Page 1

| AGROKOR | ZAGREB AUTO SHOW | KURAŽ | 111. GODINA HOTELA PALACE | OTOS |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

GODINA 1953.-2018.

16. travnja 2018., godina LXV, broj 4025

VISINA BORAVIŠNE PRISTOJBE I NAUTIČARI

Pristojba poskupjela, nautičari revoltirani Tek potkraj sezone moći ćemo sa sigurnošću ustvrditi kolika šteta će nastati od povećanja boravišne pristojbe za nautičare

INTERVJU

Miljenko Bura Medicinska Grupa

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Otvoren Ured HGK u Mostaru

HALAL KVALITETA

Halal postaje stil života


9. MEĐUNARODNA POSLOVNO-INVESTICIJSKA KONFERENCIJA

25-26. APRIL 2018., SARAJEVO, BiH O R G A N I Z ATO R I

1.700+

30+

190+

SUDIONIKA

330+

DRŽAVA

NOVINARA

PROJEKATA P L AT I N A S T I S P O N Z O R I

SPONZOR VEČERE

S

AN

M D CO MODIT

Z L AT N I S P O N Z O R I Y

E

S P E C I J A L N I PA K E T

EY

E

RK

UN

ION

NGES OF TU

OF CHA

HA

MB

R

XC

E

Z VA N I Č N I AV I O P R I J E V O Z N I K

TH

U SARADNJI SA

I N T E R PA N E L S P O N Z O R

PODRŠKA VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE www.fbihvlada.gov.ba

SPONZORI RAZVOJNA BANKA

TM

Federacije Bosne i Hercegovine

GLOBALNI MEDIJSKI PARTNER

GLOBALNI KOMUNIKACIJSKI PARTNER

REGIONALNI MEDIJSKI PARTNER

BH MEDIJSKI PARTNER

SPECIJALNI PRINT MEDIJSKI PARTNER

Hotel, Tourism and Leisure

SPECIJALNI BH WEB MEDIJSKI PARTNER

SPECIJALNI RADIO PARTNERI

MEDIJSKI SPONZORI

magazin za turizam i zaštitu okoliša

www. bhputovanja.ba

The Exclusive Bi-Monthly Magazine on Islamic Banking & Finance

www.sarajevobusinessforum.com

WEB BUSINESS MEDIJSKI PARTNER


SADRŽAJ

4025 / 16. travnja 2018. TEMA TJEDNA 6

Visina boravišne pristojbe i nautičari Pristojba poskupjela, nautičari revoltirani

AKTUALNO

18

11

Ured Hrvatske gospodarske komore u Mostaru Otvorena vrata svim gospodarstvenicima

22

Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Lakši o(p)stanak na selu

28

Nova tehnologija OTOS-u otvara vrata izvoznih poslova Brže do ortopedskih pomagala

46

Održan Zagreb Auto Show Promocija velikih i malih igrača

12

Miljenko Bura, direktor i osnivač Medicinske Grupe Možemo biti cjelogodišnja rivijera Europe

42

Renee Saboti Slovenc, direktorica Combis konferencije i voditeljica marketinga i komunikacija u Combisu Tehnologijom do novih poslovnih vrijednosti

INTERVJUI

64 Hotel Palace ove godine obilježava 111. rođendan

PV ANALIZA 18

Halal Halal postaje stil života

34

Pekara Kuraž, Mače Kuražno do Kuraža

PRIČA S RAZLOGOM

HRVATSKA & REGIJA 48

U Mostaru održan 21. međunarodni sajam gospodarstva Više od gospodarskog događanja

SVIJET FINANCIJA

12

54

Analiza RBA U siječnju pokrivenost robnog uvoza izvozom 60,1 posto

64

Hotel Palace slavi 111. rođendan Vremenska kapsula kao svjedok prošlih vremena

BUSINESS & LIFESTYLE

Miljenko Bura

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Jozo Knez, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING RAZVOJ, MARKETING I PRODAJA Predrag Milinović milinovic@privredni.hr

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 3


GOST KOMENTATOR SANJA ŽIGIĆ

SUZBITI SIVU EKONOMIJU Primjenom modernih tehnoloških rješenja u što većem broju transakcija i što više situacija država će olakšati život građanima te ih pretvoriti u svoje saveznike u borbi protiv sive ekonomije

U Sanja Žigić, direktorica tvrtke Mastercard u Hrvatskoj

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

hrvatskoj javnosti često se može čuti tvrdnja kako je siva ekonomija u Hrvatskoj raširena jer je građani podržavaju i održavaju. Nju ponavljaju ekonomisti i sociolozi objašnjavajući tu pojavu kao “društveno inherentnu” ili dijelom “povijesnog nasljeđa”. No čini se da je građani drugačije razumijevaju. Uostalom, upravo oni sivu ekonomiju najviše osjećaju na svojoj koži. To potvrđuju i relevantna istraživanja poput onoga koje je za Mastercard provela agencija Ipsos po kojem se većina Hrvata, njih čak 87 posto, slaže s tezom da se Vlada mora boriti protiv sive ekonomije i da ta nastojanja njihovi sugrađani trebaju podržati. Čak 90 posto ispitanika shvaća da je izbjegavanje plaćanja poreza kriminal. Građani, njih 74 posto, smatra da siva ekonomija ugrožava dostupnost i održivost zdravstva ili obrazovanja, a čak 79 posto shvaća da neizdavanje računa ili slični oblici prikrivanja prihoda dovode do nepoštene konkurencije među poduzetnicima. Bez obzira na visoku razinu razumijevanja sive ekonomije i njenih negativnih učinaka, postoji i značajna skupina ljudi koja smatra kako su porezi preveliki i opterećujući za život i poslovanje. To za sobom povlači i razmišljanje kako je izbjegavanje plaćanja poreza opravdano, što podupire 28 posto građana, dok njih 34 posto smatra kako je za uspješno poslovanje ključno ne prijavljivati barem dio prihoda. Gotovo sigurno su ti postoci u stvarnosti još i veći jer ni u anonimnoj anketi nije nikome jednostavno iskazati stav kako je nezakonita aktivnost “opravdana”. Nažalost, to ocrtava ono što u Hrvatskoj zbilja postoji i što se uistinu može pripisati “povijesnom nasljeđu”, a to je veliko nepovjerenje u institucije. Upravo se zbog toga dovodi u pitanje smisao plaćanja poreza te se u društvu javlja sindrom “snađi se za sebe” i s njime povezani dvostruki kriteriji - što treba vrijediti za druge, ne treba za mene. Nepovjerenje u institucije rezultira i činjenicom da, unatoč svim nedostacima, velik broj građana i dalje novac čuva kod kuće. Gotovo nevjerojatno zvuči HNB-ova procjena da naši građani u svojim domovima drže oko dvije milijarde eura, a u

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

kunama još i više. Čak i prema optimističnim procjenama na sivu ekonomiju otpada značajan dio službenog hrvatskog BDP-a, dok je neprijavljena gotovina njen glavni akcelerator. Državni i lokalni proračuni najviše trpe i jasno je da Vlada treba intenzivirati svoje inicijative za suzbijanje sive ekonomije. Široka primjena kartičnog i elektroničkog plaćanja u svim segmentima društva je najučinkovitiji način za to. Pokazao je to primjer Grčke, zemlje izmučene dugotrajnim strukturnim proračunskim problemima te nejednakostima među građanima. Grci su, naime,

ČAK I PREMA OPTIMISTIČNIM PROCJENAMA NA SIVU EKONOMIJU OTPADA ZNAČAJAN DIO SLUŽBENOG HRVATSKOG BDP-a uveli prag za gotovinska plaćanja, sprečavajući pojedinačne uplate veće od 500 eura. Građani su se stoga kod većih iznosa okrenuli elektroničkim plaćanjima, dok je država osjetila značajno olakšanje na proračunu te osigurala novac neophodan za normalno funkcioniranje zdravstva, obrazovanja i drugih javnih servisa. Primjenom modernih tehnoloških rješenja u što većem broju transakcija i u što više situacija država će olakšati život građanima te ih pretvoriti u svoje saveznike u borbi protiv sive ekonomije. O tome čak postoji i svijest među hrvatskim građanima. Kartične i elektroničke transakcije su stoga učinkoviti i našem kontekstu prilagođeni način suzbijanja sive ekonomije. Svi pokazatelji govore o tome kako imamo preduvjete za neku drugačiju priču. Vrijeme je da je pokrenemo.


BROJKE, BROJKE

KAPACITETI I POSLOVANJE LUKA NAUTIČKOG TURIZMA U 2017.

140 luka nautičkog turizma u 2017.

70 marina

70 ostalih

(od toga 13 suhih marina)

luka nautičkog turizma

3.711.951 m

17.067

ukupna površina njihova akvatorija

broj vezova

2

26 luka nautičkog 21 luka nautičkog

12 luka nautičkog

turizma u Primorskogoranskoj županiji

turizma u Istarskoj županiji

turizma u Šibensko-kninskoj županiji

46 luka nautičkog 27 luka nautičkog turizma u Zadarskoj županiji

Izvor: DZS

turizma u Splitskodalmatinskoj županiji

8 luka nautičkog turizma u Dubrovačkoneretvanskoj županiji

13.433 plovila

201.896 plovila

na stalnom vezu 31. prosinca 2017.

u tranzitu

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 5


TEMA TJEDNA VISINA BORAVIŠNE PRISTOJBE I NAUTIČARI

PRISTOJBA POSKUPJELA, NAUTIČARI REVOLTIRANI Tek potkraj sezone moći ćemo sa sigurnošću ustvrditi kolika šteta će nastati od povećanja boravišne pristojbe za nautičare. A štete će biti dosta jer smo svjedoci da su revoltirani inozemni vlasnici brodova odlučili svoje brodove premjestiti u Grčku i Crnu Goru, pogotovu iz nekih dalmatinskih marina, ističe Lisjak piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P

rije desetak dana u Marini Punat na otoku Krku održana je sjednica Udruženja marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, na kojoj je poseban naglasak stavljen na Uredbu o visini boravišne pristojbe za 2018. godinu koju je Vlada donijela 4. kolovoza 2017. Tom su uredbom, osim što je nešto povećana boravišna pristojba za stacionarne goste koja se, ovisno o sezoni i razredu turističkog mjesta, kreće u rasponu od 2,5 do osam kuna, iznosi paušala za nautičare čiji su brodovi na vezu u Hrvatskoj ili korisnike tih plovila enormno povećani. To je, ističu u Udruženju marina pri HGK-u, stvorilo negativan publicitet u inozemnim medijima i izazvalo revolt gostiju prema marinama, a započeo

je i egzodus plovila u druge nautičke destinacije. Nisu izostale, dodaju u tom udruženju, ni reakcije inozemnih strukovnih udruženja, a pogotovo su snažne reakcije Međunarodnog vijeća udruge pomorske industrije (ICOMIA) i UK Yachting udruženja. Ta dva udruženja upozoravaju na dalekosežne negativne posljedice donesene uredbe, temeljene na sličnim primjerima u okruženju, što rezultira velikim gubitkom stranih plovila na stalnom vezu.

IZGUBLJENA GODINA Prijedlog Udruženja hrvatskih marina pri HGK-u bio je da se Uredba o visini boravišne pristojbe za 2018. povuče, pa da iznos pristojbe ostane isti ili da se ona izmijeni, s time da to

Prijedlozi Udruženja marina pri HGK-u U cilju sprečavanja odljeva nautičara i stvaranja velikih gubitaka u radu marina te zadržavanja pozicije Hrvatske kao poželjne nautičke destinacije Udruženje marina pri HGK-u predložilo je saborskom Odboru za turizam moguća rješenja vezana uz primjenu Uredbe: Stavljanje Uredbe izvan snage i ostavljanje rješenja iz 2017. godine

1

2 3

Odgodu primjene Uredbe do 1. siječnja 2019. godine kada bi na snagu trebao stupiti i novi zakon o boravišnoj pristojbi Redefiniranje modela naplate boravišne pristojbe za nautičare, odnosno modela po kojem paušalni iznos boravišne pristojbe plaćaju vlasnici ili korisnici plovila za sebe i sve osobe koje borave na plovilu

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.


16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 7


TEMA TJEDNA

Boravišna tablice Paušalni iznos boravišne pristojbe koji plaćaju vlasnici ili korisnici plovila za sebe i za sve osobe koje noće na tom plovilu (nautičari) utvrđuje se u sljedećim iznosima: Duljina plovila

5 – 9 metara

9 – 12 metara

12 – 15 metara

15 – 20 metara

Preko 20 metara

Vremensko razdoblje

Iznos u kunama

do 8 dana

130,00

do 15 dana

240,00

do 30 dana

400,00

do 90 dana

950,00

do 1 godine

2.000,00

do 8 dana

400,00

do 15 dana

700,00

do 30 dana

1.200,00

do 90 dana

2.900,00

do 1 godine

5.800,00

do 8 dana

500,00

do 15 dana

950,00

do 30 dana

1.600,00

do 90 dana

3.850,00

do 1 godine

7.700,00

do 8 dana

650,00

do 15 dana

1.200,00

do 30 dana

2.000,00

do 90 dana

4.800,00

do 1 godine

9.600,00

do 8 dana

950,00

do 15 dana

1.800,00

do 30 dana

3.000,00

do 90 dana

7.200,00

do 1 godine

14.500,00

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

povećanje ne bude tako drastično, a da se za 2019., u dogovoru sa strukom, pripremi novi zakon o boravišnoj pristojbi i turističkim zajednicama. “Nažalost, mogli smo samo konstatirati da naš prijedlog o povlačenju Uredbe ili njenoj izmjeni nije uvažen. Zaključili smo da ćemo Ministarstvu turizma dati više varijanti prijedloga za 2019. godinu, a što se tiče ove godine, i dalje ćemo pokušati Vladi skrenuti pažnju konkretnim argumentima da se hitno povuče ili izmijeni visina boravišne pristojbe. Predstavnici marina dat će brojke o brodovima koji su otišli i šteti koju su pretrpjele marine i nautički sektor”, ističe Sean Lisjak predsjednik Uprave Marine Veruda iz Pule i predsjednik Udruženja marina pri HGK-u. Lisjak smatra kako iza ove odluke leži nepoznavanje pravila i običaja u nautičkom sektoru, odnosno neznanje i pokušaj dobivanja više novca za javni sektor što se, možda, neće dogoditi. Prema svemu sudeći, naglašava Lisjak, ova godina je izgubljena jer Ministarstvo turizma ne namjerava povući uredbu kojom se povećava boravišna pristojba. “Tek potkraj sezone moći ćemo sa sigurnošću ustvrditi kolika šteta će nastati od povećanja boravišne pristojbe za

ZA BROD DUŽINE 20 METARA BORAVIŠNA PRISTOJBA POVEĆANA ANA SA 1700 NA 14.600 KUNA GODIŠNJE ILI ZA 860 POSTO, ISTIČE LISJAK nautičare. A štete će biti dosta jer smo svjedoci da su revoltirani inozemni vlasnici brodova odlučili svoje brodove premjestiti u Grčku i Crnu Goru, pogotovu iz nekih dalmatinskih marina”, smatra Lisjak napominjući kako je Udruženje marina zatražilo od svojih članica informacije kakve su sve reakcije nautičara nakon uskrsnih praznika. “Već imamo slučajeve da su gosti revoltirani te da jedna marina na srednjem Jadranu samo od cijene veza ima gubitak od 160.000 eura. Upozoravali smo da se nije trebalo ići s tako drastičnim povećanjem nego s možda 15 do 20 posto, što bi se nekako moglo i opravdati i ne bi izazvalo baš toliki revolt vlasnika brodova. To su posljedice koje trenutačno vidimo, a na kraju sezone dobit ćemo podatke o tome koliko su


negativni učinci ove uredbe”, kaže predsjednik Udruženja marina pri HGK-u.

TKO ĆE MARINAMA NADOKNADITI GUBITAK? Lisjak naglašava kako je, primjerice, u slučaju broda dužine 20 metara boravišna pristojba povećana sa 1700 na 14.600 kuna godišnje. “To je povećanje od 860 posto. Za brodove niže kategorije to povećanje nije toliko drastično, ali je isto značajno. Smatramo da je u tom

VAŽNO JE INFORMIRATI NAUTIČARE KAKO SU OBVEZNI PLAĆATI BORAVIŠNU PRISTOJBU SAMO DOK BORAVE NA BRODU, KAŽU U MINISTARSTVU TURIZMA dijelu napravljena pogreška. Usporedbe radi, stacionarnim gostima je visina boravišne pristojbe povećana sa sedam na osam kuna. Naš prijedlog je da se izjednače gosti marina sa stacionarnim gostima. Neka gost na plovilu plaća osam kuna dnevno boravišnu pristojbu. Ovako kako je sada, riječ je o diskriminaciji nautičara”, mišljenja je Lisjak. Inače Lisjak je kao predstavnik Udruženja marina pri HGK-u član Radne skupine za izradu novog zakona o boravišnoj pristojbi i turističkim zajednicama. “Kao član Radne skupine predložio sam izradu aplikacije kako bi gost sam mogao vidjeti iznos i plaćati boravišnu pristojbu i za sebe i za članove posade, a ako to ne napravi, neka ga se kazni. U konačnici može se dogoditi da turistička zajednica uprihodi manje nego što je očekivala. A tko će jednoj marini nadoknaditi gubitak od 160.000 eura prihoda zbog te odluke? Nautičari će plaćati boravišnu pristojbu za 30 dana, a ne na godišnjoj razini. Ovakvu uredbu su napravile neznalice koje malo ili nimalo znaju o nautičkom turizmu. Svi mi djelatnici koji radimo u nautičkom turizmu trudimo se da gost ostane što duže, a ovim ih netko svojim neznanjem tjera da borave manje ili da idu negdje drugdje. Nautičar je odličan potrošač i ne plaća samo vez u marini nego puno toga”, ističe Lisjak dodajući kako je i način raspodjele boravišne pristojbe takav da je nautički turizam dosta zakinut u promotivnim aktivnostima. “Samo je

UREDBA O UTVRĐIVANJU VISINE BORAVIŠNE PRISTOJBE ZA 2017. GODINU Paušalni iznos boravišne pristojbe koji plaćaju vlasnici ili korisnici plovila za sebe i za sve osobe koje noće na tom plovilu (nautičari) utvrđuje se u sljedećim iznosima: Duljina plovila

Vremensko razdoblje

5 – 9 metara

9 – 12 metara

12 – 15 metara

15 – 20 metara

Preko 20 metara

Iznos u kunama

do 8 dana

150,00

do 15 dana

300,00

do 30 dana

400,00

do 90 dana

600,00

do 1 godine

1.000,00

do 8 dana

200,00

do 15 dana

350,00

do 30 dana

500,00

do 90 dana

650,00

do 1 godine

1.100,00

do 8 dana

300,00

do 15 dana

400,00

do 30 dana

600,00

do 90 dana

750,00

do 1 godine

1.300,00

do 8 dana

400,00

do 15 dana

500,00

do 30 dana

700,00

do 90 dana

850,00

do 1 godine

1.500,00

do 8 dana

600,00

do 15 dana

800,00

do 30 dana

1.000,00

do 90 dana

1.300,00

do 1 godine

1.700,00

jedan ministar davao do znanja da će pokušati priznati doprinos nautičkog turizma hrvatskom turizmu”, podsjeća Lisjak koji očito pri tome misli na bivšeg ministra turizma Antona Klimana koji je pokušavao nešto napraviti za ovaj oblik turizma.

ARGUMENTI MINISTARSTVA TURIZMA U Ministarstvu turizma kažu da se Zakonom o boravišnoj pristojbi definira način i model plaćanja boravišne pristojbe, dok se Uredbom o visini boravišne pristojbe utvrđuje samo njen iznos. Dodaju kako se visina boravišne pristojbe nije mijenjala od 1999., a visina paušalnog iznosa za nautičare od 2010. godine kada je na ovaj način prvi put i 16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 9


TEMA TJEDNA

Grčka je skuplja od Hrvatske Iz Ministarstva turizma pojašnjavaju kako s obzirom na to da se Hrvatsku uspoređuje s Grčkom, koja je od konkurentskih zemalja najsličnija Hrvatskoj po razvedenosti obale i broju plovila, a koja uvodi tzv. cruising taxu, važno napomenuti kako je upravo Grčka za godišnji paušal u svim kategorijama plovila skuplja od Hrvatske. Ministarstvo turizma nam je dostavilo

Narušili smo imidž naše zemlje i mislim da i u slučaju da se ta uredba povuče, nećemo popraviti štetu koju smo pretrpjeli kao poželjna nautička destinacija.

Renata Bernarda Marević, direktorica Marine Punat

usporedbu visine boravišne pristojbe Hrvatske i Grčke za 365 dana: • brod 5-9 metara Hrvatska: 267 eura; Grčka: 270 eura • brod 12-15 metara Hrvatska: 1027 eura; Grčka: 1038 eura • brod 15-20 metara Hrvatska: 1280 eura; Grčka: 1620 eura • brod preko 20 metara Hrvatska: 1933 eura; Grčka: 2160 eura

uvedena. “Boravišna pristojba na moru plaća se na dva načina. Putnici koji koriste uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (charter cruising) plaćaju boravišnu pristojbu po noćenju po osobi te su tijekom cijele godine svrstani u turistički A razred tj. plaćaju boravišnu pristojbu u iznosu od osam kuna po osobi po noćenju. Na isti način se obračunava i plaća boravišna pristojba na kopnu u hotelima i kampovima. Nautičari vlasnici ili korisnici plovila smještenih na području Republike Hrvatske plaćaju paušalni iznos boravišne pristojbe koji se definira sukladno duljini plovila i vremenskom razdoblju plovljenja. Važno je naglasiti kako prema odredbama Zakona o boravišnoj pristojbi, nautičari imaju obvezu plaćati boravišnu pristojbu samo u razdoblju kada borave, odnosno noće na plovilu. Upravo zbog toga nautičari vlasnici ili korisnici plovila koja su smještena na području Republike Hrvatske, imaju mogućnost plaćanja paušala za razdoblja od osam, 15, 30, 90 i 365 dana”, pojašnjavaju u tom ministarstvu. Dodaju kako velika većina nautičara plovi do 30 dana godišnje. “Usporedbe radi, u 2017. godini boravišna pristojba za plovilo duljine devet do 12 metara iznosila je 1100 kuna za razdoblje od 365 dana, dok je u 2018. godini, za period od 30 dana, koliko gosti najčešće borave na moru, boravišna pristojba za istu duljinu broda 1200 kuna. Važno je informirati korisnike kako su obvezni plaćati boravišnu pristojbu samo dok borave na brodu te kako je dezinformacija da se pristojba treba plaćati za cijelu godinu”, naglašavaju u Ministarstvu turizma.

U SVIM MARINAMA PROBLEMI Prema riječima direktorice Marine Punat Renate Bernarde Marević, gosti ove marine stalno postavljaju pitanja. “Ispada da samo mi krivci što im je poskupjela boravišna pristojba i našu marinu je zbog revolta napustilo nekoliko brodova. Gosti su revoltirani i nema gosta koji ne traži pojašnjenje te odluke. Narušili smo imidž naše zemlje i mislim da i u slučaju

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

da se ta uredba povuče, nećemo popraviti štetu koju smo pretrpjeli kao poželjna nautička destinacija”, smatra direktorica Marine Punat. Renata Bernarda Marević ističe kako bi se zbog ovako ishitrene odluke Ministarstva turizma moglo dogoditi da Hrvatska turistička zajednica čak ostane i bez prihoda. “Kriva je procjena da su nautičari toliko bogati da ih ne zanima koliko će što platiti. To jednostavno ne odgovara realnosti. Zakon se nije promijenio i on je na snazi od 2010. godine. Samo se promijenila uredba o visini boravišne pristojbe. Zato ni njena ponovna izmjena ne bi trebala biti komplicirana”, kaže ona. “Revolt je ogroman i

KRIVA JE PROCJENA DA SU NAUTIČARI TOLIKO BOGATI DA IH NE ZANIMA KOLIKO ĆE ŠTO PLATITI, UPOZORAVA RENATA BERNARDA MAREVIĆ naši partneri ne kupuju godišnje vinjete nego tjedne ili mjesečne, tako da bi se stvarno moglo dogoditi da manje uprihode na kraju godine iz boravišne pristojbe nego što su do sada. Nautičar, to se mora naglasiti, generira velike prihode popratnim djelatnostima. Na gubitku nisu dakle samo marine, nego svi uključeni u ovu djelatnost. Šteta je nepopravljiva. Ovo je jednostavno nepromišljena odluka”, tvrdi Renata Bernarda Marević. Ona kaže da ih se doduše pitalo za mišljenje, ali kako je to bilo na vrhuncu sezone, nije se moglo adekvatno reagirati. “Dali smo mišljenje, ali ono nije uvaženo. Jednostavno jako se bojim površnosti i nerazumijevanja ovih problema. A da ne govorim o slučajevima gdje mjesta u kojima je marina nemaju prihod od boravišne pristojbe jer tu nema lučke kapetanije. Ovako gubimo puno radnih sati objašnjavajući kupcima što se dogodilo, a ne možete im unatoč svemu dati odgovor”, kaže Renata Bernarda Marević. Miran Tomasović, direktor Marine Kaštela, kaže da u Marini Kaštela nisu imali slučajeva da su ih vlasnici brodova napustili, ali se susreću sa stalnim negodovanjem vlasnika brodova. “Nije im jasno kako pristojba nije povećana za 10 nego za 800 posto. Ne možete im dati kvalitetan odgovor, a vidite da su revoltirani. Njihovo nezadovoljstvo je obilježilo početak sezone”, naglašava Tomasović.


AKTUALNO

URED HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE U MOSTARU

Otvorena vrata svim gospodarstvenicima HGK želi maksimalno olakšati internacionalizaciju poslovanja koja je ključan aspekt razvoja poduzetništva, istaknuo je Luka Burilović razmjene već da ona može biti puno značajnija. Svi vi koji ste danas ovdje, najuglednija poslovna imena Hrvatske i BiH, zajedno sa svima nama koji bismo vam trebali olakšavati posao, moramo učiniti da se 1000 kilometara naše granice što manje osjeti. Zato želim zahvaliti HGK i Vladi Republike Hrvatske što osjeća potrebu podržati Hrvate u BiH”, istaknuo je Čović dodavši kako žele kreirati potpuno drugačiji ambijent za ulaganje u BiH, a bez prijatelja iz Hrvatske u tome neće uspjeti. Inače, Čoviću je Burilović u ime Komore uručio i posebno priznanje za osobiti doprinos poticanju gospodarstva. “Otvaranje ovih dvaju ureda je vrlo važan događaj i kao Veleposlanstvu nam

I

nternacionalizacija poslovanja ključan je aspekt razvoja poduzetništva i upravo zato HGK veliku pažnju posvećuje tome da taj proces maksimalno olakša. S tim ciljem smo prije nekoliko dana otvorili Ured u Sarajevu, sada smo tu u Mostaru i želimo jasno poručiti – naša vrata su otvorena svima koji žele gospodarski razvoj jer je upravo to temelj na kojem se grade svi drugi odnosi, od društvenih do političkih, istaknuo je je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović na svečanom otvaranju Ureda HGK u Mostaru. Industrija, poljoprivreda, malo i srednje poduzetništvo, turizam… sve su to sektori koji imaju veliki potencijal za razvoj, a dobra prometna povezanost ključna je za ostvarivanje tog potencijala. Zato me iznimno veseli da je nakon više od 10 godina ponovno uspostavljena redovita zračna linija Zagreb-Mostar koja će olakšati život gospodarstvenicima, kazao je Burilović. Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković ocijenio je da je otvaranje

Ureda HGK pravi način za poticanje jačanja trgovinskih odnosa Hrvatske i BiH. “Mi smo kao Vlada poslali jasnu poruku da nam je BiH državni prioritet. Siguran sam da će ova dva ureda HGK biti točke komunikacije i usluga svima koji žele intenzivirati gospodarsku suradnju. Vlada će podupirati HGK na tom putu, a također će podupirati BiH na putu prema EU. Hrvatska je BiH i susjed i prijatelj i saveznik te ćemo na tom tragu usmjeriti naše aktivnosti”, poručio je Plenković.

OTVOREN PROSTOR ZA ULAGANJA

OTVARANJE UREDA HGK JE PRAVI NAČIN ZA POTICANJE JAČANJA TRGOVINSKIH ODNOSA HRVATSKE I BiH, SMATRA PLENKOVIĆ

Član Predsjedništva BiH Dragan Čović ustvrdio je da je u zadnje vrijeme na svim razinama vlasti BiH stvorena jedna mreža bez koje se ne može osmišljavati politička, gospodarska i socijalna politika BiH, a posebno je pohvalio suradnju s hrvatskom vladom koja im je olakšala put prema članstvu u EU. “Mi smo bili petnastak godina u sjeni što se tiče hrvatske javnosti. Siguran sam da otvaranje ovih ureda na najbolji način pridonosi tomu da više ne pričamo o dvije milijarde

olakšava djelovanje u gospodarskoj diplomaciji. Razina investiranja je veća od milijardu eura, a interesantna je jer rast ulaganja s obje strane ide paralelno. Hrvatske tvrtke ulažu ovdje, a otvorili smo i prostor da bosanskohercegovačke tvrtke ulažu u Hrvatsku”, kazao je veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Ivan Del Vechio.

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 11


INTERVJU MILJENKO BURA, DIREKTOR I OSNIVAČ MEDICINSKE GRUPE

MOŽEMO BITI CJELOGODIŠNJA RIVIJERA EUROPE Zakon o zdravstvenoj zaštiti je potrebno promijeniti kako bi se zdravstveni turizam prvi put regulirao kao nova usluga u zdravstvenim ustanovama. Njime treba omogućiti da se zdravstvene ustanove koje djeluju u zdravstvenom turizmu bave pružanjem turističkih i ugostiteljskih usluga unutar svojih kapaciteta razgovaraio Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N Zdravstveni turizam može zaposliti, i to stalno, mnoštvo ljudi i različitih struka a ne samo zdravstvene. Može odlično poslovati putem svih povezanih djelatnosti, cjelogodišnje ponude u hotelima, toplicama. Tu su i učinci na cijelo gospodarstvo.

ekadašnji pomoćnik ministra zdravstva dr. Miljenko Bura osnovao je Medicinsku Grupu 2012. godine. Riječ je o turističkoj agenciji specijaliziranoj za zdravstveni turizam koja nudi cjelokupnu uslugu - od organiziranja putovanja, praćenja i organiziranja smještaja do organiziranja zdravstvenih pregleda i zahvata te zaključnog mišljenja medicinske obrade. Bura je aktivan u spajanju korisnika usluga zdravstvenog turizma iz Hrvatske i inozemstva s pružateljima usluga zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj. S Burom smo razgovarali o perspektivi zdravstvenog turizma te o problemima u ovom segmentu.

 Koje koristi Hrvatska može imati od zdravstvenog turizma? - Razvojem tog posebnog oblika turizma Hrvatska može postati cjelogodišnja rivijera Europe. To posljedično poboljšava kvalitetu života naših građana, povećava se zaposlenost, sprečava odlazak stručnjaka u inozemstvo, podiže kvaliteta života i dugovječnost. Zdravstveni turizam može zaposliti, i to stalno, mnoštvo ljudi i različitih struka a ne samo zdravstvene. Može odlično poslovati putem svih povezanih djelatnosti, cjelogodišnje ponude u hotelima, toplicama. Tu su i učinci na cijelo gospodarstvo. Zato je ovo sektor koji mora prepoznati i država, kao što je slučaj u nekim dobrim primjerima u Europi. Bitno je stvoriti i ponuditi sadržaje.

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

 Koliko se trenutačno investira u taj oblik turističke ponude? - Investira se sve više. Tržište se polako budi. To su investicije u privatne poliklinike i manje bolnice različitih struka, toplice, ali i nove kapacitete i usluge u hotelima kao što je poseban oblik wellnessa – medicinski wellness.

MEDICINSKI WELLNESS KAO INOVACIJA DOLAZI U NAŠE HOTELE I DRUGE MANJE SMJEŠTAJNE KAPACITETE On kao inovacija dolazi u naše hotele i druge manje smještajne kapacitete. Za razliku od običnog wellnessa, ovdje imate individualan pristup i preporuku medicinskog osoblja u skladu s vašim zdravstvenim stanjem. Riječ je o konceptu preventivnih zdravstvenih programa koji mogu podići kvalitetu života i biti od dobrobiti za očuvanje zdravlja. S turističke strane, to je razlog za dolazak u destinaciju.

 U što bi se još moglo investirati? - Jedna sjajna niša je senior turizam, koji je kod nas u povojima, a za njega postoji golem interes


Treba omogućiti da se otvaraju privatne opće bolnice s različitim specijalnostima, i to bez ograničenja.

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 13


INTERVJU

Zdravstveni turizam obuhvaća medicinske usluge, terme, talasoterapijsku ponudu i preventivne programe u hotelima te slijedom toga može i treba živjeti cijele godine. Turisti koji dođu radi zdravstvenih tretmana bilo kojeg od tih oblika zasigurno će još poželjeti obići i mikrolokaciju ili ostati ovdje dio godine.

ljudi s, primjerice, američkog kontinenta ili sjevera Europe. Također, važno je primijetiti kako neiskorištena državna imovina predstavlja moguće kapacitete za zdravstveni turizam. Da bi se krenulo u promjene i na tom planu, nedavno smo osnovali i hrvatsko-američku tvrtku American Adriatic Health sa sjedištem u Washingtonu. Medicinska Grupa je partner iz Hrvatske, a Ambassador Care iz SAD-a. Cilj tvrtke je razvoj infrastrukture za razvoj senior turizma, odnosno privlačenje američkog kapitala, ali i onog naše dijaspore, u razvojne programe zdravlja i turizma za umirovljenike u čemu naša partnerska tvrtka Ambassador Care ima iskustvo i vodeću ulogu s više od 40 godina u unapređenju brige za američke umirovljenike unutar i izvan SAD-a.

 Gdje je najveći potencijal za razvoj te vrste turizma? - Prije svega to su talasoterapijski kapaciteti na obali kao i programi medicinskog wellnessa u postojećim hotelima te novoplaniranim naseljima mediteranskog tipa, a ne zatvorenim hotelskim resortima. Senior turizam je cjelogodišnja ponuda i stoga je posebno interesantan i poticajan za ulagače te u tom smislu treba otvoriti i potencijalne lokacije.  Što donose nove zakonodavne promjene za ovaj oblik turizma? - Zakon o zdravstvenoj zaštiti je potrebno promijeniti kako bi se zdravstveni turizam prvi put regulirao kao nova usluga u zdravstvenim ustanovama. Njime treba omogućiti da se zdravstvene ustanove koje djeluju u zdravstvenom turizmu bave pružanjem turističkih i ugostiteljskih usluga unutar svojih kapaciteta. Naravno da taj dio traži uključenost i Ministarstva turizma u cijelu regulaciju i nadzor. Treba omogućiti da se otvaraju privatne opće bolnice s različitim specijalnostima, i to bez ograničenja, a ne kao danas da se mogu osnovati samo specijalne bolnice s jednom ili dvije specijalnosti. Sve bi to trebalo otvoriti mogućnost ulaganja u nove zdravstvene infrastrukturne objekte koji su općenito preduvjet razvoja

cjelogodišnjeg turizma, a tako i zdravstvenog turizma.

 Je li to dovoljno da se on razvije do zavidne razine? - To je svakako karika u lancu. Naravno da ništa ne ide bez puno rada, volje i proaktivnosti.  Kakva su iskustva usporedivih zemlja koje su razvile taj oblik turizma? - Slovenija je u pravom smislu iskoristila mogućnosti koje je imala, omogućivši privatizaciju toplica i investiranje u te kapacitete. Ona u pra-

JEDNA SJAJNA NIŠA JE SENIOR TURIZAM, KOJI JE KOD NAS U POVOJIMA, A ZA NJEGA POSTOJI GOLEM INTERES vom smislu predstavlja destinaciju lječilišnog turizma i to u jakoj konkurenciji s Mađarskom koja je jako blizu. Nasuprot tome, naše toplice su u jako lošem stanju i kao takve svakog dana, u prosjeku, imaju oko 1500 nepopunjenih kreveta. To na razini cijele godine predstavlja oko 15 milijuna eura manje prometa, a onda i nedostatka novca za obnavljanje kapaciteta i ukupno investiranje.

 Bili ste nedavno u Bruxellesu. S kim ste se sve sastali i što ste dogovorili? - Razgovarao sam sa suradnikom povjerenice za regionalne politike pri Europskoj komisiji Aurelijem Cecilijem koji je zadužen za Hrvatsku, Bugarsku i Sloveniju. Otvorilo se pitanje važnosti regionalne suradnje na razvijanju zdravstvenih i turističkih projekata i percipiranja regije Adriatic kao cjelovite destinacije unutar EU-a koja pak nudi kako investicijske tako i turističke i zdravstveno-turističke

Ovogodišnji AHT Iinvest Forum od 10. do 12. listopada u Zagrebu Što donosi ovogodišnji AHT Invest Forum? - AHT Invest Forum 2018 dio je platforme Adriatic Health. Održat će se od 10. do 12. listopada u Zagrebu. Riječ je o investicijskom forumu koji okuplja ključne dionike iz svijeta turizma, zdravstva i zdravstve-

nog turizma. Okupljamo investitore, developere, poslovne subjekte iz redova medicinara, zastupnika visoke tehnologije, projektanata - onih koji žele poslovati više u ovim sektorima. S obzirom na širinu koju poslovanje u zdravstvenom turizmu ima i na investicijski aspekt događaja, naši

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

sudionici dolaze i iz svih pratećih industrija iz svijeta biznisa – financijske, B2G, eno-gastro i sličnih. Prošlogodišnji Forum imao je sjajne odjeke, predstavili smo 10 investicijskih projekata i zainteresirali neka investitorska imena iz SAD-a i EU-a za pojedine projekte.


pogodnosti. Razgovarali smo o promicanju i implementiranju djelatnosti koje nisu dovoljno zastupljene u programima kohezijske politike poput zdravstva i zdravstvenog turizma, a višestruke benefite mogu imati i države i građani regije, odnosno Adriatic regija kao cjelina.

 Koju poruku možete poslati s tog sastanka? - Europska unija podržava regionalni razvoj, a u Adriatic regiji zdravstveni turizam ima veliki potencijal. Platformu Adriatic Health promoviramo kao zajednički program koji je Medicinska Grupa lansirala s ciljem oživljavanja neiskorištenih resursa koje imamo, kao i s ciljem stvaranja uvjeta za kvalitetan i zdravstveno siguran cjelogodišnji boravak turista u Hrvatskoj i Adriatic regiji. Radi se o nužnosti brendiranja destinacije kao poželjne za investiranje, ali i za boravak silver generacije, i turistički i zdravstveno, te smo se u tom svjetlu i uključili u inicijative kohezijske politike EU-a, u sklopu EU komisije, konkretnije u javno savjetovanje o fondovima EU-a u području kohezije. Uključili smo se i poslali prijedlog za otvaranje i financiranje programaplatforme koja prepoznaje Adriatic regiju kao regiju cjelogodišnjeg zdravlja i turizma.  Koliki je potencijal zdravstvenog turizma u Hrvatskoj? - S obzirom na to da je riječ o najbrže rastućoj grani posebnog turizma na svjetskoj razini, i kod nas je, uz sve naše prirodne i geografske preduvjete, potencijal golem. Međutim, neophodno je puno raditi i surađivati na razini država - privatni sektor. Naravno, treba uključiti i sve ono što dolazi između. Sve više nailazimo i na zainteresiranost pojedinih županija koje se žele odrediti kao destinacije zdravstvenog turizma i u svoju ponudu uklopiti cijeli niz sadržaja, od toplica, eno i gastro ponude, obilaska prirodnih ljepota, parkova prirode, eko gospodarstava...  Kako možemo ostvariti zadovoljavajuće rezultate? - Zdravstveni turizam obuhvaća medicinske usluge, terme, talasoterapijsku ponudu i preventivne programe u hotelima te slijedom toga može i treba živjeti cijele godine. Turisti koji dođu radi zdravstvenih tretmana bilo kojeg od tih oblika zasigurno će još poželjeti obići i mikrolokaciju ili ostati ovdje dio godine. Treba raditi na sveobuhvatnoj turističkoj ponudi destinacije i na modernizaciji, ali i izgradnji nove zdravstvene infrastrukture. Važno je da se djeluje na razini države, udruženja i privatnih incijativa. Zajedničkim trudom možemo predstaviti Hrvatsku odnosno regiju kao poželjnu zdravstveno-turističku destinaciju, pri čemu će biti puno lakše i efektnije ako se uključe svi subjekti

Poznati investitor projekta “Pašman rivijera” Investicijski forum zdravlja i turizma Adriatic regije, održan u Zagrebu od 11. do 13. listopada 2017. u organizaciji Medicinske grupe, postigao je prvi veliki rezultat. Protagonist prošlog AHT Invest Foruma Jeff Blackard, vlasnik i direktor developerske američke tvrtke Blackard Global, i na AHT Forumu predstavljen projekt Pašman Rivijera, spojili su svoje interese. Po okončanju Javnog poziva za iskazivanje interesa za realizaciju turističkog razvojnog projekta Pašman Rivijera na lokaciji južnog Pašmana, javila se tvrtka Blackard Global kao jedini ponuđač za investiciju vrijednu gotovo 500 milijuna eura. Ponuda je ocijenjena prihvatljivom unatoč visokim kriterijima jer je jedan od isključnih uvjeta bio promet tvrtke na godišnjoj razini od minimalno 250 milijuna eura, i to tijekom zadnje tri godine! Medicinska grupa je uključena u daljnji razvoj ovog investicijskog projekta i nastavlja s pripremama za ovogodišnji Forum koji će se održati u listopadu. koje sam spomenuo i koji i jesu dio zdravstvenog turizma – OPG-ovi, turističke zajednice, eno i gastro ponuda, kulturni turizam... Nema više strogih granica.

 Imamo li dovoljno stručnog kadra koji će pratiti taj razvoj? - Liječnika imamo dovoljno, a vjerujem da imamo i ostalih pratećih zanimanja potrebnih da priča zaživi cijelu godinu. Ovaj oblik turizma ima veliku prednost u odnosu na ostale oblike jer nema vremenskih ograničenja. Ohrabruje i to što je u zadnje vrijeme uvedeno nekoliko stručnih smjerova za zdravstveni turizam na veleučilištima u Hrvatskoj.  Koja je uloga Klastera zdravstvenog turizma Zagreba i ostalih klastera? - Kako bi sinergijski i organizirano, zajedničkim radom i iskustvom radili na promociji Grada Zagreba kao grada medicine i medicinskog turizma, u Klaster su se okupile mahom najkvalitetnije zagrebačke zdravstvene ustanove koje su prepoznale važnost zajedničkog djelovanja na globalnom tržištu zdravstvenih usluga. Zdravstveni turizam ujedno ima potencijal da postane i dodatni generator dinamiziranja ukupnog turizma u Zagrebu. Kako bi se to ostvarilo, nužno je bilo da ovaj oblik iziđe iz okvira individualnih inicijativa u jednu zajedničku – osnivanje udruge Klaster zdravstvenog turizma Zagreba. To je pravac koji već dugo osobno zagovaram, a i provodim. Iznimno je važna suradnja sa svim granama koje upotpunjuju ponudu zdravstvenog turizma, počevši od zdravstvenih ustanova do najrazličitijih turističkih sadržaja, hotelskih i ugostiteljskih kapaciteta, ali i obrazovnih ustanova i strukovnih organizacija i komora. Kako sam i sam predsjednik i inicijator više klasterskih udruženja zdravstvenog turizma, uvjeren sam da je udruživanjem u klaster daleko bolje i lakše postići pomake.

S obzirom na to da je riječ o najbrže rastućoj grani posebnog turizma na svjetskoj razini, i kod nas je, uz sve naše prirodne i geografske preduvjete, potencijal golem. Međutim, neophodno je puno raditi i surađivati na razini država privatni sektor.

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 15


S MARKOVA TRGA SJEDNICE HRVATSKE VLADE

Odabrani investicijski savjetnici za kupnju dionica Ine Financijska ponuda konzorcija Morgan Stanley, Intesa Sanpaolo Group i PBZ je osam milijuna eura, a njihova je ponuda i za fazu pripreme i fazu transakcije ocijenjena najkonkurentnijom, istaknuo je Zdravko Marić Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

V

lada je na svojoj prošlotjednoj sjednici za investicijskog savjetnika u transakciji moguće kupnje dionica Ine od mađarskog MOL-a odabrala konzorcij u kojem su Morgan Stanley, Intesa Sanpaolo Group i Privredna banka Zagreb. Riječ je o ponudi teškoj osam milijuna eura. Inače, inicijalni poziv za ovaj savjetnički posao poslan je na 22 adrese, a do isteka roka, 15. siječnja ove godine, zaprimljeno je sedam ponuda. Tih sedam ponuda bilo je u rasponu od sedam do 14,3 milijuna eura. Sve su one udovoljavale svim predviđenim zahtjevima. Predstavnici ministarstava financija i zaštite okoliša i energetike analizirali su te ponude, pri čemu se veći dio ukupne ocjene ili 80 posto, temeljilo na tehničkom dijelu ponude kao što je relevantno iskustvo, detaljno razrađena metodologija odnosno terminski plan, a 20 posto je bilo temeljeno na financijskoj ponudi kao što je naknada za svaku od faza te naknade ostalim profesionalnim savjetnicima koje bi bilo potrebno angažirati. “Financijska ponuda konzorcija Morgan Stanley, Intesa Sanpaolo Group i PBZ je osam milijuna eura, a njihova je ponuda i za fazu pripreme i fazu transakcije ocijenjena najkonkurentnijom. Ponuda odabranog konzorcija ocijenjena je najboljom i zbog cjelovitosti predloženog tima te zato što članovi konzorcija imaju recentno i relevantno institucionalno i osobno iskustvo u analizi poslovanja Ine, a za što se očekuje da će utjecati na kvalitetnije i učinkovitije obavljanje zadataka investicijskog savjetnika u ovoj

INICIJALNI POZIV ZA SAVJETNIČKI POSAO POSLAN JE NA 22 ADRESE, A DO ISTEKA ROKA ZAPRIMLJENO JE SEDAM PONUDA transakciji”, rekao je ministar financija Zdravko Marić. Vlada je ministra financija Zdravka Marića i ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića ovlastila da s odabranim investicijskim savjetnikom nastave pregovore kako bi se definirali svi detalji te nakon toga potpisalo mandatno pismo o angažiranju izabranog konzorcija.

ANEKS UGOVORA O REALIZACIJI PROJEKTA KUPARI Vlada je dala suglasnost Ministarstvu državne imovine da s tvrtkom Avenue ulaganja sklopi aneks ugovora o realizaciji projekta Kupari 1, kojim su definirani rokovi za dostavu pisma namjere novog hotelskog operatora i za dostavu podataka

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

za prostorno plansku dokumentaciju. Riječ je o investiciji koja se procjenjivala na više od 700 milijuna kuna. “Investitor se obvezuje da u roku od 30 dana od potpisa aneksa Ministarstvu državne imovine dostavi pismo namjere novog hotelskog operatora i hotelskog brenda koji ispunjava uvjete, a u roku od 60 dana dostavi Općini Župa Dubrovačka ulazne podatke za izradu urbanističkog plana uređenja zone Kupari 1, a mjesec dana od pravomoćnosti tog dokumenta dostavi i komercijalni ugovor o menadžmentu sklopljen s hotelskim operatorom”, rekao je ministar državne imovine Goran Marić koji je istaknuo kako će se ugovor smatrati raskinutim ako investitor ne ispuni te rokove.


HZZO LANI U PLUSU 241 MILIJUN KUNA Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je u prošloj godini ostvario prihode od 23,6 milijardi kuna i rashode od 23,4 milijarde kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

N

a sjednici Vlade, drugoj u prošlome tjednu, prihvaćeno je izvješće o poslovanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2017. godinu, u kojem stoji kako je HZZO ostvario prihode od 23,6 milijardi kuna, dok su rashodi bili 23,4 milijarde kuna, što znači da je ostvaren pozitivan rezultat od 241 milijun kuna. Prema riječima ministra zdravstva Milana Kujundžića ostvareni pozitivan financijski rezultat posljedica je pozitivnih makroekonomskih kretanja koja su rezultirala povećanjem broja aktivnih osiguranika i povećanjem bruto plaće na koju se obračunavaju doprinosi. “Prihodi od doprinosa, koji čine više od 80 posto ukupnih prihoda, bilježe rast te su u odnosu na 2016. veći za 666 milijuna kuna. Za zdravstvenu zaštitu utrošeno je 20,5 milijardi kuna, za naknade 2,4 milijarde kuna, dok su izdaci za plaće i oni vezani za poslovanje 397 milijuna kuna”, rekao je ministar Kujundžić i dodao kako su smanjene i obveze HZZO-a, pa su na dan 31. prosinca 2017. iznosile 2,4 milijarde kuna, što je smanjenje od 297 milijuna kuna, dok su dospjele obveze iznosile 482 milijuna kuna, odnosno

smanjene su za 393 milijuna kuna. Tijekom 2017. godine na važeće liste lijekova stavljena su ukupno 262 nova pakiranja lijekova, od čega se 47 odnosi na nove li-

LANI SU NA VAŽEĆE LISTE LIJEKOVA STAVLJENA 262 NOVA PAKIRANJA LIJEKOVA, OD ČEGA SE 47 ODNOSI NA NOVE LIJEKOVE jekove, a ostalo na generičke paralele. Na popisu posebno skupih lijekova nalaze se 30 novih pakiranja, od čega je 20 lijekova s novom djelatnom tvari. “Kada je ova Vlada počela sa svojim radom, prije godinu i pol dana, tada su izdvajanja za skupe lijekove bila oko 750 milijuna. U ovome trenutku, u prvom tromjesečju 2018., došli smo na 1,2

milijarde kuna, što je povećanje od oko 60 posto”, rekao je Kujundžić.

OBRADA PODATAKA O PUTNICIMA U ZRAČNOM PROMETU Vlada je prihvatila Konačan prijedlog zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela. “S obzirom na rasprostranjenost organiziranih kriminalnih mreža, koje se vrlo brzo i dobro prilagođavaju novim okolnostima iskorištavajući ih u svoju korist za počinjenje kaznenih djela, ali i terorističkih aktivnosti, te imajući u vidu nove oblike terorističkog djelovanja koji predstavljaju sigurnosni izazov za cjelokupnu međunarodnu zajednicu i zahtijevaju angažman na nadnacionalnoj razini, nužno je ojačati i unaprijediti međunarodnu suradnju te osigurati učinkovitu razmjenu i upotrebu svih relevantnih podataka u svrhu otkrivanja istraživanja i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i drugih teških kaznenih djela”, naglasio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 17


PV ANALIZA

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.


HALAL

HALAL POSTAJE STIL ŽIVOTA S obzirom na sve njegove pozitivne karakteristike, poput činjenice da je prihvatljiv za sve dobne skupine, za pripadnike drugih vjera i da je zdravstveno ispravan, ne čudi da se halal proizvodi sve više koriste. Proizvodi halal kvalitete namijenjeni su u prvom redu muslimanima, ali sve je više konzumenata koji nisu muslimani, ističe Dugonjić piše Jozo Knez knez@privredni.hr

T

ermin halal potječe iz arapskog jezika te znači dozvoljeno ili dopušteno, dok arapska riječ haram, znači zabranjeno ili nedozvoljeno. U islamu, jednoj od vodećih religija, halal označava koncept prehrane kojega se trebaju pridržavati svi vjernici islamske vjeroispovijesti. Ipak, halal ne predstavlja samo hranu, nego označava naputak prema kojemu bi se trebalo živjeti. Taj stil života propisan je šerijatom. Također, u

NAJČEŠĆE SE POD RIJEČJU HALAL PODRAZUMIJEVA DOZVOLJENA HRANA I PREHRANA, NO ON MOŽE OZNAČAVATI I DRUGE PROIZVODE I USLUGE Kur’anu je vezano za ova dva pojma sve opisano, te svaki pripadnik islamske zajednice mora voditi brigu o tome što i kako konzumira. “Najčešće se pod riječju halal podrazumijeva dozvoljena hrana i prehrana, no halal može označavati i druge različite vrste proizvoda (hranu, kozmetiku, lijekove i predmete opće upotrebe) i usluga (trgovinu, ugostiteljstvo, bankarstvo). Tradicionalno, halal se povezivao isključivo s mesom i podrazumijevao poseban način uzgoja životinja, humani pristup prema

njima te poseban način klanja i obrade mesa. Današnji pristup halalu je tzv. pristup od polja do stola koji podrazumijeva provođenje kontrolirane halal procedure tijekom cijelog procesa proizvodnje i dobivanja proizvoda, od nabave sirovine, preko njihova skladištenja i procesa proizvodnje, skladištenja gotovog proizvoda, distribucije pa do maloprodaje. Tijekom svakog dijela ovog procesa utvrđuje se halal status proizvoda, odnosno nijedan sastojak koji se koristi u proizvodnji halal proizvoda ne smije imati podrijetlo od nečega što je zabranjeno halal standardom. Tako, primjerice, proizvodi ne smiju sadržati svinjetinu, meso mazge i magaradi, alkohol, krv, strv, štetne aditive, opojne tvari”, pojašnjava Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete.

I GLOBALNI ZNAČAJ

više od god

1400 0

prisutna halal hrana

Iako je halal hrana prisutna već više od 1400 godina, tek u zadnjem desetljeću halal proizvodi dobivaju na globalnom značaju. Uz činjenicu da u svijetu živi oko 1,6 milijardi muslimana, a predviđa se da će ih do 2020. godine biti oko 2,2 milijarde, ne iznenađuje činjenica da ovo tržište privlači veliku pažnju svjetske, ali i hrvatske industrije. Osim muslimana, sve je veći broj i pripadnika drugih religija i vjera koji koriste takve proizvode zbog činjenice da su zdravi i sigurni za upotrebu. “S obzirom na sve njegove pozitivne karakteristike, poput činjenice da je prihvatljiv za sve dobne skupine, za pripadnike drugih vjera i da je zdravstveno ispravan, ne čudi da se halal proizvodi sve više koriste”, smatra Dugonjić. “Proizvodi halal kvalitete namijenjeni su u prvom redu muslimanima, ali sve je više konzumenata koji nisu

na više od trilijuna $

2

procjenjuje se halal tržište

102 2 halal certifikata do sada izdano u Hrvatskoj

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 19


PV ANALIZA

Kako do halal certifikata? Kako bi tvrtka dobila halal certifikat, trebaju se zadovoljiti zahtjevi halal standarda HRN BAS 1049:2010, a certificiranje se obavlja sukladno proceduri certificiranja.

1

Tvrtka podnosi zahtjev za certificiranje i dostavlja Centru dokumentaciju kojom dokazuje da posluje u skladu sa zakonskom regulativom i da može zadovoljiti zahtjeve halal kvalitete

2 3 4 5

Centar provjerava dostavljenu dokumentaciju

6 7 8

Centar provjerava je li tvrtka ispunila zahtjeve za dobivanje halal certifikata

Centar i tvrtka potpisuju ugovor o certificiranju

Današnji pristup halalu je tzv. pristup od polja do stola koji podrazumijeva provođenje kontrolirane halal procedure tijekom cijelog procesa proizvodnje i dobivanja proizvoda, od nabave sirovine, preko njihova skladištenja i procesa proizvodnje, skladištenja gotovog proizvoda, distribucije pa do maloprodaje. Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete

muslimani, primjerice u Velikoj Britaniji i Njemačkoj kao najvećim halal tržištima u Europi. U Velikoj Britaniji šest milijuna ljudi konzumira halal proizvode, a od kojih su dva milijuna muslimani. Većina velikih proizvođača danas već ima halal certifikat, a može se govoriti i o halal kozmetici, poslovanju, odijevanju, komunikaciji, bankarstvu, odnosno halal stilu življenja”, smatra Dugonjić. S obzirom na to da halal proizvodi iz isključivo muslimanskog tržišta prelaze u globalno, zasigurno će upravo to tržište u narednih nekoliko godina zauzeti veliku ulogu u međunarodnoj trgovini. Prema istraživačkim kućama Thomson Reuters i DinarStandard koje se bave istraživanjima halal tržišta, u 2014. godini to tržište je procijenjeno na 1,37 bilijuna dolara. “Danas se prema posljednjim izvještajima procjenjuje na više od dva trilijuna dolara, ali u to ulaze i financije, hrana, turizam, farmacija, kozmetika...”, kaže Dugonjić. Još jedan od velikih pluseva ovog tržišta koje obećava veliki rast u budućnosti jest i činjenica da je 60 posto muslimanske populacije mlađe od 30 godina.

KLJUČNA HALAL TRŽIŠTA Iako najveći udio trgovine halal hranom i pićem zauzimaju zemlje Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, pa zatim Južna Azija, ključna halal tržišta su zemlje Arapskog zaljeva, poput Saudijske Arabije, UEA, Omana, Katara i Bahreina. “Halal tržište je globalno od Sjeverne i Južne Amerike, Europe, Azije, Bliskog istoka i Afrike pri čemu u zadnje vrijeme raste broj certifikata za afričke zemlje. Saudijska Arabija je halal tržište s najvećom kupovnom moći, dok su najveći proizvođači halal hrane zemlje u kojima su muslimani manjina, primjerice za meso Brazil i Novi Zeland. Cilj je Centra za certificiranje halal kvalitete, osim izdavanja certifikata, s drugim dionicima zajedničkim snagama

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

Centar educira zaposlenike u tvrtki kako bi znali implementirati i održavati zahtjeve halal standarda

Tvrtka priprema dokumentaciju u kojoj su opisani svi procesi proizvodnje i provjerene sve sirovine i materijali koji se koriste u proizvodnji halal proizvoda

Centar dostavlja svu dokumentaciju Komisiji za verifikaciju koja provjerava je li certificiranje obavljeno na propisani način Komisija za verifikaciju Centra donosi odluku o dodjeli halal certifikata.

nastupati na stranim tržištima”, ističe Dugonjić. Iako predstavljaju najveća tržišta, kada govorimo o proizvodnji halal hrane, najveći proizvođači su nemuslimanske zemlje, poput Brazila, Australije, Novog Zelanda ili Francuske.

U REGIJI MJESTO NAJVEĆEG PROIZVOĐAČA HALAL HRANE ZAUZIMA UPRAVO HRVATSKA U regiji mjesto najvećeg proizvođača halal hrane zauzima upravo Hrvatska. “Certificiranje halal kvalitete u Hrvatskoj registrirano je 2010. godine, a s certificiranjem smo započeli još od 2007. kad smo počeli izdavati certifikate za klaonice. Halal tržište u svijetu razvija se u zadnjih 20 godina, a Hrvatska je druga zemlja


u svijetu iza Malezije koja je registrirala certificiranje halal kvalitete”, kaže Dugonjić. U svijetu su veliku atraktivnost ovog tržišta prepoznale sve velike multinacionalne kompanije u čemu prednjači Nestle kao najveći svjetski proizvođač halal proizvoda. Od čak 468 tvornica u vlasništvu Nestlea, njih 159 proizvodi isključivo halal proizvode.

POVEĆANJE IZVOZA ZAHVALJUJUĆI HALAL PROIZVODIMA U Hrvatskoj halal certifikat imaju gotovo svi veći proizvođači u prehrambenoj industriji, ali i brojni hoteli i restorani koji su također prepoznali velike mogućnosti ovog tržišta. Također, ni manji proizvođači nisu zaboravili halal tržište, pa možemo reći da i sve više njih danas posjeduje certifikat. Tome u prilog ide i financiranje projekata iz EU fondova putem Europskog fonda za regionalni razvoj. “U procesu certificiranja proizvoda putem Europskog fonda za regionalni razvoj za male i srednje tvrtke osigurano je ukupno 300 milijuna kuna potpora kroz natječajne programe Izgradnja i opremanje proizvodnih kapaciteta koji je krenuo 3. travnja 2018., Certificiranje proizvoda do novih tržišta s početkom 16. travnja ove godine, zatim programe Upravljanje poslovnim procesima i kvalitetom i Znakovi kvalitete (vaučeri) koji su počeli krajem ožujka te program Internacionalizacija poslovanja MSP-ova, koji počinje 30. lipnja 2018.”, kazao nam je Esad Turković, voditelj izrade i provedbe projekata financiranih iz EU fondova iz tvrtke Logest. Samo prošle godine Centar za certificiranje je zaprimio 51 novi zahtjev za certificiranje, što dovoljno govori o zainteresiranosti hrvatskih proizvođača. “Do sada smo izdali 102 halal certifikata, a trenutačno je još 20 tvrtki u tom procesu”, naglašava Dugonjić i dodaje kako su pojedine domaće tvrtke zahvaljujući certifikatima povećale svoje izvozne aktivnosti i do 50 posto. Podravka i Dukat, koji su među najvećim proizvođačima hrane u Hrvatskoj, većinu svog proizvodnog asortimana već su uskladili sa zahtjevima halal standarda. “Prvi halal certifikat dobili smo 2007. godine za proizvode iz mesnog programa, a naglasili bismo i da su Podravkini proizvodi, osim od Centra za certificiranje u Hrvatskoj, dobili certifikat i od ESMA-e u Ujedinjenim Arapskim Emiratima”, kažu u Podravki. Danas je većina Podravkinih tvornica certificirana i u potpunosti može zadovoljiti specifične zahtjeve pojedinih tržišta, a certificirani su proizvodi iz kategorija kulinarstvo (Vegeta i juhe), dječja hrana, kremni namazi i žitarice (Lino svijet), slastice (Dolcela), snack (Kviki), prerađevine voća i povrća, kondimenti i mesni program. “U Podravki osluškujemo

zahtjeve kupaca i tržišta za novim proizvodima halal kvalitete te u suradnji s Centrom za certificiranje radimo na proširenju popisa halal proizvoda”, dodaju u Podravki. Podravki svakako ide u prilog i iskustvo rada na tržištima tržištima poput UAE, Saudijske Arabije, Omana, Jordana, Kuvajta i Katara. Dukat kao najpoznatija kompanija koja prodaje mliječne proizvode u regiji također je prepoznala važnost posjedovanja halal certifikata. “Dukat od kraja 2014., kada je certifikat dobilo tridesetak proizvoda koji se proizvode u tvornici u Zagrebu, ima halal certifikat za nekoli-

U HRVATSKOJ HALAL CERTIFIKAT IMAJU GOTOVO SVI VEĆI PROIZVOĐAČI U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI, ALI I BROJNI HOTELI I RESTORANI TE MANJI PROIZVOĐAČI ko skupina proizvoda. Sredinom 2017. i KIM mljekara Karlovac, Dukatovo povezano poduzeće i jedna od tri Dukatove tvornice u Hrvatskoj, dobila je halal certifikat za trajna mlijeka u tetrapak pakiranju”, kažu u Dukatu. “Halal standard počiva na preventivno-proaktivnoj metodi te je kompatibilan s međunarodnim standardima upravljanja kvalitetom koje Dukat već duže vrijeme posjeduje (ISO 9001, ISO 22000, HACCP...), a u određenom segmentu predstavlja i njihovu nadgradnju. Nadalje, halal certifikat pokazao se dodatnim kriterijem kvalitete proizvoda i priznatim jamstvom dodane vrijednosti proizvoda”, dodaju u Dukatu. Od ukupno 56 certificiranih proizvoda, dio odlazi u više od 30 zemalja Afrike, što potvrđuje činjenicu o Africi kao drugom najvećem potrošaču halal proizvoda. Stanje na hrvatskom halal tržištu je sve bolje iz dana u dan, ali prostora za napredak i dalje ima. “Svakako da prostora za rast na tržištu ima, ako uzmemo u obzir samo podatak da Ujedinjeni Arapski Emirati uvoze više od 90 posto prehrambenih proizvoda, a da je vrijednost izvoza prehrambenih proizvoda iz Republike Hrvatske u UAE u 2016. godini iznosila samo 1.173.906 američkih dolara”, zaključuje Dugonjić.

U Podravki osluškujemo zahtjeve kupaca i tržišta za novim proizvodima halal kvalitete te u suradnji s Centrom za certificiranje radimo na proširenju popisa halal proizvoda.

Halal standard počiva na preventivnoproaktivnoj metodi te je kompatibilan s međunarodnim standardima upravljanja kvalitetom koje Dukat već duže vrijeme posjeduje (ISO 9001, ISO 22000, HACCP...), a u određenom segmentu predstavlja i njihovu nadgradnju.

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 21


AKTUALNO ZAKON O OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU

LAKŠI O(P)STANAK NA SELU Novi zakon o OPG-ovima trebao bi osigurati održivi razvoj, sigurnost hrane, očuvati resurse i ojačati konkurentnost sela, dok su seljaci bolje zaštićeni od ovrha piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

DO SADA NIJE BILO POUZDANIH PODATAKA O PROIZVODNJI OPG-ova ŠTO JE BIO VELIKI MINUS KOD KREIRANJA STRATEŠKIH PROJEKATA

I

ako se čak 97 posto ljudi koji se bave poljoprivredom njome bavi u okviru obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, sve do početka travnja nije postojao zakonski okvir posvećen isključivo tom području poslovanja. Budućnost i održivi razvoj sela, a i činjenica da je jako malo mladih koji su nositelji OPG-ova (točnije, samo je 10 posto mlađih od 40 godina), potaknula je donošenje Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. S druge strane, i obrazovna struktura onih koji se bave poljoprivredom je porazna. Manje od pet posto nositelja OPG-ova ima visoku ili višu školu, oko 30 posto srednju, a 20 posto završenu osnovnu školu. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, kako kaže Ministarstvo poljoprivrede koje je bilo predlagatelj tog zakonskog teksta, predstavlja strateški organizacijski oblik poljoprivrednog gospodarstva u Republici Hrvatskoj

važan za ostvarivanje održivog razvoja, ostvarivanje načela opće sigurnosti hrane, očuvanje prirodnih poljoprivrednih resursa te unapređenja i povećanje konkurentnosti poljoprivrede u cjelini. Po slovu ovoga zakona, OPG može obavljati gospodarske djelatnosti poljoprivrede i dopunske djelatnosti koje su upisane u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a to mogu biti proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na OPG-u, proizvodnja neprehrambenih proizvoda i predmeta opće uporabe na OPG-u, pružanje ugostiteljskih, turističkih i ostalih usluga na OPG-u, pružanje ostalih sadržaja i aktivnosti na OPG-u. Ovisno o dopunskim djelatnostima pri upisu u Upisnik OPG-ova odabire se status OPG-a kao OPG za proizvodnju, OPG za proizvodnju i preradu, OPG za proizvodnju i usluge ili OPG za proizvodnju, preradu i usluge. Zakon omogućava

TOMISLAV TOLUŠIĆ, MINISTAR POLJOPRIVREDE

Nema više muljanja Ovaj je zakon polazišna točka detaljne reorganizacije sektora poljoprivrede, kaže ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. “Sad će se konačno znati tko je što i što proizvodi, a potrošači će moći biti sigurni u podrijetlo hrane koju kupuju. Sad znamo što je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo o kojem već godinama govorimo kao nukleusu poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, a zakonom smo postavili i zaštitne mehanizme kako bi naša obiteljska poljoprivredna gospodarstva konačno mogla disati i okrenuti se budućnosti. Zakon

motivira mlade da ostanu u poljoprivredi, a uvođenje nepoljoprivrednih djelatnosti daje nove mogućnosti i otvara put ostvarenju i drugih poslovnih ideja”, ističe Tolušić. Ministar dodaje kako Zakon daje kvalitetne temelje za buduće poslovanje, omogućuje sigurniji razvoj proizvodnih kapaciteta i usluga, a što je možda i najvažnije, otvara jednostavniji pristup potporama iz EU fondova i bankarskim kreditima te jamči ostvarivanje nekih prava iz drugih zakona, poput zakupa državnog zemljišta. “Zakon

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

će spriječiti ‘muljanja’ s obzirom na to da su mnogi zlorabili naziv OPG, a sada će se znati tko ima kakve resurse te što sve i koliko može ponuditi tržištu”, zaključuje Tolušić.


prepoznavanje problema OPG-ova u poslovanju i stvaranje pretpostavke za daljnju prilagodbu pojedinih obveza OPG-ova te usmjeravanje daljnjih poljoprivrednih politika prema potrebama OPG-ova.

Provedba ovog zakona krenut će, najavljuju u Ministarstvu poljoprivrede, stupanjem na snagu provedbenog pravilnika kojim će se detaljno propisati način i uvjeti za upis u Upisnik OPG-ova te druga prava i obveze važne za provedbu ovoga zakona.

JASNIJE DEFINIRANJE ODNOSA Kako kažu u Ministarstvu poljoprivrede, Zakon o OPG-u na puno jasniji način definira pojedine odnose koji ranijim propisima nisu bili tako uređeni. Nositelju OPG-a u obavljanju svih poslova mogu pomagati članovi obiteljskog kućanstva, dok u povremenim, sezonskim i privremenim poslovima mogu pomagati članovi obitelji koji žive izvan kućanstva bez obveze zasnivanja radnog odnosa. Nositelj OPG-a može biti poslodavac, pa za obavljanje svih poslova i djelatnosti na svom gospodarstvu može zapošljavati radnike. Možda najvažniji dodatak na kojemu su inzistirali poljoprivrednici je i dodatna zaštita protiv ovrha. Zakonom je osigurano da se ovrha protiv nositelja OPG-a ne može provesti na dijelu poljoprivrednih resursa nužnih za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede, a upisani su u Upisnik OPG-ova ako im je ta djelatnost glavni izvor sredstava za život. Jednako tako, ovrha se ne može provesti na nekretnini u kojoj stanuje nositelj OPG-a i osobe koje je dužan uzdržavati, a definirani su i iznosi sredstava koja se izuzimaju od ovrhe kako bi se osigurala primjerena skrb za životinje na OPG-u.

UPISOM U UPISNIK OPG-ova DOBIT ĆE SE CJELOVITA BAZA PODATAKA O PROIZVOĐAČIMA I NJIHOVIM PROIZVODIMA Zakon potiče jednu obitelj da upravlja jednim OPG-om kako bi se brže okrupnili proizvodni resursi, a također potiče i održivo gospodarenje i samozapošljavanje članova obitelji. Uvedena je i obveza upisa u Upisnik OPGova, što će raditi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Time će se konačno dobiti cjelovita baza podataka o proizvođačima i njihovim proizvodima koje će tržiti izravno ili tek nakon prerade. Kako kažu u Ministarstvu poljoprivrede, hrvatska poljoprivreda do sada nije imala pouzdane podatke o proizvodnji OPG-ova kojih je oko 150.000, što je bio veliki minus i kod kreiranja strateških projekata. 16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 23


AKTUALNO KONFERENCIJA “GOTOVO NULA ENERGETSKE ZGRADE - nZEB”

ZGRADE GOTOVO NULTE ENERGIJE KAO OBVEZA

S

ciljem upoznavanja struke s trendovima ali i zakonskom obvezom gotovo nula energetskog standarda, Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora u suradnji s Hrvatskom udrugom energetskih certifikatora HUEC i Udrugom za promicanje održivih zgrada gotovo nulte energije SunZEB te pod pokroviteljstvom Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i Hrvatske komore arhitekata organizirala je međunarodnu konferenciju Gotovo nula energetske zgrade – nZEB za sve koja se održala prošloga tjedna u Hotelu International u Zagrebu. Na konferenciji su sudjelovali stručnjaci iz Njemačke, Austrije, Slovenije i Hrvatske koji su podijelili svoja znanja i iskustva vezana uz projektiranje, izgradnju, sanaciju i energetsku obnovu zgrada, a teoriju su potkrijepili konkretnim primjerima iz prakse, čime su sudionike

ujedno upoznali s novim tehnologijama u tome sektoru. Koncept zgrade gotovo nulte energije više nije koncept daleke budućnosti, već realno rješenje za doprinos arhitekture smanjenju CO2 emisija, potrošnje energije i ukupnih troškova tijekom životnog vijeka zgrade. “Koncept zgrada gotovo nulte energije postalo je obvezom sadašnjosti te nije više samo riječ o konceptu”, rekla je Željka Hrs Borković iz Hrvatske udruge energetskih certifikatora. Sudionike je zatim upoznala s činjeničnim stanjem u Hrvatskoj te je naglasila kako je za javni sektor od 2018. godine projektiranje i gradnja novih, kao i energetska obnova postojećih zgrada na gotovo nula energetski standard postalo zakonskom obvezom, a od 2020. će se taj zakonski okvir primjenjivati na sve novogradnje i konstrukcije. (J. K.)

KONFERENCIJA “ŽENE U PODUZETNIŠTVU”

Potpora ženama poduzetnicama Žensko poduzetništvo opterećeno je brojnim problemima i preprekama, ali unatoč tome broj poduzetnica u Hrvatskoj je iz godinu u godinu sve veći. Uloga žene u gospodarstvu i društvu se mijenja, pa tako vlasnice malih i srednjih poduzeća u ukupnom broju tih poduzeća sudjeluju s oko 25 posto, rečeno je na prošlotjednoj konferenciji pod nazivom Žene u poduzetništvu, održanoj u organizaciji Hrvatske poštanske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Prema istraživanju Global Entrepreneuership Monitora (GEM), žene u Hrvatskoj u poduzetništvo ulaze najčešće iz potrebe, i to u dobi od 35 do 44 godina, a od stotinjak

nezaposlenih osoba 15 žena pokreće svoj posao, dok istodobno to čini pet muškaraca. Kako bi se pomoglo poduzetnicama u poslovanju, HPB je prošle godine ugovorio financijski paket s EBRD-om. Osim toga, HPB ima i vlastite kreditne linije za projekte koje pokreću i vode žene, a kroz novi model podrške poduzetništvu surađuje s partnerskim institucijama i educira

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

klijente. Kako je istaknula Antonija Zorić, izvršna direktorica Sektora poslovanja s malim i srednjim poduzećima HPB-a, malo i srednje poduzetništvo i otvaranje novih radnih mjesta su u središtu poslovanja te banke. “Financiramo sve projekte koji generiraju ili će generirati novu vrijednost hrvatskom društvu, potičemo izvrsnost i poduzetničku odvažnost i kao banka želimo sve aktivnije pridonositi takvoj poduzetničkoj klimi”, naglasila je Antonija Zorić. (S.P.)


INOVATIVNI KONCEPT PODUZETNIŠTVA

COWORKINGOM DO NOVIH PRILIKA Tehnološki park Zagreb upravo je zamišljen kao transparentan coworking prostor u kojemu se susreću stručnjaci različitih profila, dijele iskustva i surađuju, kazao je Šesnić piše Jozo Knez knez@privredni.hr

U

Akceleratoru Tehnološkog parka na Zagrebačkom velesajmu održana je konferencija o budućnosti coworkinga na području Mediterana. Konferencija je svojevrsno finale projekta COWORKMed kojim se promovira inovativni koncept poduzetništva, a okuplja 11 organizacija iz pet europskih mediteranskih država - Italije, Francuske, Španjolske, Grčke i Hrvatske. Projekt COWORKMed dio je programa transnacionalne suradnje Interreg MED Programme, čiji je cilj bio promicanje održivog rasta u mediteranskom području poticanjem inovativnih koncepata i prakse razumnog korištenja resursa i podržavanje društvene integracije na temelju suradnje. COWORKMed je započeo 1. studenoga 2016. godine s ciljem povezivanja poduzeća, istraživačkih i razvojnih centara, institucija visokog obrazovanja, javnog i civilnog društva radi poticanja ulaganja u inovativno poduzetništvo. Frane Šesnić, direktor Razvojne agencije Zagreb, je naglasio važnost projekta u razvoju coworking prostora i stvaranja novih prilika za mlade poduzetnike. “Iznimno mi je drago što je Razvojna agencija Zagreb među prvima u Hrvatskoj osigurala coworking prostor. Godinama surađujemo s uspješnim poduzetnicima i pojedincima koji pridonose ekonomskom i društvenom razvoju. Tehnološki park Zagreb upravo je zamišljen

kao transparentan coworking prostor u kojemu se susreću stručnjaci različitih profila, dijele iskustva i surađuju”, kazao je Šesnić. COWORKMed projekt okupljenima je predstavio Bernard Valero, direktor francuskog AViTeM-a (Agence des Villes et Territoires Méditerranéens durables) “Tijekom realizacije ovog projekta shvatili smo koliko su važne naše međusobne razlike i da možemo iznimno puno naučiti iz njih. Pojam coworkinga asocira na kreativnost, inovativnost, ali prije svega predani rad. Suradnja između mediteranskih zemalja donijela je niz benefita i u ovome trenutku moramo definirati u kojem smjeru će se ona nastaviti i koji nas izazovi očekuju u budućnosti”, rekao je Valero.

BENEFITI COWORKINGA O rezultatima projekta govorio je Fabio Bracci s IRIS Research Instituta iz Italije i tom prilikom posebno naglasio i društveni benefit coworkinga. Istaknuo je kako je zabilježen veliki potencijal za rast coworking prostora, no potrebno je pokrenuti poziv za podršku takvih projekata na

europskoj razini. Voditeljica projekta u Razvojnoj agenciji Zagreb Marina Grgić Eldić prezentirala je dostupne modele i potpore za freelancere te istaknula kako se poduzetnici prije svakog angažmana detaljno informiraju o svim prednostima, ali i izazovima koji ih očekuju. Tijekom konferencije održana je i panelrasprava u kojoj su sudjelovali stručnjaci zemalja sudionica projekta - Neus Inglada (Cowork Rambla Catalunya, Španjolska), Renata Marušić (Agencija za razvoj Zadarske županije Zadra Nova) te Nera Pavić (Gradski ured za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba). Sudionici panela istaknuli su važnost umrežavanja i suradnje javnog i privatnog te uključivanja lokalne i akademske zajednice u razvoj coworking prostora. Zaključili su kako je potrebno popularizirati koncept coworkinga, ali i predano raditi na stvaranju adekvatnog programskog sadržaja. Projekt COWORKMed sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj te ukupni proračun projekta iznosi 599.972,50 eura, od čega je za aktivnosti u Hrvatskoj uloženo ukupno 93.462,50 eura.

POJAM COWORKINGA ASOCIRA NA KREATIVNOST, INOVATIVNOST, ALI PRIJE SVEGA PREDANI RAD, SMATRA VALERO 16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 25


AKTUALNO

ZAGAĐENJE PITKE VODE

Crodux odbacuje navode o prikrivanju Nakon stablizacije stanja, mjesto istjecanja je osigurano, stavljeno pod nadzor i promatranje piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

OŠTEĆENJE CIJEVI Nakon stabilizacije stanja, mjesto istjecanja je osigurano, stavljeno pod nadzor i promatranje. Nakon što su stvoreni sigurnosni i tehnički uvjeti, u suradnji s Plinacrom, a sukladno zapisniku inspektorice zaštite okoliša, 3. travnja pristupilo se nastavku sanacije i usisavanju preostale tekućine u produktovodu, prilikom koje je iz cijevi u kontroliranim uvjetima izvučena i odložena te propisno

Foto: Igor Šoban / PIXSELL

T

vrtka Crodux odbacila je na konferenciji za novinare, održane prošli tjedan, sve navode iznesene u medijima da je prikrivala događaj istjecanja tekućine iz produktovoda kod Slavonskog Broda. “Sve mjere propisane u ovakvim situacijama provedene su odmah te su sve nadležne institucije obaviještene istog trenutka i na mjestu događaja bile su već u sljedećih pola sata”, naglasila je Marijana Vrančić iz Croduxa. Površina tla i kanal, nastavila je, preventivno su prekriveni vatrogasnom pjenom kako bi se spriječilo moguće zapaljenje. “Betonski kanal je odmašćen i ispran. Sva tekućina koja se nakon intervencije našla na tlu, dakle voda od vatrogasne pjene, voda utrošena za odmašćivanje i ispiranje betonskog kanala, voda od prethodnih padalina te tanki film onečišćujuće tvari, pomiješano sa zemljom, usisana je i odvezena s terena te propisno zbrinuta na odlagalište kako bi se spriječilo zagađenje tla i što preciznije utvrdio obujam površinskog onečišćenja”, pojasnila je dodajući kako se ovime odbacuju sve insinuacije i netočne informacije da su se s terena odvozili deseci tisuća litara izlivene ‘nafte’ te da se sanaciji pristupilo neodgovorno i nepropisno.

REZULTATI ANALIZE IZUZETE ONEČIŠĆUJUĆE TVARI IZ CJEVOVODA UKAZUJU NA TO DA SE RADI O MOTORNOM BENZINU KVALITETE GORIVA IZ 1990., KAŽE MARIJANA VRANČIĆ zbrinuta veća količina tekućine, od koje je oko 31.740 litara benzina. “Otkriven je uzrok istjecanja tekućine iz produktovoda – oštećenje cijevi staro više desetaka godina. Otklanjamo svaku sumnju da je istjecanje tekućine iz produktovoda, kao posljedica probe na nepropusnost, uzrok onečišćenja vodocrpilišta Jelas i pitke vode u Slavonskom Brodu 30. ožujka”, napomenula je dodajući kako se iz javno dostupnih dokumenata može provjeriti kako se mjesto izlijevanja nalazi 2,6 kilometara od najbližeg zdenca. “K tomu, rezultati analize izuzete onečišćujuće tvari iz cjevovoda ukazuju na to da se radi o motornom benzinu kvalitete goriva iz 1990. u kojemu je pronađeno 2,7 posto benzena, a koji uopće nije pronađen ni u jednom uzorku vode, pa ni onome od 30.

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

ožujka”, istaknula je, među ostalim, Marijana Vrančić. Branko Radošević, direktor Crodux energetike, kazao je kako je Crodux pokrenuo sudski postupak za osiguranje dokaza, a da bi i na taj način tvrtka mogla dokazati svoju nevinost. Milan Vranešić, direktor investicija u Croduxu, istaknuo je kako je tvrtka istoga dana kada se dogodilo istjecanje onečišćujuće tvari iz produktovoda znala tehničku istinu, ali nije se odmah moglo doći do odgovarajućih podataka i informacija. U Croduxu ističu kako nema ni teorijske mogućnosti da se onečišćujuća tvar (benzin) mogla pojaviti u zdencima, vodospremniku i slavini kafe-bara 30. ožujka, dakle u roku od samo 48 sati od vremena incidenta.


DIESELGATE

PLIN MOŽE BITI ALTERNATIVA DIZELU Predlažemo preispitivanje povlaštenog statusa dizela na tržištu, ukidanje povlastica za uvoz dizelskih vozila, promjenu javne politike prema prometu, analiziranje emisije NOx te poticanje uporabe alternativnog goriva, istaknuo je Kelemen piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

R

azvoj automobila na dizel gorivo započeo je još prije Drugog svjetskog rata, a 80-ih godina prošloga stoljeća tržište dizel goriva u Europi činilo je tek oko 10 posto vozila. Dizel je 1998. godine proglašen prijateljem okoliša u Europskoj uniji, no 2012. godine Svjetska zdravstvena organizacija ustvrdila je kako je to gorivo kancerogeno i otrovno čak toliko koliko i bojni otrovi. Tri godine kasnije na američkom je tržištu došlo do afere s namještanjem emisije otrovnih plinova preko uređaja ugrađenih u dizel automobile. Time je došlo do afere koju mnogi nazivaju Dieselgate kojom su mnogi potrošači prevareni, a dovela je i do kraja europske opsesije dizel vozilima, rečeno je na na stručnoj raspravi Dieselgate - kako je Europa prevarila samu sebe, uništila jednu industriju i što to znači za Hrvatsku, održanoj na Zagrebačkom velesajmu u okviru Zagreb Auto Showa 2018. Raspravu su organizirali Zajednica za ukapljeni naftni plin Hrvatske gospodarske komore i Savez udruga za zaštitu potrošača Hrvatske Potrošač. Budući da je sedam od 10 dizelskih automobila proizvedeno u Europi, to je imalo velike posljedice na europsku proizvodnju automobila. U Europi je propisana zabrana kupnje i kretanja vozila na dizel motore, a uslijedilo je i otpuštanje radnika u tvornicama, mijenjanje poslovne strategije te promjena u proizvodnji, rekao je Josip Kelemen, zamjenik predsjednika Zajednice za ukapljeni naftni plin (UNP) HGK. “Posljedice će se osjetiti i u Hrvatskoj, koja uvozi 87 posto automobila na dizel gorivo prosječne starosti 14 godina, a 60 posto voznog parka čine

te poticanje uporabe alternativnog goriva”, istaknuo je Kelemen.

AUTOBUSI NA STLAČENI PLIN

U ZAJEDNICI UNP-a HGK ISTIČU KAKO PRIRODNI PLIN IMA PRILIKU U HRVATSKOJ JER ELEKTROMOBILNOST JOŠ NIJE POTPUNO SPREMNA dizel vozila. Upravo zato predlažemo preispitivanje povlaštenog statusa dizela na tržištu, ukidanje povlastica za uvoz dizelskih vozila, promjenu javne politike prema prometu, analiziranje emisije NOx

Cjelovitim financiranjem pregradnje dizelskih vozila na autoplin korisnici imaju mogućnost smanjiti emisiju štetnih plinova i troškova goriva, tvrdi Božidar Roguljić, predstavnik slovenskog Petrola, dok predsjednik Zajednice za ukapljeni naftni plin HGK Branimir Palunko naglašava kako se time mogu ostvariti uštede i do 13 posto, a najviše dobiva zaštita okoliša smanjivanjem emisije krutih čestica u zraku za 30 do 40 posto. Pozitivan primjer u Hrvatskoj je Autotrolej Rijeka koji je do 2017. godine nabavio 40 autobusa na stlačeni prirodni plin te 12 kombiniranih na dizel-plin, kaže voditelj Odjela optimizacije i podrške KD-a Autotrolej Rijeka Robert Mrvčić. “Na taj je način ukupno smanjena na godišnjoj razini emisija ugljičnog dioksida za 1200 tona, dok je razlika u cijeni goriva dizela i plina isplatila cijeli projekt. Upravo zato imamo u planu nabavu još 52 takva autobusa”, istaknuo je Mrvčić. U Zajednici UNP HGK-a ističu kako prirodni plin još uvijek ima priliku u Hrvatskoj jer elektromobilnost još nije potpuno spremna. Premalo je utičnica i elektropunionica, punjači još nisu razvijeni do kraja, a 30 posto je skuplja cijena prema cijeni stlačenog prirodnog plina. Iako je sigurno da će se elektromobilnost u Hrvatskoj razvijati, u Zajednici smatraju kako ukapljeni naftni plin kao i stlačeni prirodni plin trebaju do tada biti tranzicijsko gorivo, a male poduzetnike treba poticati na snažnije korištenje vozila na prirodni plin.

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 27


AKTUALNO NOVA TEHNOLOGIJA OTOSU OTVARA VRATA IZVOZNIH POSLOVA

BRŽE DO ORTOPEDSKIH POMAGALA Uz bržu i precizniju izradu ortopedskih pomagala, ulaganja u tehnološki razvoj donijela su i nova zapošljavanja, ali i otvaranje tržišta zemalja EU-a poput onoga u Danskoj piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

J

edna od najdugovječnijih hrvatskih tvrtki za proizvodnju ortopedskih pomagala, osječki OTOS, usprkos godinama prati tehnološki razvoj. Naime, u OTOS-u su nedavno predstavljeni rezultati programa Inoviranje i integriranje procesa u informacijskom sustavu OTOS tijekom kojega je u proteklih godinu dana u podizanje

ZAHVALJUJUĆI NOVIM SKENERIMA STRUČNJACI OTOS-a BRZO UZIMAJU MJERE I U KRATKOM ROKU IZRAĐUJU POMAGALO

i uloškarsku radionicu te laboratorij za popravak i umjeravanje tlakomjera. Zahvaljujući ovoj investiciji nastavili smo unapređivati proizvodne procese i zapošljavati. Imamo četiri nova djelatnika i uspijevamo biti konkurentni u zemljama EU-a, pa smo dijelove svog asortimana počeli izvoziti u Dansku”, izjavila je za Privredni vjesnik Snježana Biloš, direktorica OTOS-a. Zahvaljujući novim skenerima stručnjaci OTOS-a brzo uzimaju mjere bilo kojeg dijela tijela i u kratkom roku pripremaju i izrađuju pomagalo. Proizvodnja ortoza za skoliozu, koja je trajala desetak dana, skraćena je na samo tri dana. Mjere za izradu ortopedske obuće iz poslovnica po cijeloj Hrvatskoj sada stižu mailom, a ortopedski ulošci su gotovi već za nekoliko sati nakon obrade skena stopala.

BROJNE POSLOVNE SURADNJE kvalitete proizvodnje ortopedskih pomagala investirano više od milijun kuna, od čega gotovo 90 posto iz EU fondova. “Tvrtka postoji više od 72 godine. Imamo vlastite proizvodne pogone za izradu individualne ortopedske obuće, proizvodnju proteza i ortoza, tekstilnu

“Nakon obrade u 3D programima proizvodi se izrađuju u CNC stroju gdje dobivamo konačni model preko kojeg se izrađuje pomagalo, bilo da se proizvodi ortoza, proteza ili ortopedska obuća. Takav model je lagan za rukovanje, dok su gipsani odljevi bili teški 30 do 50 kilograma. Ranije se godišnje trošilo i

Uz ortopedsku, rade i modnu obuću Uz inovacije u informacijskom sustavu i proizvodnji, u OTOS-u su uz dominatnu proizvodnju ortopedske obuće, uveli i nekoliko modela modne obuće. “Imamo šest linija obuće: žensku, žensku modnu, mušku, mušku modnu, dječju i obuću po-

sebne namjene. U novom katalogu mogu se pronaći različiti modeli cipela koje su prikladne za nošenje tijekom cijele godine, proizvode se za sve uzraste i u svim veličinama”, rekla je Anamarija Milković iz marketinga OTOS-a.

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

do tri tone gipsa kojeg je kasnije trebalo i adekvatno zbrinuti. Novi materijali se recikliraju”, objasnio je Toni Balić, koordinator proizvodnje i voditelj tehničkih poslova. “Naši korisnici, koji se obično nazivaju ‘osobama s dodatnim potrebama’, svih su životnih dobi i žele poboljšati svoju

kvalitetu života, spriječiti moguće zdravstvene probleme ili im je potrebna pomoć pri rješavanju postojećih zdravstvenih problema”, objašnjava Snježana Biloš dodajući kako OTOS danas ima više od 50 zaposlenih koji kontinuirano rade na usvajanju novih znanja i razvijanju svojih vještina. Osim sudjelovanja na raznim događanjima, manifestacijama i specijaliziranim sajmovima OTOS je ostvario brojne poslovne suradnje među kojima posebno ističu dugogodišnju suradnju s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, potom suradnju s Hrvatskom gospodarskom komorom u akciji Kupujmo hrvatsko, s Medicinskom školom Osijek s kojom organiziraju terensku nastavu te s Obrtničkom komorom preko koje educiraju majstore.


HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

USKRSNA POTROŠNJA PORASLA 10 POSTO Potrošnja u razdoblju od 21. do 27. ožujka iznosila je 1,731 milijardu kuna, a broj izdanih računa u fiskalizaciji u djelatnosti trgovine na malo bio je 21,2 milijuna, kaže Ema Culi

Z

a protekle uskrsne blagdane građani su potrošili oko 10 posto više nego u istom razdoblju 2016. godine. Prema podacima Porezne uprave, potrošnja u razdoblju od 21. do 27. ožujka iznosila je 1,731 milijardu kuna, a broj izdanih računa u fiskalizaciji u djelatnosti trgovine na malo bio je 21,2 milijuna. U 2016. u istom razdoblju potrošeno je 1,565 milijardi kuna, a izdano je 20,5 milijuna računa”, istaknula je direktorica Sektora trgovine Hrvatske gospodarske komore Ema Culi komentirajući ovogodišnju uskrsnu potrošnju. Napomenula je kako podaci iz 2018. nisu usporedivi s prošlom godinom jer je Veliki tjedan u 2018. godini bio u ožujku, a 2017. godine u travnju. “Valja spomenuti da fiskalizacijom nisu obuhvaćene tržnice na kojima se tradicionalno kupuju artikli koji ulaze u uskrsnu potrošnju”, dodala je Ema Culi. Prema procjenama HGK, za ovu godinu je skromnija potrošačka košarica iznosila oko 560 kuna, srednja oko 1020, a bogata 1530 kuna. Procjena se bazira na bazi troškova četveročlane obitelji u razdoblju od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka, a ove godine je vrijednost košarice bila nešto viša s obzirom na oscilacije cijena mesa, povrća i voća te mlijeka, jaja i sira.

TRGOVINA NA MALO RASTE VEĆ 42 MJESECA Sadržaj triju košarica najviše se razlikuje po vrsti i cijeni glavnih namirnica, a to su riba i meso, te o uvrštenosti slatkiša, grickalica i pića koji su gotovo kao kategorija luksuznih proizvoda sadržani u bogatoj te u manjoj mjeri srednjoj potrošačkoj košarici, dok su u skromnoj izostavljeni. “Ono što svakako veseli jest to da se 80 posto građana obuhvaćenih istraživanjem izjasnilo kako će pri kupovini namirnica paziti da kupuju hranu hrvatskog podrijetla jer su svjesni da tako podržavaju domaće proizvođače i gospodarstvo”, izjavila je Ema Culi u svom komentaru istraživanja koje je HGK proveo na 1000 ispitanika. Planirani rast blagdanske potrošnje poklapa se s generalnim trendovima u trgovini na malo koja raste već 42 mjeseca za redom. Prosječni rast u 2017. iznosio je na godišnjoj razini 4,7 posto što je odraz povećanja pouzdanja potrošača, dobre turističke sezone, porezne reforme, povećanja plaća i dobrih makroekonomskih pokazatelja. U prva dva ovogodišnja mjeseca realan je promet u trgovini na malo bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 3,6 posto veći u odnosu na isto razdoblje 2017. godine.

PREMA PROCJENAMA HGK, SKROMNIJA POTROŠAČKA KOŠARICA IZNOSILA JE OKO 560, SREDNJA OKO 1020, A BOGATA 1530 KUNA

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 29


AKTUALNO AGROKOR

USUGLAŠENI KLJUČNI ELEMENTI NAGODBE U ovom dokumentu koji je okvir za utvrđivanje konačnog teksta nagodbe i korporativne strukture nove grupe, usuglašen je tretman i oblik namirenja tražbina vjerovnika te hodogram same nagodbe. Vjerovnici će preuzeti kontrolu nad novom Agrokor Grupom putem tri pravne osobe sa sjedištem u Nizozemskoj piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

G Vjerovnici su se odlučili za vlasničku strukturu u Nizozemskoj jer način nagodbe kakav je predviđen za Agrokor u toj zemlji ima bogatu pravnu praksu. A sama buduća vlasnička struktura održavat će kreditiranje grupacije u prošlosti. Fabris Peruško, izvanredni povjerenik za Agrokor

odinu dana nakon aktivacije lex Agrokora članovi Privremenog vjerovničkog vijeća, predstavnici Udruge dobavljača i predstavnik VTB-a potpisali su Načelni sporazum o svim ključnim strukturnim elementima nagodbe. Riječ je o dokumentu koji je okvir za utvrđivanje konačnog teksta nagodbe kao i korporativne strukture nove grupe. U njemu je usuglašen tretman i oblik namirenja tražbina vjerovnika te hodogram same nagodbe. Vjerovnici će preuzeti kontrolu nad novom Agrokor Grupom putem tri pravne osobe sa sjedištem u Nizozemskoj, a riječ je o zakladi koja će biti formalni vlasnik cijele nove grupe radnog naziva STAK, potom o jednom društvu koje odgovora hrvatskom društvu s ograničenom odgovornošću odnosno NizTopCo, koje će biti 100-postotni vlasnik nizozemskog holdinga NizHoldCo, koji će pak biti vlasnik hrvatskog holdinga koji će operativno upravljati kompanijom. Taj novi holding u Hrvatskoj će kao zrcalna društva preuzeti cjelokupnu imovinu postojećih insolventnih društava bez istodobnog preuzimanja starih obveza. STAK će vjerovnicima izdati depozitarne potvrde o vlasništvu za udjele koje drži u NizTopCo-u, a upravljačka prava u njemu vjerovnici će ostvarivati davanjem uputa STAK-u. “Vjerovnici su se odlučili za vlasničku strukturu u Nizozemskoj jer način nagodbe kakav je predviđen za Agrokor u toj zemlji ima bogatu pravnu praksu. A sama buduća vlasnička struktura održavat će kreditiranje grupacije u prošlosti”, rekao je izvanredni povjerenik

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

za Agrokor Fabris Peruško koji nije htio izlaziti s detaljnijim podacima o mogućim udjelima u novoj vlasničkoj strukturi. On je dodao kako će najvjerojatnije u svibnju biti gotovi izračuni po EPM modelu koji izračunava stopu namirenja, odnosno otpisa potraživanja po svakom društvu pod izvanrednom upravom.

IZVJESNO JE KAKO ĆE RUSKI SBERBANK KAO NAJVEĆI VJEROVNIK AGROKORA DOMINIRATI NJEGOVIM VLASNIČKIM UDJELOM Osim osiguranim vjerovnicima koji su svoje tražbine osigurali založnim pravom priznavat će se i tražbine u punom nominalnom iznosu ovisno o tome je li i u kojoj je mjeri tražbina pokrivena vrijednošću predmeta zaloga. Iako se nije željelo govoriti o postocima, izvjesno je kako će ruski Sberbank kao najveći vjerovnik Agrokora dominirati njegovim vlasničkim udjelom.

MOGUĆNOST NAPLATE JOŠ 80 MILIJUNA EURA GRANIČNOG DUGA Sporazum sadrži i dogovor o isplati tzv. graničnog duga prema dobavljačima kojega


je ostalo neplaćeno od 130 do 160 milijuna eura. Njima se u iduće četiri godine otvara mogućnost naplate još 80 milijuna eura, a hoće li ih uspjeti naplatiti, ovisit će o tome hoće li Konzum u iduće četiri godine postizati rezultate definirane planom održivosti, odnosno hoće li uspjeti ostvariti operativnu dobit od 38 milijuna eura. Dogovoreno je i da će maloprodajne operativne kompanije nove grupe zadržati kvalificirane vjerovnike kao dobavljače pet godina od sklapanja nagodbe s dogovorenom zastupljenošću njihovih proizvoda na svojim policama. “Prije godinu dana vrijeme nije obećavalo. Na našu sreću, i Vlada i Sabor znali su procijeniti potencijalnu opasnost za hrvatsko gospodarstvo. Godinu dana kasnije od 900 milijuna eura duga naplatili smo 490 milijuna eura i još ćemo u nekom razdoblju od četiri godine naplatiti 80 milijuna. Nekome se to čini malo, ali u kakvom smo stanju našli kompaniju, to je dobro”, komentirala je potpisivanje nacrta nagodbe predstavnica dobavljača Agrokora i prokuristica Kraša Marica Vidaković koja je istaknula kako očekuje da će ovaj proces biti dobro doveden do kraja, potom da očekuje modernije i bolje upravljanje te da korporativna kultura plaćanja i uvažavanja poslovnih partnera bude na europskoj razini. “Slijedi nam finalni tekst nagodbe, registracija pred Trgovačkim sudom, a posebno bih istaknuo fokus na operativno poslovanje, na restrukturiranje Agrokora te da budući vlasnici demonstriraju da su sposobni upravljati Agrokorom kako bi on zapošljavao isto ili više

MJESEČNO IZVJEŠĆE IZVANREDNE UPRAVE

Maloprodaja i veleprodaja ostvarila negativnu EBITDA-u Prema preliminarnim i nerevidiranim podacima iz Izvješća o provedbi postupka izvanredne uprave u Agrokoru za razdoblje od 11. ožujka do 10. travnja 2018. godine, vidljivo je da je Agrokorova poslovna grupa Maloprodaja i veleprodaja, koja uključuje Konzum Hrvatska, Tisak, Konzum BiH i Velpro, u prva dva ovogodišnja mjeseca poslovala sa 1,78 milijardi kuna prihoda, uz negativnu EBITDA-u (dobit prije kamata, poreza i amortizacije) od 44,9 milijuna kuna. Istodobno, Prehrana, koja uključuje Jamnicu, Roto dinamic, Sarajevski kiseljak, Ledo, Frikom, Ledo Čitluk, Zvijezdu, Dijamant i PIK Vrbovec, ostvarila je 853 milijuna kuna prihoda i EBITDA-u od 48,5 milijuna kuna, a Poljoprivreda, koja uključuje Belje, PIK Vinkovci i Vupik, prihode od 270 milijuna kuna i EBITDA-u od 17,1 milijun kuna.

ljudi te kreirao nove vrijednosti kroz svoje operativne kompanije. To će sigurno biti izazov. Uvjeren sam da imamo tu kvalitetu i da će svi uključeni sudionici, kreditori i budući vlasnici potvrditi da Agrokor može generirati još veću dodanu vrijednost”, ocijenio je predsjednik Uprave Zagrebačke banke Miljenko Živaljić.

RJEŠENJE NAGODBE TREBA SE DONIJETI DO 10. SRPNJA, DOK SE ZAVRŠETAK POSTUPKA IZVANREDNE UPRAVE OČEKUJE U ZADNJEM KVARTALU 2018. 16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 31


AKTUALNO

GODINU DANA LEX AGROKORA

Plenković: Proces restrukturiranja vođen je u skladu s najboljim međunarodnim standardima Pred premijera i ministre na prošlotjednoj sjednici Vlade stiglo je i godišnje Izvješće o provedbi postupka izvanredne uprave u Agrokoru. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić naglasila je kako je, prema Izvješću, stanje raspoloživih sredstava na računu svih kompanija u sustavu Agrokor iznosilo 1,529 milijardi kuna, dok je prije godinu dana stanje svih računa nakon deblokade bilo 6,2 kune. “To opisuje put koji je izvanredna uprava prošla u proteklih godinu dana, a u tom razdoblju ostvareni su najvažniji ciljevi: sistemski rizik za hrvatsko gospodarstvo potpuno je otklonjen te su stvoreni temelji za stabilnost Agrokora i

njegova budućeg rasta, a spriječeno je i da stanje u koncernu omete ukupni gospodarski rast i izlazak iz recesije”, istaknula je Martina Dalić. Premijer Andrej Plenković, kad je riječ o Agrokoru, posebice je naglasio usuglašenost ključnih elementa nagodbe nakon godinu dana strukturiranoga i vođenoga procesa. “To je za nas ključan politički trenutak koji potvrđuje ispravnost naše prošlogodišnje odluke da koristimo jedan izvanredni mehanizam za izvanrednu okolnost koja je tada nastala. Spriječena je šira gospodarska i financijska kriza, njeno prelijevanje na susjedne zemlje, nisu izgubljena radna mjesta, a ono što je najvažnije jest to da je proces restrukturiranja vođen

NOVO FINANCIRANJE ZA REFINANCIRANJE

Sustav Agrokor je stabiliziran, sve operativne kompanije dobro posluju i povećava im se operativna dobit, plaće se uredno isplaćuju svim zaposlenicima te podmiruju svi tekući troškovi. Irena Weber, zamjenica izvanrednog povjerenika za Agrokor

Ovim nacrtom nagodbe želi se osigurati nastavak poslovanja društava nakon nagodbe bez naslijeđenih obveza, pri čemu se uklanjaju postojeći vanjski dioničari/članovi Grupe Agrokor, založna prava na udjelima i repo potraživanja, a nema više ni međusobnih jamstava. Udjeli Agrokor Grupe u postojećim društvima, a riječ je o solventnim društvima, odnosno onima za koje je utvrđeno da im je imovina veća od obveza, te društvima sa sjedištem izvan Hrvatske, također se prenose na hrvatski holding, a taj prijenos neće imati utjecaja na njihove manjinske i većinske dioničare te vjerovnike. Isto tako, dogovoreno je i da će ta nova hrvatska operativna kompanija ući u novo financiranje kojim će se u cijelosti refinancirati postojeći kredit s pravom prvenstva u visini od 1,06 milijardi eura, a uvjeti tog kredita još se moraju utvrditi. Pred vjerovnicima Agrokora nova su tri mjeseca u kojima se mora završiti nagodba. Nakon što Vjerovničko vijeće konačno bude osnovano, planira se da ono potvrdi prijedlog nagodbe, što se očekuje početkom lipnja, kada bi izvanredni povjerenik taj prijedlog

NACRTOM NAGODBE ŽELI SE OSIGURATI NASTAVAK POSLOVANJA DRUŠTAVA NAKON NAGODBE BEZ NASLIJEĐENIH OBVEZA 32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

u skladu s najboljim međunarodnim standardima”, ocijenio je Plenković te dodao da će Vlada iz ovoga procesa izvući određene pouke te da će, bude li potrebno, poboljšati postojeći zakonski okvir.

trebao dostaviti Trgovačkom sudu u Zagrebu, a do kraja istog mjeseca vjerovnici bi mogli na ročištu glasovati o nagodbi. Samo rješe-

FABRIS PERUŠKO NIJE HTIO IZLAZITI S DETALJNIJIM PODACIMA O MOGUĆIM UDJELIMA U NOVOJ VLASNIČKOJ STRUKTURI nje nagodbe treba se donijeti do 10. srpnja, dok se sam završetak postupka izvanredne uprave očekuje u zadnjem tromjesečju 2018. godine. “Doista smo ponosni što smo u godinu dana došli do posljednje faze ovog vrlo zahtjevnog i teškog procesa, u kojem sudjeluje gotovo 6000 vjerovnika s više od 57 milijardi kuna prijavljenih tražbina. Istodobno, sustav Agrokor je stabiliziran, sve operativne kompanije dobro posluju i povećava im se operativna dobit, plaće se uredno isplaćuju svim zaposlenicima te podmiruju svi tekući troškovi”, naglasila je zamjenica izvanrednog povjerenika za Agrokor Irena Weber.


PRO PR KONFERENCIJA

PR SVE VIŠE POVEZUJE U POKRETU

V

odeći se motom Povezivanje u pokretu, PRO PR konferencija, koja se održavala od 11. do 14.travnja na Zlatiboru, mjestu iza čijeg se imena krije planina u Srbiji, okupila je više od 200 sudionika iz zemalja u regiji te inozemstva. ‘’Svjedoci smo brzih promjena u odnosima s javnošću, etičkim izazovima i transformacijama komunikacijskih navika unutar različitih generacija. Svi mi ovdje prisutni pripadamo vrlo važnoj i utjecajnoj industriji koja ima moć promijeniti percepciju. PRO PR konferencija organizirana je 16. godinu zaredom. Poruka Povezivanje u pokretu skriva snagu ove konferencije koja je proteklih 16 godina povezivala mnoge naše kolege iz struke’’, rekao je Danijel Koletić, predsjednik

Organizacijskog odbora PRO PR konferencije. Među brojnim govornicima prvog su dana svoja znanja i iskustva podijelili Maja Jovanović iz Zaklade Novak Đoković na temu xyxy, Francis Ingham, generalni direktor PRCA-e i izvršni direktor ICCO-a iz Velike Britanije, Olga Podoinitsyna, članica Odbora VTB Grupe iz Rusije, Robyn de Villiers, direktorica i predsjednica Burson-Marstellera iz Južne Afrike. U otvorenom razgovoru bilo je riječi o radiju i odnosima s javnošću današnjice, čiji je moderator bio John Shield, direktor komunikacija BBC-a iz Velike Britanije, a sudjelovali su Silvija Londero, direktorica Media Servisa iz Hrvatske, Arnela Lojo, menadžerica za odnose s javnošću RSG Radija iz Bosne i Hercegovine te

Predrag Anđelković, generalni direktor S Media Teama iz Srbije. Svoja predavanja uz stručnjake iz regije održali su i Biagio Carrano, osnivač i direktor eastCOM Consultinga iz Italije, Sophie Brendel, direktorica marketinga i komunikacija u Muzeju Victorije i Alberta iz Velike Britanije, Sean Gardner, suosnivač Huffington Posta iz SAD-a te Fiona Czerniawska, suosnivačica Source Global Researcha iz Velike Britanije.

IZASLANSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE U KOŠICAMA

Puno prostora za poboljšanje suradnje

Gospodarsko izaslanstvo Splitskodalmatinske županije, s naglaskom na IT sektoru i inovacijama, posjetilo je prošloga tjedna Košice u Slovačkoj. U izaslanstvu su bili predstavnici tvrtke Statim, Split parkinga, Stranicae, Amber IT Solutionsa i Agenture A.Z. a vodila ih je direktorica HGK-Županijske komore Split Vesna Friedl.

Ovaj uzvratni posjet je organizirao HGK-ŽK Split u suradnji s Veleposlanstvom Slovačke Republike u Republici Hrvatskoj nakon što je u lipnju prošle godine Hrvatsko-slovački poslovni skup održan u Splitu. Na Slovačko-hrvatskom inovacijskom forumu nazočni su upoznati sa slovačkim gospodarstvom i prilikama za investiranje. Predstavljene su i aktivnosti klastera Košice IT Valley te Klastera za automatizacijske tehologije i robotiku AT+R. Domaćinima je pak predstavljena Hrvatska gospodarska komora i njene aktivnosti, gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije te gospodarski odnosi sa Slovačkom. Gospodarska suradnja Splitsko-dalmatinske županije i Slovačke relativno je skromna i postoji mnogo prostora

za poboljšanje. U 2017. godini vrijednost županijskog izvoza u Slovačku iznosio je gotovo dva milijuna eura, a kad je riječ o turizmu, gotovo 110.000 Slovaka u 2017. godini ostvarilo je više od 808.000 noćenja u toj županiji. “Puno je sličnosti između Splitsko-dalmatinske županije i Košičke regije, druga smo snaga u našim državama. IT sektor već ima značajan udio u BDP-u Košičke regije, a Splitsko-dalmatinska županija kontinuirano raste po tom pitanju i želi postati lider u IT tehnologiji”, istaknuo je župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban. Slovačka iskustva, posebno napredak IT sektora koji sudjeluje sa 14 posto u BDP-u te automobilske industrije koja postaje lider u svjetskoj proizvodnji automobila, vrlo su poticajna. (J.V.)

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 33


PRIČA S RAZLOGOM PEKARA KURAŽ, Mače

KURAŽNO DO KURAŽA Obitelj O bit Galic je proizvodnju namještaja zamijenila pe pekarstvom. Svi njihovi proizvodi su bez aditiva i u umjetnih boja i sve se peče u krušnim pećima, a sami u uzgajaju sve žitarice koje su im potrebne za pekarske p piše Jozo Knez knez@privredni.hr proizvode

A

k’ vam je volja pravi kruh jesti baš, dojdite k nama, v pekaru Kuraž! - tim stihovima vlasnici pekare Kuraž poz poz po pozivaju svoje vjerne, ali i nove kupce u svoju pekaru. Dio je to malo duže p pj j pjesme koja govori o proizvodnji peka ka karskih proizvoda po starinski bez ad aditiva u krušnoj peći. Iako “kuraž” zn n znači hrabrost, koja je potrebna da zat za t zatvorite stolarsku radnju usred krize d b daa biste otvorili pekaru, ime je nastalo o sspojem po o kukuruza i raži u jednu riječ. Naim Na im ime, me, od o tih dviju namirnica izrađivali su Naime, 34 4 | PRI PR P PRIVREDNI R RIVR VRE REDNI RE DN D N NI VJ VJESNIK JESN ES SNIK SN K|b brojj 402 bro 4025 025 | 16 116. 6.. ttravn 6 tr travnja ravn a ja a 201 2 2018. 018. 8 8.

se prvi proizvodi ove obiteljske pekare u selu Mače u Zagorju.

U POČETKU JE BIO “ZMIJESNI” KRUH “Dvadesetak godina bavili smo se proizvodnjom namještaja u našoj stolariji gdje smo izrađivali sve od početka proizvodnje do finalnog proizvoda, baš kao i sada s pekarom”, započinje Josip Joža Galic, vlasnik Kuraža. “U sklopu stolarije imali smo i pilanu te sušaru za drva. Vodio sam taj posao sa suprugom Snježanom, imali smo 17 zaposlenih, a izrađivali smo namještaj od punog drva”. Kao i mnoge druge i njih je pogodila kriza 2008. godine što


KADA JEDETE NAŠ KRUH, SIGURNI NI STE DA U NJEMU NEMA NIKAKVIH H DODATNIH SASTOJAKA KOJI U KRUHU NEMAJU ŠTO TRAŽITI, ISTIČE GALIC je dovelo do pomanjkanja posla uz pad cijena njihovih proizvoda, a to je Jožu primoralo na okretanje nove stranice u životu. Od stolara je postao pekar. “Iza kuće smo imali krušnu peć gdje bismo tu i tamo pekli kruh, najčešće kada su bile neke zabave, a kako su nam svi prijatelji hvalili kruh, odlučio sam se otvoriti pekaru”, priča Joža. S radom su počeli 2009. godine, a u početku su pekli samo jednom tjedno kako bi vidjeli hoće li se njihovi proizvodi prodavati i kako bi istražili tržište. “Počeli smo sa ‘zmijesnim’ kruhom, ali smo polako isprobavali i druge. Dio nekadašnje stolarije preuredili smo u pekaru s dvije zazidane krušne peći koje se lože na drva”, govori vlasnik Kuraža. U pekari Kuraž svi su proizvodi bez aditiva i umjetnih boja i sve se peče u krušnim pećima. “Nemamo ni jednu električnu peć”, ističe Joža s ponosom. Osim kruha, kojega je 12 vrsta, u Kuražu se mogu kupiti i četiri vrste peciva, nekoliko vrsta mlinaca, suhi kolačići, slani štapići sa sjemenkama, više vrsta tjestenina i rezanaca za koje je ovaj svestrani vlasnik sam napravio stroj. “Kad smo kod strojeva, osim stroja za rezance, sam sam napravio i stroj za mljevenje maka, a nakon toga i stroj za mljevenje oraha”, dodaje Joža. U sklopu pekare je i starinski mlin koji melje brašno na kamen, a uz njega i “pirilica” tj. stroj za čišćenje pira koji je, ne moramo to ni reći, napravio sam Joža. Proizvodnja od polja do stola tu se itekako osjeti jer obitelj Galic sama uzgaja sve žitarice koje su im potrebne za pekarske proizvode. Na 20 hektara zemlje rastu kukuruz, raž, pir i pšenica. Kako su u Hrvatskoj pekarski lanci veoma jaki, mnoge male obiteljske pekare su istisnute s tržišta, ali to ne brine obitelj Galic. “Mi svoje proizvode ne plasiramo u trgovine koje uzimaju kruh iz takvih pekara jer bismo bili osuđeni na propast. Zato smo se odlučili prodavati na tržnicama Dolac, Kvatrić, Špansko, Trešnjevka, Utrine i tu kod nas u Zlataru”, priča vlasnik Kuraža. U Hrvatskoj, kaže, još nije zaživio trend zdrave prehrane iako je u velikom porastu. “Ljudi ne razmišljaju što jedu i uđu u prvu pekaru koja im je usput do posla. Rekao bih to ovako: svi vole vrući kruh i njegov miris, a nitko ne razmišlja o tome da je taj kruh sat vremena prije bio smrznut i većinom pun

m me aditiva. Po tome kuj ujeese mi razlikujeve mo. Kod nas je ssve e k ruh ru h za za-svježe, čim se kruh mijesi, ide u krušnu peć, i kada jedete našš h kruh, sigurni ste da u njemu nema nikakvih to dodatnih sastojaka koji u kruhu nemaju ššto tražiti”, zaključuje Joža.

NIJE BITNO JESI LI PEKAR, SVE SE NAUČI ČII Kako sada stvari stoje, Kuraž je prva pekara u Hrvatskoj koja peče i radi na ovakav način, što su mnogi kupci i prepoznali. “Često nam se javljaju ljudi sa zdravstvenim problemima poput celijakije, tj. alergije na gluten koji kupuju naš bezglutenski i beskvasni kruh, koji im zdravstveno odgovara, a i ostali kupci su zadovoljni našim dosadašnjim asortimanom proizvoda”, kaže Galic. U Kuražu je trenutačno zaposleno 14 osoba, s ciljem širenja. “Kod nas nije bitno jesi li pekar po struci ili nisi. Osim toga, naš proces proizvodnje je drugačiji od drugih pekara, i nitko tko je kod nas došao, nije znao peći u krušnoj peći, nije znao kako naložiti drva na određenu

U SKLOPU PEKARE JE I STARINSKI MLIN KOJI MELJE BRAŠNO NA KAMEN, A UZ NJEGA I “PIRILICA” TJ. STROJ ZA ČIŠĆENJE PIRA temperaturu... Ali ako imaš volje, sve se brzo nauči. Osim zaposlenih, supruga Snježana i ja također radimo, a jedna od dvije kćeri brine se za tehnikalije, vođenje društvenih mreža i slično”, dodaje Joža. Cilj ove obitelji je i dalje raditi na novim proizvodima i proširiti svoju proizvodnju, što misle učiniti izradom novih krušnih peći. “Uz širenje i zapošljavanje novih ljudi cilj nam je držati se i dalje naših temelja, a to su zdrava hrana i zdravi pekarski proizvodi”, zaključuje vlasnik Kuraža Josip Galic.

Ljudi ne razmišljaju što jedu i uđu u prvu pekaru koja im je usput do posla. Rekao bih to ovako: svi vole vrući kruh i njegov miris, a nitko ne razmišlja o tome da je taj kruh sat vremena prije bio smrznut i većinom pun aditiva. Josip Joža Galic, vlasnik Kuraža

16. 16 6. ttravnja ra rav a n nja j 20 2018. 018. 1 | br 18 broj o 40 oj 4 4025 25 | PRIVREDNI PRIVRE PRI VRE REDNI RE DNI V VJ VJESNIK JESN ES SNIK K | 35 35


PREDSTAVLJAMO PROKOTIP, Zagreb

Inovacija više nije luksuz Hrvatsko tržište je plodno tlo za razvoj start-up zajednice i inovacija jer je u tranzicijskoj fazi i ima potencijala da bude među vodećima u Europi, kaže Nikolina Topić kaže ona. Tvrtka je započela s radom u jesen 2017. nakon što je direktorica i osnivačica Prokotipa Nikolina Topić upoznala Carmen Calvo del Valle. “Utvrdile smo ciljeve, način poslovanja, usluge koje bismo nudile, partnere te zanimljive edukacije te smo započele avanturu pod nazivom Prokotip”, kaže Nikolina Topić i dodaje kako su u tvrtki trenutačno zaposlene dvije osobe, uz veliki krug vanjskih suradnika. “Uloga inovacija na hrvatskom tržištu je sve važnija, posebice kod manjih i srednjih tvrtki kojima inovacija omogućuje pristup novim tržištima te stvaranje dodane vrijednosti kroz kontinuirani rast”, naglašava ona i kaže kako je hrvatsko tržište plodno tlo za razvoj start-up

Z Sve više uviđamo kako je uloga inovacija na hrvatskom tržištu sve važnija, posebice kod manjih i srednjih tvrtki kojima inovacija omogućuje pristup novim tržištima te stvaranje dodane vrijednosti kroz kontinuirani rast. Nikolina Topić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

agrebačka tvrtka Prokotip bavi se upravljanjem inovacijama što obuhvaća više područja poslovanja. Misija tvrtke je, pak, izgraditi bolju budućnost za napredak kreativnih timova u suradnji s investitorima. Carmen Calvo del Valle, projektna menadžerica u Prokotipu, kaže kako je situacija u svijetu posebno zanimljiva i vrlo promjenjiva. “Već od 2011. se govori o 4. industrijskoj revoluciji, ali sada je to činjenica. Prihvaćamo nove paradigme, nove načine rješavanja potreba te načina na koji radimo, zabavljamo se, putujemo, kupujemo… Digitalizacija i globalizacija uzrokuju ogromne promjene koje tvrtkama nude izvanredne prilike. Inovacija u ovom kontekstu je nužna, nije više luksuz koji si mogu priuštiti velike korporacije”, objašnjava ona dodajući kako hrvatske tvrtke ne bi trebale pokušavati pratiti ritam ili kopirati lidere u svojim industrijama.

KONKURENTNI U INDUSTRIJI “S kreativnijim, fleksibilnijim, održivijim i aktivnijim mentalitetom, one mogu biti vodeće. Mi vjerujemo kako su metodologija inovacije, vraćanje korisnika u središte, malo samopouzdanja i lakši pristup kapitalu okidač koji ih može pokrenuti. Kako to radimo? Ponajprije, podupiremo start-upe i inovatore u njihovim prvim koracima kao što su strukturiranje poslovnog plana ili pristup financiranju. Pružamo i potrebne alate tvrtkama kako bi postale konkurentnije na tržištu, savjetujemo ulagače, te potičemo suradnju start-upa, tvrtki i fakulteta”,

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

DIGITALIZACIJA I GLOBALIZACIJA UZROKUJU OGROMNE PROMJENE KOJE TVRTKAMA NUDE IZVANREDNE PRILIKE, KAŽE CARMEN CALVO DEL VALLE zajednice i inovacija jer je u tranzicijskoj fazi i ima potencijala da bude među vodećima u Europi. “Hrvatski studenti, inovatori i ljudi koji pokreću svoj posao imaju kvalitetne vrijednosti koje su preduvjet uspjeha. Naša tvrtka ima ulogu pružiti im potporu koja im treba i pomoći da kvalitetnije implementiraju određene faze kako bi postali konkurentni u svojoj industriji”, ističe. Moto tvrtke je inovativni pristup ciljanom tržištu. Stoga je u izradi usluga kreativnog rješavanja bilo kojeg izazova koja će se provoditi metodom Design Thinking. “U fazi razvoja imamo razne proizvode. Nekoliko njih razvijamo u suradnji sa Studijem dizajna Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, drugi su pred komercijalizacijom, a treći se personaliziraju ovisno o željama i posebnostima poslovnih partnera, klijenata i kupaca”, zaključuje Nikolina Topić. (B.O.)


MOŽE LI GORE?

IZNAD CRTE JEAN PIERRE MARIČIĆ Voditelj projekata u Poduzetničkom inkubatoru BIOS

Danas bih bez razmišljanja potpisao da nam i dalje provedbe projekata sufinanciranih iz EU fondova kontroliraju strani stručnjaci koje bi delegirala Europska komisija

M

ože li gore? Pitanje je koje se može postaviti na svaku temu koje se sjetite, ali ovo konkretno pitanje odnosi se na provedu projekata sufinanciranih iz EU fondova kod nas. Počeo sam se baviti pripremom i provedbom projekata koji se sufinanciraju iz EU fondova još u vrijeme kada su u kontrolu dolazili strani stručnjaci koje je angažirala Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj. Iako su nam tada te kontrole izgledale vrlo komplicirane i naporne, danas bih bez razmišljanja potpisao da nam i dalje provedbe projekata sufinanciranih iz EU fondova kontroliraju strani stručnjaci koje bi delegirao EK. Naime, kako smo počeli sami preuzimati kontrolu provedbe (provedbena tijela koja su bila certificirana za svoje poslove) tako su stvari postajale sve kompliciranije i sve teže. Ako se pitate zašto, odgovor je vrlo jednostavan. Samo dodajte na europsku administraciju i na njihove birokratske mehanizme ove naše i ne treba vam ništa više. Ali… Naravno da uvijek postoji neko “ali”. Ne bismo mi bili mi kada ne bismo i dodatno začinili već komplicirane procedure. Naime, poznato je da smo u kreiranju komplikacija (hoćete li za poslovanje poduzetnika ili možda za ishođenje nekog dokumenta, a naravno i za provedbu EU sufinanciranih projekata) “veći katolici od Pape”. Jedan od najvažnijih kamena spoticanja u provedbi projekata je Zakon o javnoj nabavi. Uz to što je sam taj zakon prilično kompliciran i nedorečen (što znači da najvećim dijelom ovisi o tumačenjima), uz njega postoji još sedam pratećih pravilnika i uredbi te mišljenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Uz sve to, provedbena tijela (agencije i ministarstva i druge institucije zadužene za provedbu programa EU-a i kontrolu provedbe krajnjih korisnika) imaju i svoje dopune i mišljenja. Te dopune i mišljenja predstavljaju se kao potreba zaštite pravne stečevine EU-a, posebice

zajedničkog tržišta, ali vrlo često prelaze granicu onoga što su načela EU-a povezana sa zajedničkim tržištem i drugim pravnim aktima Unije. Tako se događa da, primjerice, u slučaju pripreme dokumentacije za nabavu građevinskih radova u dijelovima troškovnika u kojima se spominju hrvatske norme provedbeno tijelo traži da se obvezno doda i tekst “ili jednakovrijedno”. Napravite li to sukladno traženju nadređenih institucija, može vam se javiti tvrtka iz, recimo, Bugarske

s inspekcijom. Drugi primjer još je dramatičniji. Tvrtka nabavlja autobuse koji se financiraju iz EU programa i navodi u tehničkim specifikacijama kako na instrument-ploči autobusa mora biti postavljen elektronski preglednik na hrvatskom jeziku. Provedbeno tijelo na ovaj zahtjev stavlja primjedbu: “Molimo razmisliti o potrebi traženja da display pokazuje informacije na hrvatskom jeziku. Skrećemo pažnju na odredbu čl. 206., st. 2. Zakona o javnoj nabavi, prema kojoj tehničke specifikacije moraju svim gospodarskim subjektima omogućiti jednak pristup i ne smiju imati učinak stvaranja neopravdanih prepreka za otvaranje javne nabave tržišnom natjecanju”. Treba li ovo komentirati? Omogućit ćemo svim ponuditeljima da nude elektronske preglede koje žele, a onda ćemo vozače slati u školu stranih jezika za onaj jezik na kojemu radi display? Veći katolici od Pape? Najvažnija razlika između kontrola tima koji je delegirao EK u odnosu na kontrole naših timova je u tome što je strane stručnjake ponajprije zanimalo jesmo li ostvarili zacrtane rezultate projekta i jesmo li sredstvima koje smo dobili iz EU fondova raspolagali pažnjom

POZNATO JE DA SMO U KREIRANJU KOMPLIKACIJA “VEĆI KATOLICI OD PAPE” koja će na natječaju imati najpovoljniju ponudu i prijaviti da radi sukladno jednakovrijednim bugarskim normama. I vi to morate prihvatiti (jer ste tako napisali u dokumentaciji) i potpisati ugovor s tom tvrtkom. A onda vam u nekom trenutku na gradilište dođe inspekcija (nadzor) koju ne zanima javna nabava i stečevine EU-a, nego zakoni vezani uz građevinarstvo i izgradnju objekata i u kojima jasno stoji koje se hrvatske norme moraju primjenjivati. Provedbeno tijelo koje vam je sugeriralo da dodate “ili jednakovrijedna norma” neće se miješati u vašu raspravu

dobrog gospodara, dok se naši stručnjaci bave pitanjima poput “zašto je izvođač naplatio 3,45 kvadrata bojenja, kada smo mi izmjerili da ima 3,44 kvadrata” ili “zašto ste naručili 40 peciva za događanje na kojemu je bilo 30 osoba”. Ovo je samo moje subjektivno mišljenje, ali temelji se na 10 godina provedbe EU sufinanciranih projekata. I na kraju da odgovorim na pitanje s početka teksta - može li gore? Naravno da može, samo pričekajmo neku sljedeću izmjenu i dopunu zakona, ili neki novi pravilnik.

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 37


TURIZAM ISTRAŽIVANJE O KORIŠTENJU I UTJECAJU DIGITALNIH KANALA U HoReCa SEKTORU

UGOSTITELJSTVO JE NEDOVOLJNO DIGITALIZIRANO Od društvenih mreža, hotelijeri, ugostitelji i vlasnici barova najčešće koriste Facebook i Instagram, a sadržaj tjedno ažuriraju piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

D

igitalizacija je pojam koji se sve više koristi i najčešće veže uz napredak tehnologije. Upravo kroz digitalna poslovna rješenja i trendove optimiziraju se troškovi, podiže kvaliteta usluge, povećava učinkovitost i konkurentska prednost, rečeno je na prošlotjednom drugom HoReCa MeetUpu, održanom u zagrebačkom HUB385 u organizaciji trgovačkog lanca Metro Cash&Carry Hrvatska. Tom je prigodom istaknuto i kako u Hrvatskoj još nije definirana razina digitalizacije poslovanja u gospodarstvu i u turizmu. Prema istraživanju o korištenju i utjecaju digitalnih kanala u HoReCa sektoru koje je u ožujku proveo Metro u suradnji s agencijom Hendal, 56 posto hotela, restorana i kafića ima vlastitu web stranicu, a 72 posto njih je prisutno na Facebooku. Također, više od 85 posto hotelijera i ugostitelja smatra da su web i Facebook stranica utjecale na rast broja njihovih gostiju. U izradu svojih web stranica hotelijeri u prosjeku troše 9000 kuna, restorani 8000, a barovi 5000 kuna. Od društvenih mreža, najčešće koriste Facebook

ČAK 82 POSTO REZERVACIJA ZA RESTORANE OBAVLJA TELEFONOM, A 35 POSTO PUTEM WEB STRANICE i Instagram, a sadržaj tjedno ažuriraju. Najslabiju digitalnu prisutnost imaju kafići koji naglasak daju na Facebook, pa tako šest od 10 kafića ima tu stranicu, a četiri od 10 ima web stranicu. Pritom, 13 posto kafića namjerava pokrenuti vlastitu web stranicu.

BESPLATNO ODRŽAVANJE WEB STRANICE Na to da je digitalizacija poslovanja važna u HoReCa sektoru, upućuje i podatak da se 82 posto rezervacija za restorane obavlja telefonom, a 35 posto putem web stranice.

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

No digitalizacija iziskuje određene izazove za ugostitelje, a neki od njih su, kako kažu, to što nemaju dovoljno vremena za bavljenje takvim oblikom poslovanja jer u svojoj tvrtki obavljaju više uloga. Pritom je važna i razina percipirane koristi digitalizacije tj. koliko neki ugostitelj smatra da mu ulaganje u te tehnologije pridonosi poslovanju. Upravo zbog značajnog utjecaja digitalne prisutnosti na poslovanje, Metro je na HoReCa MeetUpu predstavio digitalna rješenja koja će hotelijerima i ugostiteljima omogućiti besplatno i jednostavno kreiranje te hosting web stranice, kao i korištenje besplatne aplikacije za online rezervacije. To je platforma eatbu.hr, a za unošenje podataka u nju, kako je rečeno, potrebno je doslovno 10 minuta. Nakon unošenja podataka o tvrtki ili obrtu te uslugama i ponudi, novu web stranicu nekog ugostiteljskog objekta moguće je uređivati i održavati potpuno besplatno. Zahvaljujući SEO optimizaciji koja osigurava bolje pozicioniranje web stranice na tražilicama te izravnoj integraciji na Google Mapsu, eatbu.hr dodatno pridonosi vidljivosti restorana, hotela i kafića na internetu. U sklopu drugog HoReCa MeetUpa održan je panel na kojem je bilo riječi o unapređenju digitalizacije HoReCa sektora u Hrvatskoj, ekonomiji iskustva, restoranima budućnosti te novoj generaciji posjetitelja. Tom je prigodom Mia Bezjak, voditeljica marketinga Cateringa Kvatrić istaknula kako trendovi idu u smjeru kvalitetnog sadržaja web stranica. “Potrošači i navike konzumiranja hrane se mijenjaju, a stvar je prioriteta neke tvrtke pojaviti se na nekoj digitalnoj platformi”, zaključila je Mia Bezjak.


NATJEČAJ TURIZMOM DO POSLA

NOVA STRANICA HRVATSKOG TURIZMA Natječajem dajemo potporu poslodavcima da pronađu dovoljno kvalitetne radne snage uz istodobno osnaživanje i integriranje ranjivih skupina na tržište rada, ističe Cappelli piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

sklopu natječaja Turizmom do posla, u prvoj fazi provedbe vrijednoj 31 milijun kuna, od čega je 85 posto financirano sredstvima Europskog socijalnog fonda, a ostatak iz hrvatskog državnog proračuna, prošlog tjedna je u Ministarstvu turizma svečano potpisano 20 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s korisnicima koji su zadovoljili kriterije tog natječaja. Time je u ovoj prvoj fazi provedbe projekta obuhvaćeno 967 osoba, od čega 647 osoba mlađih od 25 godina, 251 osoba starija od 54 godine te 69 osoba s invaliditetom. Najniži iznos bespovratnih sredstava za pojedini projekt je 500.000 kuna, a najviši dva milijuna kuna. Kako je rečeno na potpisivanju ugovora, cilj tog natječaja je kroz suradnju i partnerstvo obrazovnih institucija, strukovnih udruga te poslodavaca u turizmu i ugostiteljstvu poboljšati pristup ranjivih skupina tržištu rada u sektoru turizma i ugostiteljstva. Do kraja programskog razdoblja tj. do 2020. godine dodijelit će se ukupno više od 90 milijuna kuna iz sredstava Europskog socijalnog fonda te državnog proračuna.

TURIZAM JE NAJBRŽE RASTUĆI SEGMENT Prema riječima Garija Cappellija, ministra turizma, kroz taj su natječaj obrazovne institucije i strukovne udruge u

suradnji sa zainteresiranim poslodavcima prijavile konkretne projekte usmjerene prema aktivaciji, edukaciji i zapošljavanju nezaposlenih, osoba s invaliditetom, mlađima od 25 i starijima od 54 godine. “U turizmu trenutačno radi oko 150.000 radnika, ali su potrebe mnogo veće. Isto tako, mnogo napora ulažemo u edukaci-

NAJNIŽI IZNOS BESPOVRATNIH SREDSTAVA ZA POJEDINI PROJEKT JE 500.000 KUNA, A NAJVIŠI DVA MILIJUNA KUNA ju, aktivaciju i popularizaciju turističkih i ugostiteljskih zanimanja. Otvorili smo novu stranicu hrvatskog turizma koja će, vjerujem, biti ispisana samo najboljim primjerima suradnje privatnog i javnog sektora. Natječajem dajemo potporu poslodavcima da pronađu dovoljno kvalitetne radne snage uz istodobno osnaživanje i integriranje ranjivih skupina na tržište rada”, rekao je Cappelli.

Cappelli je naglasio kako se zadnjih dana u javnosti s negativnim predznakom govori o turizmu jer on, navodno, “sprečava razvoj ostalih djelatnosti”. To nije tako, kazao je on, a o tome svjedoče i podaci Svjetske turističke organizacije (UNWTO) po kojima je vidljivo kako je prošle godine u sektoru turizma bilo registrirano oko sedam milijuna novih radnih mjesta. “Osim toga, turizam je u 2017. postignuo rast od 4,6 posto i nadmašio gospodarstvo koje je poraslo 4,2 posto. Prema tome, vidljivo je kako je turizam najbrže rastući segment u svijetu”, naglasio je Cappelli. Na potpisivanju ugovora Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, je istaknuo kako ta institucija kao posredničko tijelo druge razine može pridonijeti provedbi projekata koji će proširiti mogućnosti zapošljavanja u turizmu i ugostiteljstvu upravo onih skupina nezaposlenih osoba koje do sada nisu imale šanse na tržištu rada. Inače, partneri u projektu Turizmom do posla su turističke kompanije HUPZagreb, Toplice Sveti Martin, Arena Hospitality Group, Hotel Tučepi, Hotel Split, pekarski obrt Dinara, Punta Skala i Jadranka hoteli. Kao poslodavci, te će tvrtke podržati obrazovne institucije i strukovne udrugama u turizmu koje su osmislile projekte edukacije i aktivacije pripadnika ranjivih skupina nezaposlenih.

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 39


HRWWWATSKA APLIKACIJA iČELNIK

ALAT ZA UPRAVLJANJE PRORAČUNOM Rješenje omogućava i usporedbu podataka s rezultatima i stanjem iz prijašnjih obračunskih razdoblja jer prikaz trenda olakšava donošenje kvalitetnih odluka piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

D

ugogodišnja suradnja hrvatskog proizvođača softvera Libusoft Cicom s jedinicama lokalne samouprave otkrila je kako njihovi čelnici često nemaju pristup odgovarajućim informacijama. Ako se tomu doda činjenica kako sve više građana želi znati na što se troši njihov novac, ne čudi što je ova tvrtka, iza koje je četvrt stoljeća iskustva i više od stotinu razvijenih aplikacija, odlučila napraviti pametni softver pod nazivom iČelnik. Riječ je, naime, o izvještajnom portalu putem kojeg čelnici, pročelnici županija, gradova i općina i njihovi suradnici te građani i poduzetnici mogu brzo i jednostavno doći do svih brojki koje ih zanimaju, pratiti realizaciju proračuna, kontrolirati prihode, rashode, troškove plaćanja, stanje riješenosti predmeta građana i sve relevantne financijske pokazatelje. Podaci su u realnom vremenu dostupni na bilo kojem pametnom telefonu, tabletu ili računalu spojenom na internet. Rješenje

PODACI SU U REALNOM VREMENU DOSTUPNI NA BILO KOJEM SMARTFONU, TABLETU ILI RAČUNALU SPOJENOM NA INTERNET omogućava i usporedbu podataka s rezultatima i stanjem iz prijašnjih obračunskih razdoblja jer prikaz trenda olakšava donošenje kvalitetnih odluka. Preduvjet za korištenje iČelnika su strukturirane i uređene baze podataka, digitalizirano poslovanje i međusobna povezanost softverskih aplikacija. Marko Ignjatović, pomoćnik direktora sektora financija i logistike u tvrtki

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

Libusoft Cicom, kaže nam kako je iČelnik plod hrvatskog znanja, a njegov razvoj trajao je nešto više od godine dana. Tijekom razvoja jedan od problema bio je kako strukturirati podatke koji se ne odnose samo na gradove već i na njihove proračunske korisnike poput škola, vrtića ili muzeja koji troše gradski, tj. lokalni novac. “Sve ove podatke je trebalo sučeliti i obraditi kako bi oni korisniku pružili točne i jasne informacije”, objašnjava on dodajući kako je anketa koja je provedena među čelnicima i građanima odgovorila na pitanja koje izvještaje valja obuhvatiti rješenjem. “Od mora podataka odabrali smo 20-30 izvještaja u kojima korisnici mogu pronaći tražene informacije”, naglašava on.

PLOD HRVATSKOG ZNANJA Važno je istaknuti kako je u razvoj ovog inovativnoga rješenja utrošeno oko 700.000 kuna. A ključ svega je, nastavlja Ignjatović, jednostavnost. “Sve sustave smo pretvorili u jednostavan alat. Ako neko rješenje nije jednostavno, nitko ga neće koristiti. Odlučili smo iČelnik postaviti i na web jer nismo htjeli komplicirati s aplikacijama na mobilnim uređajima”, napominje. Testno razdoblje ovog alata nedavno je isteklo, a iČelnik ima već pet korisnika – Kutinu, Mali Lošinj, Rab, Sisak i Viroviticu. Ovo je prva i jedina takva aplikacija na našem tržištu i u regiji. “Vjetar u leđa bila nam je i činjenica da slično rješenje ne postoji u Srednjoj i Istočnoj Europi. Tako da iČelnik pokazuje i izvozni potencijal”, zaključuje Ignjatović.


INTERNET ADRIA

Važno je klik pretvoriti u noćenje

U

Opatiji 19. i 20. travnja održava se prva konferencija o digitalnom marketingu i tehnologijama, koja je u cijelosti posvećena turističkom sektoru. Dvodnevno događanje u organizaciji časopisa Turizam info namijenjeno je hotelijerima, turističkim zajednicama te agentima koji žele što kvalitetnije i intenzivnije koristiti moderne tehnologije

i marketinške kanale za promociju prema sve mlađem tržištu, koje upravo takvim kanalima najviše vjeruje. “Danas je možda teže nego ikad odabrati pravi marketinški alat, onaj koji postiže najveći uspjeh, pretvara klikove u noćenja. Tehnologije, alati, no i samo tržište stalno se mijenjaju, a na konferenciji Internet Adria pokušali smo kroz 40 predavanja obraditi najaktualnije teme

digitalnog marketinga i prodaje”, najavio je voditelj projekta Adriano Požarić. Tijekom konferencije će stručnjaci iz Hrvatske i Europe govoriti o društvenim mrežama, online prodaji, modernim medijima i kako oni mogu pomoći u promociji, internetskim prijevarama, booking portalima, načinu online komunikacije, te svemu onome što danas čini osnove marketinga u turizmu. Tako će Daniel Zellig, osnivač digitalne agencije Opensmjle iz njemačkog Kölna, sudionicima pojasniti sve o tome kako koristiti storytelling ili umjetnu inteligenciju u sklopu hotelskih brendova. Jedan od najpopularnijih predavača na temu Google oglašavanja Miroslav Varga govorit će o tome gdje i kako promovirati internet stranice te koliko novca uložiti u promociju. Uz konferencijski, Internet Adria ima i izlagački dio na kojemu će se predstaviti dobavljači u segmentu tehnologije i opreme. (B.O.)

CEE ORACLE PARTNER DAY

NAGRADA ZA NEOS

N

eos, zagrebačka tehnološka tvrtka koja je specijalizirana za projektiranje i izvedbu složenih informacijskih sustava te razvoj specijaliziranih poslovnih aplikacija za srednje velike tvrtke u Hrvatskoj i regiji Adriatik, ali i za kompanije koje svoju djelatnost obavljaju globalno, na nedavno održanom CEE Oracle Partner Dayu u Bukureštu osvojio je Oracle nagradu Partner of the Year, Customer Advocacy – Joint Winner. S obzirom na tempo kojim računalstvo u oblaku diktira proces transformacije i digitalizacije, i ovo događanje bilo je

posvećeno “putovanju u cloud” (Journey to the Cloud) što je jedna od glavnih vodilja multinacionalne kompanije Oracle koja se bavi računalnom tehnologijom. Davorin Capan, glavni izvršni direktor Neosa, u svojem predavanju prikazao je put ove tvrtke u računalstvo u oblaku te trud njezina tima u izgradnji cloud kompetencija - od prve cloud demo/test instance prije više od godine dana, preko stjecanja Oracle IaaS (infrastruktura kao usluga), pa do prebacivanja poslovanja u oblak što je prepoznao i Oracle. Na predavanju je ujedno objašnjen način na koji je Neos migrirao poslovne

procese Hrvatskog novčarskog zavoda u cloud. Migracija poslovanja HNZ-a u oblak je iskorak u ostvarivanju integriranog cloud rješenja te njegova implementacija, priopćeno je iz Neosa. Inače, Neos već 15 godina bilježi rast u svim aspektima poslovanja – broju zaposlenika, prometu, prihodima, dobiti, te broju korisnika (B.O.)

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 41


INTERVJU RENEE SABOTI SLOVENC, DIREKTORICA COMBIS KONFERENCIJE

TEHNOLOGIJOM DO NOVIH POSLOVNIH VRIJEDNOSTI Combis konferencija se danas svrstava među najvažnije IT konferencije ne samo zbog više od 500 sudionika, već i zbog različitih, aktualnih tema te značajnog poslovnog networkinga piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

B

e there. Create value. - krovna je tema 12. Combis konferencije koja će se održati od 23. do 25. svibnja 2018. u Poreču, a medijski pokrovitelj je Privredni vjesnik. Renee Saboti Slovenc, direktorica Combis konferencije i voditeljica marketinga i komunikacija u Combisu, kaže nam kako se krovnom temom želi istaknuti da ovaj događaj sudionicima pruža dodanu poslovnu vrijednost kroz predavanja renomiranih govornika, IT predavanja, studije slučajeva u kojima se prezentiraju projekti tvrtki koji su unaprijedili njihovo poslovanje uz pomoć tehnologije, niz mini konferencijskih sadržaja usmjerenih osobnom razvoju,

UVJERENI SMO DA SE SAMO STALNIM PROPITIVANJEM I INOVATIVNOŠĆU MOŽE ZADRŽATI ČELNA POZICIJA NA MAPI IT KONFERENCIJA networkingu, ali i zabavi. Cilj konferencije je da sudionici osjete promjenu u razmišljanju kroz koju će ostvariti kvalitetniju i bržu digitalnu svakodnevnicu,

da i sami kreiraju dodanu poslovnu vrijednost. Održat će se i treći hackathon try{code}catch, 24-satno studentsko natjecanje u programiranju kako bi se mladima pružila prilika da budu dio velikog poslovnog događanja u IT svijetu te i da se koncept hackathona približi sudionicima konferencije koji dolaze iz poslovnog svijeta. Svi konferencijski sadržaji bit će povezani gejmifikacijom, zbog čega će tri dana biti iznimno dinamična i zanimljiva. Svaki sudionik će moći skupljati bodove, dok će najangažiraniji osvojiti vrijedne nagrade i pritom se odlično zabaviti.

 Konferencija je postala središnje mjesto druženja IT zajednice Hrvatske i regije. Kako je sve započelo? - U jednom trenutku smo osjetili da imamo dovoljno kompetencija i znanja koja bi vrijedilo podijeliti s ostatkom IT zajednice. Sama odluka o pokretanju Combis konferencije nije bila ni laka niti brza. Tražila je preuzimanje odgovornosti, određenu dozu hrabrosti, nesebičnu podršku i povjerenje svih direktora na

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.


I VODITELJICA MARKETINGA I KOMUNIKACIJA U COMBISU prilagodljive, žilave i otporne. A sve skupa ne bismo mogli iznijeti da nismo imali što pokazati, ne samo u regiji, nego i šire gdje možemo biti cjenovno povoljniji, ali moramo pobijediti kompetencijama, znanjem, odličnim proizvodom ili uslugom, što na tako konkurentnim tržištima nije nimalo lako.

čemu sam im neizmjerno zahvalna. I naravno, jako puno upornosti. Tijekom godina smo iskušavali mnoge mogućnosti - i kad je riječ o trajanju konferencije, lokacijama, broju predavanja, glavnim govornicima, popratnim sadržajima i zabavi, a svih ovih godina smo se trudili da svaka sljedeća bude inovativnija, originalnija, drugačija od prethodne. No valja naglasiti da bez potpore unutar kompanije ne bi bilo ni Combis konferencije. Jer ni najbolje ideje ne mogu zaživjeti bez bezrezervne podrške kolega i tima.

 Po čemu se ova konferencija razlikuje od drugih sličnih događanja? - Combis konferencija se danas svrstava među najvažnije IT konferencije ne samo zbog više od 500 sudionika, već i zbog različitih aktualnih tema te značajnog poslovnog networkinga. Za razliku od jednodnevnih konferencija na kojima se nakon ručka ili večere okupljeni rasprše, ova je zamišljena kao trodnevno događanje izvan Zagreba, daleko od rutine, stresa i poslovnog ritma. Naša je intencija za svakog sudionika pripremiti inspirativan IT, ali i non-IT sadržaj, snažan networking, ali i opuštajući program. Želja nam je svake godine ispočetka stvoriti idealnu atmosferu i omogućiti drugačije i bolje konferencijsko iskustvo koje će u konačnici svakom sudioniku osigurati dodanu vrijednost. Upravo zato ove godine snažniji naglasak stavljamo na gejmifikaciju, ne bismo li i kroz ‘igranje’ osigurali bolji doživljaj za sve sudionike, i to ne samo u neobveznom, opuštajućem dijelu konferencije, nego i u dijelu koji je posvećen stručnim IT temama. Uvjereni smo da se samo stalnim propitivanjem i inovativnošću može zadržati čelna pozicija na mapi IT konferencija.

 Koje su najveće dobrobiti koje od konferencije imaju posjetitelji - sudionici događaja? - Zadatak konferencije je pokazati ne samo uvid, iskustvo i kompetencije nas iz Combisa nego i renomiranih svjetskih IT kompanija koje sudjeluju na konferenciji. Svake godine nastojimo obraditi neku od relevantnih tema u ICT-u, približiti sudionicima najnovije tehnologije, otkriti načine kako da ih najbolje iskoriste u poslovanju i time postanu napredniji, fleksibilniji, konkurentniji i

 Možete li istaknuti neke od trendova današnje ICT industrije? - Trendovi su i nadalje nepromjenjivi - Cloud, Big Data, IoT, Security. To su trendovi koji su se iskristalizirali u zadnjih nekoliko godina, a zasad nijedno istraživanje ne nagovještava da bi ih uskoro nešto moglo skinuti s trona. Naravno, tim temama ćemo se pozabaviti i na Combis konferenciji.  Na čemu će u nadolazećem razdoblju biti naglasak poslovanja Combisa? - Ono što je u fokusu Combisa, ali i ovogodišnje konferencije je IT transformacija. IT mora mijenjati način na koji pristupa rješavanju zahtjeva poslovanja, jer poslovna svakodnevica očekuje

ZADATAK KONFERENCIJE JE POKAZATI NE SAMO UVID, ISKUSTVO I KOMPETENCIJE NAS IZ COMBISA NEGO I RENOMIRANIH SVJETSKIH IT KOMPANIJA u konačnici – poslovno uspješniji. Želja nam je pokazati kako tehnologija može biti okosnica novih poslovnih vrijednosti. Potaknuti neka nova razmišljanja i kreiranje poslovnih informatičkih rješenja koja će obilježiti vrijeme koje tek dolazi.

 Gdje se Hrvatska, na karti ICT proizvoda i usluga, nalazi u odnosu na EU, ali i svijet? - Tehnologija govori univerzalnim jezikom, i tu nema granica. Oduvijek je domaća IT zajednica jednim okom pratila što se događa izvan granica Hrvatske, a ekonomska kriza nas je primorala da puno više radimo upravo izvan naših granica. Tako da je istinita poslovica da nije svako zlo za zlo. Upravo je posljednja ekonomska kriza pokazala koliko su IT tvrtke u Hrvatskoj fleksibilne,

nove, inovativne modele kroz primjenu novih tehnologija i/ili na drugačiji način, brži ‘time to market’, jednostavniju infrastrukturu za održavanje. Sve u svemu, vrijeme digitalne transformacije sve više udaljava IT od infrastrukture i sve više približava zahtjevima poslovanja tvrtke. Iako će IT Infrastruktura još neko vrijeme biti temelj kvalitetnog funkcioniranja IT rješenja i poslovnih aplikacija, ona mora postati jeftinija, agilnija kroz software defined trendove, visoko automatizirana, a time i daleko jednostavnija za održavanje. Naravno da sve to skupa mora biti i sigurno, jer što je razina digitalizacije poslovanja kompanije viša, to su veći i sigurnosni izazovi. Ukratko, naša je želja pokazati na koje načine tehnologija može biti okosnica novih poslovnih vrijednosti.

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 43


AKTUALNO 20. CROATIA BOAT SHOW

JEDNA SMO OD VODEĆIH NAUTIČKIH DESTINACIJA Vladin je cilj da Hrvatska do 2020. godine postane jedna od 20 vodećih svjetskih turističkih zemalja u čemu veliku ulogu ima nautički turizam, istaknuo je Frano Matušić prihoda iz nautičkog turizma. Turizam pa tako i nautički, u destinacijama se mora razvijati uz sustavno i dugoročno planiranje kako bismo očuvali našu prirodnu baštinu. Kvaliteta, opremljenost i bogatstvo sadržaja su segmenti na kojima trebamo dodatno raditi. Upravo smo stoga unutar Ministarstva turizma osnovali Ured za nautički turizam”, kazao je Matušić.

OVE GODINE DVOSTRUKO VEĆI IZLOŽBENI PROSTOR

oko

150

izlagača predstavilo se na Croatia Boat Showu

30 izloženih brodova premijerno je predstavljeno u Hrvatskoj

10 plovila imalo je svoju svjetsku premijeru

O

vogodišnji 20. Croatia Boat Show okupio je oko 150 izlagača, a više od 30 izloženih brodova premijerno je predstavljeno u Hrvatskoj, dok je 10 imalo svjetsku premijeru. Državni tajnik Ministarstva turizma Frano Matušić ustvrdio je kako je Vladin cilj da Hrvatska do 2020. godine postane jedna od 20 vodećih svjetskih turističkih zemalja u čemu veliku ulogu ima nautički turizam. “Hrvatska je danas u svjetskim okvirima, a posebice na Mediteranu, jedna od vodećih nautičkih destinacija. A da je to točno, govore i podaci iz sustava eCrew prema kojima smo u 2017. godini ostvarili 474.000 dolazaka te 3,2 milijuna noćenja u čarteru što je rast od 16 posto u odnosu na godinu prije. Što se tiče prihoda, prema podacima Državnog zavoda za statistiku i tu je ostvaren rast od 11 posto na godišnjoj razini. Konkretno, ostvareno je 885 milijuna kuna

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

Ove je godine izložbeni prostor sajma Croatia Boat Show dvostruko veći nego lani. Vicenco Blagaić, organizator Croatia Boat Showa, je pak ustvrdio kako nakon devet godina stagnacije sajam raste. “Površina izložbenog prostora je dvostruko veća od lanjske, a tu su i novi sadržaji. Na sajmu imamo više od 30 hrvatskih i 10 svjetskih premijera motornih jahti, jedrilica, gumenjaka i katamarana. Dakle, možemo se nadati boljim vremenima”, istaknuo je Blagaić. Posebna ovogodišnja atrakcija je bio Yachts Club, prostor od 800 četvornih metara usidren u moru, na kojem su se odvijala brojna zabavna i gastronomska događanja. Najveći izlagači bile su tvrtke Navis, Euromarine, Croatia Yachting i Nautika Centar Nava. Tako je primjerice tvrtka Navis Marine na sajmu izložila čak 14 plovila među kojima motornjak sportskih linija Azimut Atlantis 51 open te 13-metarski dnevni cruiser Evo 43. Nautika centar Nava izložila je novu jedrilicu iz nove X linije te Antares 9, najnoviji i najveći model iz linije Antares s izvanbrodskim motorima. Tvrtka Croatia Yachting predstavila je 10 plovila, među kojima je premijerno bila izložena jedrilica Hanse 548. I tvrtka Euromarine izložila je 10 brodova među kojima se izdvajaju Merry Fisher 1095; 795; 695, Cap Camarat 10.5WA; 7.5WA; 7.5BR, Jeanneau 51 te jedrilice Sun Odyssey 440, 419 i 319.


PREDSTAVLJAMO KAVELJ, Split

KVALITETOM DO NOVIH POSLOVA Bitna je odgovornost i organizacija posla. To je bilo presudno da nas partneri prepoznaju i sve više nas angažiraju kao glavnog izvođača, kaže Kavelj

S

plitsku građevinsku tvrtku Kavelj, čija je temeljna djelatnost niskogradnja, osnovao je 2001. godine Miro Kavelj. Kavelj ima građevinsku licencu, odnosno suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja skupine G. Dakle, u samim svojim počecima tvrtka se bavila niskogradnjom, najčešće iskopima, pa je tako izvodila iskope kanala za HEP te radila i za realni sektor. Izvođači radova su najčešče angažirali tvrtku Kavelj za uređenje zemljišta i okoliša, pripremu gradilišta i završne radove na njemu. Zbog odlično odrađenih poslova, među investitorima je Kavelj prepoznat po svojoj stručnosti, odgovornosti ie poštivanju rokova. To i jest razlog zbog kojeg investitori ovu tvrtku u zadnje vrijeme angažiraju kao glavnog izvođača radova. I nadalje izvode radove na pripremi terena za gradnju te završne radove, dok za ostale poslove angažiraju podizvođače. “Bitna je odgovornost i organizacija posla. To je bilo presudno da nas partneri prepoznaju

CILJEVI TVRTKE U BUDUĆNOSTI SU POVEĆANJE PRIHODA, BROJA RADNIKA I MOGUĆI ISKORAK NA INOZEMNO TRŽIŠTE i sve više nas angažiraju kao glavnog izvođača. Dakle, pokazali smo se kao odgovorni i kvalitetni glavni izvođači. Iako smo ranije jako puno radili za HEP, sada se sve više usmjeravamo prema drugim investitorima. Za HEP smo, uglavnom, radili iskope kanala te mijenjali električne stupove i priključke korisnicima. O našoj kvaliteti i poštivanju rokova mogu jamčiti i naši stalni partneri od kojih bih izdvojio HEP-ODS, Tommy, Grad Split, Creatus, Gunja-

ča Projekt, BATI Grupu…”, ističe Miro Kavelj, vlasnik i direktor splitske tvrtke Kavelj.

MODERNIZACIJA MEHANIZACIJE Kavelj zapošljava 20 radnika od kojih su četiri inženjera. Tvrtka je odlučila modernizirati mehanizaciju te investirati u kupnju novih i suvremenih strojeva. Od ukupne investicije vrijedne gotovo osam milijuna kuna uspjeli su povući 3,88 milijuna kuna nepovratnih sredstava iz EU fondova. “Modernizirat ćemo se s dva nova bagera, četiri nova kamiona, jednim ditch-witch strojem za kopanje kanala i jednim manjim dijelom oplate koja se koristi pri gradnji zidova. Tako namjeravamo napraviti novi korak naprijed. Kvaliteta izvedenih radova, stručnost i pedantnost na radovima na nepokretnim kulturnim dobrima motivirali su nas na još jedan iskorak, pa ćemo uskoro od Ministarstva kulture zatražiti suglasnost za izvođenje radova na nepokretnim kulturnim dobrima”, ističe Kavelj. Govoreći o planovima tvrtke, kaže kako su im ciljevi povećanje prihoda, broja radnika i mogući iskorak na inozemno tržište. “Ponuda za suradnju u inozemstvu već imamo, pa je vrlo izgledno da ćemo jednu osposobljenu ekipu za najsloženije poslove poslati u inozemstvo kako bi obavila pojedine radove”, naglašava Kavelj. (J.V.)

A SAD MALO O NAMA...

oko 8 mil kn investirao Kavelj u nove strojeve od toga 3,88 mil kn nepovratna sredstva iz EU fondova 20 djelatnika zapošljava Kavelj

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 45


AKTUALNO ODRŽAN ZAGREB AUTO SHOW

PROMOCIJA VELIKIH I MALIH IGRAČA Za neke od izlagača Zagreb Auto Show bio je prilika da pokažu svoju snagu na domaćem tržištu i predstave najnovije proizvode iz svoje ponude, dok je malim proizvođačima on bio mjesto za iskorak koji im je potreban u njihovom razvoju piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr Zagreb Auto Show 2018. privukao je 85 brendova, od čega 28 automobilskih marki i 36 marki motocikala. Sajam se pohvalio i sa 133 premijere raznih vozila, među kojima je bila i jedna svjetska vicepremijera - C-klasa Mercedesa, kao i tri europske vicepremijere A-klasa i CLS Mercedes te Volkswagenov Touareg. Posjetitelje je očekivalo i 36 hrvatskih premijera, a u segmentu gospodarskih vozila 10 hrvatskih te jedno koncept vozilo – Škoda X Vision. Ljubitelje motocikala pak dočekale su tri svjetske premijere, osam europskih i 57 hrvatskih.

PRIMJETAN OPORAVAK TRŽIŠTA

N

a najuspješnijem i najatraktivnijem sajmu Zagrebačkog velesajma, člana Udruženja svjetskih salona OICA kojih je samo 18 na svijetu i koji mu stoga omogućuje premijerno prezentiranje vozila, prošlog tjedna izlagalo je 463 izlagača iz 34 zemlje. Prezentacija najnovijih modela automobila, gospodarskih vozila, motocikala i kampera odvijalo se u 14 paviljona i na 70.000 četvornih metara otvorenog prostora.

IAKO JE TEŠKO OČEKIVATI DA ĆE RAST PRODAJE BITI VELIK, LJUDI IZ BRANŠE SU OPTIMISTIČNI I MOGUĆE JE DA ĆE ON BITI OKO 10 POSTO 46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

Kako kaže direktorica Zagrebačkog velesajma Dina Tomšić, prije dvije godine Grad Zagreb stao je iza Zagrebačkog velesajma i Auto Showa te omogućio ekonomski izuzetno povoljne uvjete za izlagače. “Rezultat toga je ponovno postavljanje autosalona. Auto Show je utemeljen 1992. godine, a u bijenalnom ritmu odvijao se do 2008. godine kada smo imali zadnji salon. Od 2016. godine salon je vratio ponovno povjerenje tržišta ovim i drugim projektima i od tada Zagrebački velesajam bilježi rast svih pokazatelja. To nije samo posljedica našeg djelovanja i poslovnog modela već i oporavka gospodarstva u Hrvatskoj”, kaže Dina Tomšić. Za velike igrače Zagreb Auto Show je prilika da na krlima dobrih rezultata u prvim mjesecima ove godine pokažu što nude svojim kupcima. Iako je teško očekivati da će rast prodaje biti velik, ljudi iz branše su optimistični i moguće je da će on do kraja godine zbog promjena u porezima i trošarinama biti oko 10 posto. Goran Vinovrški, član Uprave Grand Dalewesta i brend direktor Forda za Hrvatsku, kaže kako se primjećuje oporavak tržišta. “No trenutačan rast od 40 posto u odnosu na prvi


kvartal prošle godine je nešto što treba uzeti s rezervom. Veliki dio vozila je tzv. declared off, odnosno vozila koja se u Hrvatskoj registriraju na jedan ili nekoliko dana i idu u izvoz, no s druge strane turistička sezona počinje sve ra-

ZAGREB AUTO SHOW 2018. PRIVUKAO JE 85 BRENDOVA, A POHVALIO SE I SA 133 PREMIJERE RAZNIH VOZILA nije i već tijekom ožujka neki proizvođači, pa tako i mi s Fordom, isporučujemo dio vozila rent-a-car tvrtkama. Kada se to analizira, ispada da je rast tržišta od desetak posto realan, što svakako nije loše”, kaže Vinovrški. Krešimir Bago, direktor Toyote Hrvatska, slaže se da se ovaj trend s početka godine ne može održati. “Na veći broj novih registracija utjecalo je to što je Uskrs ove godine bio početkom travnja, pa je dio registracija rent-a-car vozila pao u ožujku, a pozitivan efekt dalo je i smanjenje trošarina kao i mogućnost tvrtkama za odbitak 50 posto PDV-a za nova vozila. Mi u Toyoti ove godine više ćemo se fokusirati

u flotnoj prodaji na srednja i mala poduzeća, no ostat ćemo i u rent-a-caru gdje ne ostvarujemo puno. Najveći dio prodaje ipak ostvarujemo kod kupaca pojedinačnih vozila”, rekao nam je Bago. Uz velike igrače na tržištu, Zagreb Auto Show prilika je za prezentaciju i malim proizvođačima i njihov ozbiljniji izlazak na tržište

NEKI BACILI OKO, NEKI KUPOVALI Duško Ilijević, vlasnik Sentimental Bikesa, Auto Show je iskoristio kao mjesto

promocije za svoj prvi serijski električni motocikl - Experiment. “Odluka da se pojavimo ovdje je sasvim logična jer smo prvi put kreirali projekt namijenjen širokoj prodaji, koji je sada već u proizvodnji, dok se prvi prototipovi testiraju. Takvog ga možemo ponuditi široj javnosti za razliku od dosadašnjih naših ručno rađenih bicikala i motocikala koji su izrađivani kao unikatni proizvodi prema specifičnim željama i potrebama pojedinih naših kupaca. Experiment je doslovno to što mu i ime kaže: naš eksperiment iz Sentimental Bikes kuhinje, gdje prvi put koketiramo s električnim vozilima. Kreirali smo vozilo koje nema pedale, ali je na dva kotača. Nije klasični motocikl, a nije ni romobil ni moped, već sve to skupa. Istodobno to je nešto što zapinje svima za oko. Logična je bila odluka da na sajmu te industrije predstavimo nešto što može tu ostaviti traga kao što smo ga već ostavljali i na događanjima nekih drugih branši”, zaključio je Ilijević. Iako nas je većina na sajmu samo bacila oko na novosti koje se nude, bilo je onih koji su su se odlučili za kupnju. I mada se puno pričalo o alternativnim pogonima i struji, još nema većih iskoraka na tom području i većina ljudi iz branše se drži klasičnog pogona kao generatora dobiti iako je primjetno iščezavanje noviteta na donedavno vrlo popularni dizelski pogon. Flotna prodaja s cjelokupnim pratećim uslugama i kupnja za sebe i dalje dominiraju, iako i trgovci i kupci na duge staze razmišljaju o carsharingu, hibridnim pogonima, električnoj energiji. U ovom dijelu svijeta auto je i dalje vrlo važan, ako ne i najvažniji statusni simbol.

Experiment je doslovno to što mu i ime kaže: naš eksperiment iz Sentimental Bikes kuhinje, gdje prvi put koketiramo s električnim vozilima. Kreirali smo vozilo koje nema pedale, ali je na dva kotača. Nije klasični motocikl, a nije ni romobil ni moped, već sve to skupa. Duško Ilijević, vlasnik Sentimental Bikesa

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 47


HRVATSKA&REGIJA U MOSTARU ODRŽAN 21. MEĐUNARODNI SAJAM GOS

VIŠE OD GOSPODAR Odnosi s BiH su nam prioritet. Robna razmjena naših dviju zemalja iznosi dvije milijarde eura i treba je dodatno ojačati, ocijenio je Plenković piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Hrvatski vinari u Mostaru

N

a ovogodišnjem 21. međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru okupilo se više od 700 izlagača iz 20 zemalja, a uz potporu Hrvatske gospodarske komore nastupilo je i dvadesetak hrvatskih tvrtki. Mostarski sajam je i ove godine pokazao da se ne radi samo o gospodarskom događaju nego da on ima puno veći značaj, što potvrđuje i nazočnost predsjednika hrvatske vlade Andreja Plenkovića, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Crne Gore Filipa Vujanovića te bugarskog premijera Bojka Borisova na otvorenju sajma.

BIH JE VAŽNA ZA HRVATSKU

UZ POTPORU HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE U MOSTARU SE PREDSTAVILO I DVADESETAK HRVATSKIH TVRTKI

Tom je prigodom Andrej Plenković kazao kako je otvaranje ureda HGK u Sarajevu i Mostaru, uspostavljanje zrakoplovne linije Croatia Airlinesa Zagreb-Mostar, otvaranje ureda HRT-a u Sarajevu i Mostaru te novih konzulata u Livnu i Vitezu dokaz koliko je Bosna i Hercegovina važna za Hrvatsku. “Odnosi s BiH su nam prioritet. Robna razmjena naših dviju zemalja iznosi dvije milijarde eura i treba je dodatno ojačati”, ocijenio je Plenković. Zemlja partner sajma ove godine je bila Srbija tako da je čast otvaranja sajma pripala njenu predsjedniku Aleksandru Vučiću, koji je istaknuo važnost gospodarske suradnje kako bi se ispravile pogreške iz prošlosti. Istaknuo je kako je Mostar u vrijeme održavanja sajma postao središte čitave regije. “Što se tiče gospodarstva,

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

U sklopu sajma na izložbenom prostoru HGK predstavili su se i hrvatski vinari pod brendom Vina Croatia - vina mosaica. Direktor tvrtke Terra Madre iz Komarne Davor Martinović kazao je da se njegova tvrtka predstavlja na sajmu jer su na tržištu BiH započeli s promotivnim i marketinškim aktivnostima. “Uz to što nam je ovo zanimljivo tržište, želja nam je da turisti iz BiH dođu u našu vinariju i degustiraju naša vina. Nedavno smo nastupili u Sarajevu i sada u Mostaru i imamo jako dobre povratne informacije. Ono što mogu reći je da je zajednički nastup hrvatskih vinara, i to ne samo na ovom sajmu nego i na ostalima, vrlo važan za Hrvatsku kao vinsku zemlju”, ističe Martinović.

granice su nepotrebna prepreka tako da treba raditi na izgradnji jedinstvenog tržišta u regiji. BiH i Srbija u 2017. godine imale su 13,9 posto veću trgovinsku razmjenu koja je iznosila gotovo 1,7 milijardi eura, a u 12 godina ona se udvostručila. Ovdje je prisutno 60 tvrtki iz Srbije od kojih su nekima vlasnici hrvatski poduzetnici”, kazao je Vučić. U sklopu sajma potpisan je Sporazum o suradnji Hrvatske gospodarske komore, Gospodarske komore Federacije BiH i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. “Poboljšanje poslovnog okruženja i jačanje gospodarske suradnje zajednički je interes Hrvatske i BiH. Stoga ćemo kroz naše komorske sustave raditi na daljnjem poboljšanju bilateralnih odnosa, a ovaj sporazum važan je korak u tom smjeru”, ocijenio je predsjednik HGK Luka Burilović. Marko Šantić, potpredsjednik Gospodarske komore FBiH, ustvrdio je kako odlična suradnja s HGK-om traje već odavno. “S obzirom na to da kod nas posluje dosta hrvatskih


PODARSTVA

SKOG DOGAĐANJA tvrtki, one sada kroz suradnju sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske mogu dobiti pomoć i aplicirati na sve projekte i natječaje koje taj ured provodi”, istaknuo je Šantić. Taj će ured, prema riječima državnog tajnika Zvonka Milasa, pružati potporu u povezivanju hrvatskih poduzetnika, ne samo u Hrvatskoj i BiH već i u cijelom svijetu.

VAŽNOST PROMETNE INFRASTRUKTURE U sklopu sajma održana je konferencija Regionalni razvoj - Izazovi budućnosti Foruma gospodarskih komora jadransko-jonskog područja. Samo moderna, regionalno povezana prometna infrastruktura može dovesti do gospodarskog rasta i povećanja investicija, što vodi novom zapošljavanju, podizanju životnog standarda, olakšavanju migracije radne snage te demografskoj obnovi prostora Jadransko-jonske regije, poručeno je s panela o prometnom povezivanju. “Potrebno je utvrditi koji su nam zajednički prioriteti kod izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture kako bi se izbjegla uska grla i lakše dobila sredstva iz EU fondova te otvoriti što više novih prometnih linija, koje će ubrzati gospodarski razvoj regije”, kazala je na panelu o prometnom povezivanju Jadransko-jonske regije Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze. U sklopu okruglog stola o čistoj energiji naznačene su promjene u sektoru energetike, odnosno snažno tranzicijsko razdoblje prema energetici i općenito gospodarstvu s niskom razinom emisija CO2. “Države

POTPISAN SPORAZUM O SURADNJI HGK, GOSPODARSKE KOMORE FBIH I SREDIŠNJEG DRŽAVNOG UREDA ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE jadransko-jonskog područja različitim brzinama napreduju prema održivosti u energetskom sektoru, stoga je potrebno međusobno povezivanje i suradnja u planiranju i provedbi projekata i aktivnosti”, ustvrdio je potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš. Panel o izazovima digitalne transformacije naglasio je neizbježan utjecaj tehnologija na cjelokupno poslovanje, neophodnu pripremu i prilagodbu poslovnih subjekata.

Potpisani sporazumi o suradnji znanosti i gospodarstva u ICT području Među aktivnostima na Mostarskom sajmu posebno se izdvojilo potpisivanje Sporazuma o suradnji u području informacijske i komunikacijske tehnologije koji su sklopili Ericsson Nikola Tesla i Sveučilište u Mostaru te Sveučilište u Mostaru s HT Eronetom. “Rezultat ove suradnje će zasigurno biti povećanje istraživačkih kapaciteta, podizanje na višu razinu postojećih studija i mogućnost pokretanja novih studijskih programa sukladno potrebama tržišta rada”, smatra rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić.

Predsjednik Uprave HT Eroneta Vilim Primorac pak izrazio je uvjerenje da će ovako pozitivna priča u budućnosti iznjedriti nove ideje i nove zajedničke projekte, na zadovoljstvo svih strana. “Društvo znanja, novih kompetencija te izvrsnosti naš je zajednički cilj pa čvrsto vjerujemo da će sinergija našeg strateškog partnera HT Eroneta, ENT-a i Sveučilišta u Mostaru iznjedriti mnoštvo novih ideja i projekata na korist cijeloj društvenoj zajednici”, ocijenila je predsjednica ENT-a Gordana Kovačević.

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 49


HRVATSKA&REGIJA ŠTO SE JEDE?

HRANA U SRBIJI JE SIGURNA Nedavna afera s “otrovnom rajčicom” iz Turske stavila je u fokus sigurnost hrane i pouzdanost kontrole onoga što se prodaje na domaćim tržnicama piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

P

rošloga tjedna Srbiju je prodrmala afera tzv. otrovne rajčice koja je ponovno u fokus stavila sigurnost hrane. Odgovor nadležnih inspekcija stigao je brzo: navodi o rajčici nisu točni. A da je hrana u Srbiji generalno sigurna, potvrdila su i temeljna istraživanja koja su nedavno objavljena mimo i prije svih ovih događanja. Ali da krenemo od povoda za ovu priču koja je odjeknula u javnosti. Na društvenim mrežama prošlog vikenda pojavila se fotografija, slikana na beogradskoj Kvantaškoj tržnici, koja prikazuje uredno popunjenu deklaraciju na gajbici rajčice uvezene iz Turske. Pored naziva proizvoda, godine berbe, imena turskog izvoznika i srpskog uvoznika, naznačeno je uznemiravajuće upozorenje: “Kora nije za ljudsku prehranu”. S društvenih mreža priča se prenijela u sve medije i izazvala promptnu reakciju nadležnih s obzirom na stupanj uznemirenja. Iz Fitosanitarne inspekcije su poručili kako su sve pošiljke rajčice uvezene u Srbiju uzorkovane i potpuno sigurne za upotrebu, a da otrovna rajčica nije pronađena.

NEMA MJESTA STRAHU “Ne želim ulaziti u to je li fotografija bila fotomontaža ili neka greška, no to ćemo utvrditi. Potrošači su se uplašili, ali analize pokazuju da je sve sigurno i da ne treba strahovati. U potpunosti smo provjerili te navode, kontrola te pošiljke obavljena je 24. ožujka na graničnom prijelazu Gradina. Obavljen je pregled, uzorci su poslani na analizu u laboratorij, a 27. ožujka stigao je odgovor da je proizvod siguran za korištenje u ljudskoj prehrani i 29. ožujka smo ga pustili u promet. Obavljena je i kontrola na Kvantaškoj tržnici na

kojoj nije nađena rajčica s takvom deklaracijom”, priopćio je načelnik Fitosanitarne inspekcije Ministarstva poljoprivrede Nenad Milojević. Ovakvi ekscesi, međutim, ostavljaju uvijek negativan trag i bude sumnjičavost kod potrošača. Zato je na važnosti dobila nedavno objavljena publikacija Sigurnost hrane biljnog podrijetla u Srbiji čiji je autor pomoćnik ministra poljoprivrede Nenad Vujović, a nakladnici to ministarstvo i USAID. Sedmogošnja istraživanja na kojima je radio sa šest vanjskih stručnjaka pokazuju da su namirnice biljnog podrijetla

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Cedevita Cedevita je robna marka instant vitaminskih napitaka koji u svom sastavu imaju devet najvažnijih vitamina nužnih za zdravlje organizma: vitamin C, nikotinamid, pantotensku kiselinu, vitamin B1, vitamin B2, vitaminB12, biotin, folnu kiselinu i vitamin E. Ona nadoknađuje manjak vitamina u prehrani, sprječava umor i razdražljivost, povećava obrambenu sposobnost organizma te osvježava. nje. CEDEVITA D.O.O.

Cedevita d.o.o. poduzeće je koje objedinjuje razvoj, proizvodnju i prodaju instant napitaka, čajeva, vode i konditorskih proizvoda namijenjenih zdravoj prehrani. Svoje je proizvode razvijala unutar sustava Plive, a od 2001. je dio Atlantic Grupe. Tvrtkaima vodeći položaj u svom segmentu na domaćem tržištu i tržištu regije s većinskim udjelom vodeće robne marke Cedevita instant vitaminskih napitaka.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.


Postupak protiv odgovornih Ministarstvo poljoprivrede Srbije je potkraj protekloga tjedna priopćilo da je pokrenulo postupak protiv odgovornih za grešku u tekstu deklaracije rajčica iz Turske, koji će, ako se potvrdi njihova odgovornost, biti najstrože sankcionirani. Ministarstvo poljoprivrede je navelo

sigurne i zadovoljavajuće kvalitete. “Rezultatima možemo biti sasvim zadovoljni”, rekao je Vujović na promociji publikacije u Privrednoj komori Srbije. Na naše inzistiranje da precizira u kojem segmentu hrane na tržištu ima najviše problema, Vujović je kazao da su to pekarski proizvodi koji su preplavili srpsko tržište. A po principu velikih brojeva, jer se pekarnice otvaraju na svakom koraku, tu ima i najviše prostora za proizvode koji nisu sigurni i ne ispunjavaju standarde kvalitete. Samo kod pekarskih proizvoda treba obratiti malo više pažnje, upozorio je on. Što je svakako najmjerodavnija ocjena nakon uistinu temeljitih istraživanja.

UPRAVLJANJE SUSTAVOM SIGURNE HRANE Tijekom istraživanja analiziralo se oko 3,6 milijuna prikupljenih podataka iz 800.000 pojedinačnih uzoraka. Iz oko 500.000 uzoraka prikupljeno je 2,4 milijuna fizičko kemijskih rezultata, a iz oko 300.000 prikupljeno je 1,2 milijuna mikrobioloških elemenata za analizu. Analiza je provedena na temelju 18 fizičko kemijskih i 11 mikrobioloških parametara. Osim ovoga, izvedeni su i zaključci

kako se prije odobravanja svakog uvoza obavlja laboratorijska kontrola koja je u slučaju deklariranja rajčice iz Turske pokazala da je roba ispravna, ali je greška bila u tekstu deklaracije. Cilj Ministarstva je, intenziviranjem kontrole, spriječiti uznemiravanje javnosti u vezi sa zdrav-

na osnovi 24.194 inspekcijske kontrole obavljene u razdoblju od 2010. do 2017. godine u proizvodnim pogonima i prometu. Ta studija je, inače, jedinstvena

IZ FITOSANITARNE INSPEKCIJE SU PORUČILI KAKO SU SVE POŠILJKE RAJČICE UVEZENE U SRBIJU UZORKOVANE I SIGURNE ZA UPOTREBU baza podataka, a s takvim istraživanjima će se nastaviti. Analizirano je 18 grupa prehrambenih proizvoda biljnog podrijetla, a zatim su po istoj metodologiji provedene i pojedinačne analize za svaku grupu proizvoda posebno. Analizirani su, između ostalih,

stvenom ispravnošću poljoprivrednih proizvoda, navodi se u priopćenju. Ministarstvo je stoga naložilo inspekcijskim službama izvanrednu kontrolu svih uvoznika voća i povrća radi otklanjanja nepravilnosti u deklariranju proizvoda koji se uvoze u Srbiju.

proizvodi od žitarica (brašno, kruh, pecivo, tjestenine), šećer, škrob, konditorski proizvodi, biljna ulja i masti, majoneza, proizvodi od voća i povrća, bezalkoholna pića, začini, kava, kvasac, aditivi, senf, čaj i drugi biljni proizvodi. Vujović je naveo je da se u procesu ispitivanja i testiranja namirnica pojavio veoma mali postotak neispravnih namirnica. Rezultati pokazuju da je najviše nepravilnosti utvrđeno u odnosu na plijesan i kvasce (1,16 posto), enterobakterije (1,03 ossto) i aerobne bakterije koje formiraju kolonije (0,73 posto) analiziranih uzoraka, a što su potvrdile svi akreditirani laboratoriji, bez obzira na to koji su uzorci u pitanju. V.d. direktora Direkcije za Nacionalne referentne laboratorije Ministarstva poljoprivrede Slavoljub Stanojević rekao je da u Srbiji postoji ovlaštena mreža laboratorija koja se bavi ispitivanjima kako zdravlja životinja, tako i sigurnošću hrane. “Naši laboratoriji su akreditirani, ovlašteni i uspješno rade desetljećima. Usvojena je i zakonska regulativa u skladu sa svjetskim zahtjevima i normama, a procjena rizika je temelj novom pristupu u upravljanju sustavom sigurne hrane”, poručio je Stanojević.

Svježa riba Osnovu ponude Cromaris ribe čine orada, brancin i hama te njihove prerađevine koje potrošačima olakšavaju kupnju i pripremu ribe. Cromaris brancini, orade i hame su uzgojeni u Jadranskom moru. Sve Cromaris proizvode odlikuje vrhunska svježina, a ne sadrže nikakve konzervanse ili GMO sastojke. Pored asortimana svježe neočišćene i očišćene ribe, ponuda Cromarisa također uključuje filetiranu i organsku ribu (svježa, očišćena u MAP pakiranju). CROMARIS D.D.

Cromaris je tvrtka koja se bavi uzgojem, preradom i prodajom autohtone jadranske ribe i školjki. Osnovana je 2009. godine spajanjem Cenmara, Marimirne I Marikulture Istra. Danas je Cromaris jedna od top 10 kompanija u uzgoju brancina i orade na svijetu, a na tržištu je prepoznat kao lider u kvaliteti što potvrđuju i brojni certifikati.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 51


SVIJET FINANCIJA SJEDNICA SAVJETA HNB-a

Usvojena nova monetarna projekcija

S

avjet Hrvatske narodne banke prošlog je tjedna razmatrao recentna novčana i gospodarska kretanja i usvojio Projekciju monetarne politike za razdoblje od 2018. do 2021. godine. Također, Savjet je razmotrio izvješće o bankovnom sustavu za 2017. godinu te donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.

Mjesečni statistički pokazatelji ukazuju na rast tekuće gospodarske aktivnosti na početku 2018. godine, nakon privremene stagnacije potkraj prošle godine. Istodobno se nastavio rast broja zaposlenih i pad stope nezaposlenosti. Potrošačke su se cijene u veljači smanjile za 0,1 posto u odnosu na siječanj, dok se na godišnjoj razini inflacija usporila na 0,8 posto zbog smanjenja godišnje stope promjene cijena prerađenih prehrambenih proizvoda i energije. Monetarna politika zadržala je ekspanzivni karakter, što se ogleda u dosad najvišoj zabilježenoj razini slobodnih novčanih sredstava banaka, daljnjem padu kamatnih stopa banaka i jačanju kreditne aktivnosti banaka prema poduzećima i stanovništvu. U posljednjem je tromjesečju 2017. zabilježeno pogoršanje salda tekućeg i kapitalnog računa platne bilance i porast neto inozemne zaduženosti, no

unatoč tome na razini cijele 2017. godine višak tekućeg i kapitalnog računa se dodatno povećao te je nastavljen trend smanjenja vanjskog duga. Tijekom 2017. ostvarena je zamjetna fiskalna prilagodba, a dostupni podaci upućuju na toda su povoljna kretanja obilježila i početak 2018. Savjet HNB-a odobrio je pripajanje Prve stambene štedionice Zagrebačkoj banci. Također, Savjet je dao suglasnost da Željka Surač ponovno dobije mandat predsjednice a Marino Rade člana Uprave Karlovačke banke, a da Csaba Soos dobije mandat predsjednika Uprave Sberbanka. Uz to, Savjet se suglasio s imenovanjima Andreja Kopilaša za predsjednika i Elvisa Mališa za člana Uprave Slatinske banke te da se Damiru Špremu obnovi mandat na mjestu predsjednika a Slavici Matić na mjestu članice Uprave HPB - Stambene štedionice.

MOJ ZABA START

GOTOVO MILIJUN KUNA ZA INOVATIVNE PROJEKTE Zagrebačka banka pokrenula je peto izdanje projekta Moj Zaba Start kroz koji nagrađuje inovativne ideje i projekte u tri različita područja: poduzetništvu, kulturi i znanosti te društvu. Kroz tri istoimena natječaja Zaba će tako i ove godine dodijeliti potpore ukupne vrijednosti gotovo milijun kuna, ali i omogućiti edukacije te promociju najboljih. Natječaj Poduzetništvo namijenjen je projektima koji uključuju primjenu novih tehnologija, razvoj novih proizvoda i usluga te inovacije.

Natječaj Kultura i znanost namijenjen je projektima koji uključuju neovisnu kulturnu scenu, znanstvene i istraživačke projekte ili primjenu novih medija i tehnologija u znanosti, kulturi i umjetnosti. Natječaj Društvo namijenjen je projektima koji uključuju unapređenje svakodnevnog života u zajednici, podršku invalidima i osobama s posebnim potrebama, podršku razvoju mladih te kvaliteti života starijih osoba. Svi koji spremaju inovativan projekt, koji ima i potencijalnu tržišnu vrijednost, mogu se prijaviti na natječaj do 12. lipnja.

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

Nakon završetka prijava, stručna komisija ocijenit će prijavljene radove te će 20. rujna biti objavljeni finalisti natječaja. U svakoj kategoriji komisija će izabrati po tri najbolja rada koji će dobiti nagradu od 120.000, 100.000. i 80.000 kuna. Osim toga, u svakoj kategoriji dodijelit će se i posebna nagrada publike u iznosu od 30.000 kuna. U sklopu projekta Moj Zaba Start bit će organizirane i tematske radionice diljem Hrvatske kako bi zainteresiranima omogućili da se što bolje prezentiraju i pripreme za ovaj projekt. (K.S.)


KOMENTAR HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE

PAD BROJA NEZAPOSLENIH U zadnje tri godine prema Anketi o radnoj snazi broj nezaposlenih je smanjen za 112.500 osoba, odnosno prema HZZ-u u četiri godine za 151.100 osoba

T

ržište rada se oporavlja sporo u okolnostima pojačane emigracije i starenja stanovništva. Podaci iz administrativnih izvora pokazuju da je u 2017. godini porastao broj zaposlenih za 15.100 osoba, što je bila tek druga godina rasta od 2008. godine (prema staroj metodologiji rast je zabilježen i 2015. godine za 14.400 osoba).

BROJ NEZAPOSLENIH IMA SNAŽNIJI TREND PADA U ZADNJE TRI DO ČETIRI GODINE NEGO RAST U SEGMENTU ZAPOSLENIH Istodobno, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (broj osiguranika mirovinskog osiguranja) i Anketa o radnoj snazi

(ARS), čije su serije podataka konzistentne za razliku od administrativnih izvora, pokazuju nešto duži i nešto snažniji oporavak. Broj osiguranika mirovinskog osiguranja kreće se rastućim trendom u zadnje tri godine, tijekom kojih je on povećan za 90.700 osoba (u 2017. godini za 27.100), a broj zaposlenih iz Ankete o radnoj snazi raste posljednje četiri godine, tijekom kojih je povećan za 101.300 ljudi (u 2017. godini za 35.300). Istodobno, broj nezaposlenih pada zadnje tri godine (prema ARS-u), tijekom kojih je smanjen za 112.500, odnosno četiri godine (prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje) tijekom kojih je smanjen za 151.100 osoba.

SMANJENJE BROJA RADNO SPOSOBNOG STANOVNIŠTVA Koji god izvor podataka uzeli u obzir, broj nezaposlenih ima snažniji trend pada u godinama koje možemo nazvati godinama oporavka tržišta rada (zadnje tri do četiri godine) nego rast u segmentu zaposlenih odnosno osiguranika, što utječe na kontingent radne snage. Prema ARS-u, broj aktivnog stanovništva sada je niži za 33.000 nego prije pet godina, a radno sposobno stanovništvo za 81.000. Na to utječu i nepovoljna demografska i

emigracijska kretanja: prirodni prirast je negativan od 1998. godine, stanovništvo je sve starije (prosječna starost stanovništva porasla je sa 41 godine 2008. godine na 42,8 godina 2016. godine) i malobrojnije (broj stanovnika se samo u 2017. godini smanjio za 48.600, a u usporedbi sa 2008. godinom, stanovnika ima 308.800 manje). Manjem broju stanovnika pridonosi i pojačana ekonomska emigracija: od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji neto emigracijski saldo se progresivno povećava te je samo u 2016. godini (posljednji podatak) iznosio rekordne 22.400 tisuće. Demografska kretanja, emigracija i kvalifikacijska nekompatibilnost ponude i potražnje za radom rezultiraju nedostatkom radne snage koji je u pojedinim zanimanjima počeo činiti pritisak na rast plaća (aktualan primjer je turizam). “U ovoj godini, uz navedene probleme na tržištu rada i usporenje gospodarskoga rasta, očekujemo vrlo umjeren rast zaposlenosti te pad stope anketne nezaposlenosti sa 11,3 posto, koliko je iznosila prošle godine, na ispod 10 posto”, kaže Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore.

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 53


SVIJET FINANCIJA ANALIZA RBA

U SIJEČNJU POKRIVENOS IZVOZOM 60,1 POSTO U prvom ovogodišnjem mjesecu izvezeno je roba u vrijednosti od 1,038 milijardi eura. Istodobno je uvezeno roba u vrijednosti od 1,726 milijardi eura

P

rema zadnjim podacima DZS-a nakon pada u prosincu prošle godine, u ovogodišnjem siječnju su zabilježene pozitivne godišnje stope rasta robnog izvoza i uvoza. Tako je u siječnju izvezeno roba u vrijednosti od 1,038 milijardi eura (godišnji rast od 3,6 posto i mjesečni pad od 9,5 posto). Istodobno je uvezeno roba u vrijednosti od 1,726 milijardi eura što je uz mjesečni rast od 6,4 posto više za 15,1 posto u odnosu na siječanj 2017. Uz snažnije godišnje stope rasta robnog uvoza od izvoza roba pokrivenost uvoza izvozom se spustila na 60,1 posto. Snažniji godišnji rast uvoza roba u odnosu na izvoz rezultirao je produbljivanjem vanjskotrgovinskog deficita na 688,6 milijuna eura (+38,3 posto godišnje, odnosno +44,6 posto mjesečno).

PREDNJAČE PRERAĐIVAČI Pozitivna godišnja stopa rasta robnog izvoza podržana je prije svega izvozom u kategoriji Prerađivačke industrije koja

u strukturi ukupno ostvarenog robnog izvoza ima udio od oko 90 posto, a ostvarila je godišnji rast od 11 posto. Rastu su značajno pridonijeli Proizvodnja koksa i

GRAĐEVINARSTVO

I dalje raste broj izdanih gr U veljači ove godine ukupno je izdano 814 građevinskih dozvola, dok je dozvolama

U

veljači ove godine nastavljen je rast broja izdanih građevinskih dozvola na godišnjoj razini. Ipak, nakon visokog dvoznamenkastog međugodišnjeg rasta koji je obilježavao razdoblje od travnja 2016. do rujna 2017., uslijedilo je usporavanje dinamike rasta, ponajprije kao rezultat dosezanja viših baznih vrijednosti. Tako je u veljači ove godine izdano 814 građevinskih dozvola, od čega 691 za zgrade i 123 za ostale građevine, što je na godišnjoj razini 8,2 posto više (13,1 posto više izdanih dozvola za zgrade, uz smanjenje broja izdanih dozvola za ostale građevine od 12,8 posto), navodi se u komentaru Hrvatske

gospodarske komore. Dozvolama predviđena vrijednost radova smanjena je pak za 19 posto pod utjecajem smanjene vrijednosti radova na zgradama od 30,3 posto, uz rast predviđene vrijednosti radova na ostalim građevinama od 17,2 posto. Time je veljaču obilježio relativno velik broj izdanih građevinskih dozvola za zgrade (najviši u tom mjesecu od 2010. godine), ali skromnije površine i predviđene vrijednosti radova, dok je manji broj izdanih dozvola za ostale građevine bio popraćen rastom predviđene vrijednosti radova na tim projektima, što upućuje na vjerojatno izdavanje građevinske dozvole za neki infrastrukturni projekt veće

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

vrijednosti. U takvim je okolnostima u prva dva mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje 2017. broj izdanih građevinskih dozvola povećan za 4,9 posto, uz smanjenje predviđene vrijednosti radova od 21,6 posto. Riječ je o nastavku solidnog rasta broja izdanih građevinskih dozvola, ali i oscilirajućeg kretanja predviđene vrijednosti radova, osobito kod ostalih građevina, što je primarno posljedica nedostatka većih infrastrukturnih projekata.

POVEĆANJE INVESTIRANJA U STANOGRADNJU U veljači ove godine izdane su 1372 građevinske dozvole za stanove korisne


T ROBNOG UVOZA rafiniranih naftnih proizvoda (s udjelom od devet posto u ukupnom izvozu prerađivačke industrije) koji su nakon lanjskog rasta izvoza od 41 posto, nastavile sa solidnim pozitivnim godišnjim stopama rasta (+56 posto u siječnju). Gotovo sve djelatnosti unutar Prerađivačke industrije bilježe rast robnog izvoza, osim Proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (-33,3 posto), Proizvodnje računala te elektroničkih i optičkih proizvoda (-10,9 posto) te Proizvodnje namještaja (-1,5 psoto). Te tri djelatnosti unutar Prerađivačke industrije zajedno imaju udio u ostvarenom izvozu od 14 posto. Zamjetniji rast robnog izvoza u siječnju ograničen je padom izvoza Poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (godišnji pad od 42,4 posto odnosno 52 posto), a u strukturi robnog izvoza imaju udio od četiri, odnosno tri posto. S druge strane, godišnjem rastu uvoza roba pridonio je rast unutar svih djelatnosti prema NKD-u (osim Opskrbe

električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija te Informacija i komunikacija koje imaju udio od 2,6 posto u uvozu). Godišnji rast vrijednosti robnog uvoza ponajprije je podržan rastom uvoza Prerađivačke industrije (19,8 posto), Rudarstva i vađenja (27,8 posto) te Poljoprivrede šumarstva i ribarstva (15 posto). Pri tome je unutar Prerađivačke industrije ostvaren značajan godišnji rast uvoza iz djelatnosti Proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda za 69 posto (udio u ukupnom uvozu Prerađivačke industrije 6,2 posto) te je unatoč snažnom rastu izvoza deficit robne razmjene unutar te kategorije povećan na godišnjoj razini sa 2,3 na 10,5 milijuna eura.

RAST IZVOZA OHRABRUJE Najznačajniji udio ostvarenog robnog izvoza (70 posto), ali i uvoza (79 posto) ostvaren je s državama EU-a. Tako je u siječnju ove godine u njih izvezeno je roba u vrijednosti od 732,2 milijuna eura dok je uvezeno roba u vrijednosti od 1,358 milijardi eura što na godišnjoj razini

predstavlja rast od 16,2 odnosno 12,8 posto. Viša vrijednost uvoza od izvoza rezultirala je deficitom robne razmjene s državama EU-a od 626 milijuna eura (+11 posto godišnje). S druge strane, kod robne razmjene sa zemljama Cefte zabilježen je godišnji rast kako robnog izvoza tako i uvoza (12,6, odnosno 12,1 posto). Kako vrijednost ostvarenog izvoza premašuje vrijednost uvoza u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa zemljama Cefte ostvaren je suficit od 62,9 milijuna eura. “Pozitivne godišnje stope rasta robnog izvoza svakako ohrabruju i potvrđuju pozitivne učinke ulaska na jedinstveno europsko tržište. Slična kretanja očekujemo i u nastavku godine podržana i optimizmom na europskom i regionalnom tržištu. No izraženi rast izvoza usluga (posebice tijekom središnjeg dijela turističke sezone) za sobom generira snažniji rast uvoza roba pri čemu još jedanput do izražaja dolazi niska konkurentnost hrvatskog realnog sektora te posljedično visoka uvozna ovisnost”, smatraju analitičari RBA.

ađevinskih dozvola predviđena vrijednost radova smanjena za 19 posto površine 124.860 četvornih metara. Na godišnjoj razini broj dozvola za stanove povećan je 25,3 posto, a korisna površina 22,2 posto. Time je dinamika izdavanja građevinskih dozvola ponovno vraćena na razinu višu od 1000 dozvola mjesečno, pa je ovogodišnju veljaču, u odnosu na isti mjesec prethodnih godina, obilježio najveći broj izdanih dozvola od 2009. godine. U strukturi predviđene izgradnje stanova dominiraju dvosobni i trosobni stanovi na koje se odnosi gotovo 60 posto ukupno izdanih građevinskih dozvola za stanove. Pojačan interes za stanogradnju rezultat je kontinuiteta gospodarskog rasta praćenog povećanjem zaposlenosti

i rastom plaća te niskih i dijelom subvencioniranih kamata, što povećava sklonost stanovništva za zaduživanje radi rješavanja stambenog pitanja te ohrabruje investitore za nova ulaganja u stanogradnju. Na povećanje investiranja u stanogradnju poticajno djeluje i očekivanje nastavka rasta cijene stanova s obzirom na to da su prošle godine, u odnosu na 2016. godinu, cijene novih stanova porasle za sedam posto uz istodoban rast cijena stambenih nekretnina za 3,8 posto, osobito na Jadranu (+4,4 posto) i u Gradu Zagrebu (+4,3 posto). Kontinuitet rasta broja izdanih građevinskih dozvola solidan je temelj za

očekivanje nastavka i ubrzanja rasta građevinske aktivnosti u narednom razdoblju. No podaci iz izdanih građevinskih dozvola sugeriraju nastavak strukturno neusklađenog razvoja aktivnosti u visokogradnji i niskogradnji, pri čemu temeljni generator rasta ostaju radovi na zgradama i stanogradnji. Tako se u zadnjih šest mjeseci 82,7 posto svih izdanih građevinskih dozvola i 69,1 posto predviđene vrijednosti radova odnosilo na dozvole za zgrade, dok je na ostale građevine otpadalo znatno skromnijih 17,3 posto odnosno 30,9 posto, zaključuju analitičari HGK.

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 55


VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

24 PONUDE ZA MAESTRAL

Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP) stigle su 24 neobvezujuće ponude za kupnju 68,9 posto državnog udjela u dubrovačkoj hotelskoj kući Hoteli Maestral u drugom pokušaju te prodaje u zadnjih pola godine. Na zadnjem natječaju završenom u veljači za te je hotele stiglo 40 pisama namjere i nakon toga samo jedna obvezujuća ponuda, koja je odbijena. Hoteli Maestral u 2017. su poslovali s neto dobiti od 4,1 milijun kuna ili sedam posto višom nego u 2016., što je peta godina za redom da posluju pozitivno.

Velika ponuda - mala potražnja Odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu i dalje je izrazito neuravnotežen budući da je ponuda novca iznimno visoka. To potvrđuje prosječna dnevna razina viška likvidnosti na računima depozitnih institucija koja ovih dana prelazi iznos od 27,5 milijardi kuna. U prošli utorak je isplaćena redovna mjesečna mirovina koja je dodatno ojačala likvidnost sustava. Ni prošlog ponedjeljka, kao ni od početka godine na redovitim obratnim repo aukcijama središnje banke nije bilo povlačenja dodatne likvidnosti od strane depozitnih institucija, što je u skladu s okolnostima na novčanom tržištu. U proteklom tjednu Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa, a sljedeća aukcija planirana je tek za kraj mjeseca. U srijedu je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve. U razdoblju visoke

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

600

450

300

RASTE INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA Hrvatska je, uz Latviju i Nizozemsku, u veljači zabilježila najveći rast industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini među zemljama Europske unije, pokazali su najnoviji podaci Eurostata. Na razini Europske unije sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je u veljači 0,7 posto u odnosu na siječanj kada je prema revidiranim podacima Eurostata smanjena 0,3 posto.

150

0 9.4.

10.4.

11.4.

12.4.

likvidnosti sustava smjene razdoblja održavanja obvezne pričuve nemaju gotovo nikakav utjecaj na novčano tržište. Depozitne institucije bez ikakvih problema održavaju potrebne visine svojih računa i nemaju potrebu uzmati kratkoročne pozajmice. Razdoblje visoke likvidnosti u sustavu traje i dalje te nema naznaka bilo kakvih promjena. Sudionici posjeduju ogromne viškove kuna koje nemaju kamo adekvatno plasirati. Stoga im je svaka najave aukcije trezorskih zapisa iznimno zanimljiva, jer je to prilika da barem djelomično smanje višak likvidnosti. U svakom slučaju, upravljanje viškovima likvidnosti [Jelena Drinković] nikada nije bilo zahtjevnije.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Lagani rast kune Euro je proteklog tjedna prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke zabilježio mali pad od jedan lipe i tjedan je zaključio na 7,42 kune. Švicarski franak je izgubio u tjednu pet lipa i u petak

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,690230

CAD kanadski dolar

4,785863

EUR

JPY japanski jen (100) 5,588555 CHF švicarski franak

6,253904

GBP britanska funta

8,589612

USD američki dolar

6,013564

EUR euro Izvor: HNB

7,41713 primjena od 14.4.2018.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

9.4. 10.4. 11.4. 12.4. 13.4.

je vrijedio 6,25 kuna. Kuna je rasla i prema dolaru koji je u tjednu izgubio šest lipa i zaključno vrijedio 6,1 kunu. Proteklog četvrtka vrijednost dolara je na jedan dan pala neznatno ispod pet kuna. 7,50 7,48

USD

6,08 6,06

CHF

6,375 6,350

7,46

6,04

6,325

7,44

6,02

6,300

7,42

6,00

6,275

7,40

5,98

6,250

9.4. 10.4. 11.4. 12.4. 13.4.

9.4. 10.4. 11.4. 12.4. 13.4.


VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA SVE VIŠE HRVATA U NJEMAČKOJ

Stabilan tjedan na burzama Investitori su proteklog tjedna svoj fokus od kupovine i prodaje okrenule prema ubiranju zarade na dividendama. U tjednu nakon eskalacije tenzija oko najava američkog predsjednika Trumpa o uvođenju carina na kineske proizvode tržište se smirilo. Amerikanci najavljuju mogućnost ponovnog ulaska u Transpacifičko partnerstvo za slobodnu trgovinu. Značajniji rast bilježi cijena aluminija koja je porasla najviše u jednom tjednu još od 1987. godine, i to zbog straha prema sankcijama za rusku tvrtku United Co. Rusal koja bi mogla dovesti do manjka te sirovine na tržištu. Bakar, cink i nikal su također porasli, a rasla je i cijena zlata. Cijena nafte je počela padati krajem tjedna čime je anuliran rast uzrokovan jačanjem tenzija na Bliskom istoku i mogućim sukobom velikih sila u Siriji.

7340

24800

FTSE 100 24600

7300

24400

7280

24200

7260

24000

7240

23800

9.4. 10.4. 11.4. 12.4. 13.4. 7200

9.4. 10.4. 11.4. 12.4. 13.4. 5360

NASDAQ

7150

5340

7100

5320

7050

5300

7000

5280

6950

CAC40

5260

9.4. 10.4. 11.4. 12.4. 13.4. 12700

9.4. 10.4. 11.4. 12.4. 13.4. 21900

DAX

12600

21850

12500

21800

12400

21750

12300

21700

12200

NIKKEI 225

21650

9.4. 10.4. 11.4. 12.4. 13.4.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

Mirexi u malom padu

Dow Jones

7320

datum

9.4. 10.4. 11.4. 12.4. 13.4.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A

MIREX A

12.04.

133,21580

-0,0461

-0,17

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošloga tjedna iznosila je 240,2158 bodova. Uspoređivanjem njegove vrijednosti s pretprošlim petkom primjećuje se njegov pad od 0,0414 bodova. Protekloga petka vrijednost Mirexa A iznosila je 133,2158 bodova, a Mirexa C 127,0164 boda.

AZ - A

12.04.

132,12110

-0,0991

-0,48

Erste Plavi - A

12.04.

133,13210

0,0012

-0,63

PBZ CO - A

12.04.

135,46800

-0,0047

-0,86

Raiffeisen OMF - A

12.04.

133,91950

-0,0059

0,93

MIREX B

12.04.

240,03620

0,0060

-0,30

AZ - B

12.04.

236,97660

-0,0318

-0,49

Erste Plavi - B

12.04.

253,49970

0,0387

-0,51

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

12.04.

221,94760

0,0436

-0,65

0,05%

Raiffeisen OMF - B

12.04.

247,37860

0,0175

0,18

0,00%

kategorija C

MIREX C

12.04.

127,01640

0,0022

1,39

AZ - C

12.04.

124,81620

0,0272

2,25

Erste Plavi - C

12.04.

128,59530

-0,0118

1,03

PBZ CO - C

12.04.

124,86210

-0,0078

0,72

Raiffeisen OMF - C

12.04.

130,07950

-0,0165

0,84

-0,05% -0,10% -0,15% 9.4.

10.4.

11.4.

12.4.

MIREX - mjesečni

kategorija B

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,4%

Raiffeisen DMF

12.04.

234,41890

-0,1045

0,25

0,2%

AZ Profit

12.04.

251,85000

-0,0693

-1,56

0,3% 0,1%

Croatia osiguranje

11.04.

161,18990

-0,1153

-0,24

0,0%

AZ Benefit

12.04.

255,00140

-0,0214

-0,64

-0,1%

Erste Plavi Expert

12.04.

212,31400

-0,0122

-1,19

-0,2%

Erste Plavi Protect

12.04.

209,98790

-0,0005

4,43

12.3.

19.3.

27.3.

4.4.

12.4.

U Njemačkoj je krajem prošle godine živjelo 367.900 hrvatskih državljana, pokazuuju podaci Saveznog statističkog ureda u izvještaju o stranom stanovništvu u Njemačkoj. Nastavljen je snažan uzastopni rast broja stanovnika Njemačke hrvatskog državljanstva, započet ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Krajem 2012., posljednje godine uoči ulaska Hrvatske u EU i otvaranja njemačkog tržišta rada, prvo djelomičnog, a od 2015. i potpunog, u Njemačkoj je živio 224.971 hrvatski državljanin, što je 142.929 manje nego krajem 2017.

ŠIBENIK TRAŽI IZVOĐAČE RADOVA NA OBNOVI Grad Šibenik je objavio početak prethodnog savjetovanja za pripremu i provedbu postupka javne nabave izgradnje i opremanja područja tvrđave Sv. Ivan. Objavljen je nacrt dokumentacije o nabavi s pripadajućim prilozima i troškovnik, te je određen rok do 20. travnja za primjedbe i prijedloge. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 28,6 milijuna kuna bez PDVa. Revitalizacija područja tvrđave Svetog Ivana projekt je vrijedan ukupno 49 milijuna kuna, od čega 41,4 milijuna financira EU.

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 57


VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

SAVA OSIGURANJE KUPUJE ERGO

Slovensko Sava osiguranje, koje u Hrvatskoj posluje putem podružnice, od njemačkog Ergo osiguranja kupuje njegova dva društva kćeri u Hrvatskoj - Ergo osiguranje i Ergo životno osiguranje. Ergo životno osiguranje ostvarilo je u 2017. tržišni udio od 0,2 posto na hrvatskom tržištu životnog osiguranja, dok je na tržištu neživotnih osiguranja imalo tržišni udio od 1,2 posto. Ergo je jedna od vodećih osiguravateljskih grupa u Njemačkoj i Europi, a dio je jednog od vodećih svjetskih osiguravatelja i reosiguravatelja Munich Re.

B2B RUN PRODAN ŠVICARCIMA

Dijana i Viktor Vetturelli iz tvrtke Vetturelli, jedne od vodećih europskih tvrtki za sportski menadžment, švicarskom Infrontu prodali su prvu seriju poslovnih utrka B2B Run. Vrijednost akvizicije za sada nisu htjeli objaviti, dok kao motivaciju za ovaj korak Dijana Vetturelli navodi želju za povratkom na temeljni biznis tvrtke.

Crobex najniži od kolovoza 2016. Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu porasla u usporedbi sa skraćenim tjednom ranije. Ukupni dionički promet uvećan je za 377 posto ili za 199,2 milijuna kuna, te je iznosio 150,7 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 20,2 milijuna kuna što je oko 13 posto ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -3,97 do +5,88 posto.

Promet veći od milijun kuna sakupilo je šest izdanja, dok je 10 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Ključni indeksi su pali i peti uzastopni tjedan. Crobex je tjedan zaključio na 1.782,45 bodova, na razini na kojoj se zadnji put nalazio potkraj kolovoza 2016. godine. Crobex10 pao je na 1.033,69 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili padom, u rasponu od -3,12 posto koliko je pao CROBEXindu do -0,04 posto koliko je umanjen CROBEXtran. Obveznički indeksi su tjedan zaključili ZAGREBAČKA BURZA rastom - CROBIS je uvećan za 0,15 THE ZAGREB STOCK EXCHANGE posto, a CROBIStr za 0,22 posto. UKUPAN TJEDNI PROMET: 758.482.603,18 kn Najlikvidnija je bila Arena Hospitality TJEDNI DIONIČKI PROMET: 150.730.305,98 kn Grupa čijim je dionicama u redovnoj index zadnja vrijednost tjedna promjena trgovini ostvaren promet od 1,6 mili1.782,4500 -1,05% CROBEX juna kuna, dok su u blok trgovini tr1.033,6900 -1,19% CROBEX10 govane u iznosu od 10,7 milijuna kuna. 112,3884 +0,15% CROBIS Cijena im je porasla za 0,70 posto na 171,3985 +0,22% CROBIStr 429 kuna. Povlašteno izdanje Adris Grupe bilježi 8,3 milijuna kuna proTop 10 tjedna zadnja meta, od čega se 5,3 milijuna kuna promet po prometu promjena cijena odnosi na blok, a ostatak na redovni +0,70% 429,00 12.257.766,00 Arena Hospitality Group d.d. promet. Cijena povlaštenih dionica -2,55% 421,00 8.328.421,00 ADRIS GRUPA d.d. - povl. Adrisa umanjena je za 2,55 posto na 0,00% 161,50 4.348.439,00 HT d.d. 421 kunu. -1,97% 39,80 3.181.523,10 Valamar Riviera d.d. Od 10 najlikvidnijih izdanja rast cije-2,09% 935,00 1.474.755,00 ATLANTIC GRUPA d.d. ne bilježi ih pet. Najveći porast bilježi +3,91% 478,00 1.298.066,00 LUKA PLOČE d.d. Tehnika čije su dionice poskupjele za +5,88% 126,00 856.801,00 TEHNIKA d.d. 5,88 posto na 126 kuna, a njima je pro-3,97% 181,50 854.398,00 AD PLASTIK d.d. +0,68% 58,80 749.912,80 Zagrebačka banka d.d. trgovan iznos od 857.000 kuna. Luka +0,39% 516,00 516.302,00 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. Ploče bilježi rast od 3,91 posto na cijenu od 478 kuna i promet od 1,3 miliju10 dionica tjedna zadnja na kuna. Slijedi Arena Hospitality Grupromet s najvećim rastom cijene promjena cijena pa (+0,70 posto) te Zagrebačka banka +21,95% 200,00 3.394,00 EXCELSA NEKRETNINE d.d (+0,68 posto) s cijenom od 58,80 kuna +17,07% 12.000,00 12.000,00 TVORNICA STOČNE HRANE d.d. i prometom od 750.000 kuna. +15,12% 47,20 19.679,60 RIZ-ODAŠILJAČI d.d. HT bilježi tjedan bez postotne promje+5,88% 126,00 856.801,00 TEHNIKA d.d. ne. +5,26% 80,00 80.000,00 HTP OREBIĆ d.d. Pad cijene dionice bilježe četiri izda+3,91% 478,00 1.298.066,00 LUKA PLOČE d.d. nja. Najviše je cijena umanjena di+3,91% 13,30 2.420,60 PETROKEMIJA d.d. +3,64% 5,70 468.849,60 JADRAN d.d. onicama AD Plastika, za 3,97 posto +2,73% 1.880,00 249.670,00 FTB TURIZAM d.d. na 181,50 kuna, a njima je ostvaren 16,60 4.980,00 +2,47% Badel 1862 d.d. promet od 854.000 kuna. Slijedi povlašteni Adris (-2,55 posto), a zatim 10 dionica tjedna zadnja Atlantic Grupa s padom od 2,09 posto promet s najvećim padom cijene promjena cijena odnosno cijenom od 935 kuna i pro-40,82% 0,29 12.689,80 MAGMA d.d. metom od 1,5 milijuna kuna. -8,97% 660,00 29.420,00 SOLARIS d.d. TERMES GRUPA d.d. OT-OPTIMA TELEKOM d.d. VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d. ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. ULJANIK PLOVIDBA d.d. BRODOGR. VIKTOR LENAC d.d. SNH GAMA d.d. PIK d.d.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

-8,90% -8,48% -6,25% -6,15% -5,93% -5,71% -5,00% -4,82%

66,50 2,05 150,00 14,50 111,00 9,90 57,00 79,00

2.660,00 235.767,57 98.795,00 119.425,40 63.441,50 202.069,00 157.671,50 123.222,00

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]


VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI ADRIA POLYMERS KUPILA DIO ZEMLJIŠTA PETROKEMIJE

Većina fondova u plusu Među 84 otvorena investicijska fonda prevladali su fondovi s porastom vrijednosti udjela. Tjedan je rastom zaključilo 56 fondova, a 28 ih bilježi pad. Tri su fonda zabilježila rast veći od jedan posto, a dva pala više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom osam su mjesta zauzeli dionički, a po jedno mjesto posebni i mješoviti fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -6,79 do +1,35 posto. U zadnjih 12 mjeseci, među dioničkim fondovima najznačajniji porast bilježi ZB trend

(+17,26 posto), a slijede ZB BRIC+ (+8,41 posto) i KD BRIC (+5,42 posto). Kod posebnih fondova najviše je rastao Raiffeisen Harmonic (+3,65 posto). Mješovite predvodi PBZ Conservative 10 kojem je vrijednost uvećana za 4,28 posto, a slijedi InterCapital Income Plus s rastom od 4,06 posto. InterCapital Bond je s rastom od 4,75 posto prvi među obvezničkim fondovima. Na ljestvici novčanih fondova vrijednost je najviše uvećana fondu PBZ Dollar čiji je prinos 1,06 [Iva Skorin] posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 5.4.2018. do 12.4.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 19,1981 KD Victoria € 12,2928 InterCapital Global Equity $ 196,7037 ZB trend kn 14,6833 KD Prvi izbor € 140,7211 ZB euroaktiv kn 101,1748 Capital Breeder € 131,2276 KD Europa € 11,6169 PBZ Equity fond kn 111,4290 HPB Dionički € 76,1871 Erste Adriatic Equity kn 84,5803 Neta Global Developed kn 113,0847 ZB aktiv € 113,6174 InterCapital SEE Equity $ 15,8298 Platinum Global Opportunity kn 5,9522 KD Nova Europa kn 42,5567 OTP indeksni € 98,6631 Platinum Blue Chip kn 481,6084 Neta Frontier € 100,3982 OTP Meridian 20 kn 73,2300 A1 kn 149,0960 Alta Special Opportunity kn 54,9428 Neta New Europe € 90,8151 KD BRIC kn 8,7985 KD Energija € 113,9374 ZB BRIC+ € 162,7565 Allianz Equity $ 21,0883 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 123,2534 Raiffeisen Dynamic € 109,2165 Raiffeisen Harmonic € 104,0840 ZB Future 2025 € 103,2686 ZB Future 2030 € 103,0060 ZB Future 2040 € 103,4587 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 162,0349 ZB global € 15,5778 PBZ Global fond € 14,1321 InterCapital Balanced kn 127,9320 KD Balanced kn 105,8992 HPB Global € 14,0370 OTP uravnoteženi kn 164,9002 Allianz Portfolio € 118,4062 PBZ Conservative 10 fond € 103,0236 You Invest Active

tjedna promjena [%]

-0,33 -0,68 0,50 -0,55 0,77 -0,15 0,75 -0,06 -0,60 -0,08 0,33 0,38 0,41 1,35 -6,79 -0,99 -0,47 1,35 -0,82 -0,16 0,45 -3,12 0,77 1,27 0,47 -0,48 0,36 0,07 0,63 0,10 0,15 0,21 0,21 0,73 -0,22 -0,33 -0,41 -0,26 -0,01 -0,25 0,10 0,43

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,0167 You Invest Balanced € 104,4944 You Invest Solid € 104,1301 PBZ Flexible 30 fond € 95,0728 OTP Absolute € 106,0791 InterCapital Income Plus € 99,0332 PBZ Inter. Multi Asset fond € 99,7511 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 199,8890 ZB bond € 15,1556 InterCapital Global Bond € 138,2007 PBZ Bond fond € 226,0416 InterCapital Bond € 168,6970 HPB Obveznički kn 77,0069 Alta Emerging Bond € 123,4076 Erste Adriatic Bond € 108,7161 Raiffeisen Classic kn 104,6513 PBZ Short term bond fond $ 106,1278 PBZ Dollar Bond fond $ 103,4285 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,6043 Erste Local Short Term Bond 101,4439 Erste Adriatic Short Term Bond € € 100,3227 OTP Short-term bond $ 99,6502 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,4698 PBZ Novčani fond kn 175,9617 ZB plus € 150,8588 ZB europlus BE € 150,8588 ZB europlus BK € 128,7370 PBZ Euro Novčani kn 158,0288 Raiffeisen Cash kn 152,1129 Erste Money $ 134,2607 PBZ Dollar fond kn 144,0446 HPB Novčani kn 133,4906 OTP novčani fond kn 130,6398 InterCapital Money kn 1381,6223 Locusta Cash kn 118,7567 Allianz Cash € 116,0109 Erste Euro-Money kn 111,7227 Auctor Cash € 106,1655 Raiffeisen euroCash € 106,4009 HPB Euronovčani kn 106,5956 Alta Multicash € 102,1577 OTP euro novčani kn 1004,5365 Zodaks Cash

0,25 0,10 -0,24 -0,14 0,11 0,04 0,14

naziv(fond)

valuta

0,07 0,33 0,08 0,13 0,11 -0,60 0,08 0,08 -0,01 0,09 0,09 0,04 0,05 0,03 0,18 -0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,02 0,00 -0,00 0,00 0,02 0,01 0,00 0,00 0,01 -0,00 0,02 -0,00 0,01

Tvrtka Adria Polymers uplatila je 17,5 milijuna kuna za oko 266.000 četvornih metara zemljišta u kompleksu Dina Petrokemije u Omišlju, pa je riječki Trgovački sud odredio da se zemljište koje je pripadalo tvrtki Piros u stečaju preda u posjed novom vlasniku. Piros je uz Ćuf jedna od tvrtki kćeri Dina Petrokemije. U njegovu vlasništvu bilo je oko 266.000 četvornih metara zemljišta u kompleksu Dine, koje je u ovršnom postupku prodano tvrtki Adria Polymers.

ČETVRTINA HTP-a OREBIĆ NA PRODAJU Država kreće u prodaju preostalih dionica koje ima u HTP-u Orebić. CERP nudi na prodaju 110.609 redovnih dionica hotelske tvrtke, koje čine 23,25 posto temeljnog kapitala, s time da će se prodavati u paketima od najmanje 27.650 dionica, odnosno četvrtinu planiranog broja dionica. Prodaja će se izvršiti kao blok-transakcija putem Zagrebačke burze bez prethodne objave prospekta, a dionice čija je nominalna vrijednost 100 kuna nudit će se po minimalnoj cijeni od 76 kuna po dionici.

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 59


KNJIGOMETAR Jacques Philippe

Molitvom do životne preobrazbe Verbum

Raskrinkavanje Kubanske revolucije kao beskonačne, monotone vrtnje, razobličavanje ideala što se izlizao poput prečesto pokretane ploče, u 33 kratka poglavlja/okretaja pred nama će počiniti Guevarin bezimeni junak, kotačić u državnom aparatu, koji jednoga dana, naizgled ničim izazvan, odjednom zastaje i otkazuje poslušnost. Samac, crnac, opsesivni čitač i samotni šetač, izgubljen u tropikalizmu i progonjen morom o isljednicima te snom o bijegu, on je krivi čovjek na krivome mjestu, ali baš takav – najbolji svjedok kojega smo mogli poželjeti.

Marko Vidojković

E baš vam hvala Jesenski i Turk

U suvremenom svijetu sve je više onih koji prepoznaju da je istinsko ispunjenje u pronalasku životnog smisla i ravnoteži tijela i duha. Pri tome su neophodne molitva i meditacija iz kojih proizlaze osobna obnova i iscjeljenje, kao i duboke i korjenite promjene društva. U ovoj knjizi Jacques Philippe detaljno opisuje narav molitve i daje konkretne upute za to temeljno duhovno iskustvo. Njegova je knjiga poput svojevrsne škole molitve koja vodi čitatelja na jednostavan način do osobne duhovne obnove koja obogaćuje sve vidove života.

Canek Sánchez Guevara

33 okretaja Fraktura

Zamislite život u kojemu rutinski konzumirate izdašni ménage à trois, pa dođete u priliku da škicnete svoj pogreb i provjerite tko je stigao, a tko vas mrtvoga zaobišao, je li se plakalo koliko treba… Ili da upoznate svoje neznano i neželjeno dijete, da vidite svoj razvitak u drugim okolnostima, općenito, da imate priliku naknadno popraviti koji izbor i, kreirati povijest intervencijom kao multidimenzijski gerilac, kao Terminator, samo još bolje, kao heroj socijalističke revolucije, napisao je Kruno Lokotar o ovom satirično-akcijskom SF-u.

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

Dušan Vesić

MAGI: Kao da je bila nekad Naklada Ljevak

Svoju verziju Shakespeareova Macbetha Nesbø smješta u neimenovani škotski grad u kojem na čelo policije dolazi Duncan, odlučan obračunati se s kriminalnim bandama i korupcijom. Duncan se nastoji okružiti dokazano nekorumpiranim policajcima, zbog čega na mjesto trećeg čovjeka u policijskoj hijerarhiji dovodi Macbetha. Potaknut tim napredovanjem, lažnim predviđanjima šefa narkomafije Hekate i ambicijama svoje ljubavnice kasina Lady, Macbeth smišlja urotu da bi dospio na samo čelo policije i preuzeo vlast u cijelom gradu...

Monica Brown

Frida Kahlo i njezini ljubimci Planet Zoe

Uz zasluženu slavu koju je Ekatarina Velika uživala i još uživa kao kultni bend novoga vala, zanimanje medija i publike izazivala je i tragična sudbina većine njezinih članova koji su umrli u najboljim godinama, mahom kao žrtve droge. Posljednja je otišla klavijaturistica Margita Stefanović Magi, ujesen 2002. Način na koji je Magi živjela i umrla predmet je brojnih kontroverznih tumačenja. Neki su je proglašavali “najvećom umjetnicom”, a neki “najgorom narkomankom”. Tko je dakle bila Margita Stefanović Magi i što se s njom zapravo dogodilo?

Jo Nesbø

Macbeth Fokus komunikacije

Ovo je priča o djevojčici po imenu Frida. Kada je odrasla, postala je jedna od najslavnijih slikarica svih vremena. Frida je bila posebna. Ovo je također priča o dva majmuna, jednom papagaju, tri psa, dva purana, jednom orlu, jednoj crnoj mački i jednom lanetu. Oni su bili Fridini ljubimci i isto su tako bili posebni. Ova slikovnica govori o Fridinom životu hvatajući ljepotu i snagu njenog kreativnog duha, koji ju je pronio kroz tragedije i trijumfe, kao i životinje koje su je pri tome nadahnjivale.


PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Različite usluge Fering FIT, Zagreb, www.fering-fit.hr. Tvrtka je stručna za mikrofiltraciju i separaciju fluida, uređaje za obradu komprimiranog zraka i proizvodnju dušika/kisika. Tvrtka iznajmljuje skladišne/proizvodne prostore u Bregani, u Sloveniji, vrlo blizu graničnog prijelaza za Zagreb. Kontakt: Davorin Ferić, fering-fit@fering-fit.hr, +385 1 2325175, +385 98 359719. Prozori i vrata Lokve, Lokve, www.lokve.com. Tvrtka ima modernu, kompjutoriziranu i tehnološki zaokruženu proizvodnju prozora i balkonskih vrata - u varijanti drvo i drvo-aluminij, koje karakterizira kvaliteta, moderan dizajn te tehničko-tehnološka inovativnost. Kontakt: Sanda Bolf, sanda@lokve-prozori.hr, +385 51508302, +385 993657413. Savjetovanje LifeLock, Zagreb. www.hsehs.hr. Tvrtka nudi usluge savjetovanja u HSE području (Zaštita na radu, Zaštita zdravlja i Zaštita okoliša) u naftnoj industriji, građevinarstvu te obnovljivim izvorima energije. 1. Konzalting: - Sustav upravljanja

u HSE-u - ISO Standardi - ISO 9001, OHSAS 18001, ISO 14001, ISO 50001, SCC*, SCC**, SCP, SCCP, TQM, QMS, HACCP - Due Diligence projekti 2. Zaštita okoliša: - Studije izvedivosti projekata - Procjene utjecaja na okoliš - Sanacije zemljišta i voda - Nadzor provođenja projekata - Analize 3. Zaštita na radu: - Procjene rizika - Revizije i auditi - Osposobljavanja - Sustav upravljanja izvođačima radova - Istrage i izvješćivanje nesreća (Root Cause Analysis) - Ključni

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Terenska vozila

Ministarstvo unutranjih poslova nabavlja terenska vozila za nadzor granice. Procijenjena vrijednost nabave je 9,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 9. svibnja. Dvodijelna kišna odijela

Hrvatska pošta nabavlja dvodijelna kišna odijela. Procijenjena vrijednost nabave je 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 30. travnja. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

pokazatelji uspješnosti (KPI) - Planovi zaštite i spašavanja - Zaštita od požara 4. Zaštita zdravlja - Ozljede na radu i profesionalne bolesti DDD usluge 5. Održivost: - Kodeks tržišnog ponašanja - Učinkovito korištenje energije i vode - Politika održivosti u uredima - Etika, ljudska prava, borba protiv korupcije. Kontakt: Dean Nasteski, dean@hsehs.com, +385-91-1618506. Računala i hardver Silicon Master, Zagreb, www.silicon.hr. Tvrtka zastupa strane tvrtke, proizvodi i održava računalnu opremu, i ekskluzivni je zastupnik i distributor korporacije Silicon Graphics International (SGI), sa sjedištem u Milpitasu u Kaliforniji, SAD. Djelatnost obuhvaća: prodaju računalne opreme i programskih proizvoda, uvođenje i održavanje opreme i informacijskih sustava, obradu podataka i prijenos podataka javnim informacijskim mrežama, integraciju različite informatičke i komunikacijske opreme te edukaciju korisnika. Kontakt: Hrvoje Čekolj, hrvoje@ silicon.hr, +385 16594999. IT savjetovanje Combis, Zagreb, www.combis.hr. Tvrtka nudi usluge savjetovanja, razvoja, uvođenja i održavanja informatičko-aplikativno-komunikacijskih rješenja po načelu ključ u ruke. Usmjereni smo na razvoj aplikativnih, komunikacijskih, sigurnosnih i sistemskih rješenja te pružanje usluga razvoja i integracije ICT rješenja, upravljanja ICT infrastrukturom te podrške. Combis je danas među vodećim ICT tvrtkama Adriatic regije u segmentu pružanja usluga i vodeći pružatelj IT usluga u Hrvatskoj prema istraživanjima IDC Adriaticsa. Kontakt: Mitra Karakaš, mitra.karakas@combis.hr, +385 13657413.

Rok dostave ponuda 30. travnja.

Rok za dostavu ponude je 30. travnja.

Vozila za sanitetski prijevoz

Jednokratne plahte

Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije nabavlja pet vozila za sanitatski prijevoz. Procijenjena vrijednost iznosi 1,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 2. svibnja.

Dom zdravlja Kantona Sarajevo nabavlja jednokratne plahte. Rok dostave ponuda je 25. travnja.

REGIJA Pogrebna oprema

Pokop Sarajevo nabavlja pogrebnu opremu. Rok dostave ponuda je 30. travnja.

Kvarcni pijesak

Grad Zagreb nabavlja kvarcni pijesak. Procijenjena vrijednost nabave je 600.000 kuna.

Bojenje oznaka na cestama

Ceste Mostar nabavljaju radove bojenja oznaka na cestama.

Izgradnja kazališta

Opština Istočno Novo Sarajevo nabavlja radove na izradnji kazališta, 2. faza. Rok dostave ponuda je 11. svibnja. Policijska oprema

Agencija za policijsku podršku/potporu BiH nabavlja policijsku opremu. Rok dostave ponuda je 26. travnja.

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 61


STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE STROJEVI, SLASTIČARNICA, ODJEĆA I OBUĆA Odjeća i obuća procijenjena na 4,2 milijuna kuna. Pokretnine predstavljaju zalihe trgovačke robe. Roba se prodaje prikupljanjem najpovoljnijih ponuda bez ograničenja u odnosu na početnu vrijednost, a koja mora sadržavati točan iznos kupovnine, opis ili brojčanu oznaku pokretnine, adresu ponuđača za dostavu pismena. Prodaje se po principu viđeno-kupljeno bez prava bilo kakvih naknadnih prigovora na materijalne ili pravne nedostatke, a u potpunosti se isključuje odgovornost prodavatelja za pravne i materijalne nedostatke imovine koja je predmet prodaje. Sve eventualne poreze i davanja snosi kupac. Rok za podnošenje ponuda je do 17. travnja, a pisane ponude dostaviti u zatvorenoj omotnici na adresu: Smoking d.o.o. u stečaju Ured stečajnog upravitelja, 10000 Zagreb, p.p. 465, s naznakom “PONUDA - NE OTVARATI”. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor na telefon br. 091/2007 774. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi je 1000 kuna u korist računa Smoking d.o.o. u stečaju broj: HR5123400091190024896. Strojevi i oprema procijenjeni na 3,6 milijuna kuna. Pokretnine su novi pogon za proizvodnju sardina, limenih kutija, ribljeg brašna, hladnjače, oprema kemijskog laboratorija, trafostanica, kompresorska radionica, ledomat, oprema za ljuskasti led, kuhanje ribe, strojevi za paštete, strojevi za pakiranje, spremnici za jestivo ulje, mreže za tešku plavu ribu, tokarski strojevi, alatna glodalica i drugi strojevi. Datum dražbe je 18. svibnja u 10 sati. Adresa dražbeTrgovački sud u Zadru u sobi broj 8. Uvjet prodaje je načelo viđeno-kupljeno. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj 098/445 807. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Ribarski motorni brod Adria Eva proizveden 1955. godine. Pokretnina je procijenjena na 87.000 eura. Dražba za ovu pokretninu će se održati 18. svibnja u 10 sati, na adresi Trgovački sud u Zadru u sobi broj 8. Uvjet pro-

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

daje je načelo viđeno-kupljeno. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj 098/445 807. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Poslovni prostor u Varaždinu procijenjen na 26,3 milijuna kuna. Nekretnina se nalazi na adresi Međimurska ulica, Preradovićeva ulica i predstavlja zgradu i dvorište, poslovnu zgradu i dvorište, te parkiralište. Datum dražbe je 15. svibnja u 9.30 sati na adresi Općinski sud u Varaždinu, soba br. 110/I. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je 13. svibnja od 13 do 15 sati. Jamčevina za sudjelovanje na dražbi iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine i potrebno ju je uplatiti na broj: HR1223900011300000154, poziv na broj: 05 19-02-215810. Slastičarnica u Zagrebu procijenjena na 22,1 milijun kuna. Nekretnina u naravi predstavlja troetažni poslovni prostor od 560 četvornih metara na adresi Masarykova 4. Datum dražbe je 25. travnja u 12 sata. Adresa dražbe je Općinski građanski sud u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 134/I. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za cijenu nižu od 11,1 milijun kuna. Razgledavanje je 17. travnja u 14 sati uz sudjelovanje sudskog ovršitelja Roberta Berenda. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dalei osiguranje u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, a koje osiguranje iznosi 2,215.969,33 kune. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-1340-01, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Vinograd na Hvaru pokraj Jelse, procijenjen na 7,8 milijuna kuna. Nekretnina predstavlja vinograd od 10.492 četvorna metra. Datum dražbe je 25. travnja u 11.45 sati na adresi Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, soba broj 2. Početna cijena nekretnine iznosi dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno 5.218.419,74 kune. Na zahtjev zainteresiranih osoba i ukoliko one ili ovrhovoditelj uplate potreban predujam za izlazak sudskog ovršitelja. Jamstvo u iznosu od jedne desetine utvrđene vrijednosti nekretnine, i to u iznosu od 782.762,96 kuna, treba položiti na račun depozita Suda br. HR6923900011300000195, šifra namjene HR88, model HR00, poziv na broj 701-343815, najkasnije do 18. travnja.


TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Motorna vozila Vodovod i kanalizacija, Tuzla, Bosna i Hercegovina, traži nabavu motornih vozila. Natječaj je otvoren do 21. travnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=1011069. Dodatne informacije dostupne su na: Vodovod i kanalizacija d.o.o., Tuzla, Project Implementation Unit PIU, Ul. 2. oktobra br. 1, Tuzla 75000, Bosna i Hercegovina. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Vodovod i kanalizacija d.o.o., Tuzla, Project Implementation Unit PIU, Ul. 2. oktobra br. 1, Tuzla 75000, Bosna i Hercegovina, Aid Berbic, vodovod.tz@bih.net.ba. Električni strojevi, aparati, oprema i potrošni materijal SBB AG Einkauf Infrastruktur Elektroanlagen und Energie, Bern 65 3000, Švicarska, traži nabavu električnih strojeva, aparata, opreme te potrošnog materijala i rasvjete. Natječaj je otvoren do 20. travnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=1010213. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na: SBB AG Einkauf Infrastruktur Elektroanlagen und Energie Hilfikerstrasse 3, Bern 65 3000, Švicarska, I-ESP-EI-SEF-EN, einkauf.energie@sbb.ch. Dodatne informacije dostupne su na istoj adresi. Popravci i održavanje Klinika za radioterapiju i onkologiju u Skoplju traži usluge popravaka i održavanja. Natječaj je otvoren do 14. svibnja. Više podataka o nadmetanju i prijave na njega predaju se na: PHI University Clinic for radiotherapy and oncology, Vodnjanska 17, Zoran Velickovski, 1000 Skopje, Makedonija, zoran_velickovski@hotmail.cm. Usluge prijevoza Bus Eireann/Irish Bus, Dublin, Irska, traži usluge prijevoza. Natječaj je otvoren do 30. travnja. Adresa profila kupca: http://irl.eu-supply. com/ctm/Supplier/CompanyInformation/Index/374. Elektronički pristup podacima: http:// irl.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=83817&B=ETENDERS_SIMPLE. Elek-

tronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: http://irl.eu-supply.com/app/rfq/ rwlentrance_s.asp?PID=83817&B=ETENDERS_ SIMPLE. Više podataka o nadmetanju na: Bus Eireann/Irish Bus, 21 Phibsboro Road, Broadstone, Ceara McBride, 7 Dublin, Ireland, ceara. mcbride@buseireann.ie. Arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcije usluge État du Valais; Sion, Švicarska traži arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcije usluge. Natječaj je otvoren do 15. svibnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=1010031. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na: État du Valais, département de la mobilité, du territoire et de l’environnement, service des bâtiments, monuments et archéologie (SBMA), Place du Midi 18, Sion 1950, Switzerland, Daniel Rey, daniel.rey@admin.vs.ch. Gume za autobuse Società Unica Abruzzese di Trasporto, Pescara, Italija, traži nabavu guma za autobuse. Natječaj je otvoren do 8. svibnja. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za dinamički sustav) dostupna je na Società Unica Abruzzese di Trasporto (TUA) S.p.A., Via San Luigi Orione 4, Maria Piattelli, 65128 Pescara, Italia, maria.piattelli@tuabruzzo. it. Prijave se predaju na istu adresu. Računala České vysoké učení technické v Praze, Prag, Češka, traži nabavu računala. Natječaj je otvoren do 1. srpnja. Glavna adresa javnog naručitelja: https://www.cvut.cz. Adresa profila kupca: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/ profilCVUT. Elektronički pristup podacima: https://www.egordion.cz/nabidkaGORDION/ profilCVUT. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: https://www.egordion. cz/nabidkaGORDION/profilCVUT. Više podataka na: České vysoké učení technické v Praze, 68407700, Zikova 1903/4, UCEEB, JUDr. Ladislav Hradil, 16000 Praha, Češka Republika, ladislav.hradil@uceeb.cvut.cz.

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 63


PRIVREDNI VJESNIK

HOTEL PALACE SLAVI 111. ROĐENDAN

VREMENSKA KAPSULA KAO SVJEDOK PROŠLIH VREMENA Stakleno-bakrena kapsula pronađena u temeljima hotela sadrži povelju na hrvatskom i njemačkom jeziku, novine Obzor i Agramer Zeitung te krajcare cara Franje Josipa I. piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

H

otelijerstvo se u Zagrebu razvilo sredinom 19. stoljeća kada su u najdužoj ulici, Ilici, postajala tri hotela, koja su tek započinjala s tom djelatnošću. Početkom 20. stoljeća na hotelskoj sceni pojavio se Hotel Palace, nekadašnja palača obitelji Schlessinger. Od tada do danas Hotel Palace ostao je jedinstven po svojoj izgradnji te miru i udobnosti koju pruža svojim gostima. U njemu su boravile mnoge poznate osobe iz zemlje i inozemstva, a Miroslav Krleža je u hotelskoj kavani volio piti kavu. Danas Hotel Palace, među ostalima, ugošćuje i knji-

PALAČA JE IZGRAĐENA 1891. GODINE ZA KARLA SCHLESSINGERA, A OD 1907. GODINE POSTAJE HOTEL 64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

ževnika Luku Paljetka koji, iako Dubrovčanin, obožava taj hotel jer, kako kaže, “ima dušu kojom zrači”. Hotel Palace ove godine obilježava 111. rođendan. U povodu toga prošlog tjedna je održana konferencija za novinare na kojoj je direktor Hotela Palace Tomislav Kuliš rekao kako su lani modernizirane hotelske dvorane i ugrađene toplinske pumpe te je tako hotel postao energetski održiv i ekološki prihvatljiv i dobio naziv “zeleni hotel”. Tijekom te obnove u temeljima hotela pronađena je stakleno-bakrena vremenska kapsula s kraja 19. stoljeća. Kapsula veličine 40 centimetara stavljena je u temelje tadašnje palače Schlessinger, a u njoj je povelja na hrvatskom i njemačkom jeziku koja svjedoči o vladavini cara Franje Josipa i bana Khuena-Hédervàryja, cjenik robe i usluga te informacije o investitoru i izvođačima radova, ali i blagoslov za zgradu te za sve osobe koje


će biti u njoj. Uz povelju u kapsuli su pronađene i novine Obzor i Agramer Zeitung, tiskane 30. svibnja 1891. godine kao i krajcari cara Franje Josipa I. Palaču je projektirao arhitektonski studio Hönigsberg&Deutsch, čiji su arhitekti Leo Hönigsberg i Julio Deutsch sa suradnicima projektirali više od 90 zgrada. Palača je izgrađena 1891. godine za Karla Schlessingera, a od 1907. godine postaje hotel.

VRAĆENA JE SLAVNA TORTICA PETIT PALACE “Sa željom da potomstvu ostave vrijedne podatke o važnim događajima, kroz stoljeća su se na skrovitim mjestima ostavljale vremenske kapsule, poput ove. Zahvaljujući pažnji radnika i senzibilitetu za baštinu djelatnika Hotela Palace, ovi krhki dijelovi prošlosti su konzervirani i restaurirani u Hrvatskom restauratorskom zavodu te tako sačuvani za buduće generacije”, rekla je Tajana Pleše, ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda. Hotel Palace je i jedan od rijetkih hotela koji ima dvije kategorizacije jer je kategoriziran na kategoriju od četiri zvjezdice, a osim toga 2012. godine bio je prvi hotel s oznakom “hotel baština”. O tome kako je Hotel Palace vrlo važan dio zagrebačke smještajne ponude, govorila je Martina Bienenfeld, direktorica Turističke zajednice Grada Zagreba, koja je istaknula kako se razina standarda poslovanja nije mijenjala u proteklih 111 godina. “Turistička zajednica u Hotelu Palace ima ozbiljnog i pouzdanog partnera, pa zato s punim povjerenjem šaljemo goste u taj hotel. Uglavnom su to strani novinari koji pišu o Zagrebu i Hrvatskoj, ali i predstavnici turoperatora te mnoge strane poznate osobe”, naglasila je Martina Bienenfeld. Inače, u povodu obilježavanja 111. godišnjice poslovanja, u redovnu ponudu kavane

Hotela Palace vraćena je slavna tortica Petit Palace, koja je dugo vremena bila omiljena delikatesa gostiju. Tako uz poznate štrukle Palace, baštinski jelovnik i kavanske kolače, Petit Palace tortica zaokružuje tradicionalne okuse baštinske hotelske ponude jela starog Zagreba.

NOVA INTERNETSKA STRANICA

Sve o pivu na jednom mjestu Udruženje proizvođača piva, slada i hmelja Hrvatske gospodarske komore pokrenulo je službenu internetsku stranicu www.udruzenjepivara.hr koja na jednome mjestu donosi vrijedne informacije o pivu, pivarskoj industriji i aktivnostima udruženja. Nova stranica unutar pet kategorija donosit će aktualne i zanimljive informacije o hrvatskoj i europskoj pivarskoj industriji te zdravstvenim učincima umjerene konzumacije piva kao i novosti vezane uz aktualnu društveno odgovornu kampanju Udruženja Uključi savjest – ponekad djeci treba reći ne. “Iznimno smo ponosni što smo kao predstavnici pivarske industrije u Hrvatskoj pokrenuli stranicu koja će na jednome mjestu donositi informacije o aktualnim aktivnostima Udruženja te domaćoj i europskoj pivarskoj sceni, kao i znanstvene tek-

stove koji govore u prilog umjerenoj konzumaciji piva za zdravlje. Cilj nam je kvalitetnim i aktualnim sadržajem podignuti svijest o važnosti domaće pivarske industrije za cjelokupno gospodarstvo, ali također biti vodeći glas odgovorne i umjerene konzumacije piva. Nadamo se da će korisnici na našoj stranici pronaći sve potrebne informacije, a mi ćemo je nastaviti obogaćivati relevantnim sadržajem i novostima iz svijeta piva”, izjavio je Pero Ivanković, predsjednik Udruženja proizvođača piva HGK. Domaća pivarska industrija stabilna je, jaka i prosperitetna industrija te predstavlja vitalni čimbenik nacionalnoga gospodarstva. (B.O.)

ŠKRLETOVO

Nova zvijezda hrvatske vinske scene Vinska sorta škrlet jedna je od najznačajnijih bijelih autohtonih sorti kontinentalne Hrvatske, koja se uglavnom uzgaja na području Moslavine te zbog svoje kvalitete ima veliki razvojni potencijal. “Zahvaljujući unaprijeđenoj kvaliteti genske osnove i sadnog materijala, do koje se došlo klonskom selekcijom škrleta i to u suradnji sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom, vinari s moslavačkog područja su u prednosti u odnosu na svoje kolege u drugim regijama. Nadamo se da će to znati dobro iskoristiti u promociji toga vina”, rekao je Darko Preiner, profesor zagrebačkog Agronomskog fakulteta, na manifestaciji ŠkrletOVO održanoj u Ivanić-Gradu u organizaciji Udruge škrlet Moslavina, Grada i Turističke zajednice Ivanić-Grada. Tom je prigodom istaknuto kako treba očuvati tu autohtonu sortu i brendirati je na

državnoj razini. Previđa se kako će škrlet uskoro postati nova zvijezda na hrvatskoj vinskoj sceni. Više od 40.000 osoba u Hrvatskoj posjeduje vinograde, a registrirana su 352 uzgajivača škrleta od kojih je samo tridesetak proizvođača. Stručni dio ŠkrletOVA okupio je 70 sudionika, među kojima su bili predstavnici struke, lokalne i područne samouprave, distributeri, novinari te zaljubljenici u vino. Tijekom degustacije “Osjeti, okusi... škrlet” sudionici su naslijepo kušali osam uzoraka sorte škrlet berbe 2017., članova Udruge škrlet Moslavina, a Najškrletom berbe 2017. proglašen je škrlet Vinarije Voštinić-Klasnić. Osim škrleta berbe 2017., na ŠkrletOVU su predstavljena i moderna posebna vina poput škrleta kasne berbe, orangea, odležanog i pjenušavog škrleta.

16. travnja 2018. | broj 4025 | PRIVREDNI VJESNIK | 65


NOVI JEDINSTVENI SUVENIR

DIOKLECIJANOVA PALAČA OD ČOKOLADE

U Muzeju grada Splita predstavljen je novi jedinstveni suvenir Dioklecijanova palača od čokolade koji će se, prema riječima predsjednika Uprave Kraša Damira Bulića, moći kupiti u Kraševim trgovinama.

Dioklecijanova palača od čokolade izrađena je od bijele čokolade, a teška je 300 grama. Kako je rekao Bulić, čokoladna palača napravljena je po izvornom obliku palače, a temelji se na znanstvenoj maketi izrađenoj 2015. godine. Uz

Kraš, za njenu izradu zaslužna je Turistička zajednica grada Splita i Muzej grada Splita. “Ovo je za nas specifičan projekt. Naši majstori i tehnolozi u godinu dana napravili su originalnu maketu Dioklecijanove palače iz 3. stoljeća. I evo ,nakon godinu dana imamo Dioklecijanovu palaču izrađenu od bijele čokolade”, dodao je Bulić. Izvedbeni projekt izradila je arhitektica Katja Marasović, kći pokojnog Jerka Marasovića, poznatog splitskog arhitekta čiji je predmet interesa upravo bila Dioklecijanova palača. Po njemu je splitski kipar Frane Šitum izradio maketu. Prema riječima direktorice Turističke zajednice grada Splita Alijane Vukušić, uz čokoladnu palaču kao suvenir nalazi se i mala knjižica na hrvatskom i engleskom jeziku u kojoj je opisana povijest Dioklecijanove palače. “Dogovorit ćemo se s Krašom da ovaj suvenir bude i u našim suvenirnicama. To je svima u interesu jer je Split turistička zvijezda”, istaknula je Alijana Vukšić. (J.V.)

U ODABRANOM DRUŠTVU

LEDO DOBIO UTZ CERTIFIKAT Ledo je postao jedna od rijetkih tvrtki u Hrvatskoj koja je dobila UTZ certifikat, a riječ je o kakao certifikatu koji podržava najveći program za održivi uzgoj kakaa u svijetu. Projekt certificiranja UTZ sustava u Ledu uključivao je dokumentiranje, implementaciju i certifikaciju sustava, trajao je oko četiri mjeseca, u projektu je sudjelovao multidisciplinarni tim, a certifikaciju sustava provela je certifikacijska kuća Bureau Veritas iz Slovenije.

o je Ledo “Iznimno smo ponosni što tvrda naše dobio UTZ certifikat koji je potvrda brze prilagodbe na zahtjeve tržišta. On je rezultat zajedničkog rada svih službi i sektora unutar Leda jer kontinuirano pratimo potrebe i zahtjeve svojih potrošača. Vjerujemo da će se s ovim certifikatom naši proizvodi još bolje plasirati na regionalnom i svjetskom tržištu te da će našim kupcima biti jamstvo kvalitete i najboljih sastojaka”, kaže Tanja Dinić, direktorica Službe upravljanja kvalitetom i okoli-

66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4025 | 16. travnja 2018.

šem Leda. UTZ certifikat tako je jedan od mnogobrojnih sustava s upravljanja kojim Ledo osigurava kontinuiranu kvalitetu, sigurnost hrane, zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te je kao takav integriran u Ledov integrirani sustav upravljanja (ISO 9001, ISO 14001, ISO 50001, HACCP, IFS, BRC, Halal, Košer, UTZ). Ovim certifikatom Ledo je odgovorio na izravan zahtjev kupca te još jednom potvrdio da je spreman odgovoriti na sve nove izazove koje tržište stavlja pred kompaniju.


Povodom jubileja Privrednog vjesnika

KOTIZACIJA ZA PRAĆENJE FORUMA SE NE NAPLAĆUJE!

PRIVREDNI VJESNIK 1953 2018

Obvezna je prethodna prijava putem obrasca koji ćete naći na zbf.hr

program zbf-a 9:30 - 9:45 OTVARANJE KONFERENCIJE 9:45 -10:15 ENGAGEMENT BRENDING

SCOTT GOULD, autor, konzultant, Keynote speaker 10:15 -10:30 BRENDING KROZ FRANCHISING

CAROL CHOPRA, izvršna direktorica Europske franšizne federacije

zbf.hr

10:30-11:45 I BREND SESIJA

»BRENDOVI NASTAJU U GLAVAMA – KAKO TO IZMJERITI? Traditi brend ili raditi za brend Novi razvojni život brenda 11:45-12:00 Pauza za kavu 12:00-13:15

II BREND SESIJA »BRENDING KONKURENTNOST DRŽAVA I GRADOVA Kako danas brendirati mjesto, regiju, grad... Brendiranje kroz manifestacije; nove tehnologije

9. svibnja 2018. Zagrebački velesajam Kongresna dvorana

13:15-14:00 RUČAK & NETWORKING

INDIVIDUALNI RAZGOVORI 14:15-15:30

III BREND SESIJA »GLOBALNI VS LOKALNI BRENDOVI – STARI VS. NOVI Analiza regionalne poznatosti brendova Kako nastaju, nestaju i traju novi brendovi?

15:30-15:45 Pauza za kavu 15:45-17:00 IV BREND SESIJA

REZERVIRAJTE DATUM! Save the date!

»OSOBNI BREND – MIT ILI STVARNOST Kako se osobno brendirati? Tko je među nama osobni brend. Jeste li brend? Jeste li u drugim očima baš onakvi kakvi želite biti ili je to druga stvarnost. Znamo li osobe koje su na sam spomen njihova imena identifikacija posla kojeg rade. Ili i nešto više 9-17 sati cijelo vrijeme

NETWORKING INDIVIDUALNI RAZGOVORI ORGANIZATOR

PARALELNI Događanje PROGRAM

BREND KLINIKA/AKADEMIJA: »Brend arhitektura »Brendovi i internet »Franchisnig kao brend filozofija »Brend komunikacija Razgovori s vrhunskim stručnjacima u Brend ordinaciji večer

PRIJAM – 65 GODINA PRIVREDNOG VJESNIKA

Za sve informacije tel. +385 (0)1 56 000 01, info@zbf.hr

SUORGANIZATOR

GRAD ZAGREB

INSTITUCIONALNI PARTNERI

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA


www.zv.hr

BIAM

24. međunarodni sajam alatnih strojeva i alata sa temom SAPO - sajam podugovaranja

ZAVARIVANJE 27. međunarodni sajam zavarivanja i antikorozivne zaštite

24. - 27. 4. 2018. Partner:

Stručni medijski pokrovitelj:

U istom terminu:

6,)&

1. međunarodni sajam izgradnje i opremanja integralnih postrojenja

Avenija Dubrovnik 15 10020 Zagreb T 385 1 6503 279, 6503 341 E zv.biam@zv.hr, zv.zavarivanje@zv.hr Medijski pokrovitelji:

Pv 4025  

Elektroničko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Pv 4025  

Elektroničko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik