenjena je na oko pet milijardi kuna”, ističu u Ministarstvu.

MARIŠĆINA I KAŠTIJUN U centrima će po otvaranju biti zaposleno najmanje 650 osoba, a još oko 950 radnih mjesta bit će otvoreno u tvrtkama i obrtima koji će opsluživati centre. Tako se u ovoj godini planira otvoriti CGO Marišćina u Rijeci, u kojem će se obrađivati otpad s područja Primorskogoranske županije. Investicija je vrijedna 277 milijuna kuna (EU fondovi sudjeluju sa 71 posto, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s pet posto, a ostalo otpada na PGŽ i Rijeku). Također, u 2015. u planu je otvorenje Kaštijuna u Puli, u kojem će se obrađivati otpad s područja Istarske županije. Vrijednost projekta iznosi 266 milijuna kuna (EU fondovi sudjeluju sa 71 posto sredstava, FZOEU sa 5,7 posto, a ostalo će namaknuti Istarska županija). Do kraja godine, napominju u Ministarstvu, bit će spremna dokumentacija potrebna za EU sufinanciranje četiri projekta izgradnje CGO-a. Riječ je o Bikarcu u Šibeniku, gdje će se obrađivati otpad s područja Šibensko-kninske županije. Investicija je teška oko 115 milijuna kuna. Zatim, o projektu Biljane Donje u Zadru za otpad s područja Zadarske županije. Investicija iznosi oko 438 milijuna kuna. Nadalje, CGO Babina Gora u Karlovcu obrađivat će otpad s područja Karlovačke županije te dijelove Ličko-senjske i Sisačke županije.

Vrijednost projekta je oko 200 milijuna kuna. U Piškornici pak obrađivat će se otpad s područja Koprivničkokriževačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije, a investicija iznosi oko 615 milijuna kuna. RESNIK U RANOJ FAZI U pripremi je dokumentacija za EU aplikaciju za šest projekata izgradnje CGO-a. To su projekti Lećevica u Splitu, gdje će se obrađivati otpad s područja Splitsko-dalmatinske županije (investicija oko 453 milijuna

U CENTRIMA ZA GOSPODARENJE OTPADOM ĆE PO OTVARANJU BITI ZAPOSLENO NAJMANJE 650 OSOBA kuna), Lučino Razdolje u Dubrovniku, gdje će se obrađivati otpad s područja Dubrovačko-neretvanske županije (oko 360 milijuna kuna) i Orlovnjak u Antunovcu, u kojem će se obrađivati otpad s područja Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske, te s dijelova Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije (oko 230 milijuna kuna). Osim toga, u pripremi je dokumentacija za centar za gospoda-

renje otpadom Šagulje u Novoj Gradiški za otpad s područja Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i dijela Sisačkomoslavačke županije (investicija oko 130 milijuna kuna), Doline u Bjelovaru za otpad s područja Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije (oko 115 milijuna kuna) i Tarno u Ivanić Gradu, gdje će se obrađivati otpad s područja Zagrebačke županije i dijela Sisačko-moslavačke županije (oko 384 milijuna kuna). Valja naglasiti i to kako se projekt izgradnje postrojenja za termičku obradu otpada Resnik u Zagrebu nalazi u ranoj fazi pripreme. RAZVRSTAVANJE OTPADA “U posljednje tri godine Ministarstvo zaštite okoliša i prirode napravilo je tektonske pomake u uvođenju funkcionalnog sustava gospodarenja otpadom. Pokrenute aktivnosti omogućit će promjenu načina gospodarenja otpadom u Hrvatskoj u skladu s EU standardima”, napominju u Ministarstvu. Naime, pokrenulo se razvrstavanje otpada. Iako taj propis postoji još od 2005. kad je na snagu stupio Zakon o otpadu, nije bilo političke volje za njegovo provođenje. Zbog toga su mnogi gradovi i općine prolongirali uvođenje razvrstavanja otpada zbog čega smo u 10 godina na odlagališta otpada zakopali sirovine vrijedne oko pet milijardi kuna. zelenimagazin | svibanj 2015. | 15

OTPAD NIJE SMEĆE

Stupanjem na snagu Zakona o održivom gospodarenju otpadom definirani su ciljevi, obveze svih dionika sustava i rokovi. Do kraja 2018. godine mora se uvesti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. To uključuje razvrstavanje otpada, sanaciju postojećih odlagališta i gradnju 13 centara za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj. “Krajnji cilj jest osigurati 50 posto odvojeno prikupljenog papira, stakla, plastike i metala do 2020. godine. U protekle tri godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

GRAĐANI EU-a KOJI ŽIVE U DRŽAVAMA KOJE IMAJU CJELOVITE SUSTAVE GOSPODARENJA OTPADOM PLAĆAJU VIŠU CIJENU USLUGE investirao je više od pola milijarde kuna u nabavu komunalne opreme i vozila za gradove i općine. Rezultati napora koji se poduzimaju su vidljivi. Danas gotovo 16 | svibanj 2015. | zelenimagazin

80 posto građana ima pristup nekom obliku razvrstavanja otpada, dok je 2012. to imalo samo njih 45 posto”, kažu u Ministarstvu. PARAFISKALNI NAMET Jedan od izazova bio je i reformiranje sustava gospodarenja ambalažnim otpadom koji je bilo potrebno urediti po tržišnim principima. “Od 1. ožujka 2014., kad su uvedene nove cijene, prihod od prodaje ambalažnog otpada porastao je više nego dva puta, a prikupljene količine su ostale u istim okvirima. Time se oslobodio prostor za ukidanje parafiskalnih nameta. Stvoreni su preduvjeti da se u kratkom roku značajno smanji i ukine parafiskalni namet na ambalažu čime će se poslovni sektor dodatno rasteretiti za više od 40 milijuna kuna godišnje. Pri kraju je i izrada Odluke o izmjeni naknada u sustavima gospodarenja otpadnim vozilima i otpadnim gumama čijim će donošenjem već ove godine poslovni sektor uštedjeti oko 25 milijuna kuna. Time se pomaže poduzetnicima i rasterećuje njihovo poslovanje”, naglašavaju u Ministarstvu.

Građani Europske unije koji žive u državama koje imaju cjelovite sustave gospodarenja otpadom plaćaju i višu cijenu usluge. U Hrvatskoj građani trenutno plaćaju odlaganje otpada što će se

DANAS GOTOVO 80 POSTO GRAĐANA IMA PRISTUP NEKOM OBLIKU RAZVRSTAVANJA OTPADA, DOK JE 2012. TO IMALO SAMO NJIH 45 POSTO promijeniti nakon što se sagrade centri za gospodarenje otpadom. “Tada će se plaćati i stavka gospodarenja otpadom. To je nešto što se ne može izbjeći ukoliko želimo imati sustav gospodarenja otpadom sukladan propisima EU-a. No, važno je istaknuti da se uskoro donosi Uredba o komunalnom otpadu kojom će se naplata odvoza otpada urediti tako da se stimulira odvojeno prikupljanje otpada. Onim građanima koji će više razvrstavati otpad iznosi na računima bit će manji”, kažu.

ZELENA GRADNJA PROJEKT BUILD UPON

Važnost strategija energetske obnove Hrvatski savjet za zelenu gradnju uključen je u rad međunarodnog konzorcija u kojem sudjeluju ključne organizacije iz 24 europske zemlje

S

avjeti za zelenu gradnju diljem Europe pokrenuli su ambiciozan projekt u vrijednosti od 2,35 milijuna eura kako bi poduprli svoje nacionalne vlade u stvaranju i provedbi nacionalnih strategija energetske obnove koje će biti usklađene sa zakonodavnim okvirom Europske unije. Tako se ukupno 80 ključnih organizacija iz 24 europske zemlje okupilo nedavno na sastanku u Londonu radi pokretanja inovativnog dvogodišnjeg istraživačkog projekta Build Upon koji će se financirati iz programa Europske unije Horizon 2020. Cilj projekta jest potaknuti stvaranje i provođenje dugoročnog okvira za proporcionalno povećanje energetski učinkovite obnove u više zemalja, članica konzorcija. Prva faza projekta uključuje stvaranje baze više od 1000 ključnih dionika tržišta, te sagledavanje aktualnih inicijativa za strategije energetske obnove u pojedinim zemljama. Svi relevantni dionici tržišta bit će uključeni u ovaj projekt

sa zakonodavnim okvirom Europske unije. Kao aktivan sudionik spomenute Europske mreže Savjeta za zelenu gradnju koja obuhvaća 30 zemalja, Hrvatski savjet za zelenu gradnju uključen je u rad Build Upon konzorcija te namjerava okupiti stručni tim koji će imati snage potaknuti efektivnu provedbu energetske

PROJEKT BUILD UPON OKUPIO JE 80 KLJUČNIH ORGANIZACIJA IZ 24 EUROPSKE ZEMLJE razmjenjujući informacije i iskustva na razini brojnih europskih zemalja (Velika Britanija, Španjolska, Italija, Slovenija, Hrvatska, Švedska, Latvija, Finska, Rumunjska, Bugarska, Slovačka, Češka, Irska i Turska) te raspravljanjem, uključivanjem stručnjaka i stvaranjem globalnih partnerstava, pripremiti platformu za nove nacionalne strategije energetske obnove koje će biti usklađene

obnove i unapređenje postojećih nacionalnih politika vezanih uz energetsku učinkovitost, primjenu dobrih primjera iz europske i domaće prakse, smanjenje troškova energije za državu i građane te koji će pomoći državnoj upravi da oblikuje i provede drugu verziju hrvatske nacionalne strategije energetske obnove do kraja projekta u travnju 2017. godine. (B.O.)

Zeleni kvartovski trgovački centar

P

oint shopping center u zagrebačkom naselju Vrbani od 22. travnja, Dana planeta Zemlje, svu električnu energiju dobiva iz obnovljivih izvora. Time se pridružio vodećim hrvatskim kompanijama koje su se odlučile za HEP-ov novi proizvod - ZelEn, odnosno zelenu energiju koja dolazi iz 26 certificiranih HEP-ovih hidroelektrana. “Ponosni smo što je Point prvi među hrvatskim trgovačkim centrima dobio certifikat ZelEn, kojim smo željeli nagla-

siti našu misiju društveno odgovornog poslovanja i održivosti te poslati poruku o važnosti brige za okoliš u svakodnevnom životu. Nama je to kao ‘zelenom’ kvartovskom centru iznimno važno”, izjavila je Renata Vidiček Števanja, voditeljica Point shopping centra. Sva sredstva prikupljena prodajom proizvoda ZelEn HEP će koristiti isključivo za financiranje projekata iz područja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, i to za potrebe dječjih domova, domova umirovljenika,

bolnica, vrtića, škola i sličnih kategorija korisnika. zelenimagazin | svibanj 2015. | 17

INTERVJU IVANA LAMPEK PAVČNIK, POMOĆNICA RAVNATELJA AGENCIJE ZA ZAŠTITU

Odlaganje otpada je posljednja i najmanje poželjna opcija Svaki je stanovnik Hrvatske u 2013. proizveo 402 kilograma komunalnog otpada, što je ispod prosjeka EU-a, gdje je proizveden 481 kilogram po stanovniku PIŠE Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

A

gencija za zaštitu okoliša (AZO) prikuplja i objedinjava podatke o otpadu te vodi Informacijski sustav gospodarenja otpadom. Svojim aktivnostima AZO nastoji unapređivati praćenje tijekova otpada pa time i mogućnost da se sustavnije i kvalitetnije ocjenjuje stanje u području otpada. Agencija, kaže nam pomoćnica ravnatelja Ivana Lampek Pavčnik, vodi podatke o tijekovima otpada, izdanim dozvolama za gospodarenje otpadom, prekograničnom prometu otpada te ostale važne podatke za područje gospodarenja otpadom.

Koliko se u Hrvatskoj proizvede otpada i gdje se nalazi u odnosu na regiju, ali i EU? - Nakon višegodišnjeg rasta ukupnih količina otpada uslijedilo je smanjenje 18 | svibanj 2015. | zelenimagazin

pa su u odnosu na 2008. ukupne zabilježene količine otpada do kraja 2012. manje za sedam posto. Ovo se, na žalost, ne može pripisati utjecaju mjera prevencije već gospodarskoj krizi. Ukupna količina otpada, i komunalnog i proizvodnog, u 2012. godini iznosila je 3,37 milijuna tona, dok je u EU u 2011. iznosila oko 2,5 milijardi tona. Što se tiče ukupnog otpada prema kategorijama djelatnosti iz kojih potječe,

U PROIZVODNOM OTPADU NAJVEĆI UDIO ČINI GRAĐEVNI OTPAD najveći je udio u sektoru kućanstava – 35 posto. Zatim, u građevinarstvu 20 posto, uslužnome sektoru 17 posto i prerađivačkoj industriji 13 posto. U sektoru sakupljanja, obrade i zbrinjavanja otpada nastaje devet posto, a preostalih šest posto potječe iz ostalih sektora. U proizvodnom otpadu najveći udio čini građevni otpad – 22 posto, otpad od

metala čini 11 posto te otpadni papir i karton pet posto. U 2012. godini četiri posto od ukupno proizvedenog otpada bio je opasni otpad, a najveći je dio onaj iz prerađivačke industrije. Kakva je, prema Vašem mišljenju, okolišna slika Hrvatske sa stajališta zbrinjavanja otpada? - U području otpada potrebno je uspostaviti učinkovito korištenje resursa i smanjiti nastajanje otpada što još uvijek nije postignuto i zahtijeva promjenu obrazaca proizvodnje i potrošnje te striktno provođenje propisa. U 2012. oporabljeno je 30 posto komunalnog i proizvodnog otpada, dok je postupcima zbrinjavanja podvrgnuto 70 posto otpada. Točnije, čak 69 posto odloženo je na odlagališta, reciklirano je 26 posto, svega tri posto je kompostirano i energetski oporabljeno, a neznatna količina oporabljena je postupcima nasipavanja. Što se tiče posebnih kategorija otpada do 2009. razvoj sustava je intenzivan te se povećavaju količine skupljenog i

OKOLIĹ A

zelenimagazin | svibanj 2015. | 19

INTERVJU oporabljenog otpada, a osobito je napredovao sustav za EE otpad. U svrhu oporabe u 2013. godini odvojeno je sakupljeno najviše ambalažnog otpada - 116.796 tona. Zatim, 28.816 tona otpadnih vozila, 18.305 tona otpadnih

U 2012. OPORABLJENO JE 30 POSTO KOMUNALNOG I PROIZVODNOG OTPADA guma, 15.025 tona elektroničkog otpada, 7296 tona baterija i akumulatora, 5678 tona otpadnih mazivih ulja te 718 tona jestivih ulja. Značajnije pomake bit će neophodno ostvariti za građevni otpad za koji su zadani visoki ciljevi oporabe i recikliranja od 70 posto, kao i za mulj od pročišćavanja otpadnih voda. Ukupni prekogranični promet otpada od 2004. do 2013. godine pokazuje porast od 68 posto. Opasni otpad isključivo se izvozi iz Hrvatske, a uvoza opasnog otpada, koji je od 2009. omogućen za potrebe materijalne oporabe otpada, do 2014. nije bilo. Komunalni otpad je u posljednje vrijeme u žiži javnosti, zašto? - Svaki je stanovnik Hrvatske u 2013. proizveo 402 kilograma komunalnog otpada, što je ispod prosjeka EU-a, gdje je proizveden 481 kilogram po stanovniku. Sustav gospodarenja komunalnim otpadom vrlo je složen zbog sastava otpada kojeg čine različite vrste iskoristivih materijala. Stoga se tomu i daje veliki naglasak kroz propisivanje vrlo strogih ciljeva za odvojeno sakupljanje, reciklažu i odlaganje. Od zadanih ciljeva koje Hrvatska mora ispuniti, predviđa se da će posebno zahtjevno biti ostvariti kvantitativne ciljeve propisane Okvirnom direktivom o otpadu i Direktivom o odlaganju otpada. Naime, do 2020. godine potrebno je postići cilj od 50 posto za odvojeno sakupljanje i recikliranje barem papira, metala, plastike i stakla iz komunalnog otpada, zbog čega je potrebno organizirati odvojeno sakupljanje tih vrsta otpada, a u područjima u kojima se ono već provodi treba poraditi na povećanju udjela odvajanja otpada. Kako bi se smanjile količine koje završavaju na odlagalištima, nužno je nastaviti aktivnosti u realizaciji centara za gospodarenje otpadom i drugih mjera kao što su recikliranje, kompostiranje, 20 | svibanj 2015. | zelenimagazin

anaerobna razgradnja i proizvodnja bioplina ili oporaba materijala/energije. Provedba i praćenje propisanih ciljeva moraju se popraviti prvenstveno putem poticanja jedinica lokalne samouprave da obavljaju analize sastava komunalnog otpada, organiziraju mjere odvojenog sakupljanja i drugo. U razdoblju od 2008. do 2013. udio komunalnog otpada koji se odložio na odlagališta smanjen je sa 97 posto na 82 posto, a gotovo sva količina odložena je bez prethodne obrade. Količine odloženog biorazgradivog komunalnog otpada u razdoblju od 2010. do 2013. godine se smanjuju, ali nažalost nedovoljno. U 2013. godini odloženo je ukupno 870.434 tone biorazgradivog komunalnog otpada, što je za 2,4 posto manje nego u 2012. godini. Kako teče izgradnja centara za gospodarenje otpadom? - Zakon o održivom gospodarenju otpadom zabranjuje odlaganje otpada na neusklađenom odlagalištu nakon 31.

OD 139 ODLAGALIŠTA KOMUNALNOG OTPADA KOJA SU BILA AKTIVNA U 2014., ZATVORILO IH SE ŠEST prosinca 2017., do kada bi se trebala zatvoriti sva odlagališta i započeti s radom svi centri. Prema podacima Agencije, od 139 odlagališta komunalnog otpada koja su bila aktivna u 2014. godini, zatvorilo ih se šest. Centri za gospodarenje otpadom Kaštijun za Istarsku i Marišćina za Primorsko-goransku županiju bi trebali profunkcionirati u punom pogonu vrlo brzo, a radovi su u tijeku i za CGO Bikarac za Šibensko-kninsku županiju. Za 10 centara postupci izrade dokumentacije su u tijeku kao i priprema dokumenata

potrebnih za prijavu za EU sufinanciranje. Koliko je u sektoru zbrinjavanja otpada važno korištenje EU fondova? - Iznimno je važno s obzirom na to da se radi o zahtjevnim i skupim projektima. U tijeku je izrada Operativnog programa Okoliš, programsko planskog dokumenta kojim se predviđaju načini i uvjeti korištenja EU fondova u sektoru zaštite okoliša. Program predviđa razvoj sektora otpada kao jednu od tri prioritetne osi, druge dvije su vode i tehnička pomoć, te će se usmjeriti na razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom, tj. centara za gospodarenje otpadom, sanaciju lokacija visokoonečišćenih otpadom, sanaciju i zatvaranje neodgovarajućih odlagališta otpada. Što se tiče Agencije za zaštitu okoliša, mi smo u posljednje dvije godine u području otpada uspješno proveli i implementirali tri projekta financirana iz fondova EU-a, ukupne vrijednosti oko 400.000 eura. Hoće li Hrvatska dobiti spalionicu? - Treba istaknuti da zakon prednost daje sprečavanju nastanka otpada i pripremi za ponovnu uporabu. Zatim, materijalnoj oporabi odnosno recikliranju prije nego energetskoj oporabi, tj. spaljivanju/ suspaljivanju otpada uz odgovarajuće iskorištavanje energije, nakon čega slijedi zbrinjavanje spaljivanjem bez korištenja energije. Kao posljednja i najmanje poželjna opcija navedeno je odlaganje otpada. Bez obzira o kojem postupku gospodarenja otpadom je riječ, najvažnije je da se gospodarenje otpadom provodi na odgovarajući način i po kriterijima koji će spriječiti štetan utjecaj po okoliš i zdravlje ljudi. Primjerice, u Zagrebu se komunalni otpad odvozi na odlagalište Jakuševec čija se uporaba privodi kraju. Grad treba pojačati mjere odvojenog sakupljanja pojedinih frakcija iz komunalnog otpada, ali bez obzira na moguće povećanje stope recikliranja, ostaje problem određene količine otpada za koje rješenje može biti i energana na otpad koju je Zagreb planirao graditi u Resniku. Svakako treba naći optimalno rješenje u skladu s Nacionalnim planom gospodarenja otpadom. Kao pozitivan primjer imamo Njemačku koja je prva uvela politiku zabrane odlaganja otpada uvođenjem mjera odvojenog skupljanja ambalažnog otpada, papira i biootpada. Već 1995. veliki postotak komunalnog

otpada je recikliran, a svega 40 posto je odloženo. Njemačka strategija fokusirana je na odvojeno sakupljanje i recikliranje sekundarnih sirovina kao što su papir i biootpad, predobradu miješanog otpada mehaničko-biološkim metodama te spaljivanje s energetskom oporabom. Jesu li još uvijek problem divlja odlagališta? - Od procijenjenih oko 3000 divljih/ neslužbenih odlagališta, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je do kraja 2013. zaključio ugovore za sanaciju 1007 lokacija, s ukupno 266 jedinica lokalne samouprave. U okviru jednog ugovora često se nalazi više lokacija divljih odlagališta koje se saniraju po sklopljenom ugovoru od čega je zatvoreno, tj. realizirano, ukupno 207 ugovora. Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području osigurati uklanjanje odbačenog otpada koji je odbačen na način suprotan zakonu. Agencija za zaštitu okoliša trenutno izrađuje aplikaciju o lokacijama odbačenog otpada sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom koja bi trebala pomoći jedinicama lokalne samouprave u evidentiranju ovih lokacija. Planirani početak rada aplikacije je u 2016. godini. Imamo li dovoljno tvrtki u sektoru gospodarenja otpadom? - Na to pitanje najbolji odgovor može

dati tržište. Broj tvrtki ovisi o broju proizvođača otpada i količini otpada koji nastaje. Prema podacima Agencije, najveći porast tvrtki koje se bave jednom ili više djelatnosti gospodarenja otpadom zabilježen je u razdoblju od 2007. do 2011. godine. Lani je u odnosu na 2007. zabilježen porast broja tvrtki koje posjeduju dozvolu za gospodarenje neopasnim otpadom za oko 59 posto, dok je u istom razdoblju broj tvrtki koje posjeduju dozvolu za gospodarenje neopasnim otpadom porastao za 106 posto. U 2014. dozvolu za gospodarenje neopasnim otpadom imalo je 467 tvrtki, a 92 tvrtke imale su dozvolu za gospodarenje opasnim otpadom. Hoće li u bližoj budućnosti rasti cijene odvoza otpada? - U područjima gdje će trebati investirati u sustav može se očekivati poskupljenje. Ali s druge strane, kada građanima odvoz otpada bude obračunavan prema količini stvorenog otpada, prevencijom i ispravnim odvajanjem otpada u kućanstvu, tu će postojati prostor da se ukupni troškovi smanje. Očekuje li nas još prilagodbi zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a koja se tiče otpada? - S obzirom na to da se na razini EU-a neprestano donose novi propisi ili mijenjaju postojeći, naravno da će se u skladu s tim izmjenama prilagođavati i

hrvatsko zakonodavstvo. Upravo je na razini EU-a prošle godine započet proces razmatranja izmjena nekih direktiva u smislu podizanja ciljeva i pooštravanja nekih mjera vezanih za odlaganje. Na primjer, predloženo je povećanje stope recikliranja komunalnog otpada sa 50 posto na 70 posto do 2030. godine,

U 2014. DOZVOLU ZA GOSPODARENJE NEOPASNIM OTPADOM IMALO JE 467 TVRTKI kao i daljnje dizanje ciljeva recikliranja ambalažnoga otpada na 80 posto do te iste godine. Razmatra se i daljnje ograničavanje odlaganja otpada koji se može reciklirati, uvođenje ciljeva za smanjenje otpada od hrane itd. Ukoliko neki od ovih ambicioznih prijedloga budu zaista usvojeni, navedeno će predstavljati veliki izazov za sve članice EU-a, a posebice za Hrvatsku koja ima problem s postojećim ciljevima, a ovi novi bi zahtijevali dodatna značajna ulaganja u razvoj infrastrukture za oporabu otpada. Osim navedenih, niz ciljeva vezanih uz sakupljanje, recikliranje ili oporabu propisan je direktivama o gospodarenju posebnim kategorijama otpada kao što su elektronički otpad, ambalažni otpad, otpadna vozila, baterije i akumulatori i niz drugih. zelenimagazin | svibanj 2015. | 21

NATJEČAJI SUFINANCIRANJE OIE I ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

Sredstvima Fonda do bolje okolišne slike PIŠE Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P

redstavnici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u travnju su u Dubrovniku održali stručnu radionicu za poslovni i turistički sektor. U sklopu radionice polaznici su se upoznali s mogućnostima financiranja projekata te procedurom prijave i procesa odobravanja i dobivanja bespovratnih sredstava. „Turistički sektor u Hrvatskoj ima velik potencijal za korištenje mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, a za to su na raspolaganju i bespovratna sredstva Fonda u iznosu od 13 milijuna kuna. Upravo je u tijeku javni poziv koji je namijenjen

hotelima, kampovima, apartmanima i drugim turističkim objektima za projekte poticanja upotrebe sunčeve energije, ulaganja u toplinske sunčeve sustave te povećanja učinkovitosti rashladnih sustava“, izjavio je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sven Müller. Procjenjuje se kako hoteli, restorani i ugostiteljski objekti predstavljaju devet posto ukupne površine komercijalnih objekata u Hrvatskoj. Turizam je strateški značajna gospodarska grana u Hrvatskoj, a osim što bi se njima smanjila nepotrebna potrošnja energije na nacionalnoj razini, mjere energetske učinkovitosti mogu služiti i kao dodatni motiv turistima kojima je održivost i zaštita okoliša važan kriterij odabira

destinacije. Strategija energetskog razvoja Hrvatske kao razvojnu smjernicu navodi smanjenje uporabe električne energije za toplinske potrebe te postavlja cilj od 0,225 četvornih metara sunčevih toplinskih kolektora po stanovniku u 2020. godini. Ovim se programom nastoji pridonijeti ostvarenju tog cilja. PETEROSTRUKO SMANJENJE Osim tog javnog poziva za sufinanciranje projekata korištenja obnovljivih izvora energije koji je namijenjen isključivo turističkom sektoru, FZOEU sufinancira i energetsku obnovu zgrada. Jer u Hrvatskoj se u zgradama danas troši više od 40 posto od ukupne potrošnje energije, a u posljednjih 30 godina

Otvoreni natječaji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Oznaka

Naziv javnog poziva/natječaja

Maksimalno po pojedinačnom ugovoru

Pojašnjenje korisnicima

SEKTOR ENERGETSKE UČINKOVITOSTI K2018 PROVEDBA NACIONALNIH ENERGETSKIH PROGRAMA EnU-4 Javni natječaj za sufinanciranje projekata energetski 1.400.000 * Natječaj je namijenjen trgovačkim društvima i obrtnicima, a sufinancirat će se investicijski učinkovitih elektromotornih pogona i ostalih mjera (13.000.000) projekti za poboljšanje energetske učinkovitosti elektromotrnih pogona kao i druge mjere energetske učinkovitosti u proizvodnim procesima energetske učinkovitosti u proizvodnim/opskrbnim procesima kojima se smanjuje potrošnja energije i prelazi na energetski i okolišno povoljnije energente. Po javnom pozivu bit će moguće dobiti subvencije investicije ili beskamatne zajmove. EnU-5 Javni poziv za sufinanciranje kupnje energetski 500 Poziv je namijenjen građanima, a moći će se ostvariti bespovratna sredstva za kupnju učinkovitih kućanskih uređaja energetski najučinkovitijih uređaja na tržištu, prema tehničkim smjernicama Fonda. K2019 PROVEDBA ENERGETSKIH PREGLEDA I DEMONSTRACIJSKIH AKTIVNOSTI 50.000 Poziv je namijenjen trgovačkim društvima koja pripadaju kategoriji velikih poduzeća , a EnU-6 Javni poziv za sufinanciranje energetskih pregleda i uvođenja sustava upravljanja energijom u velikim sufinancirat će se izrada energetskih pregleda i/ili uvođenje sustava upravljanja energijom poduzećima u skladu s normom ISO50001 u skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti. Raspisivanje je predviđeno nakon usvajanja Pravilnika koji slijedi iz Zakona. Zakonska obveza mora se ispoštovati do 5.prosinca 2015. do kada će i trajati ovaj poziv. * Po javnom pozivu/natječaju moguće je dobiti bespovratna sredstva u iznosu do 1.400.000 kn ili beskamatni zajam u iznosu do 13.000.000 kn, prema uvjetima definiranim u Programu financiranja i sufinanciranja projekata u području zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije sredstvima koja se smatraju potporama male vrijednosti (http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/Program_potpora_male_vrijednosti.pdf)

22 | svibanj 2015. | zelenimagazin

taj udio kontinuirano raste. Stoga je nužno unaprijediti energetska svojstva postojećih zgrada te poticati korištenje obnovljivih izvora energije. Procjenjuje se kako u Hrvatskoj ima oko 50 milijuna četvornih metara korisne površine višestambenih zgrada, a većinom su građene prije 1987. godine i imaju slabu ili nikakvu toplinsku izolaciju te su odgovorne za velike gubitke topline odnosno nepotrebnu potrošnju energije. Primjenom mjera povećanja energetske učinkovitosti, potrošnju tih zgrada je moguće smanjiti čak peterostruko. Tako je, primjerice, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, otvorio Javni poziv za izradu energetskih pregleda i energetskih certifikata višestambenih zgrada (do 200.000 kuna po ugovoru) i Javni poziv za izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu višestambenih zgrada (do 200.000 kuna po ugovoru). Pozivi su namijenjeni upraviteljima zgrada koji u ime i za račun suvlasnika organiziraju provedbu energetskih pregleda, izradu certifikata ili glavnih projekata za energetsku obnovu. Otvoren je i Javni natječaj za sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada (do dva milijuna kuna). Natječaj je namijenjen upraviteljima zgrada koji isto tako u ime i za račun suvlasnika organiziraju ugradnju uređaja za mjerenje potrošnje energije

Oznaka

EnU-7

u višestambenim zgradama koje su priključene na centralne toplinske sustave, u skladu sa Zakonom o tržištu toplinske energije. A sufinancira se ugradnja uređaja za mjerenje, termoregulacijskih ventila te balansiranje sustava. Zatim, FZOEU sufinancira i sektor zaštite okoliša. Tako je u tijeku Javni

U HRVATSKOJ SE U ZGRADAMA TROŠI VIŠE OD 40 POSTO UKUPNE POTROŠNJE ENERGIJE

Naziv javnog poziva/natječaja

Javni poziv za sufinanciranje energetskih pregleda i uvođenja sustava upravljanja energijom u malim i srednjim poduzećima

Maksimalno po pojedinačnom ugovoru

50.000

poziv za sufinanciranje nadogradnje postojećeg sustava prikupljanja otpada (najviše 300.000 kuna po pojedinačnom ugovoru), Javni poziv za sufinanciranje projekata poticanja obrazovnih i informativnih programa i projekata u području zaštite okoliša i prirode (do 200.000 kuna po ugovoru) i Javni poziv za nabavu mobilnih reciklažnih dvorišta (najviše 300.000 kuna po ugovoru). ENERGETSKI PREGLEDI Među ostalim pozivima ističe se Javni poziv za sufinanciranje energetskih pregleda i uvođenje sustava upravljanja energijom u velikim poduzećima (do 50.000 kuna po ugovoru) te Javni poziv za sufinanciranje energetskih pregleda i uvođenja sustava upravljanja energijom u malim i srednjim poduzećima (do 50.000 kuna po ugovoru). S druge pak strane, među već zatvorenim pozivima nalaze se Javni poziv za sufinanciranje električnih, plug-in hibridnih i hibridnih vozila za građane, kao i onaj za trgovačka društva i obrtnike. Zatvoren je i Javni poziv za sufinanciranje projekata rekonstrukcije/izgradnje energetski učinkovite i ekološke javne ili vanjske rasvjete, Javni natječaj za sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada te Javni poziv za sufinanciranje nabave komunalne opreme.

Pojašnjenje korisnicima

Poziv je namijenjen trgovačkim društvima i obrtnicima koji pripadaju kategoriji malih i srednjih poduzeća, a sufinancirat će se izrada energetskih pregleda i/ili uvođenje sustava upravljanja energijom u skladu s normom ISO50001 u skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti. Raspisivanje je predviđeno nakon usvajanja Pravilnika koji slijedi iz Zakona.

K2020 POTICANJE KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE EnU-8 Javni poziv za sufinanciranje projekata obnovljivih 1.400.000* Poziv je namijenjen vlasnicima kampova, hotela, apartmana i drugih turističkih objeka koji izvora energije u turističkom sektoru (13.000.000) žele investirati u projekte korištenja obnovljivih izvora energije. Po javnom pozivu dodijeljivat će se bespovratna sredstva, kao i beskamatni zajmovi. EnU-9 Javni natječaj za sufinanciranje projekata obnovljivih 1.400.000 * Natječaj je namijenjen trgovačkim društvima, obrtnicima i pravnim osobama iz javnog sektora izvora energije (13.000.000) (JLP(R)S, javnim ustanovama i ostalim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima) koji žele investirati u projekte korištenja obnovljivih izvora energije. Po javnom pozivu dodijeljivat će se bespovratna sredstva, kao i beskamatni zajmovi. K2021 POTICANJE ODRŽIVE GRADNJE EnU-11 Javni poziv za sufinanciranje niskoenergetske novogradnje K2022 POTICANJE ČISTIJEG TRANSPORTA EnU-14 Javni poziv za sufinanciranje treninga eko vožnje

1.400.000

200.000

Poziv je namijenjen građanima za sufinanciranje izgradnje novih zgrada, koje moraju biti energetskog razreda A ili boljeg. Raspisivanje ovog javnog poziva ovisit će o raspoloživim sredstvima Fonda. Poziv je namijenjen trgovačkim društvima i obrtnicima za sufinanciranje treninga eko-vožnje. zelenimagazin | svibanj 2015. | 23

NATJEČAJI Oznaka

EnU-15

Naziv javnog poziva/natječaja

Maksimalno po pojedinačnom ugovoru

Javni poziv za sufinanciranje ostalih mjera energetske učinkovitosti u prometu

1.400.000

Pojašnjenje korisnicima

Poziv je namijenjen trgovačkim društvima, obrtnicima i pravnim osobama iz javnog sektora (JLP(R)S, javnim ustanovama i ostalim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima) za sufinanciranje različitih mjera kojima se smanjuju emisije onečišćujućih plinova te potrošnja goriva u prometu.

K2023 POTICANJE OBRAZOVNIH, ISTRAŽIVAČKIH I RAZVOJNIH AKTIVNOSTI U PODRUČJU ENERGETSKE UČINKOVITOSTI EnU-16 Javni poziv za provedbu obrazovnih, istraživačkih i 200.000 Poziv je namijenjen pravnim osobama i obrtnicima koje provode obrazovne, istraživačke i razvojnih aktivnosti razvojne aktivnosti u području EnU i OIE. Poticat će se provedba aktivnosti kojima se utječe na povećanje razine svijesti o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije, razvoj novih tehnologija, analitičkih modela i alata u ovom području. EnU-17 Javni pozivi za izradu programa i planova energetske 80.000 Poziv je namijenjen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a sufinancirat učinkovitosti JLP(R)S će se izrada akcijskih planova u skladu sa Zakonom o energetskoj učinkovitosti, izrada planova održivog energetskog razvoja u sklopu inicijative Sporazum gradonačelnika te izrada programa energetske učinkovitosti u gradskom prometu. K2041 PROGRAM OBNOVE VIŠESTAMBENIH ZGRADA-PROVEDBA EnU-19 Javni poziv za ugradnju uređaja za mjerenje potrošnje 2.000.000 Natječaj je namijenjen upraviteljima zgrada, koji u ime i za račun suvlasnika organiziraju toplinske energije u višestambenim zgradama ugradnju uređaja za mjerenje potrošnje energije u višestambenim zgradama priključenima na centralne toplinske sustave, u skladu sa Zakonom o tržištu toplinske energije. Sufinancira se ugradnja uređaja za mjerenje, termoregulacijskih ventilia te balansiranje sustava. K2043 PROGRAM OBNOVE VIŠESTAMBENIH ZGRADA-SUFINANCIRANJE IZRADE ENERGETSKIH PREGLEDA, ENERGETSKIH CERTIFIKATA I PROJEKTNE DOKUMENTACIJE EnU-20 Javni poziv za izradu energetskih pregleda i 200.000 Pozivi su namijenjeni upraviteljima zgrada, koji u ime i za račun suvlasnika organiziraju energetskih certifikata višestambenih zgrada provedbu energetskih pregleda, izradu energetskih certifikata ili glavnih projekata za EnU-21 Javni poziv za izradu projektne dokumentacije za 200.000 energetsku obnovu. energetsku obnovu višestambenih zgrada EnU-22 EnU-23

PROGRAM OBNOVE OBITELJSKIH KUĆA Javni poziv za sufinanciranje mjera energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama Javni poziv za sufinanciranje sustava obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama

A1006 MEĐUNARODNA SURADNJA EnU-24 Javni poziv za sufinanciranje međunarodnih projekata sufinanciranih sredstvima EU

144.000 24.000

200.000

Poziv je namijenjen za sufinanciranje provedbe mjera energetske učinkovitosti (toplinska izolacija vanjske ovojnice, zamjena vanjske stolarije, zamjena sustava grijanja) ili ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije (fotonaponski, sunčani toplinski sustavi, kotlovi na biomasu, dizalice topline) u obiteljskim kućama.

Poziv je namijenjen pravnim osobama i obrtnicima, koji sudjeluju u projektima sufinanciranim iz programa EU, a sufinancirat će se domaća komponenta.

SEKTOR ZAŠTITE OKOLIŠA K2010 OPORABA OTPADA I ISKORIŠTAVANJE VRIJEDNIH SVOJSTAVA OTPADA ZO-3 Javni poziv za izradu projektne dokumentacije i 1.800.000 Poziv je namijenjen jedinicama lokalne samouprave za izradu projektne dokumentacije i izgradnju reciklažnih dvorišta izgradnju reciklažnih dvorišta K2015 POTICANJE ODRŽIVOG RAZVOJA RURALNOG PROSTORA ZO-5 Javni natječaj za dodjelu sredstava Fonda za zaštitu 100.000 Natječaj je namijenjen zadrugama hrvatskih branitelja za projekte iz područja zaštite okoliša okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstva koji se odnose na održivi razvoj ruralnog područja. branitelja radi zajedničkog financiranja projekata zadruga hrvatskih branitelja u području zaštite okoliša ZO-6 Javni poziv za sufinanciranje projekata iz područja 100.000 Poziv je namijenjen obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG) iz područja ekološke ekološke poljoprivrede i održivog razvoja poljoprivrede i održivog razvoja u ruralnim područjima i zaštićenim područjima K2016 POTICANJE OBRAZOVNIH, ISTRAŽIVAČKIH I RAZVOJNIH STUDIJA I PROJEKATA U PODRUČJU ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE ZO-8 Javni poziv za sufinanciranje projekata poticanja 200.000 Poziv je namjenjen trgovačkim društvima za projekte edukacije i informiranja javnosti u obrazovnih i informativnih programa i projekata u području zaštite okoliša (održivo gospodarenje otpadom, uvođenje sustava upravljanja području zaštite okoliša i prirode okolišem, ishođenje znaka zaštite okoliša i sl.) ZO-9 Javni poziv za istraživačke projekte u području 200.000 Poziv je namijenjen znanstvenim i stručnim institucijama i tvrtkama za istraživačke projekte u klimatskih promjena području klimatskih promjena K2017 OSTALI PROJEKTI I PROGRAMI ZAŠTITE OKOLIŠA ZO-11 Javni poziv na nabavu mobilnih reciklažnih dvorišta 300.000

24 | svibanj 2015. | zelenimagazin

Poziv je namijenjen jedinicama lokalne samouprave za sufinanciranje nabave mobilnih reciklažnih dvorišta

ZAKONI RAZVOJ OIE PROJEKATA

Prijelaz na premijski model Među novostima zakona ističe se prelazak sa sustava feed-in tarifa na premijski sustav poticanja. Premija će se računati kao razlika između prosječne proizvodne cijene i prosječne tržišne cijene na burzi električne energije PIŠE Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

J

avno savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji trajalo je od 26. ožujka do 26. travnja. Svrha zakona je omogućiti unapređenje i provođenje energetske politike Hrvatske u području obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije kroz održivi razvoj OIE projekata. Time se želi pridonijeti smanjenju štetnih utjecaja energetskog sektora na okoliš i zdravlje ljudi, smanjenju ovisnosti o uvozu fosilnih goriva, osiguranju raznolikosti u proizvodnji energije i sigurnosti opskrbe, porastu zapošljavanja i unapređenju poduzetništva te potaknuti razvoj novih tehnologija temeljenih na korištenju OIE i kogeneracije, odnosno razvoj i održivost nacionalnog gospodarstva u cjelini. Pri kreiranju zakonskog prijedloga, Ministarstvo gospodarstva se vodilo činjenicom da poticaje za OIE plaćaju svi krajnji kupci električne energije, te da stoga

odgovorno i učinkovito korištenje tog novca bude i temeljno načelo prilikom kreiranja budućeg sustava poticanja. DODATNE ZAKONSKE IZMJENE Tako se među istaknutijim novostima zakona ističe prelazak sa sustava feed-in tarifa (naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije) na premijski model. U premijskom sustavu poticanja povlašteni proizvođač na tržištu sklapa ugovor s otkupljivačem o prodaji proizvedene električne energije po dogovorenoj cijeni. Povlašteni proizvođač od Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) dobiva premiju na prosječnu tržišnu cijenu. Premija će se računati kao razlika između prosječne proizvodne cijene i prosječne tržišne cijene na burzi električne energije koju bi Hrvatska trebala dobiti u posljednjem ovogodišnjem kvartalu (dotad će se uzimati cijena s neke od lokalnih burzi). Prosječna proizvodna cijena računat će se prema metodologiji koja će biti sastavni dio pravilnika za svaku tehnologiju i predstavlja cjelinu po kojoj je financijski

isplativo proizvoditi električnu energiju iz OIE i visokoučinkovite kogeneracije. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je kako će ovaj zakon pratiti i izmjene Zakona o energiji i Zakona o tržištu električne energije i pravilnika o OIE i visokoučinkovitoj kogeneraciji. „Želja nam je na jasan i transparentan način dugoročno urediti korištenje obnovljivih izvora energije“, istaknuo je ministar do-

ŽELJA NAM JE NA JASAN I TRANSPARENTAN NAČIN DUGOROČNO UREDITI KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE, ISTIČE MINISTAR IVAN VRDOLJAK dajući kako je u 2012. na elektroenergetsku mrežu u Hrvatskoj bilo priključeno 173 megavata iz obnovljivih izvora, a na koncu 2014. godine čak 412 megavata. Prema preuzetim ciljevima, udjel OIE u ukupnoj potrošnji do 2020. u Hrvatskoj treba iznositi 20 posto. „Kako trenutačno taj udjel iznosi 17 posto, bez većih problema ćemo postići taj cilj“, napomenuo je Vrdoljak.

zelenimagazin | svibanj 2015. | 25

INTERVJU

26 | svibanj 2015. | zelenimagazin

ZDRAVKO JELČIĆ, predsjednik Uprave Spin Valisa, Požega

Ulažemo 10 milijuna eura u kogeneracijsko postrojenje Hrvatska drvna industrija se prirodno uklapa u nove energetske politike jer kroz kogeneracijska postrojenja ima najveću ETU. To znači vrlo visoku inovativnost bazne energije drvnog ostatka u energiji topline i električne energije PIŠE Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S

predsjednikom Uprave požeškog Spin Valisa razgovarali smo o najnovijim investicijama tvrtke u kongeneracijsku elektranu. Jelčić, koji je i predsjednik Sektora drvne industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, govorio je o značaju obnovljivih izvora energije, ali i potencijalima biomase i šuma u Hrvatskoj. Jesu li dovršene investicije u novo postrojenje kogeneracijske elektrane? - Investicija kogeneracije na biomasu Spin Valis Internacional je dovršena. Ishodovana je uporabna dozvola. Od radova na kogeneraciji potrebno je odraditi

uređenje okoliša te nabavu i instalaciju stroja za usitnjavanje biomase za loženje. Je li okruženje poticajno za takve investicije i projekte? - Svi nacionalni propisi, pa tako i aktualni prijedlog Zakona o obnovljivim izvorima energije i kogeneraciji, moraju biti usklađeni s obvezama koje proizlaze iz članstva u EU i potpisnika Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC). Propisima se mora poticati izgradnja i eksploatacija obnovljivih izvora energije kao vrlo važnog nacionalnog interesa Hrvatske, kojoj su obnovljivi izvori energije ključni za energetski i opći razvoj. Obnovljivi izvori energije su naši prirodni resursi i bogatstvo. Stoga su važan nacionalni interes u smanjenju štetnih učinaka na okoliš,

smanjenju emisije stakleničkih plinova, smanjenju ovisnosti o uvozu fosilnih goriva, smanjenju ovisnosti o uvozu energije, sigurnosti opskrbe, osiguranja

PROPISIMA SE MORA POTICATI IZGRADNJA I EKSPLOATACIJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE KAO VRLO VAŽNOG NACIONALNOG INTERESA HRVATSKE sukladnosti RH s EU-om i globalnim ciljevima održivog razvoja, zapošljavanja i stvaranje gospodarske aktivnosti. Dakle, ovo je inteligentna energija. Sve ovo govori o velikom utjecaju nove zelenimagazin | svibanj 2015. | 27

INTERVJU energetske politike na drvnu industriju RH. Kako se u to uklapa drvna industrija? - Hrvatska drvna industrija se prirodno uklapa u nove energetske politike jer kroz kogeneracijska postrojenja ima najveću ETU. To znači vrlo visoku inovativnost bazne energije drvnog ostatka u energiji topline i električne energije. Zbog visoke potrebe za toplinskom energijom u sušarama i parionama te grijanja prostora može se maksimalno proizvoditi električna energija koja je u biti nusproizvod, ali sva izuzetno korisna jer nosi certifikate zelena, obnovljiva i prirodna. Trenutno se u Hrvatskoj drvnoj industriji radi 25 projekata izgradnje kogeneracijskih postrojenja u različitim fazama izgradnje i različitih kapaciteta. Koliko iznose vaše investiciije u taj projekt ? - Ukupna investicija u kogeneraciju je 9,5 milijuna eura, još predstoji uređenje okoliša u iznosu od 80.000 eura, postrojenje za pripremu biomase zajedno s transporterima vrijedno 500.000 eura. Dakle, sveukupna investicija u kogeneraciju s kompletnom infrastrukturom iznosi oko 10 milijuna eura. Kogeneracija je kapaciteta proizvodnje 1,7 MW struje i 8,8 MW topline. Odakle dobivate sirovinu? - Veći dio sirovine koristimo iz vlastite proizvodnje, a dio sirovine planiramo ostvariti putem dugoročnog ugovora s Hrvatskim šumama. Razmišljamo

28 | svibanj 2015. | zelenimagazin

o sadnji većih površina brzorastućim drvećem, za buduće godine, čime bismo si osigurali jedan dio sječke. Moguće je da ćemo kooperirati sadnju i s privatnim osobama i time potaći zaposlenje većeg broja ljudi na privatnim gospodarstvima. Kakve imate planove s viškom toplinske energije? - Najveći dio toplinske energije koristimo za vlastite potrebe. U izgradnji je novi blok sušara zapremine 1000 kubičnih metara, te rekonstrukcija 800 kubičnih metara sušarskih kapaciteta s pare na toplu vodu. To su toplinski konzumi koji troše toplinu tijekom cijele godine i kao takvi su nam najzanimljivi-

TRENUTNO JE U HRVATSKOJ DRVNOJ INDUSTRIJI U RAZLIČITIM FAZAMA 25 PROJEKATA IZGRADNJE KOGENERACIJSKIH POSTROJENJA ji. Pokrenuti su razgovori s tvrtkama iz susjedstva kao što je Kutjevo te javnim institucijama kao što su Županijska bolnica, Kaznionica, Srednjoškolski centar i druge, a udaljeni su od nas svega petstotinjak metara zračne linije. Razgovaramo i s predstavnicima grada i županije. Manje je poznato da je Spin Valis osamdesetih godina također proizvodio toplinsku energiju za javne institucije poput Županijske bolnice, Kaznionice, Srednjoškolskog centra. Još uvijek po-

stoji trasa cjevovoda pa je, prema našim saznanjima, potrebno samo obnoviti cjevovod u bivšim toplinskim stanicama javnih ustanova koje smo grijali. Postoje spojevi na koje se vrlo jednostavno može priključiti proizvedena toplina. U cilju što boljeg sagledavanja prodaje viška topline vanjskim korisnicima u tijeku je izrada elaborata i studije. Kako javne institucije reagiraju na mogućnosti da na taj način dobiju energiju? - Javne institucije su zainteresirane za jeftiniju toplinsku energiju. Ostaje otvoreno pitanje izgradnja toplovoda, gdje bi se trebala uključiti lokalna samouprava i država, izrada projektne dokumentacije i zatvaranje financijske konstrukcije. No, važno je da središnja i lokalna država budu snažnije uključene u projekt. Što može Vlada učiniti u tom smislu? - Vlada može prepoznati dugoročnu uštedu energenta za grijanje i napraviti uštedu u proračunu. Lokalna samouprava isto tako, mogu se imati uštede u energentu i možemo svi zajedno doprinijeti čistijem okolišu i zajedničkom ostvarenju cilja tri puta 20 posto, što je strateški cilj i Europske unije. Prepoznaje li se kod naših potrošača i kod države potencijal proizvodnje peleta? - Potrošači su kod nas zainteresirani za pelet i dobivamo sve više upita o istom no država, koliko smo upoznati, još uvijek ne prepoznaje pelet kao druge

zemlje. Istaknuo bih primjerice Italiju i Austriju koje stimuliraju kupnju peći za loženje na pelet i na pelet imaju porez 10 posto, dok im je PDV manji nego naš i iznosi 21 ili 19 posto. Ove države i kroz druge vidove stimuliraju obnovljive energente. Što donosi nova energetska politika i politika zaštite okoliša smanjenju emisije stakleničkih plinova u EU i kakav je njezin općeniti utjecaj? - Europska unija nema zajedničku šumarsku politiku i ona je u nacionalnoj nadležnosti. Šume imaju prioritetnu ulogu u smanjenju stakleničkih plinova, a sve raširenije korištenje izvora energije iz drva te rastuća potreba za drvom stvara još veću odgovornost svih nas. Hrvatski je interes štititi svim sredstvima šumsko nacionalno blago te ga kroz održivo gospodarenje, planiranje i usmjeravanje razvoja koristiti u nacionalne interese kao što su stvaranje proizvoda visoke dodane vrijednosti, zapošljavanje i izvoz te proizvodnja obnovljivih energenata i električne energije, toplinske energije, peleta, briketa. Koje su prednosti prerađivačkog sektora na bazi korištenja šuma? - FSC certifikat potvrđuje da se državnim šumama gospodari prema strogim ekološkim, gospodarskim i socijalnim kriterijima. Hrvatska je u EU unijela veliko šumsko bogatstvo, a posebni smo i zbog održivog gospodarenja šumskim resursima zasnovanima na znanstvenim temeljima i tradiciji od 1769. Hrvatsku

“JEDINI IZVOZIMO I U SAD”

Kako posluje Spin Valis? - Spin Valis u kontinuitetu pozitivno posluje od 1992. Ostvaren promet Grupe Spin Valis u 2014. je 180 milijuna kuna, od čega je udjel izvoza preko 80 posto, a broj zaposlenih smo zadržali na 500. Glavna tržišta u izvozu su zemlje Europske unije. Spin Valis je jedini hrvatski proizvođač iz sektora drvne industrije RH koji izvozi namještaj u SAD. Stalnim investicijama u znanje, ljude, nove proizvode, tržišta, tehnologiju, informatiku imamo svoju viziju daljnjeg razvoja na zahtjevnom i okrutnom globalnom tržištu. Okruženje u kojem radimo mora biti stimulativnije i više okrenuto realnom sektoru, a osobito izvoznom. Drvni sektor je najveći neto izvoznik u Hrvatskoj u kojem je udio uvozne komponente ispod pet posto. U prvih 11 mjeseci 2014. Spin Valis je ostvario 1,2 milijarde USD izvoza što je porast u odnosu na 2013. u istom periodu za 24 posto, pri čemu je izvoz namještaja porastao 22 posto. Spin Valis je u 2014. imao porast prihoda u izvozu za 13 posto. karakterizira visoka biološka raznolikost za gospodarske i negospodarske funkcije. Imamo 4500 vrsta, od toga 260 autohtonih drvenih šumskih vrsta, a gospodarski važnih oko 50 od kojih su bukva i hrast najzastupljeniji. Čak 95 posto šuma u Hrvatskoj je prirod-

nog porijekla. Hrvatska treba iskoristiti prednosti drvoprerađivačkog sektora. To su tradicija, stručnost i znanje, bogatstvo šuma i prerađivački sektor kao pokretač razvoja. Mora ga koristiti u cilju zapošljavanja, ulaganja te opstanka ruralnih područja

zelenimagazin | svibanj 2015. | 29

KOGENERACIJA

PRVA HRVATSKA ELEKTRANA NA DRVNU BIOMASU U STRIZIVOJNI RADI VEĆ

Dobra iskustva: us elektrana u Slavon Novo postrojenje, vrijedno 17 milijuna eura, omogućit će i otvaranje 20 no to, zahuktale su se aktivnosti i na trećem po redu kogeneracijskom postro PIŠE Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

K

ada je sredinom 2011. godine pušteno u pogon kogeneracijsko postrojenje elektrane kapaciteta 3,3 MW električne energije u sklopu tvornice parketa Strizivojna Hrast, nije to bila samo prva hrvatska elektrana na drvnu biomasu. Stanovnicima sela južne Đakovštine, a osobito Strizivojne, bilo je veliko olakšanje jer više nisu morali strahovati od čestih prekida napajanja električnom energijom. Naime, prije spomenute elektrane, kada bi strojevi tvornice Strizivojna Hrast malo jače potegli, Strizivojna bi ostajala bez struje.

PRIJE PRVE ELEKTRANE, KADA BI STROJEVI TVORNICE STRIZIVOJNA HRAST MALO JAČE POTEGLI, STRIZIVOJNA BI OSTAJALA BEZ STRUJE Izgradnjom elektrane stanovnici su se riješili tih problema, a vlasnici tvornice su mjesečno mogli uštedjeti oko milijun kuna budući da su tada bili prisiljeni izdvajati ogromna sredstva za alternativni izvor potrebne energije – mazut koji je pokretao dizel-agregat. Od tada ova elektrana kapaciteta 3,3 MW električne energije ne samo da zadovoljava potrebe tvornice za nužnom energijom, nego višak isporučuje HEP-u. Sada je situacija gotovo idilična, ali prilikom pokretanja ideje ovoga projekta 30 | svibanj 2015. | zelenimagazin

2005. godine, bilo je potpuno suprotno. Višegodišnju napornu birokratsku trakavicu opisuje Martina Ravlić Janković, tadašnja voditeljica projekta izgradnje elektrane i pomoćnica direktora i vlasnika tvrtke Strizivojna Hrast Mate Ravlića. BIROKRATSKO NERAZUMIJEVANJE “Kada smo 2005. godine krenuli u ovaj projekt, nije bilo potrebne zakonske regulative. Nakon što se to nekako definiralo, pojavio se problem kreditiranja čitave investicije. Naime, tadašnja naša matična banka je odustala od

kreditiranja, navodno zbog nastupajućih poremećaja na tržištu. Onda smo opet zapeli i počeli tražiti drugu banku koja je zainteresirana za takav projekt. Nakon što smo toj drugoj banci predali svu dokumentaciju, njima je trebalo devet mjeseci da donesu odluku hoće li ili neće financirati projekt. Razočarani takvim odugovlačenjima, razmišljali smo i o odustanku od čitavog posla, ali smo ipak zakucali i na vrata treće banke koja nas je odmah prihvatila. Gotovo istodobno se javila i ona druga nudeći nam čak i smanjenje kamata uz prihvaćanje svih

ČETIRI GODINE

koro i druga skom Brodu vih radnih mjesta, ali i čišću proizvodnju električne i toplinske energije. Uz jenju. Za njega je već izdana građevinska dozvola Šumarskog fakulteta”, ističe pomoćnica direktora Strizivojne Hrast.

naših uvjeta samo da se opredjelimo za njih. Nismo, naravno, s njima više htjeli niti razgovarati jer su se pokazali neprofesionalnima. Odlučili smo se za treću banku. U svemu tome smo potrošili nekoliko godina dragocjenog vremena. Tome treba pridodati i niz birokratskih otezanja i nerazumijevanja. Recimo, lokacijsku dozvolu smo čekali devet mjeseci zato što osoba iz nadležne državne službe, koja je to trebala ispisati, nije znala o čemu se radi, kako to napisati i onda je to sve skupa trajalo i trajalo...”, priča Martina Ravlić Janković.

Vrijednost investicije dostigla je 15 milijuna eura. Međutim, prema studiji, zahvaljujući poslovanju elektrane, Strizivojna Hrast godišnje ostvaruje znatne uštede. To više jer najveći dio sirovine za rad elektrane predstavlja drvni ostatak iz primarne proizvodnje parketa. Ono što nedostaje, nabavlja se od Hrvatskih šuma temeljem dugogodišnjeg ugovora. Budući da je prva elektrana za Strizivojnu Hrast predstavljala potpuno novu djelatnost, u pripremi i realizaciji projekta su angažirani brojni stručnjaci. “Naša prva elektrana je pravi primjer onoga što se naziva spojem znanosti i prakse. Ako tu postoji sinergija, onda svi možemo napredovati. Sve smo započeli s tvrtkom HEP ESCO, tvrtkom kćeri HEP-a koja se bavi uštedama energije i tu se zapravo rodila čitava ideja ove elektrane. Potom je i tvrtka Enerkon, čiji stručnjaci imaju bogato poslovno i znanstveno iskustvo, odigrala značajnu ulogu u svemu. Savjeti i stručna pomoć stizali su iz našeg resornog ministarstva, iz Ministarstva regionalnog razvitka, sa

ZAPOČELA POKUSNA PROIZVODNJA U DRUGOJ ELEKTRANI Uvidjevši brojne prednosti takvog izvora energije, te naoružani iskustvima iz izgradnje prve elektrane u Strizivojni, slično su započeli i u svojoj tvornici po imenu Slavonija drvna industrija (Slavonija DI) u Slavonskom Brodu. Kamen temeljac za kogeneracijsko postrojenje u tvrtki Slavonija DI položen je u rujnu 2013. godine, a ovih dana traje pokusna proizvodnja. “Planirana snaga ove elektrane je 4,66 megavata električne, te 12 megavata toplinske energije. Toplinsku energiju gotovo u cijelosti trebamo za vlastite potrebe budući da se radi o sušarskim kapacitetima velike potrošnje u proizvodnji furnira i drugih elemenata u ovoj tvornici namještaja. Ranija uspješna realizacija projekta s postrojenjem snage 3,3 megavata u Strizivojni dalo nam je poticaj za novi poslovni izazov”, objašnjava Martina Ravlić Janković, sadašnja direktorica Slavonije DI, dodajući kako se radi o investiciji vrijednoj 17 milijuna eura. Ovo novo postrojenje će omogućiti i otvaranje 20 novih radnih mjesta, ali i čišću proizvodnju električne i toplinske energije zamjenom loživog ulja drvnom biomasom, odnosno otpadom nakon prerade drveta. No, ova višegodišnja energetska priča time neće biti završena. Kako nam je najavila Martina Ravlić Janković, već su poodmakle aktivnosti na trećem kogeneracijskom postrojenju za koje je već izdana građevinska dozvola. zelenimagazin | svibanj 2015. | 31

KOGENERACIJA ELEKTRANA NA ŠUMSKU BIOMASU U BABINOJ GREDI, GODINU I POL OD POČETKA IZGRADNJE

Kreće testna proizvodnj Kada bude radila punim kapacitetom, ova će elektrana zadovoljavati čak polo energijom. K tome ovaj projekt, čija vrijednost u prvoj fazi iznosi oko 50 miliju PIŠE Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

P

rije točno dvije godine, u svibnju 2013., potpisan je Ugovor o izgradnji kogeneracijskog postrojenja na biomasu na lokaciji industrijske zone Tečine u Babinoj Gredi. Ili jednostavnije, elektrani na šumsku biomasu snage 9.7 MW, elektrani koja će kao osnovni energent koristiti ostatke iz drvne proizvodnje – drvne sječke. Prvi konkretni radovi započeli su početkom studenog te 2013. godine, a završetak izgradnje i početak operativnog rada elek-

ZAVRŠETAK IZGRADNJE I POČETAK OPERATIVNOG RADA ELEKTRANE PLANIRAN JE ZA LIPANJ OVE GODINE trane planiran je za lipanj ove godine. Budući da je gradilište, odnosno sada već gotovo završeni objekt elektrane smješten tik uz sjevernu ogradu autoceste Zagreb-Lipovac, pedesetak kilometara zapadno od hrvatsko-srpske državne granice, znatiželjni vozači imali su prilike promatrati vidljivi napredak u izgradnji ovog značajnog energetskog objekta. Ili, kako to domišljato naglašava Josip Krnić, tamošnji općinski načelnik i odnedavni saborski zastupnik: nije to samo nekakav “objekt”, već itekako važan “subjekt” budućeg razvoja općine Babina Greda i čitave Vukovarsko-srijemske županije. Naime, kada bude radila punim kapacitetom, ova će elektrana zadovoljavati čak polovinu ukupnih potreba Vukovarsko-srijemske županije za električnom energijom. K tome, ovaj projekt čija vrijednost u osnovnoj prvoj fazi iznosi oko 50 milijuna eura, predstavlja trenutno najveću greenfield 32 | svibanj 2015. | zelenimagazin

investiciju na području Vukovarskosrijemske županije. Budući da će pored električne, nova elektrana proizvoditi i toplinsku energiju, u drugoj fazi projektom je predviđena izgradnja staklenika za poljoprivrednu proizvodnju i pripadajuće hladnjače. Ta će projektna faza zahtijevati dodatna ulaganja od oko 30 milijuna eura. Ponosan zbog realizacije projekta koji će značajno pridonijeti razvoju poljoprivrede, Josip Krnić ističe kako je to postrojenje dobar primjer finalizacije proizvodnje. “To pokazuje kako prirodni resurs možemo staviti u funkciju razvoja Babine Grede, ali i Vukovarsko-

srijemske županije te Hrvatske”, kaže načelnik Krnić osobito zadovoljan što će nakon svega biti otvoreno dvjestotinjak novih radnih mjesta. ENERGIJA BUDUĆNOSTI Nositelj projekta izgradnje kogeneracijskog postrojenja u Babinoj Gredi je tvrtka Uni Viridas iz Zagreba, čiji je većinski osnivač Unit Investment N.V., dio Unit Groupa, tursko-nizozemske energetske korporacije koja ima više od 40 godina iskustva na području energetike te u svom projektnom portfelju posjeduje preko 2000 MW u projektima termoelektrana na prirodni plin, velikih hidroelektrana te obnovljivih izvora

a električne energije vinu ukupnih potreba Vukovarsko-srijemske županije za električnom na eura, predstavlja trenutno najveću greenfield investiciju na ovom području

“Poticanjem razvoja obnovljivih izvora energije pokazujemo da nam je stalo do toga kakvo okruženje ostavljamo budućim generacijama. Energija budućnosti koristi bespotrebni otpad današnjice, čuva okoliš, stvara nova radna mjesta, pokreće gospodarstvo i unapređuje naše živote. Drago nam je što je jedna takva investicija zaživjela u Hrvatskoj, a posebno nam je drago da je to Slavonija iza Erhan Uzil, član Uprave Unit Investmenta N.V. i Uni Viridasa koje su teška vremena.“ energije na području Turske, Europe i Bliskog istoka. “Poticanjem razvoja obnovljivih izvora energije pokazujemo da nam je stalo do toga kakvo okruženje ostavljamo budućim generacijama. Energija budućnosti koristi bespotrebni otpad današnjice, čuva okoliš, stvara nova radna mjesta, pokreće gospodarstvo i unapređuje naše živote. Drago nam je što je jedna takva investicija zaživjela u Hrvatskoj, a posebno nam je drago da je to Slavonija iza koje su teška vremena”, izjavio je prilikom početka radova član Uprave Unit Investmenta N.V. i Uni Viridasa Erhan Uzil. Proizvođač opreme i izvođač radova, supotpisnik ovog ugovora je finska tvrtka MW Power OY, vodeći europski proizvođač opreme na području biomase. “Uzbuđeni smo jer sudjelujemo u ovom projektu i naš glavni cilj je odraditi posao uz poštivanje rokova izgradnje. U Babinoj Gredi će biti izgrađena elektrana po najvišim standardima kvalitete kakve primjenjujemo na svim tržištima u svijetu. Osim toga, ovaj projekt je važan korak za nas jer je to naša prva elektrana obnovljivog izvora s isporukom u Hrvatsku”, izjavio je Jorma Lehtoviita, predsjednik Uprave MW Powera. Inače, prilično dug i težak proces razvoja projekta je završen u manje od dvije godine, a obuhvatio je poslove dugoročnog ugovaranja o prodaji

električne energije, ugovora o nabavi sirovine, odnosno sječke, te ugovaranje kredita za financiranje projekta od strane Finnvere, finske izvozno kreditne agencije. KREĆE TESTNA PROIZVODNJA “Imali smo uspona i padova tijekom razvojnog procesa; probijali smo led na tržištu koje je tek u nastajanju. No, imali smo naše suradnike, partnere projekta i vladine institucije koje su uvijek sa strpljenjem odgovarale na naša pitanja. Stoga sve sudionike zaista vidimo kao jednu veliku obitelj i željeli bismo izraziti svoju zahvalnost svima koji su pridonijeli realizaciji takvog napretka”, naglasio je

i montaže elektrane na biomasu u Babinoj Gredi. Zatekli smo ga u malom kontejnerskom naselju gradilišta, gdje su u završnoj fazi bili i posljednji “šminkerski” radovi na pristupnim prometnicama. Na mjestu gdje je prije godinu i pol dana u blatnim srijemskim poljima rezana svečana vrpca kojom je označen početak radova, sada je glavni ulaz i ulazna prometnica u ovo važno energetsko postrojenje. “Prvih dana svibnja krećemo sa sinkroniziranim pokretanjem svih dijelova sustava elektrane i testnom proizvodnjom električne energije i njezinim puštanjem u sustav na temelju 14-godišnjeg ugovora s HROTE-om. Istovjetni

NOVA ELEKTRANA PROIZVODIT ĆE I TOPLINSKU ENERGIJU. U DRUGOJ FAZI, KOJA TRAŽI ULAGANJE OD 30 MILIJUNA EURA, GRADIT ĆE SE STAKLENIK I HLADNJAČE prilikom početka radova Alkin Yaman, tadašnji menadžer razvoja tržišta za Unit Investment NV. A zajedno sa skupinom inženjera i specijaliziranih stručnjaka iz Turske, Alkin Yaman, sadašnji generalni direktor tvrtke Uni Viridas, ovih dana privodi kraju veliki projekt izgradnje

ugovor imamo i s Hrvatskim šumama koje su se obvezale na isporuku 80.000 tona drvene sječke godišnje”, objašnjava Yaman dodajući kako nakon ovoga projekta imaju vrijedno iskustvo i brojne spoznaje o uvjetima i načinima poslovanja u Hrvatskoj, te se nada pokretanju novih energetskih projekata. zelenimagazin | svibanj 2015. | 33

?????????? KOGENERACIJA POSTROJENJE U PROBNOM RADU

BE-TO Glina uložila 5,5 milijuna eura u novo kogeneracijsko postrojenje Radi se o kogeneracijskom postrojenju na biomasu, a u projektu sudjeluju 100 posto hrvatski proizvođači opreme i izvođači građevinskih radova PIŠE Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

ajveći kupac drva od Hrvatskih šuma i najveći proizvođač i izvoznik drvene građe, Šerif Grupa iz Zagreba u Glini je u probni rad pustila novo kogeneracijsko postrojenje izgrađeno na mjestu gdje je nekada bila smješten pogon Pamučne industrije Glina. Investicija u postrojenje vrijedna je je 5,5 milijuna eura. Kada bude radilo punim kapacitetom, ovo postrojenje proizvodit će 1,2 MW električne energije i 4,5MW toplinske energije. “Projekt je trenutačno u fazi probnog rada da bi se ishodila uporabna dozvola. Radi se o kogeneracijskom postrojenju

na biomasu, a u projektu sudjeluju 100 posto hrvatski proizvođači opreme i građevinskih radova. Oko četvrtinu potreba za sirovinom osigurat ćemo iz vlastite proizvodnje, dok ostatak osiguravamo na osnovi ugovora koji smo sklopili s Hrvatskim šumama. Ugovor je sklopljen na rok od 15 godina”, ističe rukovoditelj postrojenja Amor Baraković, ujedno i direktor tvrtke BE-TO Glina koja je članica Šerif Grupe. Prema Barakovićevim riječima, električnu energiju posredstvom Hrvatske elektroprivrede po povlaštenoj cijeni otkupljuje Hrvatski operator tržišta energije. Što se tiče toplinske energije, ona će se koristiti za potrebe grupacije, ali i za buduće potrošače poput Kaznionice Glina, osnovnog i srednjoškolskog centra u Glini, Dječjeg vrtića, glinske

LANI U IZVOZU OSTVARENO ČAK 224 MILIJUNA KUNA

Šerif Grupa osvojila tržišta 40 zemalja Šerif Grupu sačinjavaju tvrtke Šerif export-import, Drvni centar Glina, Gorski kotar 1 te kao najmlađa članica BE-TO Glina. Dvije glavne vrste drva koje Šerif Grupa izvozi su bukva i hrast, a moguće ih je dobiti u raznim obradama. Među ostalim izvoznim proizvodima je rezana građa jasena, lipe, jele, smrče i graba. Grupa izvozi u više od 40 zemlja. Osnovna tržišta su joj Egipat, Vijetnam, Kina, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija, te većina članica Europske unije. U prošloj godini ostvarila je promet od 386 miljuna kuna od čega je u izvozu ostvareno čak 224 milijuna. Grupa je prošle godine imala dobit od 26,7 milijuna kuna. Promet u 2013. godini iznosio je 305,4 milijuna kuna, izvoz 179,5 milijuna kuna, dok je dobit iznosila 14,7 milijuna kuna. “Zadovoljni smo poslovanjem grupacije, a pogotovo smo zadovoljni prošlom godi34 | svibanj 2015. | zelenimagazin

nom. Kako smo izvozno orijentirani na dolarska tržišta, išao nam je na ruku tečaj dolara kao i povećanje potražnje za drvnim sortimentima. Ove godine očekujemo slične rezultate kao i prethodne godine. Implementacijom trenutnih investicija kao i instalacijom novih planiramo godišnji rast od 20 posto u narednih pet godina”, kaže Amor Baraković, direktor BE-TO Gline, članice Šerif Grupe. Inače, Baraković je unuk Šerifa Pašića, osnivača grupacije Šerif. Na području grada Gline ta grupacija kontinuirano ulaže i zapošljava veliki broj djelatnika. “U posljednjih osam godina u Glini je uloženo preko 90 milijuna kuna i zaposleno preko 220 djelatnika. Imamo ambiciju novog ciklusa ulaganja od preko 150 milijuna kuna i novog zapošljavanja od preko 100 novih djelatnika”, otkriva Baraković.

BE-TO Osijek i Sisak

Nove elektrane na biomasu

U

Amor Baraković, rukovoditelj postrojenja, ujedno i direktor tvrtke BE-TO Glina

proizvodnome portfelju Hrvatske elektroprivrede uskoro će se naći prva kogeneracijska postrojenja na šumsku biomasu i prve takve elektrane u HEP Grupi koje imaju status povlaštenog proizvođača iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Naime, u travnju su predsjednik Uprave HEP-a Perica Jukić, a u ime konzorcija izvođača, predsjednik Uprave Đuro Đakovića Tomislav Mazal i član Uprave nizozemske tvrtke HOST B.V.

ispostave Doma zdravlja Petrinja, novog hospicija u Glini, a u planu su još i neke druge institucije i tvrtke. “Planirani povrat investicije je sedam godina, a ukoliko bi prodaja toplinske energije institucijama koje su na području Gline išla po planu, rok povrata mogao bi biti pet godina”, otkriva Baraković. KORISTITE FONDOVE Kad je riječ o lokalnim vlastima, Baraković od njih u Hrvatskoj kao i na području gdje rade tvrtke iz Šerif Grupe očekuje jači angažman i povlačenje sredstava iz EU fondova. “Od lokalnih vlasti očekujemo da sami krenu u infrastrukturna ulaganja iz EU fondova te da zajedno s drvoprerađivačima krenu u toplifikaciju lokalnih sredina kao i iskorištavanje vlastite sirovine što će umanjiti uvoz fosilnih goriva. Tako će kroz održivi razvoj omogućiti sebi i poduzetnicima energetsku neovisnost”, mišljenja je Amor Baraković. Baraković kaže kako svi izvori za postrojenja za preradu drva, kao što su sušionice, parionice, kogeneracijsko postrojenje, u Šerif Grupi koriste drvnu biomasu koja je obnovljiv izvor energije. “Budući da već imamo izgrađenu vlastitu infrastrukturu, u planu nam je novo kogeneracijsko postrojenje na biomasu 4,6 MW električne energije i 12 MW toplinske energije koja će povećati naše proizvodne kapacitete i smanjiti energetsku ovisnost te u prvom redu povećati globalnu konkurentnost”, otkriva Baraković.

IZVOĐAČI PROJEKATA IZABRANI SU NA TEMELJU MEĐUNARODNOG NADMETANJA KOJE JE PROVEDENO PREMA PROCEDURI NJEMAČKE KFW BANKE Hermanus Klein Teeselink potpisali ugovor za projekt izgradnje kogeneracijske elektrane (proizvodnja električne i toplinske energije) na biomasu BE-TO Osijek 2 MWe/10 MWt. Potpisivanju ugovora prisustvovao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak istaknuvši kako će se ovaj projekt, kao i mnogi dosadašnji energetski projekti, realizirati u suradnji s domaćim tvrtkama, što kao posljedicu ima poticanje industrijskog razvoja i zapošljavanje te daje nužne reference za

inozemna tržišta. “Razvoj obnovljivih izvora energije mora biti kompatibilan s razvojem konvencionalnih izvora energije jer je ta sinergija izuzetno važna i nužna zbog diverzifikacije rizika proizvodnje energije i stabilnosti energetskih sustava”, rekao je ministar naglasivši kako će domaćom proizvodnjom, korištenjem domaćih potencijala u obnovljivim izvorima te realizacijom ovih projekata, cijene energenata biti niže. Također, istaknuo je važnost energetskih investicija u regijama koje do sada nisu bile energetski atraktivne. ŠUMSKA BIOMASA Kako je objavljeno na internetskim stranicama Ministarstva gospodarstva, ugovor je vrijedan 16,25 milijuna eura. Sirovina za BE-TO Osijek je šumska biomasa. Dobavu šumske biomase, u količinama i kvaliteti koje će osigurati pouzdan rad postrojenja, HEP je osigurao potpisivanjem dugogodišnjeg ugovora o dobavi drvne sječke. Izgradnja BE-TO Osijek započet će u jesen 2015., a pokusni rad početkom 2017. godine. Ishođenje uporabne dozvole i primopredaja postrojenja očekuje se u proljeće 2017. godine. Osim toga, HEP je s istim konzorcijem potpisao ugovor za izgradnju kogeneracijske elektrane na biomasu BE-TO Sisak 2 MWe/10 MWt. Ugovor je vrijedan 18,95 milijuna eura. Glavna namjena ove elektrane je grijanje mrežne vode centraliziranog toplinskog sustava u Sisku. Stoga će ona biti smještena uz već izgrađeno postrojenje HEPToplinarstva. Sirovina za elektranu je također šumska biomasa. Izgradnja, ishođenje uporabne dozvole i primopredaja postrojenja BE-TO Sisak, kako se očekuje, prati vremenske rokove projekta BE-TO Osijek. Inače, izvođači u ovim projektima izabrani su na temelju međunarodnog nadmetanja koje je provedeno prema proceduri njemačke KfW banke, čijim se kreditnim sredstvima projekti financiraju. (B.O.) zelenimagazin | svibanj 2015. | 35

ZNANOST I GOSPODARSTVO PIŠE Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P

rojekt Primjena inovativnih tehnologija u izolaciji bioaktivnih spojeva iz organskog otpada u proizvodnji vina financiran je iz strukturnih fondova EU-a u sklopu programa 2007.2013., u okviru poziva Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije. EU financira 85 posto vrijednosti projekta u iznosu nešto manjem od 4,23 milijuna kuna, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta financira 15 posto. Korisnik projekta je Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, dok je partner u projektu porečka Agrolaguna. Specifični cilj projekta je razvijanje i primjena konvencionalnih te novih tehnologija ekstrakcije i izolacije bioaktivnih spojeva iz organskog otpada od proizvodnje vina i grožđa te njihove potencijalne primjene kao sirovina ili poluproizvoda u daljnjoj preradi za funkcionalnu hranu, farmaceutske i kozmetičke i slične proizvode. “Optimirat će se uvjeti proizvodnje ekstrakata te praha fenolnih spojeva primjenom sušenja raspršivanjem, te mogućnost njegove primjene u modelnim i

AKTIVNI SPOJEVI IZ OSTATAKA GROŽĐA MOGU BITI SIROVINA ILI POLUPROIZVOD U FUNKCIONALNOJ HRANI, FARMACEUTSKOJ ILI KOZMETIČKOJ INDUSTRIJI realnim sustavima. Kroz nabavu opreme predviđene projektom povećao bi se znanstveno-istraživački kapacitet PBF-a za transfer tehnologije i komercijalizaciju rezultata istraživanja. To bi omogućilo postizanje općeg cilja kroz dodatno jačanje sprege između znanstvenog i poslovnog sektora s ciljem nadogradnje postojećih i razvoja novih ekološki prihvatljivih tehnologija iskorištenja biološkog potencijala organskog otpada od proizvodnje vina radi ublažavanja ili pak anuliranja utjecaja na okoliš”, istaknula je prof.dr.sc. Verica Dragović Uzelac s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta koja je ujedno i voditeljica ovog projekta. Inače, Verica Dragović Uzelac vodi niz sličnih projekta financiranih iz fondova 36 | svibanj 2015. | zelenimagazin

PRIMJENA INOVATIVNIH TEHNOLOGIJA U IZOLACIJI BIOAKTIVNIH SPOJEVA IZ OTPADA U PROIZVODNJI VINA

Biološko blago iz voćnog otpada Iznimni značaj ovog projekta je u ozbiljnom pristupu obradi otpada od prehrambene industrije. Projekt je fokusiran na novu uporabu ostataka iz proizvodnje vina, ali njime se stvara i baza za kasnija istraživanja iskorištavanja otpada od maslina, jabuka, višnje, rajčice... EU-a koji su našli primjenu u prehrambenoj industriji. Jedan od prvih takvih projekta bio je vezan uz višnju marasku. ZNAČAJ PROJEKTA Prema riječima profesorice Dragović Uzelac, za nabavu nove opreme utrošit će se nešto više od 1,5 milijuna kuna. Između ostalog nabavit će se liofilizator s grijanim pločama, ekstraktor za ubrzanu ekstrakciju uz primjenu visokog tlaka te

frizer za ultra duboko zamrzavanje. “Iznimni značaj ovog projekta je u ozbiljnom pristupu obradi otpada od prehrambene industrije koji zahtijeva primjenu različitih znanja i vještina. Zbog tog razloga su u provedbu projekta i uključeni znanstvenici s različitim ekspertizama kako bi se dobila sveobuhvatna slika o biološkom potencijalu supstrata koji će biti predmet istraživanja ovog projekta. Važno je istaknuti da

i u drugim segmentima prehrambene industrije postoje problemi sa zbrinjavanjem otpada koji također sadrži različite skupine visokovrijednih spojeva. Implementacijom ovog projekta stvorila bi se baza za nastavak istraživanja i na drugim nusproizvodima prehrambene industrije kao što su otpad od proizvodnje maslinova ulja, jabuke, višnje, rajčice”, istaknula je Verica Dragović Uzelac.

Optimirat će se uvjeti proizvodnje ekstrakata te praha fenolnih spojeva primjenom sušenja raspršivanjem, te mogućnost njegove primjene u modelnim i realnim sustavima, kaže profesorica Verica Dragović Uzelac zelenimagazin | svibanj 2015. | 37

PRIČA S TERENA POSLOVATI U ZELENOM

Uz našu uslugu, niste proizvođač otpada

PIŠE Ivana Zobenica zobenica@privredni.hr

K

ad su se Iva Glazer i Ivan Lukenda 2003. odlučili upustiti u poduzetničke vode, imali su samo ideju i entuzijazam. Danas su supružnici, sretni roditelji, ali i vlasnici triju zdravih i potpuno različitih tvrtki, kojima je, uz prezime vlasnika, zajednički nazivnik razvoj i primjena novih rješenja u zaštiti okoliša. 38 | svibanj 2015. | zelenimagazin

A sve je počelo mnogo ranije, nakon jedne neprospavane noći. Iva i Ivan su prepoznali sve veću važnost ekologije u Europi te procijenili da će se ti trendovi preliti i u Hrvatsku. U potrazi za zanimljivom nišom, uvidjeli su da na našem tržištu nije razvijena djelatnost najma upijajućih materijala za višekratno korištenje pri održavanju industrijskih strojeva, koja je u to vrijeme bila brzorastući trend u većini zemalja Europske unije. Istraživanjem potencijalnih partnera u tom segmentu, kao glavni “target”

označili su tvrtku Mewa Textil-Service, najjači brend u Europi na tom području, s vlastitom proizvodnjom, s tridesetak velikih praonica i osam velikih pogona za pranje krpa i industrijskih upijača. Ivan je obavio sastanak u Beču i, kako ističe, “nekim čudom” uspio dogovoriti zastupstvo, on i Iva su posudili 50.000 kuna, otvorili tvrtku, kupili transportno vozilo na leasing i iz dana u dan gradili svoj prvu poslovnu priču - Ekotex. “Prvi šleper s kojim su došle krpe u zaštitnim kontejnerima nije mogao ući u

ulicu, a istovarili smo ga uz pomoć par prijatelja iz kvarta, dok je vozač umirao od smijeha, a susjedi se pitali što li radim i jesam li lud”, prisjeća se Lukenda. Prvo skladište bilo im je u dvorištu, u garaži koju su unajmili od njegovog ujaka. Ekotex danas ima više od 900 korisnika u Hrvatskoj te je ekskluzivni zastupnik Mewe, prisutne u 12 europskih zemalja. “Krpe za višekratnu uporabu moderno su rješenje za čišćenje industrijskih strojeva, postrojenja i proizvoda. Potencijalni korisnici su nam svi oni koji imaju veze s uljima, bojama i otapalima”, objašnjava Lukenda dodajući da se kroz core business Ekotexa čuva okoliš i štede sirovine jer se iskorištene krpe i ostali apsorbensi ne bacaju u smeće, već se pranjem osposobljavaju za ponovnu upotrebu. Svojim korisnicima Ekotex pruža zaokružen sustav: upijajuće materijale, namjenske kontejnere za siguran transport i skladištenje prljavih materijala na mjestu uporabe, te redoviti odvoz i povrat opranoga. Tako tvrtke dobivaju rješenje koje je u skladu sa svim zakonskim normama i standardima zaštite okoliša. “U ovoj fazi razvoja, našim djelovanjem na tržištu, izbjegava se

nastajanje otprilike 3000 tona opasnog otpada godišnje koji bi nastao korištenjem starih tehnologija’’, kaže Lukenda te pojašnjava kako su prije ulaska Ekotexa na tržište tvrtke koristile jednokratne materijale, a dodatni trošak bio im je

EKOTEX DANAS IMA VIŠE OD 900 KORISNIKA U HRVATSKOJ TE JE EKSKLUZIVNI ZASTUPNIK MEWE, PRISUTNE U 12 EUROPSKIH ZEMALJA odvoz i zbrinjavanje otpada. “S obzirom da je ovdje ov riječ o ponovnom korištenju, niti jedan jeda naš korisnik u ovom području nije proizvođač otpada jer otpad je, p sukladno sukladn zakonskoj definiciji, svaka stvar ili predmet koja se odbacuje ili namjerava odbaciti”, kaže ovaj poduzetnik. Naglašava Naglaša kako na ovaj način, uz ekološki savjesno poslovanje, tvrtke ostvaruju savje uštede jjer je višekratno uvijek povoljnije od staln stalnog kupovanja i zbrinjavanja “jednokratnog”. O kvaliteti tekstila “jednok dovoljno dovoljn govori podatak da je u upotrebi već 19 ggeneracija krpa, a tehnološkim

razvojem došlo se do toga da bazna krpa upija 365 posto svoje težine. Simbolična ušteda, kaže Lukenda, vidljiva je i u smanjenju opsežne dokumentacije vezane za evidenciju i praćenje otpada. ZELENE TEHNOLOGIJE Prije pet godina, ovaj poduzetnički par u stalnoj potrazi za dobrim idejama, uvidio je da postoji još jedan “manjak” na tržištu: manjak adekvatnih programskih rješenja u području gospodarenja otpadom. Tako su nastale Zelene tehnologije. Osnovna djelatnost ove tvrtke je razvoj i implementacija softverskih rješenja, prije svega u zaštiti okoliša i gospodarenja otpadom. U tom su se segmentu specijalizirali i jedan su od tržišnih lidera u Hrvatskoj. “Preko Ekotexa bili smo u kontaktu s jako puno stručnjaka za zaštitu okoliša u velikim tvrtkama. Dojam je bio da je postojeći sustav gospodarenja otpadom te ljude, koji bi trebali biti predvodnici cijele jedne nove grane gospodarstva, pretvorio u birokrate koji troše vrijeme i energiju na zadovoljavanje forme, odnosno uredno ispunjavanje sve potrebne dokumentacije prema državi, umjesto da se fokusiraju na ono za što su se zapravo školovali”, objašnjava Lukenda. Dodaje kako bi se cijeli smisao waste managementa najlakše mogao objasniti kao traženje najboljih rješenja za učinkovitije upravljanje otpadom u dva smjera: kako smanjiti troškove za one vrste otpada koje se više ne mogu iskoristiti te ih treba zbrinuti, te kako povećati prihode od iskoristivog otpada, prije svega sekundarnih sirovina koje su zapravo

Našim djelovanjem na tržištu, ponovnim N korištenjem istih materijala, sprečava se nastajanje otprilike 3000 tona opasnog otpada godišnje koji bi se generirao korištenjem jednokratnih krpa i apsorbensa, kaže Ivan Lukenda, suvlasnik tvrtki Ekotex, Zelene tehnologije i Zona zaštite zelenimagazin | svibanj 2015. | 39

PRIČA S TERENA postale trgovačka roba. “U ovom trenutku raspolažemo s više gotovih komercijalnih rješenja za sve karike u lancu gospodarenja otpadom”, ističe. Zelene tehnologije trenutno imaju oko 150 korisnika, a sva rješenja su nastala iz praktičnih problema ljudi uključenih u proces gospodarenja otpadom. “Napravili bismo probni sustav i testirali ga u tvrtkama, te smo od njih skupljali informacije o tome ‘što ih žulja’. Niti u jednoj tvrtki nismo rušili postojeći sustav, već smo ga osuvremenili, prilagodili i informatizirali”, kaže Lukenda. Tehnološki razvoj i praćenje trendova s jedne strane, te dugogodišnje iskustvo i skupljeno znanje u području zaštite okoliša i gospodarenja otpadom pretočeno u konkretna rješenja trebali bi biti baza, objašnjava Lukenda, za sljedeći iskorak, odnosno pokušaj izlaska na šire tržište Europske unije, a prije svega regije. Dodatnim nadogradnjama razvili su i kompletan sustav upravljanja otpadom namijenjen komunalnim poduzećima. Naime, pored baznog tzv. WasteControl sustava, koji su implementirali u dvadesetak komunalnih poduzeća, počeli su razvijati i tzv. “sustav za pametne kante”, odnosno softver koji su nazvali CommunalControl, a pomoću kojeg komunalna poduzeća mogu jednostavno implementirati sustav naplate odvoza komunalnog otpada prema krajnjim korisnicima, bilo da je riječ o fizičkim ili pravnim osobama. “Sustav naplate komunalnog otpada u posljednje je vrijeme jedna od glavnih tema. Uredbom o komunalnom otpadu

40 | svibanj 2015. | zelenimagazin

on bi se trebao do kraja definirati, ali čini se da su glavne smjernice jasne. Učinkovita i sustavna naplata odvoza miješanog komunalnog otpada prema masi, odnosno volumenu, uz zadržavanje određenog iznosa tzv. fiksne naknade, uz općenitu racionalizaciju poslovanja, trebala bi biti temelj budućeg uspješnog poslovanja komunalnih poduzeća ili, u suprotnom, njihove propasti. Razvoj CommunalControla je bio za nas veliki izazov, ali, prema svim informacijama od postojećih korisnika,

“NAPRAVILI BISMO PROBNI SUSTAV I TESTIRALI GA U TVRTKAMA, TE SMO OD NJIH SKUPLJALI INFORMACIJE. NITI U JEDNOJ TVRTKI NISMO RUŠILI POSTOJEĆI SUSTAV” on se nametao i kao prijeka potreba”, pripovijeda Lukenda. “Nije problem otići u Kinu, kupiti jeftine čipove i čitače i reći ‘ja sam riješio problem’, ali bojim se da ta rješenja nisu dugog vijeka. Naš softver je kao i sva ostala rješenja koja smo razvili modularan, odnosno moguće ga je povezati sa svim ostalim poslovnim rješenjima koja se koriste unutar tvrtke (ERP, SAP…), a sljedeći korak je bio naći pametne hardveraše. Nakon analize tržišta i svega ponuđenog odlučili smo se za partnerstvo s tvrtkom Selmet, pionirima u tehnologiji identifikacije na ovim prostorima te tvrtkom s najviše realiziraj

nih zdravih projekata u području RFID tehnologije”, kaže. Partnerstvo sa Selmetom dovelo je i do razvoja sustava za evidenciju i praćenje rublja u industrijskim praonicama. “Implementacija ovakvog softverskog rješenja, s ušivenim RFID tagovima u svaki komad odjeće ili rublja o kojem želite imati evidenciju, trebala bi biti temeljni adut tvrtki koje se bave tom djelatnošću u borbi sa sve agresivnijom konkurencijom. Jer, rezultat je optimizacija svih procesa poslovanja i povećanje razine usluge prema krajnjem korisniku”, kaže ovaj poduzetnik. ZONA ZAŠTITE Posljednja tvrtka koju je bračni par Lukenda osnovao nastala je kao rezultat rada i povjerenja tržišta u njihove prve dvije tvrtke. Tražeći ozbiljnog potencijalnog partnera u Hrvatskoj, jedan od vodećih europskih multibrendova u području proizvodnje i distribucije osobnih zaštitnih sredstava odlučio mu je ponuditi zastupstvo za hrvatsko tržište, koje su Iva i Ivan nakon dužih pregovora i prihvatili. “Od početka se bavimo uslugama i ja se osobno nikad nisam smatrao trgovcem. Mogao bih čak reći da Zona zaštite nije ni nastala mojom krivnjom. Nakon prvih razgovora sa, u to vrijeme tek potencijalnim partnerima, Iva i ja smo skupili cijelu ekipu i rekli o mogućnosti koja se otvara. Ja nisam bio siguran da imamo vremena za tako nešto. Odgovor je bio: Ali Ivane, tržište poznajemo, organizirani p j g jjesmo i raditi Lukenda. On znamo”, prisjeća se Lukenda i njegova supruga trenutačno trenuta zapošljavaju 23 ljudi i očekuju oče da će se ta brojka do kraja godine g popeti na 30. Zaposlenici su, prema njegovim riječima, najbitniji kotačić u poslovanju, pa su za financiran nje razvoja Zelenih tehno tehnologija, da bi mogli zaposliti prog programere, Iva i Ivan uložili svu svoju dotadašnju ušteđevinu. “Mogli smo prodati Ekotex p prije četiri godine i možda sebi doživotdoživ no riješiti egzistenciju, no priča je još uvijek dobra, ima smisla i ide dal dalje. Mi se nadamo da ćemo sve svoje rad radnike jednoga dana ispratiti u mirovinu. mirovinu To bi možda bio krajnji cilj cijele ove igre”, zaključuje zaklju j čuje Ivan Lukenda. Lukend

PRIČA S TERENA KBC SPLIT- PROJEKT ENERGETSKE OBNOVE VRIJEDAN 114 MILIJUNA KUNA

Radovi će biti dovršeni prije roka Tvrtka Rudan iz Žminja će po ESCO modelu u radove energetske obnove uložiti 114 milijuna kuna te u 14 godina vratiti uloženo PIŠE Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

ajveći projekt poboljšanja energetske učinkovitosti u Hrvatskoj provodi se u Kliničkom bolničkom centru Split – bolnici Križine. Energetska obnova obuhvaća cjelovitu rekonstrukciju ovojnice zgrada i to izradu toplinske izolacije njezina pročelja, zamjenu svih prozora i vrata energetski učinkovitijim, termoizolaciju i hidroizolaciju ravnih krovova, rekonstruirat će se kompletan termoenergetski sustav na način da će se zamijeniti postojeći kotlovi na mazut s ekološki prihvatljivijim i jeftinijim energentima kao što su plin i ulje te će se izvesti rekonstrukcija toplinskih podstanica. Na krovu zgrade ugradit će se sustav solarnih kolektora za pripremu potrošnje tople vode. Ugradit će se kompenzator jalove energije, rekonstruirati sustav unutarnje rasvjete ugradnjom štedljivih i funkcionalnijih rasvjetnih elemenata te će se implementirati centralni nadzorni sustav za praćenje potrošnje energije i energenata. Sanirat će se sustav vodoopskrbe na način da će se sanirati kvarovi, omogućiti detekcija propuštanja, uvesti nadzor i optimiziranje potrošnje vode. IZVOĐAČ RADOVA Nakon raspisivanja javnog natječaja krajem kolovoza prošle godine, za realizaciju ovog projekta izabrana je tvrtka Rudan iz Žminja s kojom je ministar zdravstva Siniša Varga potpisao ugovor

KBC SPLIT NEĆE IZDVAJATI NIKAKVA DODATNA SREDSTVA ZA OBNOVU krajem lanjskog prosinca. Tvrtka Rudan će po ESCO modelu u radove energetske obnove, zajedno s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je osigurao 22 milijuna kuna, uložiti ukupno 114 milijuna kuna. Tvrtka Rudan će 14 godina osiguravati povrat ulaganja iz uštede energenata nakon energetske obnove zgrada, što znači da KBC Split neće izdvajati nikakva dodatna sredstva za obnovu. Prema riječima Graciana Rudana, vlasnika i direktora tvrtke Rudan iz Žminja, upravo je dovršen projekt te izvođenje radova počinje vrlo brzo. “Iako je rok za dovršetak izvođenja radova godinu i pol, mi planiramo da ćemo ih dovršiti početkom listopada ove godine, što znači gotovo godinu dana prije roka. Važno je istaknuti da KBC Split neće biti niti malo ometan u obavljanju svojih redovitih poslova tako da ni u jednom trenutku neće doći u pitanje normalno

funkcioniranje bolnice”, istaknuo je Rudan. Ovojnica zgrade bolnice je u vrlo lošem stanju, bez toplinske izolacije. Termotehnički sustav u toj, nekoć Vojnoj bolnici, je predimenzioniran i neracionalan, bez pričuvnog energenta i nebalansiran. Gubici vode u cjevovodnom sustavu su veliki. Ukupno troškovi za električnu energiju, mazut i vodu godišnje iznose preko 10 milijuna kuna. Provođenjem energetske obnove smanjit će se potrošnja energenata za 56 posto, a vode za 73 posto. Obnovljena bolnica bit će na razini novogradnje, s novom uljno-plinskom kotlovnicom. Cijeli postupak ne izaziva dodatno proračunsko zaduživanje i za naručitelja KBC Split potpuno je besplatan, a bolnica će cijelo vrijeme obnove nesmetano obavljati svoju funkciju. PROCEDURA ZA PROJEKTE Prema Programu energetske obnove zgrada javnog sektora, što ga je izradilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, postupak energetske obnove započinje tako što naručitelji energetske usluge, u ovom slučaju KBC Split, zatraži od Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama tehničku pomoć, pripremu i raspisivanje natječaja preko kojeg se odabire pružatelj energetske usluge koji će svojim sredstvima provesti energetsku obnovu te garantirati uštedu energije. Po završetku obnove, naručitelj plaća troškove obnove pružatelju usluge najduže kroz rok od 14 godina, s tim da godišnja naknada u te svrhe mora biti manja od ostvarenih ušteda. zelenimagazin | svibanj 2015. | 41

ZELENI TURIZAM KATEGORIJA: NEARLY ZERO ENERGY HOTELS

HOTEL SPLIT

prvi s energetskim certifikatom Naši računi su za najmanje 40 posto manji nego što je to slučaj kod sličnih objekata u Hrvatskoj, ističe Mladen Tomić, vlasnik Hotela Split iz Podstrane PIŠE Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

V

lasnike Hotela Split, jedinog hrvatskog zelenog hotela koji je jedinstven i po tome što ima energetski certifikat A, prošle godine je obradovala odluka Ministarstva turizma koje je tom hotelu dodijelilo potporu od 225.000 kuna namijenjenu izgradnji i opremanju wellness centra. Hotelski wellness je poput ostalih sastavnica hotela uređen prema načelima energetske održivosti. To je prva potpora koju je dobio ovaj hotel u čiju je gradnju i opremanje obitelj Tomić uložila šest milijuna eura. “Naš krajnji cilj je postizanje energet-

42 | svibanj 2015. | zelenimagazin

SAVJETUJEMO OSOBLJU I GOSTIMA DA KORISTE STEPENICE KAKO BI SMANJILI POTROŠNJU ENERGIJE DIZALA, KAŽE TOMIĆ skog certifikata A plus. Nedostaje nam vrlo malo da bismo dosegli taj maksimum. Dostigli smo visoku razinu upravljanja energijom i doslovno možemo nadzirati HEP i druge institucije. Zbog toga su naši računi za najmanje 40 posto manji nego što je to slučaj kod sličnih objekata u Hrvatskoj”, ističe Mladen Tomić, vlasnik Hotela Split iz Podstrane. Tomić otkriva da je Hotel Split prvi iz Hrvatske koji će ući u kategoriju Nearly

Zero Energy Hotels. Na razini Europe izražen je trend poticanja objekata koji žele imati minimalnu potrošnju energije. Europska inicijativa “Nearly Zero Energy Hotels” pomaže ubrzanju pretvaranja postojećih hotela u objekte s minimalnom razinom potrošnje, i to na taj način da se vlasnicima hotela organizira tehnička podrška, ukazuje im se na profitabilnost, isplativost i održivost investicije prema potrošnji “gotovo nula” energije. Ova inicijativa provodi edukaciju vlasnika hotela i promovira hotele kako bi postali marketinški prepoznatljivi. Inicijativa se provodi od 2013. do 2016. godine. Pilot-projekti održavaju se u sedam zemalja među kojima je i Hrvatska, zastupljena preko Hotela Split.

Tako će ovaj hotel dobiti znak koji će isticati u svojim promotivnim materijalima i koji mu donosi niz pogodnosti. “Mnoštvo je pogodnosti koje donosi članstvo u ovoj grupaciji, od štednje energije preko jedinstvene pozicije na tržištu. Gosti ovakve hotele bolje doživljavaju, a hoteli imaju pristup novom marketinškom segmentu. Gosti više nego što se misli prepoznaju socijalnu, okolišnu i ekonomsku održivost. ‘Gotovo nula’ energetska gradnja podrazumijeva minimalnu količinu potrošene energije, a energija koja se troši treba biti dobivena iz obnovljivih izvora energije. Zbog tog razloga surađujemo s Institutom Hrvoje Požar čija dva inženjera su pregledala svaki detalj u našem hotelu kako bismo imali uvjete za dobivanje tog certifikata”, kaže Mladen Tomić. Vlasnik štedljivog hotela ne štedi pohvale inženjerima ovog instituta. “Od njih sam mnogo naučio o energiji i njezinu korištenju, tako da i nadalje obavljamo mjerenja potrošnje vode i ostalih energenata”, naglašava.

NULA KOJU SVI TREBAJU ŽELJETI FILOZOFIJA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI Hotel Split smješten je u Podstrani i pred njim je upravo treća sezona. Investicija obitelji Tomić vrijedna je šest milijuna eura. Kategoriziran je sa četiri zvjezdice i ima 40 soba. “Posebnost ovog hotela nije samo energetski certifikat. Projektant hotela je od samog početka imao zadatak da ostvari uštedu energije,

GOSTI VIŠE NEGO ŠTO SE MISLI PREPOZNAJU SOCIJALNU, OKOLIŠNU I EKONOMSKU ODRŽIVOST, ISTIČE VLASNIK HOTELA SPLIT

Zgrade troše 40 posto od ukupne potrošene energije u gradovima i emitiraju 36 posto stakleničkih plinova u Europi. Stoga je i Europska unija pozvala na radikalnu redukciju stakleničkih plinova do 2050. godine, s ciljem da se ostvari smanjenje emisije stakleničkih plinova od 80 do 90 posto u odnosu na 1990. godinu. Upravo stoga što se na zgradama može uštedjeti najviše energije, u ovom trenutku u Europi postoji čitav niz zgrada koje su u rangu ostvarenja “gotovo nulte potrošnje energije”. Hotel Split primjer je takve zgrade u Hrvatskoj, a zahvaljujući ne samo poticajima, nego ponajviše uštedama koje takav tip gradnje donosi vlasnicima nekretnina, opravdano je vjerovati da je taj hotel tek prvi u nizu dugog lanca objekata s gotovo nultom potrošnjom energije. i to preko odabira materijala, postavljanja instalacija, pa sve do upravljanja objektom. Morate vjerovati i živjeti na određeni način, na način održivosti, kako biste ispravno upravljali nekim velikim objektom s ciljem da se u najvećoj mogućoj mjeri energija iskorištava”, ističe Tomić. Kompletna priprema tople vode u Hotelu Split počiva na sunčevoj energiji. Rasvjeta objekta je izvedena u LED tehnologiji. Objekt ima centralno upravljanje klimatizacijom, ventilacijom i rasvjetom, ima rekuperaciju zraka, instaliranu solarnu elektranu kapaciteta 9,9 kW. Ima i rezervoar za sakupljanje kišnice koja se koristiti za zalijevanje zelenih površina, pranje parkinga, ceste, okoliša i šetnice. Sve kupaonice u Hotelu Split imaju prirodno svjetlo jer su staklenom stijenkom odvojene od prostora sobe. Na krovnoj terasi, s koje se vidi atrij i s koje se silazi panoramskim liftom, gosti mogu uživati

u pogledu ali i u bazenu, pogotovo u noćnim satima, zahvaljujući LED rasvjeti koja troši malo struje a stvara ugođaj mijenjanjem boja. DETALJI ČINE CJELINU “Svi zaposlenici hotela su educirani o energetski efikasnom ponašanju. Kante za recikliranje nalaze se u hodnicima. Sva sredstva za čišćenje i deterdžent za rublje su biorazgradivi. Šamponi i sapuni u sobama i zajedničkim sanitarijama su pH neutralni te imaju eko certifikate. Gosti imaju opciju ponovnog korištenja ručnika i posteljine ako i sami žele pridonijeti smanjenju potrošnje vode. Osoblju i gostima savjetujemo da koriste stepenice kao oblik vježbe kako bi smanjili potrošnju energije dizala. Ponovno koristimo poleđinu korištenog papira za bilješke i drugo. Hrana je, naravno, iz domaćeg uzgoja i kontroliranog podrijetla”, ističe Mladen Tomić. zelenimagazin | svibanj 2015. | 43

GRADOVI I TRENDOVI

44 | svibanj 2015. | zelenimagazin

ŠIRE SE INICIJATIVE ZA UŠTEDU I OČUVANJE OKOLIŠA

Električni bicikli i skuteri za gradske službenike Više se za obavljanje poslova iz djelokruga gradske uprave, posebice onih u radijusu djelovanja električnih bicikala, neće morati svaki put paliti gradski automobil, kaže lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić PIŠE Igor Vukić vukic@privredni.hr

G

radske uprave Lepoglave i Zadra za svoje službenike i komunalne redare nabavile su električne bicikle i skuter, radi promocije uporabe vozila na čistiji pogon. Projektom “Zeleni javni servis u Lepoglavi”, koji je dobio potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grad Lepoglava uvodi bicikle na električni pogon koje će za obavljanje dijela gradskih poslova koristiti gradski službenici, objavljeno je na internetskoj stranici Grada Lepoglave. “Uvođenjem električnih bicikala ostvarit ćemo uštede i smanjiti zagađenje okoliša. Više se za obavljanje poslova iz djelokruga gradske uprave, posebice onih u radijusu djelovanja električnih bicikala, neće morati svaki put paliti gradski automobil. Time ćemo službenom automobilu produžiti vijek trajanja te smanjiti troškove održavanja i goriva. Uporabom električnih bicikala smanjit ćemo i ispuštanje CO2 u okoliš”, izjavio je lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić. Nabavu električnih bicikala, odnosno uvođenje čistijeg transporta, Fond za

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirat će sa 60 posto opravdanih troškova, odnosno najviše sa 15.000 kuna u slučaju ako vrijednost investicije dosegne 25.000 kuna. JEDAN ALI VRIJEDAN SKUTER U Zadru je pak u sklopu projekta “Pro-e-bike” Grad Zadar dobio na besplatno korištenje električni skuter, koji će koristiti komunalni redari u svakodnevnom obavljanju poslova iz njihove nadležnosti. Vrijednost skutera je 39.000 kuna. Već ranije je u sklopu ovog projekta Zadar dobio na korištenje električni bicikl koji se pokazao kao učinkovito prijevozno sredstvo, prije svega zbog manjeg korištenja konvencionalnih vozila te malih troškova održavanja po

GRAD JE I JEDNOJ LEPOGLAVSKOJ ŠKOLI POKLONIO SOLARNU ENERGANU; ŠKOLA SAD PROIZVODI STRUJU I PRODAJE JE HEP-u prijeđenim kilometrima u odnosu na konvencionalna vozila. Osim ekološke komponente, postoji i pozitivna finan-

cijska komponenta, kažu u Gradskoj upravi. Ukupna vrijednost projekta je 1,3 milijuna eura, a financira se iz europskog programa “CIP Intelligent Energy”. Provodit će se do travnja 2016., a sudjeluje 10 partnera iz sedam zemalja, a iz Hrvatske je uključen još i Institut Hrvoje Požar. Uz izradu akcijskog plana za promociju korištenja električnih bicikala i skutera, Zadar je organizirao i jedan info dan posvećen čistim tehnologijama. SOLARNA ENERGANA NA DAR U Lepoglavi se uz promociju čistog prijevoza provodi i niz drugih projekata vezanih uz obnovljive izvore energije i povećanje energetske učinkovitosti. Obnavljaju se fasade na školama, a grad je jednoj školi poklonio solarnu energanu pa škola proizvodi struju i prodaje je HEP-u. Oko dva milijuna kuna vrijedan je projekt zamjene oko 1000 svjetiljki javne rasvjete novim, energetski učinkovitima, što se također provodi uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. “Naša nastojanja da budemo zeleni grad prepoznali su i privatni investitori. Tako je u našoj poduzetničkoj zoni izgrađena solarna energana vrijedna oko 10 milijuna kuna”, istaknuo je gradonačelnik Škvarić. zelenimagazin | svibanj 2015. | 45

AUTOMOBILI ELEKTRIČNA I HIBRIDNA VOZILA

Poticaji udvostručili eko osviještenost U prošloj godini udvostručen je broj registriranih hibridnih i električnih vozila. No u ukupnom broju automobila riječ je o malenom postotku. U ovoj godini za poticaje na kupnju eko vozila osigurano je 14 milijuna kuna PIŠE Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

S

vaki četvrti novi automobil u Europi bi već 2020. godine trebao biti električan ili s hibridnim pogonom, procjenjuju stručnjaci koji prate automobilski sektor. Hoće li takva situacija biti i u nas, još nije sigurno, no veliki skok učinjen je već u prošloj godini. Državne institucije stimulirale su sa 70.000 kuna kupovinu čistih električnih vozila poput Tesle. Ako je vozilo bilo s hibridnim pogonom ali je imalo mogućnost spajanja na utičnicu poput Opel Ampere, stimulacija je bila nešto nižih 50.000 kuna, a 30.000 kuna mogao je dobiti kupac standardnog hibridnog vozila poput Toyote Prius. 46 | svibanj 2015. | zelenimagazin

Već u prošloj godini rezultat je bio optimističan. Registrirana su nova 323 hibridna ili električna vozila. Interes za ekološke poticaje za vozila bio je toliki da se pričalo o tome kako će

NAJVEĆU BRIGU VLASNICIMA ELEKTRIČNIH VOZILA ZADAJE NEDOSTATAK PUNIONICA, OSOBITO ONIH VISOKOKAPACITETNIH Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u ovoj godini biti malo izdašnije. No, ipak nije. Preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost to je ministartvo osiguralo 14 milijuna kuna što je za

milijun i pol manje od prošlogodišnjeg ukupnog iznosa. Krajem 2013. u Hrvatskoj je bilo registrirano 457 hibridnih i 161 električno vozilo, krajem prošle godine bilo ih je gotovo dvostruko više - čak 837 hibridnih i 250 električnih vozila. Hibridi su uglavnom osobna vozila, no osobnih vozila među onima na isključivi električni pogon je samo dvadesetak posto, pokazuju podaci Ministarstva unutarnjih poslova. Međutim, ako pogledamo ukupan broj registriranih vozila u Hrvatskoj koji iznosi više od dva milijuna, pri čemu je 1,5 milijuna cestovnih vozila, ekološki svjesnih je zanemariv broj. U brizi za okoliš treba uzeti u obzir i činjenicu kako je riječ o prosječno 11 godina starim vozilima koje prosječno

POTICAJI ZA 30 DANA

Sufinanciranje zelenih vozila do 40 posto Potpore za zelena vozila iznose od 7500 do 70.000 kuna za električni, hibridni i plug in hibridni automobil, te električne motocikle, skutere ili četverocikle

P

godišnje ispuste oko tri tone ugljičnog dioksida, a u obzir treba uzeti i činjenicu kako cestovni promet čini čak 80 posto komunalne buke koja negativno utječe na ljude, biljke i životinje. U prilog kupovini ekoloških vozila ide činjenica da je električno vozilo moguće voziti za iznos koji predstavlja tek 12 do 17 posto cijene vožnje za konvencionalno vozilo. Punjenje baterije vozila u vrijednosti 60-70 kuna treba dostajati za vožnju od šestotinjak kilometara. Uobičajeni dnevni prijevoz na tjednoj razini prema tim izračunima koštali bi nas koliko i jedna kava u kafiću. Za sada najveću brigu vlasnicima takvih vozila zadaje nedostatak punionica, osobito onih visokokapacitetnih i brzih. No stručnjaci ističu da je za većinu baterija dovoljna obična utičnica snage od 3,6 kilovata i odmor na putu od sat-dva. U Hrvatskoj postoji tridesetak punionica. Najviše ih je u Zagrebu, potom u Zadru, Cresu, Koprivnici, Istri, te na istoku Slavonije. Nekoliko ih je i na turističkim odredištima, posebice u marinama. Prema procjenama stručnjaka, u sljedeće dvije godine trebao bi broj punionica porasti na neku brojku između 100 i 200, pažljivo raspostranjenih po Hrvatskoj.

rojekt “Vozimo ekonomično” zajednički su pokrenuli Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kako bi poticali čistiji transport u Hrvatskoj i smanjili onečišćenje zraka. Ovaj natječaj se provodi drugi put. Projekt prati europske ciljeve o povećanju energetske učinkovitosti i smanjenju emisija stakleničkih plinova, a usklađen je s nacionalnim ciljevima akcijskog plana energetske učinkovitosti. Kroz projekt Vozimo ekonomično moguće je ostvariti do 40 posto bespovratnih sredstava za kupnju električnih i hibridnih automobila te električnih skutera, motocikala i četverocikala, za građane, tvrtke i obrtnike. Visina poticaja ovisi o vrsti vozila: » do 70.000 kuna (M1 i N1): - električna vozila » do 50.000 kuna (M1 i N1): hibridna plug in vozila i električna vozila s ugrađenim sustavom za produženje autonomije kretanja (range extender) s emisijama CO2 do najviše 50 g CO2/km » do 30.000 kuna (M1 i N1): hibridna vozila s emisijom plinova do 90 g CO2/km » do 7500 kuna (L1): električna motorna vo vvozila zila s dva kotača, radnog obujma motora ≤ 50 cm3,

ili kod elektromotora najveće trajne nazivne snage ≤4kW i brzine ≤ 50 km/h – (uključuje skutere, segway...) » do 10.000 kuna (L3): električni motocikli konstrukcijske brzine preko 50 km/h » do 15.000 kuna (L6): električni laki četverocikli snage manje od 4 kW » do 30.000 kuna (L7): električni teški četverocikli snage do 15 kW. Građani mogu dobiti poticaj za jedno vozilo, koje moraju zadržati u vlasništvu barem godinu dana, a tvrtke i obrtnici mogu dobiti do 700.000 kuna te vozila moraju zadržati u vlasništvu najmanje tri godine. Sufinancira se kupnja novih vozila, koja mogu biti kupljena u bilo kojoj zemlji Europske unije, međutim trebaju biti registrirana u Hrvatskoj. Tekst javnog poziva možete pronaći na sljedećoj poveznici: http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/ Javni%20poziv%20-%20gradjani%20 EnU-122015.pdf. Za dobivanje potpore potrebno je ispuniti zahtjev koji se nalazi na web stranici (http://www.fzoeu.hr/hrv/ index.asp?s=natjecajifzoeu) i predati ga u Fond zajedno s kopijom osobne iskaznice, predračunom i tehničkim podacima koje ćete dobiti kod prodavatelja. Potrebno je zatim potpisati davat ugovor ugov o sufinanciranju koji dolazi tražiteljima na adresu, te nakon kupnje tražit vozila vozil dostaviti račun, dokaz o uplati i kop kopiju prometne dozvole. Poticaji se isplaćuju u roku od 30 dana. isplać Na tržištu se odnedavna pojavila i mogućnost dobivanja takozvanih mog zelenih zelen kredita kojima se omogućava kupovina vozila s otplatnim rokovima kupo od 36 do 84 mjeseca.

zelenimagazin | svibanj 2015. | 47

AUTOMOBILI

IZLOG ŽELJA

Što kupiti?

Peugeot Partner

Citroen C-Zero

Mitsubishi i-Miev

Nissan Leaf

Iako broj električnih i hibrida koji se mogu kupiti u Hrvatskoj raste, po one potpuno električne morat ćemo u EU. Ove godine dolaze nam raznoliki modeli, od malog električnog e-Upa, do gotovo milijun kuna skupog hibridnog Mercedesa S 500

U

kategoriji električnih vozila od svibnja je moguće kupiti nove Volkswagenove modele e-Up i e-Golf. Električni Golf konkurent je Nissanovom Leafu, ali s prednošću jer će od svibnja imati i osiguranu servisnu mrežu. Elektromotor ima snagu 85 kW (115 KS) i 270 Nm, maksimalna brzina mu je 140 km/h, punjenje na običnoj mreži traje osam sati, a s jednim punjenjem može prijeći 190 kilometara. Volkswagen e-Up bi trebao biti jeftiniji od konkurencije koju mu čine mališani Citroen C-Zero i Mitsubishi i-Miev. Ima 48 | svibanj 2015. | zelenimagazin

60 kW i 210 Nm snažan elektromotor, maksimalna brzina mu je 130 kilometara na sat, a domet mu je 160 kilometara. Novi plug-in hibridi na tržištu su Audi A3 Sportback e-tron i VW Golf GTE. Audijev model kao i golf GTE, pokreće ista tehnologija. Nešto kvalitetniji materijali i izrada dići će mu cijenu s poticajima na oko 250.000 kuna, što košta otprilike jednako kao i njihov dizel model sa 150 konjskih snaga. Golf je oko 20.000 kuna jeftiniji, a kao i Audi može 50 kilometara voziti samo na struju. Oba modela se pune na kućnoj mreži, za 3,5 sata. Potroši li se struja ili zatreba više

snage, u pogon se uključuje turbobenzinac 1.4 TSI sa 150 konja. Ako ste ljubitelji trokrake zvijezde, Mercedes nudi luksuzni S 500 Plugin Hybrid i to za 950.000 kuna. Pod haubom mu se nalaze tri litre dizelskog biturba snage 33 konja i 85-kilovatni elektromotor. Potrošnja će učiniti sretnim vlasnika jer troši manje od tri litre dizela na 100 kilometara, a ubrzava do stotke za tek nešto više od pet sekundi. Komu je to malo izvan platnog razreda ali ipak želi eko osviještenu mečku, u ponudi je plug-in hibridna izvedba nove C-klase, sa 2,1-litrenim dizelom od 209

ELEKTRIČNA PONUDA NA DVA KOTAČA

Harley Davidson, Yamaha i KTM na struju Mercedes S 500

Citroen DS5

Mitsubishi Outlander

Tesla Model S

Audi A3 Sportback e-tron

Porsche Panamera

KS, i dodatnim elektromotorom sa 20 kilovata, po cijeni od 360.000 kuna. No ubrzava do 100 za šest i pol sekundi, a troši 3,6 litara dizela na 100 kilometara. Ako više volite bavarski propeler, BMW krajem ove godine u prodaju pušta plug-in hibridne izvedbe serije 3 i terenca X5. Trojka dolazi u prosincu i imat će kombinaciju elektromotora i dvolitrenog turbobenzinca, ukupne snage 245 KS, i malu potrošnju - ispod tri litre na 100 kilometara. Već u ljeto u dućane stiže X5 s elektromotorom i dvolitrenim turbobenzincem koji zajedno razvijaju 245 konja. Štedljivcima će biti važno da ima autonomiju na struju od 30 kilometara i potrošnju goriva ispod četiri litre dizela na 100 kilometara. Među standardne hibride stiže Mercedes C 300 BlueTECH Hybrid, a oni koji žele nešto treće mogu u privatnom aranžmanu unijeti nove modele s europskog tržišta. Domaći uvoznici ove godine ne planiraju na tržište dovesti plug in verzije VW Passata GTE, Forda Mondea i S-Maxa, a na jednak način po unosu povrat potpore mogu tražiti i oni koji žele u svoje garaže parkirati Teslu Model S, Nissan Leaf, BMW i3 i i8 i sve one druge koji dolaze na tržište. S dalekog istoka krajem godine doći će

i hibridna verzija Toyote RAV4 kojom će upotpuniti svoju gamu vozila. Od ranije su na tržištu hibridne Toyote - Yaris koja je najjeftiniji hibrid na tržištu i košta manje od 95.000 kuna s poticajima. Veći model Auris i Auris TS, te Prius i Prius+ koštaju između 130.000 i nešto više od 200.000 kuna. I Citroen ima svog hibrida DS5 koji s poticajima košta nešto više od 300.000 kuna. Među plug in hibridima od ranije možemo kupiti Toyotu Prius koja je s poticajima nešto jeftinija od 250.000 kuna, te Mitsubishi Outlander koji je nešto jeftiniji od 290.000 kuna. Ljubitelji Porschea mogu kupiti plug in hibridnu Panameru za nešto manje od milijun kuna. Električnu ekipu od ranije čine mala električna vozila Mitsubishi i-Miev čija je cijena oko 150.000 kuna, Citroen C-Zero koji košta 10.000 kuna više, tee električni radni Peugeot Partner koji je s poticajima jima nešto jeft eftiniji od 195.000 95.000 kuna.

Ponuda električnih skutera, kao i kvadova također raste. Dostavne tvrtke pomalo već vide priliku u iskorištavanju poticaja da kupe ekološka vozila

T

ržište električnih motocikala bilježi veliki postotni porast u svijetu. Najpoznatiji proizvođači unaprijedili su svoje prošlogodišnje modele, a da u ovom segmentu postoji budućnost primijetili su i klasičari poput Harley Davidsona koji ispipavaju bilo kupaca svjetskim prezentacijama svojeg električnog Livewirea. U tom se smjeru kreću i veliki proizvođači poput Yamahe i KTM-a koji također testiraju svoje električne uzdanice. Zero je smanjio cijene svojih modela i povećao im autonomiju baterije pa ih prodaje u rasponu od 10.000 eura za svoj model FX do 18.000 za SR. Brammo je srezao cijene još drastičnije i svoje motocikle Enertia i Empulse prodaje po niskih 7000 do 10.000 eura. Drugi proizvođači poput Energice ili Lightinga, koji proizvode supersportske modele snage i do 200 konja, mnogima su još preskupi jer im cijene prelaze 25.000 eura. Ponuda električnih skutera, kao i kvadova također raste. Dostavne tvrtke pomalo već vide priliku u iskorištavanju poticaja da kupe ekološka, ali i vozila sa zanemarivom cijenom punjenja baterija odnosno niskom potrošnjom energije.

zelenimagazin | svibanj 2015. | 49

SLATKIŠ ZA OČI FORMULA E

Jurnjava u tišini

Pogoni i baterije koji se sada razvijaju za vozila u elitnim utrkama Formule E, već sutra bi mogli postati dio komercijalnih e-vozila

F

ormula E je došla do polovine svoje prve sezone. Pod kapom Svjetske automobilističke federacije FIA prošle jeseni krenuo je novi automobilski cirkus drugačiji od bilo kojeg do sada. Električne jurilice utrkuju se ovaj put ne na stazama nego u centrima gradova među kojima su Peking, Miami, Berlin, London i, naravno, Monaco. Prva sezona krenula je u kineskom glavnom gradu, a zaključit će se posljednjom utrkom u lipnju ove godine. Deset momčadi s po dva vozača vozi na privremenim stazama na cestama gradova i na taj način utrka postaje pristupačnija novoj generaciji obožavatelja motosporta. Sve bolide pogoni McLarenov motor, a ta je tvrtka odgovorna i za prijenos i elektroniku bolida. Kako kažu organizatori, Formula E želi predstaviti i viziju budućnosti motoindustrije i postati okvir za istraživanje i

BMW-ov ljepotan i8 kao sigurnosno vozilo na stazi 50 | svibanj 2015. | zelenimagazin

razvoj električnih vozila, pojačati interes za takve automobile, a ujedno promovira održivost i čistu energiju. Od druge sezone Formula E će poslovati kao otvoreno prvenstvo koje će omogućiti timovima i proizvođačima da predstave svoje inovacije u električnim pogonima. Uz ograničenja koja će jamčiti ujednačenost, momčadi će moći raditi na unapređenju i razvijanju pogonskog dijela vozila i razvoju tehnologije bate-

RIMČEV AUTOMOBIL UBRZAVA KAO I FORMULA: DO 100 KILOMETARA NA SAT U TRI SEKUNDE rija, što će biti korisno i za upotrebu u vozilima na cestama. Ovo prvenstvo se vrti oko tri temeljne vrijednosti – energije, okoliša i zabave, ističu organizatori, i fuzija je inženjerskog rada, tehnologije, sporta, znanosti, dizajna, glazbe i zabave – koji bi nas sve zajedno trebali odvesti u električnu budućnost. Priliku za promociju svojih proizvoda uz ovu utrku iskoristili su mnogi proizvođači ekoloških vozila. BMW je tako osigurao svoje modele i3 i i8 koji se koriste za potrebe prijevoza, ali i kao sigurnosna vozila na stazi. No hiperautomobil na električni pogon iz Hrvatske,

Hiperautomobil Rimac Concept One (za volanom na slici je Mate Rimac) za sebe je izabrao direktor utrke

Rimac Concept One, vozilo je kojim se vozi direktor utrke. Zanimljivo je da Rimčev automobil ubrzava jednako kao i formula do 100 kilometara na sat – tri sekunde. Rimac Automobil je, kako kažu u tvrtki, s Formulom E povezao njihov prvi investitor Frank Kanayet koji je i jedan od dioničara Formule E. To im je otvorilo vrata za pregovore o mogućoj suradnji. Budući da je misija Formule E da pomiče granice tehnologije električnih vozila i da promijeni svijest ljudi o električnim automobilima, baš kao što je to cilj i Rimac Automobilima, logičan korak je bio da se uspostavi suradnja, kažu u Rimac Automobilima. Utrkivanje je uvijek služilo za razvoj novih tehnologija koje se poslije primjenjuju u cestovnim automobilima. Upravo u tome, ističu u toj svetonedeljskoj tvrtki, vidimo veliki potencijal ove serije. (K.S.)

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama: Vinkovačka televizija četvrtak 21:15 petak 10:45 Osječka televizija petak 17:00 ponedjeljak 22:00 SBTV slavonski brod petak 19:10

VTV Varaždin petak 12:30 nedjelja 20:30 TV4R četvrtak petak

VOX Zadar subota nedjelja

19:45 12:30 TV ŠIBENIK

Poljoprivredna TV Požega četvrtak 18:20 petak 17:05

TV NOVA Pula petak 21:10 subota 17:00 22:00

SRCE TV Čakovec četvrtak 20:30 subota 11:35

RITV Rijeka srijeda 21:30 subota 16:00

21:30 16:20

TV Šibenik srijeda 21:35 četvrtak 17:50 TV JADRAN Split četvrtak 01:00 petak 13:00 DUTV Dubrovnik ponedjeljak 16:50


Zin - Zeleni magazin 008