Page 1

| EURO U HRVATSKOJ | DRŽAVNO I EFIKASNO | AGROKOR | DANASRADIM.HR |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Brend je čista emocija INTERVJU

Marko Ignjatović Libusoft Cicom

Ipak ima prostora za poboljšanje

1953.-2018.

14. svibnja 2018., godina LXV, broj 4029

ZAGREB BREND FORUM 2018.

STAMBENO ZBRINJAVANJE

GODINA

EKO CENTAR NATURA RAB

Proizvodi čiste prirode


Imate potrebu za proširenjem svojeg poslovanja? Tomislav Bronzin, glavni izvršni direktor, Citus d.o.o.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

.PML?©GRCȩNP?TMEȩN?PRLCP?ȩGȩMRTMPGRC QCȩNPCK?ȩ#SPMNG

Tomislav je osjetio potrebu da razvije svoju tvrtku u skladu sa svojim ambicijama pa se obratio Europskoj poduzetničkoj mreži da bi se upoznao s prilikama koje nudi jedinstveno tržište. Europska poduzetnička mreža je iz baze međunarodnih događaja, koje organizira diljem Europe i svijeta, predložila idealne poslovne susrete i B2B razgovore na kojima je pronašao nove poslovne partnere. Zašto ne biste i sami to učinili? Prilika za razvoj poslovanja doslovno vam je nadohvat ruke.

1?XL?HRCȩL?ȩIMHGȩL?ŖGLȩ#SPMNQI?ȩNMBSXCRLGŖI?ȩKPCē?ȩKMēCȩ NMKMŐGȩGȩT?K?ȩL?ȩ?BPCQGȩeen.hr

TV ŠIBENIK

Naa kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.


SADRŽAJ

4029 / 14. svibnja 2018. TEMA TJEDNA

ZAGREB

BREND FORUM

6-17 Zagreb brend forum 2018.

2018

Brend je emocija

INTERVJUI

6-17

18

Marko Ignjatović, pomoćnik direktora sektora financija i logistike tvrtke Libusoft Cicom Poduzetnik je sam sebi najbolji partner

46

Marcel Medak, direktor Bizovačkih toplica Zlatni dukat slavonskog turizma

PV ANALIZA 22

Stambeno zbrinjavanje Prostor za poboljšanje ipak postoji

AKTUALNO

34 Eko centar Natura Rab objedinjuje proizvodnju i prodaju autohtonih poljoprivrednih proizvoda

26

Iransko-hrvatski gospodarski forum Jačanje veza olakšava poslovanje

28

Hrvatsko gospodarsko izaslanstvo u Portugalu Dobre političke odnose preslikati i na gospodarske

32

Svjetsko istraživanje poduzetništva - GEM 2017 Hrvatska se “odlijepila” od začelja EU-a

48

Projekt Vrata Splita Marriott dolazi u Split

34

Eko centar Natura Rab Proizvodi čiste prirode

PRIČA S RAZLOGOM

18 Marko Ignjatović

KOLUMNA: IZNAD CRTE 37

Kako ulažemo u razvoj poduzetništva? U poduzetničkoj zoni prosječno djeluje manje od šest poduzetnika s manje od 154 djelatnika

HRWWWATSKA 40

Portal Danasradim.hr Do posla u roku od dva sata

BUSINESS & LIFESTYLE 66

Radionica “Hrvatska 365 Gourmet” Michelinovi chefovi u Vukovaru

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Jozo Knez, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak

MARKETING RAZVOJ, MARKETING I PRODAJA Predrag Milinović milinovic@privredni.hr

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 3


GOST KOMENTATOR NIKOLA BENVENUTI

Ljubav prema zemlji i vinogradu Vinistra je postala respektabilna manifestacija i, što je najvažnije, istarska su vina u svijetu među profesionalcima postala iznimno cijenjena

D Nikola Benvenuti, predsjednik Vinistre

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

a je malvazija jedan od najvećih istarskih brendova, potvrđuje više tisuća ljudi iz cijele regije koji svake godine u proljeće posjete Vinistru, najdugovječniju izložbu vina u Hrvatskoj koja je odavno izašla iz okvira lokalne manifestacije. Njeno jubilarno, 25. izdanje, od 11. do 13. svibnja u porečkoj dvorani Žatika okupilo je do sada najveći broj istarskih vinara i izlagača. Najveća zvijezda ovogodišnje manifestacije bio je legendarni Steven Spurrier, britanski vinski kritičar i vinar, veliki ljubitelj Istre i istarskih vina, čovjek najzaslužniji za demokratizaciju svjetskih vinskih regija. U povijesti će ostati zapamćen kao inicijator Paris tastinga 1976. kada su prvi put na blind tastingu američka vina pobijedila francuska. Nakon toga na vinskoj sceni ništa više nije bilo isto. Posjet Stevena Spurriera ove godine te poznatog britanskog kritičara i ljubitelja terana Oza Clarkea prošle godine, potvrda su da je Vinistra postala respektabilna manifestacija i, što je najvažnije, da su istarska vina u svijetu među profesionalcima postala iznimno cijenjena. To je najveća nagrada istarskim vinarima čija se ljubav prema zemlji i vinogradu prenosi iz generacije u generaciju. Spoj tradicije i suvremenih tehnologija rezultiraju odličnim vinima i u godinama koje su vinogradarski vrlo zahtjevne poput 2017. kada su se tijekom vegetacije istarski vinogradari i vinari suočili s izrazito visokim temperaturama i sušnim razdobljem s vrlo malo kišnih dana. S druge strane, vrijeme dozrijevanja obilježeno je padom temperature i dugim kišnim razdobljem. Tako su visoke ljetne temperature ubrzale dozrijevanje grožđa, pa je veći dio malvazija sazrio i ubran prije kišnog razdoblja i pada temperature u rujnu. Zahvaljujući iskustvu, znanju i umijeću vinara Istra je opet dobila velika vina koja će više tisuća vinoljubaca kušati na ovogodišnjoj Vinistri. Ovogodišnja Vinistra imala je sjajne popratne sadržaje od predavanja, edukativnih

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

radionica, B2B dana za profesionalce, Vinistra Gourmet showa do after work partyja. Zemlja partner bila je Austrija, pa su posjetitelji uživali u odličnim vinima austrijskih izlagača, a istarski vinari očekuju još više posjeta u svojim podrumima iz te prijateljske vinske zemlje. Već 10 godina uoči Vinistre, sredinom travnja, tradicionalno se održavalo ocjenjivanje Svijet malvazija, neformalno svjetsko prvenstvo ove sorte. Ove godine bilo je prijavljeno rekordnih 270 uzoraka malvazija iz sedam zemalja - iz Hrvatske 207, Italije 37, Slovenije 11, Španjolske devet, Grčke četiri te po jedan uzorak iz Portugala i Crne Gore. Na natjecanje je pristiglo i 312 uzoraka ostalih vina, 28 uzoraka jakih alkoholnih pića te 17 uzoraka ulja. Ocjenjivačka komisija nije imala nimalo lagan zadatak od ukupno 627

DOLAZAK LEGENDARNOG STEVENA SPURRIERA VELIKO JE PRIZNANJE ISTARSKIM VINARIMA uzoraka odabrati najbolje. Ocjenjivanje se održavalo u Hotelu Parentium Plava Laguna na visokoj profesionalnoj razini uz stručnu podršku naših partnera Veleučilišta u Rijeci, Poljoprivrednog odjela Poreč i uz informatičku podršku tvrtke E-computing. Svečana dodjela medalja održala se također u Hotelu Parentium Plava Laguna dva dana prije Vinistre. Konstantno povećanje broja uzoraka autohtonih sorti koji stižu na ocjenjivanje Svijet malvazija, sve viša razina kvalitete tih uzoraka i svake godine nova vinarska zvijezda koju nagrađuje stručni žiri na Vinistri, potvrda su da radimo dobar posao te da Istra ravnopravno može stati uz najpoznatije svjetske vinske regije.


BROJKE, BROJKE

PUTNIČKE AGENCIJE U 2017. 4924 zaposlene osobe

1061

3070

broj putničkih agencija i njihovih poslovnica u Hrvatskoj i stranim zemljama

stalno zaposlenih

224.499

305.721

na jednodnevnim putovanjima u Hrvatskoj

domaći posjetitelj u organizaciji hrvatskih putničkih agencija na jednodnevnim putovanjima

579.314

u stranim zemljama

292.278

domaćih turista na višednevnim putovanjima

81.222

domaćih turista na putovanjima u Hrvatskoj

13,6 milijuna

287.036 domaćih turista na putovanjima u strane zemlje

noćenja

2,2 milijuna stranih turista na višednevnim putovanjima u Hrvatskoj

6 noćenja u prosjeku

TOP TRI ZEML JE PO BROJU TURISTA:

520.125

236.120

146.461

NJEMAČKA

UJEDINJENO KRALJEVSTVO

POLJSKA

Izvor: DZS

14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 5


TEMA TJEDNA ZAGREB BREND FORUM 2018

BREND JE EMOCIJA Zagreb brend forum je idealna i stvarna platforma za razgovore o povezivanju onih koji su na tržištu, istaknuo je Buković foto Antonio Bronić, Jurica Galoić/PIXELL

K Darko Buković direktor Zagreb brend foruma

Josip Zaher potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK)

Olivera Majić

ako izmjeriti vrijednost brenda i koliko vrijedi njegov nematerijalni dio? Trebamo li graditi brend ili ga raditi? Kako se boriti s globalnim brendovima? Kako nastaju, nestaju i traju novi brendovi? Jesmo li u zadnjih 20 godina napravili nove brendove ili pozicioniramo stare? O svim tim temama govorilo se na Zagreb brend forumu 2018., održanom 9. svibnja na Zagrebačkom velesajmu u Zagrebu u organizaciji Privrednog vjesnika s ciljem povezivanja tradicije i modernih trendova. Ugledni keynote speakeri, četiri brend sesije sa 28 sugovornika, gotovo 400 sudionika te Brend akademija-klinika za one koje žele znati malo više - djelić su događanja na ZBF-u 2018. Suština brenda je emocija. Brendovi nastaju u glavama, a proizvodi u tvornicama. A da bi nešto postalo brend, mora se ustaliti i potvrditi na tržištu, pojasnio je direktor Zagreb brend foruma Darko Buković. “Otvoreni razgovori uglednih govornika-stvaratelja novih vrijednosti temeljem su mogućnosti suradnje i umrežavanja. Zato je Zagreb brend forum idealna i stvarna platforma za razgovore o povezivanju onih koji su na tržištu, jer na njemu i veliki koncerni i mali poduzetnici imaju podjednaku šansu da kroz brendiranje javnosti predstave svoje proizvode ili usluge”, zaključio je Buković. Direktorica regionalnog poslovnog kluba Biznis Plus Svetlana Cenić naglasila je da je za brendiranje “najgore uplitanje politike, što se na žalost teško može izbjeći na ovim

prostorima. Zato se umjesto te riječi na “P” treba fokusirati na druge riječi koje počinju na “P” - poslovanje, poštivanje i prijateljstvo jer se na ovakvim skupovima upravo to stvara”. Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Josip Zaher istaknuo je kako HGK puno čini na brendiranju hrvatskog gospodarstva. “Sve oko nas su brendovi iako to nekada ne zovemo tim imenom i ne odnosimo se prema tome kao brendu. Danas je pretjerano reći da živimo u svijetu brendova, no svjesni smo da se sada i države i gospodarstvo brendira. To se može učiniti i s regijama, gradovima, manifestacijama i institucijama, proizvodima, uslugama, tvrtkama, ali i idejama. HGK posebnu pozornost pridaje jačanju hrvatskih proizvoda i usluga kod nas i svijetu jer dobar brend stvara vjernost kod potrošača, a naše oznake Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta dodatna su potpora za te brendove”, kazao je Zaher. Grad Zagreb jedan je od najvećih hrvatskih brendova, ali i suorganizator Zagreb brend foruma. Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Olivera Majić smatra kako je izgradnja brenda i proces brendiranja u današnjem okruženju dio jačanja konkurentnosti proizvoda, država, gradova, ali i osoba. “Kako se vrijednost brenda stvara u glavama i osjećajima, u dojmu, onda je to njegova dodana vrijednost, a značajna je neopipljivost svih bilanci. To je proces stvaranja novog optimizma i kohezije”, zaključuje Olivera Majić, dodajući kao primjer brenda u svom segmentu upravo Privredni vjesnik.

zamjenica zagrebačkog gradonačelnika

Brojne čestitke

Svetlana Cenić direktorica regionalnog poslovnog kluba Biznis Plus

Brojni poduzetnici, predstavnici državnog i društvenog ustroja, lokalne uprave i samouprave čestitali su Privrednom vjesniku njegov vrijedan jubilej sa željom da nastavi biti ozbiljan i ustrajan partner medij gospodarstvu. Među njima je i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović koja u čestitki donosi i “Predsjedničinu potporu izlaženju uvaženog poslovno-financijskog tjednika i zahvalu na prinosu razvoju hrvatskog gospodarstva”.

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.


ZAGREB

BREND FORUM

2018

65. godina Privrednog vjesnika Svečanošću povodom obilježavanja 65. godina od izlaska prvog broja Privrednog vjesnika, najstarijeg hrvatskog poslovno-financijskog tjednika, završio je Zagreb brend forum 2018., jedinstvena konferencija o brendovima u ovom dijelu Europe. Privredni vjesnik, koji je osnovala 1953. godine i kojem je i danas vlasnik Hrvatska gospodarska komora, nametnuo se kao prvi poslovni financijski tjednik koji inzistira na vjerodostojnosti i profesionalnosti koju godinama, uz samo četiri urednika, do sada razvija i obogaćuje ne prevelik tim ljudi koji u njemu radi. Na čelu tima posljednih 12,5 godina je direktor i glavni urednik Darko Buković. Upravo 9. svibnja 1953. izašao je prvi broj tjednika kojih je do danas objavljeno 4028 izdanja. 14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 7


TEMA TJEDNA ZAGREB BREND FORUM 2018

I. BREND SESIJA: BRENDOVI NASTAJU U GLAVAMA - KAKO TO IZMJERITI? GR

PROIZVODI SE MIJENJA Uz cjenovnu sličnost i odgovarajuću razinu kvalitete, razliku između globalnog i lokalnog brenda čini osjećajna komponenta, istaknuo je Vranešević piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr BRENDOVIMA SE DODAJU PROIZVODI Novo promišljanje u upravljanju brendovima jest i ono da se oni ne dodaju proizvodu. Jer, brend je u neku ruku stabilnija kategorija kojom se upravlja na dulji rok, a proizvode dodajemo brendovima. “Proizvodi se mijenjaju, a brendovi mogu živjeti vječno. Proizvodi se proizvode u tvornicama, a brendovi nastaju u glavama. Kako bi se napravio brend, uistinu je potrebna vještina. Brendovi nadilaze granice i društvena uređenja. Proizvodi se mijenjaju, a brend ostaje i potom se upravlja njime”, istaknuo je Vranešević dodajući kako valja imati na umu da se svaka tržišna aktivnost odražava na vrijednost brenda. “Ako je ta aktivnost sukladna srži i misiji koju brend ima na

U

sklopu Zagreb brend foruma 2018. održana je panel-rasprava Brendovi nastaju u glavama – kako to izmjeriti? Graditi brend ili raditi za brend? Novi razvojni život brenda. Tihomir Vranešević, redovni profesor na Katedri za marketing zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, istaknuo je kako je značaj brendova uistinu velik. “Kako bismo taj značaj jednostavno prikazali, zamislimo da kupujemo novi digitalni fotoaparat, a na tržištu ima 1340 modela. Hoćemo li proučavati sve njih? Vjerojatno ćemo, kao i većina ljudi, odabrati dva-tri brenda u koje imamo povjerenje i kretati se u tom poznatom perceptivnom prostoru”, kazao je dodajući kako se brendovi mogu razvijati u svemu onome za čime postoji potražnja – od ideje, preko proizvoda i usluga, do osoba. Ukupna vrijednost brenda, nastavio je, kreće se u tri osnovne dimenzije. “Prva

je funkcionalna vrijednost. Dakle, koliko brend ostvaruje svoju svrhu. Primjerice, kako automobil vozi i koliko je moguće razgovarati s nekim mobitelom. Ova dimenzija više nije razlog za konkurentsku borbu, a inzistirati na tome je davna prošlost. Također, marketinška zabluda je da će se kvalitetan proizvod prodavati sam po sebi i biti uspješan na tržištu”, objasnio je. Sljedeća dimenzija vrijednosti je ona emocionalna. “Dakle, koliko nam se sviđa brend, izaziva li on neku pažnju, volimo li ga i jesmo li njime zadovoljni. Riječ je o odnosu ‘na klik’ poput onoga kada ‘kliknu’ dvoje prijatelja”, napomenuo je. Treća, a jednako značajna dimenzija koja će biti sve važnija i predmet konkurentske borbe u budućnosti, jest simbolička vrijednost. “Točnije, što netko s određenim brendom želi pokazati i kojoj grupi želi pripadati. To je moguće s brendovima, a ne s proizvodima”, ocijenio je Vranešević.

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

ČINJENICA JEST DA BROJNI BRENDOVI IMAJU VEĆU VRIJEDNOST OD OSTALE IMOVINE NEKE TVRTKE ILI TVORNICE, KAZAO JE VRANEŠEVIĆ tržištu, tada će to značiti održavanje ili povećanje vrijednosti brenda. Naprotiv, ako poduzete aktivnosti nisu u skladu s tom srži i nisu ih prepoznale ciljane skupine, tada se može dogoditi da brend izgubi na svojoj vrijednosti”, pojasnio je. Vrijednost brenda može se odrediti na razne načine. “Najrealnija procjena je


ZAGREB

BREND FORUM

2018

ADITI BREND ILI RADITI ZA BREND? NOVI RAZVOJNI ŽIVOT BRENDA

JU, BRENDOVI OSTAJU

Tihomir Vranešević

Enzo Smrekar, Sanja Garaj Miloš

koliko nam je netko spreman platiti pri preuzimanju nekog brenda”, napomenuo je dodajući kako se među ostalim načinima ističe i onaj koliko je ciljana skupina kupaca spremna više platiti za, primjerice, brendiranu vodu u odnosu na bocu s nepoznatom etiketom. Nije novost kako su danas brendovi imovina, tvrtke imaju pravo vlasništva nad njima i ono se može zaštititi, ali i prenositi na druge. “Činjenica jest i da brojni brendovi imaju veću vrijednost od ostale imovine neke tvrtke ili tvornice”, kazao je. Danas se snažni lokalni brendovi susreću s mnogim izazovima. Uz cjenovnu sličnost i odgovarajuću razinu kvalitete, razliku između globalnog i lokalnog brenda čini osjećajna komponenta, istaknuo je Vranešević. “Stoga vlasnicima lokalnih brendova preporučujem da njeguju odnos zasnovan na emocijama i sve se više prebace na virtualni prostor koji postaje naša stvarnost. To može dodatno osnažiti brend, ali to nije lak zadatak”, napomenuo je. Enzo Smrekar, predsjednik Uprave Droge Kolinske i generalni direktor Strateškog poslovnog područja u Atlantic Grupi, smatra kako je vrijednost brenda najjednostavnije izmjeriti odgovorom na pitanje koliko oni generiraju gotovine na kraju dana. Također, ocijenio je, iza svih jakih brendova stoje još jači ljudi. “Bez njih

Marjan Batagelj

nema ni brendova. Svaka kompanija treba one ljude koji vjeruju u marketing. To su ljudi koji marketing upotrebljavaju za ambiciozne, rekao bih, drske strategije za vrhunsko ispunjavanje zadataka. Marketing pomiče političke, zemljopisne, proizvodne, ali i granice u nama. Kada sve to dobro odradimo, ostaje izvrsnost u nama i našim timovima i tek tada možemo očekivati velike stvari i dobre rezultate”, naglasio je Smrekar napominjući kako je važno da je svakoj tvrtki od uprave do radnika u proizvodnji potrebno što bolje shvatiti neki brend. “Ako o nekom brendu ne možeš s istom strašću govoriti u New Yorku ili Pekingu, onda nema uspjeha”, smatra on.

Jadranka Primorac

držati suvremenim i prilagoditi ga novim potrošačima koji dolaze, ali ne i napustiti one vrijednosti koje čini neki brend”, zaključila je Sanja Garaj Miloš. Marjan Batagelj, predsjednik Uprave Postojnske jame, kazao je kako prodaja kraljuje, a marketing vlada. “Mi u Postojnskoj jami nastojimo činiti dobro za tu prirodnu znamenitost i bogatstvo, ali i za gosta”, naglasio je. Jadranka Primorac, suvlasnica i članica Uprave Specijalne bolnice Sv. Katarina, ustvrdila je kako je prilično zahtjevno graditi brend u zdravstvu jer je riječ o vrlo sofisticiranome području. “Vizija, kvaliteta usluge, dostupnost, različitost, inovativnost, etičnost i zadovoljstvo pacijenta parametri su koji čine vrijednost

PRODAJA KRALJUJE, MARKETING VLADA Sanja Garaj Miloš, direktorica Kulinarstva u Podravci, ocijenila je kako treba biti dosljedan u onim vrijednostima koje neki brend nosi sa sobom kroz cijeli životni vijek. “Dakle, osnovne vrijednosti na kojima je brend izrastao moraju biti uvijek prisutne”, pojasnila je ističući kako je vrlo izazovno mijenjati se u skladu s tržišnim kretanjima i potrošačima. “Primjerice, Vegeta postoji gotovo već 60 godina. Potrošači od prije 60 godina imaju sasvim druge ideje o tome zašto i kako se kuha te koja je svrha kuhanja. Prije 60 godina nitko nije prvo fotografirao hranu pa je tek onda jeo. Stoga je jako važno

IZA SVIH JAKIH BRENDOVA STOJE JOŠ JAČI LJUDI, SMATRA SMREKAR našeg brenda”, naglasila je ona dodajući kako je ta vrijednost u konačnici uvjetovana i povjerenjem kao ključnim čimbenikom kojeg svakako nema bez dobre reputacije na kojoj treba kontinuirano raditi.

14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 9


TEMA TJEDNA ZAGREB BREND FORUM 2018

ENGAGEMENT BRENDING: SCOTT GOULD

BREND, TO SAM JA Poravnanje s brendom ili potpuna povezanost je kada ste sa svojim najdražim brendom povezani na emocionalnoj, mentalnoj, a možda čak i duhovnoj razini, kaže Gould

S

cott Gould, jedan od najboljih stručnjaka za engagement brending, autor i konzultant za Microsoft, Nokiju, GAIN, Finland tourist board, Quilliam, Church of England, ARM, F&W Mediju, uveo je sve prisutne na Zagreb brend forumu u temu o engagement brendingu. Izlaganje mu je bilo veoma zanimljivo i prpošno te je u nekoliko navrata uključio i sve prisutne koji su, doduše sramežljivo, ipak prihvatili takav način prezentacije. Gould je predavanje započeo malom anketom u kojoj su prisutni odgovarali za koji su tip engagementa, ili na hrvatskom, angažmana. Ne bilo kakvog, nego brend angažmana. Ponudio je nekoliko opcija za glasovanje, poput angažmana na društvenim mrežama ili pak Star Wars angažmana koji je predstavljao najveći doseg angažiranosti. Ne treba čuditi da se većina prisutnih odlučila upravo za taj tip angažiranosti za svoj brend jer ona kod brenda znači nešto puno više od angažmana na društvenim mrežama. Osoba ili kupac koji voli neki brend sa, nazovimo ga, Star Wars statusom vrijedi, kako je Gould rekao, 23 posto više od običnog kupca koji nije toliko angažiran ili uključen u taj brend, te troši tri puta više novca za taj brend i 90 posto češće ga kupuje od prosječnog kupca. Uz to, takav kupac je i lojalniji i veća je vjerojatnost da će kupiti nove proizvode svog najdražeg brenda. “Kad vas ljudi vole, kada je vaš brend u njihovim glavama i kada se poistovjećuju s njim, to znači da ste uspjeli”, ocijenio je Gould. Ali kako “natjerati” ljude da se povežu s vašim brendom i da budu uključeni u njega?

RAZINE UKLJUČENOSTI U BREND Naravno, Gould i za to ima rješenje. Pretvorio ga je u knjigu koju je u kratkim crtama predstavio okupljenima na

SVAKI BREND ŽELI DA NA NJEGA MISLITE PRIJE SPAVANJA, KADA SE PROBUDITE I TIJEKOM CIJELOG DANA, SVAKI DAN, SVAKI SAT, ISTIČE GOULD Forumu. Objasnio je da postoji više razina angažiranosti oko brenda. Prva razina je “attention engagement” ili privlačenje pažnje na svoj brend, što je danas u moru brendova prilično teško. Druga razina je “action engagement” ili akcija, što znači da ste već privukli pažnju i sada netko s vašim brendom “koketira”. Problem ove razine je u tome što je brzo prolazna, ali je također ključna kako bi se došlo do krajnjeg cilja tj. do najviše razine uključenosti u brend koju Gould naziva “aligment engagement”. Ta zadnja razina predstavlja poravnanje s brendom ili potpunu povezanost. “To je razina na kojoj ste sa svojim najdražim

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

brendom povezani na emocionalnoj, mentalnoj, a možda čak i duhovnoj razini”, kaže Gould. To je ono što svaki brend želi postati. Želi da na njega mislite prije spavanja, kada se probudite i tijekom cijelog dana, svaki dan, svaki sat - potpuna povezanost. Sjetimo se samo čekanja u redu od jutra do sutra kako bismo prvi došli do svog novog iPhonea. To je potpuna povezanost koju brend želi, a neki od moćnih brendova je i dobiju. “Kada je netko na toj razini povezan s brendom, on se s njim poistovjećuje te identitet brenda postaje njegov vlastiti identitet. Brend, to sam ja”, zaključuje Gould. (J.K.)


ZAGREB

BREND FORUM

2018

II. BREND SESIJA: BRENDING KONKURENTNOST DRŽAVA I GRADOVA

Ismir Jusko

Olivera Majić

Matija Posavec

Edin Jabandžić

SIGURNOST I PREPOZNATLJIVOST JAČA BREND GRADOVA Opća sigurnost, ali i sigurnost poslovanja, ono je što privlači strane investicije. Gradovi, regije i države moraju biti prepoznati u bližem ali i daljem okruženju kako bi omogućili svojim građanima bolje uvjete za život piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

N

a drugoj brend sesiji pod nazivom Brending konkurentnost država i gradova koju je vodio stručnjak za brending Božo Skoko govorilo se o tome kako danas brendirati mjesto, regiju, grad, ali i o brendiranju kroz manifestacije te upotrebu novih tehnologija. Zdenko Lucić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost, istaknuo je kako je Hrvatska turistički brend. “Kad je riječ o investicijama u nekim segmentima gospodarstva, poput farmaceutske industrije ili, primjerice, obrade metala, i naravno turizma, među investitorima jesmo prepoznati kao brend. No ono čega je svjestan svatko tko se bavi brendovima jest to da se na svakom brendu treba raditi i ne treba ga se pustiti da se sam razvija. Moje mi iskustvo govori kako stranci puno bolje vrednuju Hrvatsku, nego što to mi sami činimo. Primjer za to je velika investicija IBM-a u Hrvatsku do koje ne bi došlo da je Hrvatska nesigurna zemlja”, naglasio je Lucić i dodao kako je Hrvatskoj prepoznatljivosti u privlačenju investicija pozitivno pridonijelo i članstvo u EU. “To nam je donijelo dodanu vrijednost u

poslovanju na jedinstvenom tržištu što je nemjerljivo velika vrijednost”, ocijenio je Lucić.

KAD ŽIVITE GRAD, TO SE PREPOZNAJE Ismir Jusko, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, smatra kako je sigurnost države osnovni uvjet za ulaganje u svaku zemlju. “Mi u Bosni i Hercegovini imali smo hipoteku nesigurne zemlje, no nema razloga da i sada postoji bojazan i strah od bilo čega. U dvije i pol godine turizam nam je narastao za velikih 40 posto, a samo Sarajevo je posjetilo više turista negoli grad ima stanovnika, i tu je vidljiv napredak. Investitori nam dolaze i mnogi su spremni ulagati u infrastrukturu te po tome idemo rame uz rame sa svim susjedima”, naglasio je Jusko napominjući kako su na pola svog mandata imali velike izazove. “U modernoj povijesti mi u BiH nismo imali transportnu strategiju. Trećeg dana mandata rečeno mi je kako je u 48 dana moramo usvojiti ako želimo razvijati promet. Znate kako se inače kaže: kada niste prisutni, odnosno niste za stolom, onda ste na jelovniku. U idućim godinama puno ćemo raditi na infrastrukturi i

Zdenko Lucić

NA SVAKOM BRENDU TREBA RADITI I NE TREBA GA SE PUSTITI DA SE SAM RAZVIJA, SMATRA LUCIĆ

14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 11


TEMA TJEDNA ZAGREB BREND FORUM 2018

vjerujem da će se rezultati toga vidjeti i u poslovanju”, zaključio je Jusko. Olivera Majić, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika, ističe kako se znanje i uspjeh umnožavaju dijeljenjem i to pokazuju svi oni koji su takvo što i učinili. “Moramo se pozicionirati unutar europskog prostora kao i prema gradovima u regiji. Ovakav skup može biti mjesto na kojem učimo jedni od drugih. Zagreb je siguran grad i u turbulentnoj Europi to je veliki potencijal koji mnogima nedostaje. Svim potencijalima treba upravljati. Kada živite grad, onda to prepoznaju oni koji

Jelah-Tešanj i izvršni direktor proizvođača piletine MADI, istaknuo je kako je Tešanj postao brend u Bosni i Hercegovini, unatoč okruženju u kojem se nalazi. “Država pomaže, ali i odmaže. Jasno je da, primjerice, imamo najmoderniju klaonicu u regiji, no ne možemo odvesti robu u nedaleki Slavonski Brod i izvesti piletinu, jer smo na crnoj listi Europske unije zbog nedostatka legislative. Čekali smo pet godina da komisija dođe u BiH i obavi kontrolu. Čekamo godinu dana za ratifikaciju toga između BiH i EU-a. Teško je poslovati ako se takve stvari događaju”, upozorava Jabandžić.

SVAKA REGIJA TREBA ISTAKNUTI SVOJU DODANU VRIJEDNOST, NAGLAŠAVA POSAVEC

BRENDIRANJE REGIJA I GRADOVA SVIMA MOŽE KORISTITI

dolaze u grad, ali to primjećuju i sami građani”, ocijenila je Olivera Majić. Edin Jabandžić predsjednik Udruženja privrednika Biznis centar

Inače, Tešanj je mali gradić u sjeveroistočnoj Bosni sa 46.000 stanovnika i čak 13.000 radnih mjesta, što je za 4000 više radnih mjesta negoli ih je bilo prije rata. “Svaki 17. šleper izvoza iz Bosne i Hercegovine odlazi upravo iz našeg grada. Imamo pozitivnu migraciju i prirast stanovništva. Osobno mislim da trenutačnu situaciju u BiH može promijeniti samo gospodarstvo. Svi su se već izmijenjali na vlasti, no nisu puno učinili, a jedini motor za našu državu možemo biti mi gospodarstvenici. Kada imate sigurnost i posao, nikome nije važno gdje se molite, nego svi brinu kamo će

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

na odmor, što će graditi i u što uložiti ono što su zaradili”, zaključio je Jabandžić. Matija Posavec, župan međimurski, dodao je kako je Hrvatska u europskim okvirima mala, ali vrlo različita i zato boga-

SIGURNOST DRŽAVE OSNOVNI JE UVJET ZA ULAGANJE U SVAKU ZEMLJU, ISTIČE JUSKO ta zemlja. “Upravo zato je nemoguće imati nacionalni unificirani obrazac promocije i brendinga, nego svaka regija treba istaknuti svoju dodanu vrijednost. Mi se time vodimo već godinama i iskorištavamo svoje prednosti. Proizvodno gospodarstvo, obrazovanje koje smo mijenjali prema potrebama, prirodne ljepote i bliskost s dvjema susjednim zemljama te kultura i povijest su ono čime možemo to činiti, a glavna okosnica su nam ljudi. Posao nismo do kraja odradili, no nadam se da ćemo uspjeti. Brendiranje regija i gradova je ono što nam svima može koristiti”, naglasio je Posavec.


ZAGREB

BREND FORUM

2018

BRENDING KROZ FRANCHISING: MICHAEL EYRE

FRANŠIZOM DO USPJEŠNOG BRENDA Franšize pridonose izgradnji moćnog brenda konzistentnošću, visokokvalitetnom uslugom i kvalitetnim proizvodima. Možda je najbolji primjer franšize McDonald’s, kazao je Eyre

M

ichael Eyre, predsjednik Europske franšizne federacije govorio je o brendingu kroz franšize. Eyre je na čelu asocijacije nacionalnih franšiznih udruga Europe čije članice predstavljaju industriju s više od 8000 franšiznih brendova, podržavajući više od 250.000 franšizera diljem Europe. “Izgradnja brenda generira svijest o tom brendu”, istaknuo je Eyre dodajući kako je izgradnja brenda ključna za svaku kompaniju. Prema njegovim riječima postoje tri različita tipa brendiranja. To su brendiranje proizvoda, usluge ili maloprodaje koja je kombinacija prva dva. “Primjer dobro brendiranog proizvoda su Nike ili Rolex, usluge McDonald’sa, dok se brendovi maloprodaje mogu pronaći u svim većim trgovačkim centrima diljem svijeta”, kazao je. Franšize pridonose izgradnji moćnog brenda konzistentnošću, visokokvalitetnom uslugom i kvalitetnim proizvodima. “Možda je najbolji primjer franšize McDonald’s. U svakom dijelu svijeta usluga u njihovim restoranima je ista. Točno znate što možete očekivati i oni to uvijek isporuče. Takva konzistentnost se ne viđa svaki dan”, rekao je Eyre. Kako bi približio kolika je uloga franšiza u Europi, Eyre je iznio nekoliko zanimljivih podataka. “U Europi trenutačno postoji 14.000 franšiznih brendova i 7000 individualnih franšiza. U franšiznom biznisu u Europi je zaposleno oko 14 milijuna ljudi, a generira 350 milijardi eura. To je više od svih franšiznih djelatnosti kombiniranih u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi, Australiji, Brazilu i Indiji”, istaknuo je.

U EUROPI TRENUTAČNO POSTOJI 14.000 FRANŠIZNIH BRENDOVA I 7000 INDIVIDUALNIH FRANŠIZA VELIK POTENCIJAL HRVATSKE FRANŠIZNE SCENE U Hrvatskoj franšizna scena ne cvjeta kao u ostalim zemljama Europe, ali Eyre ovdje vidi veliki potencijal. “Sve je više poduzetnika u Hrvatskoj koji uočavaju sve prednosti franšiza, što me veseli”, dodao je Eyre. Ta scena u Hrvatskoj broji 200 franšiza i 17.000 zaposlenih, što je zaista malo kada se vide ukupne brojke iz Europe. Eyre smatra da je pomoću franšize lakše izgraditi uspješan brend. “Nema

boljeg poslovnog modela koji u najkraćem mogućem roku može izgraditi uspješan biznis”, rekao je Eyre pojasnivši zašto je tomu tako. Kao prvi razlog naveo je investicijski kapital koji je bez franšize teško prikupiti, a u franšiznom biznisu taj kapital donosi nositelj franšize. Potom je tu i ubrzano širenje franšize koje se također odvija uz pomoć donositelja franšize, te osigurane vrhunske lokacije. Osim toga, donositelji franšize pomažu u marketingu, a na primatelju franšize je samo da se brine o već gotovom brendu.

14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 13


TEMA TJEDNA ZAGREB BREND FORUM 2018

III. BREND SESIJA: GLOBALNI VS. LOKALNI BRENDOVI - STARI VS. NOVI

BREND SE NE MOŽE REDEFINIRATI Brendirati se može sve, a veliku promjenu u tom procesu donijele su promjene vezane uz digitalno društvo, dok je pažnju potrošača jako teško dobiti piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

I Leon Korošec

SVE ONO NAŠE OD PRIJE TREBA GRADITI NA NAČIN DA RADIŠ ZA POTROŠAČA SUTRA, USTVRDIO JE KOROŠEC

zgraditi dobar brend za sobom nosi veći tržišni udio, razlikuje vas od konkurencije, stvara lojalnost kod kupaca na lokalnoj a kasnije i na globalnoj razini, te vam služi kao temelj za daljnji razvoj kategorije proizvoda i usluga. Sve to je već veoma poznato, no pravo je pitanje kako to sve postići. Upravo se tom tematikom bavila III. sesija Globalni vs. lokalni brendovi - stari vs. novi na Zagreb brend forumu 2018. Brendirati se može sve, a veliku promjenu u tom procesu donijele su promjene vezane uz digitalno društvo. “Danas je jako teško izgraditi brend jer je pažnju potrošača jako teško dobiti. Važno je prepoznati promjene koje se događaju, koje je donijela digitalizacija, društvene mreže, no tu treba biti jako oprezan i znati kako se iz loše pozicije može postati tržišni lider. Kad govorimo o vrijednosti brendova, bitno je stalno raditi na njemu”, rekao je partner u Valiconu i izvršni direktor Adria regije Kristijan Gregorić, navodeći kako potrošači danas od brenda traže personalizirane emocije kako bi mu dali svoje povjerenje. Telekomunikacijsko tržište u susjednoj Bosni i Hercegovini vrlo je dinamično, a BH Telecom je vodeći operator s najvećim tržišnim udjelom na polju pružanja telekomunikacijskih usluga od fiksne, mobilne i internet mreže. “Kako bi naš brend zadržao tu poziciju,

moramo biti spremni našim korisnicima ponuditi inovativne usluge. Uz nas na tržištu su prisutna još dva operatora, no sigurni smo kako je ovo tržište zanimljivo velikim igračima, a ti veliki igrači već ‘obigravaju’ oko BH Telecoma”, rekao je generalni direktor BH Telecoma Mirsad Zaimović.

VAŠ JE BREND ONO ŠTO STE VI Brend je obećanje koje dajete klijentima, ono im govori što mogu očekivati od proizvoda ili usluga, a vas ujedno razlikuje od konkurencije. Vaš brend je ono što vi jeste, što želite biti i ono što želite da ljudi misle o vama. “Iza nas je 75 godina tradicije. Važno je istaknuti kako je brend živi organizam koji možeš repozicionirati, ali ga ne možeš redefinirati. Sve ono naše od prije treba graditi na način da radiš za potrošača sutra”, ustvrdio je član Uprave Elana, direktor Zimske divizije Leon Korošec. Ponovno postati nacionalno i međunarodno središte poslovne i komunikacijske izvrsnosti i inovativnosti zadatak je pred sebe i svoj tim stavila direktorica Zagrebačkog velesajma Dina Tomšić. “Ponosni smo na svoju tradiciju sajmovanja, imali smo bolje i lošije dane. No nije bilo lako gotovo zamrlu djelatnost vratiti. Jer lakše je graditi novi nego popravljati stari brend, a najteže je vratiti izgubljeno povjerenje”, ustvrdila je Dina Tomšić.

Curry Bowl Sri Lanka Braća Brian i Clement Senaratne predstavili su svoju poslovnu priču Curry Bowl Sri Lanka na Zagreb brend forumu 2018. Riječ je o restoranu u središtu Zagreba koji nudi hranu s tog egzotičnog otoka. “Bilo nam je važno ponuditi nešto drugačije, da nije samo riječ o hrani, nego

da gosti dobiju dašak Šri Lanke kada dođu k nama u restoran. Riječ je o iskustvu koje doživite”, rekao je Clement. Osim što je restoran uređen u prepoznatljivim bojama, pravo šrilansko iskustvo može se dobiti kroz atmosferu koja vlada u ovom prostoru.

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

Brian Senaratne


ZAGREB

BREND FORUM

2018

Brend stvara snažni i trajni identitet proizvoda ili usluge, sažima osobnost poduzeća. Isto tako suvlasnik i direktor Mljekare BiZ Miroslav Kovač kroz razvoj svojih brendova vidi izlazak iz problema. “Mi smo sada u fazi opstanka jer smo mljekaru sa svim njenim

problemima preuzeli prije godinu dana. Naši brendovi naša su emocija, to je naš način izlaska iz problema. Brend Mljekare BiZ stvaraju dovoljno hrabri ljudi i moram reći kako nam je to jedini put”, naglasio je Kovač.

TREBA IMATI HRABROSTI

Mirsad Zaimović

KAKO BI NAŠ BREND ZADRŽAO POZICIJU, MORAMO BITI SPREMNI KORISNICIMA PONUDITI INOVATIVNE USLUGE, REKAO JE ZAIMOVIĆ

Činjenica je da su potrošači danas zasićeni raznim ponudama i mnoštvom proizvoda, stoga sve više brendovi osvajaju kupce vizualnim identitetima i jednostavnošću, vraćajući im osjećaje koje su nekad imali i koje su nekadašnji proizvodi budili u njima. Duško Ilijević, vlasnik SentiMental Bikesa, ističe kako upravo iz osjećaja razvija svoj brend i ručno rađene bicikle koji podsjećaju na prošla vremena. “Ujutro idem raditi u vrtić, popodne radim u radionici, a taj moj iskreni put dolazi i do klijenata koji imaju strpljenja. Važno je u Hrvatskoj naučiti ljude, prije svega mlade, da se ne trebaju bojati. Jer upravo moj primjer pokazuje da kad se nešto želi, treba imati hrabrosti to i pokušati. Jer ako ne pokušaš, ne znaš uopće možeš li ti to”, smatra Ilijević. Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje, smatra kako je franšizno poslovanje poluga koja lokalne brendove diže u globalne, no da u Hrvatskoj ovaj vid širenja poslovanja još uvijek nije dovoljno razvijen jer je u Hrvatskoj tek 12 posto lokalnih franšiznih brendova.

Dina Tomšić

LAKŠE JE GRADITI NOVI NEGO POPRAVLJATI STARI BREND, A NAJTEŽE JE VRATITI IZGUBLJENO POVJERENJE, ISTIČE DINA TOMŠIĆ

14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 15


TEMA TJEDNA ZAGREB BREND FORUM 2018

IV. BREND SESIJA: OSOBNI BREND - MIT ILI STVARNOST

NITKO O SEBI NE MISLI KAO O BRENDU Poanta je da radiš po instinktu i razumu te da radiš to što želiš i osjećaš i onda možda postaneš brend, smatra Mihočević, dok Varagić ističe kako je za to da netko ili nešto bude brend potrebna kvaliteta, dugovječnost i autentičnost piše Jozo Knez knez@privredni.hr koji smatra da brend treba održavati kako bi bio uspješan.

NEUSPJESI JAČAJU Iz grada koji je sam po sebi brend, Dubrovnika, stigao je Mišo Petar Mihočević, organizator događanja. “Nitko o sebi ne misli kao o brendu.

SMATRAM DA JE VAŽNO DA ŽIVIM ZDRAVI ŽIVOT KOJI PROMOVIRAM KAKO BIH BILA AUTENTIČNA, KAŽE ANA PERUNIČIĆ

K OSOBNI BREND U KUHARSTVU JE VAŽAN, ALI ON NE DOLAZI PREKO NOĆI, OCJENJUJE SANJIN

ako se osobno brendirati? Tko je među nama osobni brend? Na ta pitanja pokušali su odgovoriti panelisti zadnje brend sesije Osobni brend mit ili stvarnost koji je moderirao novinar i PR stručnjak Drenislav Žekić. Prvi je na ovo pitanje pokušao odgovoriti vlasnik Hotela Antunović HR, BiH Tomislav Antunović. “Svoj brend gradim već 50 godina i danas imam više od 1000 zaposlenika i 800 milijuna eura prometa. Unutar kompanije nikad nam ni jedna tvrtka nije bila blokirana niti smo ikad kasnili s plaćanjem svojih obveza. Ako to nije brend, ne znam što je”, rekao je Antunović. Osim što je vlasnik hotela, Antunović se bavi i naftnim biznisom kroz svoje benzinske crpke. “Moja četiri hotela generiraju samo 10 posto naših prihoda, dok ostalih 90 posto dolazi od naftnog biznisa”, kazao je Antunović

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

Poanta je da radiš po instinktu i razumu te da radiš to što želiš i osjećaš i onda možda postaneš brend. Za održivost i život brenda potrebna su dva preduvjeta, a to su kvaliteta i kredibilitet”, naglasio je Mihočević. Anu Peruničić, vlasnicu IN Q i inovatoricu, Žekić je upitao živi li ona zdravi život koji zagovara i promovira, na što je ona odgovorila: “Veliko i apsolutno da”. Inače, Ana Peruničić je iz ugostiteljstva krenula u potpuno drugom smjeru, smjeru inovacija. Patentirala je Q-bath, kadu koja predstavlja ključni element koncepta koji korištenjem utemeljenih znanstvenih spoznaja o liječenju putem frekvencija omogućuje ljudskom organizmu da se samostalno regenerira i izliječi te vrati u ravnotežu i pomladi. “Smatram da je važno da živim zdravi život koji promoviram kako bih bila autentična. A što se brenda tiče, mislim da smo svi


ZAGREB

BREND FORUM

2018

Ana Peruničić, Mišo Petar Mihočević

Moamer Kasumović

Braco Sanjin

Rajko Dujmić

Dragan Varagić

Tomislav Antunović

mi brend na kojemu treba raditi kako bismo postali najbolja verzija sebe. U sebi treba osjećati da je to što radiš dobro i pozitivno, a na drugima je da to prepoznaju. Neuspjesi me ne sputavaju, oni me jačaju”, istaknula je Ana Peruničić. Među panelistima je bio i vrhunski chef koji iza sebe ima već 30 godina iskustva u, kako kaže, jednom od najtežih poslova današnjice. Braco Sanjin, jedan od utemeljitelja Saveza kuhara mediteranskih i europskih regija te predavač na Kulinarskoj akademiji, usporedio je kuhanje s rudarstvom rekavši kako su ta dva posla u istom rangu, samo što je rudarenje napornije, a kuhanje stresnije. Upitan koliko je važan osobni brend u kuharstvu, Sanjin je izjavio da je važan, ali da se mora shvatiti kako to ne dolazi preko noći, te da on na tome radi čitav svoj život, tj. radni vijek. “U 30 godina karijere

JA NISAM BREND. BREND SU MOJE PJESME, A JA SAM SAMO OBIČAN ČOVJEK, NAGLAŠAVA DUJMIĆ otvorio sam osam restorana, a sad sam već devetu godinu u Kadeni iz koje upravo odlazim”, rekao je Sanjin. Osvrnuo se i na kuhare koji se pokušavaju brendirati u medijima, nazvavši ih “medijskim kuharima”. “Njihov problem je taj što previše vremena provode ispred kamera, pa zaborave na pravu kuhinju. Mislim da za kuhare

nije dobro kada ih se poistovjećuje samo s televizijskom emisijom u kojoj sudjeluju”, rekao je Sanjin. Jedan od naših najslušanijih i najizvođenijih skladatelja Rajko Dujmić kaže kako je brend drugo ime za istinu. “Ja nisam brend. Brend su moje pjesme, a ja sam samo običan čovjek. Vjerujem da su pjesme koje sam napisao dugovječne jer su to priče iz mojega života i to im daje jačinu”, rekao je Dujmić.

KOMEDIJA JE NAJTEŽI ŽANR Najmlađi iz obitelji Fazlinović, Damir iz serije Lud, zbunjen, normalan, glumac Moamer Kasumović osvrnuo se i na tu seriju, ali i na samu glumu i komediju koja ga je u dosadašnjoj karijeri obilježila. “Mnogi misle da je komediju lagano raditi, ali to je najteži žanr. To nešto za nasmijati druge čovjek treba imati u sebi, ali na tome treba i svakodnevno raditi. Gluma je kao sport, moraš trenirati da bi bio u formi. Na početku karijere nitko nije vjerovao u mene, ali upornim radom i velikom željom došao sam tu gdje jesam. Mnogi me poistovjećuju s likom mladog Fazlinovića iz serije i to mi je u početku smetalo, ali kada sam se tome prepustio, sve je krenulo nabolje”, kaže Kasumović. Dragan Varagić, bloger, osvrnuo se na sve veću pošast među ljudima, popularne “selfije” ili kako ih u Srbiji nazivaju “svojke”. “Smatram da živimo u vremenu gdje mnogi ljudi pogrešno misle da su brend. Evo, pogledajte samo sve te ljude koji ‘opale’ po tko zna koliko selfija na dan i sve to objavljuju online. Svi oni misle da su netko i nešto, a u stvari nisu. Da bi netko ili nešto bilo brend, potrebna je kvaliteta, dugovječnost i autentičnost”, zaključio je Varagić.

SVOJ BREND GRADIM VEĆ 50 GODINA I DANAS IMAM VIŠE OD 1000 ZAPOSLENIKA I 800 MILIJUNA EURA PROMETA, ISTIČE ANTUNOVIĆ

14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 17


INTERVJU MARKO IGNJATOVIĆ, POMOĆNIK DIREKTORA SEKTORA FINANC

U zadnjih 10 godina akvizirali smo tri tvrtke čiji portfelji, korisnici i djelatnici su i danas u sastavu Libusoft Cicoma

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.


IJA I LOGISTIKE TVRTKE LIBUSOFT CICOM

PODUZETNIK JE SAM SEBI NAJBOLJI PARTNER Ako se fokusiramo na privatni sektor a posebice na mlade tvrtke kod kojih je digitalna zrelost veća, i drugi sektori pa tako i lokalna država u skladu sa svojim mogućnostima i kadrovskom ekipiranošću kreće sve većim korakom u digitalnu transformaciju razgovarao Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

L

ibusoft Cicom je hrvatska tvrtka u privatnom vlasništvu dviju obitelji koja posluje više od 25 godina i trenutačno zapošljava 130 ljudi. Usluge i proizvode LC-a koristi više od 900 korisnika, a svakodnevna podrška se pruža iz središnjice u Zagrebu i poslovnica u Splitu, Rijeci, Osijeku i Novigradu u Istri. Korisnici usluga ove tvrtke su jedinice lokalne i regionalne samouprave, dakle općine, gradovi i županije, zatim proračunski korisnici lokalnih samouprava poput škola, vrtića, muzeja, komunalnih tvrtki, upravitelja stambenih zgrada, kao i proračunski korisnici središnje države, točnije fakulteti, instituti, zavodi i agencije. LC rješenja koriste i privatne tvrtke. Marko Ignjatović, pomoćnik direktora sektora financija i logistike u Libusoft Cicomu, ističe kako je tvrtka lider na tržištu jedinica lokalne i regionalne samouprave i upravitelja stambenih zgrada.

NA HRVATSKOM TRŽIŠTU VELIK JE BROJ MALIH I SREDNJIH TVRTKI KOJE NUDE ODLIČNA RJEŠENJA Glavni proizvod tvrtke, koji je ujedno i zaštićen, je Sustav poslovnih aplikacija (SPI). Riječ je o IT rješenju koje sadrži 62 međusobno integrirane aplikacije za kompletno poslovanje tih institucija. Posebice je zanimljivo istaknuti nedavno predstavljen pametni softver

iČelnik - izvještajni portal putem kojeg čelnici, pročelnici županija, gradova i općina i njihovi suradnici te građani i poduzetnici mogu brzo i jednostavno doći do svih brojki koje ih zanimaju, pratiti realizaciju proračuna, kontrolirati prihode, rashode, troškove plaćanja, stanje riješenosti predmeta građana i sve relevantne financijske pokazatelje. Podaci su u realnom vremenu dostupni na bilo kojem pametnom telefonu, tabletu ili računalu spojenom na internet. Rješenje omogućava i usporedbu podataka s rezultatima i stanjem iz prijašnjih obračunskih razdoblja jer prikaz trenda olakšava donošenje kvalitetnih odluka. Valja dodati i to da konzultantske usluge čine dobar dio ponude ove zagrebačke tvrtke. A najznačajnije su one na područjima upravljanja imovinom i financijama među proračunskim korisnicima lokalnih samouprava te izobrazbe u području pripreme i provedbe postupaka javne nabave.

A SAD MALO O NAMA...

više od 25 god posluje Libusoft Cicom oko 900 korisnika koristi usluge i proizvode LC-a 130 ljudi zaposleno u tvrtki

 Prema Vašem iskustvu, koliko je Hrvatska digitalno zrela? - Na hrvatskom tržištu je moguće dobiti moderne IT alate i možemo istaknuti kako postoji velik broj malih i srednjih tvrtki koje nude odlična rješenja. Što se tiče zrelosti, ona uvelike ovisi o industriji, odnosno djelatnosti konkretnih institucija. Ako se fokusiramo na privatni sektor a posebice na mlade tvrtke kod kojih je svakako digitalna zrelost veća, i drugi sektori pa tako i lokalna država u skladu sa svojim mogućnostima i kadrovskom ekipiranošću kreće sve većim korakom u digitalnu transformaciju i to više nije strana tema kao što je možda bila prije samo nekoliko godina. Naime, prije pet godina korištenje računalstva u oblaku kod proračunskih 14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 19


INTERVJU najvažnijih problema na koje se treba značajnije fokusirati.

 Koje su odlike današnjeg softvera po mjeri korisnika? - Kako bismo definirali odlike današnjeg softvera po mjeri korisnika, svakako bismo prvo morali definirati iz koje industrije, odnosno djelatnosti korisnik dolazi. No bez obzira na to

HRVATSKA JE RELATIVNO MALI ALI KVALITETAN RASADNIK STRUČNIH KADROVA I BILA BI VELIKA ŠTETA DA NAM ONI ODLAZE korisnika lokalnih samouprava bila je nemoguća misija, dok već danas imamo određen broj onih koji su većinu svog poslovanja smjestili u cloud.

Prije pet godina korištenje računalstva u oblaku kod proračunskih korisnika lokalnih samouprava bila je nemoguća misija, dok već danas imamo određen broj onih koji su većinu svog poslovanja smjestili u cloud.

 Koje su glavne prepreke značajnijeg prihvata ICT-a u nas? - Možemo istaknuti nekoliko glavnih prepreka kao što su svjesnost o realnoj potrebi novih tehnologija, odnosno da su one tu i da su budućnost. Nadalje, financije, nove tehnologije i njihova implementacija nisu jeftine i nije se jednostavno odlučiti započeti ako nije zatvorena financijska konstrukcija investicije. Jedan od izazova je i kadrovska ekipiranost jer su za implementacije novih tehnologija potrebni ljudi s vizijom, a i za njeno održavanje također su potrebni kadrovi koji će se brinuti o sustavima.  Je li država partner tome sektoru ili još uvijek nedovoljno prepoznaje prednosti koje ta brzorastuća, izvozno orijentirana i dohodovna gospodarska grana pruža društvu i ekonomiji? - Poduzetnik je sam sebi najbolji partner. Ali svakako da se od države očekuje još više. Smatram kako nije potrebno spomenuti koliko je industrija informacijskih tehnologija propulzivna i koliko se rapidno ona širi. Hrvatska je zasigurno relativno mali, ali kvalitetan rasadnik stručnih kadrova i bila bi velika šteta da nam oni odlaze ako ih možemo na određene načine zadržati. To su neki preduvjeti da Hrvatska postane središe IT regije i mjesto gdje će strane tvrtke otvarati svoja predstavništva i lokalizirati razvojne resurse. Politika oporezivanja rada ovdje je svakako jedan od

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

možemo reći da su to jednostavnost korištenja, mobilne aplikacije, kvalitetna i brza podrška, lokalizacija... Sve važniji postaje CX - Customer experience s ciljem da se što bolje razumiju potrebe krajnjih korisnika i softver prilagodi njihovu načinu razmišljanja.

 Ima li u Hrvatskoj dovoljan broj tvrtki koje razvijaju proizvode i usluge za ovaj sektor? - U Hrvatskoj postoji, s obzirom na njenu veličinu, izuzetno veliki broj tvrtki koje mogu ponuditi kvalitetna rješenja, od industrije računalnih igara, preko izrade mobilnih aplikacija, usko specijaliziranih rješenja za visokotehnološke industrije, do tvrtki koje imaju NATO certifikate i mogu ponuditi rješenja za tu industriju.  Ako se promatra iz perspektive poslodavca, je li danas teško doći do odgovarajućeg zaposlenika? - Izuzetno je teško doći do odgovarajućeg odnosno do kvalitetnih zaposlenika. Na tržištu rada prema statistikama i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje je i dalje velik broj nezaposlenih, no to nije realna slika, posebice ne za IT tvrtke koje sve teže i teže dolaze do kvalitetnih zaposlenika. Kako bismo došli do novih zaposlenika, organiziramo razne događaje kao što su hackathon ili game challenge. Osim toga, sudjelujemo na sajmovima kadrova, organiziramo interna školovanja, šaljemo svoje djelatnike na usavršavanja, ispite i seminare, a među ostalim financiramo i postdiplomske i doktorske studije. Također smo uveli program stipendiranja mladih talenata koje pratimo kroz fakultet i ulažemo kontinuirano u njihovu


GDPR

edukaciju, a s druge strane im pružamo platformu za vlastiti razvoj.

 Jeste li se, kao tvrtka, susreli s problemom odlaska kvalificirane radne snage u inozemstvo? - Kao i ostale hrvatske IT tvrtke susrećemo se s izazovom odlaska kvalificirane radne snage i to ponajprije među kolegama developerima. Najčešće ih zaposlimo kao mlade pripravnike s fakulteta, potom poučavamo, educiramo i kroz dvije godine oni odlaze dalje u inozemstvo. Jer mladim kolegama više nije problem prelazak u drugu državu, a posebice ne u drugu radnu sredinu. Mladi su željni izazova, novih tehnologija i ne može im se to zamjeriti, a na nama ostaje boriti se da one najbolje pokušamo zadržati što dulje.  Na kraju, možete li istaknuti neke buduće poslovne korake tvrtke? - Zadnjih godina kontinuirano zapošljavamo, tako da i danas sigurno možete naći tri do četiri oglasa za posao u Libusoft Cicomu. Također, za developere imamo konstantno otvorena radna mjesta. Kontinuirano investiramo i u nove tehnologije, pa na današnji dan imamo plan razvoja od iduće dvije godine, a što je i rezultat zahtjeva korisnika. Trenutačno smo fokusirani na projekte digitalne transformacije lokalnih samouprava. Sve postojeće sustave iz svoje ponude želimo uklopiti u novi model digitalne transformacije lokalne samouprave kako bismo građanima i poduzetnicima omogućili što učinkovitiju komunikaciju, odnosno kako bi brže mogli rješavati svoje zahtjeve koje imaju prema gradovima odnosno općinama. S druge strane, redizajnirali smo sustav kako bi čelnici

TRENUTAČNO SMO FOKUSIRANI NA PROJEKTE DIGITALNE TRANSFORMACIJE LOKALNIH SAMOUPRAVA mogli sudjelovati u svim segmentima odlučivanja kroz jednostavni uvid u praćenje redovnog poslovanja svoje lokalne samouprave. U zadnjih 10 godina akvizirali smo tri tvrtke čiji portfelji, korisnici i djelatnici su i danas u sastavu Libusoft Cicoma i posebno smo ponosni na njih. U tvrtki vjerujemo da će u budućnosti biti novih akvizicija i okrupnjavanja na našem tržištu.

Kazne do 20 milijuna eura Ovlasti AZOP-a se mijenjaju, pa će ona od sada poslovati kao nezavisno državno tijelo i imati veće ovlasti, poput davanja kazni

F

orum Poslovni Mediji, vodeća izdavačka kuća za poslovne korisnike, organizirala je konferenciju u zagrebačkom Hotelu Westin o zaštiti osobnih podataka i GDPR-u. Konferenciji je nazočilo više od 100 predstavnika poduzeća iz privatnog i javnog sektora koji svoje poslovanje uskoro moraju uskladiti sa zahtjevima GDPR uredbe, točnije do 25. svibnja ove godine. Primjenom Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR) povećat će se sigurnost, pravo na privatnost i transparentnost osobnih podataka unutar Europske unije. GDPR će izmijeniti način na koji se osobni podaci prikupljaju, obrađuju, koriste i pohranjuju, a sve s ciljem zaštite osobnih podataka ispitanika, odnosno pojedinca. Svi poslovni subjekti koji posjeduju nečije osobne podatke (zaposlenika, kupaca, korisnika, suradnika) obvezni su ih štititi te poduzeti propisane organizacijske

i tehničke mjere koje propisuje GDPR. Nepoštivanje novih pravila iz Opće uredbe može rezultirati novčanim kaznama i do 20 milijuna eura ili četiri posto godišnjeg prometa. Konferenciju je otvorio pomoćnik ministra uprave Mladen Nakić koji je naglasio da je ovaj zakon specifičan i veoma važan za sve građane, te da je izglasan da bi prije svega zaštitio građane od nelegalnog uzimanja osobnih podataka. “Od sada se za svu problematiku o GDPR-u treba obratiti Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP). Ovlasti Agencije se mijenjaju, pa će ona od sada poslovati kao neovisno državno tijelo i imati veće ovlasti, poput davanja kazni. Osim toga, mijenjaju se i uvjeti za izbor ravnatelja Agencije koji više ne može biti član ni jedne političke stranke. Na to smo se odlučili kako bismo Agenciji dali vjetar u leđa i podržali njenu neovisnost”, rekao je Nakić. (J.K.)

14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 21


PV ANALIZA STAMBENO ZBRINJAVANJE

PROSTOR ZA POBOLJŠANJE IPAK POSTOJI Izmjenama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita predlaže se subvencioniranje polovine mjesečnih obroka tijekom pet godina otplate kredita, za svako živorođeno ili usvojeno dijete se rok subvencioniranja kredita produžuje za dvije godine kao i u slučaju ako je podnositelj zahtjeva ili član njegova domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50 posto piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P 2321 zahtjev za subvencioniranje kredita odobren do sada

42 2 mil kn osigurano za subvencije u ovoj godini

3,75% efektivna kamatna stopa

remda je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) osnovana prije više od 20 godina, ova troslovna skraćenica tek nedavno primjetnije se udomaćila kod onih koji žele doći do svoje prve nekretnine. Ovu tvrdnju potvrđuje i nedavni potez Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja koje je zbog velikog interesa građana, a na temelju analiziranih podataka, u cilju poboljšanja mjere stambenog zbrinjavanja izradilo Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita koji će biti upućen na javno savjetovanje. Zakon bi, kako je nedavno istaknuo Predrag Štromar, ministar graditeljstva i prostornog uređenja, svjetlo dana trebao ugledati prije ljetne stanke u zasjedanju Sabora, dok se raspisivanje natječaja očekuje u rujnu. “Prema prošlom zakonu, ovo je bila jednokratna mjera. Mi želimo promijeniti tu odluku, te ćemo sada ići na više natječaja. A ovaj zakon bi trebao vrijediti do 2020. godine”, naglasio je nedavno Štromar. Velika novost je to da se neće, kao dosad, subvencionirati polovina mjesečnih obroka ili anuiteta tijekom prve četiri godine otplate kredita nego pet godina. Ovaj zakon ima i demografsku mjeru, jer se dodatno produžuje rok subvencioniranja kredita za dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita. Također, u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

invaliditeta većeg od 50 posto tjelesnog oštećenja dodatno se produžuje rok subvencioniranja kredita za dvije godine.

RASPON KAMATNIH STOPA Važno je naglasiti kako je analizom zaprimljenih i odobrenih zahtjeva utvrđeno da je 66,3 posto njih realizirano u najrazvijenijim jedinicama lokalne samouprave. Stoga je potrebna ravnomjernija raspodjela subvencija kredita

POTREBNA JE I RAVNOMJERNIJA RASPODJELA SUBVENCIJA KREDITA OVISNO O INDEKSU RAZVIJENOSTI GRADA ILI OPĆINE ovisno o indeksu razvijenosti grada ili općine u kojoj se nalazi subvencionirani stan ili kuća. Točnije, predloženim izmjenama i dopunama Zakona definira se osam skupina u kojoj se nalazi grad ili općina prema indeksu razvijenosti. Subvencije se kreću od 30 do 51 posto. Tako će se podnositelju zahtjeva za kupnju nekretnine koja se nalazi u primjerice, Skupini I. subvencionirati 51 posto mjesečnog obroka ili


14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 23


PV ANALIZA

Sedam parova blizanaca Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja objavilo je kako je analizom utvrđeno da je u obiteljima koje su korisnice subvencioniranih kredita rođeno 153 djece, od čega sedam parova blizanaca. Prosječna životna dob korisnika kredita je 33 godine, a prosječna površina stana 92,85 četvornih metara. Također, dosadašnja analiza poka-

Tijekom prošlog natječaja javni poziv APN-a se čekao nekoliko mjeseci, što je utjecalo na stabilnost tržišta nekretnina, od stagnacije do značajnog povećanja prodaje nakon objave poziva te posljedično i rasta cijena nekretnina. Erste&Steiermärkische Bank

zuje kako prosječna cijena nekretnine po četvornome metru iznosi 987,43 eura, prosječna cijena nekretnine ukupno 77.612,83 eura, a prosječni rok otplate kredita 20 godina. Prosječna nominalna kamatna stopa je 3,27 posto, prosječna efektivna kamatna stopa 3,43 posto, a prosječan subvencionirani anuitet 1473,39 kuna ili 195,32 eura.

anuiteta. Onima, pak, u najrazvijenijim dijelovima Hrvatske, odnosno u Skupini VIII. subvencionirat će se 30 posto mjesečnog obroka ili anuiteta. Subvencioniranje kredita odobravat će se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1500 eura po četvornome metru, a do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura. Rok otplate ne smije biti kraći od 15 godina. Podnositelji zahtjeva u svome vlasništvu mogu imati manju nekretninu, ali je nakon kupnje nove moraju prodati u roku od dvije godine. Do sada je provedbom Zakona o subvencioniranju stambenih kredita prema objavljenom javnom pozivu realiziran i odobren 2321 zahtjev za subvencioniranje kredita, a za što je Hrvatska putem subvencija osigurala za 2017. godinu 17,5 milijuna kuna, za 2018. godinu 42 milijuna kuna, s projekcijom za 2019. i 2020. od 35 milijuna kuna. Također, 41 zahtjev je odbijen, a njih 37 je odustalo od podnesenoga zahtjeva. Efektivna kamatna stopa ostaje 3,75 posto. Prošle godine ove kamatne stope kretale su se u rasponu od 3,04 do 3,75 posto. Tada je APN sa 10 kreditnih institucija sklopio ugovor o davanju subvencioniranih kredita. Riječ je o Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB), Erste&Steiermärkische Banku, Podravskoj banci, OTP banci, Zagrebačkoj banci, Privrednoj banci Zagreb (PBZ), Splitskoj banci, Raiffeisenbanku Austria (RBA), Karlovačkoj banci i Istarskoj kreditnoj banci Umag. Najnižu efektivnu kamatnu stopu za kredite u eurima od 3,04 posto ponudio je HPB, dok je PBZ ponudio najnižu kamatu za kunske kredite, 3,35 posto. RBA je pak ponudio najveću dopuštenu efektivu stopu od 3,75 posto – kako za kunske tako i za kredite u eurima.

VELIKI INTERES U Erste&Steiermärkische Banku ističu kako su načelno zadovoljni proteklim natječajem subvencioniranja stambenih kredita tijekom kojeg je u Erste banci odobreno gotovo 400 24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

kreditnih zahtjeva. Riječ je o ukupnom obujmu nešto manjem od 200 milijuna kuna, a prosječni iznos pojedinog kredita je oko 500.000 kuna. “Natječaj je započeo u rujnu 2017. godine, nakon nekoliko mjeseci iščekivanja, no trajao je duže od očekivanog, a interes građana je bio iznimno velik. Bez obzira na to, prostor za poboljšanje u narednim godinama subvencioniranja ipak postoji. Riječ je o jasnijem definiranju roka do kada se u kalendarskoj godini mora objaviti javni poziv građanima. Naime, tijekom prošlog natječaja javni poziv APN-a se čekao nekoliko mjeseci, što je utjecalo na stabilnost tržišta nekretnina, od stagnacije do značajnog povećanja prodaje nakon objave poziva te posljedično i rasta cijena nekretnina”, kažu u toj banci dodajući kako bi se pravodobnom informacijom o početku subvencioniranja, ali i o točnom trajanju natječaja, održala ravnoteža između prodaje i potražnje u pro-

ZAKONSKIM IZMJENAMA DEFINIRA SE OSAM SKUPINA U KOJOJ SE NALAZI GRAD ILI OPĆINA PREMA INDEKSU RAZVIJENOSTI metu nekretninama. “Druga mogućnost je da subvencioniranje bude otvoreno cijelu godinu uz eventualne mjesečne kvote”, napominju u Erste&Steiermärkische Banku dodajući kako je u prethodnim tranšama APN subvencija (2011. i 2012. godine) bilo omogućeno financiranje nekretnina u izgradnji, a što u prošlom programu nije bilo pa je i to jedna od stavki koja bi se mogla urediti.


U ovoj banci smatraju kako je portfelj plasiranih kredita u ovom programu dodana vrijednost postojećem portfelju Erste banke, kao i svi klijenti koji su joj ovim putem ukazali povjerenje. “Zainteresirani smo i dalje sudjelovati u programu te svojim klijentima, ali i onima koji to žele postati, omogućiti dobivanje stambenog kredita uz državnu subvenciju”, naglašavaju u Erste&Steiermärkische Banku.

PRIVLAČENJE MLADIH KLIJENATA Također, i Raiffeisenbank Austria (RBA) zainteresiran je za sudjelovanje u novom programu koji predlaže Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. “Klijenti RBA iskazali su veliki interes za stambene kredite iz tog programa. Kao što ste upoznati, u tijeku je i javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita. Banka će svoje mišljenje i komentare uputiti Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja do sredine svibnja, a oni se najvećim dijelom odnose na dokumentaciju, utvrđivanje kojoj skupini pripada grad ili općina po indeksu razvijenosti i slično”, kažu u RBA. U Hrvatskoj poštanskoj banci ističu kako je u usporedbi s proteklim natječajima, zadnji natječaj donio značajno veći broj zaprimljenih zahtjeva i plasiranih kredita u svim regijama. “Cijeli je program bio odlično predstavljen u medijima što je potencijalnim kandidatima omogućilo da saznaju sve relevantne informacije”, smatraju u HPB-u, dodajući kako se taj

model dobro uklopio u kreditni portfelj Banke. “Utjecaj je pozitivan, posebice zbog privlačenja novih mladih klijenata s primanjima, što je jedan od ciljeva naše razvojne strategije”, dodaju u HPB-u koji se do sada javljao na svaki natje-

SUBVENCIONIRANJE KREDITA ODOBRAVAT ĆE SE ZA KUPNJU STANA ILI KUĆE, ODNOSNO GRADNJU KUĆE DO NAJVIŠE 1500 EURA PO KVADRATU čaj subvencioniranja kredita. “U dosadašnjim modelima država je bila definirala okvir kamatne stope kojem su banke prilagodile svoje ponude. Trend je snižavanje kamatnih stopa na kredite što se događa i s kreditima iz redovne ponude. Hrvatska poštanska banka svojom ponudom stambenih kredita klijentima koji ne uspiju realizirati subvencionirane kredite nastoji ponuditi slične uvjete kreditiranja - naše kamatne stope iznimno su povoljne i zahvaljujući takvim uvjetima kreditiranja ostvarujemo rekordan rast stambenih kredita”, zaključuju u HPB-u.

HPB svojom ponudom stambenih kredita klijentima koji ne uspiju realizirati subvencionirane kredite nastoji ponuditi slične uvjete kreditiranja naše kamatne stope iznimno su povoljne i zahvaljujući takvim uvjetima kreditiranja ostvarujemo rekordan rast stambenih kredita. Hrvatska poštanska banka

14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 25


AKTUALNO IRANSKO-HRVATSKI GOSPODARSKI FORUM

JAČANJE VEZA OLAKŠAVA POSLOVANJE Prepoznat je potencijal za suradnju u sektoru nafte i plina, elektroenergetskom sektoru, brodogradnji, željezničkom sektoru, prehrambenoj industriji i turizmu, kazao je Barbarić Forumu je prisustvovalo 11 hrvatskih te 50 iranskih tvrtki i institucija, a u sklopu Foruma održana je i prva sjednica Zajedničkoga poslovnog vijeća Hrvatske gospodarske komore i Iranske trgovačke, industrijske, rudarske i poljoprivredne komore, osnovanog u prosincu prošle godine s ciljem produbljivanja gospodarske suradnje dviju zemalja.

PLATNI PROMET OTEŽAVA POSLOVANJE “Perspektiva rada u Iranu je realna, barem u energetici. Ono što otežava stvari je definitivno platni promet, zbog čega se nekad i ugovori stopiraju. Taj problem se uz poteškoće da ne-

Jačanje veza dviju zemalja za privatni sektor znači omogućiti mu da iskoristi prilike za gospodarsku suradnju. Na nama je stvoriti povoljno okruženje, a na predstavnicima privatnoga sektora da priliku i iskoriste. Martina Dalić, potpredsjednica Vlade

I

mamo još mnogo za naučiti jedni od drugih i moramo ojačati podlogu za lakše poslovanje. Današnje okupljanje još je jedan korak u tom smjeru nakon niza održanih foruma i posjeta između naših dviju komora. Na temelju dosadašnje suradnje jedno je sigurno. Iako su prepreke na putu prema ekonomskom napretku neizbježna pojava, gospodarstvo uvijek pronađe način, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić na otvorenju Iransko-hrvatskog gospodarskog foruma u Teheranu, održanog u sklopu službenoga posjeta potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta Martine Dalić Iranu. “Prepoznat je potencijal za suradnju u sektoru nafte i plina, elektroenergetskom sektoru, brodogradnji, željezničkom sektoru, prehrambenoj industriji i turizmu”, kazao je Barbarić napominjući kako se nada promptnim reakcijama svih uključenih strana kako bi se poslovne prilike kreirane ovakvim susretima i ostvarile.

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

IRAN I HRVATSKA SU TIJEKOM PROTEKLE DVIJE GODINE OTVORILI NOVO POGLAVLJE U GOSPODARSKOJ SURADNJI, ISTAKNUO JE SHAFEEI kako riješiti. Dva su moguća modela suradnje, ili se radi na projektnoj bazi plasiranjem proizvoda koje oni nemaju ili pronalazimo lokalnoga partnera gdje državni poticaji olakšavaju plasman na tržištu”, rekao je član Uprave Končar GIM Ante Elez. “Potpisana koncesija iz 2008. stopirana je zbog sankcija, no sad očekujemo ponovno


uspostavljanje poslovanja u segmentima istraživanja i proizvodnje. U prosincu prošle i ožujku ove godine kupljena su dva kontingenta iranske nafte, a suradnju namjeravamo nastaviti, za što imamo potporu i hrvatskih institucija i iranskoga veleposlanika u Hrvatskoj”, kazao je operativni direktor istraživanja i proizvodnje nafte i plina Ine Tvrtko Perković. “Jačanje veza dviju zemalja za privatni sektor znači omogućiti mu da iskoristi prilike za gospodarsku suradnju. Na nama je stvoriti povoljno okruženje, a na predstavnicima privatnoga sektora da priliku i iskoriste. Vjerujem da ćemo uz malo strpljenja urediti pitanje platnoga prometa i da će komercijalne banke uspješno nadići administrativne prepreke i iskoristiti poslovnu priliku. Posebice kada je jasno da su njihovi klijenti spremni ići naprijed”, ustvrdila je Martina Dalić.

POTENCIJAL ZA ZAJEDNIČKA ULAGANJA “Iran i Hrvatska su tijekom protekle dvije godine otvorili novo poglavlje u gospodarskoj suradnji. I danas su poduzeti novi koraci prema poboljšanju gospodarske suradnje kroz Gospodarski forum i sjednicu Zajedničkoga vijeća naših komora. Obje zemlje imaju potencijala za zajednička ulaganja i prisutnost na trećim tržištima u prehrambenoj industriji, građevini, farmaciji, IT-u... Drago mi je da je pokazana volja za olakšanjem poslovanja ovim posjetom, posebice zbog poteškoća koje su posljedica

platnoga prometa. Nadamo se u nadolazećem razdoblju još većem broju suradnji u naše obje regije”, naglasio je predsjednik Iranske trgovačke, industrijske, rudarske i poljoprivredne komore Golamhossein Shafeei. “Suradnja je kvalitetna i prisutna na nekoliko razina. Susretom potpredsjednice Martine Dalić s guvernerom središnje banke Irana uspostavljen je temelj za bolje poslovanje između banaka i pokazana želja za nastavkom suradnje s tržištem od 80 milijuna ljudi. U potpunosti smo spremni za proširivanje gospodarske i političke suradnje s Hrvatskom, pri čemu bih posebno istaknuo i potencijal trilateralne

ODRŽANA JE PRVA SJEDNICA NICA ZAJEDNIČKOGA POSLOVNOG VIJEĆA HGK I IRANSKE TRGOVAČKE, INDUSTRIJSKE, RUDARSKE I POLJOPRIVREDNE KOMORE suradnje Hrvatske, Irana i Austrije”, kazao je zamjenik ministra gospodarstva i financija Islamske Republike Iran i predsjednik Organizacije za investicije, gospodarsku i tehničku podršku Mohammad Khazaei. 14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 27


AKTUALNO HRVATSKO GOSPODARSKO IZASLANSTVO U PORTUGALU

DOBRE POLITIČKE ODNOSE PRESLIKATI I NA GOSPODARSKE Uz postojeće potencijale možemo biti komplementarni, međusobno se nadopunjavati i surađivati na trećim tržištima, poručila je Kolinda Grabar Kitarović

H 85,3 3 mil € robna razmjena Hrvatske i Portugala u 2017.

to je

14%

više nego u 2016.

rvatska i Portugal imaju odlične odnose na političkom planu, a cilj ovog posjeta je da se ta odlična suradnja preslika i na gospodarstvo. S obzirom na nisku robnu razmjenu od nešto više od 85 milijuna eura, jedini smjer u kojemu možemo ići jest prema gore i zato smo danas tu, istaknuo je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović povodom posjeta hrvatskog gospodarskog izaslanstva Portugalu.

Kolinda Grabar Kitarović. Branimir Ružojčić iz pulske tvrtke Tema, koja se specijalizirala za električni pogon brodova, pojasnio je kako oni već godinama posluju na globalnom, pa tako i portugalskom tržištu. “Portugalski poslovni partneri traže korektnost i profesionalnost, vrlo su otvoreni, imaju taj primorski mentalitet, ali su vrlo korektni po pitanju narudžbi i plaćanja. Obrazovani su i tehnički potkovani, tako da nikakvih problema u

TRAŽI SE KOREKTNOST I PROFESIONALNOST

S OBZIROM NA NISKU ROBNU RAZMJENU, JEDINI SMJER U KOJEMU MOŽEMO IĆI JEST PREMA GORE I ZATO SMO DANAS TU, KAZAO JE BURILOVIĆ

“Naše dvije zemlje nemaju dovoljno razvijene gospodarske odnose. No uz postojeće potencijale možemo biti komplementarni, međusobno se nadopunjavati i surađivati na trećim tržištima. Primjerice Portugal za Hrvatsku može biti vrata prema zemljama CPLP-a (Community of Countries of Portuguese Language), a Hrvatska za Portugal vrata u Jugoistočnu Europu”, poručila je predsjednica Republike Hrvatske

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.


NACIONALNA RAZVOJNA STRATEGIJA 2030.

uspostavljanju poslovnih odnosa nismo imali. Naš prvi kontakt s kupcem u Portugalu je bio prije tri godine, a u zadnjih godinu dana smo realizirali isporuku četiriju sustava što je dosta značajno, jer se radi o putničkim brodovima duljim od 20 metara”, kazao je Ružojčić. Dario Marenić iz tvrtke Elda naglasio je kako su na portugalskom tržištu prisutni već više od pet godina te da očekuju povećanje udjela na njemu. “Cilj nam je iskoristiti dobre veze naših portugalskih partnera s njihovim bivšim kolonijama, uključujući i Brazil, kako bismo se dodatno izvozno proširili”, kazao je Marenić. “Poslovni forum je bio vrlo uspješan, s velikim brojem portugalskih tvrtki koje su pokazale interes za hrvatsko tržište. Mi smo fokusirani na ulaganje u nekretnine u Hrvatskoj, u izradu novih turističkih kompleksa, pretežito hotelijerstvo. Od portugalskih kompanija smo dobili jako pozitivne reakcije, pozvali smo ih kod nas i nadam se da ćemo u sljedećem razdoblju zaključiti i neke konkretne dogovore”, istaknuo je Srđan Javorčić iz splitske tvrtke CiO Nekretnine.

PREDSTAVLJENA HRVATSKA OBRAMBENA INDUSTRIJA “S obzirom na to da je ovo naš prvi ovakav nastup, iznimno sam zadovoljan. Predstavili smo hrvatsku obrambenu industriju i naše proizvode. Budući da su obje zemlje u NATO-u i EU-u, očekivanja su nam vrlo velika. Portugalcima su najzanimljivije naše jurišne puške, pištolji, kacige i druga zaštitna oprema. Vrlo sam optimističan po pitanju buduće suradnje”, ocijenio je Milan Knežević, član Uprave Agencije Alan. U 2017. godini obujam robne razmjene s Portugalom iznosio je 85,3 milijuna eura što je u odnosu na 2016. rast od 14 posto. Hrvatski izvoz u Portugal 2017. iznosio je 57,9 milijuna eura te bilježi porast od 14 posto, a uvezli smo roba i usluga u vrijednosti od 27,4 milijuna eura, što je povećanje od 13,7 posto u odnosu na 2016. godinu. Suficit vanjskotrgovinske bilance iznosio je u 2017. godini 30,5 milijuna eura te je Portugal jedna od rijetkih zemalja s kojom Hrvatska ima suficit robne razmjene. Gospodarsko izaslanstvo je u sklopu službenog posjeta predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Portugalu posjetilo luku Lisabon, jednu od najprometnijih kontejnerskih luka na europskoj atlantskoj obali, potom poduzetnički inkubator StartUp Portugal, vinariju Bacalhôa – Vinhos de Portugal te tvrtku Navigator, najvećeg svjetskog proizvođača papira. Također je održan i portugalsko-hrvatski gospodarski forum na kojem je stotinjak hrvatskih i portugalskih tvrtki vodilo B2B razgovore.

Potpora Svjetske banke

Ministarstvo regionalnoga razvoja i EU fondova i Ured Svjetske banke za Hrvatsku potpisali su ugovor o tehničkoj pomoći i savjetodavnim uslugama uz naknadu kako bi se podržala izrada nacionalne razvojne strategije 2030. i uspostava novog sustava strateškog planiranja za Hrvatsku. Suradnjom s eminentnim stručnjacima Svjetske banke uspostavit ćemo učinkovit sustav strateškog

upravljanja razvojem koji će uvelike pomoći kako bismo u iduću financijsku perspektivu ušli spremniji, istaknula je ministrica Gabrijela Žalac. Ujedinit ćemo svoje globalno stručno znanje i iskustvo kako bismo pomogli hrvatskim tijelima u osnaživanju nacionalnog okvira za strateško planiranje, dodala je Elisabetta Capannelli, voditeljica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku dodajući kako je to ključno za uspješnu provedbu Vladinog programa politika i za učinkovito iskorištavanje nacionalnih sredstava i sredstava EU-a. Hrvatska vlada donijela je u prosincu 2017. odluku o izradi nove nacionalne razvojne strategije do 2030. koja će postati glavni sveobuhvatni strateški dokument kojim će se postaviti temelji za povećanje potencijala gospodarskog rasta, promicanje zajedničkog blagostanja i poboljšanje teritorijalne kohezije i razvoja. (K.S.)

ZNANSTVENO VIJEĆE ZA NAFTNO-PLINSKO GOSPODARSTVO I ENERGETIKU HAZU-a

Rješenje za kopneni LNG terminal Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku HAZU-a prošli tjedan organiziralo je okrugli stol Ekonomska analiza plutajućeg i kopnenog terminala ukapljenog prirodnog plina i njihov doprinos energetskoj stabilizaciji Republike Hrvatske. Patrick Heather, viši znanstveni suradnik u Institutu za energetske studije u Oxfordu i neovisni konzultant, kazao je kako izgradnja kopnenog LNG terminala pruža više mogućnosti od plutajućeg. Tvrtka Gasfin nudi Hrvatskoj partnerstvo u gradnji kopnenog LNG terminala. Gasfin u Hrvatskoj ima tvrtku Trans LNG. Mladen Antunović, direktor za razvoj poslovanja Trans LNG-a, napomenuo je kako Gasfin nudi sveobuhvatno rješenje izgradnje kopnenog LNG terminala,

kogeneracijskog postrojenja, ali i ulaganje u obnovu i modernizaciju proizvodnje Dina Petrokemije. “Izgradnja kopnenog LNG terminala jeftinija je od one plutajućeg”, naglasio je, dodajući kako bi hrvatske tvrtke u njegovoj izgradnji mogle participirati sa čak 75 posto. U Gasfinovoj ponudi se, među ostalim, ističe da zbog izgradnje kopnenog LNG terminala ne bi došlo do poskupljenja plina za građane, povećala bi se industrijska proizvodnja za jedan do dva posto, stvorilo bi se više od 200 radnih mjesta i ispunili bi se ciljevi Vlade i EU-a u pogledu sigurnosti opskrbe prirodnim plinom. (B.O.)

14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 29


S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

EURO ZA PET DO SEDAM GODINA Analiza opisuje detaljne troškove uvođenja eura i jasno utvrđuje da ćemo imati znatne i trajne koristi od uvođenja eura, dok će troškovi biti jednokratni i mali, kaže Plenković ističući kako smatra da je Hrvatska spremna započeti proces uvođenja eura piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Moguće je jednokratno povećanje cijena između 0,2 i 0,4 posto, no sve pripreme i djelovanje središnjih institucija i HNB-a bit će usmjerene na to da taj učinak na cijene bude minimalan. Martina Dalić, potpredsjednica Vlade

N

a svojoj prošlotjednoj sjednici Vlada je usvojila Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj. Iako nije naveden konkretan datum kao rok u kojem bi se euro uveo, spominje se razdoblje od pet do sedam godina. Članstvo u eurozoni jedna je od obveza koju je Hrvatska preuzela Ugovorom o pristupanju EU, no njime nije utvrđen datum kada Hrvatska treba preuzeti euro kao valutu, jer je to ostavljeno na volju svakoj od država članica. “Na senzibiliziranju javnosti o ovoj temi treba puno raditi. Osnovat ćemo i nacionalno vijeće za uvođenje eura. Analiza opisuje detaljne troškove uvođenja eura i jasno utvrđuje da ćemo imati znatne i trajne koristi od uvođenja eura, dok će troškovi biti jednokratni i mali. Smanjit će se kamatne stope, izvoz će biti konkurentniji. Sve bi to trebalo pridonijeti rastu zaposlenosti, investicija, gospodarskih aktivnosti općenito. Hrvatska je, po mojem mišljenju, spremna započeti proces uvođenja eura”, istaknuo je premijer Andrej Plenković.

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, smatra kako je Hrvatska jako dobar kandidat za preuzimanje eura, jer je već visoko euroizirana zemlja, a primjerice 80 posto štednje građana je u eurima. Istaknula je također da postoje dvije vrste kriterija za uvođenje eura: prvi su kriteriji nominalne konvergencije, a drugi realne konvergencije. Prvi uključuju visinu fiskalnog deficita, kretanje i visinu javnoga duga, kao i kretanje cijena te kamatnih stopa, dok su kriteriji realne konvergencije dinamika i brzina približavanja razine dohotka u Hrvatskoj prosječnoj razini dohotka u EU. “Ta je razina dohotka na otprilike onoj prosječnoj razini na kojoj su se nalazile i druge države članice kada su pokretale ovaj proces. Ubrzanje realne konvergencije jest trajan zadatak kojim ćemo se morati baviti u nadolazećem razdoblju, a vezan je uz poduzimanje brojnih mjera u gospodarskom sustavu”, naglasila je Martina Dalić. Dodala je i kako je sastavni dio procesa i pristupanje europskom


Hrvatski interes je brza realizacija projekta LNG terminala Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin koji bi trebao omogućiti da se strateški projekt LNG terminala na Krku realizira u zadanim rokovima. “Zakonom se uređuje rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na lokaciji terminala, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju LNG terminala i koncesijske naknade za pomorsko dobro koje se isplaćuju u korist

jedinica lokalne i područne samouprave i državnog proračuna te se kroz definiranje naknade za sigurnost opskrbe, sukladno EU uredbi, osigurava sigurnost opskrbe prirodnim plinom”, rekao je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mile Horvat. On je istaknuo kako je hrvatski interes brza realizacija ovog projekta radi očuvanja sigurnosti opskrbe prirodnim plinom i pozicioniranja Hrvatske na europ-

tečajnom mehanizmu, gdje država kandidatkinja za sudjelovanje u eurozoni mora funkcionirati najmanje dvije godine, tu će se utvrditi središnji paritet za koji će se vezati tečaj kune i tijekom trajanja tečajnog mehanizma tečaj kune će u odnosu na euro moći fluktuirati unutar određenog intervala. Sve aktivnosti predvodit će i koordinirati Hrvatska narodna banka s Europskim sustavom središnjih banaka, dok će s druge strane intenzivnu komunikaciju voditi ministarstva s tijelima Europske komisije.

EURO UKLANJA VALUTNI RIZIK Kad je pak riječ o troškovima, ministrica Martina Dalić istaknula je kako se oni smatraju jednokratnima. “Perceptivno najveći trošak je gubitak samostalnosti monetarne politike, ali je ona i danas znatno ograničena jer je cijeli sustav visoko euroiziran. Za građane je najzanimljivije pitanje za kretanje cijena vezano uz proces konverzije. Moguće je jednokratno povećanje cijena između 0,2 i 0,4 posto, no sve pripreme i djelovanje središnjih institucija i HNBa bit će usmjerene na to da taj učinak na cijene bude minimalan”, istaknula je Martina Dalić. Troškovi koji će nastati u samom trenutku pristupanja eurozoni bit će dijelom vezani uz prijenos dijela rezervi HNB-a u kapital Europske središnje banke u iznosu od 62,5 milijuna eura, a isto tako HNB će morati sudjelovati u zaštitnim slojevima Europske središnje banke. Hrvatska će morati sudjelovati i u Europskom stabilizacijskom mehanizmu, što je trošak od 425 milijuna eura u prvih pet godina. “Nema ciljanoga datuma za uvođenje eura, to ovisi o hrvatskom napretku. Radi se o srednjoročnom projektu, vjerojatno o razdoblju između pet i sedam godina”, istaknula je na kraju potpredsjednica Vlade. Kao najveću korist uvođenja eura, Vlada je u Strategiji istaknula

skom energetskom tržištu kroz diverzifikaciju energetskih dobavnih pravaca.

uklanjanje valutnog rizika kojem su stanovništvo, poduzeća i država izrazito izloženi. Ukupan dug u stranoj valuti, uključujući dug uz valutnu klauzulu, premašuje 500 milijardi kuna (približno 150 posto BDP-a), a više od 90 posto tog iznosa vezano je uz euro. U takvim uvjetima snažnija deprecijacija kune u odnosu na euro povećala bi zaduženost i teret otplate

HRVATSKA JE JAKO DOBAR KANDIDAT ZA PREUZIMANJE EURA, JER JE VEĆ VISOKO EUROIZIRANA ZEMLJA, NAGLAŠAVA MARTINA DALIĆ

duga za domaće dužnike. “Nakon uvođenja eura domaći će sektori svoje prihode ostvarivati u eurima, dakle u valuti uz koju je vezana glavnina njihovih obveza, pa stoga više neće biti izloženi riziku deprecijacije domaće valute i posljedičnog povećanja tereta otplate duga. Time će se smanjiti ranjivost bilanci stanovništva i poduzeća, kao i rizici za javne financije, s obzirom na to da su čak tri četvrtine ukupnoga javnog duga vezane uz euro. Posredno će to pogodovati i bankama koje su valutnom riziku neizravno izložene preko svojih klijenata”, navodi se, među ostalim, u Strategiji. 14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 31


AKTUALNO SVJETSKO ISTRAŽIVANJE PODUZETNIŠTVA - GEM 2017

HRVATSKA SE “ODLIJEPILA” OD ZAČELJA EU-a Dugovječnost ovog obrasca koji znači tehnološku spremnost bez novog proizvoda ukazuje i na razlog zašto se Hrvatska ne uspijeva pomaknuti na ljestvici konkurentnosti, ocijenila je Slavica Singer piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

R

ezultate istraživanja Global Entrepreneurship Monitor – GEM za Hrvatsku za 2017. godinu, koji su predstavljeni prošli tjedan u Zagrebu pokazuju kako se Hrvatska prvi put “odlijepila” od začelja Europske unije kad je riječ o percepciji prilika u poduzetništvu, ali je i dalje ispod prosjeka EU-a. Samo 34 posto odraslih stanovnika Hrvatske vidi priliku, dok je taj postotak u EU 43 posto. Visoka razina izraženih namjera za poduzetničko djelovanje nije rezultat uočenih prilika nego nužde i to uglavnom zbog gubitka posla, a to onda na kraju vrlo često znači i slabiju pripremljenost za poslovni pothvat. Istraživanje je i ove godine godine proveo tim sa Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku na čelu s profesoricom Slavicom Singer te Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva. “U 2017. nastavili su se trendovi prema kojima Hrvatska ima značajnije više poduzeća, kako novoosnovanih tako i odraslih, koja ulažu u nove tehnologije, ali ima i značajno manje tvrtki s novim proizvodima. Dugovječnost ovog obrasca koji znači tehnološku spremnost bez novog proizvoda ukazuje i na razlog zašto se Hrvatska ne uspijeva pomaknuti na ljestvici konkurentnosti”, ocijenila je Slavica Singer.

PO PODUZETNIČKOJ AKTIVNOSTI JOŠ SMO “MUŠKA” ZEMLJA Poduzetnička demografija pokazuje relativno stabilne odnose u distribuciji poduzetničke aktivnosti i po rodnosti i po dobi. Hrvatska je još uvijek značajno “muška”

REZULTATI POKAZUJU DA SE NE POMIČEMO PREMA NAPRIJED BRZINOM KOJU BI ZAHTIJEVALE NAŠE EKONOMSKE OKOLNOSTI, KAZALA JE MARTINA DALIĆ zemlja po poduzetničkoj aktivnosti, a dalje se potvrđuje obrazac da su obrazovaniji ljudi i poduzetnički aktivniji, po čemu je Hrvatska slična prosjeku EU-a. S obzirom na sektorsku rasprostranjenost poduzetničke aktivnosti, u razdoblju od

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

2015. do 2017. vidljiv je rast poduzetničke aktivnosti u ekstraaktivnoj industriji i pad poslovnih pothvata u sektoru usluga orijentiranih poduzećima i potrošačima. “Rezultati istraživanja ukazuju na to da poduzetnici i poslodavci dijele suzdržani optimizam, što je odraz svjesnosti da ovisimo gotovo isključivo o vlastitim naporima naših tvrtki i tome što smo sami u stanju napraviti kako bismo ojačali našu konkurentnost i opstali u ovakvim tržišnim uvjetima”, rekao je glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić, ističući kako je to još jedna poruka Vladi da treba mijenjati uvjete u kojem posluje hrvatsko gospodarstvo. Istraživanje je pokazalo kako su posebno ograničavajuće komponente Vladine politike prema regulatornom okviru, značajne barijere pri ulasku na tržište, niska razina transfera istraživanja u poslovni sektor, kulturne i društvene norme te nedostatan doprinos osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih. “Ovogodišnji rezultati, na žalost, pokazuju da se ne pomičemo prema naprijed brzinom koju bi zahtijevale naše ekonomske okolnosti. Taj usporeni rast smo prepoznali i želimo mijenjati stvari koje vidimo, počevši od institucionalne podrške, ali i promjene mentaliteta,“ rekla je potpredsjednica Vlade Martina Dalić te dodala kako se u Hrvatskoj još osjećaju ostaci socijalističkog uređenja, u kojemu je uvijek postajala određena sumnja prema individualnom rezultatu i upravo je to promjena koju ljudi moraju osigurati sami.


AGROKOR

LEX AGROKOR U SKLADU S USTAVOM Ustavni je sud neosnovanima ocijenio i tvrdnje nekih predlagatelja da zakon nedovoljno štiti prava i interese pojedinih vjerovnika i stavlja ih u neravnopravni položaj piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

S

redinom prošlog tjedna Ustavni sud, uz tri izdvojena mišljenja, objavio je odluku po kojoj je Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, poznatiji kao lex Agrokor, u skladu s Ustavom. Ocjenu ustvanosti tog zakona zatražilo je 12 predlagatelja, a Ustavni sud je većinom glasova te prijedloge odbio i u potpunosti uvažio očitovanja Vlade te stručno mišljenje Katedre za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović u obrazloženju odluke istaknuo je da je Vlada u konkretnom slučaju bila obvezna intervenirati, jer bi u suprotnom povrijedila ustavne odredbe koje Hrvatsku opisuju kao socijalnu državu. “Ustavni sud je zaključio da je Vlada suočena s jedne strane sa snagom i opsegom sistemskog rizika koji je za stabilnost i rast hrvatskog gospodarstva mogao imati nagli nekontrolirani kolaps trgovačkog društva, u konkretnom slučaju Agrokora, a polazeći s druge strane od postojećeg pravnog okvira predstačajnog i stečajnog postupka, koji je po svojoj pravnoj naravi,

dinamici nedostatan i neučinkovit, predložila je donošenje Zakona po hitnom postupku s ciljem da se u izvanrednim okolnostima spriječi veliki i nekontrolirani poremećaj gospodarskog sustava”, rekao je Šeparović. Istaknuo je i kako je Ustavni sud neosnovanima ocijenio i tvrdnje nekih predlagatelja da zakon nedovoljno štiti prava i interese pojedinih vjerovnika i stavlja ih u neravnopravni položaj. Osnovni prigovori na lex Agrokor po Šeparovićevim se riječima mogu svrstati u dvije skupine: jedni su osporavali formalnu, a drugi materijalnu ustavnost. Među ostalim, ustavni su suci zaključili da je, unatoč preporuci da se zakoni što rjeđe donose po hitnoj proceduri, u ovom slučaju hitnost donošenja zakona bila opravdana.

ZAHTJEV ZA PRODULJENJE UGOVORA O NAJSTARIJEM KREDITU Agrokor je podnio zahtjev za produljenje Ugovora o najstarijem kreditu SPFA, jer je procijenjeno da, iako postoji interes potencijalnih novih zajmodavaca za davanje izlaznog kredita kojim bi se refinancirao SPFA, nije vjerojatno da će to biti dostupno

prije datuma dospijeća tzv. roll-up kredita, odnosno 10. srpnja. U Agrokoru ističu kako načelni sporazum o nagodbi predviđa uspostavu nove strukture nakon što bude

USTAVNI SU SUCI ZAKLJUČILI DA JE HITNOST DONOŠENJA ZAKONA BILA OPRAVDANA odobren plan nagodbe te da je dovršetak provedbe implementacije, za sad, planiran najranije za četvrti kvartal 2018. “Izvanredna je uprava kao dobar gospodarstvenik odlučila dovoljno unaprijed podnijeti zahtjev kako bi se tijekom idućih tjedana mogli obaviti razgovori sa zajmodavcima iz Ugovora o najstarijem kreditu s ciljem postizanja dogovorenih uvjeta produljenja puno prije 10. srpnja”, kažu u Agrokoru.

MARTINA DALIĆ, POTPREDSJEDNICA VLADE

Zadnji pokušaji da se sruši nagodba Zadnjih su se dana mediji u Hrvatskoj bavili objavljenom privatnom elektroničkom korespondencijom potpredsjednice Vlade Martine Dalić s vlasnicima brokerskih kuća, odvjetnicima i konzultantima koji su radili na lex Agrokoru. Komentirajući te napise ona je istaknula kako osobe o kojima se tu radi nisu zaposlenici Agrokora, nego su ih zaposlili savjetnici za restrukturiranje, te

da se ti mailovi izvlače iz konteksta i pridaje im se značenje kojega nema. “Riječ je o procesu koji lomi brojne interesne skupine koje znaju da postizanjem nagodbe njihovi interesi ostaju trajno nezadovoljeni. Napadima na Vladu pokušavaju se obraniti ti interesi, uključujući i samog vlasnika. Ova situacija je jedan od zadnjih pokušaja da se kroz udare na Vladu sruši nagodba, jer je

trenutačno ovo jedini način da do nagodbe ne dođe. Iznimno mi je drago da se svi poslovi vezani uz nagodbu odvijaju normalno, u skladu s planom. U Agrokoru se piše pravni tekst nagodbe temeljem načelnoga sporazuma, te očekujem da će biti završen u drugoj polovini svibnja te da će se krenuti prema izglasavanju same nagodbe”, kazala je Martina Dalić.

14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 33


PRIČA S RAZLOGOM EKO CENTAR NATURA RAB

PROIZVODI ČISTE PRIRODE Razvijamo poljoprivredno gospodarstvo po visokim ekološkim standardima i težimo etički prihvatljivoj, ekološki čistoj, socijalno pravednoj i gospodarski isplativoj poljoprivrednoj proizvodnji, ističe Kaštelan piše Jozo Knez knez@privredni.hr

ŠTO MANJE LJUDSKOG DJELOVANJA Sama spoznaja da je prirodno okruženje naše najveće bogatstvo bila je poticaj da kroz zahtjevne standarde ekološke poljoprivrede Natura Rab postane proizvođač prirodne hrane i aktivni sudionik procesa kojim se razvija održivi eko sustav. “Razvijamo poljoprivredno gospodarstvo na visokim ekološkim standardima i težimo etički prihvatljivoj, ekološki čistoj, socijalno pravednoj i gospodarski isplativoj poljoprivrednoj proizvodnji”, ističe Kaštelan dodajući kako je cilj ovog eko centra proizvodnja prirodne autohtone hrane na visokim standardima ekološke poljoprivrede s oslon-

U suštini razvijamo proizvode posebne izvrsnosti pa želimo da stalnu potvrdu o njihovoj kvaliteti dobivamo od razvijenog EU i svjetskog tržišta, stoga smo sve moguće potencijale prodaje i usmjerili na ta tržišta. Dušan Kaštelan

N

a južnoj strani otoka Raba, u mjestu Barbat, na površini od 4000 četvornih metara nalazi se jedinstveni eko centar oglednog tipa Natura Rab - poljoprivredno gospodarstvo obiteljskog karaktera, koje objedinjuje proizvodnju i prodaju autohtonih poljoprivrednih proizvoda. Na ovom obiteljskom gospodarstvu uzgaja se autohtono ljekovito i kultivirano bilje i nastavlja se stoljetna tradicija pčelarstva, uzgoja maslina i proizvodnje maslinovog ulja te proizvodnje plemenitih pića, a riječ je o stotinjak proizvoda. “Sve je započelo bijegom iz urbane sredine, iz Rijeke, potkraj 1999. godine, kada sam odlučio napustiti IT biznis, vratiti se na rodni otok i započeti novu životnu priču vezanu uz ekološku poljoprivredu”, kaže vlasnik centra Natura Rab Dušan Kaštelan. Uz podršku obitelji iz temelja je krenuo u nove izazove stvaranja životnog okruženja ispunjenog svakodnevnim zadovoljstvom u radu na otvorenom, u skladu s prirodom. “Shvatio sam da mi je priroda najbolji partner, zemlja koju obrađujem i koju svakodnevno štujem, kojoj sam ponizan i koju neizmjerno cijenim. Otočno okruženje i prirodni potencijali novi su temelj našeg življenja”, pojašnjava Kaštelan.

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

NAJPRODAVANIJI SU TZV. IMUNITET PROIZVODI NA BAZI KADULJE, MEDA OD KADULJE I DRUGIH PČELINJIH PROIZVODA TE PRIRODNA KOZMETIKA OD SMILJA cem na lokalne prirodne resurse. “Cilj nam je i plasman orginalnih eko suvenira i proizvoda na svjetsko tržište te nastavak stoljetne obiteljske tradicije proizvodnje meda”, kaže Kaštelan napominjući kako na obiteljskom imanju imaju i prodajno-izložbeni prostor koji služi kao svojevrsni show room svih proizvoda koje proizvode. Najprodavaniji proizvodi Nature Rab su tzv. imunitet proizvodi na bazi samonikle otočne biljke kadulje, meda od kadulje i drugih pčelinjih proizvoda te prirodna kozmetika od


smilja. “Svi proizvodi svrstavaju se pod proizvode čiste prirode. Oni se temelje na medu i ostalim proizvodima pčelinje zajednice, samoniklom ljekovitom i kultiviranom bilju, maslinovom ulju i plemenitim prirodnim rakijama i likerima”, rekao nam je. Osnovni pristup koji se koristi na ovom eko imanju njegov vlasnik je opisao sljedećim riječima: “Sa što manje ljudskog djelovanja čistu prirodu otoka Raba i njegovog bližeg okruženja - primorske strane Parka prirode Kapela i Velebita - pakirati u prikladnu ambalažu i plasirati kao originalni prirodni eko proizvod”. Među proizvodima još se mogu pronaći i ocat od eko meda, ekstra domaći džem od eko smokava, ekstra domaći džem od limuna, suhe smokve u eko medu, medene pogačice, salvia protect, maslinovo ulje, kreme, sapuni i prirodna plemenita pića i likeri.

KRITIČNI PREMA DOMAĆEM TRŽIŠTU Natura Rab većinu svojih proizvoda plasira na inozemna tržišta. “U suštini razvijamo proizvode posebne izvrsnosti pa želimo da stalnu potvrdu o njihovoj kvaliteti dobivamo od razvijenog EU i svjetskog tržišta, stoga smo sve moguće potencijale prodaje i usmjerili na ta tržišta. Čak 80 posto naše realizacije i plasmana odnosi se što direktno, što indirektno na strana tržišta. Domaće tržište kritički

promatramo i zato danas, kad je riječ o plasmanu naših proizvoda, poslujemo sa samo dva-tri poslovna partnera. Na hrvatskom tržištu kupujemo samo potrebni repromaterijal poput staklene ambalaže, papirne i kartonske ambalaže, promotivni materijal...”, naglašava Kaštelan. U budućnosti Dušan Kaštelan želi tradiciju poslovanja Nature Rab prenijeti na mlađe naraštaje te tako očuvati sva znanja iz prirode koje je godinama skupljao. “Mi stariji, što znači i iskusniji, moramo pomoći generacijama koje dolaze da što prije preuzmu poslovanje u cjelini te da ga razviju u skladu sa svojim potenci-

ČAK 80 POSTO NAŠE REALIZACIJE I PLASMANA ODNOSI SE ŠTO DIREKTNO, ŠTO INDIREKTNO NA STRANA TRŽIŠTA, ISTIČE KAŠTELAN jalom”, smatra on i dodaje da bi trebalo smanjiti proizvodni asortiman kako bi proizvodi koji imaju veliki tržišni potencijal dodatno zasjali na tržištu. “U te bi proizvode onda dodatno uložili kako bismo ih bolje plasirali, pretežno na inozemna tržišta”, zaključuje Kaštelan. 14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 35


PREDSTAVLJAMO GREEN I ORGANIC, Zagreb

EKOLOŠKI SOKOVI OD ARONIJE Naši klijenti su jako zadovoljni i vraćaju se, a puno se može napraviti samo pristupom u kojem je klijent na prvom mjestu, kaže Hermina Skular

Na temelju ponude na tržištu i zahtjeva klijenata uvodit ćemo nove proizvode i pri tome nastojati uvijek ponuditi nešto novo i drugačije, a krajnji cilj nam je izlazak na inozemno tržište.

Hermina Skular Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

T

vrtku Green i Organic osnovala je prošle godine Hermina Skular koja je, nakon godina rada u velikim korporacijama, odlučila okrenuti novi list i posvetiti se uzgoju aronije uz pomoć svoje obitelji. “Mi smo mlada i vrijedna obitelj i bavimo se uzgojem, proizvodnjom i prodajom proizvoda od aronije koju smo počeli uzgajati prije tri godine, ali tek smo lani imali prvi veći prinos te smo se odlučili ozbiljnije posvetiti tome i otvoriti vlastitu tvrtku”, rekla nam je Hermina Skular. Za sada u ponudi imaju ekološki matični sok od aronije, ali plan je proširiti paletu proizvoda. “Na temelju ponude na tržištu i zahtjeva klijenata uvodit ćemo nove proizvode i pri tome nastojati uvijek ponuditi nešto novo i drugačije, a krajnji cilj nam je izlazak na inozemno tržište”, govori ona. Ova poduzetnica kaže kako im cilj nije samo prodaja već i kvalitetan odnos s klijentima. “Nastojimo ih savjetovati o tome kako konzumirati aroniju, u kojim oblicima se može koristiti i koje su sve njene blagodati. Najveće priznanje nam je kada se klijent ponovno vrati”, kaže Hermina Skular. Aronija je veoma ljekovita, ali i iznimno otporna biljka koja uspijeva u svim uvjetima. S obzirom na to da ju je lagano uzgajati, u zadnje vrijeme pojavilo se mnogo novih uzgajivača aronije.

VELIKA POTPORA PLAVOG UREDA “Konkurencija je uistinu velika. Zadnjih nekoliko godina na tržištu se pojavljuje sve više

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

proizvođača zdrave hrane, s manjim ili većim asortimanom. Kao i u svakom drugom poslu, poželjno je imati konkurenciju, jer vas ona još više motivira da budete inovativni i da se kvalitetnim proizvodom i profesionalnim odnosom prema klijentu istaknete iznad ostalih”, ističe Hermina Skular. “Naši dosadašnji klijenti su jako zadovoljni, vraćaju se, zanima ih sve o aroniji, a puno se može napraviti samo pristupom u kojem je klijent na prvom mjestu. Nastojimo im biti uvijek pri ruci, izaći u susret, savjetovati ih i ispuniti njihova očekivanja”, kaže. Njihovi sokovi su u potpunosti prirodni što je još jedan način izdvajanja od konkurencije. “U njima nema aditiva, konzervansa, dodanih šećera i sladila”, naglašava Hermina Skular koja je veliku potporu dobila i od Plavog ureda koji nudi besplatne edukacije i savjetovanja novim poduzetnicima. “Plavi ured mi je bio

U SOKOVIMA NEMA ADITIVA, KONZERVANSA, DODANIH ŠEĆERA I SLADILA velika odskočna daska, jer sam se kod njih, pohađajući seminare i radionice, kvalitetno pripremila za ovaj pothvat. Uz to, članica sam dviju platformi koje objedinjuju žene poduzetnice, pa s te strane također dobivam veliku podršku u razvijanju poslovanja kroz networking i razmjenu iskustva sa ženama koje su pokrenule vlastito poslovanje”, ističe ona. Green i Organic sokovi se trenutačno mogu kupiti u nekoliko zdravih dućana u Zagrebu, ali i na njihovoj internetskoj stranici. “Za one koji više vole društvene mreže, mogu nas kontaktirati i preko Facebooka ili direktno na telefon. Svima se javljamo i prilagođavamo kako bi došli do našeg finog i zdravog soka”, zaključuje Hermina Skular. (J.K.)


IZNAD CRTE JEAN PIERRE MARIČIĆ direktor Poduzetničkog inkubatora Bios, Osijek

KAKO ULAŽEMO U RAZVOJ PODUZETNIŠTVA? Možda nema poziva i novca za projekte malih i srednjih poduzetnika, ali svakako ima za poduzetničku infrastrukturu koja služi kao pomoć tim istim malim i srednjim poduzetnicima

P

rije nekoliko dana otvorena je prijava za projekte malih i srednjih poduzetnika na poziv Izgradnja i opremanje proizvodnih kapaciteta MSP-a. I istog dana kada je otvoren, poziv je i zatvoren, jer je sustav e-Fondovi, preko kojega je trebalo prijaviti projekte, bio preopterećen. Neki poduzetnici uspjeli su prijaviti svoje projekte, većina nije, a poziv je otkazan i očekuje se da će u idućih mjesec dana biti otvoren novi poziv. Zbog čega je to bitno? Zbog toga što je iz ovoga potpuno jasno koliki je interes i kolika potreba poduzetnika za sufinanciranjem njihovih projekata. Projekata koji donose rast, razvoj i zapošljavanje jer, prema većini istraživanja, rast i razvoj gospodarstva u svim razvijenim gospodarstvima nose malo i srednje poduzetništvo. Slična je situacija i s natječajem e-Impuls koji je zadnji put raspisan 2016. godine i na koji se prijavilo više od 2000 malih i srednjih poduzetnika sa svojim projektima. Na ovaj natječaj mogli su se prijaviti manji projekti (od 30.000 do 300.000 kuna) za koji je, koliko se moglo vidjeti iz broja prijava, također vladalo veliko zanimanje. Ocjenjivanje i ugovaranje ovih projekata provlačilo se do kraja 2017., pa trenutačno traje provedba projekata iz poziva e-Impuls 2016. S obzirom na to da su u pitanju mali i srednji poduzetnici i relativno mali projekti, takvo što ne bi se smjelo dogoditi. Ali što čine nadležna ministarstva i agencije kako bi riješili ovaj problem? Vrlo jednostavnu stvar – ne raspisuju više eImpuls natječaje. Možda nisu riješili probleme malim i srednjim poduzetnicima (na kojima, ponovit ću, jer nije loše to ponoviti, počiva rast i razvoj gospodarstva), ali su riješili probleme sebi. Poslije ovoga u najmanju ruku čudno zvuči opravdavanje (uz ostale razloge)

druge podatke o učinkovitosti poduzetničkih zona u Republici Hrvatskoj. U razdoblju od 2003. do 2014. u osnivanje i razvoj 591 poduzetničke zone uložena je 3.050.059.461 kuna (ovdje bih samo podsjetio da je procjena vrijednosti izgradnje Pelješkog mosta kao jednog financijski i strateški vrlo bitnog projekta bila 1.750.000 kuna). Vratimo se na podatke iz Izvješća Revizije. Aktivnih zona u 2014. godini bilo je 451. Sad opet moram podsjetiti da je u 591 zonu ulagano prosječno po zoni 5.160.845 kuna. Matematika nam kaže da je neaktivno 140 zona u koje je ulagano, a ako koristimo prosjek ulaganja po zoni, došli bismo do broja od oko 700 milijuna kuna uloženih u zone koje nisu aktivne. Ukupno u tim zonama, prema Izvješću, djeluju 2674 poduzetnika sa

U PODUZETNIČKOJ ZONI PROSJEČNO DJELUJE MANJE OD ŠEST PODUZETNIKA S MANJE OD 154 DJELATNIKA kako ne povlačimo dovoljno sredstava iz EU fondova, jer eto – nema projekata. Možda nema poziva i novca za projekte malih i srednjih poduzetnika (za nabavu opreme, modernizaciju proizvodnje...), ali svakako ima za poduzetničku infrastrukturu koja služi kao pomoć tim istim malim i srednjim poduzetnicima, pa im je to (na neki način) indirektna pomoć. Ili možda nije? Prema Izvješću o reviziji učinkovitosti osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona (Državni ured za reviziju RH, listopad 2014.) u Republici Hrvatskoj je 2014. godine bilo 1308 poduzetničkih zona, ili 2,35 poduzetničkih zona po jednoj općini ili gradu. Puno ili malo, ne može se reći samo na osnovi ovog podatka, ali zato imamo i neke

69.303 zaposlena djelatnika. Ovi podaci ne zvuče loše kada bi u pitanju bilo nekoliko poduzetničkih zona, ali kada podijelimo ove podatke s brojem aktivnih zona, tada dolazimo do podatka da u poduzetničkoj zoni prosječno djeluje manje od šest poduzetnika s manje od 154 djelatnika. To su već poražavajući podaci. I što nam je sada činiti? Ulagati u poduzetnike kako bismo popunili sve ove zone i silne hektare zemlje? Ili ulagati u zone? U razdoblju od 2014. do 2017. (nakon Izvješća Državne revizije) raspisana su još dva poziva za razvoj infrastrukture poduzetničkih zona. Pa zašto ne? Kada nam već ovi brojevi ne govore što bismo trebali činiti, zašto ne bi svaki poduzetnik imao svoju poduzetničku zonu pa ćemo onda barem po tome biti jedinstveni?!

14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 37


TURIZAM RAZVOJ TURIZMA U HRVATSKOJ

VIŠE OD 10 MILIJUNA KUNA ZA 52 PROJEKTA Cikloturizam je jedan od 10 ključnih proizvoda za obogaćivanje turističke ponude te produljenje turističke sezone na cijelu godinu piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U EUROPI IMA OKO 60 MILIJUNA AKTIVNIH BICIKLISTA, A U PROSJEKU CIKLOTURISTI TROŠE I DO 30 POSTO VIŠE OD KLASIČNIH TURISTA

C

ikloturizam kao poseban oblik turizma sve je značajniji segment ponude u Hrvatskoj i sve više cikloturista dolazi u našu zemlju kako bi uživali u prirodi i kulturnim vrijednostima. U Europi trenutačno ima oko 60 milijuna aktivnih biciklista, a u prosjeku cikloturisti troše i do 30 posto više od klasičnih turista. Prema Strategiji razvoja turizma Hrvatske do 2020. godine te Programu i Akcijskom planu za razvoj cikloturizma, on je jedan od 10 ključnih proizvoda za obogaćivanje turističke ponude te produljenje turističke sezone na cijelu godinu. Temeljem Programa razvoja cikloturizma na kontinentu i Programa razvoja javne turističke infrastrukture u funkciji aktivnog turizma Ministarstvo turizma dodjeljuje 10,12 miliju-

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

na kuna za 52 projekta namijenjena razvoju cikloturizma u Hrvatskoj. Riječ je o projektima usmjerenima prema razvoju cikloturizma u 14 kontinentalnih županija koje će 4,88 milijuna kuna, među ostalim, uložiti u izradu elaborata s ciljem trasiranja i označavanja cikloturističkih staza, postavljanje signalizacija i info ploča, opremanje cikloturističkih ruta i servisnih stanica, kao i za izradu web stranica, edukaciju i postavljanje standarda za smještajne objekte “bed&bike”. Najmanji iznos potpore u tom projektu iznosi 100.000 kuna, a najviši 500.000 kuna.

HRVATSKA KAO JEDINSTVENA DESTINACIJA S preostalih 5,24 milijuna kuna Ministarstvo turizma sufinancirat će 38 razvojnih projekata za javnu turističku infrastrukturu u funkciji razvoja aktivnog turizma kojima su se nositelji projekata, jedinice lokalne i regionalne samouprave, mogli kandidirati za još neke aktivnosti. To su izrada operativnog plana razvoja cikloturizma županije sa standardima, uređenje i označavanje postojećih i novih cikloturističkih, pješačkih i jahačkih ruta te uređenje, postavljanje i opremanje stanice za iznajmljivanje e-bicikala. I u tom programu postoje najmanji i najveći iznos potpore, a to su 100.000 kuna i 400.000 kuna. Govoreći o projektu razvitka cikloturizma u Hrvatskoj, ministar turizma Gari Cappelli je istaknuo kako je on poveznica između svih kontinentalnih, ali i priobalnih županija u Hrvatskoj te ima posebnu važnost u ravnomjernijem turističkom razvoju naše zemlje. “Upravo je to jedan od ciljeva hrvatske vlade. Uz povezivanje s ostalim proizvodima, kao što je enogastronomija, cikloturisti tijekom svog putovanja kroz našu zemlju mogu iskusiti svu raznolikost ponude te doživjeti Hrvatsku kao jedinstvenu destinaciju”, ocijenio je Cappelli.


BORIS ŽGOMBA PONOVNO IZABRAN U NAJVIŠE TIJELO ECTAA-e

Snažnije pozicioniranje Hrvatske na turističkoj karti

T

uristička zajednica Malezije, uz podršku Ministarstva turizma Malezije te Malezijskog udruženja putničkih agencija (MATTA), bila je domaćin polugodišnjeg sastanka Europskog udruženja putničkih agencija i organizatora putovanja (ECTAA) održanom u Kuala Lumpuru. Bilo je to prvi put da se članovi ECTAA-e susreću u Jugoistočnoj Aziji. Izaslanstvo više od 40 izvršnih direktora i predsjednika europskih udruga putničkih agencija tom je prigodom razmatralo mogućnosti daljnjeg razvoja tržišta i politika koji utječu na industriju putovanja i razmjenu putnika između ovih dalekih tržišta. U sklopu susreta održane su sjednice Izvršnog odbora ECTAA-e i izbori za najviša tijela udruženja za mandatno razdoblje od 2018. do 2020. Tako je Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih

agencija HGK, izabran kao jedan od četiri člana Izvršnog odbora ECTAA-e, što je još jednom potvrdilo snagu hrvatske delegacije u tom europskom udruženju. Komentirajući svoj ponovni izbor, Žgomba je istaknuo kako mu je velika čast,

ali i odgovornost biti ponovno izabran u Izvršni odbor ECTAA-e. “Potvrda je to mog dosadašnjeg angažmana i doprinosa radu ovoj europskoj asocijaciji koja kreira smjernice razvoja europskog turizma, djeluje na jačanju uloge turističkih agencija kao jednog od ključnih nositelja turističke politike te znatno pridonosi rješavanju aktualnih problema s kojima se susreću u svom poslovanju. Jedan će od glavnih prioriteta u mom mandatu svakako biti i daljnje promicanje hrvatskih turističkih agencija i turizma općenito te još snažnije pozicioniranje Hrvatske kao jedne od vodećih europskih turističkih destinacija”, naglasio je Žgomba. Inače, ECTAA okuplja nacionalne udruge putničkih agencija i turoperatora 30 europskih zemalja, među kojima 27 iz Europske unije, a predstavlja oko 70.000 poduzeća. (S.P.)

4. MEĐUNARODNI KONGRES O RURALNOM TURIZMU

TREND JE AUTOHTONO I PRIRODNO U Supetru na otoku Braču prošlog tjedna održan je 4. međunarodni kongres o ruralnom turizmu pod nazivom Novo vrijeme - vrijeme za ruralni turizam na kojem je bilo više od 250 sudionika iz 15 zemalja. Prilikom otvaranja kongresa Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo je istaknula kako je cilj tog kongresa pokazati primjere dobre prakse, kreativne ideje hrvatskih ruralnih majstora i majstorica, mjere različitih poticaja za pokretanje vlastitih gospodarstva, ali i ukazati na to da ruralni turizam nije staromodan već spojiv sa suvremenim digitalnih tehnologijama i komunikacijama. Pritom se može i dalje očuvati autentični doživljaj naše ponude.

“Svijetu želimo približiti Hrvatsku kao cjelogodišnju destinaciju bogate i raznovrsne ponude kroz svih 12 mjeseci. Upravo u tom procesu do posebnog izražaja dolazi kontinentalni turizam i srodne grane selektivnih oblika turizma. Ruralni turizam ima puno prostora za rast i razvoj, jer je riječ o proizvodu za koji interes pokazuju gosti iz velikih urbanih sredina i gradova koji žele uživati u prirodi, miru te koji preferiraju autentičan doživljaj i domaću hranu. Svjetski je trend autohtono i prirodno, ono što Hrvatska sve od Slavonije pa do Imotske krajine obilno posjeduje”, istaknuo je Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. Komentirajući razvitak ruralnog turizma u Dalmatinskoj zagori, Joško Stella, direktor Turističke

zajednice Splitsko-dalmatinske županije, je naglasio kako je u toj županiji za ruralni turizam iskorišteno samo dva posto prostora, a potencijala za ovu vrstu turizma ima oko 70 posto. (S.P.)

14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 39


HRWWWATSKA PORTAL DANASRADIM.HR

DO POSLA U ROKU OD DVA SATA Na portalu se svakodnevno 70 ljudi prijavljuje na oglase za posao, a poslodavci su najčešće iznenađeni brojem i brzinom prijavljenih kandidata, kaže Maja Bogović piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hrr “U ovom trenutku imamo pet zaposlenih, s tendencijom rasta. Cilj ovog portala je svima onima a poslove koji žele raditi omogućiti da mogu pronaći na jednom mjestu i omogućiti im dodatan prihod, dok poslodavcima želimo omogućiti da nađu zaposlenika u naj najkraćem mogućem vremenu. Zanimljivo je da je najbrže dogovoren posao na portalu bio u roku od dva sata. Inače, svakodnevno se 70 ljudi prijavljuje na oglase za posao, a poslodavci su najčešće iznenađeni brojem i brzinom prijavljenih kandidata. No ono što je svakako potrebno istaknuti je da svaki dan brojimo 150 novih, registriranih korisnika što ukazuje na veliki interes ljudi za onim što im portal Danasradim.hr može ponuditi”, objašnjava nam.

U

moru medijskih naslova o odljevu radne snage, teškom nalasku odgovarajućih djelatnika i potrebi za usklađivanjem kvota za radne dozvole ističe se novi projekt prilagođen traženju sezonskih i povremenih poslova. Riječ je, naime, o portalu Danasradim.hr koji je namijenjen svima onima koji traže priliku za dodatan posao i zaradu, kao i onima koji žele na jednostavan i brz način naći radnike za privremene i sezonske poslove. Osnivačica portala Danasradim.hr Maja Bogović kaže nam kako je stranica puštena u rad 15. veljače ove godine i od tada se konstantno radi na unapređenju njene funkcionalnosti.

ŽELJA NAM JE UBRZATI NAČIN ZAPOŠLJAVANJA LJUDI ŠTO JE KLJUČNO KOD POVREMENOG I SEZONSKOG ZAPOŠLJAVANJA, KAŽE JURČIĆ 40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

POMOĆ HZZ-a Kao i svaka ideja, nastavlja Maja Bogović, i ova je proizišla iz potrebe. “Naime, na tržištu ne postoji ovakav specijalizirani portal koji je namijenjen isključivo za povremene i sezonske poslove. Iznimno je bitno da razlikujemo potrebu za stalnim zaposlenikom kojeg uzimamo na dulje razdoblje i onog koji nam treba za privremeni posao, najčešće zbog izvanredne situacije, naglog porasta gostiju ili poslovanja. U tom trenutku jako je bitno brzo reagirati i omogućiti poslodavcima da nađu zaposlenika. Prije portala Danasradim.hr proces pronalaska sezonskog radnika je bio jednak kao i kod stalnog zaposlenika. Ovaj portal, pak, omogućava da taj proces napravimo puno brže i lakše. Mislim da smo na dobrom putu da to i postignemo”, napominje ona. Suvlasnik portala Nikola Jurčić ističe kako su pri pokretanju ovog projekta dobili veliku pomoć i korisne informacije od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). “Želja nam je ubrzati način zapošljavanja ljudi što je ključno


IT KONFERENCIJA ČIPS

Nema mjesta strahu od tehnologije

U kod povremenog i sezonskog zapošljavanja jer tu su radnici potrebni hitno i odmah”, naglašava on dodajući kako tu ponajprije misli na razuman rok za dostavu papira koji su potrebni za prijavu osobe za rad. “Kada govorimo o povremenim poslovima, tada želimo da stvari postanu i transparentnije, posebice kada je u pitanju istaknuta naknada za posao odnosno satnica u samom oglasu”, kaže Jurčić.

Čakovcu je nedavno održana druga IT konferencija ČIPS (čakovečka IT predavanja i susreti). Grad Čakovec kao organizator ČIPS-om želi potaknuti razvoj kontinentalne Hrvatske i otvoriti nove mogućnosti za investicije i obrazovanje. “Moja misija od samog početka gradonačelničkog mandata bila je transformirati Čakovec u pametan grad i potaknuti obrazovanje mladih za poslove budućnosti. Ponosan sam na to što danas imamo priliku ugostiti uistinu najbolje hrvatske stručnjake na području IT-a i STEM-a, ali i pokazati što rade domaće uspješne informatičke udruge”, izjavio je gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač. “U Kini se danas više od pola milijuna djece intenzivno bavi robotikom. To je trend koji ne smijemo zanemariti. Djecu moramo

ČUVANJE POVLASTICA Portal se u svojem dosadašnjem poslovanju nije susreo s uobičajenim boljkama poput složene administracije. Međutim, dodaje Jurčić, jesu neki klijenti portala, a posebice oni koji traže djelatnike u poslovima gdje nedostaju radnici. “To se očituje u tome da bi neki zaposlenici htjeli, ali ne smiju raditi povremeni posao kako ne bi izgubili povlastice koje imaju. Dogodi se i to da neki uopće ne žele raditi, odnosno da poslodavci ne mogu naći ljude”, ističe. Važno je istaknuti kako je cijeli ovaj projekt osmišljen u Hrvatskoj bez ikakve pomoći banaka, institucionalnih investitora ili kopiranja nečije ideje. Među budućim poslovnim koracima ističe se želja portala da zauzme značajnije mjesto na hrvatskom tržištu. “Već sada vidimo da ovaj alat uistinu rješava problem pronalaska privremenih radnika, čak i kada su poslodavci naizgled u beznadnoj situaciji. To nam daje snagu za daljnje poboljšavanje ovog alata. Ovaj projekt donio nam je još nekoliko novih ideja za koje ćete čuti ubrzo”, zaključuje Maja Bogović.

obrazovati za poslove koji će unaprijediti naše društvo, moramo se okrenuti budućnosti”, poručio je Nenad Bakić, inovator i poduzetnik te jedan od osnivača udruge Institut za Razvoj i Inovativnost Mladih – IRIM. Na panelu Možemo li računanje prepustiti računalima sudionici Damir Sabol (Microblink), Toni Milun (Visoko učilište Algebra), Martin Josip Kocijan (državni prvak iz matematike 2017.) i Dejan Drabić (udruga Mladi informatičari Strahoninca - MIS) složili su se da

je znanje matematike neophodno prije uporabe aplikacije, ali i da je tehnologija danas znatno olakšala njezino učenje. Strahu od tehnologije nema mjesta jer je cilj njezine uporabe kreirati krajnji proizvod za korisnike, odnosno pojedince. Svi su se složili da je matematiku potrebno popularizirati, na čemu predano radi udruga MIS, ali i nastaviti povezivati ovakve udruge s poslovnom javnošću, kako bi se pronalazili najbolji pojedinci koji će izrasti u stručnjake kojih danas itekako nedostaje u Hrvatskoj. Vedrana Pribičević iz Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM) u predavanju o utjecaju start-up tvrtki na globalnu ekonomiju naglasila je kako takve tvrtke počivaju na interdisciplinarnosti te da svaka inovacija uključuje široko obrazovanje, analize i kritičko razmišljanje. Ana Spasojević iz Nanobita rekla je kako se strani stručnjaci u sve većoj mjeri odlučuju za rad u tvrtki srednje veličine poput Nanobita i da je cilj Hrvatsku učiniti što privlačnijom zemljom za vrhunski kadar. (B.O.)

14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 41


AKTUALNO KONFERENCIJA “DRŽAVNO, A EFIKASNO”

MOŽE LI DRŽAVNO BITI EFIKASNO? MOŽE, NO PITANJE JE KAKO Modernizacijom i restrukturiranjem državnih poduzeća, kao i strateškim menadžmentom i reformama na razini države, poduzeća u državnom vlasništvu mogu biti pokretač ekonomskog razvoja i održivosti, smatra Labaš piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

J

avni sektor u Hrvatskoj u pojedinim slučajevima konkurentnošću i djelotvornošću znatno zaostaje za privatnim, usporavajući tako nac nacionalnu konkurentnost. Stoga su važna pita pitanja kako povećati efikasnost i uspješnost drž državnih poduzeća, odnosno kako definirati cilje razvoja i kriterija uspješnosti te pomiciljeve riti društveni interes i maksimizaciju profita. Upr Upravo se tim temama bavila prošli tjedan odr održana Liderova konferencija Državno, a efik efi kasno kako bi se iskristalizirale slabosti upr upravljačke prakse u javnim poduzećima i

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

njihove posljedice na poslovanje. Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Darko Tipurić istaknuo je neke od problema koje muče javne kompanije poput neekonomskog ponašanja kod poslovnih odluka ili pak neizmjerno velikog utjecaja politike na poslovanje. “Upravljanje javnim dobrom, vodama, šumama, nerijetko ne završava dobro nakon privatizacije. Rizici privatizacije često se zaboravljaju. Država može i treba biti aktivan vlasnik. Privatizacija je bitna, ali ne po bilo koju cijenu. Ako pogledamo skandinavske zemlje, vidimo


da postoji balans između različitog oblika vlasništva. Zato se treba zapitati postoji li mogućnost odmaka od neoliberalne ideologije koja prevladava? To je moćna ideologija, poput religije. A vidimo ogromne razine nejednakosti.

PRIVATIZACIJA JE BITNA, ALI NE PO BILO KOJU CIJENU, ISTIČE TIPURIĆ

imovine upravlja sa 6098 stanova, 3708 poslovnih prostora, 3583 građevinska zemljišta, 332 bivše vojne nekretnine, 3022 garaže i garažnih mjesta te 14 kampova. Marić je najavio i da se uskoro kreće u rješavanje imovinskopravnih odnosa, odnosno iseljavanje bespravo useljenih. “Morate biti jako drski da se uselite u državni stan ili državni poslovni prostor i ponašate se kao da je to vaše i govorite ‘jesam li se ja za to borio da me država izbacuje’. To je jedan golemi problem. Pripremamo veliku akciju u suradnji s DORH-om i ići će na tisuće zahtjeva za iseljenje. Puno toga je u dvadestak godina otuđeno”, istaknuo je Marić.

POMIRITI DRUŠTVENI INTERES I DOBIT Stoga je važno pitanje - može li državno biti efikasno? Sigurno da može. Pitanje je samo može li biti tako efikasno i u Hrvatskoj”, istaknuo je Tipurić.

ZAPREKE I IZAZOVI UPRAVLJANJA DRŽAVNOM IMOVINOM U središnjem Registru državne imovine u prosincu prošle godine bila je evidentirana 361 dionica, 198 poslovnih udjela te 1.066.683 nekretnina koje se smiju javno objaviti. Ministar državne imovine Goran Marić pohvalio se i da se u godinu dana rada njegova ministarstva nominalna vrijednost portfelja dionica poduzeća u vlasništvu i suvlasništvu države kojim upravlja CERP smanjila za milijardu kuna na 5,3 milijarde kuna, no da još postoje veliki izazovi kad je u pitanju upravljanje državnom imovinom. “Nema gore imovine od zapuštene imovine. Isto tako, kroz naše iskustvo, vidljivo je kako učinkovitost poduzeća ne ovisi o vlasništvu, nego samo o tome kako se njime upravlja. Analiza poslovanja strateških društava u razdoblju od 2010. do 2016. pokazala je da su ona poslovala pozitivno, ali mogu i moraju biti učinkovitija. Postoji prostor za smanjenje troškova i povećanje prihoda uz povećanje razine profesionalnosti i stručnosti u poslovanju strateških trgovačkih društava. Bitan je način upravljanja koji mora odgovoriti na zadatke i očekivanja vlasnika u skladu s tržišnim okolnostima, ulogom i potencijalima pojedinog društva”, rekao je Marić te istaknuo brojne zapreke i izazove u upravljanju državnom imovinom, poput neprocijenjene imovine u postupku pretvorbe i privatizacije kakvih je na tisuće, nekretnina koje nisu unesene u temeljni kapital poduzeća nego prodane, a tu su i dugotrajni i komplicirani postupci prodaje dionica i poslovnih udjela u kojima država ima manjinske udjele. Kada su u pitanju nekretnine, Ministarstvo državne

Docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Davor Labaš smatra kako je ključni upravljački problem državnih poduzeća pomirba društvenog interesa i maksimiziranje dobiti. “Država treba imati aktivnu vlasničku ulogu i u korporativnom upravljanju, treba poticati razvoj i implementacije tehnoloških inovacija i mjera inovativnosti. Uz to treba uskladiti aktivnosti korporativne odgovornosti u skladu sa SDG ciljevima, orijentirati se na praćenje okoline i rizika te transparentnost poslovanja i integrirano izvješćivanje”, pojasnio je Labaš te dodao kako je nužno definirati ciljeve državnih poduzeća i imati kvalitetan sustav upravljanja koji uspješnošću omogućuje ostvarenje ciljeva, odnosno pruža informacije za učinkovito donošenje odluka na strateškoj i operativnoj razini. “Modernizacijom i restrukturiranjem državnih poduzeća, kao i strateškim menadžmentom i reformama na razini države, poduzeća u državnom vlasništvu mogu biti pokretač ekonomskog razvoja i održivosti”, smatra Labaš. Kad je riječ o tvrtkama u kojima država ima glavnu vlasničku ulogu, tada je primjerice glavni cilj Hrvatskih šuma, prema riječima njena predsjednika Uprave Krunoslava Jakupčića, povećanje vrijednosti šuma, dok profit dolazi kao nusprodukt. “Kriteriji naše uspješnosti su jasno mjerljivi i definirani su biološkom njegom i obnovom šuma”, rekao je Jakupčić. Predsjednik Uprave Narodnih novina Zlatko Hodak istaknuo je kako im je cilj povećanje vrijednosti tvrtke i kontinuirani održivi razvoj, ali je isto tako priznao da im vlasnik, država, nije postavio ciljeve i ključne pokazatelje uspješnosti što bi bilo dobro rješenje. Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić zaključio je kako u tvrtki kojoj je on na čelu najviše razmišljaju o izgradnji efikasne organizacije te da im je temeljni pokazatelj uspješnosti podizanje razine sigurnosti i nesmetano odvijanje prometa na cestama.

Morate biti jako drski da se uselite u državni stan ili državni poslovni prostor i ponašate se kao da je to vaše i govorite ‘jesam li se ja za to borio da me država izbacuje’. To je jedan golemi problem.

Goran Marić, ministar državne imovine

14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 43


AKTUALNO ŽENSKA PERSPEKTIVA

PODRŠKA PODUZETNICAMA Projektom će se omogućiti edukacija poduzetnica iz sedam županija koje se bave poljoprivredom, agroturizmom te izradom rukotvorina i suvenira piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U

druga za razvoj poduzetništva Perspektiva iz Lipika najavila je novi regionalni projekt Ženska perspektiva kako bi se poduzetnicama iz nerazvijenih područja Hrvatske pomoglo u razvoju i jačanju njihovih poduzetničkih aktivnosti. Na javni poziv mogu se javiti poduzetnice iz Virovitičko-podravske, Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske, Bjelovarsko-bilogorske, Požeško-slavonske, Sisačko-moslavačke i Osječko-baranjske županije. Namijenjen je ženama koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom, agroturizmom, izradom rukotvorina te tradicionalnih suvenira i proizvoda korištenih u domaćinstvu, nastojeći time očuvati hrvatsku gastronomsku tradiciju i kulturnu baštinu.

KANDIDATKINJE ZA PROGRAM MOGU SE PRIJAVITI DO 20. LIPNJA NA PRIJAVA@ PERSPEKTIVA.HR. “Iako u nerazvijenim područjima Hrvatske postoji velik interes i potencijal žena za pokretanje poduzetničkih aktivnosti, prepreka im je nedostatak inicijalnog kapitala koji im onemogućuje obuhvaćenost Mjerama ruralnog razvoja, mala veličina te izrazito lokalno tržište na kojem trenutačno posluju. Zato putem Ženske perspektive želimo iskoristiti njihov poduzetnički potencijal te im pomoći da iz proizvođača za vlastite potrebe izrastu u komercijalne proizvođače, usvoje tržišna razmišljanja, poduzetničke

i socijalne vještine za uspješno poslovanje te postignu uvjete za korištenje mjera iz Programa ruralnog razvoja”, kaže Tomislav Lneniček, predsjednik udruge Perspektiva i pokretač projekta.

DVOGODIŠNJI PROJEKT Voditeljica projekta Dragica Karajić najavljuje kako će se, uz edukacijske radionice, organizirati i studijsko putovanje u Istru i rad s uspješnim udruženim istarskim poduzetnicama, mentorski rad stručnih savjetnika te promocija njihovih proizvoda na novoj web prodajnoj stranici. “Tijekom trodnevnog boravka u Istri u listopadu ove godine, poduzetnice iz ruralnih krajeva moći će učiti na temelju najboljih primjera istarskih poduzetnica iz mreže BPW Pula”, ističe Dragica Karajić. Projekt će se provoditi tijekom 2018. i 2019. a u potpunosti ga sa 250.000 dolara financira The Coca-Cola Foundation, kaže Ana Kljaić Balenović iz Coca-Cole.

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

“U Hrvatskoj je Coca-Cola prepoznala činjenicu da se teško pokreću i potiču pozitivne poslovne promjene, posebno u Slavoniji. Zbog svog ekonomskog i socijalnog statusa građani se tamo nerado upuštaju u poduzetništvo. A upravo je to ključ razvoja, posebno za zemlju koju napušta mnogo mladih žena. Istovremeno, blago njihovih tradicionalnih običaja i plodne zemlje može biti pretvoreno u proizvode po kojima i turistički Hrvatska može biti prepoznata diljem svijeta. Zato našim poduzetnicama želimo pomoći da razvojem socijalnih i poduzetničkih vještina, međusobnim umrežavanjem ideja i poslova stvore vlastiti brend s kojim će zaposliti i sebe i svoje mještane te svoj kraj pretvoriti u područje poslovnih prilika”, ističe Ana Kljajić Balenović. Sve o projektu Ženska perspektiva detaljnije se može naći na www.perspektiva.hr, a kandidatkinje za program mogu se prijaviti do 20. lipnja na prijava@perspektiva.hr.


PREDSTAVLJAMO ALLURE, Sesvete

Samo najbolji o(p)staju Uvijek saslušamo svoje klijente, ali frizer je taj koji na kraju skroji najbolju moguću frizuru prema obliku lica, izabere boju koja će mu najbolje pristajati..., ističe Igor Čerkez

I

ako se nalazi u Sesvetama, frizerski salon Allure poznat je širokoj publici, ali i poznatim hrvatskim ličnostima. To nije nikakvo čudo ako se zna da supružnici Martina i Igor Čerkez već više od 18 godina grade svoju poduzetničku priču, a može se reći i brend. U mnoštvu frizerskih salona ističu se samo najbolji, a Allure je svakako jedan od njih. “Suprug i ja krenuli smo jako mladi u svoj poduzetnički pothvat. Imali smo samo 22 i 21 godinu kada smo otvorili svoj prvi salon. Bio je to mali prostor u koji su jedva stala dva frizerska stolca”, prisjeća se Martina Čerkez ističući kako im je od početka cilj bio samostalno se razvijati, educirati i postati najbolji u svom poslu. “Na ovako zasićenom tržištu kao što je naše, jedini način da se opstane i razvija je predani rad, konstantna edukacija, te iskren odnos prema klijentima”, naglašava. Od početka poslovanja mnogi klijenti su prepoznali njihov rad, te se reklama u to vrijeme odrađivala usmenom predajom. “U našim počecima nije bilo društvenih mreža gdje se danas svi oglašavaju, za Google oglase nitko nije ni znao, ali nama su ljudi dolazili. A svi

ALLURE EKIPA RADI I NA RAZNIM REKLAMAMA, TV SERIJAMA, NOVINSKIM EDITORIJALIMA TE NA MNOGIM DOGAĐAJIMA koji bi došli, doveli bi sljedeći put prijatelja, kolegu, a neki i cijele obitelji”, kaže Igor. Danas, osim svakodnevnih aktivnosti poput šišanja, bojenja, šminkanja i uređivanja muških brada, Allure ekipa radi i na raznim reklamama, TV serijama, novinskim editorijalima te na mnogim događajima i svečanostima.

EDUKACIJSKA AKADEMIJA Kako vrijeme prolazi, tako se mijenjaju i trendovi, što frizura, što make-upa, a kako jedna pjesma kaže: “moraš bit’ u trendu”. Nisu neki

stihovi, ali svakako ih se morate pridržavati ako se bavite ovim poslom. “Da, trendovi se jako brzo mijenjaju, a nama je na početku poslovanja misija bila naučiti ljude da, recimo, ne boje kosu kod kuće sami jer smo imali mnogo ‘kućnih ispravaka’. Mislim da je i to pridonijelo našem dobrom imidžu kao frizera jer smo uistinu bili iskreni prema klijentima te smo uvijek imali pokoji savjet za njih”, kaže Martina Čerkez. Danas u moru online svijeta ljudima svašta pada na pamet kada su frizure i stilovi u pitanju pa dolaze sa svakakvim idejama u salone. “Danas je sve dostupno i mnogi klijenti svašta vide, pa bi i oni upravo to. Uvijek saslušamo svoje klijente, ali frizer je taj koji na kraju skroji najbolju moguću frizuru prema obliku lica, izabere boju koja će mu najbolje pristajati... Svakom klijentu pristupamo individualno, a oni nam vjeruju, jer smo takav odnos s njima izgradili tijekom godina”, napominje Igor. Tim iz Allurea ima i svoju edukacijsku akademiju koju vode s kolegama iz MI Hair Academyja koja radi na poboljšanju znanja već gotovih frizera s iskustvom kako bi pridonijeli boljem radu svih u struci u Hrvatskoj, ali i cijeloj regiji. “Ova akademija pokazala se izrazito pozitivnom i uspješnom, te se nadamo da će raditi još mnogo godina”, zaključuju Martina i Igor Čerkez. (J.K.)

Na ovako zasićenom tržištu kao što je naše, jedini način da se opstane i razvija je predani rad, konstantna

edukacija te iskren odnos prema klijentima. Martina Čerkez Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 45


INTERVJU MARCEL MEDAK, DIREKTOR BIZOVAČKIH TOPLICA

ZLATNI DUKAT SLAVONSKOG TURIZMA U obnovu kompleksa Bizovačkih toplica u četiri godine uloženo je više od 50 milijuna kuna, a planiraju se nove investicije vrijedne dodatnih 70 milijuna kuna piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr direktorom ovoga kompleksa Marcelom Medakom.

 Prošlo je 100 dana otkako ste preuzeli dužnost direktora Bizovačkih toplica. Što ste zatekli? - Dolaskom na mjesto direktora društva Sunčane toplice zatekao sam dobro posložen sustav poslovanja s jasno definiranim obvezama i odgovornostima svih zaposlenika, vrijednu i uhodanu ekipu djelatnika koja je vratila nekadašnji sjaj Bizovačkim toplicama. U proljeće 2016. otvoreno je novoizgrađeno lječilište Bizovačke toplice u čiju je gradnju uloženo 22 milijuna kuna. Lječilište ima ugovor s HZZO-om i prima privatne pacijente te vrlo dobro posluje. Zatekao sam moderno kupalište sa 11 novoobnovljenih bazena od kojih bih posebno istaknuo najveći bazen s umjetnim valovima u Hrvatskoj, a ukupna vrijednost ove obnove i gradnje iznosila je 30 milijuna kuna.

SA SVIM OVIM INVESTICIJAMA BIZOVAČKE TOPLICE ĆE POSTATI JEDAN OD VODEĆIH TURISTIČKIH SUBJEKATA U SLAVONIJI

N

akon stečaja i sedam pokušaja prodaje, prilično posrnule Bizovačke toplice u srpnju 2014. godine su za nešto manje od 15 milijuna kuna prodane Sunčanim toplicama, tvrtki koju je osnovao Jako Andabak, vlasnik Sunce koncerna. U temeljitu obnovu velikog kompleksa unutarnjih i vanjskih bazena, izgradnju novih, te izgradnju nove suvremene zgrade lječilišta do sada je uloženo više od 50 milijuna kuna. U idućoj fazi obnove slijedi rušenje starog i izgradnja novoga hotela i planiraju se nove investicije vrijedne dodatnih 70 milijuna kuna. O tome što će se sve raditi kako bi za četiri godine Bizovačke toplice postale najveće turističko središte Slavonije razgovarali smo s novim

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

 Kako bi Bizovačke toplice trebale izgledati za četiri godine? - Vizija vlasnika Jake Andabaka prezentirana mi je kao direktoru Društva i apsolutno me oduševila te je potvrdila moja razmišljanja kako Bizovačke toplice trebaju izgledati u budućnosti. Poslovanje kroz održivi razvoj upotrebom obnovljivih izvora energije (geotermalna voda, vlastiti bunari, fotonaponske ćelije i solarni paneli), proizvodnja dijela hrane za vlastite potrebe u kombinaciji s lokalnim proizvođačima hrane, dogradnja postojećeg kupališnog kompleksa Aquapolisa s dodatnim vodenim atrakcijama, postavljanje kampa s mobilnim kamp kućicama uz Aquapolis, izgradnja novog parkirališta uz hortikulturalno uređenje cijelog kompleksa, te najvažnije - izgradnja novog hotela kategorije četiri zvjezdice s modernim wellnessom, fitness centrom, dvoranama za kongrese, à la carte restoranom i drugim sadržajima. Sa svim ovim investicijama Bizovačke toplice će imati izuzetno bogatu i kvalitetnu ponudu i postati jedan od


Trebamo iskoristiti svoje komparativne prednosti Na temelju Vašega iskustva i trendova u Europi, što je potrebno učiniti da hrvatski kontinentalni, a posebice zdravstveni turizam, svoje potencijale pretvori u konkretni turistički i gospodarski rezultat? - Što se tiče iskustava i usporedbe s Europom, trebamo iskoristiti svoje komparativne prednosti, a to su kvalitetan kadar

(medicinski i turistički), konkurentna cijena, razvijena turistička infrastruktura, ekološki proizvedena hrana i prirodna bogatstva (prirodni ljekoviti čimbenici u funkciji zdravlja). Također postojećim gostima, koji Hrvatsku primarno posjećuju zbog sunca i mora, treba prenijeti informaciju i educirati ih o ostatku Hrvatske koja također ima što ponuditi turistima.

vodećih turističkih subjekata u Slavoniji. Cijeli ovaj investicijski ciklus bi trebao biti realiziran u razdoblju od sljedeće četiri godine, a predviđeno ulaganje je veće od 70 milijuna kuna.

 Proteklih osam godina ste, kažu, bili jedan od najuspješnijih direktora Daruvarskih toplica. Kakva se iskustva mogu prenijeti u Bizovac? - Moje dosadašnje iskustvo sigurno mi može pomoći u radu i sigurno ću iskoristiti sve komparativne prednosti Bizovačkih toplica naspram drugih toplica - njihovu sjajnu geografsku poziciju, s obzirom na to da se nalaze u okruženju triju zemalja, u neposrednoj su im blizini aerodrom i autocesta, a iza njih su godine poslovanja, ime i ugled. Također, kroz svoje funkcije i dužnosti člana Vijeća HTZ-a te predsjednika Zajednice zdravstvenog turizma pri HGK-u sva svoja iskustva i znanja svakako ću iskoristit za bolje pozicioniranje Bizovačkih toplica i stvaranje još boljeg imidža tvrtke.  U Bizovcu Vas čeka rušenje postojećeg hotela Termia i gradnja novog hotela. Koliko novca i vremena treba da bi se to ostvarilo? - Završen je idejni projekt novog hotela na temelju kojeg se trenutačno određuju posebni uvjeti od javno pravnih tijela te se završava glavni i izvedbeni projekt hotela. Odabrana je tvrtka za rušenje postojećeg Hotela Termia koji je spreman za početak rušenja. Čim se ti postupci završe, započet će izgradnja novog hotela i to po ishođenju građevinske dozvole, a predviđeni rok gradnje je 12 mjeseci.

 Kako ćete funkcionirati dok se ne izgradi novi hotel? - Bizovačke toplice nesmetano funkcioniraju s postojećim kapacitetima bez obzira na zatvoreni hotel. Lječilište radi punim kapacitetom od 120 kreveta, unutarnji bazeni su u funkciji tijekom cijele godine s centralnim bazenskim prostorima, bez poluolimpijskog i dječjeg

bazena koje otvaramo početkom svibnja, a puna kupališna sezona započinje 1. lipnja i trajat će koliko god nam to vremenske prilike budu dozvoljavale. Također uvodimo i nove sadržaje na Aquapolisu uz postojeću kvalitetnu, raznovrsnu i izuzetno dobro prihvaćenu ponudu hrane i pića.

 Zdravstveni turizam je ‘in’ svijetu i Europi. Hoće li hrvatski, a osobito zdravstveni turizam u Bizovačkim toplicama postati njegov prepoznatljivi dio? - Bizovačke toplice će svakako nuditi proizvode zdravstvenog turizma ponajprije kroz rehabilitaciju unutar lječilišta, ali posebnu pažnju će posvetiti preventivnim programima koji će činiti okosnicu naše ponude zdravstvenog turizma. Također ćemo ponuditi specifičnu ponudu unutar novog wellness centra dijelom koje će biti i naša geotermalna voda po čemu ćemo biti specifični i prepoznatljivi na tržištu.  Dosta toga se može naučiti od susjeda u Sloveniji i Mađarskoj. Iako su nam potencijali vrlo slični, barem kada je riječ o panonskom prostoru, mi smo još daleko. Zašto? - Razlog nedovoljne razvijenosti našeg potencijala leži u tome što su u Hrvatskoj glavni turistički proizvodi i dalje najčešće more i sunce. Ipak, u zadnje dvije godine napravljeni su značajni iskoraci u razvoju i promociji kontinentalne Hrvatske, kao i posebnih oblika turizma, a značajan dio te ponude čini zdravstveni turizam. Kontinentalna Hrvatska može postići značajna povećanja broja dolazaka i noćenja te turističkog prometa ponajprije stoga što nema sezonski karakter, no trenutačno nam nedostaje smještajnih kapaciteta i dodatnih sadržaja. Ono što bih posebno istaknuo su inicijative osnivanja klastera (Panonian healt) zdravstvenog turizma u Osječko-baranjskoj županiji te inicijativa osnivanja DMO Slavonije u koju bi ušlo svih pet slavonskih županija što bi uvelike olakšalo promociju kontinenta i Slavonije kao turističke regije.

SVA SVOJA ISKUSTVA I ZNANJA ISKORISTIT ĆU ZA BOLJE POZICIONIRANJE BIZOVAČKIH TOPLICA I STVARANJE JOŠ BOLJEG IMIDŽA TVRTKE

14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 47


AKTUALNO PROJEKT VRATA SPLITA

MARRIOTT DOLAZI U SPLIT Toranj u kojem će biti smješten prvi Courtyard by Marriott još je u izgradnji, a sastojat će se od prizemlja i 27 katova. Sa 115 metara visine bit će najviša građevina u Hrvatskoj piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Suvremeni oblik građevine i njena lokacija odlično se uklapaju u našu poslovnu viziju, a i grad Split, osim svog poslovnog potencijala ima nezaobilazan, značajan turistički potencijal. Matt Hughes, stariji direktor za franšizu i vlasničku strukturu grupacije Marriott International

P

rvi Courtyard by Marriott, brend tvrtke Marriott International, globalnog svjetskog lidera za upravljanje hotelima s više od 6500 smještajnih objekata u više od 127 država svijeta, na ljeto 2019. godine upravljat će hotelom smještenim u najvišem objektu u Hrvatskoj - splitskom tornju Dalmacija, tvrde investitori. Ugovor o suradnji potpisali su predstavnik tvrtke investitora Westgate Towera Josip Komar i Matt Hughes, stariji direktor za franšizu i vlasničku strukturu grupacije najprestižnijeg svjetskog lanca hotela Marriott International. “Split u zadnje vrijeme doživljava novi polet i pokazuje novu ambiciju. Imajući sve to na umu, odlučili smo da novi objekt nosi ime Toranj Dalmacija jer Split ima sve predispozicije postati snažni motor razvoja Dalmacije”, istaknuo je Komar.

DVA TORNJA KRISTALIČNIH OBLIKA Projekt Vrata Splita sastoji se od dva objekta od kojih prvi ima prizemlje i 12 etaža. U njemu se trenutačno nalazi sjedište Splitske banke, a uskoro će postati sjedište integrirane OTP

banke Hrvatska. Drugi toranj, u kojem će biti smješten prvi Courtyard by Marriott još je u izgradnji, a sastojat će se od prizemlja i 27 kato-

HOTEL KOJIM ĆE UPRAVLJATI COURTYARD BY MARRIOTT PROSTIRAT ĆE SE OD 16. DO 26. KATA va. Sa 115 metara visine bit će najviša građevina u Hrvatskoj. Tornjevi su jasnih, kristaličnih oblika, a kombinacija stakla i bijelih vertikala, suprotstavljenih plavoj horizontali Kaštelanskog zaljeva u pozadini, tvore jedinstvenu vizuru. Hotel kojim će upravljati Courtyard by Marriott prostirat će se od 16. do 26. kata, a imat će 190 soba i četiri apartmana. S obzirom

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Ogulinski kiseli kupus Ogulinski kiseli kupus – linija glavice i ribanac (rezani) godinama su poznati proizvodi ogulinskog kraja na hrvatskim tržištu. Tvrtka Madig je od 1990. je dobavljač ogulinskoga kiselog za domaće tržište, a od 2000. u vlastitom objektu provodi fermentaciju i pakiranje kiselog kupusa. Ogulinski kupus lokalna je sorta čije se sjeme proizvodi na seljačkim gospodarstvima u ogulinskom kraju. MADIG-MREŽNICA D.O.O.

Tvrtka Madig d.o.o. osnovana je 1991. godine i zapošljava 250 djelatnika. Uz trgovinu i mesnu industriju, značajno mjesto zauzima uzgoj, kiseljenje i proizvodnja Ogulinskog kupusa, koji je zahvaljujući pedesetogodišnjoj tradiciji prepoznat kao kvalitetan proizvod proizveden u povoljnim klimatskim uvjetima. Objedinjavanje brojnih proizvođača radi poboljšanja kvalitete proizvoda te organiziranog otkupa i prerade zahtijevalo je sveobuhvatnu organizaciju.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.


na tržišnu orijentiranost prema poslovnoj javnosti, hotel će biti opremljen konferencijskim sadržajima na zasebnom katu te pripadajućim wellnessom, teretanom, restoranom i barom. “Brend Courtyard by Marriott u Splitu prva je direktna investicija Marriott Internationala u Hrvatskoj. Iako najčešće, prilikom dolaska na tržište određene zemlje, odabiremo glavni grad za otvorenje prvog hotela, u Hrvatskoj smo napravili iznimku. Suvremeni oblik građevine i njena lokacija odlično se uklapaju u našu poslovnu viziju, a i grad Split, osim svog poslovnog potencijala ima nezaobilazan, značajan turistički potencijal”, istaknuo je Hughes.

HRVATSKA - ATRAKTIVNA ZA ULAGANJA Ministar turizma Gari Cappelli ustvrdio je kako je Hrvatska u svijetu prepoznata ne samo kao turistička destinacija, već i kao atraktivna zemlja za ulaganja. “Ovaj projekt vrijedan 600 milijuna kuna predstavlja razvoj, inovaciju, podizanje turizma na višu razinu, a to je ono što nam je potrebno kako bi Split, ali i hrvatski

turizam, postao još prepoznatljiviji, kvalitetniji i konkurentniji na svjetskom tržištu”, istaknuo je Cappelli.

PROJEKT VRATA SPLITA DJELO JE ARHITEKTA OTTA BARIĆA KOJI JE DOBIO INTERNATIONAL PROPERTY AWARD Projekt Vrata Splita djelo je arhitekta Otta Barića koji je dobio International Property Award za najbolji projekt u kategoriji visokogradnje poslovne namjene. Westgate Tower dio je Westgate Grupe, tvrtke koja je investitor, developer i upravitelj ulaganjima na hrvatskom tržištu nekretnina i uslužnih djelatnosti. U suradnji s uredima za arhitekturu i planiranje pružaju usluge razvoja projekata, nadzora, konzultantske usluge te usluge upravljanja nekretninama.

Slavonski nakit Svoju folklornu baštinu Slavonija njeguje i predano daruje svima. Za nju i o njoj svjedoči i nakit Slavonaca. Uz obilje dukata tipičnoga za kićenje Slavonaca i Slavonka, narodna tradicija čuva i sjaj srebrnog nakita, posebice muških puceta i ženskih naušnica. Najatraktivniji tip srebrnih ženskih naušnica u paleti tradicijskog oblikovanja neosporno je đurđica koja je nadahnula zlatarsko stvaralaštvo u baroku. Kao slavonske naušnice opet se njišu na ušnim resicama ili su privjesak na lančiću, a revitalizira ih „Zlatarna Križek“. ZLATARNA KRIŽEK D.O.O.

Zlatarna Križek je kao obiteljski obrt osnovana 1935. Od tada nekoliko naraštaja obitelji Križek oblikuje plemenite kovine stvarajući zlatni i srebrni nakit prepoznatljivog stila. Danas obiteljski obrt vode braća Viktor i Vlado, a svoju kreativnost i znanje sve više pokazuje i četvrti naraštaj odnosno Koraljka, Žarka i Željko Križek.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 49


AKTUALNO POLJOPRIVREDNIK GODINE

Mladi sirar poljoprivrednik godine Ivan Gašić iz Beketinaca najbolji je mladi hrvatski poljoprivrednik po izboru stručnog povjerenstva koji organizira hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

M

ladi dvadesetčetverogodišnji Ivan Gašić iz Beketinaca u Osječko-baranjskoj županiji najbolji je mladi hrvatski poljoprivrednik. Odluka je to stručnog povjerenstva u okviru izbora najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika, koji svake godine organizira Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu. Njegovo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo bavi se proizvodnjom sireva, a vlasnik je tog gospodarstva koje mu je prepisao otac nakon položene mature. Godišnje proizvode 200.000 litara mlijeka, dok 36.000 litara preradi u sir. Mlijeko s Gašićeve farme nosi oznaku Mlijeko hrvatskih farmi, a svoje proizvode plasira manjim dijelom u lokalne restorane, dok ih velikim dijelom prodaje na kućnom pragu i na sajmovima.

GAŠIĆ GODIŠNJE PROIZVODE 200.000 LITARA MLIJEKA, DOK 36.000 LITARA PRERADI U SIR Na svom OPG-u najbolji hrvatski mladi poljoprivrednik proizvodi i hranu za stoku. Sirutka, glavni nusproizvod proizvodnje sira, odvaja se u posebne spremnike i otprema za hranidbu crnih slavonskih svinja što ovaj projekt čini ekološki posebnim. Uz plaketu dobio je i nagradu od 15.000 kuna koju dodjeljuje Erste Bank, a dodjela nagrade bila je u okviru poljo-

privredne konferencije koja je proteklog tjedna održana u zagrebačkom Muzeju Mimara u organizaciji Jutarnjeg lista. Pobjednik nacionalnog natjecanja sudjelovat će u listopadu u Europskom parlamentu u Bruxellesu na izboru za najboljeg mladog europskog poljoprivrednika.

PRISTIGLO 26 PRIJAVA Na ovogodišnji je natječaj za izbor najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika pristiglo 26 prijava, od čega je u uži izbor ušlo njih 10. Nagradu po izboru čitatelja Jutarnjeg lista dobio je Stipe Vuletić iz Opuzena. Ovaj tridesetpetogodišnji profesor geografije, koji je učionicu zamijenio radom na zemlji u dolini Neretve u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ekološki uzgaja mandarine, klementine, limune i ostale citruse, koje uz prodaju i prerađuje u šest vrsta marmelada, a proizvodi i med od cvijeta mandarine i par vrsta slatkiša od mandarine. Projekt Mandarinet – mreža mandarina započeo je sa svojim kolegama 2013. godine kada su uvidjeli mogućnost izravne prodaje mandarina krajnjim kupcima Ovogodišnji izbor za najboljeg mladog

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

hrvatskog poljoprivrednika treći je koji organizira Marijana Petir. “U Hrvatskoj, unatoč vrlo izazovnoj situaciji u poljoprivredi, postoje brojni mladi poljoprivrednici koji imaju viziju i volju za uspjehom na konkurentnom tržištu EU-a. Svi vi ste pravi pobjednici jer niste zatvorili vrata domova svojih očeva i majki i otišli, nego ste ostali ovdje i pokazali da se u hrvatskoj poljoprivredi može uspjeti. Neka to bude motivacija i drugim mladima da ostanu u Hrvatskoj i bave se poljoprivredom”, naglasila je na dodjeli nagrada Marijana Petir. Sudionicima konferencije videovezom se obratila i austrijska savezna ministrica održivog razvoja i turizma Elisabeth Koestinger. “Naš glavni cilj je sačuvati mala obiteljska gospodarstva širom Europe, a izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika EU-a važan je korak u tom procesu”, rekla je Elisabeth Koestinger. Europski povjerenik za poljoprivredu Phil Hogan u svojoj je poruci istaknuo kako hrvatska poljoprivreda ima budućnost na jedinstvenom europskom tržištu, a posebno ga ohrabruju primjeri uspješnih mladih poljoprivrednika u našoj zemlji.


EEN KONFERENCIJA

Uloga poduzetništva u Jugoistočnoj Europi Konferencija je regionalnog karaktera s gostima iz Njemačke, BiH, Srbije i Crne Gore te se očekuje značajan broj sudionika, uglavnom uspješnih poslovnih muškaraca i žena spremnih na razmjenu iskustava

H

rvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža u suradnji s Međunarodnom mrežom poslovnih žena i Zakladom Konrad Adenauer prvi put organizira konferenciju Uloga poduzetništva u Jugoistočnoj Europi koja će se održati 22. svibnja 2018. godine u Zagrebu u Hotelu Westin od 9 do 16 sati. Konferenciju će otvoriti državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman, a o natječajima i sredstvima za žensko poduzetništvo govorit će Ana Mandac, pomoćnica ministrice. Znate li da poduzetnici čine preko 90 posto gospodarstava svake države? O tome kako se nose s poduzetničkim izazovima govorit će poduzetnici iz Hrvatske i regije. Na konferenciji će govoriti uspješne poslovne žene i muškarci te predsjednice regionalnih udruženja žena poduzetnica. U temu panela će nas uvesti predavanja predstavnika poduzeća Tokić, Anita Letica, generalna direktorica društva Philip Morris, te Jadranka Primorac, članica Uprave Specijalne bolnice Sv. Katarina. Svoje poduzetničke početke će s nama podijeliti i uspješna poduzetnica Vlasta Pojatina iz tvrtke Olival kao i druge panelistice i panelisti koji su već dugo u poduzetničkim i poslovnim vodama.

ŽENSKO PODUZETNIŠTVO Prije same konferencije predstavit će se knjiga Mirjane Petković i Ivane Radić - Bez problema do rješenja - knjiga o hrabrosti i fokusiranosti na uspjeh, inspirirana stvarnim ljudima i situacijama iz poslovnog i privatnog života. Ova konferencija je regionalnog karaktera s gostima iz Njemačke, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore te se očekuje značajan broj sudionika, uglavnom uspješnih poslovnih muškaraca i žena spremnih na razmjenu isku-

stava. Osim visokog menadžmenta i vlasnika poduzeća, među publikom se očekuju i oni koji su tek krenuli u posao te su otvoreni za nove suradnje. U Hrvatskoj je unazad nekoliko godina posebno popularizirana tema ženskog poduzetništva što je dovelo do osnutka raznih organizacija koje okupljaju i umrežavaju upravo žene, pomažući im da se uključe u tržište rada svojim znanjem i vještinama. Hrvatska se kao malo tržište treba prilagoditi i nositi s novim izazovima i novim generacijama koje imaju potpuno drugačije prioritete rada i razmišljanja. Više informacija o programu može se pronaći na sljedećoj poveznici https://mrezazena. com/konferencija/ na kojoj se možete prijaviti i kao sudionik na konferenciji. Konferencija je besplatna za sve sudionike uz prethodnu prijavu i potvrdu dolaska.

KONFERENCIJA ĆE SE ODRŽATI 22. SVIBNJA 2018. GODINE U ZAGREBU U HOTELU WESTIN OD 9 DO 16 SATI

14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 51


HRVATSKA&REGIJA SIVA EKONOMIJA U SRBIJI U 2017.

SVAKI TREĆI RADNIK I TVRTKA - NA CRNO Iako je nelegalni rad i poslovanje u Srbiji smanjeno za šest posto u pet godina, donesene su mjere još nedovoljne za suzbijanje sive ekonomije koja čini 15,9 posto srpskog BDP-a piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

O

bujam sive ekonomije u Srbiji je danas za šest posto niži nego prije pet godina, ali svaka treća tvrtka i svaki treći radnik i dalje rade na crno, pokazuju podaci Studije o sivoj ekonomiji za 2017. godinu Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED). Studija je predstavljena na Trećoj nacionalnoj konferenciji vlade Srbije i gospodarstvenika pod nazivom Izlaz iz sive ekonomije na ko-

NEREGISTRIRANE TVRTKE KOJE ČINE VIŠE OD 17 POSTO UKUPNOG BROJA GOSPODARSKIH SUBJEKATA joj je sudjelovala i premijerka Ana Brnabić. U duhu naziva konferencije, prije svih podataka koji oslikavaju sivu ili crnu sliku srpske ekonomije trebalo bi navesti jednu od najvažnijih činjenica iz NALED-ove Studije: nadležne inspekcije tijekom protekle godine nisu posjetile više od trećine gospodarstvenika (točnije njih 38 posto), pa je jačanje državne kontrole svakako jedan od izlaza iz radnog sivila.

UMREŽAVANJE INSPEKCIJA Premijerka Brnabić je najavila da će do lipnja ove godine biti umrežene prve četiri inspekcije, a do polovine 2019. godine i sve ostale, kojih ima ukupno 42, u jedinstveni informacijski sustav e-Inspektor koji se počeo uvoditi tijekom protekle godine. Sustav će omogućiti da rad inspektora u potpunosti bude transparentan, a moći će ga kontrolirati i sami gospodarstvenici. Srpska premijerka smatra da je prethodnih godina puno napravljeno na suzbijanju sive ekonomije u suradnji s gospodarstvom, civilnim sektorom i mnogim međunarodnim organizacijama. Ustvrdila je kako se vlada Srbije od 2015. godine sistemski bori protiv

Nevidljivi ispod radara Autori Studije navode da se prema novoj anketnoj metodi koju su primijenili u procjenjivanju o udjelu sive ekonomije u BDP-u temelji na podacima o neprijavljenim plaćama zaposlenih i neprijavljenom profitu tvrtki. Siva ekonomija je i dalje opterećenje za gospodarstvo, navode oni dodajući kako u usporedbi s drugim državama u kojima je također priijenjena nova

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

metoda, siva ekonomija u Srbiji (14,9 posto BDP-a) niža nego u Crnoj Gori (24,5 posto) i Latviji (20,3 posto), a približna razini u Estoniji (15,4 posto) i Litvi (16,5 posto). No udio neregistriranih tvrtki koja nisu obuhvaćena tom procjenom je u Srbiji znatno veći u odnosu na baltičke zemlje. Isplata plaće na ruke čini najveći dio nelojalne konkurencije, ističu oni.


sive ekonomije uz pomoć inspekcija, Porezne uprave, poticajnih mjera te podizanja svijesti i uključivanjem javnosti u ovu borbu. Pored digitalizacije i reforme inspekcijskih službi, nedavno je usvojen i program transformacije Porezne uprave. Tijekom 2018., 2019. i 2020. godine fokus će biti na punoj implementaciji ovog programa, a do 2023. godine Srbija bi trebala imati u potpunosti efikasnu, modernu Poreznu upravu, najavila je Ana Brnabić. Premijerka smatra kako će suzbijanju sive ekonomije pridonijeti i zakon usvojen u prosincu protekle godine koji propisuje da od siječnja 2018. poslodavac prvo mora prijaviti radnika, pa tek onda on može početi raditi. Kad je riječ o poticajnim mjerama, Ana Brnabić je najavila da će od 1. listopada ove godine početnici u poduzetništvu prve dvije godine poslovanja biti potpuno oslobođeni plaćanja poreza. Ona je istaknula i kako se vlada “trudi što manje kažnjavati gospodarstvo te što više poticati poslovno okruženje u kojem su gospodarstvenici motivirani da posluju u legalnoj zoni”. Hoće li to biti dovoljno da se ubrza suzbijanje sive ekonomije u Srbiji, teško je reći s obzirom na to da je ona na ovim prostorima veoma žilava te da se zahvaljujući širim društvenim i regionalnim zbivanjima u bližoj prošlosti, ali i rastućem siromaštvu stanovništva - ukorijenila. Analiza Siva ekonomija u Srbiji 2017. godine, pokazala je da i dalje svaka treća tvrtka u Srbiji posluje u sivoj zoni, čemu značajno pridonose neregistrirane tvrtke koje čine više od 17 posto ukupnog broja gospodarskih subjekata, te da nelegalno poslovanje sudjeluje sa 15,9 posto u bruto domaćem proizvodu U analizi se navodi kako je najdominantniji oblik rada mimo propisa zapošljavanje bez ugovora i isplata plaća na ruke, tako da od 100 dinara stečenih radom u sivoj zoni 62 dinara potječu od neprijavljenih plaća, a 38 od izbjegavanja evidentiranja prodaje roba i usluga, odnosno profita.

ŠTO JE S POVJERENJEM U DRŽAVU? Potpredsjednik Upravnog odbora NALED-a Goran Kovačević naveo je kako je u odnosu na 2012. godinu prepolovljen broj tvrtki koje ne prijavljuju zaposlene sa 20,5 na 10,8 posto. Indeks sive ekonomije je pokazatelj organiziranosti neke države - što je država organiziranija, to je manji indeks i obratno, što ilustrira i primjer Srbije. Sistemske mjere su dale rezltate i jasno je da je cijela država zauzela stav da se siva ekonomija treba dugoročno riješiti, dok se gospodarstvenici sada lakše odlučuju da uđu u legalne tijekove poslovanja.

U ANALIZI SE NAVODI KAKO JE NAJDOMINANTNIJI OBLIK RADA MIMO PROPISA ZAPOŠLJAVANJE BEZ UGOVORA I ISPLATA PLAĆA NA RUKE Kovačević je ocijenio i kako postoji jasan signal da je borba protiv sive ekonomije postala svakodnevica u Srbiji navodeći primjer da od 10 tvrtki koje su 2012. radile u skladu s propisima, osam je nastavilo to činiti, dok je od 10 tvrtki u sivoj zoni njih osam odlučilo prijeći u legalne tijekove. Tome su najviše pridonijeli bolji uvjeti poslovanja, makroekonomska stabilnost, unapređenje rada inspekcija i efikasnija naplata poreza, a najmanji pomak ostvaren je u području sankcioniranja poslovanja u sivoj zoni. Kovačević smatra da je problem sive ekonomije ponajprije problem uvjeta poslovanja te da gospodarstvenik neće ući u sivu zonu ako ima povjerenja u državu. 14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 53


SVIJET FINANCIJA SAVJET HRVATSKE NARODNE BANKE

Likvidnost financijskog sustava i dalje visoka

S

avjet Hrvatske narodne banke na prošlotjednoj je sjednici razmotrio gospodarska i novčana kretanja u proteklom razdoblju, kao i izvješće o financijskoj stabilnosti sustava te donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti. Prema mjesečnim statističkim pokazateljima gospodarska se aktivnost

blago povećala na početku 2018. godine, nakon privremene stagnacije potkraj prošle godine. Istodobno su se nastavila povoljna kretanja na tržištu rada. Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena ubrzala se na 1,1 posto u ožujku, čemu su najviše pridonijele cijene neprerađenih prehrambenih proizvoda. U siječnju su zabilježena nepovoljna kretanja u robnoj razmjeni s inozemstvom - došlo je do pada izvoza i ubrzanja rasta uvoza u odnosu na prosjek prethodnog tromjesečja. HNB je nastavio provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, pri čemu se likvidnost domaćega financijskog sustava u travnju zadržala na iznimno visokoj razini. Kreditna aktivnost banaka prema tvrtkama i stanovništvu u ožujku je nastavila jačati, a prosječne kamate na novoodobrene kredite su se blago smanjile.

Neto inozemni dug domaćih sektora smanjio se neznatno tijekom prva dva mjeseca 2018. Prema izvješću o prekomjernom proračunskom manjku, u 2017. godini zabilježen je višak opće države prema metodologiji ESA, u iznosu od 2,8 milijardi kuna ili 0,8 posto BDP-a. Time je nastavljena snažna fiskalna prilagodba započeta još 2015. godine. Dostupni podaci upućuju na to da je u prvom tromjesečju na razini središnje države ostvaren nešto veći manjak u odnosu na isto razdoblje 2017. godine, dok je javni dug na kraju siječnja smanjen u odnosu na prethodni mjesec. Nastavak gospodarskog rasta i povoljna kretanja u međunarodnom okružju povoljno su djelovali na financijsku stabilnost. Ukupna izloženost sustava sistemskim rizicima zadržana je na umjerenoj razini.

OTP BANKA

KREDITI ZA EKO VOZILA Ponudom kredita za građane za kupnju eko vozila OTP banka ponovno je, kako je priopćeno iz te banke, dokazala svoju orijentaciju prema održivosti i očuvanju okoliša, kao i dobrobiti zajednice u kojoj posluje. Dodaju kako uz najpovoljniju kamatu na tržištu za kupnju eko vozila u kunama i eurima bez naknade za obradu kredita, bez troška javnog bilježnika, bez naknade za prijevremenu otplatu kredita nude građanima da i sami sudjeluju u smanjenju utjecaja na okoliš kupnjom eko vozila. Ova kreditna linija namijenjena je isključivo za kupnju električnih i hibridnih vozila i kupnju električnih bicikala i mopeda. Gotovinski krediti za kupnju eko vozila u eurima odobravaju se u iznosu do 30.000 eura uz fiksnu kamatnu stopu od 4,49 posto, a gotovinski krediti u

kunama do iznosa od 225.000 kuna uz fiksnu kamatnu stopu od 4,99 posto. Rok otplate je do 10 godina. OTP banka nudi i Sunčane kredite stambene kredite za niskoenergetski dom - namijenjene kupnji stana ili kuće energetskog razreda B, A i A+, kao i za poboljšanje energetske učinkovitosti financiranjem troškova izrade projekta, plinofikacije domaćinstava, sustava za filtriranje vode, kreditiranje zahvata na nekretnini koji utječu na smanjenje potrošnje energije, kupnje ili ugradnje solarnih kolektora za vlastite potrebe ili za potrebe

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

prodaje struje HROTE-u, sustava za klimatizaciju, ugradnje vanjske stolarije s izo-staklom, termo fasada, obnove krovišta, vjetrenjača za proizvodnju struje i slične zahvate usmjerene na energetsku i okolišnu učinkovitost. (J.V.)


VEĆA DOSTUPNOST FINANCIRANJA

POTPORA OD POLA MILIJARDE EURA Ugovorom EIF-a i UniCredita omogućit će se lakša dostupnost financiranja inovativnim malim i srednjim tvrtkama te malim srednje kapitaliziranim poduzećima u osam zemalja

E

uropski investicijski fond (EIF) i UniCredit prošli tjedan potpisali su ugovor kojim se povećavaju sredstva dostupna u okviru instrumenta InnovFin SME Guarantee s ciljem da inovativnim malim i srednjim poduzećima te malim srednje kapitaliziranim poduzećima u osam zemalja omoguće veću dostupnost financiranja. Ovaj novi ugovor omogućit će UniCreditu da, putem svojih banaka i leasing društava, inovativnim tvrtkama u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Srbiji omogući pristup dodatnim kreditnim sredstvima od 340 milijuna eura. Zajedno s inicijalno ugovorenih 160 milijuna eura, mala i srednja poduzeća te mala srednje kapitalizirana poduzeća u ovim državama imat će pristup kreditima teškim pola milijarde eura. Ova transakcija ostvaruje se uz potporu programa Obzor 2020., okvirnog programa Europske unije za istraživanje i inovacije, te Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), središnjeg elementa Plana ulaganja za Europu, javlja Europska komisija. Banke u Bosni i Hercegovini i Srbiji imat će potporu jamstva koje daje EIF uz potporu okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020., dok će ugovori o jamstvu s bankama u Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj imati potporu EFSU-a.

POTICANJE LOKALNIH GOSPODARSTAVA “Zemljopisni doseg Europskog fonda za strateška ulaganja od izuzetne je važnosti te će od današnjeg ugovora potpisanog s UniCreditom imati koristi šest država članica EU-a iz Srednje i Istočne Europe.

TRANSAKCIJA SE OSTVARUJE UZ POTPORU PROGRAMA OBZOR 2020 TE EUROPSKOG FONDA ZA STRATEŠKA ULAGANJA Mala i srednja poduzeća u tim državama članicama – kao i u dvjema susjednim državama – sad imaju mogućnost zatražiti kredit od UniCredita uz jamstvo iz proračuna EU-a kako bi pokrenuli i proširili svoje poslovanje”, izjavio je potpredsjednik Europske komisije za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen. “Uz povećanje kreditnih sredstava, osiguranih najavljenim krovnim ugovorom, više od 500 inovativnih malih i srednjih poduzeća uživat će pogodnosti novih mogućnosti financiranja koje će UniCredit omogućiti u osam država putem svojih 13 podružnica. UniCredit će se voditi svojim prethodnim iskustvom s programom InnovFin, snažnim fokusom na mala i srednja poduzeća te mala srednje kapitalizirana poduzeća, i rasprostranjenom mrežom poslovnica diljem

država Srednje i Istočne Europe kako bi se usredotočio na tvrtke s visokim potencijalom rasta, istovremeno promičući inovacije i poduzetništvo”, napomenuo je izvršni direktor EIF-a Pier Luigi Gilibert. “Zahvaljujući povećanju ovog krovnog instrumenta možemo u još većoj mjeri podržati razvoj inovativnih malih i srednjih poduzeća u državama u kojima poslujemo, osiguravajući im veću dostupnost financiranja i time potičući lokalna gospodarstva. Time ponovno potvrđujemo našu predanost klijentima u Srednjoj i Istočnoj Europi”, istaknuo je Carlo Vivaldi, direktor UniCredita za poslovanje u tom dijelu Europe. Ova transakcija odražava predanost EU-a brzom pokretanju konkretnih inicijativa kojima je cilj ubrzati kreditiranje te osigurati jamstva za transakcije koje imaju mogućnost potaknuti otvaranje radnih mjesta i rast u EU. (B.O.)

14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 55


SVIJET FINANCIJA INTESA SANPAOLO

NAJBOLJI PRVI KVARTAL U ZADNJIH 10 GODINA Neto dobit ostvarena u prvom kvartalu 2018. iznosi 1252 milijuna eura, a kada se uključi i neto kapitalna dobit od partnerstva s društvom Intrum koja će biti knjižena do kraja godine, neto dobit za prvi kvartal je oko 1650 milijuna eura Intese Sanpaolo: generiranje prihoda pojačano rastom naknada i visoku razinu učinkovitosti te poboljšanje kvalitete kredita. U prvom ovogodišnjem kvartalu bruto dobit bilježi rast od 30,6 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2017., rast operativne marže iznosi 24 posto, a rast operativne dobiti 10,5 posto. Neto prihod od naknada i provizija bilježi rast od 4,5 posto u odnosu na prvi prošlogodišnji kvartal i također se može pripisati trendu imovine pod upravljanjem, koja je u prvom kvartalu 2018. zabilježila neto priljev od oko pet milijardi eura. Visoka učinkovitost, naglašeno omjerom troškova/prihoda od 47,8 posto brojka je koja Intesu Sanpaolo pozicionira u sam vrh među sličnim europskim bankama.

NOVO KREDITIRANJE 12,5 MILIJARDI EURA

8 mlrd € neto dobit Intese Sanpaolo u 2017.

30,6% rast bruto dobiti u 1. kvartalu 2018. u odnosu na isto razdoblje 2017.

4,5% rast neto prihoda naknada i provizija u istom razdoblju

R

ezultati za prvi kvartal 2018. pokazuju da je Intesa Sanpaolo jasno na putu prema cilju u kojem ostvaruje neto dobit u 2018. koja je veća od 3,8 milijardi eura neto dobiti iz 2017. i da neprihodujuće kredite (NPL) prepolovi u skladu s Poslovnim planom za 2018.-2021., uzimajući u obzir strateški sporazum potpisan s društvom Intrum u travnju ove godine. Neto dobit ostvarena u prvom kvartalu 2018. iznosi 1252 milijuna eura, a kada se uključi i neto kapitalna dobit od partnerstva s društvom Intrum koja će biti knjižena do kraja 2018., rezultat neto dobiti za prvi kvartal je oko 1650 milijuna eura, što je oko 43 posto od 3,8 milijardi eura neto dobiti 2017. godine, propćeno je iz Intese Sanpaolo. Kapitalna je pozicija snažna i daleko iznad regulatornih zahtjeva: pro-forma stopa redovnog osnovnog kapitala Tier 1 na potpuno opterećenoj osnovici iznosi 13,4 posto, neto dividende obračunate u kvartalu. Rezultati za prvi kvartal 2018. odražavaju dvostruku snagu poslovnog modela

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

Poboljšanje kvalitete kredita, bruto smanjenje NPL-a, bez izvanrednih troškova za dioničare, od oko 14 milijardi eura u prošlih 30 mjeseci i oko 25 milijardi eura ako uključimo sporazum o raspolaganju lošim kreditima potpisan s društvom Intrum, što vodi prema bruto omjeru NPL-a od oko 9,5 posto i neto omjeru NPL-a oko 4,7 posto, i već predstavlja u prvom ovogodišnjem kvartalu postignutih 48 posto od ciljnog razduživanja NPL-a iz Poslovnog plana za 2018.-2021. U prvom je kvartalu 2018. godišnji trošak rizika smanjen na 48 baznih bodova u odnosu na 81 bazni bod cijele 2017. godine. Intesa Sanpaolo nastavlja djelovati kao pokretač rasta u realnoj ekonomiji Italije. U prvom kvartalu 2018., novo kreditiranje na srednji/dugi rok koje Grupa odobrava talijanskim kućanstvima i poduzećima iznosilo je oko 12,5 milijardi eura. U prvom kvartalu 2018. Banka je omogućila povrat u likvidni status oko 3600 poduzeća - što čini ukupno oko 77.000 poduzeća od 2014. godine, zaključuje se u priopćenju.


KENTBANK

NASTAVAK POZITIVNIH REZULTATA Banka je 2017. godinu završila s ukupnom aktivom od dvije milijarde kuna, dok je dobit iznosila 5,2 milijuna kuna

K

entBank je povodom 20. obljetnice poslovanja objavio poslovne rezultate za 2017. i prvo tromjesečje 2018. godine. Banka je 2017. godinu završila s ukupnom aktivom od dvije milijarde kuna, dok je dobit iznosila 5,2 milijuna kuna. Nastavak je to rasta Banke (u 2016. najbrže rastuća banka, rast aktive od 57 posto) započetog pozitivnim rezultatom u 2015. godini. Rast plasmana od sedam posto značajno je pridonio rastu neto kamatnih prihoda koji su na godišnjoj razini povećani za 23 posto. Tijekom 2017. posebna je pažnja bila usmjerena na povećanje prihoda od provizija i naknada te povećanje udjela depozita po viđenju u ukupnim depozitima Banke, s naglaskom na daljnjem razvoju novih proizvoda i usluga te uvođenjem e-bankarstva. Tim je pristupom neto prihod od provizija i naknada povećan za 29 posto u odnosu na godinu ranije. Potkraj protekle godine neto prihod od naknada dosegnuo je udio od 12,5 posto u ukupnim prihodima Banke (krajem 2016. godine 10,4 posto). Tijekom 2017. zabilježen je rast broja računa od 24 posto, na ukupno 26.600.

PREDSTAVNIŠTVO U ISTANBULU “Sve ove aktivnosti utjecale su na ostvarenje pozitivnog rezultata na kraju 2017. i u prvom kvartalu 2018. godine. Fokus Banke je na rastu portfelja uz očuvanje kvalitete kreditnog portfelja te na povećanju broja klijenata, čemu je posebice pridonijela implementacija kartičnog poslovanja u 2016. te niz novih proizvoda i usluga – novo internet i mobilno bankarstvo, POS uređaji, DCC usluga konverzije valuta na bankomatu, paketi za klijente te sefovi”, izjavio je Ivo Bilić, predsjednik Uprave KentBanka.

KENTBANK I DALJE IMA STOPU PROBLEMATIČNIH KREDITA NIŽU OD BANKARSKOG SEKTORA U prvom kvartalu 2018. zabilježena je dobit od 2,4 milijuna kuna (prvi kvartal 2017. godine 1,7 milijuna kuna). Prema nerevidiranim podacima, u prvom kvartalu ove godine aktiva je smanjena za 0,2 posto, krediti su porasli za 2,5 posto, a ulaganja u vrijednosne papire su smanjena za 15 posto. KentBank i dalje ima stopu problematičnih kredita nižu od bankarskog sektora, uz jedan od najviših omjera pokrivenosti na hrvatskom financijskom tržištu. U prvom kvartalu ove godine u odnosu na prvi kvartal 2016. neto kamatni prihod je veći za 12 posto, a neto prihod od provizija i naknada za 18 posto. “Potkraj protekle godine Banka je

otvorila predstavništvo u Istanbulu s ciljem jačanja poslovne suradnje Turske i Hrvatske. Kroz Turkish Desk u Zagrebu i predstavništvo u Istanbulu Banka omogućuje malim, srednjim i velikim poduzetnicima puni pristup sveobuhvatnim rješenjima za financiranjem poslovanja, kao i pristup međunarodnim bankarskim proizvodima i uslugama. Banka ima za cilj stvarati nove poslovne prilike za poduzetnike iz Hrvatske i Turske i biti most koji će spajati gospodarstva ovih dviju zemalja”, zaključio je Bilić. Inače, Banka posluje sa 15 poslovnica u 12 gradova i zapošljava 200 radnika. (B.O.)

14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 57


VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

RAST PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA Unatoč ozbiljnom padu hrvatske industrijske proizvodnje u ožujku od devet posto u odnosu

na ožujak 2017., sektor proizvodnje namještaja i prerada drva već mjesecima bilježi stalan rast, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Ostvaren je rast od 19,8 posto u odnosu na ožujak prošle godine, s time da je u veljači povećanje proizvodnje iznosilo 7,9 posto, odnosno 19,5 posto u siječnju. Uspoređujemo li proizvodnju namještaja iz ožujka s proizvodnjom iz veljače, također se uočava rast od 17,3 posto.

I dalje veliki višak novca Odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu izrazito je neuravnotežen budući da je ponuda novca iznimno visoka. To potvrđuje razina viška likvidnosti na računima depozitnih institucija koja je početkom mjeseca pala na još uvijek visokih 25,5 milijardi kuna, međutim već krajem tjedna prosječni dnevni višak premašio je 26 milijardi kuna. U četvrtak je bila isplata redovnih mjesečnih mirovina kada su se u sustav slile dodatne kune. Od početka ove godine na redovitim obratnim repo aukcijama središnje banke nije bilo povlačenja dodatne likvidnosti, što je u skladu s okolnostima na novčanom tržištu. Prošlog utorka Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa, a sljedeća aukcija najavljena je za kraj svibnja. U srijedu je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve koje u ovim razdobljima visoke likvidnosti nema gotovo nikakav utjecaj na kretanja

na novčanom tržištu. U posljednje vrijeme zamjetno je jačanje kune prema euru pa je početkom prošlog tjedna srednji tečaj eura na tečajnoj listi središnje banke prvi put u nešto više od osam mjeseci pao ispod 7,4 kune za jedan euro. Na tečajnoj listi HNB-a utvrđenoj u ponedjeljak srednji tečaj eura je pao na 7,399877 kuna, a aprecijacijski pritisci na kunu nastavljeni su, te je od četvrtka srednji tečaj eura skliznuo na 7,388659 kuna. Kao posljedica toga Hrvatska narodna banka intervenirala je u četvrtak na deviznom tržištu otkupivši od poslovnih banaka 320,5 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,397618 kuna za jedan euro, čime će u sustav doći dodatnih 2,37 milijardi kuna. Stoga će i u narednom razdoblju glavno obilježje novčanog tržišta biti višak likvidnosti i iznimno povoljni uvjeti kratkoročnog zaduživanja za potencijalne [Jelena Drinković] korisnike pozajmica.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

u%

680

30. 4. - 4. 5. 2018.

7. 5. - 11. 5. 2018.

5 4

510

3 340

PIVAC POVEĆAVA KAPACITETE KOOPERACIJE Mesna industrija Vajda iz Čakovca obilježila je 50. obljetnicu kooperacije s domaćim uzgajivačima svinja te najavila daljnje planove povećanja godišnjeg kapaciteta koji bi do kraja ove godine trebao porasti na 150.000 tovljenika. Kvalitetna suradnja s više od 70 kooperanata iz Međimurske, Varaždinske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Zagrebačke županije jedan je od temelja uspjeha poslovanja Vajde i čitave Grupacije Pivac. Na panelima u povodu obljetnice razgovaralo se o izazovima u domaćoj svinjogojskoj proizvodnji te novom modelu kooperacije.

2 170

1

0

0 7.5.

8.5.

9.5.

10.5.

11.5.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Euro ispod 7,40 kuna Kuna je prema euru jačala sve do kraja tjedna unatoč intervenciji Hrvatske narodne banke koja je ubrizgala dodatne kune na tržište. Euro je tjedan započeo na 7,42 kune, a zaključio ga na 7,39 kuna. valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,676084

CAD kanadski dolar

4,854965

JPY japanski

jen 5,662202

CHF švicarski franak

6,185181

GBP britanska funta

8,384996

USD američki dolar

6,188809

EUR euro

7,386343

Izvor: HNB

EUR

primjena od 12. 5. 2018.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

7.5. 8.5. 9.5. 10.5. 11.5.

Dolar je rastao prema kraju tjedna, no tjedan je ipak zaključio na vrijednosti s početka tjedna odnosno 6,19 kuna, dok je švicarski franak skokoviti tjedan završio istom vrijednošću kao i dolar. 7,410 7,405

USD

6,300 6,275

CHF

6,22 6,21

7,400

6,250

6,20

7,395

6,225

6,19

7,390

6,200

6,18

7,385

6,175

6,17

7.5. 8.5. 9.5. 10.5. 11.5.

7.5. 8.5. 9.5. 10.5. 11.5.


VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA HNB UBACIO KUNE U SUSTAV

Tjedan u plusu na svim burzama Američki predsjednik Donald Trump je najavio kako izlazi iz dogovora s Iranom i uvodi im nove sankcije što je dovelo do rasta cijena nafte iznad 70 dolara za barel. No unatoč tome burze su reagirale plusom. Najveći posao za američko tržište bit će osigurati stabilnost cijena jer dosadašnji dogovor s Iranom vrijedan 200 milijardi dolara sada visi u zraku, a visoke cijene nafte pogodit će i druge svjetske ekonomije. Rastuća tržišta nalaze se pred najvećim stres testom. Volatilnost valuta i kretanje kapitala brine i Aziju, Indiju, a i druga tržišta u razvoju. Sukobi dviju najvećih svjetskih ekonomija Kine i SAD-a i dalje drže napetost unatoč najavama Kine da će omekšati svoje zahtjeve nakon vikenda nakon što su se američki pregovarači vratili kući praznih ruku. Početkom tjedna Kinezi dolaze u Washington na nastavak razgovora. Središnje banke lagano prestaju davati novac kako je to bilo u proteklom desetljeću. Engleska središnja banka zaustavila je promjene vrijednosti kamata, a novozelandska središnja banka ne planira dizati svoje kamate prije kraja iduće godine.

7800

FTSE 100

Dow Jones

7750

24700

7700

24600

7650

24500

7600

24400

7550

24300

7.5. 8.5. 9.5. 10.5. 11.5. 7450

7.5. 8.5. 9.5. 10.5. 11.5. 5545

NASDAQ

7400

5540

7350

5535

7300

5530

7250

5525

7200

5520

CAC40

7.5. 8.5. 9.5. 10.5. 11.5. 13025

Nakon što je početkom tjedna prvi put od kolovoza tečaj zaronio ispod 7,4 kuna za euro,

24800

7.5. 8.5. 9.5. 10.5. 11.5. 22900

DAX

13000

NIKKEI 225

22800

12975

22700

12950

22600

12925

22500

12900

22400

MCDONALD’S S OSOBNOM USLUGOM

7.5. 8.5. 9.5. 10.5. 11.5.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

datum

7.5. 8.5. 9.5. 10.5. 11.5.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

Rast Mirexa

MIREX A

10.05.

135,33380

0,2943

1,42

AZ - A

10.05.

133,35650

0,1707

0,45

Erste Plavi - A

10.05.

134,78760

0,3211

0,61

PBZ CO - A

10.05.

138,85390

0,7047

1,62

Raiffeisen OMF - A

10.05.

137,00010

0,2638

3,25

MIREX B

10.05.

242,04280

0,1346

0,54

AZ - B

10.05.

238,06590

0,1006

-0,03

Erste Plavi - B

10.05.

256,02880

0,0899

0,48

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

10.05.

225,30080

0,2933

0,86

0,3%

Raiffeisen OMF - B

10.05.

249,59280

0,1253

1,08

0,2%

kategorija C

MIREX C

10.05.

127,24590

0,0317

1,57

AZ - C

10.05.

124,87950

-0,0006

2,30

0,0%

Erste Plavi - C

10.05.

128,76810

0,0979

1,17

-0,1%

PBZ CO - C

10.05.

125,15180

0,0488

0,95

Raiffeisen OMF - C

10.05.

130,50590

0,0389

1,17

0,1%

8.5.

9.5.

10.5.

MIREX - mjesečni

kategorija B

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

1,0%

Raiffeisen DMF

10.05.

237,89780

0,1191

1,73

0,6%

AZ Profit

10.05.

254,25020

0,1774

-0,62

0,4%

Croatia osiguranje

10.05.

162,83450

0,0825

0,78

0,2%

AZ Benefit

10.05.

255,40910

0,1139

-0,49

0,0%

Erste Plavi Expert

10.05.

214,25030

0,2428

-0,29

-0,2%

Erste Plavi Protect

10.05.

209,99120

0,1041

4,43

0,8%

10.4.

17.4.

U McDonalds’u, vodećem lancu brzih restorana u svijetu i u nas, sa 30 restorana u 12 gradova, predstavili su modernizirani koncept kojim se žele dodatno

kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošloga tjedna iznosila je 242,0428 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se njegov rast od 0,4916 bodova. Protekloga petka vrijednost Mirexa A iznosila je 135,3338 bodova, a Mirexa C 127,2459 bodova.

7.5.

a jačanje kune nastavljeno, Hrvatska narodna banka intervenirala je otkupivši od banaka 320,5 milijuna eura. U samo dvije intervencije ove godine u sustav je ubačeno 5,4 milijarde kuna, što je oko 80 posto iznosa iz cijele 2017.

25.4.

2.5.

10.5.

prilagoditi gostima. Jedna od sastavnica toga su i djelatnici koji će se posebno baviti potrošačima. Zasad je taj koncept uveden u dva restorana u Zagrebu, a do kraja godine bit će i u ostalima. Do sada je u cijeli projekt digitalne transformacije, preuređenja kuhinja i interijera uloženo 36 milijuna kuna, a najveća promjena koju će gosti vidjeti jest novi način naručivanja te priprema proizvoda tek nakon narudžbe.

14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 59


VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

KINEZI ŽELE GORENJE Slovensko Gorenje je potvrdilo da im je kineska korporacija Hisense spremna ponuditi 12 eura za svaku njihovu dionicu. Dionice te tvrtke skočile su zbog toga u danu za 62 posto na

11 eura. Od ponude kineskog proizvođača bijele tehnike profitirat će i mnogi u Hrvatskoj, a među njima je i vlasnik 2,2 posto kapitala - mirovinski fond PBZ&Croatia Osiguranje - koji je u kompaniju ušao po upola nižoj cijeni dionice od kineske ponude.

NOVI DIZAJNERSKI OUTLET Pored robne kuće IKEA na jugoistoku Zagreba 7. lipnja otvara se novi outlet kompleks Designer Outlet Croatia s više od 100 modnih i lifestyle brendova. Outlet će na dan otvorenja u svojih 75 trgovina ponuditi 30 do 70 posto niže cijene u odnosu na one

maloprodajne. Dizajnerskim outletom upravljat će austrijska konzultantska tvrtka ROS Retail Outlet Shopping, a ovo je tek prva faza zajedničkog pothvata tvrtke IKEA Centres i švicarskog Mutschler Outlet Holdinga. Ukupno je u Designer Outlet Croatia uloženo 88 milijuna eura.

Četvrti tjedan rasta Crobexa Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom trgovinskom tjednu značajnije porasla u usporedbi s tjednom ranije. Ukupni dionički promet umanjen je za 76 posto ili 23,1 milijun kuna te je iznosio 53,3 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 45,8 milijuna kuna, što predstavlja oko 86 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -5,44 posto

do +7,10 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je devet izdanja, dok je ukupno 10 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Ključni indeksi su zabilježili različite predznake. Crobex je sa 1.837,72 boda uvećan četvrti tjedan zaredom, za 0,41 posto na 1.845,24 boda. Crobex10 je pao za 0,35 posto na 1.072,48 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -1,82 posto koliko je pao CROBEXtran do +2,66 posto koliko je porastao CROBEXkons. Obveznički indeksi su tjedan zakljuZAGREBAČKA BURZA čili rastom; CROBIS je uvećan za 0,01 THE ZAGREB STOCK EXCHANGE posto, a CROBIStr za 0,09 posto. NajUKUPAN TJEDNI PROMET: 281.305.626,06 kn likvidniji je u proteklom tjednu bio TJEDNI DIONIČKI PROMET: 53.332.170,94 kn Viktor Lenac čijim se dionicama trindex zadnja vrijednost tjedna promjena govalo u iznosu od 15,1 milijun kuna, 1.845,2400 +0,41% CROBEX a bilježi cjenovni pad od 2,63 posto 1.072,4800 -0,35% CROBEX10 na 9,25 kuna. Podravka bilježi pro112,5440 +0,01% CROBIS met od 7,2 milijuna kuna, od čega se 172,1924 +0,09% CROBIStr 2,1 milijun kuna odnosi na blok transakciju, a cijena njene dionice je uveTop 10 tjedna zadnja ćana za 4,30 posto na 315 kuna. HT je promet po prometu promjena cijena ostvario promet od 5,7 milijuna kuna, -2,63% 9,25 15.079.158,30 BRODOGR. VIKTOR LENAC d.d. od čega se na blok promet odnosi 3,1 +4,30% 315,00 7.158.382,00 PODRAVKA d.d. milijun kuna, a zabilježio je pad od -5,44% 156,50 5.676.150,00 HT d.d. 5,44 posto odnosno cijenu od 156,50 +1,86% 437,00 5.226.141,00 ADRIS GRUPA d.d. kuna. Od 10 najlikvidnijih izdanja rast -0,70% 42,50 4.649.165,40 Valamar Riviera d.d. cijene bilježi ih šest. Najveći porast +7,10% 3.920,00 4.458.800,00 HUP - ZAGREB d.d. bilježi HUP Zagreb, za 7,10 posto na -0,24% 423,00 1.666.489,00 Arena Hospitality Group d.d. cijenu od 3920 kuna, uz promet od +5,26% 60,00 1.636.959,40 Zagrebačka banka d.d. +1,90% 1.075,00 1.490.005,00 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. 4,5 milijuna kuna. Hrvatska agencija +2,41% 1.700,00 861.130,00 PLAVA LAGUNA d. d. za nadzor financijskih usluga (Hanfa) je u srijedu Adris Grupi odobrila 10 dionica tjedna zadnja objavu ponude za preuzimanje turipromet s najvećim rastom cijene promjena cijena stičke tvrtke HUP Zagreb, a cijena po +15,38% 45,00 513,00 ZVEČEVO d.d. kojoj će ih Adris u toj ponudi kupo+14,29% 80,00 16.000,00 PIK d.d. vati iznosi 3969,16 kuna. Pad cijene +7,10% 3.920,00 4.458.800,00 HUP - ZAGREB d.d. dionice bilježe četiri izdanja. Najveći +6,98% 4,60 254.979,74 INGRA d.d. tjedni minus bilježi spomenuti HT +5,26% 60,00 1.636.959,40 Zagrebačka banka d.d. (-5,44 posto), a slijedi ga najlikvidniji +4,30% 315,00 7.158.382,00 PODRAVKA d.d. Viktor Lenac (-2,63 posto). Valamar +2,41% 1.700,00 861.130,00 PLAVA LAGUNA d.d. +2,09% 39,00 108.601,20 SNH BETA d.d. Riviera je tjedan zaključila padom za +1,90% 1.075,00 1.490.005,00 ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. 0,70 posto na cijenu od 42,50 kuna i +1,86% 437,00 5.226.141,00 ADRIS GRUPA d.d. prometom od 4,6 milijuna kuna. Dionicama Arena Hospitality Grupe cije10 dionica tjedna zadnja na je umanjena za 0,24 posto na 423 promet s najvećim padom cijene promjena cijena kune, a njima je protrgovan iznos od -21,99% 11,00 568,80 PETROKEMIJA d.d. 1,7 milijuna kuna. -8,30% 42,00 6.061,60 RIZ-ODAŠILJAČI d.d. VARTEKS d. d. Agromeđimurje d.d. ICF d.d. MAGMA d.d. HT d.d. KOKA d.d. HTP OREBIĆ d.d. ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d.

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

-6,90% -6,88% -6,43% -5,88% -5,44% -5,26% -5,00% -3,87%

10,80 298,00 1.600,00 0,32 156,50 90,00 76,00 13,65

24.232,20 55.130,00 6.420,00 1.648,00 5.676.150,00 900,00 6.840,00 35.344,40

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]


VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI BONUS ZA RADNIKE PLINACROA

Čak 28 fondova raslo više od jedan posto Među 84 otvorena investicijska fonda drugi su tjedan zaredom prevladali fondovi s porastom vrijednosti udjela. Tjedan su rastom zaključila 62 fonda, a 22 ih bilježe pad. Rast veći od jedan posto bilježi 28 fondova, a nijedan fond nije pao više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom pet su mjesta zauzeli dionički, četiri mjesta posebni fondovi, a jedno mjesto mješoviti fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -0,61 posto do čak +6,15 posto. Najbolje rezultate u 2018. godini odnosno najveći pri-

nos među dioničkim fondovima bilježe Neta Frontier (+6,89 posto), KD Victoria (+5,02 posto) i ZB aktiv (+4,64 posto). Među posebnim fondovima najviše je vrijednost uvećana fondu ZB Future 2055 (+4,99 posto), dok su najuspješniji mješoviti bili PBZ Global s prinosom od +1,91 posto i ZB global koji bilježi rast od 1,74 posto. Među obvezničkim fondovima u godini je najveći rast, od 1,69 posto, ostvario PBZ Bond. Novčane fondove predvode PBZ Dollar i Locusta Cash s prinosima od 0,47 i [Iva Skorin] 0,26 posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

Radnici Plinacroa prošlog su tjedna uz plaću dobili i nagradu. Uprava te tvrtke donijela je odluku o isplati 2000 kuna za sve svoje zaposlenike, njih oko 300, sukladno kolektivnom ugovoru. Ukupno

od 03.05.2018. do 10.05.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 20,0806 KD Victoria € 12,8729 InterCapital Global Equity $ 199,9529 ZB trend kn 15,4173 KD Prvi izbor € 147,9349 ZB euroaktiv kn 100,7193 Capital Breeder € 137,9022 KD Europa € 11,8982 PBZ Equity fond kn 114,7336 HPB Dionički € 79,1468 Erste Adriatic Equity kn 88,1629 Neta Global Developed kn 119,0849 ZB aktiv € 115,2267 InterCapital SEE Equity $ 16,3540 Platinum Global Opportunity kn 6,0489 KD Nova Europa kn 43,7600 OTP indeksni € 103,4712 Platinum Blue Chip kn 500,2469 Neta Frontier € 101,9501 OTP Meridian 20 kn 74,5900 A1 kn 155,1920 Alta Special Opportunity kn 54,8374 Neta New Europe € 94,0531 KD BRIC kn 9,5204 KD Energija € 118,8668 ZB BRIC+ € 168,5460 Allianz Equity $ 20,9817 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 123,2014 Raiffeisen Dynamic € 109,2379 Raiffeisen Harmonic € 108,8763 ZB Future 2025 € 109,4280 ZB Future 2030 € 110,4022 ZB Future 2040 € 110,9035 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 170,1839 ZB global € 16,0163 PBZ Global fond € 14,5600 InterCapital Balanced kn 128,0654 KD Balanced kn 108,0065 HPB Global € 14,2680 OTP uravnoteženi kn 167,0664 Allianz Portfolio € 118,7423 PBZ Conservative 10 fond € 103,5218 You Invest Active

tjedna promjena [%]

2,62 3,37 3,80 3,18 1,60 0,03 1,80 1,23 0,15 0,66 3,18 5,32 1,71 4,29 1,68 -0,19 2,77 1,55 0,96 -0,61 2,98 1,00 2,80 4,69 4,06 0,75 1,53 0,79 0,70 3,90 4,99 6,14 6,15 5,08 2,12 2,07 -0,02 -0,05 0,37 0,04 0,14 0,52

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,1134 You Invest Balanced € 104,1497 You Invest Solid € 104,7646 PBZ Flexible 30 fond € 97,0394 OTP Absolute € 106,7593 InterCapital Income Plus € 99,0164 PBZ Inter. Multi Asset fond € 100,0835 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 200,0329 ZB bond € 15,1296 InterCapital Global Bond € 138,3057 PBZ Bond fond € 225,5616 InterCapital Bond € 168,7644 HPB Obveznički kn 77,6945 Alta Emerging Bond € 123,2591 Erste Adriatic Bond € 108,6994 Raiffeisen Classic kn 104,7265 PBZ Short term bond fond $ 105,1893 PBZ Dollar Bond fond $ 102,4281 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,7048 Erste Local Short Term Bond € 101,5380 Erste Adr. Short Term Bond € 100,0442 OTP Short-term bond $ 98,6262 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,4595 PBZ Novčani fond kn 175,9655 ZB plus € 150,8652 ZB europlus BE € 150,8652 ZB europlus BK € 128,7370 PBZ Euro Novčani kn 158,0293 Raiffeisen Cash kn 152,1211 Erste Money $ 134,4203 PBZ Dollar fond kn 144,0489 HPB Novčani kn 133,4577 OTP novčani fond kn 130,6525 InterCapital Money kn 1382,2705 Locusta Cash kn 118,7785 Allianz Cash € 116,0257 Erste Euro-Money kn 111,7415 Auctor Cash € 106,1510 Raiffeisen euroCash € 106,3996 HPB Euronovčani kn 106,6372 Alta Multicash € 102,0873 OTP euro novčani kn 1004,8441 Zodaks Cash

0,31 0,05 0,45 1,23 0,58 0,01 0,16

naziv(fond)

valuta

0,02 -0,01 -0,01 0,03 0,02 0,22 -0,06 -0,03 -0,01 -0,12 -0,17 -0,00 -0,01 -0,06 -0,39 -0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 -0,00 0,00 0,04 0,00 -0,01 0,00 0,01 0,00 0,00 0,01 -0,03 -0,00 0,02 -0,02 0,01

je isplaćeno 560.000 kuna. Novim kolektivnim ugovorom potpisanim prošle godine zadržana je postojeća razina plaća, vraćena su prava na isplatu regresa, božićnicu, uskrsnicu, a dnevnice za službeno putovanje utvrđene su u neoporezivom iznosu.

ADRIS PREUZIMA HUP ZAGREB Adris Grupa će preuzimanjem većinskog udjela u HUP-u Zagreb postići zemljopisnu diverzifikaciju svog turističkog portfelja, a preuzimanje omogućava i stvaranje najveće nacionalne turističke kompanije, ističu iz rovinjske grupe u ponudi za preuzimanje HUP-a Zagreb. Adris je putem Zagrebačke burze objavio ponudu u kojoj dioničari HUP-a Zagreb mogu Adrisu prodati dionice po cijeni od 3969,16 kuna po dionici, po cijeni po kojoj je Adris Grupa kupila 77,78 posto dionica Expertusa, čime je posredno stekla i većinski udio - 58,56 posto dionica HUP-a Zagreb.

14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 61


KNJIGOMETAR Branka Rudman

Lutkarstvo i velikani modernizma Školska knjiga

U knjizi autorica istražuje mogućnost primjene teorijskih i praktičnih iskustava Konstantina Sergejeviča Stanislavskog, Bertolta Brechta i Antonina Artauda u kazalištu lutaka. Ova je knjiga plod autoričinih istraživanja te teorijski utemeljenih i argumentiranih interpretacija prikupljene građe. I danas su iznimno korisni svojedobno inovativni stavovi i dramaturška iskustva Stanislavskog, Brechta i Artauda o glumi i radu glumaca lutkara, kao i predstave u lutkarskom mediju koje pokazuju njihovu primjenjivost koja je do sada, kad je riječ o lutkarstvu, bila nedovoljno istražena.

Krojimo li sami svoju sudbinu ili Ina Valčanova su je za nas već odavno skrojile zvijezde? Protagonistica Radost Otok Krah objašnjenja za događaje u svo- HENA Com jemu, ali i tuđim životima pronalazi u zodijaku, položaju planeta i natalnim kartama. Nakon razvoda braka i smrti roditelja, odlučuje se na potpuni preokret u svom životu, a kad sazna da njezina kolegica Asja ima gotovo jednaku natalnu kartu kao i ona, postaje opsjednuta njome. I dok se Radost bavi istraživanjem svojeg i kolegičinog horoskopa i života, Asja odlazi na otok Krk gdje se prepušta dubokim i za njezin budući život važnim introspekcijama.

Jeff Keeney

Gregov dnevnik Nezgoda za nezgodom Mozaik knjiga

Gregu Heffleyju baš je loše krenulo. Njegov najbolji prijatelj Rowley Jefferson okrenuo mu je leđa, a u osnovnoj školi nije nimalo lako naći nove prijatelje. Kako bi zaustavio taj nesretni niz, Greg se odlučuje pouzdati u sudbinu i sve odluke prepustiti slučaju… Hoće li mu se to isplatiti ili je Gregu suđeno da živi nesretno?

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

Carmen Domingo

Gala-Dalí Iris Illyrica

Aleksandra, Ena, Sofija, Marija i Maud, princeze i sestrične, unuke engleske kraljice Viktorije, glavne su protagonistice ove knjige. Dok pratimo njihove živote od djetinjstva, najvećim dijelom provedenog s bakom u Windsoru, Osborneu i Balmoralu, do bračnog života na dvorovima u Sankt Peterburgu, Madridu, Ateni, Bukureštu i Kristianiji, pred nama se odvijaju iznimno zanimljive pripovijesti. Rođene u svijetu obilja i moći, u jednom trenutku morale su se suočiti s bolešću, ratovima, progonstvom, samoćom i smrću.

Marjeta Mišigoj-Duraković i suradnici

Tjelesno vježbanje i zdravlje Znanje

Gala Dalí je ostavila neizbrisiv trag na nadrealistički pokret i njegove pripadnike. Jedni su je, poput Paula Éluarda, Maxa Ernsta i Salvadora Dalíja, smatrali muzom i očaravajućom femme fatale, dok je kod drugih, kao što su André Breton i Luis Buñuel, izazivala odbojnost i gnušanje. Karizmatična, inteligentna, beskrupulozna, hladna i pohlepna, rijetko je koga ostavljala ravnodušnim. Bila je iznimno nadarena za pronalaženje talentiranih umjetnika koje je inspirirala, ali i vodila čvrstom rukom prema uspjehu za koji je vjerovala da zaslužuju, a njezin najuspješniji “projekt” bio je Salvador Dalí.

Julia P. Gelardi

Rođene za krunu V.B.Z.

Knjiga obuhvaća spoznaje o biološkim mehanizmima kojima tjelesna aktivnost i vježbanje utječu na zdravlje te preveniraju i odgađaju kronične srčano-žilne i metaboličke bolesti i poremećaje (bolesti srca i krvožilja, dijabetes, povišeni krvni tlak, pretilost, mentalno zdravlje). Autori donose i zdravstvene preporuke za tjelesnu aktivnost i vježbanje za osobe različite dobi, kao i za one sa zdravstvenim rizicima i s najčešćim srčano-žilnim bolestima te zdravstvene preporuke u vezi s ograničenjem vježbanja i sportskog treniranja.


PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Partnerstvo Slastičarnica traži partnera za poslovanje u Lovranu. Kontakt: 091/202 1752. Partnerstvo Tvrtka u području zdravstva traži ulagača u području zdravlja. Posjeduju vrijednosti, rezultate kod određenih bolesti. Istražene, potvrđene i posložene. Kontakt: 034/248959. Investicija Vlasnik građevinskog zemljišta 1137 četvornih metara u mjestu Polje na otoku Krku, s dozvolama za gradnju dviju vila s bazenom do dvojnog objekta sa šest apartmana. Traži partnera (investitora) za gradnju objekta ili kupnju dijela ili cijele parcele. Kontakt: 091/948 1613. Partnerstvo Tražim partnera za nastavak proizvodnje okova, PVC i alu-stolarije u Rijeci. Osim proizvodnje okova razvili smo i škare (izbačaj rolete). U tijeku je izrada poslovnog plana Visibility study za odobrenje cca 700.000 eura kredita, a sve prema potrebi nove proizvodnje. Sama proizvodnja se odvija u Istri gdje se nalaze svi strojevi, alati, naprave i 3000 komada nedovršenih okova, te traka u kolut iz Italije za oko 10.000 komada novih okova. Kontakt: 091/169 4107, 091/666 1560.

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Mlijeko i mliječni proizvodi

KBC Osijek nabavlja mlijeko i mliječne proizvode. Procijenjena vrijednost nabave je 2,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 6. lipnja. Uređenje potkrovlja

Ministarstvo pravosuđa nabavlja radove uređenja potkrovlja Županijskog suda u Šibeniku. Procijenjena vrijednost je osam milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 28. svibnja. Naftni derivati

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Zračna luka Split nabavlja naftne derivate. Procijenjena vrijednost nabave je tri milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 24. svibnja. Studija razvoja tramvajskog prometa u Zagrebu

Grad Zagreb nabavlja usluge

Suradnja Traži se majstor elektroinstalater za pokretanje zajedničkog poslovanja u segmentu gromobranskih sustava, revizija, instalacija i servisa. Kontakt: 099/335 5888. Suradnja Vlasnik prostora od 1000 četvornih metara s parkingom u Rijeci traži partnera za otvaranje hostela, teretane i/ili trgovine. Kontakt: 0039/327/835 5764. Obnova kuća u Istri Traži se sufinanciranje za masivno ulaganje u obnovu desetak starih kuća na području Istre u svrhu najma za turizam. Kontakt: 097/627 2279. Partnerstvo Traže se partneri sa svojim prodajnim prostorom za prodaju ukrasnih predmeta od recikliranih materijala, pogodno za poklon-galerije. Kontakt: 098/917 9120. Preuzimanje OPG-a Tvrtka želi preuzeti veće poljoprivredno gospodarstvo (preporuka ili posrednici), sirovine idu za naše gotove izvozne proizvode i druge mogućnosti. Kontakt: 034/248 959.

izrade studije razvoja tramvajskog prometa u Zagrebu. Procijenjena vrijednost nabave je pet milijuna kuna. Rok dostave ponuda 5. lipnja. Uređenje dvorane za sjednice vlade

Vlada RH nabavlje radove uređenja dovrane za sjednice Ban Jelačić. Procijenjena vrijednost iznosi 2,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 29. svibnja.

Servisiranje termovizijskog sustava

Ministarstvo unutarnjih poslova traži servisiranje termovizijskog sustava. Procijenjena vrijednost nabave je 980.327,87 eura. Rok za dostavu ponude je 8. lipnja. Usluge reklamiranja

Parkovi, Ljubuški, nabavlja usluge reklamiranja na području BiH. Rok dostave ponuda je 29. svibnja.

REGIJA Radovi na izgradnji puta Jasikovac-Cmiljača, III. faza

Ministarstvo održivog razvoja i turizma-Direkcija javnih radova objavilo je nadmetanje za radove na izgradnji puta Jasikovac-Cmiljača, III. faza, Općina Bijelo Polje. Procijenjena vrijednost nabave s PDV-om je dva milijuna eura. Rok dostave ponuda je 12. lipnja

Masti i ulja

Željeznice Republike Srpske nabavljaju masti i ulja. Rok dostave ponuda je 29. svibnja. Metaldetektorska vrata

Ministarstvo prave BiH nabavlja ADM vrata (metaldetektorska vrata). Rok dostave ponuda je 22. svibnja.

14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 63


STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE ZEMLJIŠTA, ORANICE, TVORNICA... Kuća u Zagrebu, procijenjena na 48,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću i dvorište u Paromlinskoj ulici 2, ukupne površine 9401 četvorni metar. Datum dražbe je 28. svibnja, a vrijeme 10 sati. Adresa dražbe je Općinski sud Novi Zagreb, Zagreb, Turinina 3, soba 316/III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je organizirano 18. svibnja 2018. u 10 sati na mjestu na kojemu se nekretnina nalazi, a jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Pašnjak i zemljište u Poličniku pokraj Zadra, procijenjeni na 28 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zemljište s izgrađenom tvorničkom halom, radionicama i skladištama te pomoćnim prostorima koja nije upisana u zemljišne knjige ukupne površine 15.018 četvornih metara. Datum dražbe je 7. lipnja u 13 sati. Adresa dražbe je Općinski sud u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 121/I. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je 4. i 5. lipnja od 9 do 11 u sobi broj 120 ovog suda. Na dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje u iznosu od 2.809.190 kuna na IBAN ovog suda HR2523900011300000793, poziv na broj 125012013. Kupac je potvrdu o prehodnoj uplati obvezan predočiti sucu prije nego se pristupi dražbi. Oranica u Dugom Selu, procijenjena na 18 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja oranicu ukupne površine 1208 četvornih metara. Datum dražbe je 28. lipnja u 9 sati. Adresa dražbe: Općinski građanski sud u Zagrebu, soba br.307/III. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

vrijednosti. Osobe zainteresirane za kupnju mogu razgledati nekretninu 14. lipnja. Na javnoj dražbi kao kupci mogu sudjelovati samo fizičke i pravne osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun ovog suda broj HR172390001-1300000355 (poziv na broj 116-2212-121), a kupac je potvrdu o prethodnoj

64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije nego što se pristupi dražbi. Livada u Zagrebu, procijenjena na 11,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja tri livade ledine na Remetama, površine 920 četvornih metara, 849 četvornih metara i 899 četvornih metara. Datum dražbe je 14. lipnja u 9 sati. Adresa dražbe je Općinski građanski sud u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 232/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za manje od 7,7 milijuna kuna. Razgledavanje je moguće 7. lipnja 2018. godine u 14.30 sati u prisutnosti sudskog ovršitelja Antonija Jerkovića. U javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije osam dana prije ročišta za dražbu uplatile osiguranje u iznosu od 1,2 milijuna kuna. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj HR1723900011300003265, model HR05, poziv na broj 116-304-13, otvoren kod HPB-a. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi. Oranica u Zagrebu procijenjena na 4,9 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja oranicu u Stenjevcu, ukupne površine 2240 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 20. rujna u 9 sati. Adresa dražbe je Općinski građanski sud u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 232/ II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za manje od 3,3 milijuna kuna. Razgledavanje je 11. rujna u 13 sati u prisutnosti sudskog ovršitelja Nenada Kunca. U javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije osam dana prije ročišta za dražbu uplatile osiguranje u iznosu od 495.113 kuna. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-814-14, otvoren kod Hrvatske poštanske banke. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi. Industrijska nekretnina u Novoj Gradiški procijenjena na 7,2 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja pogon tvornice ukupne površine od 60.504 četvorna metra. Ročište za 37. javnu dražbu održat će se 23. svibnja u 12 sati u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13. Razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem Zdenkom Bešlićem na telefon 091/7276 561. Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene.


TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Projektiranje Irisacqua, Gorica, Italija, traži usluge tehničkog projektiranja u građevinarstvu za objekte niskogradnje. Natječaj je otvoren do 28. svibnja. Natječaj se predaje na Irisacqua S.r.l., Via IX agosto 15. Pierpaolo Braidotti, 34170 Gorizia, Italia, info-appalti@irisacqua.it. Više podataka o nadmetanju moguće je dobiti na istoj adresi. Usluge u području zdravstva i socijalne skrbi Oslo kommune v/Barne og familieetaten, Oslo, Norveška, traži usluge u području zdravstva i socijalne skrbi. Natječaj je otvoren do 24. svibnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: http:// eu.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=209277&B=OSLO Dodatne informacije dostupne su na Oslo kommune v/Barne og familieetaten, 976 819 896, Munchs gate 5b, Oslo 0165, Norveška, Trude Vagstein, trude. vagstein@bfe.oslo.kommune.no. Računala České vysoké učení technické v Praze, Prag, Češka, traži nabavu računala. Natječaj je otvoren do 1. srpnja. Glavna adresa javnog naručitelja: https://www.cvut.cz. Adresa profila kupca: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/ profilCVUT. Elektronički pristup podacima: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/ profilCVUT. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://www.egordion. cz/nabidkaGORDION/profilCVUT. Više podataka na: České vysoké učení technické v Praze, 68407700, Zikova 1903/4, UCEEB, JUDr. Ladislav Hradil, 16000 Praha, Češka Republika, ladislav.hradil@uceeb.cvut.cz.

dccallfortender@coe.int na istoj adresi na email consultation.dgs@coe.int Uredski i računalni strojevi Swissgrid AG, Frick, traži nabavu uredskih i računalnih strojeva, opreme i potrepština osim namještaja i paketa programske podrške. Natječaj je otvoren do 16. lipnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=1006587. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Swissgrid AG, Bleichemattstraße 31, Aarau 5000, Switzerland, Etienne Auger, etienne.auger@swissgrid.ch. Ventili za otvorene kanale Hydro Exploitation SA; Sion, Švicarska traži ventile za otvorene kanale. Natječaj je otvoren do 29. lipnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=1019227. Dodatne informacije dostupne su na: Hydro Exploitation SA, Rue de l’Industrie 10, Sion 1950, Suisse, Frédéric Lagger, achats@hydro-exploitation.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na prethodno navedenu adresu Nabava građevnog materijala Vijeće Europe raspisuje natječaj za nabavu građevnog materijala za projekt u Srbiji - izgradnju izbjegličkog centra. Natječaj je otvoren do 11. lipnja. Natječaj treba biti upućen na adresu Public Sector Project Implementation Unit. Beograd, Veljka Dugoševića 54, peti sprat - registry, 11000 Beograd, Srbija. Više podataka o nadmetanju na tamara.skundric@piu.rs, dok je natječajna dokumentacija dostupna na: www.piu.rs i portal.ujn.gov.rs.

Programski paketi i informacijski sustavi Vijeće Europe traži nabavu programskih paketa i informacijskih sustava. Natječaj je otvoren do 25. svibnja. Glavna adresa javnog naručitelja: http://www.coe.int, Adresa profila kupca: http://www.coe.int/fr/web/portal/ call-for-tenders. Daljnje podatke daje: Conseil de l’Europe — Direction de la communication, avenue de l’Europe, 67000 Strasbourg, France, 14. svibnja 2018. | broj 4029 | PRIVREDNI VJESNIK | 65


FESTIVAL ULTRA EUROPE PONOVNO U SPLITU

POČINJU JOŠ JEDNE GLAZBENE OLIMPIJSKE IGRE

P

riča koja je započela prije pet godina ustvari je priča o festivalu elektroničke glazbe u središtu Splita, ali u nju mnogi nisu vjerovali. Danas je ta priča, nazvana Ultra Europe, postala jedna od najvećih glazbenih turističkih manifestacija ikada organiziranih u Hrvatskoj. U proteklih pet godina Ultra Europe posjetilo je više od 700.000 posjetitelja iz 146 zemalja, a njihovom potrošnjom u hrvatsku državnu blagajnu slilo se više od 500 milijuna kuna. Kada je riječ o glazbenom turizmu, Split i Hrvatska tim su festivalom postavljeni na svjetsku kartu najpoželjenijih destinacija. Impresivne rezultate koje je festival dosad ostvario ovih dana potvrdila je i hrvatska vlada dajući vjetar u leđa domaćim organizatorima te manifestacije - tvrtki MPG Live. Pred organizatorima je ove godine veliki zadatak, a to je postati jednim od najvećih i najposjećenijih festivala u Europi. “Ultra Europe kreće u novi petogodišnji

razvojni ciklus i s ponosom mogu reći da smo zacrtali vrlo ambiciozne ciljeve. Osim što želimo postati jedan od najvećih glazbenih festivala u Europi do 2020. godine koji godišnje ostvari više od milijardu kuna dodatne turističke potrošnje, želimo privući i više od 180.000 posjetitelja u Split, što nije nimalo lagan zadatak”, rekao je Joe Bašić, direktor tvrtke MPG Live. Dodao je kako voli naglasiti da Ultra Europe ostvaruje rezultate kao i Olimpijske igre za zemlju domaćina, ali bez milijardi kuna ulaganja. “Razlika je u tome što se ovakve glazbene Olimpijske igre događaju svake godine, a Hrvatska može biti ponosna da je jedina zemlja domaćin takvog festivala u Europi”, istaknuo je Bašić. Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda HTZ-a je ocijenio kako Ultra Europe ima atribut svjetski poznate atrakcije koja pridonosi stvaranju nove drukčije slike Hrvatske te tako izravno i pozitivno utječe na konkurentnost naše zemlje na Mediteranu, ali i u svijetu. (S.P.)

RADIONICA “HRVATSKA 365 GOURMET”

Michelinovi chefovi u Vukovaru Hrvatska turistička zajednica, u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom i Hrvatskom gospodarskom komorom, sljedeću radionicu Hrvatska 365 Gourmet 15. svibnja organizira u Vukovaru. Među govornicima i gostima predavačima bit će i vrhunski chefovi Michelina Lionel Levy i Frank Renimel. “Nakon uspješno odrađene radionice u Puli, veseli nas što će Vukovar i Slavonija biti domaćin sljedeće radionice Hrvatska 365 Gourmet posvećene izvrsnosti u enogastronomiji. Kada svjetski poznati chefovi s Michelinovom zvjezdicom i bogatim međunarodnim iskustvom potvrđuju kvalitetu i resursno bogatstvo hrvatske gastronomije, tada to za nas predstavlja dodatnu motivaciju u još snažnijem pozicioniranju

i razvijanju hrvatske enogastronomske scene u funkciji turizma”, rekao je Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda HTZ-a. Chef Lionel Levy održat će predavanje o inovacijama u tradicionalnim receptima. On je zanat izučio kod međunarodno priznatih kuhara poput Erica Frechona i Alaina Ducasea. Levy je također poznat kao predvodnik nove mediteranske kuhinje, a nositelj je Michelinove zvjezdice od 2005. godine. Chef Frank Renimel zanat je izučio kod jednih od najboljih francuskih chefova, braće Pourcel, Gerarda Garriguesa te Dominiquea Toulousyja. Michelinovu zvjezdicu je dobio 2003. godine kada je imao samo 28 godina. U sklopu ove radionice govorit će se o aktualnim temama iz slastičarstva, a o tome će predavati chef

66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4029 | 14. svibnja 2018.

Lionel Levy

slastičar Clement Higgins, vlasnik slastičarske radnje u Marseilleu. Predavanje o upravljanju brendom u enogastronomiji održat će brend menadžerica Elena Schipani, koja radi na promociji hrane i pića, dok će sommelierka Mira Šemić govoriti o sljubljivanju hrane i poznatih hrvatskih vina. (S.P.)


ProÄ?itajte novi www.privredni.hr/businessandlifestyle


HVALA svima koji su na izravan, ali i neizravan naÄ?in sudjelovali u ostvarenju!

Organizator

Suorganizator

Partneri

GRAD ZAGREB

Konferencijska podrĹĄka

Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko

Biznis plus partneri

Medijski partneri

Pv 4029  

Elektroničko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Pv 4029  

Elektroničko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik