Page 1

| POSLOVNA DEMOGRAFIJA | MAKERbuino | TEHNIX | VUKOVARSKO PIVO |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Nova pravila igre na tržištu

INTERVJU

Josip Faletar Spačva

POSLOVNA OČEKIVANJA PV-a

Gospodarstvenici očekuju rast, ali i reforme

VUKOVAR ENVISION

Mogu li zaživjeti hrvatski riječni potencijali?

1953.-2018.

12. veljače 2018., godina LXV, broj 4016

PV ANALIZA: ZAKON O NEPOŠTENOJ TRGOVAČKOJ PRAKSI

Cilj je Vlade i Ministarstva poljoprivrede zaštititi proizvođače od nekorektnih tretmana trgovaca i otkupljivača

GODINA


TɜȐȹȐȵȬȐȽɄҫҵҩҵѱ

NAUTIKA 21. - 25. 2. 2018. www.zv.hr

Osvojite VIKEND KRSTARENJE za 6 osoba na jahti MIRAKUL 30 Hardtop

… i još puno drugih nagrada! Uz potporu Grada Zagreba

U istom terminu posjetite:

HOTEL & GASTROTEH sajam gastronomije i hotelsko ugostiteljske opreme Partner sajma

FESTIVAL MASLINA


SADRŽAJ

4016 / 12. veljače 2018. TEMA TJEDNA 6

Predstavljena publikacija Privrednog vjesnika “Poslovna očekivanja 2018.” Gospodarstvenici očekuju rast, ali i reforme

AKTUALNO

18 42

11

Hrvatsko-libijski gospodarski forum Obnova Libije - prilika za hrvatske tvrtke

24

Osnovni pokazatelji poslovne demografije u 2016. Raste broj novorođenih tvrtki

28

Vukovar Envision želi izgraditi brodogradilište na obali Dunava ili Drave Mogu li zaživjeti hrvatski riječni potencijali?

46

Ugovor tvrtke K pivovari i Vukovarske pivovare Vukovarsko pivo u novoj obitelji

48

OPG Šimunjak Savršen med i domaće purice iz Zagorja

INTERVJUI

Albert Gajšak, devetnaestogodišnjak iz Karlovca, pretvorio je dječački hobi u perspektivan poduzetnički pothvat

12

Josip Faletar, predsjednik Uprave Spačve Trupce treba prerađivati tamo gdje rastu

42

Albert Gajšak, vlasnik tvrtke CircuitMess Biti edukativan, ali i cool

PV ANALIZA 18

Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi Nova pravila igre na tržištu

34

Tehnix Otpad nije smeće nego resurs

PRIČA S RAZLOGOM

SVIJET FINANCIJA 52

12

Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava Imovina OMF-ova 91,9 milijardi kuna

BUSINESS & LIFESTYLE 64

Josip Faletar

Promocija zdravstvenog turizma u Francuskoj Hrvatska ponuda prvi put na sajmu Termalies

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING RAZVOJ, MARKETING I PRODAJA Predrag Milinović milinovic@privredni.hr

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 3


GOST KOMENTATOR FRANE IVKOVIĆ

VOĆARI JOŠ OVISE O OTKUPLJIVAČIMA Trebalo bi potaknuti izgradnju barem dviju velikih hladnjača za potrebe proizvođača voća. Tek u tom slučaju bi država mogla reći da ima strategiju razvoja voćarstva

V Frane Ivković, potpredsjednik Hrvatske voćarske zajednice

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

oćari pozdravljaju donošenje Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi, ali tek treba vidjeti koliko će on regulirati odnose. Naime, teško je predvidjeti kako će to funkcionirati, a mi hrvatski voćari, poučeni dosadašnjim iskustvom s otkupljivačima, uvijek smo oprezni. Otkupljivači su skupina poduzetnika koja je, u vrijeme dok su voćari podizali plantaže i investirali u podizanje voćnjaka, iskoristila naklonost Vlade, dobila sredstva te praktično besplatno izgradila hladnjače. Nas voćara početkom 90-ih bilo je dvadesetak i bavili smo se podizanjem voćnjaka. Nakon što su otkupljivači dobili hladnjače, počeli su koristiti monopol te su gotovo ucjenjivali voćare namećući svoje uvjete otkupa, a oni, zbog ovisnosti o tim hladnjačama, nisu imali gotovo nikakvu pregovaračku poziciju. Iako je bila uvijek tobože dogovorena otkupna cijena, ona se umanjivala bilo velikim otpisom robe skladištene u te hladnjače ili na neki drugi način. Voćari još nemaju svoje hladnjače i dalje su ovisni o otkupljivačima. Nismo dovoljno dobro organizirani niti imamo podršku kako bismo imali vlastite hladnjače. S obzirom na to kakva je situacija, moguće je da će oni započeti naplaćivati naknadu za čuvanje, recimo, jabuka ili breskvi bez obveze da ih prodaju. Zato se i pribojavam da se unatoč Zakonu o nepoštenoj trgovačkoj praksi neće ništa promijeniti. Bojim da će se pronaći rupa u njemu i da će se plaćati u roku od 180 ili više dana. Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi, čini se, nije dobro definirao odnos proizvođača i otkupljivača. Oni malobrojni voćari koji imaju svoje hladnjače, nemaju tolike količine voća da bi mogli nastupiti prema trgovačkim lancima i opskrbljivati ih cijelu godinu. Postoji mogućnost da trgovački lanci neće raditi s onim voćarima koji im ne mogu osigurati kontinuitet u opskrbi. Stoga bi trebalo potaknuti izgradnju barem dviju velikih hladnjača za potrebe proizvođača voća. Jedna bi trebala biti na zagrebačkom području, dok bi druga trebala biti u Slavoniji, a trebale bi biti u vlasništvu voćara. Tek u tom slučaju bi država mogla reći da ima

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

strategiju razvoja voćarstva jer bi izgradnjom hladnjača, koje bi trebale imati kapacitet od oko 20.000 tona voća, riješila mnoge probleme voćara. To bi potaknulo i udruživanje voćara. Time bi voćari direktno nastupali prema trgovačkim lancima jer bi imali dovoljne količine voća i pregovarali bi iz puno bolje pozicije. Udruženi bi svakako lakše pregovarali nego samostalno i pojedinačno. To je zapravo jedini način da opstane hrvatsko voćarstvo. Ako naše institucije to ne prepoznaju, onda će se nastaviti propast voćarstva u Hrvatskoj. A ako se netko ne zapi-

UDRUŽENI VOĆARI LAKŠE BI PREGOVARALI NEGO SAMOSTALNO I TO JE JEDINI NAČIN DA OPSTANE HRVATSKO VOĆARSTVO ta zašto je 35 do 40 posto voćara propalo, onda imamo ozbiljan problem. Ako se ovo ne riješi, ni Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi voćarima neće pomoći. Nigdje u Europi nema da između voćara i trgovačkog lanca postoje još tri ili četiri karike u lancu. U takvoj situaciji netko mora ispaštati, a to su u Hrvatskoj proizvođači i potrošači. Takva je situacija bila i u Nizozemskoj prije oko 40 godina, ali kada su voćari počeli imati problema, država je izgradila hladnjače te je potaknula udruživanje proizvođača. Nizozemski voćari su se udružili i zajednički su nastupali prema trgovačkim lancima, pa su njihovi građani dobivali svježije i jeftinije voće. Potom su zajednički počeli nastupali i prema drugim tržištima. To znači da je izbačena nepotrebna karika koja je zarađivala oko 30 posto vrijednosti proizvodnje. Takvo što treba napraviti i kod nas.


BROJKE, BROJKE

BROJ NOVOOSNOVANIH TRGOVAČKIH DRUŠTAVA I OBRTA Tijekom 2015. godine ukupno je putem servisa za HITRO.HR osnovano 5778 društava i obrta

181

1958 3639

2016. godine broj ukupno osnovanih društava i obrta putem servisa - 6559

197

2266 4096

U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine ukupno je putem servisa HITRO.HR otvoreno 7081 trgovačko društvo i obrt

245

OBRT D.O.O.

2575 4261

J.D.O.O. Izvor: Hitro.hr4016

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 5


TEMA TJEDNA PREDSTAVLJENA PUBLIKACIJA PRIVREDNOG VJESNIKA “PO

GOSPODARSTVENICI ALI I REFORME Opće stanje u gospodarstvu Hrvatske u 2017. poduzetnici ocjenjuju dobrim, a prosječna ocjena blago je porasla na 2,77 sa 2,67. U ovoj poslovnoj godini nastavak optimizma potkrepljuje mišljenje da će gospodarski rast biti malo veći u odnosu na prethodnu godinu piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

G Jedini način kojim sami sebe možemo izbaviti s dna te ljestvice su - reforme. Strukturne reforme, prema potrebama poduzetnika, koje će osigurati njihov daljnji rast, povećanje broja investicija i u konačnici, ostvarivanje visokih stopa rasta hrvatskog gospodarstva. Luka Burilović, predsjednik HGK

ospodarstvenici očekuju rast, ali i snažnije reforme, pokazalo je istraživanje Poslovna očekivanja 2018. koje je proveo i objavio Privredni vjesnik. Glavni urednik najstarijeg hrvatskog poslovnog tjednika Darko Buković je, predstavljajući rezultate istraživanja provedenog u više od 400 domaćih tvrtki, istaknuo kako je opće stanje u gospodarstvu Hrvatske, gledano očima poduzetnika, u prosjeku - dobro. “Prosječna ocjena blago je porasla na 2,77 sa 2,67 koliko je iznosila godinu ranije, a kad je riječ o očekivanjima od poslovne 2018. nastavak optimizma potkrepljuje mišljenje da će gospodarski rast biti malo veći u odnosu na 2017. godinu. Iako bi vrlo rado htjeli, poduzetnici su realni, pa ne očekuju da će u 2018. doći do većih promjena kad je riječ o rasterećenju cijene rada. No jedan od najzabrinjavajućih podataka je taj što gotovo 90 posto gospodarstvenika smatra sudstvo nedovoljno učinkovitim i ovisnim”, naglasio je Buković.

PUTOKAZ NOSITELJIMA EKONOMSKE POLITIKE Komentirajući rezultate istraživanja, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović je istaknuo kako većina poduzetnika očekuje rast ukupnih prihoda i prihoda od izvoza, a osjetno je veći i broj poduzetnika koji očekuju pozitivna kretanja u zaposlenosti. “No evidentna su i relativno negativna očekivanja kada se govori o uvjetima poslovanja. Stoga i ovo istraživanje mora biti putokaz nositeljima ekonomske politike i drugim institucijama za potrebu provedbi nužnih i brzih reformi. Istraživanje Svjetskoga gospodarskog foruma o globalnoj konkurentnosti u zadnje četiri godine pozicionira Hrvatsku kao najnekonkurentniju zemlju među članicama EU-a iz Srednje

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

i Istočne Europe. Jedini način kojim sami sebe možemo izbaviti s dna te ljestvice su - reforme. Strukturne reforme, prema potrebama poduzetnika, koje će osigurati njihov daljnji rast, povećanje broja investicija i, u konačnici, ostvarivanje visokih stopa rasta hrvatskog gospodarstva”, zaključio je Burilović.

Luka Burilović

EVIDENTNA SU I RELATIVNO NEGATIVNA OČEKIVANJA KADA SE GOVORI O UVJETIMA POSLOVANJA, KAZAO JE BURILOVIĆ Ministar financija Zdravko Marić izrazio je zadovoljstvo činjenicom da se u javnosti počelo argumentirano raspravljati o ekonomskoj politici, da se o njoj razmišlja dugoročno te da


SLOVNA OČEKIVANJA 2018.”

OČEKUJU RAST,

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 7


TEMA TJEDNA

DAMIR NOVOTNY, DOBITNIK NAGRADE GORAZD NIKIĆ ZA NAJBOLJEG EKONOMSKOG ANALITIČARA

Ako ne bude velikih strukturnih promjena u kratkom roku, čekaju nas desetljeća stagnacije

Damir Novotny i Marko Jurčić, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske

Poduzetnici mogu računati na kontinuitet fiskalne politike koju Vlada provodi. Sveli smo sve na to da trošimo onoliko koliko imamo. Pritisci su veliki sa svih strana za povećanje potrošnje, no tome uspješno odolijevamo. Zdravko Marić, ministar financija

U sklopu prezentacije rezultata istraživanja uručena je i nagrada Gorazd Nikić za najboljeg ekonomskog analitičara 2017. po izboru gospodarstvenika. U uži odabir ušlo je šest poznatih domaćih analitičara - Željko Lovrinčević, Damir Novotny, Guste Santini, Zdeslav Šantić, Velimir Šonje i Mladen Vedriš. Ovogodišnji laureat bio je Damir Novotny koji je primajući nagradu istaknuo kako je već desetljećima u struci u kojoj se stalno sluša jedno te isto, ali malo toga se konkretno mijenja. “Kod nas kao da se ponavlja jedan te isti zimski dan, Dan svisca. Svako jutro se budimo i krećemo iz početka. Ništa se nije bitno strukturno promijenilo, i sada smo u situaciji da agrar ne može prehraniti turističku potrošnju. Demand side nije donio ono što smo očekivali. Financirali smo se zaduživanjem u inozemstvu i korištenjem štednje, a dobili

se rješava problem javnog duga. “Produktivnost rada Hrvatske zaostaje za konkurentskim državama, većinu doprinosa rastu BDP-a daje kapital. Tu treba tražiti ključne odrednice i izazove. Porezna reforma koju smo proveli bila je sveobuhvatna i cjelovita te smatram kako je to bio pravi pristup koji je polučio najbolje moguće rezultate u danim okolnostima. Jako važna je i intencija da se, uz porezno, krene i u administrativno rasterećenje”, ocijenio je Marić dodajući kako i u ovoj godini očekuje preslikavanje stanja iz 2017. “Poduzetnici mogu računati na kontinuitet fiskalne politike koju Vlada provodi. Sveli smo sve na to da trošimo onoliko koliko imamo. Pritisci su veliki sa svih strana za povećanje potrošnje, no tome uspješno odolijevamo. Nije jednako raditi kada imate deficit od 17 milijardi kuna koji morate namaknuti dodatnim zaduživanjem ili sada kada smo na nuli ili u malom plusu. Smanjenje kamata na reprogram dugova ne bi bilo moguće da smo to tražili s deficitom od 5,5 posto i obećanjem kako ćemo ga u nekom kratkom roku smanjiti”, naglasio je Marić.

smo nesklonost samozapošljavanju i poduzetništvu te mnoge koji čekaju povećanje transfera”, naglašava Novotny. Dodao je kako rast od dva posto ne rješava ni jedan strukturni problem te da sigurno ulazimo u sekularnu stagnaciju - nacionalna ekonomija raste ispod svojih potencijala, posebice kada se usporedimo s prosjekom istoka Europe od sedam do osam posto. “Sada ulazimo u razdoblje stagnacije i anemičnosti rasta od dva ili 2,5 posto i nisam optimist što se tiče dugoročnog rasta. U situaciji kada državni i paradržavni sektor kreira 55 posto radnih mjesta, ako ne bude velikih strukturnih promjena u kratkom roku, čekaju nas desetljeća stagnacije”, upozorava Novotny. Ovogodišnji laureat je pohvalio i reforme koje je pokrenuo ministar Marić i izrazio nadu da ćemo u tom smjeru nastaviti snažnije i ubuduće.

Davor Sabolić

IZ MINUSA U POSLOVANJU NIJE MOGUĆE PODIZATI PLAĆE, USTVRDIO JE SABOLIĆ

OČEKUJE SE RAST Predsjednik Uprave Unilinea Boris Žgomba smatra kako je za turizam važno da se ove godine donese nova regulativa i da se ta djelatnost

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

porezno rastereti. “Očekivanja su da ćemo imati dobru poslovnu godinu. Zasad nema ni jednog oblačka na horizontu, iako se to mijenja


ZDESLAV ŠANTIĆ, GLAVNI EKONOMIST SPLITSKE BANKE

Mjere koje se provode nisu dovoljne

Zdravko Marić

JAKO VAŽNA JE I INTENCIJA DA SU UZ POREZNO, KRENE I U ADMINISTRATIVNO RASTEREĆENJE, ISTAKNUO JE MINISTAR FINANCIJA vrlo brzo jer je turizam vrlo osjetljiv na promjene”, kazao je Žgomba ocijenivši kako ipak nije dobro da turizam čini gotovo petinu hrvatskog gospodarstva. “Velika potražnja u jednom dijelu godine definirat će nam i ovu godinu. S time ne možemo biti zadovoljni iz dvaju razloga. Stvara se nerealna cjenovna politika, no vjerujem da će nam u tome pomoći okruženje i da će se potražnja ujednačiti. Ono što nam je važno jest osigurati održivi razvoj turizma. U špici sezone često je naša infrastruktura, od vodovoda, kanalizacije, parkirnih mjesta do cesta, na krajnjim granicama izdržljivosti. Ono što želim i čemu se nadam jest to da će turizam ostati na postojećim brojkama, ali i da će se ostvariti još veća turistička potrošnja”, ističe Žgomba. Direktor Čateksa Davor Sabolić objasnio je kako su oni atipična tekstilna tvrtka i u ovoj godini očekuju rast prihoda od 20 posto. “Mi smo preveliki za Hrvatsku, a premali za svijet. Prednost nam je geostrateški položaj i to maksimalno iskorištavamo, poslujemo s gotovo svim zemljama EU-a i uspjeli smo dići udio izvoza na gotovo 80 posto. Iako tekstil kao grana bilježi sve gore rezultate, poslovno okruženje je loše i svaka odluka koja ide prema rasterećenju našeg poslovanja je pozdravljena. Iako su nam plaće male kada se uspoređujemo s drugima, one se ne mogu podizati prije povećanja konkurentnosti. Iz minusa u poslovanju nije moguće podizati plaće. Kada se stvore uvjeti dobrog poslovanja, to se treba transferirati

Od sredine 2014. imamo pozitivne trendove. Nezaposlenost je niska. Iako se čini da je sve super, nismo zadovoljni. Hrvatska se suočava s nedostatkom radne snage što se vidjelo i u građevinarstvu, i turizmu, i u svim drugim sektorima. Mjere koje se provode nisu dovoljne. To nije samo pitanje poticaja, problem je i to što je nezaposlenost mladih visoka, treba nam reforma tržišta rada, promjene u školstvu i rješavanje stambenog pitanja mladih što će stvoriti nova rješenja za pomoć mladim obiteljima. Očekujem da će reforme nastupiti i da ćemo se maknuti sa začelja Europske unije posebice kada se javljaju ideje o Europi s dvije brzine, rekao je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

GUSTE SANTINI, EKONOMSKI ANALITIČAR

Turizam kao monokultura U situaciji u kojoj samo turizam vuče hrvatsko gospodarstvo, umjesto da on bude lokomotiva, mi prelazimo prema monokulturi. Okretanje samo jednoj gospodarskoj grani nikome nije donijelo dobro jer ni nafta niti dijamanti nisu to uspjeli. U prošloj godini napravili smo iskorak, no u ovoj godini vide se pritisci i deformacije u poreznom sustavu. Trebamo raspravljati o porezima kao instrumentu u investicijama, izvozu i socijalnoj politici. Nažalost, puno će značiti ako uspijemo ostvariti rezultate iz prošle godine, no nisam u to baš siguran jer je velik utjecaj onoga što se događa izvan Hrvatske. Nadam se da nam se neće dogoditi drama kao 2008. godine, odnosno situacija u kojoj će netko kihnuti a mi dobiti upalu pluća, istaknuo je ekonomski analitičar Guste Santini.

MLADEN VEDRIŠ, PROFESOR ZAGREBAČKOG PRAVNOG FAKULTETA

Bolja ekonomija čini i državu boljom Život je ono što se događa kada ste planirali nešto drugo. Mi možemo govoriti što želimo, no pitanje je što će se zaista dogoditi. Želio bih da se kvaliteta javnih servisa digne na razinu koja je potrebna gospodarstvu. Ako se usporedimo s okruženjem, hrvatska je prava pustinja. Što se tiče demografske politike, moguće je učiniti više i drugačije. Ako se nešto počne događati, moći ćemo reći da nisu sasvim u pravu oni koji govore što se događa u životu nego da se može dogoditi i nešto što se planira. Ono čega svi moramo biti svjesni jest to da je bolja ekonomija važna za sve nas i ona čini državu boljom, naglasio je Mladen Vedriš, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 9


TEMA TJEDNA

Analiza kaže - poduzetnici su realni alni Sveobuhvatno istraživanje, koje sustavno godinama provodi Centar za istraživanje Privrednog vjesnika, provedeno je na uzorku 1900 tvrtki, s odgovorima ukupno 443 poslovna subjekta. U odnosu na prošlogodišnju anketu, kada ni jedan od anketiranih godinu 2016. nije ocijenio ocjenom “odličan”, 2017. godinu je jedan od anketiranih upravo tako ocijenio. Ukupna prosječna

zaposlenicima”, ocijenio je Sabolić. Dodao je kako će se Čateks u ovoj godini baviti sistematizacijom, kolektivnim pregovaranjem i radom na zadržavanju mladih, napominjući kako ih brine nedostatak radne snage koji sve više primjećuju. Direktor tvrtke Rasco Darko Paviša je u ocjeni ove poslovne godine istaknuo očekivanje o nastavku laganog rasta. “Ušli smo u fazu kad ne možemo preko noći rasti više od 20 posto. Moramo pažljivo planirati, a ono na čemu radimo jest priprema novih investicija i širenje proizvodnih kapaciteta”, rekao je Paviša. Kao dobar primjer odnosa prema zaposlenicima Paviša je istaknuo njhov program stipendiranja, prakse u tvrtki i zadržavanja

ako je 2,77, 2,777, što šštto ocjena za 2017. tako dno dnoo-je uzlazni “dobar”,”, jer se u od odnoje radi o rast tu u su na godinu prije rastu osu od 0,1 boda. U apsolutnom iznosu d ki rastt u 2018 odnosu na 2017. gospodarski 2018. će, po ocjeni 59 posto gospodarstvenika, biti malo veći nego u 2017. To je optimističan podatak jer njih 32,1 posto smatra da će ostati isti kao i u 2017. što je, također,

d do bar podobar da d data ata takk. k. U procjeni datak. prom pr omjjena jena poreznih politika, promjena odnosno očekivanjima što će se dogoditi s od i i doprinosima d i i na rad, d poduzetnid t i porezima ci su, iako se zalažu za smanjenje, zapravo neutralni, jer ne očekuju promjene. Cijelu analizu moguće je pročitati online na www.poslovna-ocekivanja.com.

Boris Žgomba

NIJE DOBRO DA TURIZAM ČINI GOTOVO PETINU HRVATSKOG GOSPODARSTVA, OCJENJUJE ŽGOMBA

visokokvalitetnih radnika. “Standard zaposlenika je ono na čemu treba raditi, no to nije samo dobra plaća nego i kvalitetno radno okružje. Ali za to i osiguravanje

dobre radne snage nije dovoljno raditi godinu ili dvije. To je posao koji se ostvaruje tek za 15 do 20 godina”, upozorio je Paviša.

VELIMIR ŠONJE, EKONOMSKI ANALITIČAR

ŽELJKO LOVRINČEVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR

Uravnoteženje proračuna je početak, trebaju nam reforme javnog sektora

Avion kojemu samo jedan motor radi punom snagom

Hrvatskoj se dogodilo psihološko oslobođenje od krize i za očekivati je kako će i ova godina biti manje-više OK. Na dugi rok to nije dobro jer smo u Europskoj uniji razvijeniji samo od jedne članice - Bugarske. Ne smijemo se baviti kratkoročnim rješenjima. Ako se fokusiramo na srednji rok, postoji mogućnost da fiskalna politika napravi nešto ozbiljno u zemlji u kojoj veliki utjecaj na proračune ima politika koja je sklona gušiti gospodarstvo i otežavati mu razvoj. Uravnoteženje proračuna je postignuće koje nismo imali od stjecanja neovisnosti, no to nije dovoljno da bi se gospodarstvo pokrenulo iz strukturne rupe u kojoj se nalazi. Ova vlada, kao ni prethodne, ne čini dovoljno ni u reformi javnog sektora koja bi otvorila stukturne reforme u razvoju rada i kapitala, ocijenio je Velimir Šonje, ekonomski analitičar.

10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

Hrvatsko gospodarstvo funkcionira kao avion s četiri motora od kojih jedan radi punom snagom, jedan radi normalno, a ostala dva tek jedva. Industrija je naš najveći problem jer bilježi stopu rasta od 1,9 posto što je znatno manje od regije. Graditeljstvo uopće ne funkcionira jer na tržištu imamo viška stanova, a nismo sposobni povući sredstva iz Europske unije u taj sektor. Trgovina dobro funkcionira i raste po stopi većoj od pet posto, a turizam grabi punom snagom sa stopom većom od 12 posto. Gotovo nikako ne radi sektor financija koji bilježi neznatan rast kredita od 0,8 posto, a poljoprivreda je zabilježila pad prema prethodnoj godini. Vjerujem u nastavak kretanja trendova kao i prošle godine, no moram upozoriti na ogroman neiskorišten prostor u vremenu dok nam turizam kupuje vrijeme za razvoj ostalih grana, kaže Željko Lovrinčević, ekonomski analitičar.


AKTUALNO HRVATSKO-LIBIJSKI GOSPODARSKI FORUM

OBNOVA LIBIJE - PRILIKA ZA HRVATSKE TVRTKE Hrvatska i Libija surađuju u graditeljstvu, brodogradnji, nafti i plinu te elektroenegetici, a potencijali postoje i u prehrambenom sektoru, IT-u, drvnoj i farmaceutskoj industriji piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

H

rvatska i Libija trenutačno billježe relativno slabu robnu razmjenu u kojoj dominira uvoz nafte iz te sjevernoafričke zemlje. Hrvatska je u prvih 10 mjeseci prošle godine izvezla tek 2,4 milijuna dolara vrijednu robu u Libiju i to živa goveda, plinske turbine, obrađeno drvo, cement i pekarske proizvode, dok je uvezeno robe za čak 93,3 milijuna dolara. No obnova Libije nakon rata prilika je za hrvatske tvrtke, istaknuto je na Hrvatsko-libijskom gospodarskom forumu koji je u organizaciji Hrvatske gospodarske komore održan u Zagrebu. “Hrvatska i Libija imaju tradicionalne dobre gospodarske odnose, posebno u sektorima graditeljstva, brodogradnje, nafte i plina, geoseizmičkih istraživanja te elektroenergetike u kojima su naše tvrtke dobro poznate na libijskom tržištu”, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović. “Izuzetno nam je drago vidjeti da se stanje u Libiji stabilizira te da se nama bliska i prijateljska zemlja nalazi na putu oporavka. Naš partner Glavna libijska unija komora također vidi potencijal buduće suradnje, a uz ove sektore valja istaknuti velike hrvatske mogućnosti u prehrambenom sektoru, sektoru IT-a, te drvnoj i farmaceutskoj industriji”, dodao je Burilović. Rashed S. A. Abughufa, otpravnik poslova Veleposlanstva Libije u Hrvatskoj, istaknuo je kako se u Libiji poduzimaju veliki napori da se uspostavi dogovor i nacionalna pomirba kako bi se mogli provesti parlamentarni i predsjednički izbori. “Treba nam pomoć u izgradnji svega uništenog u ratu, zato naša država potiče aktivaciju gospodarskih odnosa s prijateljskim zemljama poput Hrvatske koja ima duboke povijesne veze s Libijom. Ovaj

Mohamed Raied, Luka Burilović i Rashed S. A. Abughufa

forum je važan jer može povećati trgovinsku razmjenu dviju zemalja. Pozivam sve hrvatske tvrtke koje su imale ugovore u Libiji da se brzo vrate na posao i dovrše svoje radove”, naglasio je Abughufa. Najavio je olakšavanje procedura za dobivanje viza, a predložio je i osnivanje zajedničke komore za jačanje gospodarskih odnosa.

LIBIJA RAČUNA NA HRVATSKU Još dok smo bili djeca, znali smo za hrvatske tvrtke koje su radile velike poslove u Libiji, kazao je Mohamed Raied, predsjednik Glavne libijske unije komora. “Računamo na Hrvatsku kao partnera koji će nam pomoći u obnovi svojim iskustvom i stručnošću. Danas smo tu da pokrenemo intenzivniju gospodarsku suradnju, da pokažemo kako Libija otvara velike mogućnosti za investicije u izgradnji zemlje. Libija predstavlja vrata Afrike koja je veliko tržište za sve moguće proizvode. S obzirom na to da je Hrvatska

dosta blizu Libije, vaše građevinske, tekstilne, farmaceutske i IT tvrtke, kao i proizvođači namještaja, imat će odlične prilike na našem tržištu”, rekao je Raied. Unija komora i HGK potpisali su i Memorandum o razumijevanju koji je prvi korak u puno intenzivnijoj budućoj suradnji dviju komora. Poduzetnicima iz Libije je o poslovnoj klimi i mogućnostima investicija u Hrvatsku govorila Svjetlana Momčilović, voditeljica Odjela za privlačenje investicija HGK. “Hrvatska je smještena u srcu Europe i olakšava ulazak na jedinstveno tržište od 500 milijuna ljudi. Domaća ekonomija oslanja se na vrlo jaki sektor turizma, imamo dosta razvijenu prehrambenu industriju i dobro obrazovanu radnu snagu. Jednako tako dobra prometna infrastruktura i stabilno poslovno okruženje također je čine privlačnom destinacijom za ulaganje“, naglasila je Svjetlana Momčilović.

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 11


INTERVJU JOSIP FALETAR, PREDSJEDNIK UPRAVE SPAČVE

TRUPCE TREBA PRERAĐIVATI TAMO GDJE RASTU Sirovinu trebamo koristiti isključivo za finalizaciju proizvoda s visokom dodanom vrijednošću, čuvanje i otvaranje novih radnih mjesta. Ako Dalmatinci imaju najviše koristi od mora, logično je da najveće koristi od hrasta imaju Slavonci piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S 200

oko mil kn

lanjski prihod Spačve

27,5 5 mil kn teška Spačvina ulaganja u 2017.

850 zaposlenih u toj tvrtki

pačvanski bazen jedna je od najvećih šuma hrasta lužnjaka u Europi. Hrast lužnjak je najvažnija sirovina koju već više od 60 godina koristi vinkovačka Spačva kao jedan od najvećih i najvažnijih poslodavaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji i jedan od najvećih poslodavaca u Slavoniji s više od 850 zaposlenih. Spačvini proizvodi mogu se kupiti u 30 zemalja širom svijeta, a najvažnija izvozna tržišta su Francuska, Italija, Njemačka i susjedne države. S predsjednikom Uprave Spačve Josipom Faletarom razgovarali smo o poslovanju Spačve, problemima na tržištu, a posebice o nedostatku sirovine. Spačva je 2013. godine promijenila vlasničku strukturu, dokapitalizirana je i restrukturirana kroz Fond za gospodarsku suradnju Quaestus Private Equity Kapital II.

nam obujam proizvodnje. Proveli smo i operativno restrukturiranje u okviru kojeg smo ojačali komercijalu i diverzificirali prodajne

PROIZVODIMO FINALNE PROIZVODE KOJE PONAJPRIJE IZVOZIMO, A OBUJAM PROIZVODNJE NAM RASTE IZ GODINE U GODINU

 Kakve je rezultate ostvarila Spačva u protekloj godini? - Prošlu smo godinu završili s oko 200 milijuna kuna prihoda, 27,5 milijuna kuna ulaganja i prosječno 67 radnika više nego u 2016. Za 2018. godinu imamo još ambicioznije planove koje ćemo ostvariti ako dobijemo dovoljno hrastovih trupaca da popunimo kapacitete za već ugovorene poslove. Tako bismo mogli zaposliti i dodatnih 200 radnika. Radimo i na širenju poslovanja. Izvozimo 90 posto svojih proizvoda u više od 30 država diljem svijeta. Iz godine u godinu bilježimo sve bolje rezultate u prihodima, profitabilnosti i otvaranju novih radnih mjesta.

kanale. Uprava, direktori i poslovođe imaju jasne ciljeve koji se objektivno mjere i komuniciraju u cijelom poduzeću. Za rast su zaslužna i ulaganja u novu opremu i tehnologiju. Ulažemo u modernizaciju proizvodnje jer nas je dotrajalost strojeva ograničavala u razvoju novih proizvoda i ispunjavanju sve većih zahtjeva kupaca. Dosad smo uložili 60 milijuna kuna. Tako smo, primjerice, potkraj 2015. pustili u rad osam milijuna vrijednu novu kotlovnicu, ključnu za rad sušare u koju smo uložili više od 10 milijuna kuna. Nakon infrastrukture nastavili smo ulagati u nove tehnologije, IT sustave i edukaciju radnika. Aktivno upravljanje u Spačvi ključan je generator rasta.

 Čemu možete zahvaliti rast? - Proizvodimo samo finalne proizvode koje ponajprije izvozimo. Iz godine u godinu raste

 Poslujete li sada održivo? - Od 2012. naši su se prihodi gotovo udvostručili, a kroz veći obujam proizvodnje i

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.


Sva domaća poduzeća, pa tako i Spačva, mala su u odnosu na europsku konkurenciju

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 13


INTERVJU

operativno restrukturiranje postigli smo i rast profitabilnosti, koja je sad na razini europskih konkurenata. Danas je naša vlasnička struktura stabilna, a isključivo smo fokusirani na proizvodnju finalnih proizvoda visoke dodane vrijednosti i prvenstveno smo izvozno orijentirani. Istaknuo bih i to da u Spačvi djeluju tri sindikata i da naši radnici ostvaruju veća prava od onih propisanih Zakonom o radu. Drvna industrija se često spominje u kontekstu minimalnih plaća, a toga u Spačvi nema. Kada uključimo sva prava iz kolektivnog ugovora radnici su u 2017. u prosjeku mjesečno dobivali 4537 kuna. To je više od prosjeka drvne industrije u Hrvatskoj, ali i prosjeka Vukovarsko-srijemske županije. Dobavljače plaćamo u dan, a plaće i sve obveze prema zaposlenicima ispunjavamo bez ikakvog kašnjenja. Mislimo i na uvođenje novih inovativnih pristupa u proizvodnji. Tako smo sa zagrebačkim Šumarskim i osječkim Elektrotehničkim fakultetom prijavili projekt razvoja inovativnih masivnih vrata od slavonske hrastovine čija je ukupna vrijednost 43,4 milijuna kuna.

Kraj prošle godine okrunili smo puštanjem u rad furnirskog noža vrijednog 10 milijuna kuna. Riječ je o trenutačno najmodernijem stroju te vrste koji je prvi put instaliran u neku tvornicu u Europi.

 Možete li reći u što ste i koliko uložili krajem godine? - Kraj prošle godine okrunili smo puštanjem u rad furnirskog noža vrijednog 10 milijuna kuna. Riječ je o trenutačno najmodernijem stroju te vrste koji je prvi put instaliran u neku tvornicu u Europi. On nam omogućuje proizvodnju vrhunskog prvoklasnog furnira, što je kvaliteta koju naši kupci traže, a mi smo je osigurali. S njime ćemo udio škarta smanjiti sa 21 na dva posto.  Imate li u planu još investicija? - Do 2020. godine planiramo uložiti dodatnih 60 milijuna u modernizaciju i nove tehnologije u svim pogonima, a najviše u doradnoj pilani i proizvodnji finalnih proizvoda poput podova i vrata. U fokusu su nam linija za suhu preradu piljenica u koju ćemo uložiti oko 30 milijuna kuna, potom energetska obnova pogona i sustava za otprašivanje te proširenje kanalizacijske mreže. S najavljenim ulaganjima otvaramo mogućnost za razvoj novih proizvoda kao što su višeslojni podovi.  S kojim proizvodima ste se pozicionirali na tržištu? - Glavni proizvodi s kojima Spačva konkurira na domaćem i stranom tržištu su vrata, seljački pod, masivni parket, furnir i pelet. Spačva je tijekom 2013. pokrenula proizvodnju peleta i briketa. Danas puno napora ulažemo u razvoj lokalnog tržišta bioenergenata. Naš brend Žirko je, pored finalnih proizvoda, glavni

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

generator rasta Spačve i danas i u budućnosti. Trenutačno opskrbljujemo 12 škola u Osječko-baranjskoj županiji i vukovarsko poduzeće Tehnostan koje je godinama tražilo rješenje za visoke troškove grijanja svojih zgrada.

GLAVNI PROIZVODI S KOJIMA SPAČVA KONKURIRA NA DOMAĆEM I STRANOM TRŽIŠTU SU VRATA, SELJAČKI POD, MASIVNI PARKET, FURNIR I PELET  Koji stupanj finalizacije imate ? - Sva se sirovina korištena za proizvodnju prerađuje u finalne proizvode visoke dodane vrijednosti. Nema prodaje poluproizvoda. Drvni ostaci se prerađuju u bioenergente ili lože u kotlovnici, čime se postiže visok stupanj efikasnosti i iskorištenja sirovine, koji je moguć samo u velikim poduzećima.  Iskazali ste nezadovoljstvo novim Pismom razumijevanja: čime ste nezadovoljni? - Nismo zadovoljni samo jednim elementom iz Pisma razumijevanja koje je inače dobro postavljeno. Neprihvatljivo nam je ograničenje kojim se velikim poduzećima poput Spačve ograničava kupnja hrastovih trupaca na 20.000 kubičnih metara, a svih ostalih vrsta na 50.000 kubičnih metara. Naime, prošle smo godine ugovorili 32.000 kubičnih metara hrastovih trupaca, ukupno 56.000 kubičnih metara sirovine. Ove godine trebamo dodatnih 10.000 kubičnih metara za tržišta koja smo već osigurali. Sadašnji okvir nam to onemogućuje. Da ih možemo kupiti, mogli bismo zaposliti još 200 radnika i popuniti proizvodne kapacitete. Ovako trenutačno žongliramo s poslovnim planom za 2018. jer ne znamo hoćemo li morati otpustiti određeni broj radnika, a to je nešto što svakako želimo izbjeći.  Što bi se dogodilo kada biste imali veću kvotu? - Naša konkurentnost ovisi i o nabavi dovoljne količine trupaca. Kao što sam rekao, s dodatnih 10.000 kubičnih metara hrastovih trupaca


Uvijek sam sretan kad se u mojoj županiji otvaraju nova radna mjesta i ulaže u razvoj Možete li komentirati najavljenu investiciju u Vukovaru u tvornicu parketa i drugih proizvoda? - Uvijek sam sretan kad se u mojoj županiji otvaraju nova radna mjesta i ulaže u razvoj. Svaka ozbiljna najava koja će zaista dovesti do izgradnje pogona i zapošljavanja je više nego dobrodošla i ja je pozdravljam.

mogli bismo zaposliti još 200 radnika. To znači da bi Spačva uskoro mogla zapošljavati više od 1000 radnika. Nije to mali broj nigdje u Hrvatskoj, ali u Slavoniji on sigurno ima posebnu težinu i značaj.

 Kakvo bi po Vašem mišljenju trebalo biti najodgovornije gospodarenje šumama u vlasništvu Hrvatskih šuma? - Mi smo prvi zainteresirani da našim šumskim blagom odgovorno gospodarimo, pogotovo u Spačvanskom bazenu. Hrvatske šume dobro gospodare šumama, godišnja sječa je ograničena prema pravilima struke. Zato hrasta ima koliko ima, ali taj se kolač mora raspodijeliti na najbolji način. To znači da sirovinu trebamo koristiti isključivo za finalizaciju proizvoda s visokom dodanom vrijednošću, čuva-

Ako se zaista ukaže prilika za ulaganje uz navedene uvjete, Spačva će biti prva zainteresirana i s obzirom na blizinu, konkurentnost i perspektivu sigurno ćemo ponuditi najbolje uvjete. S druge strane, uspijemo li dobiti više hrastovih trupaca, svakako bih volio da se među novozaposlenima nađe što više Vukovaraca.

 Kako odgovorno gospodariti slavonskim hrastom? - Važna je svijest, koja po meni još nije dovoljno jaka, da su šume javno dobro. Hrvatske šume sigurno imaju ključnu ulogu, ali i svi mi u lancu vrijednosti. Svima nam je važna dostupnost i kvaliteta, ali najvažnije je da sirovinu finaliziramo u Hrvatskoj i gradimo zdravu bazu za dugoročni razvoj. A to svakako uključuje i svijest o važnosti radnih mjesta jer sa svakim radnim mjestom ide i veća kvaliteta života u zajednicama pogođenim nedostatkom radnih mjesta i iseljavanjem stanovništva. Vlada je nedavno proglasila Projekt Slavonija strateškim. Njegov uspjeh kao i uspjeh cijele Slavonije ovisi upravo o radnim mjestima i konkurentnim poduzećima koje će ih otvoriti i dugoročno očuvati.

VAŽNA JE SVIJEST, KOJA PO MENI JOŠ NIJE DOVOLJNO JAKA, DA SU ŠUME JAVNO DOBRO

 Što nedostaje našim proizvođačima iz sektora drvne industrije? - Još uvijek se dosta izvozi obrađeno i neobrađeno drvo. Drvna industrija ima i dosta posla na postizanju veće efikasnosti i konkurentnosti kako bi na dugi rok osigurala održivu poziciju na europskom tržištu. Nama je trebalo pet intenzivnih godina da dostignemo europske industrijske standarde u pogledu efikasnosti i sad ih želimo nadmašiti kako bismo osigurali dugoročnu konkurentnost.

nje i otvaranje novih radnih mjesta. Trupci se trebaju što više prerađivati tamo gdje rastu. oni iz Spačvanskog bazena u Spačvi koja je danas uspješno, stabilno i perspektivno poduzeće. Jer, ako Dalmatinci imaju najviše koristi od mora, logično je da najveće koristi od hrasta imaju Slavonci. Apsurdno je da se trupci izvoze i prerađuju u Zagrebu, a kamoli u drugim zemljama. Tim je važnije da imamo takav tržišni okvir koji će omogućiti opstanak i daljnji razvoj poduzeća koja se dokazuju na tržištu. Ovo ograničenje je štetno i ne bi bilo fer da ostane.

 Jesu li hrvatski proizvođači konkurentni na svjetskom tržištu? - Nas smatraju velikim poduzećem u Hrvatskoj. No sva domaća poduzeća, pa tako i Spačva, mala su u odnosu na europsku konkurenciju s kojom se svakodnevno natječemo na najrazvijenijem tržištu svijeta. Ulaganje u zaposlenike, u tehnologiju i transparentno poslovanje, ispunjavanje svih obveza prema zaposlenicima, dobavljačima i drugim partnerima uvijek daje željene rezultate i mi smo to dokazali u proteklih pet godina. Jedno bez drugog ne ide, svime se mora aktivno upravljati.

Još uvijek se dosta izvozi obrađeno i neobrađeno drvo. Drvna industrija ima i dosta posla na postizanju veće efikasnosti i konkurentnosti kako bi na dugi rok osigurala održivu poziciju na europskom tržištu

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 15


AKTUALNO OKRUGLI STOL “RAZVOJ DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA U RE

DRUŠTVENO PODUZE PREPOZNATO Mnogi društveni poduzetnici razviju dobre usluge ili proizvode, ali jednostavno ne budu prepoznati. Tu su važni marketing i brendiranje čime te usluge dolaze do izražaja, što je veoma bitno kod izlaska na tržište, ističe Katarina Ivanković Knežević piše Jozo Knez knez@privredni.hr Mihaela Jović Karešin, voditeljica projekta RePlast 3D i predsjednica udruge za rehabilitaciju i edukaciju Visoki jablani, izrazila je zadovoljstvo zbog podrške lokalne zajednice, odnosno grada Knina u kojemu će biti postavljen testni pogon. Ocijenila je kako su ovakvi projekti i edukacije koje idu uz njih veliki poticaj za društvo i za integraciju osjetljivih društvenih skupina, odnosno njihovo uključivanje i pozicioniranje na tržištu rada. Kninski gradonačelnik Marko Jelić izrazio je pak zadovoljstvo što će se upravo u Kninu pokrenuti testni pogon.

OSIGURANO 270 MILIJUNA KUNA

U

Hrvatskoj udruzi poslodavaca održan je okrugli stol Razvoj društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj, na kojemu je naglasak bio na inovativnom projektu RePlast 3D koji provodi udruga Visoki jablani iz Rovinja u partnerstvu s Centrom Up2Date iz Zagreba, Ekonomskim fakultetom u Splitu i zagrebačkim Fakultetom strojarstva i brodogradnje. Riječ je o pokretanju društvenog poduzeća za sekundarno zbrinjavanje plastičnog otpada u Kninu, u kojem bi se reciklažom plastike dobivao filament, odnosno punjenje za 3D printere. Cijeli projekt financiran je iz fondova Europske unije, koja je prepoznala važnost projekta kao generator održivog gospodarstva i društvenog razvoja kroz zelenu ekonomiju.

ROVINJSKA UDRUGA VISOKI JABLANI PROVODI INOVATIVNI PROJEKT REPLAST 3D KOJI JE FINANCIRAN IZ EU FONDOVA 16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

Izaslanica predsjednika Vlade i državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Katarina Ivanković Knežević podsjetila je prisutne kako je Strategija razvoja društvenog poduzetništva donesena još 2015. godine te da je za to osigurano 270 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda. “Društveno poduzetništvo još uvijek počiva na entuzijazmu pojedinaca i nije prepoznato kao nešto o čemu moramo sustavno voditi računa niti kao dobar mehanizam koji nam može pomoći u rješavanju mnogih društvenih problema”, istaknula je Katarina Ivanković Knežević napominjući kako je lani objavljen prvi natječaj te da je u provedbi trenutačno 18 projekata u vrijednosti od 10 milijuna kuna, a Visoki jablani su jedan od korisnika tih sredstava. “Pred nama je trenutačno veliki natječaj koji se odnosi na jačanje poslovanja društvenog poduzetništva za koji je izdvojeno 40 milijuna kuna i koji je na početku bio zamišljen samo za razvoj proizvoda i usluga, ali je proširen i na nove društvene korisnike. To je izuzetno važno jer mnogi društveni poduzetnici razviju dobre usluge ili proizvode, ali jednostavno ne budu prepoznati. Tu su važni marketing i brendiranje čime te usluge dolaze do izražaja, što je veoma bitno kod izlaska na tržište”, ocijenila je


PUBLICI HRVATSKOJ”

TNIŠTVO JOŠ NIJE

ona misleći pritom na suradnju s timom Nevena Šerića sa splitskog Ekonomskog fakulteta. Istaknula je kako je u pripremi i natječaj koji bi trebao biti realiziran do kraja godine, a odnosi se na aspekt socijalnog uključivanja tj. zapošljavanja osoba u nepovoljnom položaju kroz društveno poduzetništvo. Katarina Ivanković Knežević najavila je i reorganizaciju koja bi trebala dovesti do osnutka novog odjela zaduženog za koordiniranje društvenog poduzetništva, ne samo u okviru Ministarstva rada već i u nacionalnom okviru, što bi trebalo svima olakšati provođenje aktivnosti. “Pripremljen je i tekst natječaja Uspostava institucionalnog i zakonodavnog okvira gdje će se implementirati 13 mjera i strategija, no o tome će se detaljnije znati u narednim mjesecima”, najavila je ona. Katarina Ivanković Knežević predložila je budućim društvenim poduzetnicima da razmisle o mjerama aktivne politike zapošljavanja i samozapošljavanja, napomenuvši kako je društveno poduzetništvo specifično jer ima veliku važnost za cijelu zajednicu te da ga treba poticati i podržavati koliko je to moguće.

FINANCIJSKI PROGRAMI PODRŠKE Teodor Petričević, direktor ACT Grupe, konzorcija društvenih poduzeća, govorio je o svojim iskustvima iz društvenog poduzetništva. Petričević je najpoznatiji po razvojnom programu potpore poduzetničkim projektima Pokreni nešto svoje. Istaknuo je kako većinu programa radi s organizacijama iz poslovnog sektora i korporacijama. “Upravo pokrećemo i financijske programe podrške koji će se realizirati u sljedećim mjesecima što je dodatni

poticaj za one koji tek kreću u društveno poduzetništvo, ali i za one koji su već u tome”, kazao je Petričević koji niz godina pomaže projektima da stanu na noge i postanu tržišno isplativi, što je ovim financijskim programom ili kreditiranjem još jednom potvrdio. Prema njegovu mišljenju Strategiji razvoja društvenog poduzetništva treba hitna revizija. “Kada pogledamo unatrag, Strategija je bila dobro definiran dokument. Donijela je dobro skrojene mjere i aktivnosti koje su u tom trenutku bile potrebne, ali danas neke od tih mje-

STRATEGIJI RAZVOJA DRUŠTVENOG PODUZETNIŠTVA TREBA HITNA REVIZIJA, SMATRA PETRIČEVIĆ ra više ne odgovaraju ili čak ne trebaju. Stoga je njena revizija potrebna što prije”, smatra on. Socijalna zadruga Humana Nova, koja djeluje već šest godina, jedan je od najprepoznatljivijih ACT-ovih pothvata. To je društveno poduzeće koje potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih osoba kroz proizvodnju i prodaju kvalitetnih i inovativnih tekstilnih proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala za domaće i inozemna tržišta. Ivan Božić, upravitelj u Socijalnoj zadruzi Humana Nova, ustvrdio je kako “ovakvi skupovi pomažu i nama, ali i budućim društvenim poduzetnicima, te apeliram da ih bude što više kako bi se iskustva dijelila, ali i kako bi ljudi iz Ministarstva dobili uvid u naše želje i potrebe”. 12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 17


PV ANALIZA ZAKON O NEPOŠTENOJ TRGOVAČKOJ PRAKSI

NOVA PRAVILA IGRE NA TRŽIŠTU Cilj je Vlade i Ministarstva poljoprivrede zaštititi proizvođače od nekorektnih tretmana trgovaca i otkupljivača, odnosno urediti tržište i sankcionirati nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom, ističe Tolušić piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Z Vjerujemo da smo do sada bili korektan partner i izvrstan distribucijski lanac raznim dobavljačima te da nova zakonska rješenja neće negativno utjecati na same rezultate poslovanja, ali ni na povećanje cijena na našim policama.

Igor Milas, predsjednik Uprave Ribole

akon o nepoštenoj trgovačkoj praksi na snagu je stupio 7. prosinca 2017. godine, a trenutačno traju intenzivne priprema oko novih ugovora. Naime, ovaj zakon otkupljivače i trgovce obvezuje da ugovore po novim pravilima zaključe do 31. ožujka ove godine. Nakon tog roka Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, koju je zakonodavac imenovao kontrolnim tijelom zaduženim za provedbu nadzora i izricanje sankcija, može krenuti u izvide stanja na tržištu te izricati kazne za sudionike koji krše taj zakon.

I OTPORI I PODRŠKA Ipak malo izvan očiju javnosti prošla je činjenica da je bilo dosta otpora donošenju ovog zakona. U Ministarstvu poljoprivrede priznaju da se, dok je trajala javna rasprava o tom zakonskom tekstu, dio poslovnih subjekata snažno zalagao za usvajanje kodeksa a ne zakona, a kada je dokument krenuo u proceduru, pokušavali su osporiti pojedine odredbe. No Zakon je u Saboru dobio vrlo visoku potporu, ne samo zastupnika iz vladajuće koalicije već i oporbenih stranaka. Podsjetimo da je Slovenija 2011. godine usvojila kodeks, ali su na Poljoprivrednom sajmu u Radgoni najavili izradu zakona jer kodeks nije dao očekivani učinak. Činjenica da su zastupnici u Saboru glasovali i za strože sankcije za otkupljivače i trgovce u odnosu na prvopredložena rješenja, također govori o tome da su prepoznali problematiku i njene negativne posljedice na tržištu. Zastupnici su čak maksimalnu kaznu povećali sa 3,5 na pet milijuna kuna te obvezujući rok plaćanja koji je prvotno iznosio 60 dana razdvojili, i to na 30 dana za svježi program te 60 dana za ostali asortiman. U slučaju iznimno teške povrede Zakona, a koja se odnosi na prodaju proizvoda ispod nabavne cijene, kazne za

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede

pravnu osobu su pet milijuna, a za fizičku 2,5 milijuna kuna. Za ostalo kršenje zakona maksimalna kazna za pravnu osobu je do 3,5 milijuna, a fizičku do 1,5 milijuna kuna. “Cilj je Vlade i Ministarstva poljoprivrede zaštititi proizvođače od nekorektnih tretmana trgovaca i otkupljivača, odnosno urediti tržište i sankcionirati nepoštene trgovačke prakse u

ZAKONOM JE UTVRĐENA LISTA NA KOJOJ JE NAVEDENO 25 NEPOŠTENIH PRAKSI lancu opskrbe hranom. Vjerujem da će Zakon pridonijeti novoj praksi i pravilima te, u konačnici, poštenijoj trgovini i partnerstvu svih sudionika u tom procesu. Više od 20 članica Europske unije po različitim je modelima uredilo odnose na svojim tržištima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a Hrvatska je stala


12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 19


PV ANALIZA

Napravljen je veliki pomak u uspostavljanju fer odnosa trgovaca i dobavljača odnosno proizvođača. Ono što će biti najvažnije u narednom razdoblju svakako je praćenje i nadzor provedbi tog zakona.

uz bok onih koje su se odlučile na rješavanje ovog pitanja usvajanjem posebnog zakona s detaljnim popisom zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi i sustavom upravno-kaznenih mjera koje omogućuju brži i učinkovitiji postupak”, ističe Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede. Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi bi primarno trebao urediti odnose na tržištu, pridonijeti kvalitetnijoj suradnji među poslovnim partnerima, ne ugrožavajući ničije poslovanje i razvoj. Namjera zakonodavca je ostvariti fer odnose na tržištu, zaštititi domaće proizvođače od nekorektnih tretmana trgovaca i otkupljivača, odnosno urediti tržište i sankcionirati nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom čijim se nametanjem iskorištava značajna tržišna snaga otkupljivača ili prerađivača te trgovaca u odnosu na njihove dobavljače, sukladno praksi koju već niz godina provodi velika većina članica EU-a. Prošle godine je Europska komisija izvijestila kako čak razmišlja i o usvajanju jedinstvenog dokumenta koji bi morale provoditi sve države članice.

NEMA VIŠE UVJETOVANJA

Davor Karninčić, član Uprave Trentona

Zakonom je utvrđena lista na kojoj je navedeno 25 nepoštenih praksi. Riječ je o novčanim ili drugim oblicima naknada koje trgovci i otkupljivači zaračunavaju proizvođačima, odnosno dobavljačima da bi otkupili njihove proizvode za preradu ili ih stavili na police svojih trgovina. No od kada je stupio na snagu ovaj zakon, više ne smije biti uvjetovanja kompenzacija, naplate naknada za investiranje u nove

NEPOŠTENE TRGOVAČKE PRAKSE IMAJU NEGATIVAN UČINAK, POSEBNO NA OPG-ove, TE MALA I SREDNJA PODUZEĆA U LANCU OPSKRBE HRANOM

ODBOR ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ EUROPSKOGA PARLAMENTA

Trebalo bi postojati jedinstveno zakonodavstvo za sve države članice EU-a Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta u lipnju prošle godine raspravljao je o poboljšanju funkcioniranja lanca opskrbe hranom i poboljšanju položaja poljoprivrednika. Slovačka ministrica poljoprivrede Gabriela Matečna tom prigodom je podsjetila kako je EK inicijativom kratkih lanaca opskrbe obećao suzbijanje nepoštene trgovačke prakse. Smatra kako bi trebalo postojati jedinstveno zakonodavstvo za sve države članice EU-a. Češki ministar poljoprivrede Marijan Jurečka naglasio je kako takva praksa izaziva gubitak ravno-

teže u poljoprivrednom lancu te uspoređuje ovaj problem s načinom na koji se pristupilo zajedničkom rješavanju pitanja roaminga. Dejan Židan iz Slovenije napomenuo je kako bi maksimalni rok za plaćanje u poljoprivredi trebao biti 35 dana, a ako se to ne bude poštivalo, trebalo bi uvesti strože sankcije. “Poljoprivrednici se udružuju na nacionalnoj razini, no oni i dalje nisu moćni kao trgovački lanci te su prisiljeni prihvatiti uvjete koje im diktiraju veći trgovački lanci. Treba definirati nepoštenu trgovačku praksu, dakle što točno treba zabraniti i koje su sankcije”, rekao

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

je tada Židan. Prema informacijama koje je hrvatskoj zastupnici u Europskom parlamentu Marijani Petir dostavila Istraživačka služba Europskoga parlamenta, sve države članice osim Danske i Švedske imaju zakonodavstvo kojim se regulira područje nepoštene trgovačke prakse.


trgovine, za istraživanje tržišta, za krađu proizvoda s polica i drugih naknada koje su bile naplaćivane. Nepoštene trgovačke prakse imaju negativan učinak, posebno na OPG-ove, te mala i srednja poduzeća u lancu opskrbe hranom. One, naime, mogu utjecati na njihov opstanak na tržištu, kao i na nedovoljna financijska ulaganja u proizvode i tehnologiju što posljedično koči njihov razvoj. Osim toga, mogući su i neizravni učinci duž opskrbnog lanca u smislu ustručavanja, posebno malih i srednjih poduzeća, da uopće uspostave poslovni odnos zbog rizika od nepoštenih trgovačkih praksi koje su im nametnute. Iako je ukupni učinak nepoštenih trgovačkih praksi na tržište teško u potpunosti kvantitativno ocijeniti, nedvojben je izravan negativan učinak takvih praksi na te sudionike. Predsjednik Uprave tvrtke Ribola Igor Milas smatra da će Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi značajno utjecati na poslovanje Ribole, ponajprije s aspekta jednokratnih aktivnosti, pri čemu u prvom redu misli na detaljnu analizu dosadašnjih i uobličavanje novih ugovora, detaljnu analizu postojećih nabavnih cijena po artiklima i njihovu eventualnu izmjenu te ostale pripremne i implementacijske aktivnosti kako bi se ispoštovale nove zakonske odredbe. “Na razini Ultra gros grupacije, kojoj pripadamo, ulažemo zajedničke napore s pravnicima i dobavljačima kako bismo došli do adekvatnog oblika ugovornih prava i obveza. Sami dogovori s dobavljačima nisu daleko odmakli, ali mogu potvrditi da su svi partneri s kojima smo do sada razgovarali

pokazali dobru volju da primjena Zakona ne ugrozi poslovanje uključenih stranaka. Vjerujemo da smo do sada bili korektan partner i izvrstan distribucijski lanac raznim dobavljačima te da nova zakonska rješenja neće negativno utjecati na same rezultate poslovanja,

NAMJERA ZAKONODAVCA JE OSTVARITI FER ODNOSE NA TRŽIŠTU, ZAŠTITITI DOMAĆE PROIZVOĐAČE OD NEKOREKTNIH TRETMANA TRGOVACA I OTKUPLJIVAČA ali ni na povećanje cijena na našim policama. Naravno, razumijemo napore države da se zaštite mali proizvođači te da im se posveti dodatna pažnja i podrška kako bi ostvarili što veći rast i broj zaposlenih te time, u smislu poreznih prihoda, budu ‘isplativiji’ za državni proračun”, pojašnjava Milas.

Trgovci će postati pravi trgovci i gledat će koja im se roba prodaje a koja ne. Naime, oni do sada nisu baš bili pravi trgovci nego su prodavali mjesto na polici.

Ivan Šarić, vlasnika tvrtke Nichi

PROIZVOĐAČI TRAŽE NADZOR PROVEDBE Davor Karninčić, član Uprave Trentona, rekao je kako je njegova tvrtka s dijelom dobavljača u ugovore već unijela odredbe Zakona o

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Radionice u šest gradova Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja kao nadležnim tijelom za provedbu Zakona, organizirat će radionice zajedno s Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom obrtničkom komorom te Hrvatskom poljoprivrednom komorom, o primjeni Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi. HGK planira organizaciju radionica na šest lokacija, a svi zainteresirani moći će i prije radionica dostaviti pitanja kako bi predavači mogli pripremiti odgovore. “Cilj radionica je pravodobno obavijestiti poslovne subjekte o odredbama ovog zakona kako bismo im

Božica Marković

omogućili riješiti nedoumice i pitanja koja imaju u provođenju ovog propisa. Ovo smatramo potrebnim i stoga što Zakon prvi put u Hrvatskoj uređuje odnose između trgovaca, dobavljača i proizvođača, a njegovo donošenje je od velikog značaja za poslovne subjekte zbog promjena koje će se dogoditi u njihovom poslovanju. S obzirom na to da je rok da trgovci, otkupljivači i prerađivači usklade ugovore koji su sklopljeni prije stupanja tog zakona na snagu do 31. ožujka 2018., radionice će se održati prije toga datuma”, pojašnjava Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarsvo pri HGK-u.

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 21


PV ANALIZA nepoštenoj trgovačkoj praksi, a očekuje da će do propisanog roka to napraviti i s ostalima. Karninčić u svakom slučaju smatra da je napravljen veliki pomak u uspostavljanju fer odnosa između trgovaca i dobavljača odnosno proizvođača. “Ono što će biti najvažnije u narednom razdoblju svakako je praćenje i nadzor provedbi tog zakona. Trebat će nadzirati njegovu primjenu što će biti neophodno u narednom razdoblju što znači da treba ispravljati i sankcionirati eventualne nepravilnosti. A proizvođač mora imati servis u Ministarstvu kojemu se može obratiti kako bi riješio dileme ili ispravio eventualne anomalije. To, naravno, mora biti efikasno i brzo. Mora se uspostaviti informativna služba i služba za praćenje provođenja zakona”, smatra Karninčić. Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković pozdravlja donošenje ovog zakona i tvrdi da je to svakako korak naprijed. “Mi smo sudjelovali u njegovoj izradi, no vidjet ćemo kako će to izgledati u praksi. Ja to često uspoređujem s hrastovom bačvom za vino koja je izrađena od kvalitetnog materijala, ali tek ćemo, kada stavimo u nju vino, vidjeti pušta li i gdje. Tako je i s ovim zakonom”, kaže Ivković. Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi, prema riječima Ivana Šarića, vlasnika tvrtke Nichi, proizvođači su dugo čekali i on će im, u svakom slučaju, olakšati poslovanje. “Ovaj zakon će tvrtkama poput moje donijeti dosta dobra. Nichi gotovo da nije imao puno povrata proizvoda, ali ovaj će nam zakon, vjerojatno, poboljšati poziciju na policama. Trgovci će postati pravi trgovci i gledat će koja im se roba prodaje a koja ne. Naime, oni do sada nisu baš bili pravi trgovci nego su prodavali mjesto na polici”, ističe Šarić.

RAZLOZI DONOŠENJA ZAKONA Europska komisija se problematikom nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom bavi još od financijske krize 2008. godine. U istraživanju provedenom na razini EU-a čak 83 posto ispitanika izjavilo je da su bili izloženi nepoštenim trgovačkim praksama te da su im upravo zbog takvih praksi narasli troškovi, a 77 posto ispitanika izjavilo je da su im zbog njih smanjeni prihodi. Opskrba hranom i pićem za osobnu potrošnju i potrošnju kućanstava počiva na lancu opskrbe hranom. U lancu opskrbe hranom potrošač je konačna točka, no u

OTKUPLJIVAČI I TRGOVCI MORAJU UGOVORE, PO NOVIM PRAVILIMA, ZAKLJUČITI DO 31. OŽUJKA OVE GODINE tom lancu sudjeluju proizvođači, otkupljivači, prerađivači, trgovci kao i ostali dionici vezani uz njega kroz uslužne djelatnosti. U Republici Hrvatskoj taj je lanac po svojoj strukturi sličan onima u zemljama EU-a. S obzirom na to da se hrvatsko tržište zadnjih desetak godina, s početkom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, postupno integriralo te je i postalo dijelom jedinstvenog europskog tržišta, trendovi poslovne strukture s europskog tržišta utjecali su na formiranje dijela strukture lanca opskrbe hranom u Hrvatskoj, posebice u dijelu trgovine.

STRUKTURNE PROMJENE U LANCU OPSKRBE U Komunikaciji EK dostavljenoj Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija za rješavanje problema nepoštenih trgovačkih praksi među poduzećima u lancu opskrbe hranom, naznačeno je da su tijekom zadnjih nekoliko desetljeća kretanja, poput sve veće koncentracije i vertikalne integracije sudionika na tržištu EU-a, dovela do strukturnih promjena u lancu opskrbe hranom. “Tim se kretanjima pridonijelo znatno različitim razinama pregovaračke snage i ekonomskih neravnoteža u pojedinačnim trgovinskim odnosima među dionicima u lancu. Iako su razlike u pregovaračkoj snazi uobičajene i legitimne u

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

poslovnim odnosima, njihova zloporaba katkad može dovesti do nepoštenih trgovačkih praksi. Nepoštene trgovačke prakse mogu se općenito definirati kao prakse koje uvelike odstupaju od dobroga poslovnog ponašanja, koje su oprečne dobroj vjeri i poštenoj trgovini te koje je jedan trgovinski partner jednostrano nametnuo drugome”, smatra EK. Ovakvi procesi i pojave prisutni su i u svim sektorima hrvatskog i europskog gospodarstva, a posebno su uzrokovali velike strukturne promjene u lancu opskrbe hranom. Samu strukturu tog lanca u Hrvatskoj, a slično stanje je i u EU, obilježava, s jedne strane lanca, vrlo segmentirana i usitnjena te ekonomski i tržišno slaba proizvođačka struktura, nasuprot trgovačkoj strani kao drugoj i krajnjoj strani lanca koju obilježava tržišna koncentracija na razini prvog otkupljivača ili prerađivača kao središnjeg dijela lanca. Posebno velika tržišna koncentracija i snaga nalazi se na razini supermarketa kao dominantnog maloprodajnog kanala u Hrvatskoj. Upravo razlike u pregovaračkoj snazi dovode do pojave koja je uočena na europskoj razini, ali i u Hrvatskoj, a to je faktor straha kod dobavljača. Riječ je o strahu dobavljača od pokretanja sudskih sporova zbog mogućeg gubitka statusa dobavljača kod trgovaca koji dominiraju tržištem maloprodaje hrane.


S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE

VLADA ZADOVOLJNA PROGNOZAMA EK Europska komisija očekuje ove godine stopu rasta hrvatskog gospodarstva od 2,8 posto, pri čemu bi osobna potrošnja trebala ostati glavni pokretač rasta piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

N

a samom početku prošlotjedne sjednice Vlade premijer Andrej Plenković komentirao je zimske prognoze Europske komisije koja očekuje ove godine stopu rasta hrvatskog gospodarstva od 2,8 posto, koliko je procjenjivala i prije tri mjeseca, pri čemu bi osobna potrošnja trebala ostati glavni pokretač rasta, dok se za 2019. godinu predviđa gospodarski rast od 2,7 posto. “Time smo i dalje na razini iznad procjena za prosjek Europske unije, a po-

tragom i nastaviti”, rekao je Plenković. Europska komisija procjenjuje da je hrvatski BDP u prošloj godini bio 3,2 posto, što je predviđala i u jesenskim prognozama.

EUROPSKA KOMISIJA PROCJENJUJE DA JE HRVATSKI BDP U PROŠLOJ GODINI BIO 3,2 POSTO

SNAŽAN RAST EUROPSKOG GOSPODARSTVA

sebno je dobro da se te njihove projekcije poklapaju s onim projekcijama koje smo utvrdili i sami tijekom srpnja, a i kasnije pri planiranju proračuna i naših projekcija za 2019. To je veliko ohrabrenje za sva postignuća koja smo napravili na području ekonomske i fiskalne politike u protekloj godini te vjerujem da ćemo tim

Kad su u pitanju prognoze za europodručje i cijelu Europsku uniju, Komisija očekuje nastavak stabilnog rasta od 2,3 posto u ovoj godini odnosno dva posto u idućoj godini. “Europsko gospodarstvo nadmašuje očekivanja, a snažan rast trebao bi se nastaviti u sljedećoj godini. Moramo i dalje nastojati da koristi od tog rasta osjete svi europski građani. Sadašnje prilike trebamo iskoristiti kako

bismo svoja gospodarstva učinili otpornijima te ostvarili povezaniju ekonomsku i monetarnu uniju”, rekao je Valdis Dombrovskis, potpredsjednik EK nadležan za euro i socijalni dijalog kao i za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, prilikom objave privremenih zimskih gospodarskih prognoza 2018. U zimskim prognozama tako stoji kako se prošle godine nastavilo kretanje od gospodarskog oporavka prema gospodarskoj ekspanziji pa su stope rasta za europodručje i EU nadmašile očekivanja. Procjenjuje se da su 2017. gospodarstva europodručja i Europske unije u cjelini narasla za 2,4 posto, što je najveća stopa u proteklom desetljeću.

Vladine službe pregledavaju dokumentaciju o naknadama savjetnika u Agrokoru Ni prošlotjedna sjednica Vlade nije mogla proći bez premijerova osvrta naAgrokor, gdje je istaknuo kako ostaje pri svojim ocjenama koje je dao u Strasbourgu o tome da nije znao kolike su naknade savjetnicima u procesu re-

strukturiranja koncerna Agrokor. Plenković je naglasio i kako službe u Vladi pregledavaju dokumentaciju. “Kada taj proces bude dovršen, odlučivat ćemo o eventualnim daljnjim koracima”, rekao je premijer Plenković.

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 23


AKTUALNO OSNOVNI POKAZATELJI POSLOVNE DEMOGRAFIJE U 2016.

RASTE BROJ NOVOROĐENIH TVRTKI Rast broja aktivnih poduzeća zabilježen je u većini djelatnosti s izraženijim rastom u područjima poslovanja nekretninama te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

P

rema privremenim rezultatima Državnog zavoda za statistiku u 2016. bilo je aktivno ukupno 163.146 poduzeća koja su zapošljavala 1.087.432 djelatnika. Najveći broj aktivnih poduzeća zabilježen je u području trgovine gdje ih je bilo 36.620, zatim u sektoru stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti njih 24.170 te u djelatnosti pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane 19.913 tvrtki. U sektoru prerađivačke industrije ukupno je bilo aktivno 19.475 poduzeća koja su imala 263.759 zaposlenih, što je veći broj zaposlenih nego u sektoru trgovine. Rast broja aktivnih poduzeća zabilježen je u većini

djelatnosti s izraženijim rastom u područjima poslovanje nekretninama te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. S druge strane, pad broja aktivnih poduzeća bilježe rudarstvo i vađenje, prerađivačka industrija, trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala te prijevoz i skladištenje. Podaci DZS-a pokazuju kako su područje građevinarstva te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

skrbi stabilna bez većih oscilacija u broju aktivnih poduzeća.

SMANJENJE SMRTNOSTI TVRTKI Broj rođenja poduzeća i dalje raste u 2016. te su te godine u poslovni svijet došle njih 14.392. Znatniji porast broja rođenih poduzeća bilježe područja kao što su rudarstvo i vađenje, posebice u djelatnosti vađenja kamena, pijeska i gline, gdje se broj rođenih tvrtki u 2016. popeo na 15, dok ih je godinu ranije bilo osnovano tek šest, zatim u segmentu financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja gdje se broj novoosnovanih tvrtki popeo na 138, dok ih je u 2015. bilo osnovano tek 63, slijedi poslovanje nekretninama gdje je u 2015. broj rođenih poduzeća bio 248, da bi se godinu dana kasnije taj broj više nego udvostručio, odnosno bilo ih je 525. U sektoru administrativne i


Broj poduzuzeća prema statusu aktivnosti, 2011.-2016. 20.000 15.000 10.000 5.000 0

2011.

2012.

broj rođenih poduzeća

2013.

2014.

2015.*

2016.*

broj smrti poduzeća

* Privremeni podaci. Konačni podaci za broj aktivnih poduzeća i broj rođenja u 2016, te broj smrti poduzeća u 2015. bit će objavljen 6. srpnja 2018. Izvor: DZS

Stopa preživljavanja1) poduzeća rođenih od 2011. do 2015. Rođenja 2015.

Rođenja 2014.

Rođenja 2013.

Rođenja 2012.

Rođenja 2011.

84% 2)

77% 2)

92%

84%

72%

89%

63% 2)

76%

81%

68%

1. godina preživljavanja

2. godina preživljavanja

61% 2)

67%

55%

3. godina

48%

4. godina

43%2)

5. godina

1) Stopa preživljavanja pokazuje koliko je poduzeća nastavilo neprekinutu aktivnost nakon godine rođenja izraženo u postotku. 2) Privremeni podaci. Konačni podaci bit će objavljeni u bazi podataka 6. srpnja 2018. Izvor: DZS

pomoćne uslužne djelatnosti također je zabilježen znatniji porast novorođenih poduzeća sa 749 na 940. U odnosu na prethodnu godinu pad broja rođenih poduzeća zabilježen je u područjima prerađivačke industrije i opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša. Područje trgovine na veliko i na malo kao i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane stabilni su, bez većih promjena u broju rođenih poduzeća. Stopa petogodišnjeg

preživljavanja poduzeća koja su rođena u 2011. te su i u 2016. bila aktivna jest 43 posto. U usporedbi sa 2014. ukupan broj smrti poduzeća u 2015. opada, te preliminarni podaci govore kako su 2015. u Hrvatskoj 12.544 poduzeća doživjela svoj kraj, dok je godinu dana ranije taj broj bio 15.573. Najveći pad broja smrti poduzeća bilježi se u području zdravstvene zaštite i socijalne skrbi - od 258 poduzeća, koliko ih je 2014. godine bilo u tom sektoru, za godinu dana s poslovne scene nestalo je 58 poduzeća.

STOPA PETOGODIŠNJEG PREŽIVLJAVANJA PODUZEĆA KOJA SU ROĐENA U 2011. TE SU I U 2016. BILA AKTIVNA JEST 43 POSTO

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 25


AKTUALNO STUDIJA “ANALIZA UTJECAJA STOPE PDV-a NA KONKURENTNOST SMJEŠTAJA I UGOSTITELJSTVA”

ISTA STOPA PDV-a ZA ORGANIZIRANI SMJEŠTAJ I UGOSTITELJSTVO Snižena stopa PDV-a može pridonijeti nižim cijenama, povećanju prometa i dobiti, zapošljavanju novih radnika, smanjenju sive ekonomije i poticanju investicija u turizmu, smatra Korotaj piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

N

a inicijativu Udruženja hotelijera pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, izrađena je studija Analiza utjecaja stope PDV-a na konkurentnost smještaja i ugostiteljstva, koju je financirao HGK, a izradio HD Consulting. Rezultati te studije predstavljeni su prošlog tjedna u HGK. Na predstavljanju Studije je istaknuto kako su o njenim rezultatima predstavnici HGK i udruga iz turizma nedavno

DANAŠNJA TURISTIČKA POLITIKA NIJE U SKLADU SA STRATEGIJOM RAZVOJA TURIZMA DO 2020. GODINE, NAGLASIO JE ZAHER razgovarali s potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić te ministrima financija i turizma Zdravkom Marićem i Garijem Cappellijem kojima je ukazano na činjenicu da su stope PDV-a na smještaj i ugostiteljstvo u Hrvatskoj više nego u svim konkurentskim mediteranskim zemljama. Predstavnici izvršne vlasti su se na sastanku složili kako treba razmotriti mogućnost snižavanja stope PDV-a, ali je Martina Dalić ustvrdila kako to nije najvažniji problem našeg turizma, nego primjerice, nedostatak radne snage. Govoreći o rezultatima Studije Josip

Zaher, potpredsjednik HGK za trgovinu, turizam i financije, je rekao kako je snižavanje stope PDV-a u turizmu na 10 posto 2013. godine dovelo do najintenzivnijeg rasta investicija i zapošljavanja od proglašenja hrvatske neovisnosti. “Današnja turistička politika nije u skladu sa Strategijom razvoja turizma do 2020. godine budući da je jedna od prioritetnih mjera Strategije proaktivna fiskalna politika. Hrvatska je na dnu ljestvice konkurentnosti poslovnog okruženja, pa se tako nalazimo na 32. mjestu od 136 zemalja. Ako se tako nastavi, to znači, u odnosu na prijašnju stopu od 10 posto, 41 posto manje investicija u turizmu do 2021. godine kao i 200 hotela manje u sljedećih 10 do 15 godina”, rekao je Zaher.

UGROŽENE INVESTICIJE U TURIZAM Prema rezultatima Studije i procjenama fiskalnog učinka, država će već od 2019. prema novim stopama PDV-a manje uprihoditi, nego prema stopama PDV-a iz 2016. godine. Stopa PDV-a od 10 posto daje veće fiskalne učinke u odnosu na povećanu stopu jer bi ona potaknula nove investicije i otvaranje novih objekata, naglašeno je na predstavljanju rezultata Studije. Ekonomski učinci postojeće

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

stope od 13 i 25 posto u turizmu do 2021. godine u usporedbi sa stopom od 10 posto znače 41 posto manje sektorskih investicija te gubitak više od 2,5 milijardi eura potencijalnih investicija, 71 posto manje novozaposlenih, 13 posto manje dodane vrijednosti i više od 11.000 smještajnih jedinica manje u objektima visoke kategorije. Ronald Korotaj, predsjednik Udruženja hotelijera HGK, je predložio izjednačavanje stope PDV-a na organizirani smještaj i ugostiteljstvo na razini od 13 posto od 1. siječnja 2019. te smanjenje stope na 10 posto u sljedeće tri do četiri godine. “Bez obzira na nepovoljno poslovno okruženje, hotelijeri će nastaviti s investicijama jer je podizanje kvalitete nužno za opstanak na tržištu. No u usporedbi s konkurentskim zemljama investicijski i razvojni ciklus hrvatskoga turizma je ugrožen jer stalne promjene poreznog okruženja dugoročno stvaraju nepovjerenje kod investitora i udaljavaju nas od ponude više vrijednosti kojoj težimo. Snižena stopa PDV-a može pridonijeti nižim cijenama, povećanju prometa i dobiti, zapošljavanju novih radnika, smanjenju sive ekonomije i poticanju investicija”, zaključio je Korotaj.


SASTANAK MARTINE DALIĆ S ČLANOVIMA PRIVREMENOG VJEROVNIČKOG VIJEĆA AGROKORA

ŠTO PRIJE PRIJEDLOG NAGODBE Bivša uprava Agrokora dovela je ovu tvrtku na rub stečaja, ugrozivši desetke tisuća radnih mjesta, ali i imovinu vjerovnika, istaknula je Martina Dalić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

P

otpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić na prošlotjednom sastanku s članovima Privremenog vjerovničkog vijeća Agrokora zatražila je od njih da se usuglase o čvrstim rokovima svih aktivnosti ključnih za postizanje nagodbe i o njima obavijeste sve dionike postupka izvanredne uprave u Agrokoru. “Bivša uprava Agrokora dovela je ovu tvrtku s velikim utjecajem na gospodarstvo Hrvatske i regije na rub stečaja, ugrozivši desetke tisuća radnih mjesta, ali i imovinu vjerovnika koji su s više od 57 milijardi kuna kreditirali Agrokor. Pod izvanrednom upravom, zahvaljujući i naporima svih predstavnika vjerovnika u Privremenom vjerovničkom vijeću, poslovanje Agrokora je stabilizirano i predstoji dovršenje ovog procesa u skladu sa zakonom propisanim rokovima. Zato i od Privremenog vjerovničkog vijeća očekujem da učini sve što je potrebno kako bi se prijedlog nagodbe, u najkraćem mogućem roku, dao na glasovanje vjerovnicima i postupak izvanredne uprave okončao”, istaknula je Martina Dalić te dodala kako su Agrokor svi vjerovnici, od financijskih institucija do dobavljača, kreditirali značajnim iznosima i stoga je važno ubrzati postizanje fer, pravedne i uravnotežene nagodbe. Uz članove Privremenog vjerovničkog vijeća Agrokora na sastanku su bili i predstavnici skupine velikih dobavljača, predstavnici imatelja obveznica iz Knighthead Capital Managementa, predstavnik skupine osiguranih vjerovnika iz Zagrebačke banke, predstavnici skupine neosiguranih vjerovnika iz Sberbanka of Russia te predstavnici VTB banke koja ima status promatrača u Privremenom vjerovničkom vijeću.

izvanredne uprave, odnosno dovode u pitanje postizanje nagodbe u zakonom propisanom roku. “Vjerovnici Agrokora su uložili značajna sredstva u Agrokor te su u skladu sa zakonom, zajedno s izvanrednim po-

VAŽNO JE UBRZATI POSTIZANJE FER, PRAVEDNE I URAVNOTEŽENE NAGODBE, SMATRA POTPREDSJEDNICA VLADE PRIORITET VJEROVNIKA JE NAGODBA Inače, povodom komentara o postupku izvanredne uprave u Agrokoru Privremeno vjerovničko vijeće priopćilo je kako oni ne podržavaju rasprave koje vode u pravcu destabilizacije, produžavanja ili ugrožavanja postupka

vjerenikom i angažiranim savjetnicima Agrokora, fokusirani na izbjegavanje stečajnog scenarija i oporavak što je moguće većeg dijela svojih tražbina. Postizanje nagodbe u iznimno kratkom zakonom propisanom roku naš je prioritet”, stoji u njihovom priopćenju.

UDRUGA MANJINSKIH DIONIČARA AGROKORA

Predstavljen plan za Agrokor Udruga manjinskih dioničara Agrokora iznijela je svoj prijedlog nagodbe gdje bi u stečaj išle tvrtke koje su u problemima i generiraju gubitke, dok bi uspješnije tvrtke iz koncerna išle u dokapitalizaciju i normalno nastavile poslovati. Tako bi vjerovnici mogli pretvoriti sva svoja potraživanja u vlasnički udjel Agrokora. Ovisna društva trebala bi otpisati svoja potraživanja prema Agrokoru i jedini kreditori ostaju roll-up kreditori. Kad je riječ o Konzumu, dobavljači bi dug konvertirali u vlasničku glavnicu, umjesto otpisa 70 posto, te bi postali vlasnici 25 posto Konzuma, a vlasnička glavnica nakon konverzije iznosila bi 400 milijuna eura.

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 27


AKTUALNO VUKOVAR ENVISION ŽELI IZGRADITI BRODOGRADILIŠTE NA OB

MOGU LI ZAŽIVJETI HRVATSKI RIJEČNI POTENCIJALI? Mlada tvrtka pokušava nizozemska iskustva riječne brodogradnje prenijeti na obale Dunava ili Drave, no ne može naći odgovarajući objekt uz obale rijeka ni dovoljno radnika piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr brodogradilišta na hrvatskom dijelu Dunava. U prilog takvoj poslovnoj ideji, između ostalog, govore podaci o tome kako se svaki ozbiljniji remont riječnih plovila obavlja u najbližim srpskim brodogradilištima na Dunavu, u Apatinu i Novom Sadu. Hrvatska ima samo jedno

VUKOVAR ENVISION MOŽE IZRAĐIVATI SVE VRSTE METALNIH KONSTRUKCIJA, PA ČAK I METALNIH OGRADE ILI VRATA

P

riča o bogatstvu hrvatskih rijeka te pripadajućih plovnih putova, luka i brodova već je četvrt stoljeća, nažalost, samo prazna priča o mogućim potencijalima. Dok zapad Europe, posebice Njemačka, Francuska, Belgija i Nizozemska, obilato koriste i zarađuju u svim djelatnostima vezanim uz rijeke i kanale, Hrvatska u tom segmentu još nije dosegnula ni kapacitete iz 1990. godine niti se naslućuje ozbiljnija starteška i dugoročna vizija razvoja tog oblika prometa. Usprkos tome zadnjih se godina u nekoliko navrata javljala ideja o izgradnji riječnog

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

riječno brodogradilište – Brodocentar u Sisku. S dvadesetak zaposlenika, ono obavlja remont brodova duljine do 80 metara i vlastite težine do 400 tona. Osim nekih drugih razloga, ovo brodogradilište, budući da je smješteno na rijeci Savi, ima ograničenje jer veći brodovi do njega ne mogu doploviti.

ZAHTJEVAN I SKUP PROJEKT No izgradnja i, što je još važnije, uspješno buduće poslovanje brodogradilišta, izuzetno je zahtjevan i skup projekt. Kapitalni industrijski pogon, kakav je brodogradilište, zahtijeva pri osnivanju vrlo složen i studiozan pristup velikog broja specijalista. Osim toga, brodograđevni sustav zahtijeva vještu sinergiju ukupnog gospodarstva, financijskog, transportnog i, svakako, obrazovnog sustava. U kontekstu tržišne konkurentnosti valja znati kako uz


ALI DUNAVA ILI DRAVE

Nedostaje zavarivača, bravara, brusača... Pored odgovarajućeg prostora, problem je i nedostatak stručne radne snage. Trenutačno je desetak zaposlenih, a potrebno im je barem još toliko. Vape za zavarivačima, kao i stručnim kadrovima koji se bave MIG tehnologijom, a traže i bravare, brusače te brodomontere. Zaposlenicima uz pristojnu plaću nude smještaj ili organizirani prijevoz do posla, ali i plaćenu edukaciju u Nizozemskoj. “Nismo toliko iznenađeni nepostojanjem odgovarajućeg stručnog kadra. Puno više smo neugodno iznenađeni činjenicom da se ljudi odbijaju obrazovati za određena zanimanja. Ili, još gora je činjenica da kada nađete nekog bravara, on ne želi ići na daljnju edukaciju. E, to je razočaravajuće”, kaže Alenka Šegrt, dodajući kako su odlučni u namjeri da idu vlastitim snagama rješavati sada limitirajuće faktore, jer o tome i ovisi brzina budućeg razvoja.

Dunav od Slovačke do Rumunjske i Ukrajine funkcionira 13 različitih brodogradilišta. Sada već daleke 2006. godine u Vukovaru je predstavljen idejni projekt Brodogradilišta Vukovar. Ideja je bila da se kompleks brodogrališta izgradi na oko 40.000 četvornih metara prostora tvrtke Borovo neposredno uz Dunav. Prema tadašnjim izračunima, prva faza projekta bi stajala oko 36 milijuna eura uz dodatnih 13,5 milijuna eura za prateću infrastrukturu s gatom. Prije koju godinu, medijima se također pronijela vijest o tome kako se jedan od ranijih čelnika Borova zanosio idejom da bi se upravo tvrtka Borovo mogla baviti brodogradnjom... Naravno, sve je to ostajalo tek – na ideji.

NEMA HALE UZ DUNAV ILI DRAVU I, tako je bilo sve do 2015. godine kada je Igor Rosandić, poduzetnik hrvatskih korijena iz Nizozemske, u Vukovaru osnovao tvrtku Vukovar Envision s namjerom izgradnje brodova, ali i masivnih čeličnih konstrukcija različitih namjena. Tvrtka je smještena u Poslovno-inovacijskom centru BIC-Vukovar, a s obzirom na to da se radi o objektu neadekvatnih dimenzija za brodogradilište, u potrazi je za najmom većeg prostora koji bi svakako trebao biti neposredno uz vodu. Prema riječima Alenke Šegrt, direktorice tvrtke Vukovar Envision, nužna im je hala minimalne visine od sedam metara i površine od barem 1000 četvornih metara, te da je pored vode. “Nažalost, takvu halu ovdje nismo uspjeli naći, posebice ne u blizini vode. Tražili smo u Vukovaru i Osijeku, ali bez uspjeha. I dok god ne osiguramo halu minimalno takve veličine i uz rijeku, ne možemo započeti s izgradnjom cijelih brodova. Stoga smo, za početak, odlučili raditi druge poslove u međufazama proizvodnje brodova. Ovih dana očekujemo neke nove strojeve, poput CNC plazme za rezanje.

To će nam omogućiti poslove krojenja i izrade dijelova broda i sastavljanja manjih elemanata u predmontaži koji će se onda transportirati na lokaciju gdje će brod biti sastavljen”, objašnjava Alenka Šegrt. S obzirom na sadašnje ograničene mogućnosti vukovarske lokacije, Vukovar Envision može izrađivati sve vrste metalnih konstrukcija, pa čak i metalnih ograde ili vrata, odnosno sve vrste metalnih elemenata za različite uporabe. No, svi njihovi dugoročni razvojni planovi vezani su uz pronalaženje odgovarajuće hale i lokacije uz obalu rijeke kako bi mogli krenuti s proizvodnjom brodova. Kada to ostvare, željeli bi se orijentirati na potpuno opremanje broda, ovisno o namjeni, te na poslove održavanja i servisiranja brodova. Za tržište se ne brinu s obzirom na dobra poslovna iskustva iz Nizozemske i tamošnje poslovne reference. Uostalom, za nišu riječnih brodova i svih vrsta riječnih plovila europska brodogradilišta još su u prednosti spram dalekoistočne konkurencije. Trenutačno rade elemente, odnosno pojedine sekcije za tzv. radne brodove za poznate naručitelje.

I dok god ne osiguramo halu minimalno takve veličine i uz rijeku, ne možemo započeti s izgradnjom cijelih brodova. S obzirom na takvu situaciju, za početak smo odlučili raditi neke druge poslove u međufazama proizvodnje brodova. Alenke Šegrt, direktorica tvrtke Vukovar Envision

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 29


AKTUALNO I POŽEGA GRADI PODUZETNIČKI INKUBATOR

NEMA RAZVOJA BEZ PODUZETNIŠTVA Cilj nam je, nakon što inkubator zaživi i poduzetnici ojačaju, ići u drugu fazu razvoja i ponude prostora u budućoj obližnjoj poslovnoj zoni s ciljem proširenja djelatnosti i nove proizvodnje, ističe Šostar piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

je županiji 2015. živjelo nešto više od 73.000 stanovnika. U istoj toj godini u Požeško-slavonskoj županiji bilo je 828 poduzetnika i 8112 zaposlenih. I prema tim pokazateljima, manje ih je bilo jedino u Ličko-senjskoj županiji. Istovremeno, Istarska županija s oko 208.000 stanovnika (dakle, tri puta više nego u Požeško-slavonskoj) imala je 9984 poduzetnika (čak 12 puta više nego u Požeško-slavonskoj) s oko 46.000 zaposlenih.

POŽEŠKO BUĐENJE?

O Marko Šostar, pročelnik Ureda za EU integracije Grada Požege

d 1342 regije u državama članicama Europske unije (NUTS3), Požeško-slavonska županija nalazi se na 1308. mjestu prema BDP-u po stanovniku za 2014. godinu. Tik iza nje su Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska i Brodsko-posavska županija. Tako se ove slavonske županije nalaze na dnu europske razvijenosti u društvu s najsiromašnijim regijama Rumunjske i Bugarske. Konkretnije, BDP stanovnika Požeško-slavonske županije iznosi tek 34 posto EU prosjeka. Sličan je odnos snaga i unutar same Hrvatske. Uz Ličko-senjsku, Požeško-slavonska županija je i najmanje naseljena hrvatska županija. Prema službenim procjenama, u toj

Pitanje razvijenosti nekog kraja ponajprije je vezano uz razvijenost poduzetništva, broj zaposlenog stanovništva i stvaranje nove vrijednosti. Stoga je, zahvaljujući sredstvima EU fondova, sredinom siječnja započela izgradnja prvog poduzetničkog inkubatora u Požegi. Riječ je o dugoočekivanom projektu vrijednom 18,6 milijuna kuna, od čega ga sa 17,4 milijuna kuna sufinancira EU iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Prema riječima Marka Šostara, pročelnika Ureda za EU integracije Grada Požege, ciljevi projekta su pružanje poduzetnicima i ulagačima moderne i sigurne poslovne infrastrukture za započinjanje i testiranje inovativnih poslovnih ideja i aktivnosti prije izlaska na tržište te omogućivanje efikasne institucionalne podrške u fazi predinkubacije i inkubacije. Poduzetnički inkubator Požega imat će četiri proizvodne hale, desetak poslovnih

Pogodnosti u budućoj poslovnoj zoni U cilju poticanja poduzetništva požeško Gradsko vijeće je potkraj prošle godine usvojilo niz mjera. Tako će početna cijena za građevinsko zemljište u poslovnoj zoni iznositi sedam kuna po četvornom metru, a korisnicima zone nudit će se i oslobađanje od plaćanja komunalne naknade u prvoj godini nakon izgradnje objekta za 100 posto, u drugoj godini 80 posto, u trećoj 60 posto u četvrtoj 40 posto, a u petoj godini 20 posto. Korisnici se oslobađaju pla-

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

ćanja komunalnog doprinosa, a svaki se poduzetnik oslobađa plaćanja naknade za plaćanje priključenja na sustav električne energije do 11 kW te priključka na vodu, kanalizaciju i plin. Osim toga, razrađeni su i kriteriji odabira zainteresiranih poduzetnika te će prednost imati oni koji obavljaju proizvodnu djelatnost, potom oni iz uslužne djelatnosti i, na kraju, trgovačka djelatnost, dok će posebne bodove dobivati oni poduzetnici koji budu radili za izvoz.


PODUZETNIČKA ZONA III. VIROVITICA prostora opremljenih uredskom i računalnom opremom te zajedničke prostore s pratećom opremom. U inkubatoru će biti i konferencijska i edukacijska dvorana sa suvremenom prezentacijskom, multimedijalnom opremom, koja će se moći unajmiti na dnevnoj bazi. Kao i većina sličnih, i požeški će se inkubator moći preinakama prilagoditi i većem broju poduzetnika, ali i proširiti nakon popunjavanja i iskaza interesa novih poduzetnika. Stanarima inkubatora će se omogućiti najam po povoljnijim uvjetima, kao i niz pratećih usluga, savjetovanje o pokretanju posla, posredovanje u financiranju, pomoć pri razvijanju proizvoda i usluga, knjigovodstveno i porezno savjetovanje, edukacija poduzetnika početnika, savjetovanje i mentorstvo u upravljanju poslovanja...

INKUBATOR JE TEK POČETAK Poslovi izgradnje i opremanja poduzetničkog inkubatora trebali bi biti završeni do ožujka iduće godine, a kako je za Privredni vjesnik izjavio Marko Šostar, očekuje se dobra popunjenost budući da su već sada veliki broj upita uputili zainteresirani sadašnji, ali i budući poduzetnici. “Svima zainteresiranima za ulaganje smo otvoreni, ali prednost će svakako imati poduzetnici početnici, tzv. start-upi. Također, nema nikakvog ograničenja što se tiče poslovne djelatnosti. Očekujem kako ćemo brzo nakon

POSLOVI IZGRADNJE I OPREMANJA PODUZETNIČKOG INKUBATORA TREBALI BI BITI ZAVRŠENI DO OŽUJKA IDUĆE GODINE završetka izgradnje, opremanja i dobivanja uporabne dozvole, u prvoj polovini 2019. godine, raspisati natječaj. Inkubator sam po sebi nije cilj. Cilj nam je, nakon što inkubator zaživi i poduzetnici ojačaju, ići u drugu fazu razvoja i ponude prostora u budućoj obližnjoj poslovnoj zoni s ciljem proširenja djelatnosti i nove proizvodnje”, ističe Šostar. Naime, paralelno s radovima na izgradnji objekta poduzetničkog inkubatora, požeška gradska uprava u neposrednom susjedstvu inkubatora priprema prostor nove poslovne zone. Trenutačno je u fazi parcelizacija prostora i sve bi trebalo biti dostupno poduzetnicima paralaelno s otvaranjem inkubatora.

Tri tvrtke grade nove pogone

Z

bog proširenja postojećih djelatnosti i gradnje novih pogona Grad Virovitica je tvrtkama Grafiti Becker, Herbea i Drvo exkluziv odobrio kupnju građevinskog zemljišta u Poduzetničkoj zoni III. Grafiti Becker gradit će halu za proizvodnju papira i proizvoda od papira, a Herbea halu za preradu i prešanje ljekovitog bilja, dok će Drvo ekskluziv pokrenuti liniju za proizvodnju i preradu ogrjevnog drva. Planirana vrijednost svih investicija je oko 9,5 milijuna kuna, a olakšice koje ove tri tvrtke temeljem Programa poticaja i olakšica razvoja gospodarstva Grada Virovitice ostvaruju prilikom kupnje zemljišta su od 80 do 100 posto. Kako bi stvorio odgovarajuće preduvjete za ulazak novih investitora u Zonu III., Grad Virovitica nastavlja aktivnosti

na opremanju zone pa je Upravni odjel za komunalne poslove, prostorno uređenje i graditeljstvo izdao građevinsku dozvolu za izgradnju ceste, nogostupa, biciklističke staze, kružnog toka, raskrižja i druge komunalne infrastrukture. Unutar zone postoji izgrađena infrastruktura u Ulici Ote Horvata te cesta u Ulici fra Fortunata Pintarića, dok je ostatak u naravi obradiva poljoprivredna površina. Cilj je na ovaj način stimulirati gospodarske aktivnosti u gradu stvaranjem povoljnih uvjeta za realizaciju investicija zainteresiranim ulagačima. Prema riječima gradonačelnika Ivice Kirina, u drugoj fazi Grad nudi potencijalnim investitorima olakšice u skladu s Programom olakšica i poticaja razvoja gospodarstva, a potencijalnim ulagačima na raspolaganju je i razvojna agencija VTA. (G.G.)

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 31


AKTUALNO DOBRO POGOĐEN POZIV

VEĆA BRIGA ZA OKOLIŠ I BOLJI UVJETI RADA Alokacija je iznosila 380 milijuna kuna, a mi smo došli na 788,9 milijuna kuna, kazao je Štromar, dodajući kako će se vrlo brzo donijeti i odluke o financiranju prijavljenih projekata piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr je Štromar napomenuvši kako se o tome razgovaralo i s ministricom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijelom Žalac. “Poziv je očito pogodio ono što treba našim građanima i jedinicama lokalne samouprave, javnim ustanovama i državi”, ocijenio je on.

KONTINUITET POSLOVANJA

DO ZATVARANJA POZIVA, 5. VELJAČE, ZAPRIMLJENE SU 443 PRIJAVE

Z

bog iskazanog značajnog interesa potencijalnih prijavitelja na Poziv na dostavu projektnih prijedloga Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora ukupan iznos zatraženih bespovratnih sredstava za dodjelu dosegnuo je 200 posto ukupno raspoloživog iznosa. Stoga je natječaj početkom protekloga tjedna privremeno zatvoren na tri mjeseca. Do zatvaranja poziva, 5. veljače, zaprimljene su 443 prijave. Predrag Štromar, ministar graditeljstva i prostornog uređenja, istaknuo je kako je “alokacija iznosila 380 milijuna kuna, a mi smo došli na 788,9 milijuna kuna”. Dodao je kako će se vrlo brzo donijeti i odluke o financiranju prijavljenih projekata. Uz raspoloživ iznos sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Ministarstvo želi alocirati još sredstava iz drugih izvora. “Svakako, mislimo alokaciju povećati za 380 milijuna kuna, na 760 milijuna i osigurati sredstva za gotovo sve prijavitelje”, dodao

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

Nekretnine koje koristi javni sektor uglavnom su starijeg datuma i mahom su energetski vrlo neučinkovite. Prema svim prijavljenim projektima, u njima će energetsku potrošnju biti moguće smanjiti za više od 50 posto. Osim toga, projekti će pružiti dodatne prednosti u korištenju i službenici koji su zaposleni u zgradama obuhvaćenim ovim pozivom imat će primjetno bolje uvjete rada., a riječ je uglavnom o školama, vrtićima i bolnicama. “Važno je naglasiti kako će sredstva koje takve nekretnine trenutačno troše na energente za hlađenje i grijanje ostajati u proračunima općina, gradova i županija, te će se moći koristiti za neke druge stvari. Konkretno, za izgradnju vrtića ili poboljšanje uvjeta u njima, za komunalnu infrastrukturu, nove ceste...”, istaknuo je i dodao kako veliku ulogu u svemu tome može imati građevinski sektor. “Pozivam sve građevinare koji se bave energetskom učinkovitošću, postavljaju fasade i mijenjaju prozore da se jave na natječaj. U sljedećih četiri do pet godina ukupne investicije iznose pet milijardi kuna. Stoga se očekuje kontinuitet u obnovama zgrada i to je velika mogućnost za osnaživanje građevinskog sektora. Pozivam i sve proizvođače materijala jer mogu računati na kontinuitet plasmana proizvoda i na to da će u sljedećih pet godina imati tržište”, naglasio je ministar graditeljstva i prostornog uređenja. Županije koje se nalaze pri vrhu po broju prijava su Osječko-baranjska, Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska. “Dakle, u njima će se graditi više nego dosad”, zaključio je Štromar.


UDRUŽENJE INDUSTRIJE PLASTIKE I GUME HGK

RASTE I PROIZVODNJA I BROJ ZAPOSLENIH Proizvodnja industrije plastike i gume u Hrvatskoj u 2017. godini je 70 posto veća od predratne i dvostruko veća nego prije krize, kaže Grilec

I

ndustrija plastike i gume u Hrvatskoj, prema najnovijim podacima, postigla je rast proizvodnje od 7,8 posto u 2017. godini u odnosu na prethodnu 2016. godinu. To je čak 70 posto veća proizvodnja u odnosu na predratnu 1990. godinu i dvostruko veća nego prije krize. Također, industrija plastike bilježi kontinuirani rast proizvodnje i broja zaposlenih, naglasio je predsjednik Udruženja industrije plastike i gume HGK Josip Grilec na plenumu Udruženja industrije plastike i gume Hrvatske gospodarske komore održanom protekloga tjedna u HGK-u. “To govori o potencijalu i perspektivi daljnjeg razvoja i zapošljavanja koji se može postići u ovoj djelatnosti a koji, nažalost, nije dovoljno prepoznat”, istaknuo je Grilec dodajući kako je proizvodnja u ovoj djelatnosti u 2016. iznosila 198.000 tona, dok je lani dosegnula 208.000 tona. Tvrtke najveći prihod ostvaruju izvozom svojih proizvoda na strana tržišta i to u vrijednosti od 707 milijuna eura, a u toj je djelatnosti registrirano 700 tvrtki koje zapošljavaju više od 8500 djelatnika. “Prije četiri godine započeli smo suradnju s komunalnim tvrtkama, koja bi trebala uskoro zaživjeti. Očekujemo da će projekt LIFE PlasTex, koji je HGK prijavio u rujnu 2017., a koji za cilj ima uspostaviti sustav kružnog gospodarstva za otpad od plastike i tekstila, omogućiti da se vrijedna sirovina vrati u proizvodni proces domaćih reciklažera i prerađivačke industrije”, kazao je Grilec.

ISKORISTITI OTPAD KAO DOSTUPNU SIROVINU Mogućnosti sufinanciranja poduzetničkih projekata sredstvima EU-a predstavio je Igor Bobek iz Sektora za međunarodne poslove i EU HGK. Natječaje većinom objavljuje Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta iz europskih

Josip Grilec, predsjednik Udruženja industrije plastike i gume HGK

PROIZVODNJA U DJELATNOSTI PLASTIKE I GUME U 2016. IZNOSILA JE 198.000 TONA, DOK JE LANI DOSEGNULA 208.000 TONA strukturnih i investicijskih programa, a najviše ih je namijenjeno za mikro, malo i srednje poduzetništvo. “Ove su godine poslovnom sektoru dostupni natječaji za jačanje kapaciteta za istraživanje i inovacije za mikro i mala poduzeća, za istraživanje i razvoj u velikim tvrtkama te malim i srednjim poduzećima, za izgradnju i opremanje kapaciteta, podršku tvrtkama za zadovoljavanje normi te za sufinanciranje aktivnosti za stjecanje znakova kvalitete”, naglasio je Bobek. Sredstva iz Programa LIFE, programa EU-a za financiranje projekata iz područja

zaštite okoliša i klime, predstavila je Nikolina Petković Gregorić iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike. “To nije program kojim se financira infrastruktura i istraživački projekti, već pronalazak rješenja za uklanjanje poteškoća vezanih uz ključne politike EU-a, za poboljšanje inovacija u proizvodnim procesima, inovativna rješenja u razvrstavanju plastike... U ovom su programu moguća bespovratna sredstva do 55 posto ukupno prihvatljivih troškova”, pojasnila je ona. Primjer dobre prakse u povlačenju sredstava iz EU fondova predstavio je direktor istraživanja i razvoja tvrtke MI-Plast Filip Miketa. “Najuspješniji smo industrijski predstavnik prema broju povučenih sredstava iz Programa LIFE. Trenutačno implementiramo devet projekata i dva počinjemo provoditi, a do sada smo iz programa FP7, Obzor, LIFE i ESIF ugovorili 5,5 milijuna eura bespovratnih sredstava”, kazao je Miketa dodajući da je potrebno sačuvati i unaprijediti kemijsku industriju s biotehnologijom, iskoristiti stara postrojenja i koristiti otpad kao dostupnu sirovinu.

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 33


PRIČA S RAZLOGOM TEHNIX

OTPAD NIJE SMEĆE, NEGO RESURS Problem političara i teoretičara bez prakse jest u tome što ne daju nama koji imamo znanje i iskustvo priliku da se uhvatimo ukoštac s problemima koji nas muče, a mi to znamo i možemo, ističe Đuro Horvat piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

megavat struje, a imat će i svoju liniju za proizvodnju solarnih panela, izložbeni salon i električne punionice. Riječ je o investiciji teškoj oko 100 milijuna kuna koja će zaposliti stotinjak novih radnika.

ĐURO HORVAT SMATRA DA JE OTPAD JEDNOSTAVAN MATERIJAL, ALI JAKO SLOŽEN DRUŠTVENOGOSPODARSKI PROBLEM

više od god

25 5

Tehnix se bavi zbrinjavanjem otpada

250 0 mil kn godišnji promet tvrtke

365 5 ljudi zapošljava Tehnix

T

ehnix iz Donjeg Kraljevca naša je proslavljena obiteljska tvrtka koja se bavi razvojem tehnologije i strojeva za gospodarenje komunalnim i ostalim otpadom. Njihov moto - otpad nije smeće, već socijalni, gospodarski i ekološki resurs jasno pokazuje ekološku orijentiranost kompanije. Tehnix trenutačno zapošljava 365 ljudi, imaju 250 milijuna kuna godišnjeg prometa, a od toga 60 posto ide u izvoz. Kao i sve tvrtke na domaćem tržištu, muči ih problem nedostatka radne snage budući da konstantno šire poslovanje. Stoga svoje zaposlenike iznimno dobro plaćaju, debelo iznad hrvatskog prosjeka, jer ih jedino tako mogu zadržati i uvjeriti da svoju sreću ne trebaju tražiti u bogatijim zemljama Unije. Za našeg posjeta njihovim proizvodnim pogonima prezentirali su nam uznapredovale radove na novoj, osmoj u nizu proizvodnoj hali od 9000 metara četvornih koja bi trebala biti završena za mjesec dana. Novi pogon na krovu će imati solarne panele koji će proizvoditi

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

“Naša nova hala zadovoljavat će najviše eko standarde u svijetu. Na krovu će imati solarnu elektranu, vjetroturbinu i sustav potpunog recikliranja otpadnih voda. Cijeli pogon neće proizvoditi apsolutno nikakav otpad, sve ćemo reciklirati i ponovno upotrebljavati”, pojasnio je direktor Tehnixa Đuro Horvat, dodavši kako je otpad jednostavan materijal, ali jako složen društveno-gospodarski problem.

BROJNI REALIZIRANI PROJEKTI “Mi koji se bavimo zbrinjavanjem otpada više od 25 godina jasno vidimo da je taj problem rješiv samo dobrim tehnološkim rješenjima, a mi u Tehnixu razvijamo upravo takva rješenja. Ne treba detaljno pojašnjavati koliku smo ekološku štetu neodgovornim ponašanjem nanijeli cijelom planetu, pa tako i prirodi u našoj Hrvatskoj. Mi smo dali državnim institucijama i birokraciji priliku da racionalno troše novac i rješavaju probleme s otpadom, ali sada vidimo da je to kao da smo vuku dali da nam


čuva ovce. Problem političara i teoretičara bez prakse jest u tome što ne daju nama koji imamo znanje i iskustvo priliku da se uhvatimo ukoštac s problemima koji nas muče, a mi to znamo i možemo. Potvrdili smo to kroz brojne projekte koji su realizirani i odlično funkcioniraju”, pojasnio je Horvat pohvalivši se kako su upravo potpisali i ugovor s Mercedesom o suradnji na proizvodnji komunalnih vozila za odvoz otpada. U toj branši Tehnix također ima dosta iskustva i bogat asortiman, a više od 70 njihovih kamiona već je isporučeno kupcima iz Srbije, Makedonije, BiH, Rumunjske... Upravo im je odobreno i 10 milijuna kuna iz EU fondova za razvoj novih proizvoda u suradnji s Fakultetom kemijskog inženjerstva i tehnologije. Radi se o projektu razvoja pogona za bioreaktorsko kompostiranje biorazgradivog komunalnog otpada. “Ova tehnologija kompostiranja razvijena je u Njemačkoj i Austriji, ali mi smo je usavršili. Do sada je takav proces trajao od četiri do šest mjeseci, a s našom tehnologijom je gotov za samo dva mjeseca”, istaknuo je Horvat. Uz novu proizvodnu halu predstavili su nam i Tehnix vilu napravljenu od modularnih kontejnera, a takvi i slični objekti mogu se odlično iskoristiti u turizmu, naročito za mobilne hotele, hostele, kampove i sličnu infrastrukturu. Željko Horvat, komercijalni direktor Tehnixa i Đurin sin, proveo nas je kroz pogone tvrtke i predstavio nam bogati komunalni asortiman kompanije. Naglasio je kako se uskoro omotnica teška više od 470 milijuna eura kroz program Konkurentnost i kohezija usmjerava lokalnoj samoupravi i poručio je da nam trebaju kvalitetni planovi za gospodarenje otpadom, edukacija građana, a onda i izgradnja infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada. “Naglasak na lokalno, naglasak na nacionalno, naglasak na hrvatsko je sigurno najkraći i najbolji put prema cirkularnoj ekonomiji i održivom razvoju. Domaće industrija ima proizvode koji su konkurentni i već je više puta pokazala da je spremna podržati operativne planove lokalnih samouprava koji će se provoditi prema novoj regulativi”, naglasio je.

obradi organskog dijela otpada”, kazao je Horvat junior. Teško je u jednom tekstu nabrojati sve što u Tenixu rade i razvijaju, njihovi kamioni, strojevi, mobilna i obična reciklažna dvorišta te postrojenja za obradu i pročišćavanje otpadnih voda vrhunski su proizvodi koji mogu stajati uz bok svakom svjetskom proizvođaču. Izvozna tržišta su već osvojili, a krajnje je vrijeme da se njihova kvaliteta bolje prepozna i među domaćim kupcima.

NAGLASAK NA LOKALNO, NACIONALNO I HRVATSKO JE NAJBOLJI PUT PREMA CIRKULARNOJ EKONOMIJI I ODRŽIVOM RAZVOJU, ISTIČE ŽELJKO HORVAT

DIKTIRANJE TRENDOVA “U Tehnixu već 26 godina svojim inovativnim rješenjima dajemo snažan razvojni impuls na domaćem i regionalnom tržištu te preko svojih proizvoda diktiramo trendove. Planovi razvoja u ovoj godini vezani su nam uglavnom uz domaće operativne zadatke, prvenstveno se tu referiram na upravljanje komunalnim otpadom. Pripremamo se u tom dijelu i dijelu prikupljanja suhe sekundarne frakcije, s posebnim naglaskom na dijelu kompostiranja i

“Mi znamo i više nego dovoljno da možemo praktično riješiti problem gospodarenja otpada u Hrvatskoj u skladu s donesenim planovima i direktivama EU-a. Dobili smo brojna priznanja iz cijelog svijeta i surađujemo sa znanstvenicima i stručnjacima u Njemačkoj, Francuskoj, Rusiji, Egiptu, Peruu, Izraelu, Švedskoj... Nažalost, najteže nam ide upravo u Hrvatskoj, a to se mora mijenjati”, zaključio je Đuro Horvat. 12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 35


PREDSTAVLJAMO QUSHIN, Zagreb

KAD PAS PREOKRENE ŽIVOT Iznenadila sam se kad sam vidjela ponudu na tržištu i shvatila da nigdje za svog Baka neću moći naći ono što sam zamislila, kaže Iva Goluža naći ono što sam zamislila. I tako je pas preokrenuo moj život. A zahvaljujući Baku, živim svoj san”, objašnjava ona.

MORATE IMATI DOBAR POSLOVNI PLAN Kako je od početka znala što može očekivati kad je riječ o poslovanju u Hrvatskoj, pripremila se i na sva davanja koje treba plaćati te na ona od kojih nije izuzeta iako je poduzetnica početnica i k tome proizvođačica. “Svakako bih voljela da jednog dana država donese zakone koji će podupirati poduzetnike, posebice one na početku. Ne kaže se bez razloga da su prve tri godine najteže i bilo bi lijepo od države da ne bude maćeha tvrtkama koje se bore

Q Ne kaže se bez razloga da su prve tri godine najteže i bilo bi lijepo od države da ne bude maćeha tvrtkama koje se bore kako bi jednog dana mogle zapošljavati mnoge obitelji. Iva Goluža, osnivačica brenda Qushin

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

ushin je hrvatski brend proizvoda za kućne ljubimce: ponajprije jastuka i prostirki za njih, dekorativnih jastuka za dom, a odnedavno i lifestyle kolekcije za ljude Love by Qushin. Iva Goluža, osnivačica brenda Qushin, kaže nam kako trenutačno razvijaju podnu lampu tog brenda. “Svi ti proizvodi će se moći uskladiti te biti istodobno i dekorativan ukras domu. Qushin proizvodi prodaju se ponajprije putem web platformi. Naime, imamo četiri Qushinove web stranice: za Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, za njemačko govorno područje, hrvatsko i potom za ostatak svijeta. Prisutni smo u luksuznim dućanima za kućne ljubimce diljem Njemačke, u Ujedinjenom Kraljevstvu i Belgiji. Pregovaramo s jednim ozbiljnim njemačkim distributerom da preuzme tržište Austrije i Njemačke. Uglavnom, velike napore ulažemo u širenje na ostala europska tržišta”, ističe ona dodajući kako su u tvrtki zaposlene četiri osobe. Ideja o pokretanju posla, nastavlja, rodila se zahvaljujući jednoj posebnoj njuški koja je prije šest godina unijela neopisivu radost u njezinu obitelj. “Kako mi je to bio prvi pas u životu, znala sam promatrati što voli, kako se odmara, spava... Tako sam primijetila da se voli ušuškati na nečem mekanom i ugodnom te sam mu htjela nabaviti nešto takvo, ali da istodobno bude i estetski lijepo, da se uklapa u naš životni prostor. Iznenadila sam se kad sam vidjela ponudu na tržištu i shvatila da nigdje neću moći

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

MEĐU PLANOVIMA TVRTKE ISTIČE SE ŠIRENJE NA EUROPSKO TRŽIŠTE, UZ ŠIRENJE ASORTIMANA NOVIM PROIZVODIMA kako bi jednog dana mogle zapošljavati mnoge obitelji”, napominje ona i dodaje kako je za pokretanje proizvodnje koristila potporu Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije za žene poduzetnice. “To je odličan program koji ženama koje se bave proizvodnjom zaista može koristiti, neovisno o tome koliko dugo poslujete. Naravno, ako imate dobar poslovni plan”, kaže. Među planovima tvrtke ističe se širenje na europsko tržište, što je prioritet, uz istovremeno širenje asortimana novim proizvodima. “Ove godine nas čeka jako važan PET sajam u Nürnbergu, Interzoo 2018., na kojem njemačkim dućanima u kojima smo prisutni planiramo predstaviti nove proizvode. Što se zapošljavanja tiče, planiramo i to, posebice u segmentu prodaje. Prvi Qushin dućan će za sada ipak pričekati 2019. godinu”, zaključuje ona. (B.O.)


VIS-À-VIS ANA ŠIMUNOVIĆ

OPREZ, POBJEGLA PAŽNJA! komunikacijska savjetnica i certificirana na CIPR stručnjakinja za odnose s javnošću u

Zajedno smo na sastancima, prezentacijama, događanjima, no svatko u nekom svojem svijetu u kojemu se teško povezati i stvoriti razumijevanje za zajedničko djelovanje

S

lušajući na doktoratu iz komunikologije izlaganje o marketinškom AIDA modelu, koji objašnjava kako je potrebno prvo nekome privući pažnju te stvoriti interes iz kojeg se rađa želja za djelovanjem, razmišljala sam o tome kako je teško privući pažnju dovoljno dugo da se generira konkretna akcija u svijetu izobilja. Kao da smo se odlučili na jednu od trenutačno najtežih misija u suvremenom društvu. Je li posvetiti pažnju nekome ili nečemu postao najveći luksuz koji si možemo priuštiti? Naravno, u marketingu i prodaji to je moguće, jer je to i bit njihovog djelovanja, a sredstva koja se ulažu u to najbolje pokazuju koliki je to izazov. A što je sa zadržavanjem pažnje u izravnoj komunikaciji, licem u lice? Klijenti mi se žale: “Dok sam držao prezentaciju svi su bili na mobitelima ili laptopima” ili “Dok sam branio svoj budžet, pola ih je na laptopu, a ostali ulaze i izlaze”, ili “S klijentom sam na sastanku, a on stalno odgovara na poruke koje mu pristižu na mobitel”. Kao komunikacijska stručnjakinja u poslovnim odnosima primjećujem veliku raspršenost pažnje i nemogućnost zadržavanja fokusa. Puno je informacija i poticaja koji nas okružuju pa ne slušamo, ne čujemo, ne doživljavamo, ne percipiramo. Zajedno smo na sastancima, prezentacijama, događanjima, no svatko u nekom svojem svijetu u kojemu se teško povezati i stvoriti razumijevanje za zajedničko djelovanje. Govorimo o nama važnim stvarima u koje smo uložili mnogo truda, a sugovornici nas ne prate, postajemo frustrirani, pada nam samopouzdanje i sumnjamo u kvalitetu onoga o čemu govorimo. Kako zadobiti i održavati pažnju sugovornika te to vrijeme učiniti korisnim za sve nas?

Zadržavanje pažnje i fokusa je kompleksni proces i nema jednog jednostavnog rješenja. Ipak postoje tehnike i alati koje možemo primijeniti u poslovnoj

stiti. Trebamo im reći zašto je bitno to što govorimo te kako to mogu iskoristiti. Tako ćemo svoje prijedloge učiniti smislenima i potrebnima te dobiti podršku za daljnji rad. I sama izvedba je moćan alat za zadržavanje pažnje. Ako cijelo izlaganje strukturiramo kroz retorička pitanja, svaki put kada postavimo pitanje, ma gdje god pažnja sugovornika bila, mozak će registrirati intonaciju pitanja i vratiti pažnju na ono što govorimo. Trebamo se pobrinuti da odgovor bude koristan i svrhovit za sugovornika. Što više postavite izravnih pitanja koja traže odgovore, dobit ćete jači angažman sugovornika. Time vaše izlaganje postaje zajednička aktivnost u kojoj obje strane sudjeluju, zajedno stvaraju doživljaj i u kojoj nema pasivnih sudionika. Još jedan snažni alat u samoj izvedbi su pauze. Da, vjerovali ili ne, ali više ćete pažnje privući radeći smislene pauze, nego bujicom izgovorenih riječi. Princip reakcije je sličan kao s pitanjima, a uz to omogućavamo sugovornicima vrijeme

VJEROVALI ILI NE, ALI VIŠE ĆETE PAŽNJE PRIVUĆI RADEĆI SMISLENE PAUZE, NEGO BUJICOM IZGOVORENIH RIJEČI komunikaciji i tako povećati svoj utjecaj te mijenjati obrasce ponašanja. Ključna je priprema za sastanak ili prezentaciju. Naš fokus mora biti na onima kojima se obraćamo, a ne samo na ostvarenju ciljeva. Profiliranjem sugovornika i prilagodbom onome što je njima zanimljivo i nešto im znači stvorit ćemo temelj za privlačenje pažnje i stvaranje interesa. Pripremljene i strukturirane informacije moraju biti zanimljive i korisne sugovornicima kako bi ih već nakon sastanka ili prezentacije mogli iskori-

za povezivanje i prihvaćanje izgovorenog sadržaja. I još jednu stvar valja imati na umu. Naša je uloga biti sugovornicima vodič kroz sadržaj koji iznosimo. O nama ovisi što će iskusiti i spoznati te na što će ih ti novi doživljaji motivirati. Nastojte vizualizirati to što ih čeka, ne ograničavajući se u opisima, usporedbama, ni osjećajima. Ako već ne žele biti ovdje, sada, kada znate kako uhvatiti njihovu odbjeglu pažnju, odvedite ih na put na kojem žele biti.

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 37


TURIZAM UGOVOR O STRATEŠKOM PARTNERSTVU

Adris Grupa - većinski dioničar HUP-a Zagreb

R

ovinjska kompanija Adris Grupa postala je vlasnik 77,78 posto udjela u Expertusu, većinskom dioničaru zagrebačke turističke tvrtke HUP Zagreb. Inače, u toj tvrtki Expertus ima 58,6 posto udjela. Ugovor o kupoprodaji udjela i strateškom partnerstvu potpisali su proteklog tjedna Ante Vlahović, predsjednik Uprave Adris Grupe i Anđelko Leko, predsjednik Uprave HUP-a Zagreb. Novim ugovorom za doajena hrvatskog hotelijerstva Anđelka Leku ništa se nije promijenilo, pa tako on i dalje ostaje vlasnik 22,22 posto Expertusa. Ugovor stupa na snagu odobrenjem Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Tim ulaganjem Adris Grupa stvara jednu od vodećih hotelskih nacionalnih kompanija koja posluje u najatraktivnijim turističkim odredištima u Hrvatskoj - Rovinju, Dubrovniku i Zagrebu. Ulaskom u segment gradskih hotela i nastavkom

suradnje sa svjetskim brendovima, poput Marriot grupacije s kojom HUP surađuje u svojim hotelima Sheraton i Westin, Adris Grupa nastavlja sa strategijom ulaganja u najviše segmente hotelske

ponude. Prilikom potpisivanja ugovora Vlahović je istaknuo kako je Adris Grupa krajnje usredotočena na svoje poslovanje, osobito na turizam i proizvodnju zdrave hrane. “Neprekidno investiramo, godišnje više od 600 milijuna kuna, te jačamo konkurentnost. Ova strateška akvizicija značajnije će pridonijeti razvoju i dugoročnoj održivosti Adrisa”, rekao je Vlahović. Treba napomenuti kako gotovo 80 posto hotela iz sastava HUPa Zagreb imaju kategoriju četiri i pet zvjezdica, što omogućuje cjelogodišnje poslovanje i povećanje operativnih, financijskih i ostalih sinergijskih učinaka. Širenjem turističkog portfelja Adris Grupa jača svoju temeljnu djelatnost, zatim ustraje na izvrsnosti svoga poslovanja, rastu i razvoju te otvaranju novih radnih mjesta kao i stvaranju novih vrijednosti za sredine u kojima kompanija posluje, kažu u Upravi Adris Grupe. (S.P.)

PROJEKT INTEGRACIJA KULTURNE I POVIJESNE BAŠTINE U VUKOVARU

OBNOVA FRANJEVAČKOG SAMOSTANA Kroz ulaganja u obnovu i revitaliziranje kulturnih dobara u sklopu Franjevačkog samostana otvorit će se novi muzej, knjižnica, vinoteka i suvenirnica. Ti novi turističko-edukativni potencijali nastat će u sklopu projekta Integracija kulturne i povijesne baštine Franjevačkog samostana Vukovar u turističku ponudu grada Vukovara. Franjevački samostan je ujedno nositelj tog projekta, a njegovu provedbu sufinancira Europski fond za regionalni razvoj i Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara. Do kraja godine u Franjevačkom samostanu otvorit će se Franjevački muzej u kojem će biti izložena

bogata kulturna i umjetnička baština sačuvana u samostanskom arhitektonskom habitusu, dok će se rekonstrukcijom i uređenjem potkrovlja stvoriti određeni prostor za znanstveno-edukativne aktivnosti kao i za adekvatno zbrinjavanje velikog fundusa knjiga Knjižnice fra Marko Kurolt. U podrumu Franjevačkog samostana nalazit će se vinoteka i suvenirnica u sklopu čega će biti dostupni dizajnirani suveniri i brošure muzeja kao i suveniri te ostali proizvodi lokalnih proizvođača vinara, obrta za izradu suvenira i pčelara. Gvardijan Franjevačkog samostana Vukovara fra Ivica Jagodić je na predstavljanju

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

ovog projekta rekao kako je taj samostan svrstan među najvrednije spomeničke sklopove kontinentalne Hrvatske te je registriran kao spomenik kulture visoke A (I.) kategorije. (S.P.)


ISTRAŽIVANJE “STAVOVI I POTROŠNJA TURISTA U HRVATSKOJ - TOMAS LJETO 2017.”

Hrvatska više nije destinacija sunca i mora Rezultati istraživanja signal su lokalnim samoupravama da se pokrenu u smjeru destinacijskog menadžmenta te da poprave ono što nije dobro, istaknuo je Cappelli piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Z

agrebački Institut za turizam nakon tri godine proveo je istraživanje pod nazivom Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj - Tomas Ljeto 2017. čiji su rezultati predstavljeni prošloga tjedna u Ministarstvu turizma. Istraživanje je provedeno od srpnja do listopada prošle godine u sedam primorskih županija, a obuhvaćeno je 67 većih mjesta na obali i otocima na uzorku od 5950 ispitanika sa 18 emitivnih tržišta. Prema rezultatima istraživanja vidljivo je kako Hrvatska više nije destinacija sunca i mora već veliki značaj imaju gastronomija, aktivni odmor kao i ostali selektivni oblici turizma. S obzirom na poboljšanje kvalitete i promjene u ponudi, naša zemlja stekla je novu poziciju na turističkom tržištu. Ipak, postoje i određeni izazovi, a to je pad zadovoljstva turista gostoljubivošću domaćina te pad vrijednosti za novac u odnosu na konkurentske zemlje. Među pozitivnim pomacima vidljivo je kako je, primjerice u odnosu na 2014. prošle godine, prosječna dnevna potrošnja turista porasla za 19 posto, sa 66 na 78,77 eura. U turističkom odredištu smještaj najviše utječe na potrošnju, pa se tako najviše troši u hotelima i to 122 eura, zatim u privatnom smještaju 74 eura i u kampovima 58 eura. Najviše dnevno troše gosti iz SAD-a 158 eura, a zatim Britanci 139 eura i Španjolci 126 eura. Isto tako, nastavljen je trend povećanja udjela izdataka za izvansmještajne usluge, primjerice za ugostiteljske usluge za sedam posto, za kupnju za 27 posto te za ostale usluge za 77 posto. Prema profilu turista zaključuje se kako je blago povećan udio gostiju srednje životne dobi, a nastavljen je i udjel gostiju višeg i visokog obrazovanja u odnosu na 2014. godinu.

U PRIPREMI JE ISTRAŽIVANJE TOMAS ZA CIJELU HRVATSKU, A PRVI PUT U POVIJESTI UKLJUČIT ĆE SE I KONTINENTALNE DESTINACIJE DOMINANTAN DOLAZAK U PRATNJI PARTNERA Promatrajući pratnju na putovanju po Hrvatskoj, istraživanje je pokazalo kako je dolazak u pratnji partnera (48,1 posto) prvi put dominantan način dolaska u našu zemlju. S članovima obitelji dolazi 37,8 posto turista, s prijateljima 9,8 posto, a samostalno samo 4,3 posto turista. Prošle je godine zamijećeno i kako 44 posto svih turista koji dolaze na odmor ili putovanje u Hrvatsku prije samog putovanja čitaju ponude i preporuke na internetu za razliku od prije 20 godina kada je internet koristilo samo 1,5 posto gostiju. I dalje je automobil najznačajnije prijevozno sredstvo kojim se dolazi u našu zemlju, a koristi ga 64 posto turista. Zrakoplovom dolazi 14 posto gostiju. Govoreći o rezultatima istraživanja, ministar turizma Gari

Cappelli je rekao kako su dobiveni rezultati potvrdili da su naše dosadašnje aktivnosti pridonijele pozitivnim iskoracima u razvoju hrvatskog turizma. “Istraživanje Tomas-Ljeto 2017. dobar je pokazatelj kako se percepcija i stavovi turista vrlo brzo mijenjaju i zato je nužno neprekidno se unapređivati te prilagođavati potrebama tržišta kako bi se osigurao dugoročan uspjeh u turizmu. Rezultati istraživanja signal su lokalnim samoupravama da se pokrenu u smjeru destinacijskog menadžmenta te da poprave ono što nije dobro”, istaknuo je Cappelli. Dodao je kako je u pripremi istraživanje Tomas za cijelu Hrvatsku, a prvi put u povijesti uključit će se i kontinentalne destinacije. Istraživanje će se provesti tijekom sljedeće godine, a rezultati će se predstaviti 2020. kada istječe Strategija razvitka hrvatskog turizma.

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 39


HRWWWATSKA TRENDOVI U TEHNOLOGIJI, MEDIJIMA I TELEKOMUNIKACIJAMA

Značajne investicije u umjetnu inteligenciju i IoT Glavne industrije koje će biti pogođene novim tehnološkim poslovnim modelima bit će zdravstvo, financijski sektor i automobilska industrija, ističe Ljuština piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

S

veprisutni tehnološki trendovi koji pomiču granice poslovnog i osobnog svijeta današnjice, promjene navika kupaca i poslovnih modela uslijed utjecaja digitalizacije, nedostatak inovativnosti u sektoru, globalne konsolidacije i utjecaj na regiju Jugoistočne Europe bile su neke od tema 8. konferencije Trendovi u tehnologiji, medijima i telekomunikacijama u 2018., održane u Zagrebu u organizaciji PwC-a Hrvatska i poslovnog tjednika Lider. Na događaju su predstavljeni rezultati aktualnih globalnih istraživanja provedenih među izvršnim direktorima i predsjednicima kompanija izravno vezanim uz tehnološke transformacije. Dejan Ljuština, partner i lider PwC-a u Hrvatskoj za usluge u sektoru tehnologija, medija i telekomunikacija, istaknuo je da, ako se uzme u obzir blagi vremenski odmak, primjećuje se da su pred samo sedam-osam godina svijetom dominirale energetske kompanije i banke. “Danas je situacija bitno drugačija, a najmoćnije svjetske kompanije su tehnološke poput Applea, Amazona, Microsofta i Facebooka, odnosno Tecenta i Alibabe”, kazao je. U 2018., nastavio je, očekuje se da će se brzina tehnološkog razvoja dodatno povećati. “Prema našem ovogodišnjem istraživanju mišljenja predsjednika uprava, upravo su brzi tehnološki razvoj i nedostatak vještina potrebnih za tehnološki razvoj predsjednici uprava diljem svijeta naveli kao glavnu prijetnju za svoje kompanije. Što se tiče pojedinačnih tehnologija, u 2018. najveći utjecaj bit će u domeni umjetne inteligencije i interneta stvari gdje većina globalnih kompanija već značajno investira. Glavne industrije koje će biti pogođene novim tehnološkim poslovnim modelima bit će zdravstvo, financijski sektor i automobilska industrija”, napomenuo je.

DOMINIRAT ĆE STREAMING SERVISI Ljuština je ustvrdio kako smo svjedoci rastuće moći globalnih internet kompanija prisutnih u svim segmentima. “Zbog toga očekujemo da će se u ovoj godini voditi rasprava o njihovoj regulaciji odnosno ograničavanja njihove globalne moći. U segmentu medija rast će biti u digitalnom oglašavanju, Netflix i slični streaming servisi će dominirati, a ostali dionici na tržištu medija će se tome morati prilagoditi i pozicionirati. Vjerojatno će pokušati izgraditi partnerski odnos s njima umjesto da budu međusobni konkurenti”, istaknuo je. Telekom operatori, ustvrdio je, trude se vratiti povjerenje investitora koji su se okrenuli internet kompanijama, tako da se fokusiraju na unapređenje mjesta na svom tradicionalnom telekomunikacijskom tržištu kroz smanjenje troškova,

bolji marketing i selektivne investicije u nove tehnologije. “No isto tako stavljaju fokus na nove usluge gdje žele koristiti svoj brend i mrežu, a to su nove digitalne usluge, mobilno bankarstvo i podatkovna analitika koje će sada biti više dostupne s obzirom na veću fleksibilnost regulative mrežne neutralnosti u SAD-u i EU”, kazao je, među ostalim, Ljuština. Već tradicionalnom okruglom stolu TMT CEO’s nazočili su vodeći ljudi tehnoloških tvrtki i telekom operatora koji su govorili o načinima na koje se vodeće kompanije nose s tržišnim trendovima, regulatornim izazovima, promjenama navika i očekivanjima kupaca. Složili su se da je trend konsolidacije i nadalje prisutan u Hrvatskoj, a tržište se nastavlja konsolidirati i u Europi, što je vidljivo kroz različite industrije.

SVJEDOCI SMO RASTUĆE MOĆI GLOBALNIH INTERNET KOMPANIJA PRISUTNIH U SVIM SEGMENTIMA, USTVRDIO JE LJUŠTINA

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.


TELE2 POTPISAO POVELJU O SIGURNOSTI DJECE NA INTERNETU

ZAŠTITA DJECE U ONLINE SVIJETU

U

organizaciji Centra za sigurniji internet (CSI) prošli tjedan u Zagrebu svečano je potpisana prva Povelje o sigurnosti djece na internetu. Povelju su potpisali predstavnici Tele2 i ostalih operatora elektroničkih komunikacija, s predstavnicima Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu. HAKOM je ovom prigodom predstavio drugo i redizajnirano izdanje brošure Kako zaštititi dijete u svijetu interneta, mrežnih tehnologija i mobilnih telefona, koja sadrži savjete za sigurno korištenje interneta za djecu i roditelje, a bit će distribuirana u osnovnim školama diljem Hrvatske. “Mi kao kompanija koja promovira digitalizaciju u svim porama društva,

imamo obvezu podizanja svijesti o ugrozama koje dolaze uz napredak i korištenje digitalne tehnologije. Svatko od nas može pomoći da internet bude sigurnije mjesto, kreiranjem edukativnih i preventivnih sadržaja putem svojih stranica i digitalnih profila. Cilj nam je s medijima, roditeljima i profesorima razvijati medijsku pismenost te poticati pristup pozitivnim sadržajima, uz istovremenu zaštitu privatnosti i prevenciju govora mržnje na internetu. Jedno od područja na koje smo snažno usmjereni u okviru društveno odgovornog djelovanja je zaštita djece i u online svijetu. Upravo na području zaštite djece ostavili smo velik trag kroz suradnju sa zakladom Reach for Change Hrvatska”, izjavila je direktorica komunikacija Tele2 Hrvatska Sonja Miočić. (B.O.)

NAPREDNO PRAĆENJE KORISNIČKOG ISKUSTVA Vipnet i japanski Anritsu, proizvođač inovativnih rješenja za telekomunikacije, implementirali su sustav za napredno praćenje korisničkog iskustva pod nazivom eoAnalytics, koji će domaćem telekom operatoru omogućiti još bržu detekciju i učinkovitije nadgledanje mrežnih servisa i kvalitete usluga, a sve to uz pomoć strojnog učenja (machine learning). Ovaj važan inovativni sustav bazira se na naprednim algoritmima kognitivnog računarstva i strojnog učenja te big data principima u pronalaženju svih relevantnih događaja važnih za Vipnetovu mrežu. Danas dostupna procesorska snaga omogućuje Vipnetovim stručnjacima da

uz pomoć obrade velike količine podataka i primjenom umjetne inteligencije trenutno koreliraju i višedimenzionalno analiziraju svaki događaj stvoren unutar Vipnetove mreže. “Vipnet je snažno orijentiran prema primjeni umjetne inteligencije s ciljem poboljšanja i

transformacije cjelokupnog poslovanja. Uvođenje machine learning alata u domeni mreža i usluga omogućava podizanje kvalitete kroz smanjeno vrijeme detekcije, izolacije i rješavanja problema, preciznu definiciju utjecaja na krajnjeg korisnika te mogućnost prepoznavanja trendova i planiranja preventivnih akcija. Primjena big data analitičkih alata pridonosi boljem razumijevanju korisničkog iskustva i potreba te nam omogućava da im ponudimo najkvalitetniju uslugu prilagođenu njihovim potrebama i zadržimo poziciju vodećeg operatora prema korisničkom zadovoljstvu”, izjavio je Tomislav Makar, glavni direktor za tehniku Vipneta. (B.O.)

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 41


MLADI DOLAZE ALBERT GAJŠAK, vlasnik tvrtke CircuitMess

BITI EDUKATIVAN, ALI I COOL MAKERbuino je igraća konzola “uradi sam” namijenjena djeci viših razreda osnovne škole i srednjoškolcima. U paketu se nalazi nesastavljena konzola od oko 60 elektroničkih komponenti za čije sastavljanje dobijete upute prema kojima složite vlastitu konzolu piše Jozo Knez knez@privredni.hr

N

aizgled obični dečko iz Karlovca Albert Gajšak sve je samo ne običan. Ovaj devetnaestogodišnjak pretvorio je dječački hobi u perspektivan poduzetnički pothvat, a to je proizvodnja i prodaja edukativne igraće konzole “uradi sam”. U prijevodu, prije nego zaigrate neku od igrica, morate sami sastaviti cijelu konzolu. Njegova tvrtka CircuitMess bavi se proizvodnjom inovativnih elektroničkih uređaja, a ime je kombinacija riječi gdje prva na hrvatskom označava elektroničko sklopovlje, dok druga predstavlja kreativni nered koji nastaje u procesu razvoja. O kakvom se to neredu radi, razgovarali smo s Gajšakom.

 Što je konzola MAKERbuino i komu je namijenjena? - MAKERbuino je za sada naš prvi proizvod. Riječ je o igraćoj konzoli “uradi sam” namijenjenoj djeci viših razreda osnovne škole i srednjoškolcima. U paketu se nalazi nesastavljena konzola od oko 60 elektroničkih komponenti. Za njeno sastavljanje dobijete upute prema kojima složite vlastitu konzolu na kojoj se možete igrati, pa čak i programirati ako imate takve afinitete. Znači, potrebno je pratiti jednostavne upute te uz njih učiti koja komponenta što i kako radi, dok je za samo sastavljanje potrebno pet do šest sati.

robotikom, mikroračunalnim sustavima... i već od petog razreda osnovne škole nešto sam uvijek slagao. Tada sam naručivao komponente s interneta i slagao prve gadgete. Što se tiče samog MAKERbuina, prvi prototip sam napravio 2014. godine. Isprva nisam mislio da bi to moglo ići u komercijalizaciju, ali nakon što sam svoju konzolu predstavio na nekoliko sajmova inovacija i kada sam vidio reakcije ljudi, odlučio sam krenuti ozbiljnije u posao.

BILO BI SJAJNO KADA BI I DRŽAVNE ŠKOLE MOGLE DOĆI DO OVAKVIH UREĐAJA, ALI ONE IMAJU VEĆIH PROBLEMA

 Odakle dolazi njeno ime? - To je kombinacija triju riječi - maker, Arduino i Gameboy. Arduino je softver dobro poznat u “uradi sam” zajednici, a na njemu je bazirana i naša konzola. Maker označava stvaratelja, a Gameboy je kultna igraća konzola s početka 90-ih.  Kako ste došli na ideju i kako se razvijala? - Vrlo rano sam se susreo s elektronikom, 42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

 Jeste li sve sami pokrenuli ili... - Pomogao mi je Tomislav Car, CEO softverske tvrtke Infinum, koji je investirao u projekt te smo zajedno otvorili tvrtku. Nakon sajma inovacija Maker Fair u Rimu, koji je najveći takav sajam u Europi, uočili su nas i mediji. Ubrzo nakon toga, u ožujku prošle godine pokrenuli smo crowdfunding kampanju na Kickstarteru.  Zašto ste se odlučili za crowdfunding? - Platforme poput Kickstartera ili Indiegoga su savršene za razne uređaje, gadgete i proizvode poput MAKERbuina. Na njima se okupljaju ljudi koji su voljni izdvojiti nešto novca kako bi podržali razne inovativne proizvode. To funkcionira po principu da korisnici tih platformi dobiju povrat u vidu cijele konzole ako uplate punu cijenu, a ako uplate manje, dobiju neki simboličan predmet ili nešto vezano uz sam proizvod. Nisam ni razmišljao o drugom vidu financiranja za početak proizvodnje osim crowdfundinga.  Kako je prošla kampanja? - Cilj nam je bio doseći 10.000 dolara i prodati 180 konzola, a na kraju kampanje prikupili smo više od 100.000 dolara i prodali 1800 konzola. Sama kampanja poslužila nam je, mogao bih reći, kao


svojevrsno istraživanje tržišta jer smo mogli vidjeti tko nas kupuje, koje dobne skupine, iz kojih zemalja dolaze, kako reagiraju na cijenu...

i studente koji su na ugovoru o povremenom radu. Kako raste potražnja za MAKERbuinom, tako ćemo zapošljavati i nove ljude.

 Koliko je do sada prodano konzola? - Najveće tržište nam je SAD, a slijede ga Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka. U regiju je otišlo oko pet posto konzola, a sveukupan broj prodanih je nešto veći od 3000. Potražnja raste iz mjeseca u mjesec i jedva stižemo odraditi sve narudžbe, s time da se još nigdje ne oglašavamo.

 Osvojivši nagradu na natjecanju tehnoloških ideja - Idea Knockout, osvojili ste putovanje u Las Vegas na CES, najveći i najutjecajniji svjetski sajam potrošačke elektronike, gadgeta, tehnoloških inovacija i startupa. Kako je prošao taj sajam? - CES nam je otvorio vrata međunarod-

U REGIJU JE OTIŠLO OKO PET POSTO KONZOLA, A SVEUKUPAN BROJ PRODANIH JE NEŠTO VEĆI OD 3000  Gdje proizvodite svoje konzole i koliko je zaposlenih u tvrtki? - Do nedavno smo bili u prostorima ZTKa Karlovac, a sada smo u novom poslovnom prostoru od 100 kvadrata, također u Karlovcu u kojem nam je smještena i proizvodnja. Trenutačno je u tvrtki zaposleno troje ljudi s time da imamo učenike

nog tržišta i već prvog dana sajma na našem štandu su bili skauti iz Amazona. I što je najbolje, nisu samo gledali već su zainteresirani za distribuciju MAKERbuina na američko, ali i međunarodno tržište. S njima smo dogovorili i prve korake kako bi se suradnja uistinu i ostvarila i nadam se da će se to uskoro dogoditi.

 Jeste li razmišljali o tome da ponudite svoj proizvod školama ili edukacijskim ustanovama? - S obzirom na to da se još ne bavimo marketingom i promocijom, nismo stigli nikome ništa nuditi, ali nekoliko privatnih škola i edukacijskih centara se javilo i kupilo konzole. Bilo bi sjajno kada bi i državne škole mogle doći do ovakvih uređaja, ali one imaju većih problema, a vjerujem da i cijena od 39 eura po konzoli ne bi bila prihvatljiva državnim ustanovama. U budućnosti planiram napraviti jeftiniju verziju, pa možda bude zainteresiranih.  Kada smo kod budućnosti, kakvi su planovi za 2018. godinu? - U planu je napraviti neki novi proizvod. Mnogi me pitaju za mobitel “uradi sam”, koji sam jednom spomenuo, koji bi radio na istom principu kao i konzola. Ipak, sada smo zaokupljeni MAKERbuinom, tako da je mobitel još na čekanju. U daljnjoj budućnosti cilj nam je još više izvoziti na velika zapadna tržišta, napraviti liniju proizvoda “uradi sam” koji će na inovativan način spojiti kulturu “uradi sam” s mainstream kulturom. Cilj je i dalje biti edukativan, ali i cool djeci jer su oni naši krajnji potrošači.

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 43


AKTUALNO HRVATSKI DUHANI

NOVA SEZONA SADNJE DUHANA Ukupna vrijednost duhana prošle otkupne sezone dosegla je 95 milijuna kuna, čime je nastavljen rast vrijednosti proizvodnje duhana u Hrvatskoj piše Goran Gazdek

H

rvatski duhani, virovitička tvrtka koja ove godine slavi 60 godina uspješne organizacije proizvodnje duhana na podravskim i slavonskim poljima, kreće u ugovaranje nove sezone sadnje duhana. Ukupna vrijednost duhana prošle otkupne sezone dosegla je 95 milijuna kuna, čime je nastavljen rast vrijednosti proizvodnje duhana u Hrvatskoj. U proteklih 10 godina vrijednost proizvodnje duhana koje su otkupili Hrvatski duhani porasla je za više od trećine, a prosječna otkupna cijena za kooperante povećana je čak 54 posto. U Hrvatskim duhanima ove godine žele povećati količinu ugovorenog duhana i njegovu kvalitetu jer je otkup kvalitetnog duhana u sklopu grupacije British American Tobacco (BAT), unutar koje tvrtka posluje, zajamčen. “Hrvatski duhani ove godine slave 60 godina

poslovanja i iznimno sam ponosan što nastavljamo veliku tradiciju razvoja proizvodnje duhana u ovom kraju. Naša vjera u dugoročnu održivost duhanske proizvodnje u Hrvatskoj nikada nije bila čvršća. Vjerujemo da duhan i u idućim godinama može osiguravati kvalitetnu egzistenciju velikom broju obitelji. Svojim kooperantima smo i dalje stabilan partner. Osiguravamo najbolje uvjete proizvodnje, od sigurnog otkupa, preko financijskog praćenja tijekom proizvodnog ciklusa i raznih edukativnih programa pa do dugoročnih ulaganja u opremu i sustave za navodnjavanje”, istaknuo je Zlatko Pleša, predsjednik Uprave Hrvatskih duhana.

EDUKACIJA TEMELJENA NA SVJETSKOJ PRAKSI Hrvatski duhani svake sezone različitim programima kratkoročnog financiranja

proizvodnje svoje proizvođače podrže s više od 60 milijuna kuna, a izdani dugoročni krediti, kojima se financira nabava opreme i razna ulaganja, iznose gotovo šest milijuna kuna. Uz financijska ulaganja i siguran otkup, Hrvatski duhani u sklopu programa rada s proizvođačima na razini BAT-a domaćim proizvođačima osiguravaju prenošenje najnovijih znanstvenih i praktičnih saznanja kao i tehnologija proizvodnje. Edukacija temeljena na najboljoj svjetskoj praksi povećava prinose i kvalitetu duhana. Hrvatski duhani danas imaju prosječno 165 zaposlenih tijekom cijele godine i jedan od najmodernijih pogona za obradu duhana u Europi. Otkupljeni duhan s hrvatskih polja obrađuje se u pogonu za obradu duhana u Virovitici i plasira u tvornice za proizvodnju duhanskih proizvoda diljem Zapadne Europe, kao i u domaću tvornicu u Kanfanaru.

21. MEĐUNARODNI SAJAM GOSPODARSTVA MOSTAR

HGK poziva izlagače Nakon izuzetno zapaženog i uspješnog prošlogodišnjeg izlaganja, na kojem je Hrvatska bila zemlja partner, Hrvatska gospodarska komora i ove godine organizira zajednički nastup hrvatskih izlagača na 21. međunarodnom sajmu gospodarstva Mostar 2018., najznačajnije gospodarske manifestacije u Bosni i Hercegovini, koja se održava od 10. do 14. travnja. Zbog činjenice da je razina gospodarske proizvodnje u BiH, kao i njeno tržište, suviše mala, kako bi opravdala usko specijalizirane sajamske priredbe, odlučeno je domaćim i inozemnim izlagačima iz

različitih poslovnih područja omogućiti da, jednom godišnje, svoja postignuća pokažu na jednom mjestu, objavljeno je na internetskim stranicama sajma. Tako su proizvodi iz metalske, građevinske, poljoprivredne i prehrambene industrije, najnovija postignuća iz automobilske

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

industrije, visokih tehnologija, ali i ponuda uslužnih djelatnosti od bankarskih do turističkih, tradicionalno zastupljeni na ovome sajmu. Izlagači koji su zainteresirani za nastup na sajmu u organizaciji HGK trebaju popuniti anketu i dostaviti je do petka, 16. veljače, na e-mail: jdukic@ hgk.hr; vkovco@hgk.hr ili na fax: 01/4561 545. Dodatne informacije moguće je dobiti na kontakt: Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, Jasminka Dukić, viša stručna savjetnica, telefon: 01/4826-066. Više informacija o sajmu možete pronaći na poveznici www.mostar-fair.com. (B.O.)


PREDSTAVLJAMO OPG BOŠNJAK, Branjin Vrh

AFRODIZIJAK ZIMNICA Nismo se mogli pomiriti s time da s pedeset i nekom godinom sjedimo i čekamo ‘crkavicu’ od mirovine, kaže Ljubica Bošnjak koja sa suprugom obrađuje pola jutra okućnice

N

e obrću milijune niti obrađuju desetine hektara, ali su već godinama svojevrsni baranjski brend sa stotinama različitih proizvoda od voća, povrća, samoniklog i uzgojenog bilja. Na pola jutra okućnice, od čega je većina pod plastenicima, uzgajaju više vrsta rajčica i paprika, nešto krastavaca, luka i drugog povrća, malo voća i ljekovitog bilja. Sve to kuhaju, peku ili suše, kombiniraju u različitim varijantama i stvaraju slatku, kiselu i ljutu zimnicu pakiranu i vješto dizajniranu u staklenke suvenirskih i nešto većih dimenzija. Ne bave se time od rođenja, ali ipak rade prema recepturi svojih baranjskih i bačkih majki i baka. Naravno, uz prstohvat nečeg novog što njihove bake zasigurno nisu koristile u pripremi zimnice, kao što je primjerice – bamija. I da, sve je bez umjetnih konzervansa, pojačivača okusa ili boja. Ipak, žive u 21. stoljeću i vrlo umješno koriste navodnjavanje po sustavu kap po kap i rado prosurfaju internetom u potrazi za nekom zanimljivom i zdravom kombinacijom povrća, voća i začina. Riječ je o Ljubici i Andriji Bošnjak iz Branjina Vrha, baranjskog sela nadomak hrvatsko-mađarske granice. Tim se poslom bave desetak godina, a kako kaže Ljubica Bošnjak, “inicijalna kapsula” dogodila se kada je postala tehnološki višak u nekada uglednom baranjskom trgovačkom poduzeću. Suprug, vodoinstalater po struci, također je prerano završio u skromnoj mirovini.

POPUNA KUĆNOG BUDŽETA “Nismo se mogli pomiriti s mišlju da s pedeset i nekom godinom sjedimo i čekamo ‘crkavicu’ od mirovine. Osnovni asortiman proizvoda čine ajvar, ukuhana rajčica, pekmezi od dunje i šljive, te džemovi od marelice i višnje”, objašnjava Ljubica. U pripravi sokova i čajeva koriste samoniklo bilje poput maslačka, koprive, bazge i ružinih latica. Osim toga, uzgajaju kadulju, melisu, lavandu i stolisnik. Tu je i neizbježni ljuti mađarski štih, pa je stotinjak kvadrata plastenika rezervirano za uzgoj čili papričice te, naravno, za papriku. Posebni specijalitet je dimljena začinska paprika. Bošnjakovi pripremaju i pomalo zaboravljenu riblju deliciju. Svježa deverika ili babuš-

ka se najprije filetira, a potom se na jedan dan stavlja na dim. Tako dimljeni, fileti se u staklenkama zalijevaju suncokretovim uljem i začine lovorom, paprom, češnjakom i koricom limuna, a na kraju se osam sati peku u pećnici na temperaturi do 120 stupnjeva. Teško je reći točan broj različitih varijanti proizvoda koje naprave godišnje, ali kako ističe Ljubica Bošnjak, prestala je brojiti kada je došla do 100 vrsta proizvoda. “Uostalom, nije svaka godina ista. Kako zbog prinosa, tako i zbog onoga što traže kupci. Prošle godine su bili najtraženiji bamija i ukiseljeni krastavci punjeni paprikom”, kaže ona. Zahvaljujući bamiji i kumato rajčicama koje imaju afrodizijačke karakteristike, dio ponude su nazvali “Afrodizijak zimnica”. Stoga neki kažu kako bi Bošnjakovima valjalo dati priznanje budući da svojim proizvodima promoviraju i pronatalitetnu politiku u Baranji. Kada je o tržištu riječ, surađuju s poznatim baranjskim domaćinstvima koja se bave seoskim turizmom, posjećuju sajmove i slična događanja u Baranji, Osijeku i Mađarskoj, a dobar dio prodaju na kućnom pragu. Kažu da se u financijskom smislu samo od te djelatnosti ne može živjeti, ali dobra je popuna kućnom budžetu. (S.S.)

Nije svaka godina ista. Kako zbog prinosa, tako i zbog onoga što traže kupci. Prošle godine su bili najtraženiji bamija i ukiseljeni krastavci punjeni paprikom. Ljubica Bošnjak

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 45


AKTUALNO UGOVOR TVRTKE K PIVOVARI I VUKOVARSKE PIVOVARE

VUKOVARSKO PIVO U

Prva kupnja uspješnog brenda koji je iznjedrila jedna zanatska pivovara u Hrvatskoj nije iznenadila male nezavisne pivare. Smatraju to odgovorom velikih pivovara na rastuću popularnost crafta i pokušaj da malim pogonima počnu kontrolirati craft scenu piše Goran Gazdek

Novim ulaganjem u Vukovarsko pivo zadržat ćemo sve vrijednosti koje brend ima, kao i njegov izvorni okus i izgled te mu dati vjetar u leđa i priliku da se istakne na hrvatskom tržištu. Tina Puhalo Grladinović, direktorica tvrtke K pivovari

Z

agrebačka pivovara, odnosno njena tvrtka kćer K pivovari i Vukovarska pivovara potpisale su ugovor o kupnji poznatog brenda Vukovarsko pivo. Vijest nije iznenadila poznavatelje hrvatske pivske scene, o tome se priča već godinu i pol jer Vukovarska pivovara nakon odličnog starta 2009. godine nije uspjela preživjeti globalnu krizu, monopol na ugostiteljskom tržištu i najezdu trgovačkih lanaca zbog čega je zatvoreno 165 malih dućana u kojima se Vukovarsko pivo prodavalo. Nepasterizirano domaće pivo bez konzervansa predstavljalo je pravo osvježenje na tada vrlo skromnom tržištu piva u Hrvatskoj i vrlo brzo osvojilo pivska nepca. Bilo je to zanatsko pivo proizvedeno u malom pogonu prema starim pravilima i recepturi poznatog mađarskog i svjetskog kuhara piva Arpada Laurencija. U to vrijeme pojam crafta široj javnosti još je bio nepoznat i nije se koristio, a Vukovarska pivovara i Vukovarsko pivo po svemu su bili čisti craft.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

POTRAŽNJA VELIKA, ALI... Potražnja za njim je, zbog iznimne kakvoće i originalne priče, iz godine u godinu rasla pa se u ljetnim mjesecima prodavalo i 1600 litara dnevno. Društvo ljubitelja piva proglasilo ga je 2010. godine najboljim hrvatskim pivom. “Unatoč tome teško smo se probijali do potrošača. Pivo smo prodavali uglavnom u zagrebačkim kafićima bez ugovara s velikim pivovarama. Potražnja je bila velika, kamiona nismo imali, robu smo iz Vukovara u Zagreb vukli trima trošnim kombijima. Vozila se brzo potroše, zarada nije bila dovoljna da bismo obnavljali vozni park i povećavali proizvodne kapacitete. Uz to država nas je preopteretila, tek su nedavno odobrili diferenciranu stopu trošarina, što je premalo i za nas prekasno. U takvim uvjetima nismo bili u stanju pratiti razvoj i distribuciju. Broj radnika morali smo smanjiti sa 12 na sedam i, kako bismo sačuvali tvrtku koja će se sada baviti samo proizvodnjom soda vode, uz tih sedam radnih mjesta


NOVOJ OBITELJI i brend, prodaja je bila jedino rješenje”, objašnjava vlasnik i direktor Vukovarske pivovare Nenad Blažev. Novi vlasnici u potpunosti će opremiti pivovaru na novoj lokaciji i uložiti više milijuna kuna u novi proizvodni pogon kapaciteta 5000 hektolitara godišnje. Prve boce Vukovarskog piva očekuju se do sredine ove godine. “Iznimno smo ponosni što Vukovarsko pivo od ove godine postaje dijelom pivske obitelji tvrtke K pivovari te će se tako sada naći uz bok novom pivskom brendu Grif mikro pivovare. Novim ulaganjem u Vukovarsko pivo zadržat ćemo sve vrijednosti koje brend ima, kao i njegov izvorni okus i izgled te mu dati vjetar u leđa i priliku da se istakne na hrvatskom tržištu”, ističe direktorica tvrtke K pivovari Tina Puhalo Grladinović. Pomoć u pronalasku adekvatnog prostora za novi početak proizvodnje Vukovarskog piva pružila je lokalna vlast pa im se predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare Marko Njavro posebno zahvalio na tom angažmanu. “Otvaranjem novog proizvodnog pogona omogućit ćemo Vukovarcima nova radna mjesta, a Vukovaru pomoći u gospodarskom razvitku. Kao vodeća pivovara na tržištu, vjerujemo da ovakvim projektima pridonosimo stvaranju pozitivnog investicijskog ozračja na lokalnoj i nacionalnoj razini”, ističe Njavro.

DRUŠTVO LJUBITELJA PIVA PROGLASILO JE VUKOVARSKO PIVO 2010. GODINE NAJBOLJIM HRVATSKIM PIVOM “Posebno nas veseli to što su tvrtka K pivovari i Zagrebačka pivovara prepoznale potencijal Vukovarskog piva i odlučile mu dati priliku za dodatan razvoj. Ova nova suradnja predstavlja dobar primjer ulaganja u lokalnu zajednicu jer su upravo nova radna mjesta i gospodarski razvitak ključ opstanka naših građana u Vukovaru”, ocijenio je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.

Craft scena nagnala velike pivovare na proširenje ponude Bujanje craft scene nagnalo je velike pivovare na proširenje ponude retro izdanjima svojih brendova ili nepasteriziranim i nefiltriranim pivima, stizala su i nova rješenje etiketa i boca, a na kraju su se okrenule i pivima gornjeg vrenja, koja do sada nisu kuhale. “Kako industrijske pivovare imaju opremu dimenzioniranu za goleme šarže, da bi mogle kuhati male količine pivskih specijala, moraju se prilagoditi. Tako je nastala mikropivovara Grif u okviru tvrtke kćeri Zagrebačke pivovare, a još prije koprivnički je Carlsberg plasirao liniju Panonska. Siguran sam da ni Karlovac ne sjedi skrštenih ruku”, kaže urednik portala Pivnica.net Mato Pejić.

BIT ĆE JOŠ OVAKVIH SLUČAJEVA Prva kupnja uspješnog brenda koji je iznjedrila jedna zanatska pivovara u Hrvatskoj nije iznenadila male nezavisne pivare. Smatraju to odgovorom velikih pivovara na rastuću popularnost crafta i pokušaj da malim pogonima počnu kontrolirati craft scenu, a očekuju još takvih kupnji u budućnosti. U SAD-u, odakle je craft revolucija krenula 60-ih godina prošlog stoljeća i gdje više od 5000 malih nezavisnih pivovara drži 12 posto tržišta, tako je kupljeno 10 pivovara. Mato Pejić, urednik Pivnice.neta, jedinog specijaliziranog portala za pivo i pivsko gospodarstvo u regiji, smatra da je ovo presedan koji je za pivsku scenu u isto vrijeme dobar i loš. “Dobro je to što jedna pivovara s velikim ugledom stečenim kvalitetom, koju su ljubitelji piva prepoznali i poštovali, ostaje na sceni i što ćemo i dalje moći piti Vukovarsko pivo koje, prema obećanju novog vlasnika, neće mijenjati okus. Loše je to što Vukovarsko pivo nije samo uspjelo zadržati svoje mjesto pod suncem, a nije zato što ne postoje sistemska rješenja potpore poduzetnicima toga tipa. U situaciji kad posao u pivarstvu možete pokrenuti i održati samo uz skupi kredit, uz rijetke iznimke poput crowdfundinga i imućnih investitora, valja očekivati još ovakvih slučajeva. Vjerojatno ne mnogo, jer velike zanimaju samo uspješni brendovi, a perjanice hrvatskog crafta uglavnom su čvrsto ukorijenjene i ne trebaju takvu pomoć”, smatra Pejić i zaključuje: “Ova kupnja po svemu sudeći, a potvrđuju to i prve izjave obiju strana, svima donosi dobro i čini se da tom potezu nemamo što zamjeriti”.

Dobro je to što ćemo i dalje moći piti Vukovarsko pivo, koje, prema obećanju novog vlasnika, neće mijenjati okus. Loše je to što Vukovarsko pivo nije samo uspjelo zadržati svoje mjesto pod suncem, a nije zato što ne postoje sistemska rješenja potpore poduzetnicima toga tipa. Mato Pejić, urednik Pivnice.neta

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 47


AKTUALNO OPG ŠIMUNJAK

Savršen med i domaće Na svojem obiteljskom gospodarstvu bračni par Šimunjak uzgaja pčele i purice. Interes za njihovim proizvodima je velik, pa svu svoju proizvodnju plasiraju na kućnom pragu piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

40 0 košnica na OPG-u Šimunjak

600 0 do 800 0 kg

od

meda proizvedu godišnje

O

biteljsko imanje Šimunjak nalazi se na zelenim bregima Općine Luka u Hrvatskom zagorju, a njegovi mladi vlasnici Ivan i Vesna Šimunjak od 2013. bave se pčelarstvom i uzgojem zagorskog purana. Velika ljubav prema prirodi i blagodatima koje nam ona može dati bila nam je glavna inspiracija za pokretanje našeg OPG-a, kaže Ivan. “Užurbani tempo života sve nas više udaljava od prirode i zdrave hrane. Zato se kod nas purani i purice (a radi se o proizvodu koji nosi

EU oznaku izvornosti zemljopisnog podrijetla) uzgajaju na tradicionalan način, pa veći dio svog života hranu, domaće žitarice, pronalaze na otvorenom slobodno se krećući voćnjacima i pašnjacima. Što se pak pčela tiče, kako u okruženju nema industrijske proizvodnje i velikih plantaža, a voćke u domaćinstvima se ne špricaju, naš je med izuzetno kvalitetan i zdrav”, ističe Šimunjak. Sve svoje proizvode prodaju na kućnom pragu, pa s plasmanom nemaju nikakvih problema. “Imamo svoje redovite kupce i svake godine nam dolaze novi. U dogledno vrijeme planiramo povećati proizvodnju”, dodaje Šimunjak. Kako su imali dosta neobrađenog zemljišta u vlasništvu, odlučili su se početi baviti pčelama bez ikakva prethodnog znanja. “Pokazalo se uspješnim. Uz to sam se odlučio i za uzgoj purana. Moja supruga Vesna je zaposlena, a sada smo bogatiji i za kćer Lauru, pa nam je u našem poslu to dalo dodatni vjetar u leđa. Iako je Vesna vremenski ograničena, na imanju pomaže koliko može. Vjerujem da ćemo se uskoro oboje u potpunosti posvetiti poslu na obiteljskom gospodarstvu”, kaža Šimunjak. Kao i sve pčelare muči ih to što cijene meda u trgovini ruše veliki proizvođači uvozom meda sumnjive kvalitete, uglavnom iz Kine, kao i vremenske nepogode poput proljetnog

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Izgradnja stambenih, poslovnih i industrijskih objekata Tehnika je na hrvatskom i na svjetskom tržištu poznata kao kvalitetan izvođač radova na izgradnji objekata svih vrsta i namjena, počevši od izgradnje najzahtjevnijih industrijskih objekata, pa do kapitalnih kulturnih objekata, škola, vrtića, stambenih objekata, te drugih objekata poslovne, trgovačke, javne i druge namjene. TEHNIKA D.D.

Tehnika je osnovana 1947. i brzo je postala i ostala jedna od vodećih hrvatskih građevinskih tvrtki za izgradnju objekata pponajprije visokogradnje i prateće niskogradnje, prepoznatljiva na domaćem i svjetskom tržištu. Tijekom više od 70 godina poslovanja tvrtka je stekla iznimno iskustvo u gradnji objekata različitih namjena, u skladu s najvišim stručnim standardima, te izrasla u modernu tvrtku visokih poslovnih vrijednosti.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.


purice iz Zagorja

mraza i velikih vrućina koje smanjuju pčelinji urod. “Ima dosta livada koje se ne kose, što rezultira manjim postotkom livadnog meda. Kada bi se na zapuštene i neobrađene dijelove zemlje, kojih ima mnogo, posadile medonosne biljke i drveće, to bi nam olakšalo posao, ali to je već velika investicija. Što se tiče purana, puno ljudi uzgaja zagorske purane, no ne uzgajaju ih na otvorenom nego ih tove tako da mogu postići dvostruko nižu cijenu. Ne mislimo da je to meso loše, ali je tovljeno i drugačije je. S druge strane, rastužuje nas i činjenica da mnogi u prosincu nude zagorske purice koje to nisu”, ističe Šimunjak. Trenutačno imaju 40 košnica od kojih godišnje proizvedu između 600 i 800 kilograma meda, ovisno o godini, a najviše meda proizvode od bagrema. U uzgoju imaju

UZ DOVOLJAN BROJ KOŠNICA TE VELIKI RAD I TRUD, PROIZVODNJOM MEDA MJESEČNO SE MOŽE ZARADITI PRISTOJNA PLAĆA, KAŽE ŠIMUNJAK godišnje i oko 150 domaćih purica, čija je proizvodnja - od jaja, preko purića, do odraslih purana - pod njihovom kontrolom i u slobodnom uzgoju. “Pčelarstvo nije samo zanimanje nego i način života. Zbog klimatskih promjena uvjeti za pčelarstvo sve su teži, ali uz dovoljan broj košnica te veliki rad i trud, proizvodnjom meda mjesečno se može zaraditi pristojna plaća”, zaključuje Šimunjak.

150 0domaćih

HR plus HRplus rješenje KING ICT-a za upravljanja ljudskim potencijalima pojednostavljuje procese poput upravljanja radnim vremenom, obračuna plaća i evaluacije zaposlenika. Zahvaljujući modularnom pristupu, rješenje se može integrirati s drugim aplikacijama za izradu procjena i drugih izvještaja. HRplus je namijenjen svima koji su uključeni u proces upravljanja ljudskim potencijalima. KING ICT D.O.O.

KING ICT je regionalni sistem integrator osnovan 1998. u sklopu M SAN Grupacije i svojim korisnicima nudi cjelovita informatička i poslovna rješenja koja povećavaju efikasnost poslovnog okruženja, automatiziraju poslovne procese, smanjuju troškove poslovanja te olakšavaju proces donošenja odluka na temelju pouzdanih informacija. Rješenja KING ICT-a razvijaju se u ključnim ICT spektrima kao što su softverska rješenja, infrastrukturna i mrežna rješenja (aktiva), rješenja tehničke zaštite...

purica imaju u uzgoju

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 49


HRVATSKA&REGIJA GOSPODARSKA SURADNJA HRVATSKE I SRBIJE

PORUKE S DVA ODJEKA Robna razmjena Hrvatske i Srbije na kraju 2017. godine premašila je milijardu eura, a gospodarstvenici sami i sve više uspostavljaju nove veze piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

da gospodarstvenici malo ili nedovoljno znaju jedni o drugima i da su direktni susreti usprkos svim informacijsko-komunikacijskim novitetima - nenadmašeni. U čemu je nezaobilazan doprinos gospodarskih komora. “Privredna komora Srbije kao najveća privredna institucija u Srbiji podržava ovakve susrete ponajprije stoga što smo upućeni jedni na druge, što je naša suradnja tradicionalno dobra, potencijali za investiranje postoje i već su se potvrdili značajnim investicijama hrvatskih kompanija u Srbiji i sve većim prisustvom srpskih kompanija u Hrvatskoj”, rekao je savjetnik predsjednika Privredne komore Srbije Miroslav Miletić. Miletić smatra da su susreti privrednika izvanredna prilika kako za zajedničke poslove tako i za veći plasman proizvoda iz Srbije u Hrvatskoj, s jedne strane, a s druge strane za povećanje prisutnosti hrvatskih roba u Srbiji. No prema njegovim riječima potencijali za obostranu suradnju dviju država ipak nisu do-

TRGOVINSKI ODNOSI DVIJU ZEMALJA U STALNOM SU USPONU UNATOČ RETORICI POLITIČARA, ISTIČE ZDRAVKOVIĆ

I

ako je bilateralna trgovinska razmjena premašila milijardu eura, privredni odnosi Srbije i Hrvatske dolaze u fokus javnosti samo onda kada ima problema ili onda kada političari daju osnove za to, ponajprije kroz državničke posjete, kao što je ona Aleksandra Vučića Zagrebu. A moglo bi i bolje. U tome su unisoni gospodarstvenici obiju zemalja, koji su se počeli sastajati i mimo velikih državno-gospodarskih izaslanstava. Najbolji primjer toga je sastanak u Privrednoj komori Srbije početkom studenoga prošle godine na kojem su predstavljeni gospodarski i investicijski potencijali istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema za ulaganja srpskih tvrtki, a u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Zajedničkog vijeća općina kao i prošlotjedni uzvratni posjet srpskih privrednika Hrvatskoj. Važno je to stoga što su oni pokazali

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

Miroslav Miletić

voljno iskorišteni. Miletić je istaknuo kako je u 2017. godini postignut značajan rast bilateralne trgovinske razmjene (za 10 mjeseci 15 posto) i ostvaren suficit na strani Srbije, ali i da je potrebno da se pored sirovina i repromaterijala iz


Potrebno je novo, bolje upoznavanje Kako navode poznavatelji prilika i nadležni za razvoj suradnje obiju strana, neophodno je (novo) bolje upoznavanje i eliminiranje predrasuda kad je riječ o novim poslovima, što je glavni razlog zašto je Hrvatska u Srbiju investirala oko 750 milijuna eura, dok su srpske investicije u Hrvatsku 10 puta manje. Vrlo je mali broj srpskih tvrtki koje su se odlučile ulagati u Hrvatsku. Ne postoji puno barijera, ne

postoje jezične barijere, dolazimo iz zajedničkog naslijeđa i imamo sličan zakonodavni okvir i zato je potrebno iskoristiti zajedničke potencijale. Privrednici su ti koji ruše barijere, a i eventualni politički problemi lakše će se rješavati kada se dvije zemlje bolje privredno povežu, poručila je Božica Lapić, pomoćnica direktora Agencije za investicije i konkurentnost Hrvatske.

Miroslav Zdravković

Srbije u Hrvatsku izvozi više gotovih proizvoda. Širu analizu upravo objavljenih podataka o vanjskotrgovinskoj razmjeni Srbije i Hrvatske potpisuje ekonomist Miroslav Zdravković, na webu Makroekonomija, zaključujući kako su “trgovinski odnosi dviju zemalja u stalnom usponu unatoč retorici političara”. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, razmjena Srbije i Hrvatske premašila je milijardu eura za nekih 20.000 eura u 2017. godini. Izvoz iz Srbije u Hrvatsku povećan je sa 468,3 milijuna eura u 2016. na 550,7 milijuna eura u 2017. godini, a uvoz iz Hrvatske u Srbiju sa 431,6 na 476 milijuna eura. Suficit na strani Srbije za godinu dana povećan je sa 36,7 na 74,4 milijuna eura.

RAZLIKE U STATISTIČKIM PODACIMA Zdravković navodi da se podaci dviju državnih statistika razlikuju i da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatske razmjena već u prvih 10 mjeseci prošle godine premašila milijardu eura. Izvoz u Srbiju iznosio je u tom razdoblju 550,5 milijuna eura, a uvoz iz Srbije u Hrvatsku 482,1 milijun eura te je Hrvatska bila u suficitu od 68,4 milijuna eura. Ova suprotnost u službenim podacima koje su trgovci “pošteno i savjesno prijavili ukazuje

Božica Lapić

da se transportom robe preko granice može zaraditi i na druge načine”, smatra Zdravković. Poručuje da pametni trgovci u tablicama o najvažnijim proizvodima u oba pravca mogu naći mogućnosti za novu i još veću zaradu te navodi da tu ima “gaćica, čarapa, sladoleda, čokolada, najvećim dijelom proizvedenih u stranim kompanijama...” Privredna komora Srbije sažima ove tablice u grafikone najvažnijih stavki, pa tako Srbija u Hrvatsku izvozi najviše (čak 66 posto) raznih gotovih proizvoda, čvrstih biljnih masti i ulja, namještaja i dijelova, stočne hrane i električne energije. A iz Hrvatske u Srbiju ide najviše proizvoda od nemetalnih minerala, gnojiva, raznih proizvoda za prehranu, papira i kartona, kao i proizvoda od celuloze. Ili, ako bi se ove stavke usitnile, iz Hrvatske u Srbiju ulaze dizel automobili, cement, ulje, sredstva za pranje, dijelovi za sjedala..., dok iz suprotnog pravca u Hrvatsku najviše cirkulira sirovi bakar, motorni benzin, ulje u raznim oblicima, šećer, električna energija... Pod stavkom “ostalo”, ostalo je 10 do 15 posto ukupne razmjene.

POTENCIJALI ZA OBOSTRANU SURADNJU DVIJU DRŽAVA IPAK NISU DOVOLJNO ISKORIŠTENI, SMATRA MILETIĆ Trgovci kojima je zarada iznad svega najviše vole mir. Trgovci iz Srbije i Hrvatske uživaju u miru više od dva desetljeća i zasmetaju im ružne riječi političara, a naježe se od uzajamnih državnih trgovinskih blokada koje remete normalne tokove novca i prihoda, ističe Zdravković. 12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 51


SVIJET FINANCIJA UDRUGA DRUŠTAVA ZA UPRAVLJANJE MIROVINSKIM

IMOVINA OMF-ova 91,9 MILIJARDI KUNA Ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova predstavlja 26 posto BDP-a te je prema godišnjem povećanju od 9,5 posto Hrvatska lider među tranzicijskim državama, ističe Grbavac piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

U

kupna imovina obveznih mirovinskih fondova na kraju prošle godine iznosila je 91,9 milijardi kuna, što je za 9,5 posto ili za 7,7 milijardi kuna više nego krajem 2016., objavila je prošli tjedan Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, na kraju 2017. godine četiri hrvatska obvezna mirovinska fonda imala su ukupno 1,84 milijuna članova, što je oko 60.000 više nego krajem 2016. Pritom je najveći broj osiguranika imao AZ OMF, 643.300, potom Raiffeisen OMF

U BLISKOJ BUDUĆNOSTI OČEKUJEMO STABILIZACIJU DOMAĆEG TRŽIŠTA KAPITALA, KAZAO JE GRBAVAC 556.400, a slijede PBZ/CO 341.000 te Erste Plavi 303.500. U prosincu lani na račune članova četiriju obveznih mirovinskih fondova 52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

bio je uplaćen ukupno 495,1 milijun kuna neto mirovinskih doprinosa, što je za 5,97 posto ili oko 27,9 milijuna kuna više nego u prosincu godinu ranije. Podaci za cijelu 2017. govore o gotovo 5,7 milijardi kuna uplaćenih doprinosa, što je za šest posto ili 325 milijuna kuna više u odnosu na 2016. “Ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova predstavlja 26 posto bruto domaćeg proizvoda te je prema godišnjem povećanju od 9,5 posto Hrvatska lider među tranzicijskim državama. Kad pogledate rezultate OECD-ova istraživanja, hrvatski mirovinski fondovi u samom su vrhu ostvarenih realnih prinosa u europskim zemljama i imaju viši realni prosječni prinos od većine zemalja članica, ali i fondova ostalih zemalja poput austrijskih, belgijskih, nizozemskih, kanadskih ili švicarskih”, rekao je predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava Damir Grbavac koji je istaknuo kako je prošla godina bila zadovoljavajuća u kontekstu tržišnih uvjeta, pogotovo zbog slučaja Agrokor, što je još jedan dokaz da mirovinski fondovi odgovorno vode svoju politiku ulaganja. U ovoj su udruzi zadovoljni i s podizanjem kreditnog rejtinga Hrvatske prema investicijskom.

DOBRI PRINOSI SVIH FONDOVA “Prošla je godina prva nakon financijske krize u kojoj je ostvaren sinkronizirani globalni rast, koji je iznenadio sve, pa i središnje banke, no u Hrvatskoj ta se pozitivna gospodarska kretanja još uvijek nisu odrazila na dioničko tržište. U bliskoj budućnosti očekujemo stabilizaciju domaćeg tržišta kapitala”, istaknuo je Grbavac koji pozitivnim smatra pokretanje izmjena Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, no s druge strane mu smeta to što i dalje imamo samo jedno mirovinsko osiguravateljsko društvo. U Hrvatskoj postoje četiri obvezna mirovinska fonda,


FONDOVIMA I MIROVINSKIH OSIGURAVAJUĆIH DRUŠTAVA

a svaki zaposleni građanin Hrvatske član je jednog od njih bez obzira na to je li fond odabrao samostalno ili je odluku prilikom zapo-

NA KRAJU 2017. GODINE ČETIRI HRVATSKA OBVEZNA MIROVINSKA FONDA IMALA SU UKUPNO 1,84 MILIJUNA ČLANOVA šljavanja prepustio REGOS-u. Svi zaposleni građani Hrvatske svaki mjesec izdvajaju 20 posto svoje bruto plaće za mirovinu. U I. stup, odnosno za financiranje mirovina postojećih umirovljenika uplaćuje se 15 posto, dok se preostalih pet posto izdvaja u II. mirovinski stup. Iznos izdvojen u II. stup je osobna imovina i predmet nasljeđivanja. Svi mirovinski fondovi svojim članovima omogućavaju izbor između tri kategorije mirovinskih fondova A, B i C koje se razlikuju po ograničenjima članstva (s obzirom na životnu dob), po investicijskoj strategiji i ograničenjima ulaganja. Lani je prinos u kategoriji A mirovinskih

fondova iznosio 4,57 posto, u kategoriji B, gdje je i najveći broj osiguranika, 3,06 posto, a u kategoriji C 6,08 posto. Od početka rada mirovinskih fondova 2002. godine do kraja 2017. prosječni godišnji prinos svih obveznih mirovinskih fondova kategorije A iznosio je 8,95 posto, kategorije B 5,76 posto, te kategorije C 6,93 posto. Zadnjeg dana prošle godine u tri kategorije njih 98 posto ili 1,81 milijun bili su u kategoriji B.

NE NAMJERAVAJU U ROLL-UP “Od početka rada mirovinska društva značajan dio sredstava ulažu u hrvatska poduzeća, te smo i dalje zainteresirani za ulaganja u infrastrukturne projekte. No bojim se, što se tiče neke buduće privatizacije, da je ostalo jako malo tvrtki koje bi zadovoljile kriterije za ulaganje mirovinskih fondova”, rekao je Grbavac koji pak ne isključuje mogućnost ulaganja i u sektor energetike te je u tom kontekstu istaknuo i potencijalno ulaganje u HEP. No kad je riječ o sudjelovanju u roll-up kreditu koji priželjkuju u Udruzi malih dioničara Agrokora, Grbavac je isključio takvo sudjelovanje te je istaknuo kako fondovi to ne namjeravaju učiniti, uz napomenu kako je preostala imovina mirovinskih fondova u Agrokoru minorna te da sitauacija vezana uz taj koncern neće utjecati na ovogodišnje prinose mirovinskih fondova.

No bojim se, što se tiče neke buduće privatizacije, da je ostalo jako malo tvrtki koje bi zadovoljile kriterije za ulaganje mirovinskih fondova.

Damir Grbavac, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 53


SVIJET FINANCIJA RAIFFEISEN MIROVINSKO OSIGURAVAJUĆE DRUŠTVO

NA POPISU EUROPSKE KOMISIJE

R

aiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. (RMOD) je od siječnja ove godine uvršteno na popis mirovinskih društava, u kojima je moguće ostvariti isplatu mirovina, prijavljenih pri Europskoj komisiji. Europska komisija svim bivšim djelatnicima i službenicima koji su radili u tijelima Europske unije predstavlja popis mirovinskih i osiguravajućih društava iz cijelog EU-a, kojima može prenijeti akumulirani iznos njihovih mirovinskih sredstava. Od siječnja ove godine na popisu se nalazi i Hrvatska kao država članica, te RMOD kao jedino mirovinsko osiguravajuće društvo u Republici Hrvatskoj ovlašteno za isplatu mirovina iz obveznog i dobrovoljnog

mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. i III. stup). Stoga naši državljani koji su radili u tijelima Europske unije mogu jednostavno prenijeti svoja akumulirana mirovinska sredstva i ostvariti isplatu svoje dobrovoljne mirovinske štednje putem RMODa, uz uvjet da isplata mirovine može početi najranije sa 60 godina života. Prijenos mirovinskih sredstava ostvaruje se temeljem Dodatka VIII., Uredbe o osoblju Europske unije (Staff Regulations of Officials of the European Communities and Conditions of Employment of Other Servants of the European Communities), koja u Republici Hrvatskoj ima izravnu primjenu kao zemlji članici Europske unije.

ADDIKO BANKA

Beskontaktna mirisna kartica Addiko banka je svoju kartičnu ponudu obogatila Debit Mastercardom, prvom Addiko beskontaktnom debitnom, te ujedno jedinstvenom mirisnom karticom. Uz sve standardne funkcije koje su do sada bile na raspolaganju nova debitna Mastercard, kartica korisnicima pruža i dodatne pogodnosti poput beskontaktnog plaćanja uz najviši stupanj

sigurnosti prilikom plaćanja na internetu putem Addiko Sigurne internetske kupnje temeljene na Mastercard SecureCode sigurnosnim standardima. Debitna Mastercard® kartica je posebna i po tome što se radi o prvoj kartici s originalnim vertikalnim dizajnom te prvoj mirisnoj kartici na tržištu. Kod beskontaktnog plaćanja za iznose manje od 100 kuna nije potrebna autorizacija

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

PIN-om, a kupnja se naplaćuje samo jednom bez obzira koliko puta se prisloni kartica tako da ne može doći do višekratne naplate iste kupovine. Ako POS uređaj na prodajnom mjestu ne podržava beskontaktnu tehnologiju, kartica se može koristiti i na klasičan način umetanjem ili provlačenjem kroz uređaj, uz autorizaciju PINom ili potpisom. Korisnici kartice imaju mogućnost i jedne promjene PIN-a na bilo kojem Addiko bankomatu bez naknade.


HRVATSKA NARODNA BANKA

Krajem listopada javni dug 290,9 milijardi kuna Uzimajući u obzir procijenjeni nastavak rasta gospodarstva na razini 2017. očekujemo smanjenje udjela javnog duga na razinu ispod 80 posto BDP-a, kažu analitičari RBA

P

rema zadnjim podacima koje je objavila Hrvatska narodna banka, potkraj listopada protekle godine ukupni javni dug (iskazan prema metodologiji ESA 2010) iznosio je 290,9 milijardi kuna što je za 680 milijuna kuna manje u odnosu na kraj rujna 2017. (mjesečno smanjenje za 0,2 posto), dok je na godišnjoj razini zabilježen rast od 3,5 milijardi kuna (1,2 posto). Uspoređujući s krajem 2016. godine, javni je dug viši za 1,9 milijardi kuna ili za 0,6 posto. Rast javnog duga na godišnjoj razini i u odnosu na kraj 2016. godine ponajprije

NA GODIŠNJOJ RAZINI ZABILJEŽEN JE RAST JAVNOG DUGA OD 3,5 MILIJARDI KUNA

države) niža je u odnosu na kraj 2016. te u odnosu na listopad iste godine za 3,1 posto te je krajem lanjskog listopada bila na razini od 105,1 milijarde kuna. To je smanjenje isključivo generirano smanjenjem inozemnog duga središnje države po osnovi dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira.

POBOLJŠANA ROČNA STRUKTURA DUGA je posljedica rasta unutarnje komponente duga opće države koja je potkraj listopada bila na razini od 185,8 milijardi kuna. Promatrajući prema sastavnicama unutarnje komponente javnog duga vidljivo je kako je povećanje duga u promatranom razdoblju generirano rastom duga središnje države po osnovi zaduživanja kratkoročnim i dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima, dok su krediti središnje države u odnosu na kraj 2016. godine niži za 6,7 posto (-8,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2016.). S druge strane, vanjska komponenta duga opće države (inozemni dug opće

Javni dug, odnosno dug opće države, uključuje dugovanja sektora središnje države, lokalne države i fondova socijalne sigurnosti. Središnja država obuhvaća tijela državne uprave (ministarstva, državne urede Vlade, državne upravne organizacije i urede državne uprave u županijama), ali i javna poduzeća kao što su Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste, Hrvatske vode i HRT. Lokalna država pak uključuje tijela javne uprave koja obavljaju upravne funkcije na lokalnoj razini, a zbog visokog stupnja fiskalne centraliziranosti države njihov je udio u ukupnom javnom dugu relativno nizak. Tako

je udio dugovanja lokalne države u ukupnom javnom dugu krajem prošlogodišnjeg listopada iznosio 1,6 posto, dok se preostalih 98,4 posto odnosilo na središnju državu. Otkad pratimo podatke, udio lokalne države u ukupnom javnom dugu nikad nije prelazio tri posto, nego je javni dug gotovo u cijelosti odlazio na sektor središnje države, kažu analitičari RBA. Država je u studenome prošle godine bila vrlo aktivna na domaćem i inozemnom tržištu kapitala izdanjem 1,275 mlilijardi eura euroobveznica na europskom primarnom tržištu dok je 5,8 milijardi kuna bila veličina izdanja na lokalnom tržištu. S obzirom na to da se radi o refinanciranju starih dugova, samo stanje javnog duga po ovoj osnovi ne bi se trebalo promijeniti, dok su nova izdanja poboljšala ročnu strukturu duga te smanjila troškove kamata. Uzimajući u obzir procijenjeni nastavak rasta gospodarstva na razini cijele 2017. očekujemo daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na razinu blago ispod 80 posto BDP-a, kažu analitičari RBA.

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 55


VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

RAZVOJ KOMERCIJALNE DJELATNOSTI Talijanski CNH Industrial Capital i OTP Leasing, članica grupe OTP banke i jedna od vodećih leasing tvrtki u Hrvatskoj, potpisali su ugovor o partnerstvu. Ovim će sporazumom CNH Industrial i OTP Leasing hrvatskom gospodar-

stvu ponuditi financijska i leasing rješenja uz povoljne uvjete financiranja te brz i jednostavan postupak realizacije nabave poljoprivredne mehanizacije te teretnih vozila i autobusa. Partnerstvo je usmjereno na promoviranje poljoprivrednih brendova Case IH i New Holland Agriculture te Iveco i Iveco Bus u Hrvatskoj.

Niske razine kamatne stope Višak likvidnosti na računima depozitnih institucija početkom veljače dosegnuo je razinu od 25,5 milijardi kuna. Protekloga petka isplaćene su redovne mjesečne mirovine te je u sustav stigao dodatni priljev kuna. Ovi pokazatelji dovoljno govore o kretanju na novčanom tržištu koje je u još većoj neravnoteži zbog enormne ponude novca. Od početka godine održano je pet redovitih obratnih repo aukcija središnje banke na kojima nije bilo povlačenja dodatne likvidnosti, što proizlazi iz okolnosti na novčanom tržištu. Zbog ogromnih viškova u sustavu banke nisu zainteresirane uzimati dodatne kune ni po vrlo povoljnim uvjetima. U proteklome tjednu nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Iako je u kalendaru izdanja iduća aukcija planirana tek

za 20. veljače, Ministarstvo je objavilo dodatnu aukciju za utorak, 13. veljače, na kojoj planira izdati milijardu trezorskih zapisa u kunama s dospijećem od godine dana. U nedostatku atraktivnijih ulaganja i zbog visokog viška kuna u sustavu, realno je očekivati da će interes potencijalnih investitora biti velik što će omogućiti državi zaduženje po vrlo povoljnim uvjetima. Početak ove godine obilježili su ogromni viškovi na računima depozitnih institucija bez naznaka da će se to okruženje promijeniti. U takvim uvjetima potražnje za kratkoročnim viškovima gotovo i nema, a kamatna stopa bilježi rekordno niske razine. Upravljanje viškovima likvidnosti u sadašnjim okolnostima zaista je vrlo zahtjevna zadaća.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

2000

[Jelena Drinković]

u%

29.1.-2.2.

5.2.-9.2.

0,10 0,08

1500

0,06 1000 0,04

NOVI POSLOVI JANAFA Janaf je priopćio da je ugovorio nove poslove s inozemnim poslovnim partnerima NIS-om ad, koji je u vlasništvu Gazpromnefta, i MOL Grupom. Predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević potpisao je s NIS-om Gazpromneft ugovor o poslovnoj suradnji za transport nafte u 2018. Također, potpisan je dvogodišnji ugovor o transportu i skladištenju nafte s MOL Grupom za 2018. i 2019. Ovim poslovima obuhvaćeni su skladišni kapaciteti Terminala Sisak te novi skladišni kapaciteti Terminala Omišalj. Novougovoreni poslovi vrijedni su pola milijarde kuna.

500

0,02

0

0,00 5.2.

6.2.

7.2.

8.2.

9.2.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Kuna oslabjela u odnosu na euro Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je od proteklog ponedjeljka do petka u odnosu na euro oslabjela za 0,05 posto. Domaće platno sredstvo oslabjelo je i u odnosu na američki

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,728225

CAD kanadski dolar

4,812373

EUR

JPY japanski jen (100) 5,558854 CHF švicarski franak

6,471783

GBP britanska funta

8,432841

USD američki dolar

6,067297

EUR euro

7,436079

Izvor: HNB

primjena od 10.2.2017.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

dolar za 1,7 posto. Također, kuna je u usporedbi sa švicarskim frankom oslabjela za nešto manje od jedan posto.

6,50

6,075

6,48

6,050

6,46

6,025

7,48

6,44

6,000

7,46

5,975

7,44

5,950

7,42

6,42 6,40 5.2. 6.2. 7.2. 8.2. 9.2.

USD 5.2. 6.2. 7.2. 8.2. 9.2.

CHF

5.2. 6.2. 7.2. 8.2. 9.2.

7,52 7,50


VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA UGOVOR OD 10 MILIJUNA KUNA

Pad vrijednosti, uz nestabilno trgovanje Snažan rast zaposlenosti i plaća u SAD-u, što bi moglo dovesti do veće potrošnje, početkom prošloga tjedna izazvao je strah ulagača od mogućeg jačanja inflacije, kao i od toga da bi američka središnja banka već u ožujku mogla povećati ključne kamatne stope. Zbog toga su potonuli indeksi na svjetskim burzama. Tržišta su, pak, podupirali dobri poslovni rezultati kompanija, jačanje gospodarstava SAD-a, Kine, Japana i eurozone, te porezna reforma kojom su smanjeni porezi američkim kompanijama. Sredinom protekloga tjedna na tržištima kapitala i dalje se trgovalo nestabilno, uz velike promjene cijena dionica. Tako su i vrijednosti promatranih burzovnih indeksa bile umanjene na tjednoj razini. Indeks Pariške burze CAC40 bio je manji za 3,2 posto, a Londonske burze FTSE za 2,8 posto. Pad vrijednosti zabilježio je i frankfurtski DAX, koji je od protekloga ponedjeljka do petka oslabio za 3,7 posto, te tehnološki indeks Nasdaq za gotovo dva posto. Također, američki Dow Jones bio je manji za 1,3 posto, kao i indeks Tokijske burze Nikkei za 5,7 posto.

7350

25000

7300

24750

7250

24500

7200

24250

7150

24000

7100 FTSE 100

23750

5.2. 6.2. 7.2. 8.2. 9.2.

5.2. 6.2. 7.2. 8.2. 9.2.

7200

5350

7100

5300

7000

5250

6900

5200

6800

5150

6700 NASDAQ

5100

CAC40

5.2. 6.2. 7.2. 8.2. 9.2.

5.2. 6.2. 7.2. 8.2. 9.2.

12700

23500

12600

23000

12500

22500

12400

22000

12300

21500

12200 DAX

21000

NIKKEI 225

5.2. 6.2. 7.2. 8.2. 9.2.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

Pad vrijednosti Mirexa

Dow Jones

datum

5.2. 6.2. 7.2. 8.2. 9.2.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF

MIREX A

08.02.

132,99680

-0,1964

-0,33

AZ - A

08.02.

132,07330

-0,1045

-0,52

Erste Plavi - A

08.02.

133,52540

-0,0279

-0,33

PBZ CO - A

08.02.

135,17370

-0,2946

-1,07

Raiffeisen OMF - A

08.02.

133,17960

-0,3786

0,38

MIREX B

08.02.

239,46190

-0,1185

-0,54

AZ - B

08.02.

236,93530

-0,1453

-0,51

Erste Plavi - B

08.02.

253,18340

-0,0404

-0,63

MIREX - tjedni

kategorija B

PBZ CO - B

08.02.

221,46890

-0,0905

-0,86

0,2%

Raiffeisen OMF - B

08.02.

245,99020

-0,1366

-0,38

0,1%

kategorija C

MIREX C

08.02.

126,46740

0,0350

0,95

AZ - C

08.02.

124,19060

0,0340

1,74

-0,1%

Erste Plavi - C

08.02.

128,08480

0,0005

0,63

-0,2%

PBZ CO - C

08.02.

124,41770

0,0136

0,36

Raiffeisen OMF - C

08.02.

129,55480

0,0560

0,43

0,0%

6.2.

7.2.

8.2.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,50% 0,25% 0,00%

Raiffeisen DMF

08.02.

234,55740

-0,0812

0,31

AZ Profit

08.02.

253,27300

-0,1267

-1,00

-0,25%

Croatia osiguranje

08.02.

160,85370

-0,0217

-0,44

-0,50%

AZ Benefit

08.02.

255,37350

-0,0312

-0,50

-0,75%

Erste Plavi Expert

08.02.

213,56070

-0,0176

-0,61

-1,00%

Erste Plavi Protect

08.02.

209,70440

-0,0157

4,29

8.1.

15.1.

23.1.

31.1.

POČETAK TURISTIČKE GODINE Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom

kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošloga tjedna iznosila je 239,4619 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se njegov pad od 0,2 posto. Protekloga petka vrijednost Mirexa A iznosila je 132,9968 bodova, a Mirexa C 126,4674 boda.

5.2.

Đuro Đaković Specijalna vozila, tvrtka u sastavu Grupacije Đuro Đaković, sklopila je s Ministarstvom obrane Republike Hrvatske ugovor o usluzi Generalne revizije tenka M-84 u vrijednosti od 10 milijuna kuna. Tenkovi na kojima se provodi Generalna revizija bit će isporučeni tijekom četvrtog kvartala 2018., objavljeno je na internetskim stranicama Grupacije. Ovim ugovorom ostvaruje se kontinuitet u provođenju Generalne revizije tenkova iz sastava Oružanih snaga Republike Hrvatske.

8.2.

čarteru (sustav eCrew), u siječnju je ostvareno 217.000 dolazaka, što je rast od 20 posto. Također, ostvareno je 612.000 noćenja, što je više za 17 posto. Od toga su strani turisti ostvarili 126.000 dolazaka ili 22 posto više i 377.000 noćenja (rast od 21 posto), a poraste bilježe i domaći turisti u dolascima za 17 posto te u noćenjima za 12 posto. Promatrajući turistički promet po županijama, najviše noćenja u siječnju ostvareno je u Zagrebu (143.000 noćenja).

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 57


VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

RAD U MIRNI ROVINJ Nakon što je pokrenula kampanju kako bi pronašla 120 radnika za rad u tvornici Mirna u Rovinju, Podravka je u nekoliko dana zaprimila više od 300 prijava iz Hrvatske. A u Rovinj je već krenulo 30 radnika

Crobexi u crvenom Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu umanjena u odnosu na tjedan ranije. Ukupni dionički promet pao je za 22,9 milijuna kuna ili za 30 posto te je iznosio 54 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 36,9 milijuna kuna, što je oko 69 posto ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -3,03 do +5,62 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 11 izZAGREBAČKA BURZA THE ZAGREB STOCK EXCHANGE

UKUPAN TJEDNI PROMET: TJEDNI DIONIČKI PROMET:

s područja Koprivnice, Križevaca, Varaždina i Zagreba. Podravka je u novu liniju za preradu i proizvodnju sardine, skuše i tune u toj tvornici tijekom 2017. investirala oko 50 milijuna kuna, a zaposlenicima nudi plaću u prosjeku prehrambene industrije, mogućnost nagrađivanja i sva prava iz kolektivnog ugovora poput prava na uskrsnicu, regres, božićnicu i dar za djecu.

VEĆI IZVOZ I UVOZ Ukupan izvoz Republike Hrvatske u razdoblju od siječnja do studenoga 2017., prema privremenim podacima, iznosio je 95,5 milijardi kuna. Istodobno je uvoz iznosio 149,8 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 54,3 milijarde kuna, objavio je Državni zavod za statistiku. Tako je hrvatski robni izvoz u prvih 11 mjeseci 2017. bio veći za 13,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. Robni uvoz, pak, u promatranom razdoblju uvećan je za 11 posto.

index

zadnja vrijednost

CROBEX CROBEX10 CROBIS CROBIStr

Top 10 po prometu

Valamar Riviera d.d. AD PLASTIK d.d. HT d.d. ADRIS GRUPA d.d. ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. Zagrebačka banka d.d. KONČAR d.d. Dalekovod d.d. HUP - ZAGREB d.d. Čakovečki mlinovi d.d. 10 dionica s najvećim rastom cijene

HOTELI ŽIVOGOŠĆE d.d. TANKERKOMERC d.d. KARLOVAČKA BANKA d.d. Lošinjska plov.-Holding d.d. ZVEČEVO d.d. SLATINSKA BANKA d.d. ZVIJEZDA d.d. ILIRIJA d.d. SNH BETA d.d. LEDO d.d. 10 dionica s najvećim padom cijene

Hoteli Haludovo Malinska d.d. VARTEKS d.d. TEHNIKA d.d. OT-OPTIMA TELEKOM d.d. Zagrebačka burza d.d. BRODOG. VIKTOR LENAC d.d. Tank. Next Generation d.d. SPIN VALIS d.d. Istarska kreditna banka d.d. JADROPLOV d.d.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

1.864,4800 1.081,3800 112,2135 169,8920

tjedna promjena

-2,56% +2,47% +1,21% +2,56% -3,03% +2,11% 0,00% -2,33% +5,62% 0,00% tjedna promjena

+72,73% +69,23% +31,33% +27,74% +21,11% +19,72% +13,91% +10,65% +7,50% +6,52% tjedna promjena

-16,90% -11,72% -10,19% -10,11% -9,84% -9,60% -7,96% -7,69% -6,92% -6,83%

danja, dok je 19 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi su tjedan zaključili padom. Crobex je sa 1.877,70 boda umanjen za 0,70 posto na 1.864,48 bodova. Crobex10 je pao za 0,39 posto na 1.081,38 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili s padom u rasponu od -2,73 posto koliko je pao CROBEXtran do -0,39 posto koliko je pao CROBEXturi. Obveznički indeksi su tjedan zaključili rastom; CROBIS je uvećan za 0,03 posto, a CROBIStr za 0,10 posto. Najlikvidnije je bilo izdanje Valamar Riviere čijim je dionicama ostvaren #ukupno# promet od 13,2 milijuna kuna, uz pad #tjedno# cijene od 2,56 posto na 41,90 kuna. AD tjedna promjena Plastik bilježi blok promet od gotovo -0,70% pet milijuna kuna, a cijena mu je po-0,39% rasla za 2,47 posto na 187 kuna. Dio+0,03% nice HT-a trgovane su u iznosu od 4,6 +0,10% milijuna kuna, a poskupjele su za 1,21 posto na 167 kuna. zadnja Od 10 najlikvidnijih izdanja rast cijepromet cijena ne bilježi njih šest. Dobitnike predvodi 41,90 13.197.042,10 HUP Zagreb s tjednim rastom cijene 187,00 4.981.099,00 od 5,62 posto na 3760 kuna uz promet 167,00 4.575.948,50 od 1,7 milijuna kuna. Slijedi povlašteno 441,00 2.770.504,00 izdanje Adris Grupe s poskupljenjem 640,00 2.634.180,00 od 2,56 posto na 441 kunu, a nje58,00 2.090.572,40 gov tjedni promet iznosi 2,8 milijuna 705,00 2.018.840,00 kuna. Idući po rastu cijene je AD Pla18,85 1.686.125,80 3.760,00 1.674.940,00 stik (+2,47 posto). Slijedi Zaba s rastom 6.450,00 1.290.000,00 od 2,11 posto na cijenu od 58 kuna uz promet od 2,1 milijuna. zadnja Tjedan bez postotne promjene zapromet cijena bilježila su dva izdanja: Čakovečki 19,00 285,00 mlinovi sa zadnjom cijenom od 6450 220,00 5.420,00 kuna i prometom od 1,3 milijuna kuna 9,85 5.765,90 i Končar EI sa zadnjom cijenom od 198,00 219.535,00 705 kuna i prometom od dva milijuna 54,50 23.897,50 kuna. 34,00 3.536,00 Pad cijene dionice bilježe tri izdanja. 217,00 58.109,00 187,00 2.994,00 Najviše je cijena umanjena dionicama 43,00 515.790,60 Atlantske plovidbe, za 3,03 posto na 400,00 787.585,50 640 kuna uz promet od 2,6 milijuna kuna. Slijedi Valamar Riviera (-2,56 zadnja posto) i Dalekovod čiji je tjedni pad promet cijena iznosio 2,33 posto sa zadnjom cijenom 2,36 7.681,28 od 18,85 kuna i prometom od 1,7 miliju11,30 2.260,00 na kuna. [Iva Skorin, www.hrportfolio.hr] 185,00 853.373,00

2,40 11,00 11,30 52,00 600,00 1.210,00 30,00

279.352,01 32.305,30 377.049,70 21.940,00 1.800,00 12.100,00 183.556,40


VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI VALAMAR RIVIERA: VEĆE PLAĆE

Dionički i mješoviti fondovi u crvenom Među 84 otvorena investicijska fonda drugi tjedan zaredom prevladali su fondovi s padom vrijednosti udjela. Rast vrijednosti bilježi 18 fondova, a 66 ih je zabilježilo pad. Nije bilo fondova s rastom većim od jedan posto, a 35 ih je palo više od jedan posto. Početkom protekloga tjedna američki burzovni indeksi pali su oko četiri posto te prenijeli negativan sentiment i na ostala svjetska tržišta, što je uzrokovalo i nešto značajniji pad vrijednosti udjela kod mješovitih i dioničkih fondova. Palo je svih 27 dioničkih fondova. Najveći tjedni minus bilježi KD Energija, koji je pao za

8,01 posto. Svih šest posebnih fondova bilježi pad, a najviše je vrijednost umanjena fondu Raiffeisen Harmonic (-5,68 posto). Tjedan u crvenom zaključilo je i svih 16 mješovitih fondova. Najveći pad bilježi ZB global, za 4,79 posto. Od 15 obvezničkih fondova porasla su četiri. Predvodi ih HPB Obveznički* s uvećanjem od 0,09 posto. ZB bond bilježi pad od 1,04 posto. Rast vrijednosti zabilježilo je 14 od 20 novčanih fondova. Najviše je, za 0,02 posto, cijena udjela porasla fondovima Locusta Cash i PBZ Dollar. OTP euro novčani je pao za [Iva Skorin] 0,01 posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 1.2.2018. do 8.2.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 19,2808 KD Victoria € 12,0116 InterCapital Global Equity $ 191,5022 ZB trend kn 14,5180 KD Prvi izbor € 139,1876 ZB euroaktiv kn 102,2765 Capital Breeder € 129,1886 KD Europa € 11,7470 PBZ Equity fond kn 114,4500 HPB Dionički € 77,0454 Erste Adriatic Equity kn 83,9935 Neta Global Developed kn 113,4864 ZB aktiv € 111,7450 InterCapital SEE Equity $ 15,2890 Platinum Global Opportunity kn 6,3080 KD Nova Europa kn 44,5545 OTP indeksni € 98,5829 Platinum Blue Chip kn 464,2660 Neta Frontier € 102,3039 OTP Meridian 20 kn 76,7600 A1 kn 147,8771 Alta Special Opportunity kn 58,4120 Neta New Europe € 91,6180 KD BRIC kn 8,4664 KD Energija € 113,1339 ZB BRIC+ € 167,0497 Allianz Equity $ 20,6655 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 126,2404 Raiffeisen Dynamic € 108,0969 Raiffeisen Harmonic € 103,4127 ZB Future 2025 € 102,5041 ZB Future 2030 € 102,0393 ZB Future 2040 € 102,4805 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 159,7336 ZB global € 15,4229 PBZ Global fond € 13,9291 InterCapital Balanced kn 127,1207 KD Balanced kn 107,5761 HPB Global € 14,4771 OTP uravnoteženi kn 166,6980 Allianz Portfolio € 118,1532 PBZ Conservative 10 fond € 103,8751 You Invest Active

tjedna promjena [%]

-0,55 -5,56 -7,92 -6,00 -5,44 -1,53 -5,03 -1,05 -0,70 -2,45 -5,54 -0,43 -1,57 -6,41 -3,39 -0,05 -5,98 -1,62 -2,89 -2,30 -7,03 -1,46 -5,95 -8,01 -6,37 -0,50 -3,82 -1,88 -5,68 -2,79 -3,51 -3,62 -3,61 -4,79 -3,17 -3,58 -0,19 -0,61 -0,52 -0,16 -0,28 -1,70

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,6190 You Invest Balanced € 104,9580 You Invest Solid € 104,3171 PBZ Flexible 30 fond € 94,8445 OTP Absolute € 106,0419 InterCapital Income Plus € 99,6750 PBZ Inter. Multi Asset fond € 99,8453 HPB Bond Plus OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 199,6131 ZB bond € 15,1697 InterCapital Global Bond € 138,0077 PBZ Bond fond € 226,2102 InterCapital Bond € 168,6080 HPB Obveznički kn 77,3491 Alta Emerging Bond € 123,1864 Erste Adriatic Bond € 108,8709 Raiffeisen Classic kn 104,6959 PBZ Short term bond fond $ 105,7199 PBZ Dollar Bond fond $ 103,0307 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,6097 Erste Local Short Term Bond 101,3879 Erste Adriatic Short Term Bond € € 100,2175 OTP Short-term bond $ 99,2571 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,5044 PBZ Novčani fond kn 175,9566 ZB plus € 150,8419 ZB europlus BE € 150,8419 ZB europlus BK € 128,7394 PBZ Euro Novčani kn 158,0395 Raiffeisen Cash kn 152,0965 Erste Money $ 133,9519 PBZ Dollar fond kn 144,0340 HPB Novčani kn 133,5389 OTP novčani fond 130,5971 kn InterCapital Money kn 1379,6229 Locusta Cash kn 118,7591 Allianz Cash € 115,9934 Erste Euro-Money kn 111,6766 Auctor Cash € 106,1491 Raiffeisen euroCash € 106,4041 HPB Euronovčani kn 106,5446 Alta Multicash € 102,1782 OTP euro novčani kn 1003,7557 Zodaks Cash

-1,21 -0,67 -0,90 -1,88 -0,56 -0,56 -0,17

naziv(fond)

valuta

-1,04 -0,35 0,00 -0,03 0,09 -0,10 0,06 -0,06 0,06 -0,12 -0,11 -0,04 -0,03 -0,02 -0,54 -0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 0,02 0,00 -0,00 0,00 0,02 -0,00 0,00 0,01 0,00 -0,00 0,01 -0,01 0,01

Valamar Riviera, najveći poslodavac u hrvatskom turizmu, povećava plaće i jamči minimalna neto primanja od 5000 do 7500 kuna. Odluku o povećanju minimalnih primanja sa 4000 na 5000 kuna za sve djelatnike, tzv. Valamar jamstvo, Uprava je donijela sa Sindikatom turizma i usluga Hrvatske te Sindikatom Istre, Kvarnera i Dalmacije, a stupa na snagu 1. travnja. Osim povećanja neto primanja, sezonskim radnicima koji dolaze raditi u Valamarove destinacije iz svih krajeva Hrvatske osiguran je kvalitetan smještaj uz tri topla obroka dnevno na trošak poslodavca.

EY-u PRIDRUŽEN ENTG Agencija ENTG, specijalizirana za digitalna, marketinška i inovativna rješenja, pridružila se konzultantsko-revizorskoj tvrtki EY Hrvat-

ska. Ovim prijelazom, EY će nadopuniti paletu savjetodavnih usluga za klijente, s naglaskom na korisničkom iskustvu i dizajnu, i proširiti svoje djelovanje na tržištu u pružanju digitalnih usluga. ENTG je u zadnjih nekoliko godina u digitalnom marketingu i kreiranju tehnoloških rješenja pomogao vodećim tvrtkama iz raznih sektora, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu, da poboljšaju poslovne procese i pruže bogato korisničko iskustvo.

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 59


KNJIGOMETAR Ivo Frangeš

Čitanja Matica hrvatska

Autor daje cjelovit i zaokružen biblijski i teološki prikaz Marije kao Bogorodice, Isusove majke i prve učenice, zatim njezine uloge u Crkvi i kršćanskom štovanju, a potom i prikaz njezina djelovanja tijekom povijesti, sve do suvremenih ukazanja. Posljednja velika cjelina knjige posvećena je ukazanjima u Fatimi, gdje se lako mogu prepoznati sve osobine Marije koje nalazimo u Bibliji i u tradiciji Crkve. Ova knjiga posebice je značajna stoga što na utemeljen i sveobuhvatan način pruža odgovor na kritike pobožnosti i štovanja Blažene Djevice Marije.

Henning Mankell

Psi iz Rige Mozaik knjiga

U Frangešovoj ostavštini ostao je velik broj tekstova različita karaktera razasutih po književnoj periodici i raznim zbornicima. U ovo posthumno izdanje akademik Krešimir Nemec uvrstio je strogu selekciju toga arhiviranog materijala, koja autorovu tematski razvedenu djelu daje još jednu, dodanu vrijednost. Čitatelji će i u ovoj knjizi Frangešovih rasprava i članaka pronaći sve one dobre osobine njegova tako individualna i prepoznatljiva stila kojim se nametnuo kao estetski arbitar hrvatske književnosti u drugoj polovini 20. stoljeća.

Leo Scheffczyk

Marija – Kristova i naša majka Verbum

Jednog hladnog dana u veljači na švedsku se obalu nasukao čamac za spašavanje. U njemu su ležala dvojica muškaraca, obojica mrtvi, obojica ubijeni, kako je utvrdio Kurt Wallander. Tragovi ga odvode u Rigu gdje upoznaje ženu imenom Baiba Liepa, suprugu ubijenoga policijskog službenika koji je previše znao o nedjelima u svojoj zemlji. Kad se Wallander zaljubi u Baibu, njegove srčane tegobe, stres izazvan poslom koji obavlja te briga za kćer postaju sporedni. Ona mu pomaže u istrazi koja će ga duboko uvući u podlu zavjeru.

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

Gabriel A. Almond, G. Bingham Powell Jr., Russell J. Dalton, Kaare Strøm

Komparativna politika danas Mate

Louise je samohrana majka i tajnica zarobljena u rutini. Jedne večeri upoznaje zanimljivog muškarca i među njima iskre frcaju na sve strane. Premda on ode netom nakon što se poljube, Louise je oduševljena što je konačno s nekime osjetila povezanost. Ipak, ne zna ništa o njemu. Ne zna da je on njezin novi šef. Ne zna da je oženjen ženom koja će joj postati najbolja prijateljica. Dok Louise muče sumnje, Adele pokušava održati privid savršenog braka. No sada je prekasno za to, jer je ovaj ljubavni trokut zaigrao smrtonosnu igru...

Jessica Joelle Alexander, Iben Dissing Sandahl

Danski odgoj djece Egmont

Knjiga opisuje i tumači politike u različitim političkim sustavima, daje sustavnu usporedbu političkih kultura, struktura, procesa i političkog djelovanja u političkim sustavima u svijetu, opisuje kako su goleme promjene, poput demokratizacije, raspada sovjetskog imperija i rastućih prijetnja etničkih sukoba, oblikovale politike u mnogim državama. Autori daju sustavnu analizu politike 12 odabranih zemalja uključujući sve glavne regije svijeta.

Sarah Pinborough

Ne vjeruj svojim očima Egmont

Što čini Dansku najsretnijom zemljom na svijetu - i kako danski roditelji uspijevaju godinu za godinom odgojiti sretnu, samopouzdanu i uspješnu djecu? Ovaj praktičan i optimističan savjetnik za roditelje donosi navike najsretnijih obitelji na svijetu. Jasnim primjerima i korisnim savjetima autorice predstavljaju osnovna načela danskog odgoja, a uključivanje samo nekih njegovih dijelova u vlastiti roditeljski pristup pomoći će roditeljima da odgoje sretniju i otporniju djecu koja će nastaviti taj krug dobrobiti i sreće odgojem vlastite djece.


PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Papirnate čaše i tanjuri Suracup, Istanbul, Turska, www.suracup.com. Tvrtka je vodeći proizvođač i izvoznik papirnatih čaša i tanjura i nudi proizvode na domaćem tržištu i izvoz u svijet. U proizvodnji ovih proizvoda koriste najkvalitetniji eco-friendly papir. Nudimo najkvalitetnije papirnate čaše i tanjure, uz visoku tehnologiju i kvalificirane usluge. Kontakt: Subutay Mert, subutaymert@hotmail. com, 009021 6415 6655, 009053 3302 3301. Skladištenje u hladnjači Hlad, Slavonski Brod, www.hlad.biz. Tvrtka nudi usluge skladištenja prehrambenih proizvoda na režimu čuvanja 0°C/-20°C. Prodaje duboko smrznute proizvode: d/s višnja rollend b.k.; d/s višnja s.k., d/s malina, d/s kupina, d/s šljiva, d/s jagoda. Kontakt: Ruža Rončević, hlad@hlad.biz, +385 35452952. Savjetovanje Atia Consulting, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, www.atia-consulting.com.ba. Tvrtka pruža usluge implementacije sustava upravlja-

nja kvalitetom (ISO 9001, ISO 14001, HACCP, OHSAS 18001, ISO 22000, ISO 20000, ISO 27001 i ISO 50001), različitih treninga iz ovog sektora te certificiranja sustava upravljanja kvalitetom zajedno s partnerskom certifikacijskom tvrtkom iz Italije. Svoje usluge pružaju na teritoriju Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Implementiraju i održavaju softverske sustave koji podrazumijevaju ITSM,

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Vozila

Državni ured za središnju javnu nabavu nabavlja motorna vozila putem operativnog leasinga. Procijenjena vrijednost je 24 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 7. ožujka. Vozila

Državni ured za središnju javnu nabavu nabavlja motorna vozila putem financijskog leasinga. Procijenjena vrijednost nabave je 9,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 7. ožujka. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Licence

Državni ured za središnju javnu nabavu nabavlja licence za korištenje Microsoftovih proizvoda. Procijenjena vrijednost je

BPM i Agile softverska rješenja. Partneri za zajednički rad koji su zainteresirani postati zastupnici za Hrvatsku trebaju se javiti na e-mail: info@atia-consulting.com.ba. Kontakt: Anel Tanović, anel.tanovic@atia-consulting.com.ba, +387/70/232-600, +387/61/481-961. Suradnja Quickpack Polska, Jędrzejów, Poljska, www. quickpack.pl. Tvrtka je proizvođač širokog asortimana kućanskih proizvoda kao što su vreće za smeće LDPE, HDPE, krpe, aluminijske folije, prehrambene folije, papir za pečenje, papirnate vrećice, vrećice za led, jednokratno posuđe za jelo i piće, posude i posuđe za roštilj. Kontakt: Ewa Maludzinska, sekretariat@ quickpack.pl, +48 41 386 59 00. Sifoni, prozori i stepenice Lož metalpres, Plešce, www.loz-metalpres. hr. Tvrtka traži kupce za svoj proizvodni program: sifone za sudopere i kupaonice, krovne prozore i tavanske stepenice. Traži poslovnog partnera, proizvođača sudopera radi zajedničkog razvoja i plasiranja sifona. Kontakt: Niko Ožbolt, niko.ozbolt@loz-metalpres.hr, +385 51825162, +385 992725939. Kotlovi i energetska postrojenja TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo. hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@ tpk-epo.hr, +385 1 2406 050.

66 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 6. ožujka.

stavna vozila. Rok za dostavu ponuda je 22. veljače.

Meteorološke usluge

Računalna oprema

Hrvatska elektroprivreda nabavlja usluge meteoroloških mjerenja i obrade podataka u 2018. i 2019. godini. Procijenjena vrijednost nabave je 2,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 1. ožujka.

Univerzitet u Istočnom Sarajevu nabavlja računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 23. veljače.

Računala i oprema

Čistoća, Karlovac, nabavlja posude i kontejnere za otpad. Procijenjena vrijednost iznosi 608.000 kuna. Rok dostave ponuda je 26. veljače.

REGIJA Hibridna dostavna vozila

BH Pošta nabavlja hibridna do-

Alarmni sustavi

BH Telecom nabavlja usluge nabave i ugradnje protupredanih alarmnih sustava na sefovima u Telecom prodavaonicama. Rok dostave ponuda je 19. veljače. Osiguranje

Narodno pozorište Sarajevo nabavlja usluge osiguranja zaposlenih. Rok dostave ponuda je 16. veljače.

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 61


STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE KUĆE, ZEMLJIŠTA, POSLOVNE ZGRADE... Stambena zgrada, ukupne površine 141 četvorni metar, Karlovac, Karlovačka županija, procijenjene vrijednosti 498.089,12 kuna. Dražba se održava 13. veljače u 8.30 sati na Općinskom sudu u Karlovcu. Nekretnine se ne mogu prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Oranica i šuma, ukupne površine 43.691,5 četvornih metara, Benkovac (Okučani), Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 17.272,52 kune. Dražba se održava 13. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti nekretnine. Kuća, dvor i oranica, ukupne površine 4163 četvorna metra, Gajić, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 73.035 kuna. Usmena javna dražba se održava 14. veljače u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na telefon 091/2315 112, svakog radnog dana od 9 do 14 sati. Oranica, ukupne površine 1363 četvorna metra, Staro Čiče, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 132.300 kuna. Treće ročište za javnu dražbu održava se 14. veljače u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i najavu na broj telefona 01/6113 225.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Stan, ukupne neto korisne površine 89,81 četvorni metar, Metković, Dubrovačkoneretvanska županija, procijenjene vrijednosti 487.887,44 kune. Dražba se održava 15. veljače u 13 sati na Općinskom sudu u Dubrovniku, Stalna služba u Metkoviću. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Dvorište, kuća i voćnjak, ukupne površine 4776,15 četvornih metara, Breznica, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 322.500 kuna. Dražba se održava 16. veljače u 9.30 sati na Općinskom sudu u Varaždinu. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Livada i put, ukupne površine 6479 četvornih metara, Slavonski Brod, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 279.000 kuna. Dražba se održava 16. veljače u 11 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Livada, ukupne površine 2956,41 četvorni metar, Luka, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 183.400 kuna. Dražba se održava 19. veljače u 10.15 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Građevinsko zemljište sa započetom gradnjom, ukupne površine 5295 četvornih metara, Krapina, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 320.000 kuna. Dražba se održava 19. veljače u 12.15 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Nekretnina se kupuje po načelu viđeno-kupljeno. Dražbi može pristupiti samo kupac koji najkasnije tri dana prije dražbe uplati jamčevinu u iznosu od 20.000 kuna. Nekretnine se mogu razgledati u prethodnom dogovoru sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj telefona 099/2294 488, te uz uplatu naknade troškova od 500 kuna u korist stečajne mase. Tri poslovne zgrade i dvorište, ukupne površine 10.000 četvornih metara, Bartolovec, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 6.421.000 kuna. Dražba se održava 20. veljače u 13 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Nekretnine se ne mogu prodati ispod početne cijene. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnom upraviteljicom i pozivom na telefon 098/1863 124.


TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Građevinski radovi na školskim zgradama Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Kantonale Fachstelle für öffentliche Beschaffungen traži nabavu usluga građevinskih radova na školskim zgradama. Natječaj je otvoren do 16. veljače. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=1001437. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Kantonale Fachstelle für öffentliche Beschaffungen Münsterplatz 11, Postfach, Basel 4001, Switzerland, e-pošta: kfoeb@bs.ch. Novine i časopisi Biblioteka švicarskog parlamenta nabavlja novine, stručne časopise, periodične publikacije i časopise. Natječaj je otvoren do 6. ožujka. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=1002745. Dodatne informacije dostupne su na Parlamentsdienste, Parlamentsbibliothek, Bern, 3003, Switzerland. beschaffung. wto@bbl.admin.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na: Bundesamt für Bauten und Logistik BBL Dienst öffentliche Ausschreibungen, Fellerstrasse 21, Bern 3003, Switzerland. Zaštitarske usluge Staatsgalerie Stuttgart, Njemačka, traži usluge zaštite. Natječaj je otvoren do 1. ožujka. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: Staatsgalerie Stuttgart, Konrad-Adenauer-Str. 30-32, Služba(e) za kontakt: Staatsgalerie Stuttgart, Sabine Hirschle, 70173 Stuttgart, Germany, vergabe@ staatsgalerie.de. Pohrana Azienda Unità Sanitaria Locale - Viterbo, Italija, traži nabavu usluga pohrane. Natječaj je

otvoren do 1. ožujka. Glavna adresa javnog naručitelja: http://www.asl.vt.it. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: Azienda Unità Sanitaria Locale - Viterbo, Via E. Fermi 15, Giovanni Firmani, 01100 Viterbo, Italia, giovanni.firmani@asl.vt.it. Građevinski radovi na domu umirovljenika Stiftung Erlen Engelberg, Engelberg, Švicarska, traži izvođača radova na domu umirovljenika. Natječaj je otvoren do 21. ožujka. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=1006615. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Sarge.arch.erlenhaus c/o Burch und Partner Architekten AG, Industriestrasse 4, Sarnenm 6060, Suisse, info@burch-partner.ch. Programski paket za financijsku analizu i računovodstvo Ringerike Kommune, Hønefoss, Norveška, traži programski paket za financijsku analizu i računovodstvo. Natječaj je otvoren do 26. ožujka. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://permalink. mercell.com/79886965.aspx. Dodatne informacije dostupne su na drugoj adresi: Mercell Norge AS Karihaugveien 89, Oslo 1086, Norway, support@mercell.com. Arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcije usluge Municipality of Gazi Baba, u Skoplju, Makedonija, traži arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge. Elektronički pristup podacima: https://e-nabavki.gov. mk/PublicAccess/home.aspx#/dossie/defe559b-a6f8-4a67-8e36-9a9cb80cf959/1. Prijave su moguće na makedonskom jeziku do 26. ožujka na adresu: Municipality of Gazi Baba, Arhimedova 2, 1000 Skopje, Makedonija. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 63


PRIVREDNI VJESNIK

PROMOCIJA ZDRAVSTVENOG TURIZMA U FRANCUSKOJ

HRVATSKA PONUDA PRVI PUT NA SAJMU TERMALIES Zdravstveni turizam jedan je od naših najistaknutijih proizvoda s dugom tradicijom i poviješću te će biti u fokusu promotivnih aktivnosti HTZ-a, kazao je Staničić piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P

OVAJ VID TURIZMA U FRANCUSKOJ PRAKTICIRAJU GOTOVO SVE KATEGORIJE LJUDI I NIKAKO NIJE PRIVILEGIJA BOGATIH, ISTIČE DANIJELA MIHALIĆ ĐURICA 64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

redstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Francuskoj predstavilo je hrvatsku ponudu zdravstvenog turizma na specijaliziranom sajmu Termalies, održanom u reprezentativnom prostoru ispod slavne piramide muzeja Louvre. Riječ je o najvećem sajamskom događanju u ovom dijelu Europe koji je privukao oko 300 izlagača i na kojem se Hrvatska prvi put predstavila kao destinacija zdravstvenog, SPA i termalnog turizma te izazvala veliko zanimanje posjetitelja. “Zdravstveni turizam neupitno je važan za Hrvatsku kao turističku destinaciju, jedan je od naših najistaknutijih proizvoda s dugom tradicijom i poviješću te spada među turističke proizvode koji će biti u fokusu promotivnih aktivnosti HTZ-a. U tom je smislu i organiziran nastup na specijaliziranom sajmu Termalies u sklopu kojega smo francuskoj publici predstavili sve važne informacije vezane uz ponudu, regulativu i pokrivanje usluga u Hrvatskoj francuskog zdravstvenog osiguranja te o cijenama koje su za određene zdravstvene usluge niže u odnosu na one u Francuskoj”, istaknuo je Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda HTZ-a, dodavši kako zdravstveni turizam na godišnjoj svjetskoj razini raste po stopi od 15 posto. Također je ocijenio da Francuska predstavlja jedno od najrazvijenijih europskih tržišta kada govorimo o toj vrsti turizma.


Raste broj francuskih turista Tijekom 2017. godine u Hrvatskoj je ostvareno više od 540.000 dolazaka francuskih turista što predstavlja porast od devet posto te rekordnih 2,1 milijun noćenja što je rast od pet posto u odnosu na 2016. godinu. Kao glavne prednosti razvoja ovog vida turizma u Hrvatskoj istaknute su pogodna klima, sigurnost, visoka razina kvalitete smještajnih kapaciteta, vrlo konkurentan odnos cijene i kvalitete usluge te vrhunsko stručno i medicinsko osoblje. Na sajmu je bilo riječi i o bogatoj gastro i kulturnoj ponudi te prirodnim ljepotama Hrvatske, kao i izuzetno širokoj lepezi sportskih aktivnosti koje savršeno upotpunjuju ponudu zdravstvenog turizma te su dodatni razlog za dolazak francuskih turista.

POTENTNO TRŽIŠTE Sajam je tijekom četiri dana održavanja posjetilo više od 35.000 posjetitelja kojima su predstavljena brojna europska i svjetska lječilišta specijalizirana za liječenje termalnim i/ili morskim vodama, ali i za liječenje te rehabilitaciju mineralnim vodama i muljem u prirodnim lječilištima. U sklopu sajma održane su i brojne radionice, a Hrvatska se pred brojnim posjetiteljima predstavila kroz konferenciju Hrvatska, nova atraktivna europska destinacija za zdravstveni turizam i dobru tjelesnu i duhovnu formu. Svim zainteresiranim posjetiteljima sajma podijeljene su nove brošure HTZ-a Hrvatska, puna zdravlja te popis lječilišta, specijaliziranih bolnica i hotela, kao i toplica s termalnom i morskom vodom. Da je Francuska izuzetno potentno tržište za razvoj termalnog turizma te ostalih oblika zdravstvenog turizma, potvrdila je i Danijela Mihalić Đurica, direktorica Predstavništva HTZ-a u Francuskoj. “Ovaj vid turizma u Francuskoj prakticiraju gotovo sve kategorije ljudi i nikako nije privilegija bogatih. Naime, 12 posto populacije svakih tri do šest mjeseci prakticira različite oblike zdravstvenog, odnosno termalnog, thalasso i spa turizma. Uvažavajući činjenicu o velikom broju onih koji prakticiraju oblike zdravstvenog turizma, evidentan je velik potencijal koji Hrvatska, uz ostale komparativne prednosti, ima na francuskom emitivnom tržištu. Upravo je zbog toga ovaj sajam bio izuzetna prilika za predstavljanje turističke ponude Hrvatske za koju interes postoji tijekom cijele godine”, naglasila je Danijela Mihalić Đurica.

ČASOPIS TRAVEL+LEISURE

Hrvatskoj nagrada u Kini Prema odluci čitatelja kineskog izdanja časopisa Travel+Leisure, koje čita više od milijun ljudi u Kini, Hrvatska je nagrađena u kategoriji najpoželjnije nove europske destinacije za kineske turiste u 2018. godini. Svečano uručenje nagrada China Travel Awards – World Best Awards održano je u Šangaju. “Ova nas nagrada iznimno veseli i to u godini koja je proglašena turističkom godinom EU-Kina. Nagrada potvrđuje i odlične potencijale Hrvatske kao turističke destinacije na velikom i nama izuzetno značajnom kineskom tržištu. Potvrda je to naših procjena i odluka da pojačamo prisutnost Hrvatske u Kini kroz provedbu dodatnih promotivnih aktivnosti, ali i kroz otvaranje ureda predstavništva HTZ-a u Šangaju. Ohrabruju nas rezultati iz prošle godine tijekom koje smo s kineskog tržišta ostvarili visoke

dvoznamenkaste poraste turističkog prometa i to 57 posto u dolascima i 48 posto u noćenjima”, kazao je Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda HTZ-a, ističući kako je ovo prva nagrada ovakvog tipa koju je Hrvatska primila na kineskom tržištu. Prema njegovim riječima, Hrvatska je spremna na veći dolazak kineskih turista koji nisu isključivo motivirani dolaskom radi sunca i mora, već posebno cijene naše prirodne ljepote te povijesnu i kulturnu baštinu. Natjecanje za najpoželjniju novu destinaciju organizirano je tijekom druge polovine prošle godine, a čitatelji su birali novu destinaciju koju namjeravaju što skorije posjetiti. Osim Hrvatske, koja je odabrana u kategoriji europskih destinacija, nagrade su još osvojile Argentina, Tahiti i Mianmar, dok su najbolje stare destinacije Australija, Japan i Tajland.

HRVATSKI POTROŠAČI ODABRALI NAJBOLJE PROIZVODE GODINE

Uručene nagrade u 17 kategorija Dodjela nagrada za Odabrani proizvod godine, a na temelju glasova hrvatskih potrošača, održana je prošlog tjedna u zagrebačkom kazalištu Knap. Tu oznaku dobilo je ukupno 17 proizvoda domaćih i inozemnih proizvođača s polica hrvatskih trgovina, koji su se u proteklih 18 mjeseci istaknuli svojom kvalitetom i inovacijom. Podsjetimo, nagradu je 1989. utemeljio Christian Le Bret, francuski poduzetnik s više od 26 godina iskustva u marketingu. On je osmislio oznaku Odabrani proizvod godine kao priliku da kupca stavi na prvo mjesto i stvori atmosferu povjerenja na tržištu punom raznih proizvoda. Nakon Francuske, taj je koncept zaživio na globalnoj razini i danas slovi kao jedna od najvećih svjetskih nagrada za nove, inovativne i kvalitetne proizvode. Istraživanje u Hrvatskoj provelo je AC Nielsen, na

reprezentativnom uzorku i koristeći metodologiju standardiziranu u svijetu. Oznaku Odabrani proizvod godine dobili su:: Mulino Bianco keksi, Finish Quantum Max, LELO HEX kondomi, HELL energy drink, Sana hummus bučine sjemenke, Paloma maramice Care linija, Raid Advanced električni aparat protiv komaraca i Duck fresh discs, Vileda Turbo Mop, Ornel omekšivači, Podravka juhe, Zvijezda Majoneza slanina, Gavrilović Zimska salama, Nivea gel za tuširanje care&rose, Ariel Color, Gavrilović mesni doručak pikant i Gavrilović pašteta pikant. (S.P.)

12. veljače 2018. | broj 4016 | PRIVREDNI VJESNIK | 65


ODRŽAN 4. ADRIATIC GASTRO SHOW

VAŽNOST GASTRONOMIJE I TURIZMA Na ovogodišnjem Forumu dominirale su teme o trendovima, mogućnostima financiranja, brendiranju te ostalim novostima relevantnim za poslovanje domaćina piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr Ovogodišnji četvrti Adriatic Gastro Show, sajam gastronomije i turizma, okupio je oko 700 brendova na više od 200 izložbenih mjesta. Svoje proizvode su izložile tvrtke iz 17 zemalja na više od 200 izložbenih prostora. Župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban podsjetio je na uspješnu prošlogodišnju sezonu te istaknuo važnost prezentiranja gastronomske ponude Splitsko-dalmatinske županije jer se gostima osim mora i sunca može ponuditi puno toga. Zamjenik splitskog gradonačelnika Nino Vela izrazio je nadu da će okupljanja koja promoviraju turizam i gastronomiju i uspjeh u tim djelatnostima odraziti na razvoj ukupnog gospodarstva.

HGK-ŽK SPLIT AKTIVAN PARTNER SAJMA Od prvog Adriatic Gastro Showa Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Split je aktivan partner sajmu u okviru kojeg organizira najveće godišnje stručno okupljanje pružatelja usluga

smještaja Splitsko-dalmatinske županije - regionalni Forum obiteljskog smještaja. ‘’Hrvatska gospodarska komora je prepoznala trendove i okupila pružatelje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu u Zajednicu obiteljskog smještaja, čija je sekcija vrlo aktivna i pri HGK-ŽK Split, te pokrenula forume obiteljskog smještaja s idejom okupljanja i stalnog educiranja ove bitne i brojne skupine poduzetnika u

hrvatskom turizmu’’, rekla je Vesna Friedl, direktorica HGK-ŽK Split, na svečanom otvaranju 4. međunarodnog festivala gastronomije i turizma Adriatic Gastro Showa, 7. veljače u Spaladium Areni.

4. REGIONALNI FORUM OBITELJSKOG SMJEŠTAJA

Velik interes Ovogodišnji 4. regionalni Forum obiteljskog smještaja Splitskodalmatinske županije koji se održao u sklopu Adriatic Gastro Showa, okupio je oko 200 sudionika. Radi se o najvećem godišnjem stručnom okupljanju pružatelja usluga obiteljskog smještaja Splitsko-dalmatinske županije koje organiziraju HGK-ŽK Split i Sekcija Zajednice obiteljskog turizma pri ŽK Split. Na ovogodišnjem Forumu bilo je riječi o trendovima, mogućnostima financiranja, brendiranju te ostalim novostima relevantnim za

66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4016 | 12. veljače 2018.

poslovanje domaćina. Održana su dva panela: Obiteljski smještaj: jučer, danas, sutra i Održivi turizam u obiteljskom smještaju, a tijekom trajanja Foruma upriličeni su susreti s izlagačima proizvoda i usluga namijenjenih obiteljskom turizmu. Predsjednica Zajednice obiteljskog turizma pri HGK Danijela Čavlović kazala je da se nakon nedavnog Nacionalnog foruma potvrdilo kako su sudionici jako zainteresirani za nova saznanja i kako žele biti bolji u svom poslu.


Provjereni partner gospodarstva!

PRIVREDNI VJESNIK Tu smo zbog vas i vašeg posla Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Tjednik za one koji odlučuju.

SVAKI TJEDAN PRED VAMA! GODIŠNJA PRETPLATA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

PRIVREDNI VJESNIK


PARTNER ISTINSKIM PROFESIONALCIMA

4.10 M3 ZAPREMINE UZ EXTENSO CAB

BERLINGO

850 KG NOSIVOSTI 3.25 M DUŽINE TERETA UZ EXTENSO CAB 1.23 M ŠIRINE IZMEĐU BLATOBRANA 3 PREDNJA SJEDALA

6.6 M3 VOLUMENA UZ MODUWORK 1400 KG NOSIVOSTI 4 M DUŽINE TERETA UZ MODUWORK

VISINA MANJA OD 1.90 M OVISNO O IZVEDBAMA VUČA DO 2.5 T

NAJPRODAVANIJE VOZILO U KLASI OD 8 DO 17 M3 ZAPREMINE 1.9 T NOSIVOSTI 4.07 M DUŽINE TERETA

JUMPER

JUMPY

1.25 M ŠIRINE IZMEĐU BLATOBRANA

1.42 M ŠIRINE IZMEĐU BLATOBRANA BLUEHDI MOTORI

Slika aut S automo o bila je simbolična. Ponuda vrijedi za pravne i fizičke osobe kod svih ovlaštenih distributera Cit C roën kojii sud udjel jeluju uj u akciji koja traje do 30.4.2018.

c tr ci t oeen..hr

Pv 4016  

Elektroničko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Pv 4016  

Elektroničko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik