Page 1

| ZLATNE KUNE | SVJETSKA BANKA | INVESTICIJE | 20 GODINA SANO HRVATSKA |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

GODINA 1953.-2018.

15. siječnja 2018., godina LXV, broj 4012

ZAKONSKE NOVOSTI U 2018.

Nastavak poreznog rasterećenja Prag za ulazak u sustav PDV-a podignut sa 230.000 na 300.000 kuna

INTERVJU

Matea Bručić dizajnerica POSEB

AN PR

I LO G

fo EENiEnnterprise nosi Što do e Network Europ

EUROPSKA KOMISIJA

HGK nositelj Digital Croatia Huba

LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

Dobre poduzetničke priče donose zaokret


Poslovna očekivanja S posebnim Vas zadovoljstvom pozivamo na predstavljanje posebnog izdanja PRIVREDNOG VJESNIKA u utorak, 6. veljače 2018. u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, Rooseveltov trg 2 Poslovna očekivanja donose istraživanje s odgovorima više od 400 tvrtki svih veličina, tekstove 200 vlasnika i čelnika hrvatskih kompanija te procjene i ocjene ekonomskih analitičara. Tom prigodom održat će se i svečanost uručenja nagrade Privrednog vjesnika

“GORAZD NIKIĆ”

ZA EKONOMSKOG ANALITIČARA 2017. GODINE

2017.

REZERVIRAJTE DATUM U SVOM PLANERU!

PRIVREDNI VJESNIK 1953 2018

Dolazak molimo potvrditi na telefon 01/56 00 001 ili e-mail uprava@privredni.hr


SADRŽAJ

4012 / 15. siječnja 2018. TEMA TJEDNA

10

6

Zakonske novosti u 2018. Nastavak poreznog rasterećenja

AKTUALNO

Najnovija procjena Svjetske banke o rastu hrvatskog gospodarstva u ovoj oj godini za 2,6 posto ip ipak ak je niža od prognoza ostalih institucija

10

Najnovije procjene Svjetske banke Hrvatski BDP ove godine samo 2,6 posto

15

Digitalna transformacija hrvatskoga gospodarstva HGK nositelj DigiCro Huba

16

Sjednice županijskih komora Uručene Zlatne kune najuspješnijim tvrtkama Vukovarsko-srijemske županije i HGK-Komore Zagreb

12

Matea Bručić, dizajnerica Poduzetništvo je znatno više od samog posla

INTERVJU

15

PV ANALIZA

Europska komisija odabrala je projekt Hrvatske gospodarske komore Digital Croatia Hub među 137 prijava

18

Ličko-senjska županija Vode li dobre poduzetničke priče zaokretu?

26

Završen veliki regionalni centar za sušenje drvne mase Kompleks od 32 sušionice

27

Gradi se prva hrvatska tvornica ekstrudirane hrane za kućne ljubimce Ulaganje od 15,3 milijuna kuna

30

Nova investicija Zagrebačke pivovare Grif za pivoljupce

ULAGANJA

12 Matea Bručić

HRWWWATSKA 34

Novi strateški partner Aquila Software preuzeo IN2 Grupu

38

Sano Hrvatska: 20 godina poslovanja na hrvatskom tržištu Mukotrpan put do uspjeha

44

Top 10 poduzetnika Hrvatske po dobiti u 2016. Na prvom mjestu HEP

PRIČA S RAZLOGOM

SVIJET FINANCIJA

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa,

Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

MARKETING RAZVOJ, MARKETING I PRODAJA Predrag Milinović milinovic@privredni.hr

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 3


GOST KOMENTATOR MARCELL VOLLMER

NABAVA POSTAJE DIGITALNA Stalna transformacija procesa nabave i dobavljačkih mreža pruža organizacijama za nabavu pomak od podrške iz pozadine u vidu troškovnog centra u strateškog partnera

N Marcell Vollmer, glavni digitalni menadžer tvrtke SAP Ariba

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

ovo doba digitalizacije iz temelja mijenja poslovne procese krenuvši od samog poslovanja pa do odnosa s kupcima i još mnogo toga. Ključni pokretač svega su Internet of Things i Industry 4.0 koji stvaraju skup podataka koji donositeljima odluka omogućuju dobivanje potrebnih informacija bilo kada i bilo gdje. Zajedno s tom velikom količinom podataka, razvoj naprednih analitika ubrzava odlučivanje bez negativnog utjecaja na točnost ili kvalitetu izvedbe. Istodobno, poslovne mreže stvaraju visokoučinkovite razine suradnje koje poboljšavaju produktivnost i stvaraju vrijednost iz podataka bez obzira na to gdje se zaposlenici nalaze. Stručnjaci za nabavu dugo su vremena bili neopjevani heroji koji pomažu tvrtkama prilagoditi se promjenama, sa zadatkom smanjenja troškova i osiguravanja ušteda. No, najinovativniji među njima koriste nove tehnologije kao što su samouslužni portali, mobilne aplikacije i cloud usluge ili alati za društvene suradnje radi pojednostavljenja procesa, upravljanja potrošnjom i tradicionalno složenih kupovnih iskustava. Krajnji rezultat je osnaživanje kupaca na usklađivanje s internim politikama i najboljim praksama, uz zadržavanje nižih troškova i povećanja strateške vrijednosti svake kupnje. Organizacije koje se bave nabavom su zadovoljne kada kupovina teče brzo, jednostavno, održivo i uz nizak rizik. No ključni cilj je dodati vrijednost isporuci usluga i robe kupcima. To je prava budućnost nabave. Stalna transformacija procesa nabave i dobavljačkih mreža pruža organizacijama za nabavu pomak od podrške iz pozadine u vidu troškovnog centra u strateškog partnera. Najbolji primjer toga u praksi je - kapsula za kavu. Cilj isporuke savršene šalice kave u bilo kojoj kuhinji - ne samo u vrhunskom kafićima - jest da se pojednostavi proces kupnje i poveća fokus na stvaranje vrijednosti za poduzeća i korisnika. Cijelim ciklusom kupnje, od cijena, preko ponuda do narudžbi, sada upravlja jedna tvrtka, koristeći aplikaciju temeljenu na cloudu. Ovaj digitalni pristup ne samo da kupcima

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4012 | 15. siječnja 2018.

olakšava i intuitivnijim čini kupnju kave, nego i trgovcima kave pruža ključne tržišne podatke i pristup željama kupaca koji im pomažu oblikovati poslovni model. Ova tiha digitalna revolucija vidljiva je u nizu industrija, pomažući svim vrstama poslovanja da povećaju produktivnost prodaje, potiču prihvaćanje kod potrošača i poboljšaju razumijevanje ciklusa angažmana korisnika. Kombiniranje analize podataka s podrškom odlučivanju također pomaže robnim markama poboljšati vizibilitet i dobiti uvid od svog lanca opskrbe i operacija. Uz nabavu, to može po-

DODATI VRIJEDNOST ISPORUCI USLUGA I ROBE KUPCIMA PRAVA JE BUDUĆNOST NABAVE većati vrijednost u cijelom poslovanju, uključujući ponudu inovacija. Naime, nabava može ubrzati uvođenje novih proizvoda i smanjiti materijalne troškove pružajući ključni uvid u dobavljače i njihove mogućnosti. Ona uključuje i upravljanje rizicima jer može spriječiti probleme poput nestašice opskrbe ili promjene u nabavi proizvoda prije nego što se dogode, pružajući bolju analizu podataka o troškovima i dobavljačima diljem poslovanja. Također, lanci opskrbe tako mogu biti sigurniji i održiviji. A nabava može pomoći tvrtkama imati pravu kombinaciju dobavljača i rasporeda narudžbi, što će osigurati isporuku svih materijala na vrijeme, uz visoku razinu kvalitete i pravu količinu. Nabava je nesumnjivo drukčija nego što je bila. Konačni pobjednici u ovoj igri bit će oni koji prihvate stalnu digitalnu transformaciju, ponovno osmisle svoje uloge i iskoriste tehnologije, podatke i spoznaje koje su im na dohvat ruke za jednostavniji i pametniji rad.


BROJKE, BROJKE

BILANCE VINA U VINOGRADARSKOJ GODINI 2016./2017. 22 litre vina popijeno prosječno po stanovniku

9,6

1,8 litara

vina sa zaštićenom oznakom izvornosti

10,4 litara

litara sortna vina

ostala vina

760.000 hektolitara ukupna proizvodnja vina vina sa zaštićenom oznakom izvornosti (449.800 hektolitara)

34,4% 59,2%

sortna vina (48.400 hektolitara) ostala vina (261.800 hektolitara)

6,4%

Stupanj samodostatnosti u proizvodnji vina iznosi 75% Izvor: DZS

Uvezen 295.700 h o je vina, od t ektolitara oga najviš ev iz katego rije ostala ina vin 254.500 hektolita a, r a, a najmanje sortnih v ina 14.000 h ektolitar a

15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 5


TEMA TJEDNA

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4012 | 15. siječnja 2018.


ZAKONSKE NOVOSTI U 2018.

NASTAVAK POREZNOG RASTEREĆENJA S osnove promjena u sustavu PDV-a očekuje se porezno rasterećenje od oko pola milijarde kuna, od promjena u sustavu poreza na dohodak 266 milijuna kuna, a od promjena u oporezivanju nabave automobila 450 milijuna kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

N

astavljamo u istom tonu, tako bismo mogli najjednostavnije opisati porezna rasterećenja koja su stupila na snagu novim zakonskim izmjena od prvog dana ove godine. Nakon poreznog rasterećenja u prošloj 2017. od gotovo 2,5 milijardi kuna, u Ministarstvu financija su izračunali kako bi u ovoj godini građanima i poduzetnicima ostalo gotovo 1,2 milijarde kuna. S osnove promjena u sustavu PDV-a očekuje se porezno rasterećenje oko pola milijarde kuna, od promjena u sustavu poreza na dohodak otprilike 266 milijuna kuna, a od promjena u oporezivanju nabave automobila gotovo 450 milijuna kuna. Procjenjuju da bi se poduzetnike moglo rasteretili za dodatnih 500 milijuna kuna ako Europska komisija da zeleno svjetlo vezano uz odobravanje povrata 50 posto pretporeza i za brodove koji se koriste u službene svrhe.

MANJE ADMINISTRACIJE ZA MANJI TROŠAK S prvim danom ove godine na snagu su stupile izmjene Zakona o PDV-u, koje se odnose na mogućnost priznavanja pretporeza pri nabavi ili najmu osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz. Naime, poduzetnicima u sustavu PDV-a omogućit će se povrat 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih vozila i drugih sredstava za osobni prijevoz do vrijednosti od 400.000 kuna. Isto tako na snagu stupaju izmjene prema kojima se podiže prag za ulazak u sustav PDV-a sa 230.000 na 300.000 kuna, što znači pojednostavljenje administracije i rasterećenje za male porezne obveznike.

Također, od ove godine poreznim obveznicima omogućuje se da PDV pri uvozu ne plaćaju u roku od 10 dana, nego da ga iskažu kao obvezu u prijavi PDV-a kao pretporez, tj. kao obračunsku kategoriju, što bi im ponajprije

PRAG ZA ULAZAK U SUSTAV PDV-a PODIGNUT SA 230.000 NA 300.000 KUNA olakšalo situaciju s likvidnošću. Uz to, na snagu stupa izmijenjeni i dopunjeni Pravilnik o porezu na dohodak, kojim se planira porezno rasterećenje od 266 milijuna kuna. U sustavu poreza na dohodak podignut je prag do kojeg se može plaćati paušalni porez na dohodak sa 230.000 na 300.000 kuna, a samim time raste i prag za prelazak na paušalno oporezivanje sa 27.000 na više od 30.000 fizičkih osoba. Novost je da se trošak smještaja i prehrane radnika, koji s poslodavcem imaju sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove, za vrijeme rada u sjedištu poslodavca ili njegove poslovne jedinice izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika radi poslova koje obavlja, a koji se podmiruje na teret poslodavca, ne smatra dohotkom od nesamostalnog rada. Uvjet za to je da računi o obavljenim uslugama glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem, a ako su smještaj i/ili prehrana organizirani kod samog poslodavca,

15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 7


TEMA TJEDNA

on mora osigurati kao dokaz odgovarajuću vjerodostojnu dokumentaciju. Propisuje se i da se oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju voda te topli i hladni napitci koje poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima za vrijeme radnog vremena, no važno je istaknuti kako se ova odredba ne odnosi na napitke koji u sebi sadrže alkohol.

PRAG DO KOJEG SE MOŽE PLAĆATI PAUŠALNI POREZ NA DOHODAK PODIGNUT JE SA 230.000 NA 300.000 KUNA Nadalje, kod određivanja plaće u naravi, prag za određivanje godišnjeg iznosa iznad kojega se određuje plaća u naravi podiže se s dosadašnjih 400 na 600 kuna. Zanimljivo je kako se ovaj iznos nije mijenjao više od 20 godina. Isto tako, neoporezivim primitkom smatra se naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do dvije kune po prijeđenom kilometru koju neprofitna organizacija isplaćuje fizičkim osobama, koje u skladu s posebnim propisom ostvaruju pravo na znak pristupačnosti. Propisuje se i da se dohotkom ne smatraju primici po osnovi potpora zbog 8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4012 | 15. siječnja 2018.

uništenja i oštećenja imovine zbog prirodne katastrofe koju je proglasila Vlada, a koje poslodavci isplaćuju radnicima. Novim pravilnikom su, između ostaloga, predviđena i administrativna rasterećenja, pa primjerice porezni obveznici koji ostvaruju mirovinu iz inozemstva/u inozemstvu, a koja se u skladu s međunarodnim ugovorom izuzima od oporezivanja, ne moraju podnositi Poreznoj upravi obrazac INO-DOH.

MANJI POREZ PRI KUPNJI AUTOMOBILA U ovoj godini uvode se promjene vezane uz oporezivanja nabave novih i rabljenih vozila, prema kojima se od oporezivanja po vrijednosnom kriteriju u cijelosti izuzimaju vozila čija je prodajna cijena s PDV-om niža od 150.000 kuna, što čini 65 posto svih novih prodanih vozila. Veći naglasak bit će na emisiji CO2 kao kriteriju za oporezivanje te se od tih promjena očekuje niže porezno opterećenje od 350 milijuna kuna. “Mi smo spremni iz proračunske perspektive i na ovo porezno rasterećenje jer smatram da ćemo time imati širu društvenu korist”, rekao je ministar financija Zdravko Marić predstavljajući u svom resornom ministarstvu zakonske izmjene koje stupaju na snagu u 2018. godini. Prema simulacijama, istaknuo je ministar financija, porezno rasterećenje u području tog posebnog poreza na motorna vozila je u prosjeku oko 30 posto ili nešto malo više


Nova pravila za vozače Prva registracija Za nova vozila više nema obveze tehničkog pregleda. Dovoljno je s dokumentacijom (račun, izjava o sukladnosti vozila i punomoć ako ne pristupa vlasnik vozila) doći u stanicu za tehnički pregled gdje se obavlja cijeli postupak registracije. Prva registracija osobnog vozila jeftinija je za 252,56 kuna (202,05 kuna + PDV).

neće morati odlaziti u nadležnu policijsku upravu ili postaju. Time se smanjuje administracija, a ušteda je oko 40 kuna.

Produženje važenja prometne dozvole

Promjena vlasništva

OD OPOREZIVANJA PO VRIJEDNOSNOM KRITERIJU IZUZETA SU VOZILA ČIJA JE PRODAJNA CIJENA S PDV-om NIŽA OD 150.000 KUNA ovisno o snazi, marki i tipu automobila, emisiji CO2 i nekim drugim elementima. Time se želi podmladiti vozni park u Hrvatskoj, povećati sigurnost na cestama i pridonijeti znatnijem smanjenju prosječnih emisija CO2 kod vozila. Novom uredbom u ovoj godini reguliraju se naknade koje će se plaćati prilikom kupovine rabljenih automobila te se očekuje kako će se u proračun sliti otprilike 100 milijuna kuna manja davanja u slučaju kupnje takvog vozila. Od 1. siječnja 2018. godine plaća se upravna pristojba i to prema snazi motora (u kilovatima ili kubičnim centimetrima) i starosti automobila. Sam iznos upravne pristojbe Uredbom o tarifi određen je od jedne kune po kilovatu za automobile starosti od 21 do 30 godina do 50 kuna po kilovatu za automobile do jedne godine starosti. Izmjenama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, pojednostavljen je postupak prijenosa vlasništva, a upravna pristojba se plaća u tijelu nadležnom za registraciju.

Pojednostavljena je promjena vlasništva. Više nije potrebno kupoprodajni ugovor ovjeriti kod javnog bilježnika već novi vlasnik s ugovorom i prometnom dozvolom u stanici za tehnički pregled završava proceduru promjene vlasništva.

Umjesto dosadašnjeg poreza na stjecanje od pet posto, sada se plaća upravna pristojba koja je upola manja i može se platiti u stanicama za tehnički pregled gdje se ostvaruje značajna ušteda. A uz administrativno smanjenje ostvaruje se još dodatnih 100 kuna uštede.

Kod produženje važenja prometne dozvole procedura i cijena, koja iznosi 92,24 kune, se ne mijenjaju.

Ostale novine Uveden je novi izgled obrasca prometne dozvole na koju je dodan grb Republike Hrvatske. Promijenjen je i obrazac registracijskih pločica za motocikle i četverocikle kojima se smanjuje dimenzija sa 200x200 mm na 180x180 mm, a primjenjivat će se od 20. svibnja ove godine. Prvu registraciju vozila sada je moguće obaviti u stanici za tehnički pregled koja nije u registracijskom području u kojem vlasnik ima prebivalište, boravište ili sjedište. Ali registracijske pločice moraju imati oznaku registracijskog područja u kojem je prebivalište, boravište ili sjedište vlasnika vozila.

Zamjena prometne dozvole zbog popunjenosti Zamjenu prometne dozvole zbog popunjenosti građani će obaviti u stanicama za tehničke preglede i više

15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 9


AKTUALNO NAJNOVIJE PROCJENE SVJETSKE BANKE

HRVATS SAMO 2, U 2019. Svjetska banka očekuje p dok bi tek u 2020. rast mogao op

U

svojim najnovijim Globalnim gospodarskim izgledima Svjetska banka u 2018. godini, kad je Hrvatska u pitanju, očekuje rast gospodarstva od 2,6 posto, te je time samo potvrdila svoje ažurirane procjene iz prošlogodišnjeg listopada. Takve prognoze pokazuju usporavanje

EK OVE GODINE OČEKUJE RAST HRVATSKOG GOSPODARSTVA OD 2,8 POSTO, A MMF OD OD 2,7 POSTO u odnosu na 2017., za koju u Svjetskoj banci procjenjuju da će završiti sa stopom rasta od tri posto. U idućoj godini ova međunarodna institucija očekuje ponovno, iako blago, ubrzanje rasta hrvatskog gospodarstva na 2,8 posto, dok bi tek u 2020. godini rast mogao ponovo dosegnuti tri posto BDP-a. Kada je riječ o hrvatskim susjednim zemljama, Bosna i Hercegovina će prema procjeni Svjetske banke u ovoj godini ostvariti rast od 3,2 posto BDP-a, u idućoj 3,4 posto dok bi u 2020. mogla zabilježiti gospodarski rast od 3,5 posto. I Srbiji ova institucija predviđa rast od tri posto u ovoj godini, 3,5 u idućoj te četiri posto u 2020. godini. Američko gospodarstvo trebalo bi porasti za 2,5 posto u 2018., u 2019. godini 2,2 posto, dok bi u 2020. rast BDP-a vodećeg svjetskog gospodarstva trebao iznositi dva posto. Kina bi u ovoj godini trebala ostvariti rast BDP-a od 6,4 posto, a za gospodarstvo eurozone predviđa se rast od 2,1 posto. Japansko bi gospodarstvo 10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4012 | 15. siječnja 2018.


KI BDP OVE GODINE 6 POSTO onovno, iako blago, ubrzanje rasta hrvatskog gospodarstva na 2,8 posto, et dosegnuti tri posto BDP-a piše Ilijana Grgić grgić@privredni.hr ove godine moglo porasti za 1,3 posto, dok bi ruska ekonomija trebala porasti za 1,7 posto, a 2019. i 2020. godine 1,8 posto.

BLAGO UBRZANJE GLOBALNOG GOSPODARSKOG RASTA U najnovijim izgledima pod nazivom “Široko utemeljen uzlet, no koliko dugo?”, Svjetska banka očekuje ove godine globalni gospodarski rast od 3,1 posto, što je blago ubrzanje u odnosu na 2017. godinu, za koju procjenjuje da je završila sa stopom rasta od tri posto. Tako je svoju raniju procjenu rasta globalnog gospodarstva za ovu godinu povećala za 0,2 postotna boda, dok u idućoj godini očekuje globalnu stopu rasta od tri posto. Tako bi 2018. godina, kako ističu u Svjetskoj banci, mogla biti na putu da bude prva godina od financijske krize u kojoj bi globalno gospodarstvo trebalo funkcionirati na ili blizu punog kapaciteta. No u izvješću se upozorava da će taj uzlet biti kratkoročan, pri čemu će poboljšanje životnog standarda i smanjivanje siromaštva dugoročno biti pod rizikom.

VLADA I HRVATSKA NARODNA BANKA U 2018. GODINI OČEKUJU RAST NAŠEG GOSPODARSTVA OD 2,9 POSTO “Široko utemeljeni oporavak globalnog rasta ohrabruje, no nema razloga za samozadovoljstvo. On je velika prilika za investiranje u ljudski i fizički kapital. Ako se zakonodavci diljem svijeta fokusiraju na te ključne investicije, mogu povećati produktivnost svojih

zemalja, ojačati sudjelovanje radne snage i približiti se ciljevima ukidanja ekstremnog siromaštva i jačanja zajedničkog prosperiteta”, rekao je predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim. U ovoj instituciji smatraju kako bi zakonodavci trebali potražiti alate za stimuliranje kratkoročnog rasta i izvan alata monetarne i fiskalne politike te razmotriti inicijative koje bi mogle potaknuti dugoročni potencijal gospodarstva. Vlade bi trebale promovirati reforme za poboljšanje obrazovanja, zdravstvenih usluga i infrastrukture, poput prometnica, luka, opskrbe strujom i telekomunikacijske mreže. U izvješću se navodi da će zdravija i bolje obrazovana radna snaga vjerojatno biti i produktivnija, dok bolja infrastruktura poduzetnicima također povećava produktivnost.

PROCJENE SVJETSKE BANKE NIŽE OD OSTALIH Najnovija procjena Svjetske banke o rastu hrvatskog gospodarstva u ovoj godini za 2,6 posto ipak je niža od prognoza ostalih institucija. Naime, Europska komisija u svojim je prognozama objavila kako u ovoj godini očekuje rast hrvatskog gospodarstva od 2,8 posto. Međunarodni monetarni fond pak očekuje rast gospodarstva od 2,7 posto. Hrvatska narodna banka u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od 2,9 posto, a to blago usporavanje gospodarske aktivnosti u hrvatskoj središnjoj banci vide kao rezultat nižih investicija, a očekuje se i usporavanje rasta ukupnog izvoza i osobne potrošnje. “Upravo se izostanak snažnijih investicija vidi kao najveći rizik, a daljnji rast BDP-a nije moguć bez strukturnih reformi koje bi poboljšale investicijsku klimu u Hrvatskoj”, istaknuo je guverner HNB-a Boris Vujčić na kraju protekle godine. Istu procjenu rasta hrvatskog gospodarstva kao i središnja banka ima Vlada koja proračun za ovu godinu temelji na procjeni rasta gospodarstva od 2,9 posto.

Upravo se izostanak snažnijih investicija vidi kao najveći rizik, a daljnji rast BDP-a nije moguć bez strukturnih reformi koje bi poboljšale investicijsku klimu u Hrvatskoj.

Boris Vujčić, guverner HNB-a

15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 11


INTERVJU MATEA BRUČIĆ, DIZAJNERICA

PODUZETNIŠTVO JE ZNATNO VIŠE OD SAMOG POSLA S obzirom na cjelokupnu sliku našeg društva i trenutačnih ekonomskih i sličnih mogućnosti, samostalno poduzetništvo je bitka i dobra škola za ostvarenje željenog poslovnog cilja razgovarala Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

B Svaki komad sam izradila svojim rukama, od ideje i skice na papiru, do zadnjeg učvršćenog šava i kontrole pakiranja za klijenta. Osobno prolazim svaki detalj i u svaki dio odjeće ‘sadim’ svoju energiju i ljubav, pa je stoga Buqele više od dobrog odijevanja.

uqele je novi brend koji predstavlja inovativan i kreativan dizajn u smislu odijevanja, modnih dodataka, ali i tekstilnih, unikatnih radova, kao i modnih ilustracija, koji je osmislila i pokrenula Matea Bručić, magistrica i inženjerka tekstilnog i modnog dizajna te bivša manekenka. U razgovoru za Privredni vjesnik ova mlada dizajnerica ističe kako je Buqele sinonim za slobodu, promjenjivost i metamorfoze, svojevrsnu svestranost koja uvijek u srži ima esenciju elegancije i jednostavnosti. Možemo reći kako je njezin moto - biti drugačiji a biti svoj, sklon promjeni unutar okoline. “Moje kolekcije su posebne po tome što su limitiranog broja i modela, nešto po čemu vraćaju duh obrta, ručnog i unikatnog rada. Svaka vlasnica Buqele proizvoda zna da je među onim malobrojnima koje ga imaju i da takvih više neće biti. Svaki komad sam vlastoručno izradila, od ideje i skice na papiru, do zadnjeg učvršćenog šava i kontrole pakiranja za klijenta. Osobno prolazim svaki detalj i u svaki dio odjeće ‘sadim’ svoju energiju i ljubav, pa je stoga Buqele više od dobrog odijevanja. Buqele donosi životni izbor i stil, osviještenost o svojoj okolini, ekologiji, ali i inovacijama”, ističe ona.

 Stvaranje vlastitog brenda u hrvatskim uvjetima - je li to izazov ili ludost? - Kao modni brand Buqele se prvi put predstavio u Rovinju 2015. godine limitiranom retro kolekcijom Dolce Mare za žene, prvom takvom u Hrvatskoj. Naime, nakon dugog istraživanja i prikupljanja potrebnih podataka i krojeva, uspjela sam vjerno rekonstruirati originalne krojeve s našeg teritorija iz 1950-ih i 1960-ih godina. Svoj prvi pravi nastup moj

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4012 | 15. siječnja 2018.

brend ima 2017. godine na Best Fashion Beatsu predstavljanjem BLK17, također ženske kolekcije od 10 modela koji zaokružuju i označavaju završetak mojeg obrazovanja na zagrebačkom Tekstilno-tehnološkom fakultetu, dizajn na

BUQELE JE U SMISLU ZANATSKOG PRISTUPA TZV. ONE MAN BAND, A BRENDU DAJEM NJEGOVU OSOBNOST VLASTITIM UNIKATNIM RUČNIM RADOM ENSAIT sveučilištu u francuskom Roubaixu te moj samostalan početak u poslovnome svijetu. Poduzetništvo je za mene poput putovanja u kojem je bitan cilj, ali prije svega sam put. S obzirom na cjelokupnu sliku našeg društva i trenutačnih ekonomskih i sličnih mogućnosti, samostalno poduzetništvo je bitka i dobra škola za ostvarenje željenog poslovnog cilja. Mislim da je poduzetništvo znatno više od samog posla i zaposlenja. Kada pričam svojim generacijama o svom poslu i čime se bavim, često dobivam iznenađujuću potporu, što mi također pokazuje da sam odabrala ispravan put za sebe i svoj posao. Taj put nije nimalo lak, ali mislim da je jedini ispravan za mene i moj je cilj da svojim kupcima pokažem nešto novo, bolje i drugačije.


Svaka vlasnica Buqele proizvoda zna da je među onim malobrojnima koje ga imaju i da takvih više neće biti

15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 13


INTERVJU

Ciljana publika su trenutačno žene, no razmišljam i o muškoj kolekciji zbog velikog broja upita. Buqele je brend za sve one koji se osjećaju spremnima za iskorak, univerzalnost i odvažnost, za nešto drugo, originalno i distinktivno.

 S kime sve surađujete? Koliko je vremena potrebno od ideje do realizacije pojedine haljine? - Prva kolekcija nazivom BKL17 nastala je u suradnji s mladom afirmiranom manekenkom Anjom Polić i poznatom modnom fotografkinjom Karmen Poznić. Do suradnje je došlo nakon što sam uočila potrebu visoke kvalitete fotografije i kolaboracije, te potpore novih lica hrvatske modne scene kao i angažiranja mladih poslovnih žena koje su svojim idejama predstavile oličenje svega što ova kolekcija jest. Kolekcija BLK17 je doživjela internacionalni uspjeh nakon što je objavljena u prestižnom američkom časopisu Scorpio Jin i na njihovoj istoimenoj web stranici. Potom su uslijedile i druge domaće suradnje, no mislim da je na svakom idućem projektu, baš kao i do sada, bitno istaknuti cilj i svrhu, te potom izabrati tim koji će to najbolje znati prezen-

PODUZETNIŠTVO JE ZA MENE POPUT PUTOVANJA U KOJEM JE BITAN CILJ, ALI PRIJE SVEGA SAM PUT tirati. Suradnju vidim u mnogim oblicima, od potpore, mentorstva, savjeta, do stapanja raznih grana umjetnosti i novih medija. Mislim da se moda nikako ne bi trebala ograničavati samo na nosivost i produkciju. Kad je riječ o samoj proizvodnji, ona ovisi o mnogo čimbenika. Ponekad tržište i prilike traže, odnosno diktiraju tempo svojom silovitom i brzom promjenom te događajima u svojoj

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4012 | 15. siječnja 2018.

okolini. U globalu, ako pratimo život i njegov ciklus, tako i odjeća nije samo komad tkanine koju treba spojiti. To je proces. I on automatski zahtijeva jedan vremenski rok. Varijacije su brojne, ponekad ideje naprosto dođu, no ponekad im treba vremena, kroz realizaciju kolekcije i mukotrpan rad, kako bi se stvorilo nešto posebno. Nastavak te realizacije naravno ovisi i tome koliko je pojedini kroj, detalj, tekstil inovativan, nepostojeći ili pak nemoguć. Sve u svemu, meni su često dva tjedna dovoljna za realizaciju gotovo cijele kolekcije kada ideja sjedne na svoje.

 S kojim se problemima susrećete ili ste se susretali u poslovanju? - Mislim da vodeće mjesto zauzima neosviještenost javnosti o samom brendu i vrsti modnog izričaja te sociološki, a vjerujem i ekonomski čimbenici. S obzirom na to da Buqele predstavlja iskorak i drugačiji pristup modi te vizualnom identitetu pojedinca, filozofija brenda za sobom vuče i novu razinu svijesti i ekološke osviještenosti tzv. sustainable fashion koja se tek sada budi u mojim domaćim kupcima, što me izrazito veseli.  Koliko ljudi zapošljavate, tko sve čini vaš tim? - Buqele je u smislu zanatskog pristupa tzv. one man band, a brendu dajem njegovu osobnost vlastitim unikatnim ručnim radom. Izradu, modeliranje, krojenje i šivanje, kao i probe, te rad po mjeri vodim samostalno, a isto je i s nabavom materijala. Povremene suradnje i mentorstva dolaze u trenucima kada nastupaju osobe zadužene za druge sektore kao što su PR, web, fotografi i modeli. U čestoj sam komunikaciji s nekoliko osoba koje vode i nadopunjuju Buqele na tim poljima. Ideja je stvoriti mrežu klijenata koji su sami po sebi dio tima.


DIGITALNA TRANSFORMACIJA HRVATSKOGA GOSPODARSTVA

HGK nositelj DigiCro Huba Projekt Hrvatske gospodarske komore Digital Croatia Hub odabrala je Europska komisija među 137 prijava

MISLIM DA SE MODA NIKAKO NE BI TREBALA OGRANIČAVATI SAMO NA NOSIVOST I PRODUKCIJU  Koji su vam planovi za buduće poslovanje? - Proširiti i učvrstiti se na domaćem tržištu te nastaviti s dosadašnjim uspjehom na europskom, odnosno svjetskom tržištu. Stvoriti umreženje sa sličnim poduzetnicima i umjetnicima iz čijih suradnji trebaju niknuti odlični projekti, odnosno proizvodi koji odskaču svojom kvalitetom i originalnošću. U konačnici, što je i najvažnije, steći dobar odnos i poznanstvo sa svojim klijentima. Jer oni su najbitniji dio priče i poslovanja. Vidjeti zadovoljnog klijenta za mene je nemjerljiv osjećaj sreće i zadovoljstva.  Gdje se vaše kreacije mogu kupiti i tko je vaša ciljana publika ? - Trenutno se odjeća prodaje na jednoj internet stranici, ali narudžbe i upite primam i na Facebooku. Razrada prave internet stranice je u tijeku, a prostor gdje se može doći do komada iz kolekcije trenutačno je samo u Zagrebu u sklopu mojeg studija. U planu su neki projekti i novosti o kojima još neću pričati, no o kojima će se uskoro znati puno više. Ciljana publika su trenutačno žene, no razmišljam i o muškoj kolekciji zbog velikog broja upita. Buqele je brend za sve one koji se osjećaju spremnima za iskorak, univerzalnost i odvažnost, za nešto drugo, originalno i distinktivno. Za nešto posebno kakva i jest svaka osoba.

Digitalni inovacijski hub osmišljen je kao podrška tvrtkama koje bi uvođenjem proizvoda i usluga digitalnih tehnologija poboljšale svoje poslovne/proizvodne procese i ojačale konkurentnu poziciju na tržištu. Konkretno, DIH-ovi djeluju kao one-stop-shop, pomažući tvrtkama u digitalizaciji njihova poslovanja. Projekt Hrvatske gopodarske komore Digital Croatia Hub - DigiCro odabrala je Europska komisija među 137 prijava. “Uz HGK, DigiCro Hub konzorcij će činiti tehnička sveučilišta i coworking organizacije, koji će pružati stručnu podršku i specijaliziranu infrastrukturu tvrtkama u procesu digitalizacije”, kaže potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš. “Planirano je i uključivanje relevantnih tijela državne uprave kako bi se omogućio kvalitetniji protok informacija s terena te kako bi se osigurala institucijska podrška. DigiCro Hub bit će središnja točka za proces digitalizacije malih i srednjih poduzeća te start-up tvrtki u Hrvatskoj u okviru tematskih prioritetnih područja prepoznatih u Strategiji pametne specijalizacije”, naglasio je Radoš. Hub će pružati usluge informiranja, podrške, edukacije, mentorstva, infrastrukture te sve ostale usluge potrebne za poticanje digitalizacije Tomislav Radoš

hrvatskoga gospodarstva i osiguranje novih inovativnih rješenja. Uz to, DIH-ovi omogućavaju tvrtkama pristup najnovijim znanjima, mreži stručnjaka, tehnologijama za testiranje i eksperimentiranje s digitalnim inovacijama koje su relevantne za njihove proizvode, procese ili poslovne modele poput robotike, fotonike računarstva visokih performansi (HPC), analize podataka, simulacije, interneta stvari (IoT), cyber-fizičkih sustava, zaštite podataka... “Osim tehnološkog fokusa, DIH-ovi imaju i sektorski fokus te se mogu usredotočiti na specifične sektore poput poljoprivrede, građevinarstva, proizvodnje. Zadatak DIH-a je jačanje konkurentnosti industrije u Europi pružanjem podrške njezinoj digitalnoj transformaciji. Povezivat će tvrtke s investitorima, olakšavati pristup financiranju digitalne transformacije te poticati sinergiju između digitalnih i ostalih ključnih tehnologija”, zaključio je Radoš. (K.S.)

15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 15


AKTUALNO URUČENE ZLATNE KUNE NAJUSPJEŠNIJIM TVRTKAMA VUKOVARSKOSRIJEMSKE ŽUPANIJE

Najbolji Dilj, Grad Export i Kod savjetovanje Sve nagrađene tvrtke dolaze iz proizvodnje i bave se stvaranjem nove vrijednosti, a to obećava znatno snažniji gospodarski rast od dosadašnjeg piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

uz graditeljstvo, dok treća tvrtka dolazi iz IT sektora. I naravno, sve tri tvrtke u velikoj su mjeri okrenute izvozu. Upravo su to pokazatelji koji ukazuju na pozitivan trend gospodarskog razvoja koji otvara mogućnost za značajniji rast i u ovoj hrvatskoj županiji.

NAJUSPJEŠNIJI MEĐU NOMINIRANIMA

P

rema brojčanim pokazateljima, gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije u 2016. godini ostvarilo je ukupne prihode od 12,935 milijardi kuna što je povećanje od 1,8 posto u odnosu na 2015. godinu. Ovakav skroman rast još je jako daleko od onoga što je potrebno, no nakon puno godina pada i ovakvi podaci su dobrodošli. U prilog gospodarskom optimizmu još više govore podaci o tvrtkama koje su u ovoj županiji ponijele titulu poslovno najuspješnijih tvrtki za 2016. godinu i time osvojile plaketu Zlatna kuna u kategorijama velikih, srednjih i malih tvrtki. Naime, riječ je o tvrtkama koje se bave proizvodnjom, dakle stvaranjem novih vrijednosti. Uz to, djelatnost dviju od tri nagrađenih tvrtki manje ili više vezana je

Prilikom uručenja tih priznanja, potkraj prosinca na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK-Županijske komore Vukovar, Vinka Ivanković, predsjednica HGK-ŽK Vukovar, je istaknula kako je cilj Zlatne kune da se uspješne tvrtke nagrade, ali i da ih se potakne na održavanje kontinuiteta uspješnosti. Plaketom Zlatna kuna u kategoriji velikih trgovačkih društava nagrađena

je tvrtka Dilj koja je u 2016. imala 272 zaposlena i ostvarila ukupan prihod od 145 milijuna kuna te dobit od 22 milijuna kuna. Tvrtka je osnovana 1922. godine u Vinkovcima i bavi se proizvodnjom opeke, crijepa i proizvoda od pečene gline za građevinarstvo. U kategoriji srednjih trgovačkih društava Zlatnu kunu dobio je vinkovački Grad Export. Grad Export je osnovan 1992. godine i bavi se proizvodnjom proizvoda od plastike za građevinarstvo. U 2016. godini tvrtka je imala 131 djelatnika, ostvarila je ukupan prihod od 67 milijuna kuna i dobit od 7,2 milijuna kuna. U kategoriji malih trgovačkih društava Zlatnom kunom nagrađena je tvrtka Kod savjetovanje iz Vukovara. Tvrtka je osnovana 2012. godine i bavi se savjetovanjem vezanim za IT sustave, te razvojem programskih rješenja na mobilnim, web i desktop platformama. U 2016. godini tvrtka je ostvarila prihod od 10 milijuna kuna i dobit od 2,5 milijuna kuna. Gospodarsko vijeće HGK-ŽK Vukovar je dobitnike priznanja izabralo kao najuspješnije među tvrtkama nominiranim na temelju 18 kriterija za dodjelu Zlatne kune.

IVAN ŠKORIĆ, POTPREDSJEDNIK HGK ZA POLJOPRIVREDU, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO

Drago mi je što je Vlada pokrenula Projekt Slavonija U ime Hrvatske gospodarske komore nagrađenim tvrtkama čestitao je i Ivan Škorić, potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo. “Na razini EU-a, od 1340 regija naše četiri slavonske županije su među 30 zadnjih regija po

razvijenosti. Dakle, prema europskim kriterijima, mi smo na samome kraju. Drago mi je što je Vlada prepoznala taj problem i pokrenula Projekt Slavonija. No mi u HGK-u očekujemo kako će ostvarenje toga projekta, pored niza infrastruktur-

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4012 | 15. siječnja 2018.

nih objekata, donijeti i nešto novih radnih mjesta”, istaknuo je Škorić dodajući kako se upravo kroz HGK, preko 58 postojećih komorskih udruženja raznih djelatnosti, može napraviti puno toga korisnoga za gospodarstvo.


GOSPODARSKO VIJEĆE HGK-KOMORE ZAGREB

URUČENE PLAKETE ZLATNA KUNA Nagrađeni su Končar Distributivni i specijalni transformatori, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, TIM Kabel, Drvoproizvod, Adoro, Radman Grupa piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

N

a svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK-Komore Zagreb 19. prosinca uručene su plakete Zlatna kuna najuspješnijim velikim, srednjim i malim tvrtkama s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije za poslovne rezultate ostvarene u 2016. godini. U kategoriji velikih trgovačkih društava s područja Grada Zagreba Zlatna kunu dobio je Končar Distributivni i specijalni transformatori, dok je s područja Zagrebačke županije dobitnik plakete Hrvatska kontrola zračne plovidbe. Prema ostvarenim poslovnim rezultatima u kategoriji srednje velikih trgovačkih društava s područja Grada Zagreba Zlatnom kunom nagrađen je TIM Kabel, a u kategoriji srednje velikih trgovačkih društava s područja Zagrebačke županije Drvoproizvod. Tvrtka Adoro dobitnica je plakete Zlatna kuna u kategoriji malih trgovačkih društava s područja Grada Zagreba, a Radman Grupa s područja Zagrebačke županije. Posebno priznanje HGK dobili su Franck za 125. obljetnicu osnivanja i uspješnog poslovanja, a posebno priznanje Komore Zagreb dodijeljeno je Metal

Productu za 50. obljetnicu osnivanja i uspješnog poslovanja. Hrvatsko gospodarstvo je u uzlaznoj fazi, a rast industrijske proizvodnje, turizma, izvoza, trgovine dobri su pokazatelji koji pružaju optimizam, rekao je na uručenju nagrada predsjednik HGK Luka Burilović. “Oporavku je značajno pridonio Grad Zagreb i Zagrebačka županije, gdje se kreira trećina BDP-a Hrvatske, posluje gotovo 40 posto od ukupnog broja poduzetnika i ostvaruje 60 posto ukupne dobiti. Ovdje je temelj naše cjelokupne ekonomije, a danas nagrađujemo najbolje od najboljih i ističemo ih za primjer drugima”, kazao je Burilović.

NAKON SEDAM GODINA POZITIVNI TRENDOVI Predsjednik Komore Zagreb Zlatan Fröhlich istaknuo je kako se nakon sedam godina u hrvatskom pa i zagrebačkom gospodarstvu bilježe pozitivni trendovi. “BDP je u drugom tromjesječju 2017. realno veći za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2016., a na području Komore Zagreb od ukupnih investicija u dugotrajnu imovinu u Hrvatskoj realizira se oko 52 posto. Ohrabruju i dobri rezultati u turizmu - na području Grada Zagreba i

Zagrebačke županije povećan je broj turističkih noćenja za 12 posto što je četiri posto više nego prethodne godine”, naglasio je Fröhlich. Grad Zagreb i Komora Zagreb niz godina aktivno surađuju, pružaju stručnu i institucionalnu podršku poduzetnicima Grada Zagreba i Županije, podsjetila je Olivera Majić, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika. “Potporama se olakšava poslovanje i podupire poduzetništvo, obrtništvo, start-up tvrtke, poduzetnička infrastruktura”, kazala je ona dodajući kako Grad Zagreb snažno pridonosi jačanju i unapređenju poduzetništva kroz programe i projekte u suradnji s drugim institucijama. “Svaki je uspjeh pojedinog poduzetnika uspjeh i cijeloga gospodarstva kroz rast, novo zapošljavanje te bolji životni standard”, ocijenila je Olivera Majić. U ime nagrađenih zahvalio se predsjednik Uprave Končar D&ST-a Ivan Klapan. “Svako priznanje poticaj je za dobitnike, ali i one koji su bili blizu dobivanja nagrade da nastave s dobrim radom i poslovanjem kroz suglasje vlasnika, menadžmenta i radnika u ostvarivanju vizija tvrtke i stvaranja nove vrijednosti”, istaknuo je Klapan.

15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 17


PV ANALIZA LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

VODE LI DOBRE PO PRIČE ZAOKRETU?

Za gospodarsko zaostajanje Ličko-senjske županije postoji puno razloga, ali su najv akumulacije, slaba prometna povezanost, manjak visokostručnih kadrova i ratne

L

ičko-senjska županija gospodarski zaostaje za ostatkom Hrvatske. Za to postoji puno razloga, ali su najviše, tvrde u HGK-Županijskoj komori Otočac, utjecali na to nedostatak vlastite akumulacije, slaba prometna povezanost, manjak visokostručnih kadrova i ratne aktivnosti. Ti su problemi utjecali i na promjenu strukture županijskog gospodarstva. Nepovoljna

struktura stanovništva, pogotovo dobna, ograničavajući je faktor gospodarskog razvoja Županije, kao što je nedostatak stručnih kadrova ograničavajući čimbenik razvitka poduzeća. Od ukupnog broja stanovnika Ličko-senjske županije udio radno sposobnog stanovništva je 57,6 posto, dok je u Hrvatskoj taj prosjek 63,7 posto. Koeficijent starosti u Županiji iznosi 30,5 posto i značajno prelazi kritičnu

18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4012 | 15. siječnja 2018.

RAZVITAK LIČKOSENJSKE ŽUPANIJE USMJEREN JE NA TURIZAM, POLJOPRIVREDU I DRVNU INDUSTRIJU


DUZETNIČKE iše, tvrde u HGK-Županijskoj komori Otočac, na to utjecali nedostatak vlastite aktivnosti piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr razinu od 12 posto. Obrazovna struktura stanovništva nije zadovoljavajuća jer je udio stanovnika sa završenom srednjom školom, višom ili fakultetom manji od državnog prosjeka.

BRENDIRANJE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA Razvitak Ličko-senjske županije usmjeren je na turizam, poljoprivredu i drvnu

industriju, što je predviđeno Studijom dugoročnog razvitka te županije. Donedavni voditelj LAG-a Lika, a sada ravnatelj Nacionalnog parka Plitvička jezera Tomislav Kovačević, podsjeća da je rad na razvojnoj viziji Like započeo prije dvije i pol godine kada je pokrenut projekt integralnog razvoja Like iz kojeg je pak pokrenut projekt brendiranja šireg područja Like. “To područje

je ekološki očuvano, a njegovih čak 60 posto je pod nekom vrstom zaštite, tako da ima sve preduvjete da postane jedinstvena i prepoznatljiva destinacija. Tu su tri nacionalna parka i jedan park prirode te niz drugih reljefnih specifičnosti. Kroz integrirani gospodarski razvoj želimo brendirati tu destinaciju”, pojašnjava Kovačević. LAG Lika pomoću EU fondova potiče poljoprivrednike

15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 19


PV ANALIZA

MILAN KRANJČEVIĆ, DIREKTOR HGK-ŽK OTOČAC

Niz tvrtki se mogu navesti kao primjeri dobrog poslovanja Prema riječima Milana Kranjčevića, direktora HGK-ŽK Otočac, niz tvrtki s područja Ličko-senjske županije mogu se navesti kao primjeri dobrog poslovanja. Tu je svakako Lika svjetlo iz Gospića, koje se bavi proizvodnjom velikih rasvjetnih tijela po narudžbama te gotovo u cijelosti izvozi svoje proizvode. Velebit iz Prozora je mlada tvrtka koja je u kratkom vremenu otkako posluje ponudila alternativne oblike turizma i ostvaruje zapažene uspjehe. Tu je i tvrtka Dasović iz Brinja koja se bavi ugradnjom hidrauličnih dizalica i njihovim servisom, jedina takva u ovoj županiji, a vjerojatno i šire. Kranj-

Cilj nam je imati barem još 100 hektara oranice, što bi nam omogućilo vlastitu proizvodnju krumpira na oko 80 do 90 hektara godišnje. Nikola Vidaković, direktor tvrtke Agrovelebit

na proizvodnju hrane, ali i njihovu konkurentnost. “Mi brendiramo njihove kvalitetne proizvode. Imamo i regionalnu oznaku kvalitete Lika Quality koju je dobilo 39 poljoprivrednih proizvoda. Kako bismo te proizvode lakše plasirali, razvijamo kratke lance opskrbe. Osnovali smo Ličku seljačku tržnicu koje nije samo mjesto prodaje nego je i turistička atrakcija i često gostuje u raznim jadranskim destinacijama za vrijeme sezone”, ističe Kovačević koji smatra da turizam u Lici nije razvijen, osim na području NP-a Plitvička jezera. Cilj nam je, ističe Kovačević, razvijati obiteljska gospodarstva kojima je turizam dodatna i dobro došla djelatnost. “Kako brendiramo hranu i gastronomiju, pokrenuli smo nekoliko projekata za educiranje ugostitelja, nositelja gastronomske ponude”, kaže Kovačević dodajući kako bi Lika trebala biti i gastronomska destinacija.

INDIVIDUALNI PROJEKTI P Dakle, kad je rije riječ o turizmu, najveća je aktivnost vezana uz NP N Plitvička jezera, ali dobrim turističkim rezultatima rezu Ličko-senjske županije pridonosi i či činjenica što su na jednom području Novalja, S Senj, Karlobag... Valja naglasiti da se niz turističkih turistič projekata odvija neovisno o NP-u Plitvička Plitv jezera, pa je tako svoje projekte tu razvijao, ra primjerice, nedavno preminuli Ri Riccardo Mazzucchelli, a jedan od najsimpatičnijih najsim projekata svakako je onaj splitskog poduzetnika Denisa Karadže, koji je preuredio sta staru, napuštenu školu u Hostel

čević izdvaja i Givi iz Otočca, građevinsku tvrtku koja posluje i izvan Ličko-senjske županije, a posebno se ističe u izgradnji i konzervaciji objekata pod zaštitom države. Tu je i tvrtka Selan iz Senja koja se bavi poslovima vezanim uz proizvodnju alternativne energije. Izdvaja i Tomaić-Commerce iz Otočca, vodeću tvrtku u proizvodnji i preradi mlijeka u sireve i druge mliječne proizvode, koja je koristila sredstva pretpristupnih fondova EU-a. Između ostalih izdvaja i Nedu Senj, tvornicu trikotaže koja proizvodi sve vrste pamučnog donjeg rublja, a većinu proizvodnje izvozi na europska tržišta.

Sveti Rok u Općini Lovinac, koji dobro posluje. “Moja obitelj ima kuću u Stobreču. Dva su njena kata slobodna i mogu se iznajmljivati, ali nikad nisam tu poželio razvijati turističke projekte. U Lici mi je to očito izazov”, kazao nam je jednom prigodom Denis Karadža koji jako dobro poznaje Liku jer se bavi proizvodnjom i trgovinom svježeg mesa.

LIČKI KRUMPIR Jedna od pozitivnih priča svakako je priča o ličkom krumpiru. Tvrtka Agrovelebit je polovinom lanjskoga rujna započela s njegovom

LAG LIKA POMOĆU EU FONDOVA POTIČE POLJOPRIVREDNIKE NA PROIZVODNJU HRANE, ALI I NJIHOVU KONKURENTNOST direktnom prodajom, za početak u Zagrebu, a planira se širenje i na ostale veće gradove. Agrovelebit je, inače, najveći proizvođač ličkog i sjemenskog krumpira u Hrvatskoj. Osnovala ga je Općina Lovinac kako bi revitalizirala proizvodnju ličkog krumpira i kako bi se nastavio projekt Poljoprivredne zadruge


Lovinac koja je završila u stečaju. Kroz taj projekt je lički krumpir na europskoj razini i dobio zaštitu geografskog podrijetla 2015. godine. Te iste godine Agrovelebit je sa 1,65 milijuna kuna dokapitaliziralo 11 poduzetnika, tako da Općina Lovinac više nije njegov većinski vlasnik. Bilo kako bilo, revitalizacijom proizvodnje ličkog krumpira Agrovelebit je započeo stavljati u funkciju zapušteno poljoprivredno zemljište. Nikola Vidaković, direktor tvrtke Agrovelebit iz Svetog Roka, kaže kako bi u ovoj godini trebali proizvesti 1000 tona ličkog krumpira. Dijelom bi tu količinu osigurali razvojem kooperacije, a dijelom povećanjem obradivih površina. Agrovelebit u ovom trenutku obrađuje oko 270 hektara zemljišta od čega je oko 130 hektara oranice. “Cilj nam je imati barem još 100 hektara oranice, što bi nam omogućilo vlastitu proizvodnju krumpira na oko 80 do 90 hektara godišnje”, kaže Vidaković podsjećajući kako se krumpir ne može saditi svake godine na istoj parceli. Prema njegovim riječima, poodmakle su pripreme za novu investiciju nužnu za dostizanje ambicioznog cilja - proizvodnje oko 2500 tona krumpira godišnje. Kaže da će Agrovelebit ove godine završiti investiciju za kupnju mehanizacije i modernizaciju skladišta u Gospiću, kako bi mogli podignuti kapacitet i ukupnu proizvodnju.

LOSOS I PASTRVA Druga zanimljiva i pozitivna priča je investicija Josipa Leke, vlasnika tvrtke Leko koja ima pogon za proizvodnju i uzgoj pastrve. Uz uzgoj pastrve, on namjerava u Lici uzgajati i losos u što planira investirati oko 2,5 milijuna eura. “Još uvijek smo u dvojbi kakvu tehnologiju izabrati jer na našem području nemamo iskustva u uzgajanju lososa. Uglavnom, riječ je o tzv. reciklirajućem zatvorenom sistemu uzgoja. Jedanput bismo primili vodu i ne bismo je više ispuštali, znači protoka vode ne bi bilo. To nam je važno zbog bolesti čiji su najčešći prijenosnici ptice i ljudi. Tako nam je bilo u slučaju pastrve, a losos je osjetljiviji od pastrve”, pojašnjava Josip Leko koji se sa suradnicima trenutačno upoznaje s danskom i norveškom tehnologijom, a namjerava uzeti i mentora kako bi uhodao proizvodnju lososa. Leko je nakon niza izazova konačno zadovoljan jer su njegovi fileti pastrve ušli u dvije velike hotelske kuće, porečki Valamar i Jadranku iz Malog Lošinja. Uzgaja od 70 do 100 tona pastrve godišnje, a u Lici zapošljava 15 radnika. Ima i pogon za filetiranje pastrve za koji je ishodio sve potrebne certifikate. Leko

kaže da je prestao zapisivati koliko je investirao, ali procjenjuje da je uložio tri do četiri milijuna eura. “Trebaju nam još dvije takve hotelske kuće kako bismo bez problema prodali svoju proizvodnju i ne bismo morali izvoziti”, ističe Leko koji je široj javnosti postao poznat po proizvodnji kavijara. Kaže da bi bio najzadovoljniji kada bi samo proizvodio kavijar i kada bi cijelo ribogojilište služilo za njegovu proizvodnju. “To bi bio sjajan posao. Ono što sada proizvedemo, prodamo u predbilježbi. Bilo bi dobro kad bismo mogli povećati proizvodnju kavijara. Za razliku od percepcije u javnosti, nije riječ o skupom proizvodu. Naš je kavijar cjenovno prihvatljiv i mogu si ga priuštiti i naši građani. S druge strane, to je nutricionistički vrlo vrijedan proizvod”, naglašava Leko. U Lici bi svakako trebalo svim sredstvima podržati desetke poduzetničkih projekata. Među ostalim bi svakako trebalo podržati projekte tvrtke Tomaić-Commerce i obitelji Tomaić koja proizvodi sireve u Otočcu. Obitelj Tomaić proizvodi sir 24 godine i ima 15 zaposlenih. Njihova sirana Runolist preradi oko 800.000 litara mlijeka godišnje. Uglavnom se radi o kravljem mlijeku, ali proizvode i nešto malo sireva na bazi ovčjeg i kozjeg mlijeka. Počeli su s jednim proizvodom da bi ih danas imali 17. Valja također naglasiti kako dio poduzetnika smatra da izbor Karla Starčevića, vlasnika Ličanke, tvrtke koja proizvodi Velebitsko pivo, za gradonačelnika Gospića šalje signal poduzetnicima da investiraju u Liku.

Bilo bi dobro kad bismo mogli povećati proizvodnju kavijara. Za razliku od percepcije u javnosti, nije riječ o skupom proizvodu. Naš je kavijar cjenovno prihvatljiv i

mogu si ga priuštiti i naši građani. S druge strane, to je nutricionistički vrlo vrijedan proizvod. Josip Leko, vlasnik tvrtke Leko

15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 21


S MARKOVA TRGA SJEDNICA VLADE

POREZNE OLAKŠICE ZA ISTRAŽIVANJE I INOVACIJE Po ulaganjima privatnih i javnih tvrtki u znanstveno istraživačke aktivnosti Hrvatska se nalazi na donjem dijelu rang ljestvice članica EU-a, istaknula je Martina Dalić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

V

lada je u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o državnoj potpori za istraživačko razvojne projekte s ciljem pružanja podrške tvrtkama koje se bave istraživanjem, razvojem i inovacijama, i to kroz poreznu olakšicu odnosno umanjivanje osnovice poreza na dobit za stvarne troškove takvih ulaganja u gospodarstvu. Prema podacima Eurostata, razina izdataka u Hrvatskoj za istraživanje i razvoj stagnira od 2010. godine i znatno je ispod prosjeka država Europske unije. Omjer između privatnih i javnih ulaganja također pokazuje trend smanjivanja ulaganja privatnog sektora, stoga Vlada upravo ovakvim zakonskim prijedlogom pokušava potaknuti privatni sektor na veća ulaganja. “A sve kako bi se ostvario cilj da Hrvatska dosegne iznos ulaganja u istraživanje i razvoj od 1,4 posto BDP-a do 2020. Danas se po ulaganjima privatnih i javnih poduzeća u znanstveno istraživačke aktivnosti, koja su ispod jedan posto BDP-a, Hrvatska nalazi na donjem dijelu rang ljestvice članica Europske unije, čiji je prosjek

iznad dva posto BDP-a”, istaknula je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić.

SREDSTVA OSIGURANA U PRORAČUNU Na potporu predviđenu zakonom moći će računati svi poduzetnici koji nisu u

Uljaniku državno jamstvo do 96 milijuna eura Vlada je ovlastila Ministarstvo financija da izda državno jamstvo u iznosu do 96 milijuna eura u korist Hrvatske poštanske banke te drugih poslovnih banaka u zemlji ili inozemstvu za kreditno zaduženje Uljanik Brodogradilišta radi sanacije i financijske konsolidacije. Jamstvo će biti aktivno tek po odobrenju Europske komisije. Kredit se planira upotrijebiti za materijal potreban za

gradnju brodova u Puli u iznosu do 38,2 milijuna eura, zatim za povrat duga prema Uljaniku d.d. koji će se utrošiti na materijal potreban za gradnju brodova u Puli do iznosa od 10 milijuna eura, zatim za plaće i režijske troškove u iznosu do 4,6 milijuna eura te za obveze Brodogradilišta prema dobavljačima do 12 milijuna eura i buduće troškove u Brodogradilištu u iznosu do 31,2 milijuna eura.

22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4012 | 15. siječnja 2018.

poteškoćama, osim specifičnih djelatnosti kao što su trgovina, kockarnice i slične djelatnosti koje se obično izuzima iz takvih potpora. Poduzetnici koji žele ostvariti poreznu olakšicu Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta će prijavljivati svoje aktivnosti za koje smatraju da su projekti s karakterom znanstveno istraživačkog rada. Potpore će se kretati između 50.000 eura za studije izvodivosti do 300.000 eura za temeljna istraživanja. Uz predviđenu olakšicu umanjenja osnovice poreza na dobit, poduzeća će i dalje moći koristiti druge potpore za istraživanje i razvoj. Ipak, sukladno zakonu i europskim pravilima, postoji gornji limit na ukupnu razinu svih potpora koje se mogu koristiti, koja o vrsti projekta iznosi između 7,5 i 40 milijuna eura po poduzetniku. Za provedbu tog zakona u prvoj godini, u državnom proračunu za 2018. godinu na poziciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta osiguran je iznos od 1,2 milijuna kuna za potrebe vrednovanja prihvatljivosti istraživačko razvojnih projekata.


AKTUALNO ZAKON O DRŽAVNOM POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

TKO NE KORISTI ZEMLJU, TREBA MU JE UZETI Prema zakonskom prijedlogu, prednost pri dodjeli zemlje imat će obiteljska poljoprivredna gospodarstva, mladi poljoprivrednici i stočari koji nemaju dovoljno zemlje, ističe Jaić piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

H

rvatska udruga poljoprivrednika pozdravlja Prijedlog zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu i zahvaljuje Ministarstvu poljoprivrede što je većinu prijedloga poljoprivrednika uvrstilo u njega, kaže predsjednik Udruge Tihomir Jaić. “Izuzetno mi je drago što će, prema zakonskom prijedlogu, prednost pri dodjeli zemlje imati obiteljska poljoprivredna gospodarstva, mladi poljoprivrednici i stočari koji nemaju dovoljno zemlje”, ističe Jaić. Vlada je taj zakonski tekst uputila u drugo saborsko čitanje, a njime se, naglašavaju u resornom ministarstvu, vraćaju ovlasti raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu jedinicama lokalne samouprave. One će raspisivati natječaje za zakup ili prodaju zemljišta, a u kontrolu cijelog postupka uključeno je Državno odvjetništvo koje je zadnjih pet godina bilo isključeno iz raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, najavljuju u Ministarstva poljoprivrede. Prednost pri dodjeli zemljišta imat će stočari kojima nedostaje vlastite zemlje, dosadašnji zakupci koji su uredno ispunili gospodarski program i poštovali ugovore te mladi poljoprivrednici. Prema važećem zakonu, najviše se boduju gospodarski program i broj zaposlenih, pri čemu su OPG-ovi i mladi u pravilu izvisili, upozorava Jaić navodeći primjer Vupika koji je u okolici Vinkovaca imao 5000 hektara zemlje u najmu po 220 kuna, a mali poljoprivrednik je za jedan hektar privatnog zemljišta plaćao između 800 i 1000 kuna.

NEDOSTATAK ZEMLJIŠTA - RAZLOG ISELJAVANJA “Vlasnik zemlje mu nije dao poticaj od oko 1700 kuna, što znači da je taj mali poljoprivrednik morao platiti hektar zemlje 2700 kuna, dok je velika tvrtka plaćala hektar 220 kuna i to je jedan od razloga zašto su mala poljoprivredna gospodarstva izgubila na konkurentnosti u odnosu na velike tvrtke”, naglašava Jaić. U Hrvatskoj udruzi poljoprivrednika upozoravaju i na problem iseljavanja, posebice

JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE ĆE OPET RASPOLAGATI POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU mladih iz ruralnih sredina, a kao jedan od glavnih razloga tome vide nedostatak zemljišta kao strateškog resursa. Novim zakonom to bi se trebalo promijeniti. Poljoprivrednici žele i provođenje revizije svih gospodarskih programa na temelju kojih je državno poljoprivredno zemljište iznajmljivano jer, kako kažu, na terenu ima puno primjera nepoštivanja tih programa. “Tražimo od Ministarstva da krene u reviziju svih gospodarskih programa te da se onima koji ih ne poštuju oduzme zemlja i da se ponovo raspiše natječaj. Ujedno od Državnog odvjetništva Hrvatska udruga poljoprivrednika traži da u tim slučajevima pokrene istrage”, zaključuje je Jaić. 15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 23


AKTUALNO MJESEČNO IZVJEŠĆE AGROKORA

MALOPRODAJA I VELEPRODAJA U NEGATIVI Maloprodaja i veleprodaja u prvih 11 mjeseci prošle godine uprihodile su 13,41 milijardu kuna, dok je dobit prije kamata, poreza i amortizacije bila negativna 149 milijuna kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

P

oslovne grupe Prehrana i Poljoprivreda Agrokora u prvih 11 mjeseci prošle godine nastavile su s realizacijom solidnih poslovnih rezultata i ostvaruju pozitivan operativan rezultat, dok Maloprodaja i veleprodaja, u kojima je nastavljeno troškovno restrukturiranje i dalje bilježe negativnu EBITDA-u, navodi se u redovinom mjesečnom izvješću izvanredne Agrokorove uprave. Maloprodaja i veleprodaja, u kojoj su Konzum, Tisk i Velpro-centar, u prvih 11 mjeseci prošle godine uprihodile su 13,41 milijardu kuna, dok je dobit prije kamata, poreza i amortizacije bila negativna 149 milijuna kuna. “Maloprodaju i veleprodaju u studenome su obilježili relativno dobri rezultati. Konzum, kao

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

U siječnju rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama Sredinom prosinca, točnije 13. prosinca, na e-oglasnoj ploči Trgovačkog suda u Zagrebu objavljene su izmjene i dopune prijavljenih tražbina (odnosi se isključivo na tražbine kod kojih je došlo do izmjena ili dopuna). Osim osporavanja tražbina izvanredne uprave, zaprimljeno je i 29 podnesaka osporavanja 15 drugih vjerovnika čime je osporeno 45 tražbina i to onih koje je izvanredna uprava priznala. Drugi vjerovnici su dodatno osporili ukupno 13,1 milijardu kuna tražbina, podaci su iz izvješća. “Očekuje se da će u siječnju 2018. godine Trgovački sud u Zagrebu donijeti rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama na koje vjerovnici imaju pravo žalbe u roku od osam dana od dostave rješenja. Nakon pravomoćnosti navedenog rješenja nezadovoljni vjerovnici imat će mogućnost pokrenuti parnicu radi utvrđivanja osnovanosti svoje tražbine u roku od osam dana”, ističe se u izvješću. Prijedlog nagodbe mora biti podnesen Sudu najkasnije do 10. travnja.

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4012 | 15. siječnja 2018.

DIVIZIJA POLJOPRIVREDA OSTVARILA JE KUMULATIVNI PRIHOD OD 2,54 MILIJARDE KUNA I OPERATIVNU DOBIT OD 283 MILIJUNA KUNA najveći maloprodajni lanac u Hrvatskoj, ostvario je bolje rezultate u odnosu na očekivanja po svim pozicijama poslovanja, prihodu, marži, broju kupaca, trošku i EBITDA-i, što je sve


Poslovanje Agrokorovih kompanija dobra osnova za postizanje nagodbe Redovito mjesečno izvješće izvanredne uprave pokazuje da je poslovanje svih kompanija stabilizirano, da cjelokupni sustav ostvaruje pozitivnu zaradu prije oporezivanja, kamata i amortizacije. Mislim da je to vrlo dobra osnova za postizanje i kretanje u proces postizanja nagodbe, izjavila je potpredsjednica Vlade i ministrica gos-

rezultat intenzivnog rada u prethodnim mjesecima”, ističe se u izvješću koje potpisuje izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak.

NEGATIVNA OPERATIVA DOBIT MALO I VELEPRODAJE Prema procijenjenim rezultatima, Konzum je u lanjskih prvih 11 mjeseci ostvario prihod od gotovo 8,09 milijardi kuna i EBITDA-u od 113 milijuna kuna, a Konzum BiH prihod od 1,85 milijardi te negativnu dobit prije kamata, poreza i amortizacije od 93 milijuna kuna. Tisak je u istom razdoblju ostvario prihod od 1,86 milijardi kuna, dok je EBITDA također bila negativnih 37 milijuna kuna. Velpro je pak imao prihod od gotovo 1,5 milijardi kuna, te negativnu EBITDA-u od 111 milijuna kuna. “Studeni predstavlja prijelom između ljetne i zimske sezone te je mjesec s najmanjom potrošnjom što je, naravno, utjecalo i na prihod u odnosu na druge mjesece, ali su prihodi Konzuma u Hrvatskoj i Tiska, unatoč ovim okolnostima, iznad očekivane razine. Opskrba robom za dio grupacije još uvijek predstavlja izazov i u narednom razdoblju glavnina fokusa bit će na stabilizaciji asortimana kako bi se vratilo povjerenje kupaca koje je poljuljano početkom 2017. godine”, navodi se u izvješću izvanredne uprave.

podarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić nakon objave izvješća o poslovanju Agrokorovih divizija. Ministrica smatra dobrim to što je izvanredna uprava uspjela prije kraja prošle godine predstaviti prvi nacrt nagodbe vjerovnicima, a očekuje i da će se doći do glavnog cilja - postizanja nagodbe u zakonom propisanim rokovima.

730 milijuna kuna i operativnu dobit od 140 milijuna kuna. Od siječnja do studenoga prošle godine Zvijezda je imala prihod od 609 milijuna kuna i EBITDA-u od 54 milijuna kuna, dok Dijamant bilježi prihode od 813 milijuna kuna te EBITDA-u od 66 milijuna kuna. PIK Vrbovec je u lanjskih 11 mjeseci imao 1,66 milijardi kuna prihoda uz operativnu dobit od 112 milijuna kuna. Divizija Poljoprivreda u istom je razdoblju ostvarila kumulativni prihod od 2,54 milijarde kuna i operativnu dobit od 283 milijuna kuna, a Belje je ostvarilo prihod od 1,17 milijardi kuna i EBITDA-u od 182 milijuna kuna. Prihod PIK-a Vinkovci u 11 prošlogodišnjih mjeseci iznosio je 350 milijuna kuna, uz EBITDA-u od 32 milijuna kuna, dok je prihod Vupika bio 297 milijuna kuna, a EBITDA 51 milijun kuna. Agrokor trgovina zabilježila je prihod od 717 milijuna kuna i operativnu dobit od 17 milijuna kuna.

PREHRANA BILJEŽI DOBRE REZULTATE Poslovna grupa Prehrana u 11 prošlogodišnjih mjeseci zabilježila je prihod od 7,57 milijardi kuna i EBITDA-u od 1,04 milijarde kuna. Jamnica je u studenome nastavila s ostvarivanjem rekordnih rezultata, a po preliminarnim rezultatima u prvih je 11 mjeseci ostvarila prihod od 1,21 milijarde kuna i EBITDA-u od 297 milijuna kuna. Sarajevski kiseljak u tom je razdoblju ostvario prihode od 334 milijuna kuna te operativnu dobit od 71 milijun kuna. Ledo je pak ostvario 999 milijuna kuna prihoda i operativnu dobit od 197 milijuna kuna. Ledo Čitluk bilježi prihod od 279 milijuna kuna te dobit prije kamata, poreza i amortizacije od 61 milijun kuna. Frikom je zabilježio prihod od

POSLOVNA GRUPA PREHRANA U 11 LANJSKIH MJESECI ZABILJEŽILA JE PRIHOD OD 7,57 MILIJARDI KUNA I EBITDA-u OD 1,04 MILIJARDE KUNA 15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 25


ULAGANJA ZAVRŠEN VELIKI REGIONALNI CENTAR ZA SUŠENJE DRVNE MASE

Kompleks od 32 sušionice Radom centra stvaraju se uvjeti da se iz Hrvatske više ne izvozi sirova drvna građa, već rezana i prosušena što je puno profitabilnije i korisnije piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

T

vrtka Unit Investment NV, velika međunarodna korporacija sa 40 godina iskustva u energetici, u suradnji i suvlasništvu s tvrtkom Energia Solutione vlasnice Sunčice Lalić, izgradila je i potkraj 2015. godine pustila u rad u Babinoj Gredi najveću kogeneracijsku elektranu u Hrvat-

OVAJ PROJEKT OMOGUĆAVA JAČANJE DRVNE INDUSTRIJE U HRVATSKOJ, SMATRA SUNČICA LALIĆ skoj snage 9,7 MW, vrijednu 42 mlijuna eura. Sada su završili veliki regionalni Centar za sušenje drvne mase sa 32 komore za sušenje drvne građe kapaciteta 5300 kubičnih metara, otvorene hale od 1500 četvornih metara te zatvorene hale i sortirnice od 2500 kvadrata. Ovaj najveći kompleks za sušenje drvne građe u Hrvatskoj vrijedan je sedam milijuna eura, a njegovim radom se stvaraju uvjeti da se iz Hrvatske više ne izvozi sirova drvna građa već rezana i prosušena što je puno profitabilnije i korisnije. Osim toga, kada bude radio punim kapacitetom, zaposlit će se i oko 30 novih radnika. Zbog prave epidemije nametnika hrastove mrežaste stjenice, Ministarstvo poljoprivrede je ljetos naložilo prosušivanje drvne građe prije izvoza kako bi se spriječilo širenje tog nametnika, te je investicija u Babinoj Gredi potpuno u skladu s tim naputkom. Kako je u izjavi za Privredni vjesnik naglasila Sunčica Lalić, ovaj projekt

omogućava jačanje drvne industrije u Hrvatskoj. Energana osigurava povoljan energent drvnoj industriji kako bi ona mogla postići veću dodanu vrijednost svoga proizvoda. Bez tih pretpostavki, bez energane, troškovi energenata bili bi im previsoki pa ne bi bili ni konkurentni. S povoljnom energijom, drvna industrija može na inozemno tržište izvoziti i proizvod višeg stupnja obrade, a ne samo sirovinu, odnosno trupce.

RAZMATRAJU SE NAJBOLJI MODALITETI To je primjer kako se sinergijski, korištenjem više različitih korisnika, može i treba koristiti proizvedena električna, ali i toplinska energija. “Na to će se nadovezati izgradnja staklenika za proizvodnju različitih povrtlarskih kultura. U tom je smislu već izdana građevinska dozvola za izgradnju 6,5 hektara staklenika, vrijednih između sedam i osam milijuna eura. To bi omogućilo zapošljavanje dodatnih stotinjak

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4012 | 15. siječnja 2018.

57 milijuna eura ulaganja u Babinoj Gredi Izgradnja elektrane na drvnu sječku i sušara među najvećim je greenfield inozemnim investicijama u Hrvatskoj. Uz planiranu investiciju izgradnje sustava staklenika, vrijednu oko daljnjih sedam milijuna eura, ulaganja u Babinoj Gredi dosegnut će 57 milijuna eura. osoba”, ističe Josip Krnić, načelnik Općine Babina Greda. U tijeku su razgovori s mogućim partnerima koji su zainteresirani za proizvodnju povrća, ali i za njegovu daljnju tehnološku obradu. “Razmatraju se najbolji modaliteti koji će dugoročno zadovoljiti potrebe u tom segmentu prehrambene industrije”, dodala je Sunčica Lalić.


GRADI SE PRVA HRVATSKA TVORNICA EKSTRUDIRANE HRANE ZA KUĆNE LJUBIMCE

ULAGANJE OD 15,3 MILIJUNA KUNA Hrana za životinje je na četvrtom mjestu neslavne liste najuvoženijih proizvoda u Hrvatsku i to želimo promijeniti, kaže Marko Škrablin, suvlasnik i direktor Tvornice dobre hrane piše Goran Gazdek

U

Virovitici je nedavno započela izgradnja prve hrvatske tvornice ekstrudirane (suhe) hrane za kućne ljubimce ukupne vrijednosti 15,3 milijuna kuna. Tvornica veličine 1056 četvornih metara gradit će se u Poduzetničkoj zoni III narednih osam mjeseci kada počinje opremanje strojnog parka, a proizvodnja bi trebala započeti u prosincu 2018. godine. Investitor je virovitička tvrtka Tvornica dobre hrane koja je lanjskoga lipnja s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta i HAMAG-BICRO-om potpisala ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Projekt je u visini od 5,2 milijuna kuna sufinanciran sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020. “U Hrvatskoj ima dva milijuna kućnih ljubimaca, a ni jedne tvornice hrane, a godišnje se u Hrvatsku uveze 50.000 tona te hrane. U Srbiji postoji osam tvornica hrane za kućne ljubimce, a u EU ova je industrija u 2016. godini generirala 35,5 milijardi eura prihoda. Hrana za životinje je na četvrtom mjestu neslavne liste najuvoženijih proizvoda u Hrvatsku i to želimo promijeniti”, kaže suvlasnik i direktor tvrtke Marko Škrablin. U tvornici kapaciteta 3600 tona godišnje radit će minimalno 10 radnika u jednoj smjeni, a treba računati i na činjenicu da u djelatnosti proizvodnje hrane za kućne ljubimce na jednog radnika u proizvodnji dolazi još devet indirektno zaposlenih u popratnim djelatnostima. Meso, voće, povrće i žitarice za proizvodnju ekstrudirane hrane otkupljivat će se isključivo

od lokalnih proizvođača. “Viroviticu smo odabrali zbog odličnog zemljopisnog položaja te dostupnosti potrebnih sirovina neophodnih za konkurentan domaći izvozni proizvod. Važan kriterij pri odabiru bila

Veterinarskim fakultetom u Zagrebu koji je proveo istraživanja i izradio recepture za hranu i Prehrambeno tehnološkim fakultetom iz Zagreba koji brine za opremu i tehnologiju proizvodnje. “Izuzetno smo

MESO, VOĆE, POVRĆE I ŽITARICE ZA PROIZVODNJU EKSTRUDIRANE HRANE OTKUPLJIVAT ĆE SE ISKLJUČIVO OD LOKALNIH PROIZVOĐAČA je i virovitička poslovna zona koja se pokazala infrastrukturno najspremnijom za pokretanje investicije”, kazao je Škrablin.

DVA BRENDA Valja naglasiti kako je izgradnja ove tvornice značajan preduvjet za razvoj lokalnog poduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta. Tvrtka Tvornica dobre hrane osnovana je 2013. godine od kada na razvoju ovog projekta surađuje s

zadovoljni suradnjom akademske zajednice i realnog sektora. Oba fakulteta oformila su svoje timove i s velikom profesionalnošću i entuzijazmom krenuli u ovaj projekt. To nam je jamstvo da će naš finalni proizvod biti vrlo kvalitetan. Respektiramo sve proizvođače, ali bit ćemo konkurentni i kvalitetom i cijenom”, ističe Škrablin. Udio ekstrudirane hrane za pse i mačke na tržištu je nešto veći od 70 posto, dok se ostatak odnosi na konzerviranu hranu i slastice. U Tvornici dobre hrane već imaju razrađene kanale distribucije i prodaje. “Neki trgovački lanci su nas već kontaktirali, što je razumljivo, jer kupci vole kupovati hrvatske proizvode. Imat ćemo dva brenda, prodavat ćemo ih u premium i economic segmentu. Trenutačno radimo na imenu brenda i vizualnom identitetu koje ćemo javnosti predstaviti polovinom godine”, kaže Škrablin.

15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 27


PREDSTAVLJAMO BEE.ACTIVITIES, Sesvete

URED NADOHVAT RUKE Koncept koji bee@work nudi je idealan za one tvrtke kojima je u prvim godinama poslovanja, ali i kasnije, potreban mali, funkcionalan ured koji ima sve na jednom mjestu

T Sve se više tvrtki odlučuje za ured u koji mogu brzo i jednostavno useliti, ali isto tako i brzo i bezbolno iseliti ili preseliti u veći ili manji ured, ovisno o trendovima u poslovanju. Livija Martinović

vrtka Bee.Activities je svoj prvi projekt u Hrvatskoj pokrenula prije gotovo dvije godine kada je u Zagrebu otvoren Business centar bee@work. Livija Martinović, voditeljica poslovnog centra Bee.Activities, kaže nam kako je koncept koji bee@work nudi idealan za one kompanije kojima je u prvim godinama poslovanja, a često i kasnije, potreban mali, ali funkcionalan ured koji ima sve na jednom mjestu. Dakle, objašnjava nam, korisnicima nudimo potpuno namješten i moderno uređen ured, najčešće veličine za dvije osobe, a na raspolaganju im je i veliki broj zajedničkih prostorija, tzv. relax zona koje mogu slobodno koristiti za neformalne sastanke, dogovore ili druženja. “U Business centru veći broj dvorana služi za sastanke koje mogu koristiti korisnici ureda, ali i sve tvrtke koje trebaju profesionalno mjesto za sastanak ili prezentaciju. Osim ureda, kompletna usluga podrazumijeva i sve režije i servisne troškove, kao i čišćenje i održavanje ureda. Ono što još dodatno osiguravamo je besplatni parking u garaži te brzi internet. Praktički jedino što tvrtke trebaju je laptop i mogu krenuti s radom”, objašnjava nam.

USKORO I ZELENA OAZA Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

Na početku, nastavlja Livija Martinović, izazov je bio pronaći model koji najviše odgovara hrvatskom tržištu. “Imali smo više ideja, od poslovnog inkubatora, huba, klasičnog najma po-

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4012 | 15. siječnja 2018.

slovnih prostora te koncepta poslovnog centra koji smo na kraju odabrali. Istraživanje tržišta je pokazalo da je takav oblik najma manjim i srednjim kompanijama najviše potreban, naročito u istočnom dijelu grada gdje dosad nije bio prisutan. Trendovi na tržištu pokazuju da tvrtke traže sve veću fleksibilnost te je to postao izuzetno bitan faktor pri odabiru ureda. Stoga se sve više tvrtki odlučuje za ured u koji mogu brzo i jednostavno useliti, ali isto tako i brzo i bezbolno iseliti ili preseliti u veći ili manji ured, ovisno o trendovima u poslovanju”, napominje ona. Koncept biznis centra i funkcionalnih ureda nije novost na tržištu, naročito u svijetu gdje je ovakav način rada sasvim uobičajen, dapače i preferiran kod mladih kompanija, pa se tako i u Zagrebu može pronaći takva ponuda. “Ono po čemu je Business centar bee@work poseban je već jedinstvena lokacija na istoku grada, u blizini zagrebačke obilaznice i udaljenost od nove zračne luke od svega 10 minuta. Osim lokacije, korisnici naših ureda često ističu da je jedna od najvećih prednosti korištenja bee@worka prostrana i čuvana garaža gdje omogućavamo besplatni parking. Često čujemo da je vrijeme novac, a na ovaj način uistinu se može uštedjeti na vremenu, pardon, novcu, izbjegavajući česta kruženja u potrazi za parkingom”, ističe ona.

PRAKTIČKI JEDINO ŠTO TVRTKE TREBAJU JE LAPTOP I MOGU KRENUTI S RADOM, KAŽE LIVIJA MARTINOVIĆ Tvrtka se svakodnevno trudi unapređivati uslugu te učiniti prostor ugodnijim za rad. “Uskoro planiramo otvoriti vlastitu zelenu oazu na terasi Business centra koja će omogućiti našim korisnicima ugodan predah od napornog rada i idealan prostor za druženje. Naravno, planova ima još mnogo, kratkoročnih i dugoročnih, no zadovoljni smo kako se za sada razvijaju naši projekti u Hrvatskoj i vjerujemo da će ih uskoro biti još više”, zaključuje Livija Martinović. (B.O.)


enterprise europe

info

Broj 162, 15. siječnja 2018.

ESIF FINANCIJSKI INSTRUMENTI

Međimurci najbolji u ESIF programima U proteklih godinu dana odobreno je ukupno 606 ESIF zajmova u iznosu od 168,2 milijuna kuna. Prosječan iznos odobrenog ESIF zajma je 277.500 kuna Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije predstavila je rezultate ESIF financijskih instrumenata Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. prema kojima Međimurska županija znatno prednjači po broju odobrenih ESIF zajmova. Konferencija je održana u sklopu Gospodarskog foruma u Prelogu. U proteklih godinu dana odobreno je ukupno 606 ESIF zajmova u iznosu od 168,2 milijuna kuna. Prosječan iznos odobrenog ESIF zajma je 277.500 kuna. Zahvaljujući odobrenim ESIF zajmovima bit će zaposlene 1253 osobe. U Međimurskoj županiji odobreno je 40 ESIF zajmova ukupnog iznosa 11,7 milijuna kuna. Prosječan iznos odobrenog ESIF zajma iznosi 294.291 kunu. Ukupan iznos investicija uz odobrene ESIF zajmove je 14,9 milijuna kuna. U planu je zapošljavanje još 92 osobe. Kad se uzme u obzir relativni odnos broja stanovnika i broja osnovanih poduzeća u odnosu na broj zahtjeva i broj odobrenih ESIF zajmova, po broju odobrenih ESIF zajmova prednjači Međimurska županija. “Vrlo smo zadovoljni odzivom poduzetnika na mikro i male zajmove, osobito na ostvarene rezultate u Međimurskoj županiji, gdje bilježimo uspješnost od rekor-

dnih 311 posto”, rekao je Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a. “HAMAG-BICRO poduzetnicima nudi veću dostupnost kredita i smanjenje kamatne stope, ponajprije umanjenjem premije za rizik te smanjenjem traženih instrumenata osiguranja. Rezultat je bolja konkurentnost, porast zapošljavanja te veći iznos privatnih ulaganja”, ističe Vrbanec. Za financijske instrumente alocirano je ukupno 170 milijuna eura. U proteklih godinu dana odobreno je ukupno 171,5 milijuna kuna ESIF jamstava za 49 projekata. Ukupan iznos investicija uz odobrena ESIF jamstva iznosi 247,8 milijuna kuna. Prosje-

čan iznos pojedinog odobrenog ESIF jamstva iznosi 3,5 milijuna kuna. Zahvaljujući odobrenim ESIF jamstvima bit će zaposleno 340 osoba. Nacionalna jamstva odobrena su za 112 projekata u iznosu od 403 milijuna kuna. Prosječan iznos pojedinog odobrenog nacionalnog jamstva je 3,6 milijuna kuna. Zahvaljujući odobrenim nacionalnim jamstvima bit će zaposleno 1377 osoba. U sklopu Gospodarskog foruma Grada Preloga HAMAG-BICRO je održao i radionicu za poduzetničke potporne institucije iz šest županija o mogućnostima ESIF financijskih instrumenata.


enterprise europe

CrowdX RADIONICA

Kako do novca preko crowdfunding platformi Na dvodnevnoj radionici predavači su održali kratka predavanja o iskustvima skupnog financiranja od njegova planiranja do realizacije U BIOCentru zagrebačkog sveučilišta posljednjeg dana studenoga i prvog dana prosinca održana je CrowdX radionica o crowdfundingu (skupnom financiranju). Na ovom dvodnevnom eventu razni predavači su održali kratka predavanja na kojima su podijelili svoja iskustva o skupnom financiranju od njegova planiranja do realizacije. Sudjelovanje na radionici bilo je besplatno te se svakom sudioniku pružila prilika za postavljanje pitanja i diskusiju o svim aspektima crowdfunding kampanje. Predavanja su se održala u suradnji i uz potporu partnera: Baggizm, Brodoto, HAMAG-BICRO, Europska poduzetnička mreža (EEN), Crowdstream, Razvoj-

na agencija Zagreb, Plavi ured te CrowdFund-Port. Na drugom danu radionice sudionici su se susreli s konkretnim primjerima iz prakse procesa stvaranja i realizacije crowdfunding kampanje pri čemu su obuhvaćene teme poput načina odabira dobrog tima, postavljanja ciljeva kampanje, čestih grešaka, pravnih aspekata financiranja i sličnog. Na radionici su predavanje održali Dan Marom – glavni gost radionice, ulagač i svjetski autoritet za crowdfunding te autor prve knjige o crowdfundingu na svijetu i savjetnik Europske komisije za buduće regulacije crowdfundinga, Ladislav Jurić i Izvorka Jurić iz Baggizma, Velimir Elezović iz EveTecha, te Matej Ujević iz Digital Assets Power Playa.


15. siječnja 2018.

www.een.hr

2 3

#startupZG

Nagrađeni najbolji poduzetnici početnici Zagrebački inkubator poduzetništva organizirao je natjecanje na kojem su sudionici dobili i konkretne savjete o dolazećim konferencijama i sastancima na kojima bi se mogli predstaviti ciljanoj publici ili investitorima

Nedavno je završilo prvo #startupZG natjecanje u organizaciji Zagrebačkog inkubatora poduzetništva, na kojem su sudionici, osim prijeko potrebnih povratnih informacija stručnog žirija i mentora, dobili i konkretne savjete o dolazećim konferencijama i sastancima na kojima bi se mogli predstaviti ciljanoj publici ili investitorima. Uz organizacijski tim Zagrebačkog inkubatora poduzetništva, natjecanje su omogućili Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), Grad Zagreb, Hrvatski Telekom, Erste banka i Europska poduzetnička mreža Hrvatske (EEN). Prvi dan započeo je uvodnim predavanjem na kojem su natjecateljima objašnjena pravila natjecanja nakon čega je svaki tim u tri minute predstavio svoju tehnološko-poslovnu ideju. Predstavljanje je ujedno poslužilo međusobnom

upoznavanju, ali i povezivanju natjecatelja koji su se samostalno prijavili kako bi se oformili natjecateljski timovi. Timovi su potom na radionici mogli naučiti kako svoju ideju pravilno predstaviti (pitching) kako bi u što kraćem roku mogli navesti sve najvažnije činjenice o svom start-upu. Na predavanju su također saznali kako napraviti poslovni model koji su razvijali ostatak prvog dana natjecanja. U tom su im pomogli mentori koji su svakom timu pristupali pojedinačno te su s njima sudjelovali u razmjeni informacija (brainstormingu). Mentoriranje sa svakim od timova održao je i inozemni predavač master classa Andreas Wil Gerdes, nakon čega je održano i finale natjecanja u kojem su svoj završni napredak pokazali svi timovi. U finalu natjecanja predstavili su se timovi: eBuddy, aplikacija koja će omogućiti studentima na studentskoj razmjeni da

se lakše upoznaju s lokalnim studentima; Expost koji bismo mogli nazvati Uberom za pakete; Praxa, online portal koji će spajati studente i poslodavce koji nude studentsku praksu onim najproaktivnijima; GamEco, računalna igrica koja djecu od sedme do 15. godine uči o važnosti recikliranja; Obrasci.eu, portal koji će građanima olakšati pristup birokratskim obrascima javne uprave; Peekator koji je sam pokretač ideje nazvao Uberom za mistery shopping koji ima za cilj poboljšati kvalitetu usluge ugostitelja, a kao posljednji u finalu se predstavio tim AdvEne s pametnom električnom utičnicom koja štedi električnu energiju. Najboljim se pokazao tim Praxa, za što je nagrađen nagradom od 10.000 kuna koju je uručio Ivan Babić, direktor Poduzetničkog centra Zagreb Erste Banke, dok su drugoplasirani članovi tima Peekator za nagradu dobili dva mobitela Huawei P10 Lite.


enterprise europe EUROPE DIRECT

Nova generacija informacijskih centara u Hrvatskoj Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj potpisalo je okvirne sporazume o partnerstvu za razdoblje od 2018. do 2020. godine s ukupno 10 partnera iz Hrvatske koji su izabrani na natječaju objavljenom u lipnju 2017. godine. U sklopu sporazuma partneri će imati pravo na godišnja bespovratna sredstva za provođenje svojih aktivnosti, a ukupan iznos predviđen za aktivnosti za 2018. godinu iznosi 213.900 eura. Informacijski centri mreže Europe Direct jesu: 1. Europski dom Slavonski Brod, http:// europski-dom-sb.hr/ 2. Javna ustanova RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, http://www.rera.hr/ 3. Međimurska županija, https://medjimurska-zupanija.hr/ 4. Grad Šibenik, http://www.sibenik.hr/ 5. Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje, http://www.slavonija.hr/

6. Grad Petrinja, http://petrinja.hr/ 7. Grad Pula/Pola, http://www.pula.hr/ hr/ 8. Zadarska županija, https://www.zadarska-zupanija.hr/ 9. Razvojna agencija Karlovačke županije – KARLA, http://www.ra-kazup.hr/ 10. VIDRA – Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije, http://ravidra.hr/ Kako bi omogućila izravan i učinkovit dotok informacija građanima, Europska komisija osnovala je mrežu informacijskih centara Europe Direct (EDIC) u svim državama članicama te ih podupire putem okvirnih sporazuma. Ako tražite savjet, pomoć u susjedstvu ili lokalni forum za promicanje dijaloga i svijesti o politikama EU-a, možete se obratiti najbližem informacijskom centru. EDIC-i odgovaraju na pitanja vezana uz: • vaša prava u Europskoj uniji, sredstvima financiranja...

• pozive na lokalne informacijske/kontaktne događaje vezane uz EU • dokumente i publikacije EU-a • podatke za kontakt s nadležnim ustanovama.

Novo vodstvo ZzID-a

Silvija Jonjić, predsjednica ZzID-a

Na izbornoj skupštini Zajednice za industrijski dizajn Hrvatske gospodarske komore na dvogodišnji mandat izabrano je novo vodstvo.

Nova predsjednica Zajednice je poznata hrvatska industrijska dizajnerica Silvija Jonjić, ujedno i direktorica tvrtke Ergoproxi, a Skupština je izabrala i novo Vijeće Zajednice za industrijski dizajn. U njega su uz predsjednicu Zajednice i potpredsjednicu Nikolinu Jelić, ušli i dizajneri Ksenija Jurinec, Tatjana Kos iz Hrvatskih interijera, Lidija Mikluš iz Lilipop Designa, Jakov Šrajer, Maja Mesić iz Boya, Alica Pancer, Mia Veselčić iz Era Grupe, Ada Kezić iz A1 Formata, Karolina Borković iz Accessusa, Ivan Littvay iz Aleph Designa i Ivana Reić iz Trifoliuma. Nova predsjednica Zajednice za industrijski dizajn Hrvatske gospodarske komore je najavila nove korake u radu Zajednice koja će raditi na osnivanju Hrvatske komore dizajna, revitalizaciji rada

Zajednice te suradnji s Panonskim drvnim centrom kompetencije kao i raditi na pronalasku adekvatnog galerijskog prostora za promoviranje rada Zajednice i njenih članova. “Moja glavna misao vodilja kao predsjednice Zajednice je stvoriti bolje okruženje za industrijski dizajn. Većina našeg gospodarstva još uvijek ne zna kakav utjecaj ima industrijski dizajn na hrvatsko gospodarstvo i to je nešto što treba mijenjati. No s druge strane, i sami dizajneri trebaju raditi na tome da steknu znanja koja će im omogućiti da plasiraju proizvod na tržište. Dizajneri su oni koji trebaju mijenjati stanje i promišljajući ostvarivati ono što treba učiniti, a ne očekivati da nam netko stvori okružje za rad”, ističe Silvija Jonjić.


15. siječnja 2018.

www.een.hr

4 5

INFORMATIVNA RADIONICA

PRILIKE i za slavonske projekte Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije održala je informativnu radionicu o mogućnostima dodjele bespovratnih sredstava u Osijeku   Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAGBICRO) održala je 21. prosinca 2017. godine informativnu radionicu o mogućnostima dodjele bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata u Osijeku Nakon niza održanih radionica, na kojima su Slavonci itekako pokazali interes za sva raspoloživa sredstva i mogućnosti koje nude EU fondovi, drago mi je što posljednju u ovoj godini održavamo upravo u Osijeku, rekao je na početku radionice Mario Turalija, član Uprave HAMAG-BICRO-a. “Želja nam je da ni jedan kraj u Hrvatskoj ne ostane zakinut kako bismo iskoristili što više sredstava koja nikad kao danas nisu bila na raspolaganju svima onima koji žele rasti i razvijati se. Isto tako, želim istaknuti rezultate HAMAG-BICRO-a, pa tako trenutačno u provedbi imamo 1336 sklopljenih ugovora ukupne vrijednosti 3,7 milijardi kuna, od

čega bespovratna sredstva čine 1,31 milijardu kuna. Od toga slavonski poduzetnici u Osječko-baranjskoj županiji imaju 96 sklopljenih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, ukupne vrijednosti projekata više od 191 milijun kuna, od čega bespovratna sredstva čine 90,6 milijuna kuna. Grad Osijek ima 38 projekata ukupne vrijednosti 80,8 milijuna kuna, od čega bespovratna sredstva čine 46,3 milijuna kuna”, rekao je Turalija. Na radionici su predstavljeni trenutačno otvoreni pozivi u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., koje vrednuje i provodi HAMAG-BICRO. Ujedno su najavljeni pozivi iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija prema indikativnom godišnjem planu. Isto tako, temeljem prikupljenog iskustva kroz funkciju Posredničkog tijela razine 2 (PT2), HAMAG-BICRO je upoznao osječke poduzetnike s najčešćim pogreškama koje se događaju prilikom

izrade projektnih prijava te s pojedinim fazama provedbe projekta nakon potpisa ugovora. Ovom radionicom se željelo informirati sve zainteresirane o sredstvima koja im stoje na raspolaganju. Agencija je ovom prigodom s poduzetnicima podijelila prikupljeno iskustvo u vrednovanju i provedbi projekata iz EU fondova kako bi im se olakšao proces prijave i provedbe njihovih projekata.


enterprise europe NOVI PROJEKTI

Četiri nova proj

U Osijeku su potpisana četiri nova Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane iz Europ Ukupna vrijednost ovih projekata, koji se provode u Osječko-baranjskoj županiji, je nešto viša od 60,6 milijun potpora premašio 20,8 milijuna kuna U Osijeku su potpisana četiri nova ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru javnog Poziva na dostavu projektnih prijava Kompetentnost i razvoj MSP-a. Ugovore su potpisali Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije i Mario Turalija, član Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije. Ukupna vrijednost ovih projekata, koji se provode u Osječko-baranjskoj županiji, je nešto viša od 60,6 milijuna kuna, dok je iznos dodijeljenih potpora premašio 20,8 milijuna kuna. Namjena ovog poziva bila je poticanje investicija u početna ulaganja povezana s osnivanjem nove poslovne jedinice, proširenjem kapaciteta postojeće poslovne jedinice, diverzifikacijom proizvodnje poslovne jedinice na proizvode koje dotična poslovna jedinica prethodno nije proizvodila ili temeljitom promjenom u sveukupnom proizvodnom procesu postojeće poslovne jedinice. Temeljem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. u državnom proračunu Republike Hrvatske iz Europskog fonda za regionalni razvoj, uz inicijalni iznos od 867 milijuna kuna, osigurano je i dodatnih 475 milijuna kuna. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se mogao dodijeliti pojedinom projektu iznosio je 300.000, dok je maksimalni iznos bio 30 milijuna kuna. Temeljem ovog poziva donesena je 181 odluka o financiranju, ukupne vrijednosti 818 milijuna kuna; potpisano je 117 ugovora, ukupne vrijednosti 1,5 milijuna kuna te je trenutno u pripremi 17 odluka o financiranju vrijednosti 63 milijuna kuna.

Ugovore su potpisali Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije i Mario Turalija, član Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije Jedna od potpisnica je tvrtka Carta osnovana 2005. godine, koja se bavi proizvodnjom industrijskih papirnatih vreća od visokokvalitetnog kraft papira. Tvrtka ima 22 zaposlena, a realizacijom projekta planira se zapošljavanje još 12 djelatnika. Kroz projekt Rast kon-

kurentnosti proizvodnje papirnate ambalaže u Osijeku ostvarili su potporu u iznosu od 11,6 milijuna kuna, ukupne vrijednosti projekta 30,5 milijuna kuna. Razdoblje provedbe projekta predviđeno je do početka prosinca 2019. godine. Projekt se odnosi na ulaganje u proširenje kapaciteta proizvodnje i širenje proizvodnog asortimana (uvođenje papirnatih vreća od 10 do 25 kilograma, ventil vreća s ručkom i vreća s easy open naljepnicama). Projekt će se provoditi ulaganjem u rekonstrukciju krovišta, nabavu strojeva i opreme (bottomer, mješaonica boja, kompresori, viličar i sl.), provedbom edukacije zaposlenika te marketinškim i savjetodavnim aktivnostima. Provedba projekta omogućit će rast konkurentnosti poduzeća, povećanje broja zaposlenih, rast prihoda i širenje prodaje na inozemnom tržištu. EcoCortec je tvrtka koja već dugi niz godina uspješno posluje na hrvatskom tržištu. Putem


15. siječnja 2018.

www.een.hr

6 7

EXPORIVE

ekta

pskog fonda za regionalni razvoj. na kuna, dok je iznos dodijeljenih duktivnosti kroz poboljšanje uvjeta rada dodijeljena je potpora od 800.000 kuna što je polovina ukupne vrijednosti projekta. Projekt će se provesti do prosinca ove godine. Tvrtka trenutno ima 25 djelatnika, a realizacijom projekta planira se zapošljavanje još osam osoba. Predmetnim projektom planira se rekonstrukcija postojeće poslovne građevine (građevinski i obrtnički radovi, vodovod i kanalizacija, elektroinstalacija i strojarske instalacije – grijanje i hlađenje) u vlasništvu poduzeća, a koja će na kraju ulaganja biti proizvodni pogon poduzeća. Unutar pogona će se proizvoditi specijalizirana oprema, odnosno toplovodi i plinovodi od inoksa, koji se koriste u izgradnji bioplinskih postrojenja.

projekta Dogradnja i opremanje novog proizvodnog pogona i adaptacija dijela postojeće građevine, ostvarili su potporu u iznosu od 8,1 milijun kuna, ukupne vrijednosti potpore od 27,8 milijuna kuna. Razdoblje provedbe projekta predviđeno je do kraja svibnja 2019. godine. Trenutačno je u poduzeću zaposleno 25 osoba, a ovim se projektom planira zapošljavanje još 12 osoba. Projekt daje značajan doprinos jačanju regionalne konkurentnosti tvrtke uz razvoj novih kompetencija i stvaranje novih radnih mjesta. Projektom se planira rekonstrukcija postojeće poslovne građevine – proizvodnog pogona za ekstruziju plastike koji se sastoji od dogradnje nove hale površine 1552 četvorna metra i adaptacije dijela postojeće građevine, s ciljem proširenja kapaciteta postojeće poslovne jedinice uz nabavu nove linije za ekstruziju plastične folije. Tvrtka Instos iz Osijeka osnovana je 1991. godine, a njenom projektu Povećanje pro-

Tvrtka Auto Centar Buljubašić kroz projekt Povećanje konkurentnosti tvrtke nabavom opreme i adaptacijom prostora ostvarila je potporu u iznosu od 334.000 kuna, ukupne vrijednosti projekta 687.000 kuna s razdobljem provedbe do sredine prosinca iduće godine. Osnovna djelatnost tvrtke je održavanje i popravak motornih vozila. Od svog osnivanja 1999. godine tvrtku obilježava kontinuirano ulaganje, proširenje i modernizacija pogona i uslužnog programa. Trenutno u tvrtki radi sedam zaposlenika te se projektom planira zaposliti još šest osoba. Tvrtka projektom nabavlja strojeve, opremu i softver (npr. dekarbonizator motora, čistač DPF filtera, uređaj za balansiranje kotača, dijagnostički uređaji i softveri) te adaptira servisni prostor. Cilj projekta i nabave opreme je podizanje kvalitete usluga tvrtke, širenje opsega usluga koje tvrtka može ponuditi, ubrzavanje proizvodno-tehnološkog procesa te iskorak tvrtke ispred konkurencije. Budući da su u djelatnosti tvrtke ulaganja nužnost, kako bi tvrtka i dalje bila ispred konkurencije te omogućila zadovoljenje traženih usluga na tržištu, realizacija ovog projekta i nabava navedene opreme je ključna.

Suradnja u sektoru vina HGK - Europska poduzetnička mreža i Gospodarska komora Pordenone iz Italije organizirali su međunarodnu izložbu vina ExpoRive koja je održana od 12. do 14. prosinca i koja je uz domaće proizvođače okupila 12 operatora u sektoru vina iz Hrvatske i Mađarske. Sudionici su imali intenzivan program radionica posvećenih vinogradarstvu i degustaciji vina, susrećući nekoliko ExpoRive izlagača s kojima su održali poslovne razgovore o mogućoj budućoj komercijalnoj suradnji. Posebna pozornost je posvećena posjetu VCR-a (Vivai Cooperatives Rauscedo), izvrsnosti talijanskog teritorija, tijekom kojeg su sudionici mogli vidjeti pripremu grožđa koje se izvozi diljem svijeta te se upoznati s kontinuiranim istraživanjem novih sorti i klonova uz kušanje vina dobivenih u Eksperimentalnom podrumu. Sudionici su izrazili zadovoljstvo kvalitetom uspostavljenih kontakata na ExpoRiveu te skupili puno informacija o vinogradarskom natječaju Friuli Venezia Giulia koji karakteriziraju inovacije i tehnologije, ali i proizvodnja izvrsnih vina koji su posljedica izvrsnih pedoklimatskih karakteristika teritorija.


enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

Društvo za upravljanje, građenje i održavanje autocesta, 57500462912, Širolina 4, Zagreb 10000, Katica Ivan, katica.ivan@hac.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn. nn.hr/Oglasnik.

USLUGE OSIGURANJA Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice traži nabavu usluga osiguranja. Natječaj je otvoren do 16. veljače. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/

BOJE ZA SIGNALIZACIJU Hrvatske autoceste traže nabavu boja za signalizaciju. Natječaj je otvoren do 13. veljače. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/Docu-

SPIN/application/ipn/DocumentMan a g e m e n t / D o k u m e n t P o d a c i Fr m . aspx?OznakaDokumenta=2018/S+0F20000129, dodatne informacije dostupne su na: Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, 84924656517, Vinogradska cesta 29, Zagreb, 10000, Goran Kuljić, Lidija Kanić, nabava@kbcsm.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/ Oglasnik. NADZOR GRADILIŠTA Hrvatske ceste traže usluge nadzora gradilišta. Natječaj je otvoren do 13. veljače. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0028206. Dodatne informacije dostupne su na: Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, 55545787885, Vončinina 3, Zagreb10000, ankica.milicevic@hrvatske-ceste.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn. nn.hr/Oglasnik.

OPREMA ZA TRAFOSTANICE HEP ODS traži nabavu opreme za trafostanice. Natječaj je otvoren do 19. veljače. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm. aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F50027961. Dodatne informacije dostupne su na HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o., 46830600751, Ulica grada Vukovara 37, Zagreb 10000, Vedrana Sever Mićin, vedrana.sever@hep.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik. POPRAVCI I ODRŽAVANJE VIDEOOPREME Hrvatske autoceste traže usluge popravaka i održavanja videoopreme. Natječaj je otvoren do 6. veljače. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2017/ S+0F2-0027973. Dodatne informacije dostupne su na: Hrvatske autoceste d.o.o.,

mentManagement/DokumentPodaciFrm. aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F20028043. Dodatne informacije dostupne su na: Hrvatske autoceste d.o.o., Društvo za upravljanje, građenje i održavanje autocesta, 57500462912, Širolina 4, Zagreb 10000, mirjana.gluhak-kolar@hac.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik. OBREZIVANJE DRVEĆA HEP ODS traži nabavu usluga obrezivanja drveća. Natječaj je otvoren do 20. veljače. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm. aspx?OznakaDokumenta=2017/S+0F50027868. Dodatne informacije dostupne su na HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o., 46830600751, Ulica grada Vukovara 37, Zagreb 10000, Vedrana Sever Mićin, vedrana.sever@hep.hr. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti elektronički na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik.


15. siječnja 2018.

www.een.hr

8 9

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

AUSTRIJSKI PROIZVOĐAČ SPORTSKIH POKRIVALA ZA GLAVU TRAŽI TEKSTILNE TVRTKE KOJE BI ŠIVALE ZA NJIH (BRAT20170714003) Austrijski dobavljač visokokvalitetnih kapa i traka za kosu s integriranim LED svjetlima traži europske tvrtke koje su zainteresirane za šivanje tekstila sukladno sporazumu o proizvodnji. Tvrtka smještena u južnom dijelu Austrije specijalizirana je za pokrivala i poveze za glavu s integriranim bešavnim ultralight LED sustavom (prednje svjetlo i stražnje crveno svjetlo). Radi se o vrsti tekstila dizajniranoj posebno za trkače i druge sportaše koji treniraju vani (nordijsko hodanje, planinarenje). Tvrtka želi proizvoditi svoje proizvode u Europi te traže europske tvrtke sa slobodnim proizvodnim kapacitetima kao podizvođače. TALIJANSKA TVRTKA TRAŽI EUROPSKE DOBAVLJAČE PELETA, UGLJENA I STARTERA ZA POTPALU (BRIT20171013001) Talijanska tvrtka osnovana 2016. zainteresirana je za povećanje ponude i traži potencijalne partnere, opskrbljivače peletima, ugljenom i starterima za potpalu. Radi se o novoosnovanoj tvrtki koja je zainteresirana za dugoročnu distribuciju. Tvrtka iz Toskane ekspert je u području opskrbe hranom i pićima, no želi proširiti asortiman. MAKEDONSKI UVOZNIK SMRZNUTE HRANE I MESA TRAŽI PROIZVOĐAČE HRANE ZA DISTRIBUCIJSKI UGOVOR (BRMK20171024001) Makedonska tvrtka s desetogodišnjim iskustvom, uvoznik i distributer različite

smrznute hrane i mesa, odnosno mesnih prerađevina (piletina, puretina, govedina, teletina, svinjetina i morska riba) radi proširenja asortimana traži nove europske partnere, proizvođače i veletrgovce iz prehrambenog sektora, za suradnju u okviru komercijalnih i distribucijskih ugovora. SRPSKI UVOZNIK SVJEŽEG VOĆA I POVRĆA NUDI SURADNJU U ZASTUPANJU I DISTRIBUCIJI (BRRS20161206001) Srpska tvrtka koja se bavi izvozom, uvozom, veleprodajom i distribucijom svježeg voća i povrća nudi suradnju u distribuciji proizvoda na srpskom tržištu. Tvrtka iz zapadne Srbije, osnovana 2000., ima vrlo dobru mrežu s više od 1000 domaćih i stranih partnera i djeluje u skladu s HACCP standardom. Dugoročni cilj uprave tvrtke je zadržati vodeću poziciju na tržištu voća i povrća, a kako bi to postigla, tvrtka stalno širi svoju ponudu najkvalitetnijim vrstama i sortama voća i povrća uvezenim sa svih kontinenata i stoga traži nove proizvođače i distributere u inozemstvu.

tični ekstrakti, aktivni sastojci i začini s fokusom na kontroliranom organskom uzgoju. Trenutačno tvrtka traži dobavljače prirodnih sirovina iz europskih zemalja i zainteresirana je za sporazum o poslovnoj suradnji.

ČEŠKA TVRTKA TRAŽI KOOPERANTE IZ PODRUČJA ZBRINJAVANJA OTPADNIH VODA I ENERGETIKE (BRCZ20171205001) Češka tvrtka koja se bavi razvojem, proizvodnjom i isporukom tehnologija za zbrinjavanje otpadnih voda i energetikom traži partnere za suradnju u istraživačkim projektima koji se bave zbrinjavanjem vode, energijom i obnovljivim izvorima energije (RES). Tvrtka traži iskusne partnere zainteresirane za inovativna rješenja koja se mogu prenijeti na druga područja (nanotehnologija, filtracija, oksidacija, gorivi članci, vodik...), a suradnja bi se realizirala kroz podugovorni poslovni odnos.

CIPARSKI DISTRIBUTER TRAŽI PROIZVOĐAČE PREHRAMBENIH PROIZVODA, PIĆA I KUĆANSKIH POTREPŠTINA (BRCY20170728001) Ciparska tvrtka, osnovana 2001. godine, aktivna u uvozu, zastupanju i distribuciji prehrambenih i ostalih proizvoda, koji se prodaju u supermarketima i trgovinama diljem Cipra, kao i u HoReCa kanalu. Proizvodi koje uvoze i distribuiraju su proizvodi od brašna, tjestenine, umaci i proizvodi od rajčice, riža, sirovine za pečenje i slastičarstvo, slastice/kolači, keksi, grickalice, žitarice, prerađeno povrće i voće, konzervirano voće, slatki kukuruz, konzervirano meso, namazi od lješnjaka, marmelade, koncentrati juhe, med, ocat, sjemenke povrća i cvijeća, pića, alkoholna pića (piva, vina) i ostale kućanske potrepštine poput plastičnih jednokratnih šalica, pribora za jelo i deterdženata... Ciparska tvrtka zainteresirana je za uspostavu dugoročnog sporazuma o distribucijskim uslugama s proizvođačima prehrambenih proizvoda i proizvođačima kućanskih predmeta iz inozemstva.

NJEMAČKI PROIZVOĐAČ VISOKOKVALITETNOG ORGANSKOG ULJA TRAŽI DOBAVLJAČE ZA SKLAPANJE SPORAZUMA O POSLOVNOJ SURADNJI (BRDE20171018001) Njemački proizvođač opskrbljuje industriju sirovim biljnim materijalom i pomoćnim sredstavima kao što su jestiva ulja, kozmetička ulja, esencijalna ulja, aroma-

FRANCUSKI TRGOVAC ZAVRŠNIM MATERIJALIMA (PVC) ZA KROVOVE I VANJSKO UREĐENJE TRAŽI PROIZVOĐAČE (BRFR20171110001) Francuska tvrtka, trgovac završnim materijalima za krovove i vanjsko uređenje, traži potencijalne dobavljače – proizvođače alveolarnih ploča, PVC fasadnih ploča, spojeva fasadnih ploča, ventilacijskih rešetaka i pripadajućeg pribora.


enterprise europe

RAPEX IZVJEŠĆE

1

5

2

3

6

7

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt to-

4

8

čaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl. com/ck2p3kd.

Ljepilo, brend Huang Guang, proizvod Super Glue Plus. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži previsoke razine kloroforma. (slika 1) Set punjača, brend Elis de Peugeot, naziva Trio Box. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer izolacija na njemu nije dobro izvedena, pa postoji opasnost od električnog udara. (slika 2) Punjač za baterije, brend Dilink, nepoznatog modela. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer njegov okvir nije dovoljno otporan na toplinu pa se plastika može otopiti i izazvati električni udar. (slika 3) Romobil, brend Roces, model Aluscooter. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer nije dovoljno otporan na opterećenje naznačeno na proizvodu. (slika 4)

Motocikl Kawasaki, model z900, proizveden 2017. i 2018. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se rupa u okviru s kojom se spaja stražnji amortizer može iskriviti. (slika 5) Automobili Ford, modeli Focus, C-max i Transit, proizvedeni između 2003. i 2011. godine. Proizvodi mogu imati problema s korozijom na ventilaima za automobile koje pogoni prirodni plin. (slika 6) Automobil Mercedes Benz, model G class, proizveden između 2015. i 2017. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer softver koji upravlja kontrolom proklizavanja može biti neispravan. (slika 7) Motocikl MV Augusta, model Brutale 800 Dragster RR, proizveden od lipnja do rujna 2017. godine. Proizvod može imati neispravnu stražnju felgu, pa može puknuti u vožnji. (slika 8)


15. siječnja 2018.

www.een.hr

10 11

POTRAŽNJA ZA TEHNOLOGIJAMA Tehnološke upite pošaljite na dajana.stekovic@hamagbicro.hr

H2020-SFS-06-2018 Razvoj i testiranje web platforme uz prijenosni dijagnostički sustav za integrirano upravljanje štetočinama (RDCY20171205003) . Ciparska tvrtka, specijalizirana za internet stvari i senzore, traži: • razvojne programere za platformu • tvrtke za testiranje platforme i definiranje njezinih specifikacija, npr. proizvođače hrane, distributere i logistiku • laboratorije za kontrolu štetočina (privatne/nacionalne/javne) za punjenje platforme podacima kako bi se razvila kombinirana platforma s članovima prehrambenog lanca za Integrirano upravljanje štetočinama (IPM). Projektni prijedlog će se slati na poziv SFS06-2018-2020 H2020. H2020 - NMBP-20-2018: Traži se softverska kuća za projektiranje i izgradnju digitalne platforme koja će poboljšati sposobnost EU tvrtki s opremom za zavarivanje da isporučuju najkvalitetniji potrošni materijal (RDUK20171212001) . Istraživački centar iz istočne Engleske razvija projektni prijedlog za H2020 - NMBP-20-2018. Cilj projekta je razviti digitalnu platformu koja će poboljšati kapacitet EU proizvođača i dobavljača opreme za zavarivanje kako bi se isporučio najkvalitetniji potrošni materijal. Time će se potaknuti konkurentnost globalnog tržišta europskih proizvođača opreme za zavarivanje. Traži se softverska kuća koja će projektirati i izgraditi digitalnu platformu. Iberoeka – Traže se partneri za aktivnosti testiranja i validaciju sustava za nadzor epilepsije temeljenog na internetu stvari (IoT) (RDES20171031001) . Španjolska istraživačka organizacija traži dodatne partnere za projektni prijedlog Iberoeka, iz područja digitalnog zdravlja. Cilj projekta je razviti novi integrirani su-

stav za nadzor epilepsije koji se temelji na: pametnoj narukvici, platformi IoT (interneta stvari), prediktivnim modelima i specifičnoj aplikaciji. Traže se partneri, kao što su bolnice, osiguravateljska društva ili udruženja pacijenata za testiranje i validaciju prototipa u okviru sporazuma o istraživačkoj suradnji. [Eurostars2] Korejska tvrtka traži istraživačko-razvojne partnere za razvoj fotonaponskih sustava s niskom cijenom i visokom učinkovitošću (RDKR20171124001) . Korejski MSP specijaliziran za razvoj nano-ball tehnologije priprema projektni prijedlog u okviru programa Eurostars2. R&D projekt bavi se fotonaponskim sustavima niske cijene i visoke učinkovitosti koji koriste poluvodičke nanokristale. Dobrodošla je tvrtka ili institut sa stručnošću i iskustvom iz područja solarnih ćelija ili kvantne učinkovitosti da se pridruži konzorciju za istraživačko-razvojnu suradnju.

lekulski modifikatori, višefazni sustavi, ispitivanje spojeva. Tehnička ponuda može se provesti u okviru zajedničkog ulaganja, ugovora o licenciranju ili sporazuma o tehničkoj suradnji. Razvojni programer web aplikacija traži iskusne partnere iz tehnologija algoritama podudaranja i ekstrakcije podataka s web stranica e-trgovine (TRFR20171107001) . Francuska tvrtka koja se bavi razvojem web aplikacija trenutno uvodi sustav praćenja cijena posvećenog online brendovima, proizvođačima i online dućanima. Traže iskusne partnere iz ekstrakcije podataka s web stranica, aplikacija i drugih izvora poput Ajax tehnologije. Zatim se traže učinkoviti algoritmi za podudaranje podataka o proizvodima (semantički, slike, statistika...). Obje tehnologije moraju biti u stanju poboljšati ponuđeni sustav. Traži se tehnička suradnja. Ciparski MSP traži partnere za daljnji razvoj svog online sustava za praćenje reputacije hotela (TRCY20171114001) . Ciparski MSP za e-poslovanje, specijaliziran za razvoj softvera sustava za praćenje reputacije hotela, traži partnere iz industrije i/ili razvojno-istraživačke institucije i/ili izumitelja za daljnji razvoj proizvoda/aplikacije putem sporazuma o istraživačkoj i/ili tehničkoj suradnji. Tehnologija tvrtke pruža novo softversko rješenje za hotele, koje im omogućuje dobivanje povratnih informacija od njihovih gostiju u stvarnom vremenu te da odmah reagiraju kako bi riješili sve probleme dok su gosti još u hotelu.

Velika njemačka tvrtka iz kemijske industrije traži računalnu studiju o procesima kristalizacije (TRDE20171130002) . Velika njemačka industrijska prerađivačka tvrtka zainteresirana je za korištenje računalnih alata za proučavanje i razumijevanje procesa kristalizacije u prisutnosti inhibitora rasta kristala. Potrebno je koristiti ili dalje razvijati industrijski relevantne modele. Posebno zanimljive teme su mo-

Automatizacija procesa u računovodstvu (TRLU20171130001) . Luksemburška tvrtka koja pruža korporativne i menadžerske usluge tvrtkama traži novu tehnologiju za što veću automatizaciju računovodstvenih procesa u svakodnevnom radu. Tvrtka traži start-upe koji mogu isporučiti sveobuhvatni alat s određenim daljnjim razvojem u okviru sporazuma o tehničkoj suradnji.


enterprise europe

15. siječnja 2018.

12

EUREKA

Poziv za međunarodnu suradnju suradnju s međunarodnim partnerima u pokretanju istraživačko-razvojnih (IR) aktivnosti.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) objavljuje zajednički poziv za međunarodne suradničke projekte u 2018. godini za sufinanciranje projekata sredstvima iz programa Eureka. Natječaj je otvoren krajem studenoga, a rok za dostavu Eurekinog obrasca za prijavu je 28. ožujka. Rok za dostavu punih projektnih prijava je 28. ožujka, a odluka o uspješnim prijavama očekuje se u srpnju ove godine. Eureka je program kojim se potiču mala, srednja i velika poduzeća na

Ciljevi programa su: · potaknuti tvrtke na ulaganje u aktivnosti istraživanja i razvoja te na taj način jačati njihov inovacijski kapacitet, · potaknuti međunarodnu suradnju poduzetnika i znanstveno istraživačkih organizacija i · stvoriti temelje za međunarodni tržišni plasman Poziv je otvoren za podnošenje projektnih prijava s partnerima iz svih Eureka zemalja. Rok podnošenja prijava je 28. ožujka 2018., a okvirni datum ugovoranja ovisi o ocjenama drugih zema-

lja. Prijave se podnose na način opisan u Priručniku za prijavu u program Eureka koji se nalazi na web stranici: http://hamagbicro.hr/wp-content/ uploads/2017/12/Prirucnik-za-prijavuu-program-EUREKA_1.7_fin.pdf. U okviru poziva Eureke otvoren je i 3. zajednički poziv za međunarodne suradničke projekte u dunavskoj regiji u kojem sudjeluju Austrija, Hrvatska, Češka, Mađarska i Rumunjska. Službena stranica zajedničkog poziva: http://www. eurekanetwork.org/content/danuberegion-call-projects-2018. Poziv za podnošenje prijava za međunarodne suradničke projekte pronađite na http:// hamagbicro.hr/bespovratne-potpore/ eureka/poziv-na-dostavu-projektnihprijava-u-eureka-program-2018/.

EUROSTARS – susret hrvatskih i švicarskih biotehnoloških tvrtki u Zürichu Susret je organiziran kao dvodnevno događanje koje tvrtkama pruža priliku za informiranje o najnovijim trendovima u području biotehnologije, razmjenu iskustava, proširenje kontakata te pronalazak novih poslovnih partnera za prijavu inovativnog projekta unutar programa Eurostars putem kojeg hrvatske tvrtke mogu ostvariti bespovratnu potporu od 1,5 milijuna kuna po projektu. Potencijalni švicarski partneri su: F. Hoffmann - La Roche Ltd - Roche Diagnostics, Johnson&Johnson Innovati-

on, Microsynth AG, Debiopharm Diagnostics, Stratpharma AG, Switzerland Global Enterprise, Endeavour Vision SA i mnogi drugi. Prvi dan je predviđeno povezivanje s predstavnicima švicarskih tvrtki (networking). Drugog dana su predviđene prezentacije tvrtki, proizvoda i njihovih inovativnih projektnih ideja nakon čega će se održati unaprijed dogovoreni bilateralni sastanci (B2B) hrvatskih i švicarskih predstavnika. HAMAGBICRO će financirati troškove putovanja (avion), dok će troškove smještaja snositi same tvrtke (jedno noćenje). Broj pred-

stavnika po tvrtki kojima će HAMAGBICRO snositi troškove putovanja bit će naknadno utvrđen, ovisno o konačnom broju prijavljenih tvrtki. Za sva pitanja stojimo na raspolaganju: eurostars@hamagbicro.hr.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 31. siječnja - Poslovni susreti EU-SERBIA 2018, Beograd, Srbija 1. veljače - Međunarodni poslovni forum Cahul, Moldavija 5. veljače - Cheramica inova, poslovni susreti - Valencia, Španjolska 6. veljače - Biogaz Europe 2018, poslovni susreti - Nantes, Francuska

8. veljače - B2B susreti sektora povrća i voća - Berlin, Njemačka 15. veljače - Eurostars – susret hrvatskih i švicarskih biotehnoloških tvrtki, Zürich, Švicarska 26. veljače - Mobile World Congress, brokerage event - Barcelona, Španjolska

PRILOG EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

PRIVREDNI VJESNIK GLAVNI UREDNIK Darko Buković UREDNIK PRILOGA Krešimir Sočković


PREDSTAVLJAMO EVOLVI, Dugo Selo

Treba se znati predstaviti Poduzetnici, prije svega oni mali, nemaju dovoljno znanja, ni mogućnosti i vremena, a niti volje, posvetiti se komuniciranju i promociji svog poslovanja, smatra Snježana Tomić

Ž

elja da pokuša nešto sama, kao i želja za izlaskom iz “sustava” u kojem je provela niz godina bila je odlučujuća za ulazak u poduzetništvo Snježani Tomić. Premda je posao voditeljice PR u jednoj instituciji radila zadnjih 14 godina, shvatila je da je upala u rutinu te joj je nedostajalo izazova koji bi je inspirirali da svakodnevni posao obavlja s entuzijazmom. I tako je vaga, unatoč svemu pozitivnom u tadašnjem poslovnom okruženju, prevagnula na stranu slobode i neizvjesnosti. “Glavna djelatnost mog obrta Evolvi je pružanje usluga savjetovanja u području odnosa s javnošću, izrada komunikacijskih strategija, održavanje radionica i treninga, kao i individualnih konzultacija, dakle ono čime sam se bavila od 2001. godine. Također bitan dio mog poslovanja bit će individualno i grupno savjetovanje u području osobnog i poslovnog

PODUZETNICIMA SVAKAKO TREBA PRIBLIŽITI VAŽNOST ODNOSA S JAVNOŠĆU, ALI IH I EDUCIRATI, SMATRA SNJEŽANA TOMIĆ razvoja za što sam se dodatno educirala i što je, u konačnici, meni najviše pomoglo napraviti ovaj odlučujući korak i postati svjesnim kreatorom svog života”, rekla je vlasnica obrta Evolvi Snježana Tomić, koja ističe da, iako je početnica, ne ulijeće u poduzetništvo.

VAŽNOST KONTINUIRANE EDUKACIJE “Tijekom godina stekla sam zavidno iskustvo iz prve ruke razgovarajući s poduzetnicima na terenu i radeći u instituciji koja je bila zastupnik njihovih interesa prema državi. Svjesna sam ograničavajućeg i zasićenog tržišta, poražavajuće statistike zatvorenih poslovnih subjekata, a i neplaćanja kao uobičajene pojave.

No to me nije omelo. Svatko tko ima viziju i želju, a i hrabrost krenuti sam, treba slijediti svoj put. Ili će se uvijek pitati: što bi bilo da sam pokušao? Ne znam što će biti, ali znam da želim pokušati. I slijediti svoj put, gdje god me odvede. Početni značajni zamah na mom putu su poticaji za samozapošljavanje što pozdravljam kao jedna od korisnica tih konkretnih mjera HZZ-a”, kaže Snježana Tomić pojašnjavajući kako je iz svog dosadašnjeg bogatog iskustva rada s poduzetnicima, prije svega onim malima, došla do zaključka da oni nemaju dovoljno znanja, ni mogućnosti i vremena, a niti volje, posvetiti se komuniciranju i promociji svog poslovanja. “Brojni od njih imali su izvrstan proizvod ili uslugu, a ‘padali’ su na komunikaciji s potencijalnim klijentima i ostalim potezima bitnima za javnost. Njima svakako treba približiti važnost odnosa s javnošću, ali ih i educirati, u čemu i mediji imaju bitnu ulogu, a još više institucije koje zastupaju interese poduzetnika posebice onih najmanjih, koji nisu kapacitirani za takve poslove”, smatra Snježana Tomić te napominje kako bi kontinuirane edukacije diljem Hrvatske, i to s naglaskom na one koji tek kreću u poduzetničke vode, trebale biti imperativ, jer kao što je važno educirati se o zakonodavnom okviru poslovanja, isto tako je važno i znati prezentirati sebe i svoje poslovanje. (I.G.)

Početni značajni zamah na mom putu su poticaji za samozapošljavanje, što pozdravljam kao jedna od korisnica tih konkretnih mjera HZZ-a. Snježana Tomić

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 29


AKTUALNO NOVA INVESTICIJA ZAGREBAČKE PIVOVARE

GRIF ZA PIVOLJUPCE Kreativnost, originalnost i stručnost na sve razvijenijem tržištu zanatskog pivarstva su ono što će potrošači odabrati i samim time nagraditi, smatra Tina Puhalo Grladinović piše Goran Gazdek u svemu autonomna. “Upravo su kreativnost, originalnost i stručnost na sve razvijenijem tržištu zanatskog pivarstva ono što će potrošači odabrati i samim time nagraditi. Mikro pivovara Grif potpuno je samostalna u odlučivanju, ima i posebnu upravu, a naš majstor pivar ima odriješene ruke da pivo radi onako kako misli da treba i u tome mu nitko neće postavljati nikakve prepreke i zahtjeve”, kaže voditeljica korporativnih komunikacija u Zagrebačkoj pivovari na odlasku i direktorica tvrtke K pivovari u dolasku Tina Puhalo Grladinović.

VIŠE VRSTA RAZNIH PIVSKIH STILOVA

11 mil kn investirala Zagrebačka pivovara u Grif

5000 0 hl godišnji plan proizvodnje u Grifu

oko

40

mikro pivovara postoji u Hrvatskoj

P

otkraj prošle godine Zagrebačka pivovara u pogon je pustila svoju novu investiciju, mikro pivovaru Grif koja posluje u okviru sestrinske tvrtke K pivovari. Logičan je to odgovor velike industrijske pivovare na sve veću potražnju različitih pivskih stilova, popularnost malih zanatskih pivovara i rastući udjel prodaje craft piva u ukupnoj prodaji piva, ne samo u Hrvatskoj nego svugdje u svijetu. Domaća pivska scena prati globalni trend i bilježi rast mikro pivovara tako da ih je u Hrvatskoj nešto više od 40. Prateći želje potrošača za raznolikošću ponude Zagrebačka pivovara je odlučila investirati nešto više od 11 milijuna kuna u najsuvremeniju opremu za proizvodnju piva iz Njemačke i Češke uz obrazloženje da mikro pivovare mogu brzo reagirati na potrebe potrošača i svojom fleksibilnošću podizati kategoriju cjelokupne industrije nudeći inovativne i raznolike proizvode. Iako novi pogon i piva koja se tamo kuhaju imaju obilježje crafta, Zagrebačka pivovara ne rabi taj izraz nego je svoja ulaganja predstavila kao novu fazu razvoja kultne zagrebačke pivnice Pivana gdje će se i točiti najveći dio proizvodnje. Pivovara se nalazi u kompleksu velike pivovare, ali je Mirko Banić Ištuk, majstor pivar i voditelj proizvodnje

30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4012 | 15. siječnja 2018.

Kapacitet varionice visoke tehnologije i njemačke proizvodnje u jednom kuhanju je 2000 litara, a godišnji plan proizvodnje je 5000 hektolitara. “Kuhamo dva puta na dan kako bismo napunili jedan fermentor, a planiramo kuhati dva do tri puta tjedno. Želimo da svako

Zašto baš Grif? Grif ima više značenja, najčešće se veže uz sport i označava spretnost i vještinu. To je starozagrebački izraz za biti vješt u nečemu, ali je, kao germanizam, sinonim i za točionik, odnosno dršku kojom se pivo toči iz drafta.

pivo fermentira do kraja i odleži koliko treba. Eventualno povećanje kapaciteta zahtijevat će povećanje broja fermentora i ostale opreme”, kaže majstor pivar i voditelj proizvodnje Mirko Banić Ištuk koji je pivsku karijeru do sada gradio u Križevačkoj pivovari i Pivovari Ličanka u Pazarištu. U pivovari Grif proizvodit će više vrsta raznih pivskih stilova nefiltriranog i nepasteriziranog svježeg točenog piva i sezonskih specijala. Za sada su to Pilsner i New England Pale Ale. “Pilsner je još uvijek jedan od najpopularnijih stilova pa će činiti 70 posto proizvodnje i vjerujemo će se prodavati u velikoj mjeri. No prema prvim rezultatima iz Pivane, vjerojatno zbog početne znatiželje, bolje se prodaje IPA. Kako god bude, prilagođavat ćemo se željama pivopija”, kaže Ištuk ističući kako u proizvodnji piva koriste najkvalitetnije sastojke.


PRIVATE EQUITY FONDOVI

Vrijeme velikih očekivanja

N

akon blagog pada zabilježenog u proljeće, povjerenje u sektoru privatnih ulaganja u Srednjoj Europi snažno se oporavilo tijekom proteklih šest mjeseci te je na kraju 2017. godine dosegnulo indeks od 130 što je najviše u protekle tri godine, pokazuje Deloitteovo ispitivanje Očekivanja i povjerenje private equity fondova. Povećanje indeksa sa 113 zabilježenih u proljeće 2017. svakako je ohrabrujuće jer označava najveću vrijednost u zadnje tri godine, a posljedica je najvećim dijelom povjerenja u gospodarstvo, s obzirom na to da je 90 posto ispitanika potvrdilo kako u idućim mjesecima očekuje opstanak zdravog okruženja (64 posto) ili čak dodatno poboljšanje (26 posto). Ispitanici žude za novim poslovima: dvije trećine planira se u idućim mjesecima usmjeriti na kupnju, pri čemu samo financiranje ne bi trebalo biti problematično imajući u vidu da otprilike

dvostruko više ispitanika očekuje veću dostupnost tuđih sredstava (21 posto), što je najveći postotak zabilježen u protekle dvije godine. Za očekivati je i da će same transakcije biti veće vrijednosti, što potvrđuju očekivanja 36 posto ispitanika što je rekordni broj u zadnjih 10 godina od procvata zabilježenog u proljeće 2017. “Nakon turbulentnih 12 mjeseci od izglasavanja Brexita, Europa, a osobito Srednja Europa, pokazuje otpornost, pa čak i svoju snagu”, rekao je Uroš Kalinić, direktor u Deloitteovom Odjelu za financijsko savjetovanje. “Sve se to odražava kroz aktivnost, a osobito nas ohrabruje to što je ovo jedna od do sada najintenzivnijih godina u regiji, i u segmentu prodaja ulaganja i prikupljanja sredstava za financiranje, o čemu svjedoče mnogi privatni investicijski fondovi u Srednjoj Europi koji ostvaruju visoke prinose za svoje ulagače”, istaknuo je on. (K.S.)

POREZNA KONFERENCIJA 2018.

POREZNA POLITIKA U ULOZI RAZVOJA GOSPODARSTVA

E

konomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 26. siječnja u suradnji s Deloitteom organizira Poreznu konferenciju 2018. Porezna politika u ulozi razvoja gospodarstva. Konferencija se organizira pod pokroviteljstvom Ministarstva financija,

a cilj joj je potaknuti razmjenu ideja i mišljenja te pružanje praktičnih preporuka za unapređenje poreznog sustava Republike Hrvatske kroz dijalog glavnih sudionika i predstavnika poreznih obveznika i države. Namijenjena je svim javnim i privatnim tvrtkama, poslovnim savjetnicima, ekonomistima i pravnicima, akademskoj zajednici, Vladinim i nevladinim organizacijama. Uvodno predavanje na konferenciji održat će ministar financija Zdravko Marić s naslovom Izazovi porezne politike u Hrvatskoj. Prvi panel posvećen je poreznoj strukturi u Hrvatskoj: odnosu oporezivanja rada, kapitala i potrošnje, a na njemu će sudjelovati Božica Bukovski Supanc iz Podravke, Mihael Furjan iz Hrvatske udruge poslodavaca,

Dalibor Jelavić iz Hrvatske udruge priređivača igara na sreću, Dražen Nimčević iz Deloittea te Zvonimir Savić iz Hrvatske gospodarske komore. Na drugom panelu o oporezivanju potrošnje govorit će Marko Primorac s Ekonomskog fakulteta, Mario Demirović iz Carinske uprave, Renata Kalčić iz Porezne uprave, Stanko Kršlović iz Philip Morrisa Zagreb, Tomislav Leko iz Atlantic Grupe te Nika Šimurina s Ekonomskog fakulteta. Na panelu o porezu na nekretnine govorit će Anto Bajo s Instituta za javne financije, Marko Ignjatović iz Libusoft Cicoma, Vitomir Palinec iz Adris Grupe, Dario Runtić iz Udruge gradova, Helena Schmidt iz Deloittea i Marijana Vuraić Kudeljan, zamjenica ravnatelja Porezne uprave. (K.S.)

15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 31


TURIZAM HGK: NASTAVAK UZLAZNOG TRENDA TURISTIČKIH NOĆENJA

Najveće razine u zadnjih dvadesetak godina Kod nas su još uvijek izraženi sezonalnost i prostorna ograničenost što pokazuje i podatak da se samo u srpnju i kolovozu ostvari oko 60 posto ukupnih noćenja oko 60 posto ukupnih noćenja. U Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji ostvaruje se oko dvije trećine ukupno registriranih noćenja u Hrvatskoj na razini cijele godine. Izraženost sezonalnosti hrvatskog turizma još je uočljivija ako se usporedi s ostalim mediteranskim zemljama. Naime, u Hrvatskoj se tijekom srpnja i kolovoza ostvari najviše noćenja te je, prema tome, najviše izložena rizicima sezonalnosti. U Grčkoj se pak tijekom ta dva mjeseca ostvaruje 44,5 posto ukupnih noćenja, u Italiji 39,2 posto, Francuskoj 38,8 posto, Cipru 31,8 posto, Španjolskoj 29,6 posto, a na Malti 23,4 posto od ukupnih godišnjih noćenja.

POVOLJNA TURISTIČKA KRETANJA SU DIO TRENDA

17,1 mil turističkih dolazaka u 11 mjeseci 2017. u Hrvatsku

85,5 5 mil noćenja registrirano u istom razdoblju

307.800 dolazaka turista zabilježno lanjskog studenoga

U

zadnjih godinu dana u Hrvatskoj se bilježi neprekidan uzlazni godišnji trend turističkih dolazaka. Slično je i kod noćenja gdje se bilježi uglavnom uzlazni trend, pa je tako samo u ožujku i svibnju 2017. registriran godišnji pad na razini noćenja, komentiraju u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Prema njihovim statističkim podacima, u studenome prošle godine zabilježeno je 307.800 dolazaka turista što je 9,1 posto više nego u istom mjesecu 2016. Istodobno je registrirano 662.800 noćenja ili devet posto više nego u studenome pretprošle godine. Kako kažu u HGK-u, u nekoliko mjeseci prošle godine ostvarene su najveće razine noćenja u posljednjih dvadesetak godina, a to je zabilježeno i u studenome. Unatoč rekordnim razinama pokazatelja u turizmu, kod nas su još uvijek izraženi sezonalnost i prostorna ograničenost što pokazuje i podatak da se samo u srpnju i kolovozu ostvari

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4012 | 15. siječnja 2018.

Prema statističkim podacima, u 11 mjeseci 2017. godine u Hrvatskoj je zabilježen 17,1 milijun turističkih dolazaka što je 12,7 posto više nego u istom razdoblju 2016. Istodobno je registirano 85,5 milijuna noćenja što je 10,6 posto više nego u 11 mjeseci pretprošle godine. Ako se taj podatak promatra na kumulativnoj razini, tada se bilježe rekordni rezultati, ali na takva kretanja većim je dijelom utjecao rast noćenja stranih, a manjim dijelom domaćih gostiju. S obzirom na to da prosinac ima niski udio u noćenjima na razini cijele godine, već sada je vidljivo kako će ova godina biti još jedna u nizu uzlaznog trenda turističkih noćenja te da će trenutna dinamika rasta tih noćenja biti takva i za cijelu prošlu godinu, smatraju u HGK-u. Važno je istaknuti kako su povoljnija turistička kretanja u Hrvatskoj dio trenda koji se bilježi i na globalnoj razini, pa je tako, prema preliminarnim podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO), u 10 mjeseci prošle godine u svijetu zabilježeno 6,6 posto više međunarodnih dolazaka u odnosu na isto razdoblje 2016. (S.P.)


BAŠTINA KAO TRAJNA TURISTIČKA VRIJEDNOST

SVAKA HIŽA IMA SVOJU PRIČU Obnovljeni Vuglec Breg sastoji se od šest autohtonih zagorskih kućica te stare gospodarske zgrade u kojoj su restoran, vinski podrum i dvorana za seminare piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

N

astalo na temeljima starog zagorskog zaseoka, turističko selo Vuglec Breg plod je stvaralačke i romantičarske vizije obitelji Vuglec, koja je željela baštinu svojih predaka pretvoriti u trajnu turističku vrijednost. Nekada su na tom imanju, koje se prostire na površini većoj od 12 hektara, živjele tri obitelji, a obitelj Vuglec je 2001. godine otkupila to imanje. Četiri godine nakon toga obnovljene su drvene zagorske kućice, a uz stare posađeni su i novi vinogradi. Danas se na četiri hektara površine vinograda nalazi 16.000 trseva. Od sorti vinove loze uzgaja se chardonnay, rajnski rizling, graševina, sauvignon, žuti muškat, zeleni silvanac, crni pinot, frankovka i cabernet sauvignon. Uz kvalitetna i vrhunska vina, obitelj Vuglec proizvodi i pjenušce i to klasičnom šampanjskom metodom. Obnovljeni Vuglec Breg sastoji se od šest autohtonih zagorskih hiža sa 50 kreveta te stare gospodarske zgrade u kojoj su restoran, vinski podrum i suvremeno opremljena dvorana za seminare. U zagorskim hižama su uglavnom dvokrevetne sobe, a tu su i tri apartmana. Pored restorana, uz prve redove vinograda smještena je sjenica s roštiljem, krušnom

peći i ljetnom terasom. Najnovija investicija obitelji Vuglec bilo je prošlogodišnje uređenje kuće Jagica u kojoj se nalazi osam luksuzno uređenih dvokrevetnih soba kao zasebnih jedinica. U hiži Imbra smještena je i sauna te hidromasažni bazen. Inače, svaka od tih kućica obilježena je nekom pričom iz prošlosti, pa tako njihovi nazivi Lac, Mica, Dragica, Jana te Jagica i Imbra, zapravo predstavljaju imena njihovih nekadašnjih vlasnika.

Nove investicije u Krapinskozagorskoj županiji

TURISTA SVE VIŠE Zbog prekrasne prirode, ali i gastronomske te turističke ponude, Vuglec Breg iz godine u godinu privlači sve više turista. “Godišnje bilježimo od 25.000 do 30.000 gostiju iz cijelog svijeta, a 60 posto njih su stranci”, rekao je Boris Vuglec, vlasnik Vuglec Brega. Među inozemnim gostima najviše je Nijemaca, Poljaka i Čeha. Vuglec Breg je otvoren tijekom cijele godine, a među ostalim, tamo se organiziraju team building programi za domaće tvrtke. “Naši gosti mogu uživati u obilasku i šetnji vinogradima, a svake jeseni dobrodošli su u berbi grožđa, a nakon toga i zajedničkom druženju s domaćinima i veseloj zabavi koja toga dana traje dugo u noć”, istaknuo je Vuglec.

Vuglec Breg važan je turistički proizvod u Krapinsko-zagorskoj županiji, koja je jedna od najperspektivnijih kontinentalnih županija u turističkom smislu. Ako se izuzme Grad Zagreb, ta se županija nalazi na drugom mjestu po ostvarenim noćenjima, odmah iza Karlovačke županije. Viša suradnica iz Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije Sanja Škrinjar je istaknula kako je u 2017. na području te županije zabilježeno više od 309.000 noćenja. Ujedno je najavila investicije u obnovu i izgradnju smještajnih kapaciteta čime će se taj dio Hrvatskog zagorja još više turistički razviti.

15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 33


HRWWWATSKA NOVI STRATEŠKI PARTNER

AQUILA SOFTWARE PREUZEO IN2 GRUPU Constellation Software preuzima tvrtke s potencijalom rasta ili one koje su već ostvarile vodeći položaj u razvoju softvera za razne industrije piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

A SAD MALO O NAMA...

1992. god utemeljena IN2 Grupa 13 podružnica u 7 zemalja regije ima ta tvrtka 650 informatičkih stručnjaka zaposleno u IN2 Grupi

K

anadska kompanija Constellation Software Inc. objavila je da je tvrtka u njenom vlasništvu Vela Operating Group, odnosno njena podružnica Aquila Software, preuzela IN2 Grupu, jednu od vodećih softverskih tvrtki u regiji. Sjedište globalne grupe Constellation Software je u Torontu, a utemeljena je 1995. godine. Putem organskoga rasta i akvizicija izrasla je u kompaniju koja broji više od 13.000 zaposlenika u više od 200 tvrtki na pet kontinenata. Constellation Software preuzima tvrtke s potencijalom rasta ili pak one koje su već ostvarile vodeći položaj u razvoju softvera za razne industrije, priopćeno je iz IN2 Grupe. “Preuzimanje tvrtke IN2 predstavlja dodatni korak u našoj stalnoj posvećenosti IT rješenjima koje pružamo korisnicima. Oduševljeni smo kvalitetom ljudi i klijenata koje nam donosi IN2. Ono što je tvrtka IN2 ostvarila u posljednjih 25 godina doista je iznimno te se nadamo da ćemo buduće poslovne

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4012 | 15. siječnja 2018.

uspjehe i daljnji rast temeljiti na njihovim postignućima u regiji”, kazao je Mike Byrne, izvršni direktor tvrtke Aquila Software. “IN2 je jedna od prvih velikih hrvatskih, isključivo softverskih tvrtki. Svojim rastom sudjelovali smo u stvaranju IT tržišta i trendova u industriji te smo svojim rješenjima u privatnom i javnom sektoru kroz ovih 25 godina ostavili trag. Moja je želja da IN2 u sljedećim godinama postane globalna tvrtka u pravom smislu riječi i vjerujem da je naš novi vlasnik i strateški partner tvrtka Constellation Software Inc. pravi izbor za tu novu veliku etapu tvrtke. Htio bih dodati još nešto, jednako važno - naši klijenti na hrvatskom tržištu i u regiji i dalje će biti u središtu naše pozornosti”, izjavio je Ante Mandić, osnivač tvrtke i predsjednik Uprave IN2.

POBOLJŠANJE POSLOVANJA Unutar grupacije Constellation Vela razvija, akvizira i upravlja softverskim tvrtkama koje pružaju specijalizirana rješenja. Tako pomaže tvrtkama u poboljšanju njihova poslovanja, u postizanju rasta putem organskih inicijativa i akvizicija kojima će osnažiti svoj položaj na tržištu. Tvrtka Aquila Software usmjerena je na pružanje softverskih rješenja za industriju stanovanja i u nekretninama, financijama i bankarstvu te u turizmu na tržištima Sjeverne Amerike i Europe. IN2 Grupa je utemeljena 1992. godine u Zagrebu. Danas je jedna od najvećih softverskih tvrtki u Srednjoj i Istočnoj Europi. Tvrtka je specijalizirana za razvoj i implementaciju vlastitih i standardnih softverskih rješenja, za javni i privatni sektor. IN2 Grupa danas zapošljava više od 650 informatičkih stručnjaka u svojih 13 podružnica u sedam zemalja regije. Naši klijenti na hrvatskom tržištu i u regiji i dalje će biti u središtu naše pozornosti, kaže Ante Mandić


HAKOM U 2018. GODINI

Lakše do građevinske dozvole Rješenje e-Glavni projekt omogućit će online podnošenje zahtjeva za potvrdu glavnog projekta

H

rvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) tijekom 2018. nastavit će unapređivati svoj program e-Agencija. U operativni rad početkom godine bit će pušteno još jedno aplikativno rješenje koje će unaprijediti poslovne procese, ali i u značajnoj mjeri olakšati korisnicima proceduru ishođenja građevinske dozvole. Naime, riječ je o rješenju e-Glavni projekt kojim će se omogućiti online podnošenje zahtjeva za potvrdu glavnog projekta. Otkako je 2010. pokrenuta e-Agencija, implementiran je čitav niz programskih aplikacija s fokusom na unapređenju poslovnih procesa korištenjem internetski orijentiranih tehnologija. Tijekom 2018. HAKOM će nastaviti projekt uspostave baze podataka o elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi (EKI) kao i s postupcima ozakonjenja, odnosno sređivanjem stanja oko korištenja postojećeg EKI-ja bez ugovora. Također, nastavljaju se projekti nadzora nad održavanjem sigurnosti i cjelovitosti elektroničke komunikacijske mreže i infrastrukture te, među ostalim, praćenje parametara kvalitete pruženih usluga (HAKOMetar i HAKOMetar Plus). HAKOM će i u 2018. intenzivno nastaviti s aktivnostima koje se odnose na provedbu Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (ONP) te na razvoj pristupnih mreža sljedeće generacije koje su sufinancirane sredstvima EU-a.

NASTAVAK EDUKACIJE KORISNIKA HAKOM će raditi i na izradi novog europskog regulatornog okvira za područje elektroničkih komunikacija, u čijem su fokusu mreže pokretnih komunikacija 5. generacije (5G). 5G tehnologije bi trebale omogućiti cijeli niz novih primjena u zdravstvu, energetici i prometu, kao i nove i kvalitetnije usluge u pokretnim komunikacijama. HAKOM će nastaviti s radom

u radnoj skupini koja se bavi izazovima koje postavlja 5G, u tehničkom i regulatornom pogledu. U 2018. nastavit će se raditi na izradi prijedloga strategije i provođenja aktivnosti definiranih Strategijom prelaska digitalne zemaljske televizije na sustav DVB-T2 i dodjele frekvencijskog pojasa 700 megaherca (MHz). S obzirom na to da je u suradnji s regulatorima susjednih zemalja tijekom 2017. usklađen frekvencijski plan za DTV u pojasu 470-694 MHz, u 2018. se još očekuju dogovori o parametrima za odašiljače lokalnih televizija. Također, priopćeno je iz HAKOM-a, očekuje se daljnje međunarodno usklađivanje frekvencijskih pojaseva namijenjenih za digitalni radio, čija će uspješnost ovisiti i o spremnosti susjednih zemalja na dogovore. HAKOM i u ovoj godini planira, među ostalim, nastaviti aktivnosti na domaćem i međunarodnom planu koje bi pridonijele uklanjanju preostalih nekoordiniranih talijanskih TV odašiljača, kao i rješavanju problema talijanskih smetnji na području FM radija. Kao regulator tržišta elektroničkih komunikacija, HAKOM će posebnu pozornost posvetiti edukaciji korisnika s ciljem zaštite njihovih prava te će se nastaviti projekt edukacije roditelja i učenika o sigurnosti djece na internetu. (B.O.)

HAKOM ĆE NASTAVITI S RADOM U RADNOJ SKUPINI KOJA SE BAVI IZAZOVIMA KOJE POSTAVLJA 5G

15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 35


AKTUALNO OVČARSTVO I KOZARSTVO U HRVATSKOJ

DJELATNOST KOJA IMA Prema rezultatima ostvarenim na tržištu, uzgajivači ovaca i koza iz svih krajeva Hrvatske su dokazali kako znaju proizvesti kvalitetno i traženo meso, mlijeko ili sireve, a ipak zbog pritisaka administracije razmišljaju o gašenju proizvodnje, pa čak i napuštanju Hrvatske piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

U

Vinkovcima je nedavno održano 19. savjetovanje uzgajivača ovca i koza sredinom lanjskog listopada, u organizaciji Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza i Hrvatske poljoprivredne agencije. Cilj ovoga tradicionalnog savjetovanja jest da se, putem predavanja i razgovora s vodećim stručnjacima, uzgajivačima omogući stjecanje novih znanja iz područja provedbe uzgojnih programa, preventive i zdravstvene zaštite ovaca i

koza, tehnologije proizvodnje i prerade ovčjeg i kozjeg mlijeka, hranidbe, te držanja i njege ovaca i koza.

BEZ NEGATIVNIH TRENDOVA Prema riječima Zdravka Baraća, ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA), hrvatsko ovčarstvo i kozarstvo iz godine u godinu bilježi pozitivne rezultate. “Nemamo negativne trendove u ovčarskoj i kozarskoj proizvodnji, a čitav niz proizvoda iz ovčarskog i kozarskog

sektora potječe od hrvatskih izvornih pasmina, što je pretpostavka za zaštitu tih proizvoda oznakama kvalitete”, ocijenio je Barać. Inače, kako je za Privredni vjesnik objasnila Tatjana Sinković, načelnica Službe za razvoj kozarstva, ovčarstva i uzgoja malih životinja HPA, u Hrvatskoj je trenutačno oko 600.000 ovaca i oko 80.000 koza. “Mliječno ovčarstvo je najrazvijenije na Pagu te u istarskom području, dok je ono mesno najzastupljenije u dalmatinskim županijama. Uzgoj koza najzastupljeniji je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj”, dodala je ona ističući kako se u Hrvatskoj oko 23.000 gospodarstava bavi uzgojem ovaca ili koza. Govoreći o stanju u ovim djelatnostima kao izravni uzgajivač i predsjednik Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza Tomislav Vidas za Privredni vjesnik kaže: “Volimo se hvaliti kako smo stabilni u broju ovaca, ali vjerujem kako od ukupnog broja uzgajivača možda njih 30 posto živi isključivo od proizvodnje mesa ili mlijeka i mliječnih proizvoda ovaca i koza. Većini je to tek hobi ili dodatni izvor zarade”. Objašnjavajući sve češći problem gdje uzgajivači koza i ovaca ne

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Bakalar bianco Bakalar je posebno hranjiva, visokoproteinska namirnica. Trentonov „Bakalar bianco“je specijalitet pripravljen po tradicionalnom receptu naših baka. Svojstveni okus bakalara oplemenjen je osnovnim začinima: lukom češnjakom i peršinom. On se uklapa se i u koncept trenda brze hrane, jer spada u gotova jela koja ne zahtijevaju nikakvu daljnju obradu ni pripremu. TRENTON D.O.O.

Trenton je obiteljska tvrtka osnovana 1994. godine u vlasništvu obitelji Karninčić. Tvrtka počinje otkupom, punjenjem i distribucijom maslinova ulja. Relativno brzo proširila je ponudu proizvodnjom stolnih maslina, kapara i slanih inćuna. Od samog početka Trenton pridaje posebnu pozornost kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti svojih proizvoda, u suradnji s najboljim stručnjacima te stalnom suradnjom s mjerodavnim laboratorijima u zemlji i inozemstvu.

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4012 | 15. siječnja 2018.


BUDUĆNOST, ALI... JOSIP ĐURKOVIĆ, UZGAJIVAČ KOZA I PROIZVOĐAČ KOZJEG SIRA

Ovo sada više nema nikakvog smisla! Josip Đurković iz Marjančaca nedaleko od Osijeka, zajedno sa suprugom Biserkom, već se 25 godina bavi uzgojem koza i proizvodnjom kozjeg sira kojeg ne može proizvesti onoliko koliko ga tržište traži. Naime, zbog nedostatka zemljišta morao je stado smanjiti sa 80 na 40 koza. “Država nam neće ili ne može dati zemljište na raspolaganje iako smo sudjelovali na svim raspisanim natječajima. Za opstanak i razvoj stada nužno nam je pet hektara oranične površine i 20 hektara pašnjaka ili livada. Takvih površina u okolici ima, ali očito nema razumijevanja. Ozbiljnog posla u ovoj djelatnosti nema bez stada od 150 koza koje treba svakodnevno hrani-

mogu raspolagati potrebnim oraničnim i pašnjačkim površinama, Vidas naglašava kako zemlje ima, “ali ozbiljan problem ipak postoji u administraciji koja guši svakog poljoprivrednika u ovoj zemlji”.

ADMINISTRACIJA GUŠI Prema rezultatima ostvarenim na tržištu, uzgajivači ovaca i koza iz svih krajeva Hrvatske su dokazali kako znaju proizvesti kvalitetno i traženo meso, mlijeko ili sireve, a ipak zbog pritisaka administracije

ti. Da apsurd bude veći, tržište uopće nije problem. Proizvodimo dokazano kvalitetne sireve koji su traženi. Surađujemo s poznatom hotelskom kućom s Malog Lošinja, tražili su nas neki ugledni opatijski hoteli, ali nažalost morali smo ih odbiti jer nemamo dovoljno kozjeg mlijeka za proizvodnju sira. Dakle, ima prostora za veću proizvodnju i plasman sira, imamo znanje i provjerenu kvalitetu sira, ali nažalost to ništa ne znači onima koji odlučuju o zakupu zemlje”, kaže Đurković.

razmišljaju o gašenju proizvodnje, pa i o iseljavanju. “Današnji hrvatski poljoprivrednik stočar koji ima matično stado pola dana provodi sa stokom, a pola dana s papirima. To je zbilja pretjerano. Državna administracija nameće niz mjera koje moramo ispunjavati. Počevši od mjera prema matičnim stadima, od ove godine su uveli i mjeru u vezi sa suhozidom, travnjacima visoke vrijednosti ili ekstenzivnim maslinicima. Uvjeren sam kako je spas svih nas udruživanje kroz

OVČARSTVO I KOZARSTVO JE OTPORNIJA GRANA HRVATSKOG GOSPODARSTVA KOJA IZ GODINE U GODINU BILJEŽI POZITIVNE REZULTATE, ISTIČE BARAĆ

zadruge. U tom slučaju bi hrvatski mali poljoprivrednik mogao puno bolje živjeti jer bi se mogao posvetiti proizvodnji, a prodaju i ostale aktivnosti provoditi kroz zadrugu. Onaj tko proizvodi, nema vremena posvetiti se prodaji. Ako prodaje, nema vremena za proizvodnju. A kada se tu još pojavi problem s nedostatkom potrebnog zemljišta, onda zaista izgleda kao da ništa nema smisla. Imamo državnu Agenciju za poljoprivredno zemljište, ali pored Hrvatskih šuma, izgleda da je to jedna prava šuma. Nadam se kako je aktualni ministar shvatio sve naše probleme koje smo mu predočili prošle godine u studenom i vjerujem kako će to uskoro ispraviti”, zaključio je predsjednik Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza.

Pelinkovac – gorki biljni liker Pelinkovac tvrtke Darna prepoznatljiv je po svojoj kvaliteti, posebnom bogatom gorkastom okusu te snažnom mirisu svojstvenom pelinu. Rađen po tradicionalnoj recepturi koja se prenosila od prvog vlasnika tvornice likera Giorgia Benussia pa sve do danas dokaz je tradicionalizma svojstvenog i modernom vremenu. U proizvodnji se poseban naglasak stavlja na kvalitetu proizvoda što dokazuju razne nagrade i priznanja te njegova prepoznatljivost. DARNA D.O.O.

Tvornica likera Darna d.o.o. u Rovinju ima dugogodišnju tradiciju u proizvodnji likera. Od nekoliko destilerija i tvornica žestokih pića koje su za vrijeme Austro-Ugarske i Italije djelovale u Rovinju još je samo ona aktivna. Osnivač tvornice i prvi vlasnik Giorgio Benussi, započeo je s radom 1925. godine, mada postoje pretpostavke da se to dogodilo i puno ranije.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 37


PRIČA S RAZLOGOM SANO HRVATSKA: 20 GODINA POSLOVANJA NA HRVA

MUKOTRPAN PUT DO USPJEHA U tvornici u Popovači stočna se hrana ne proizvodi klasičnim načinima od žitarica već od koncentrata bioaktivnih tvari - mješavine vitamina, minerala, aminokiselina... piše Goran Gazdek

R 4500 do 5000 0t stočne hrane proizvodi se u Popovači

enomirani njemački proizvođač stočne hrane Sano lani je obilježio 20. obljetnicu poslovanja na hrvatskom tržištu. Tvrtka je pod imenom Sano-Milch u Grafenwaldu u Donjoj Bavarskoj osnovana 1976. godine. Temeljna djelatnost u to vrijeme bila je distribucija mliječnih zamjenica, a tijekom vremena dopunjavan je proizvodni program. Kamen temeljac za vlastiti pogon postavljen je 1979., a 1981. započeli su s vlastitom proizvodnjom. Iznimnom kvalitetom i tehnološkim inovativnostima tvrtka je ubrzo postala važan igrač na njemačkom tržištu. Početkom 90-ih Sano je počeo osvajati tržišta Srednje i Istočne Europe pa je 1999. izgradio tvornicu u Poljskoj. Novi val međunarodne ekspanzije počeo je 2003. godine izgradnjom

SANO SE BRZO RAŠIRIO HRVATSKOM ZAHVALJUJUĆI SISTEMATSKOJ OBRADI TRŽIŠTA NA KOJEM NIJE BILO TAKO KVALITETNIH PROIZVODA 38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4012 | 15. siječnja 2018.

tvornice u Popovači i skladišnog prostora u Aleksandrovcu kod Banje Luke. Dvije godine kasnije otvorena je proizvodnja u Novom Sadu u Srbiji i Csemu u Mađarskoj. Sa Sano Agrar Institutom u Poljskoj tvrtka je 2009. godine izgradila vlastiti institut za istraživanje i razvoj. U tom referentnom pogonu, jednom od vodećih mliječnih gospodarstava u Europi, razvijaju se i testiraju novi koncepti proizvoda i hranidbe životinja. Sano holding danas ima 700 radnika, upravlja s osam proizvodnih pogona i 35 tvrtki u 38 država svijeta: u velikom dijelu Europe, Južnoj Americi, Africi, Kini i Kavkazu. Tvornicama i zastupništvima u zemljama Jugoistočne Europe, koje ostvaruju od 23 do 24 milijuna eura i u ukupnom prometu Sano holdinga sudjeluju sa 28 posto, upravlja se iz Hrvatske.

POČETAK - U DNEVNOJ SOBI “Počelo je vrlo skromno, u zagrebačkom naselju Jakuševac, u dnevnoj sobi daljnje rođakinje koja je ostala bez posla, a imala je iskustva u vanjskoj trgovini. No prišli smo poslu u tim improviziranim uvjetima s velikim entuzijazmom i bez radnog vremena. Svaki dan sam išao po selima i držao predavanja i prezentacije, a kada bi došao kamion, presvukli smo se u kute, istovarili tri do pet tona robe, složili je u improvizirano skladište i pouzećem slali željeznicom ili autobusom”, prisjeća se pionirskih početničkih koraka direktor Sano Hrvatska Branimir Kampl. Uspješne poslovne rezultate zbog takvog odnosa prema poslu nije trebalo dugo čekati. Sano se vrlo brzo raširio cijelom Hrvatskom zahvaljujući sistematskoj obradi tržišta na kojem nije bilo tako kvalitetnih proizvoda. No u to vrijeme strana uspješna poduzeća u Hrvatskoj još su se doživljavala kao neprijateljska, pa je tadašnja vlada preko noći na tarifni broj uvoznih proizvoda tvrtke Sano stavila


A TSKOM TRŽIŠTU

prelevmane što ih je učinilo nekonkurentnima. Bio je to poticaj da krenu u vlastitu proizvodnju, na početku skromno, u iznajmljenim pogonima. Odlična suradnja s lokalnim vlastima rezultirala je gradnjom tvornice u Popovači, a nakon toga, na valu dobrih rezultata, sagrađene su i nešto manje tvornice u Novom Sadu i Aleksandrovcu kod Banje Luke. “Investicija je bila vrijedna 23 milijuna eura, a bila je financirana prije svega vlastitim sredstvima i kreditima sestrinskih poduzeća koje smo zahvaljujući dobrom poslovanju uspjeli brzo vratiti i od 2007. postali smo solventni. U to vrijeme su te tvornice bile najmodernije u Europi, a u dobroj mjeri ostale su to i danas”, kaže Kampl. U popovačkom pogonu, u potpuno zatvorenom i automatiziranom sustavu, proizvodi se 4500 do 5000 tona mliječnih zamjenica, mineralnih mješavina, dopunskih krvnih smjesa i specijaliteta za prehranu životinja, ukupno 70 gotovih proizvoda. Za njihovu proizvodnju potrebno je više od 100 sirovina od kojih se 90 posto kupuje na hrvatskom tržištu. Svi su proizvodi prilagođeni potrebama stočara, razrađen je prikladni paket proizvoda i usluga za svaku kategoriju kupaca - velike sustave, profesionalne privatne proizvođače i hobi proizvođače - tako da mogu postići profitabilnu proizvodnju mesa i mlijeka bez subvencija i potpora. Riječ je o stočnoj hrani koja se ne proizvodi klasičnim načinima od žitarica već od koncentrata bioaktivnih tvari - mješavine vitamina, minerala, aminokiselina i drugih elemenata koji nisu energija i proteini. Svakom uzgajivaču jedan od 22 stručna savjetnika predlaže obrok prilagođen potrebama kako bi se postigli najbolji efekti.

JEDNAK TRETMAN SVIH KUPACA Svi kupci imaju jednaki tretman, a na skladištu se u svakom trenutku nalazi 1000 do 1400 tona gotovog proizvoda, pa roba do krajnjeg kupca dolazi za dva do tri dana od slanja narudžbe. Proizvodnju koja je organizirana samo u prvoj smjeni opslužuju tri radnika. Još dvoje radi u skladištu ujutro, dvoje popodne i jedan

ROBA DO KRAJNJEG KUPCA DOLAZI ZA DVA DO TRI DANA OD SLANJA NARUDŽBE u noćnoj smjeni. Posebna pozornost pridaje se mirisima i aromama proizvoda te ambalaži. Vreće su posebno dizajnirane, a na svakoj je, osim deklaracije na svim jezicima zemalja u koje se izvozi, i receptura sa sirovinama i načinima pripremanja obroka. Na žalost, ni jedan hrvatski proizvođač nije mogao ispuniti stroge zahtjeve za njihovu izradu, pa se vreće uvoze iz Italije i Njemačke. Tvornica je i proizvodni centar za treće zemlje jer je Popovača prometno odlično povezana autocestom do riječke luke. “Sano u Hrvatskoj proteklih godina bilježi relativno stabilno poslovanje s čime nismo zadovoljni jer od 2013. godine ne ostvarujemo rast zbog velikog uvoza mlijeka i mesa, pada broja proizvođača, manjeg opsega proizvodnje koje uslužujemo, urušavanja poljoprivrednog tržišta i općenito loše gospodarske situacije. Dio gubitka u prometu na tradicionalnim tržištima regije i dijela Europske unije, ponajprije Slovenije i Mađarske, kompenziramo izvozom u Gruziju i Azerbajdžan, nova i za poljoprivredu vrlo interesantna tržišta”, ističe Kampl.

70 gotovih proizvoda ima Sano Hrvatska

više od

100

sirovina potrebno za njihovu proizvodnju

Gosti u Popovači U povodu 20. obljetnice rada u Hrvatskoj Sano je u svom proizvodnom pogonu u Popovači ugostio tvrtke članice Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore i novinare. U sklopu posjeta, koji su uz podršku Bavarskog državnog ministarstva za gospodarstvo i medije, energiju

i tehnologiju organizirali Komora i Predstavništvo Slobodne Države Bavarske u Hrvatskoj, predstavljeni su proizvodi i usluge tog poznatog europskog proizvođača mineralnih komponenti, mliječnih zamjenica i specijaliteta za suvremenu hranidbu životinja.

15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 39


HRVATSKA&REGIJA OČEKIVANJA PODUZETNIKA U 2018.

Čaša do pola puna ili Polovina plus jedan posto sudionika u tradicionalnoj Anketi 1000 poduzeća USAID-a u Srbiji očekuje povećanje dobiti, a nove radnike zaposlit će svaki treći ispitanik piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

T

radicionalno uoči nove godine provode se razne prigodne medijske ili stručne sondaže javnog mnijenja o očekivanjima (i strahovima) od godine koja dolazi. Posebno je zanimljivo gospodarstvo kao “živa materija” i poduzetnici koji imaju uvid u sva zbivanja na licu mjesta. Jedna od takvih sondaža je i ona koja ima najširi obuhvat poduzetnika u Srbiji jer duboko zalazi u segment mikro i malih tvrtki. Anketu 1000 poduzeća već sedam godina za redom provodi Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) u okviru Projekta za bolje poslovanje (USAID BEP). Rezultati ove zadnje ankete ukazuju na umjereni optimizam srpskih gospodarstvenika kad je riječ o njihovim poslovnim očekivanjima u 2018. godini: 51 posto

Strah od kredita Godinama unazad sve manji postotak srpskih tvrtki koristi pozajmljena sredstva, od početka desetljeća se više nego prepolovio. Čak 69 posto privrednika se nije zaduživalo kako bi financiralo poslovanje i razvoj. Prije šest godina u toj poziciji je bilo 31 posto ispitanika. Danas se čak 84 posto ispitanika financira iz vlastitih sredstava. Anketa otkriva i da samo 11 posto tvrtki sudjeluje u javnim nabavama. Nisu spremni za nadmetanje za posao s javnim sektorom zbog utiska o raširenosti korupcije prilikom dodjele posla, a uvjerenja su i da državni sektor prednost daje ponudama s nižom cijenom nauštrb kvalitete.

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4012 | 15. siječnja 2018.

anketiranih očekuje veću dobit, a svaki treći se nada da će moći zaposliti nove radnike. Točnije, čaša je do pola puna (za nekoliko kapi punija) ili do pola prazna, ovisi iz kojeg se kuta gleda, smatraju analitičari. Velikog optimizma, bez kojeg nema ni veće energije niti kapaciteta za brži i veći rast onih koji bi ga trebali nositi, očito nema jer za to u sadašnjoj situaciji nema ni pokrića. Ipak, rezultati ovog istraživanja dobra su polazna osnova za dijalog Vlade Srbije i gospodarstva u određivanju prioritetnih mjera za rast investicija, izvoza i zapošljavanja. Reprezentativni uzorak obuhvatio je 1035 registriranih gospodarskih subjekata koji posluju u Srbiji i zapošljavaju najmanje tri radnika, a uzorak je stratificiran po regijama, veličini i djelatnostima. Na prezentaciji rezultata američki veleposlanik u Srbiji Kyle Scott rekao je kako je USAID sedam godina ukazivao i predlagao što se treba napraviti te pitao poduzetnike što im treba i koji su problemi. Scott je ocijenio da je ta metoda pokazala rezultate i konstatirao znatan napredak u Srbiji u prethodnih sedam godina, kao i mnogo manje prepreka u poslovanju. Napre-

NAJVIŠE JE POBOLJŠAN INSPEKCIJSKI NADZOR KOJI JE DOSKORA PREDSTAVLJAO NAJVEĆU PREPREKU dak jest značajan u odnosu na startnu godinu, ali se u zadnjih nekoliko godina značajno usporava, pokazalo je istraživanje. Ako se pogledaju u kontinuitetu, uvjeti poslovanja u Srbiji u 2017. u odnosu na 2011. značajno su poboljšani, a od 2014. ostvaren je napredak u većini sektora, prvi je ključni nalaz ovogodišnje Ankete USAID-a. Drugi je da u uspredbi s rezultatima iz 2015. i 2016. godine najnoviji ne pokazuju značajniji napredak. Što se tiče stvaranja bolje poslovne klime u proteklih sedam godina, zabilježena su


FRANCUZI PREUZIMAJU BEOGRADSKI AERODROM

prazna primjetna poboljšanja. Što je bolje? Najviše je poboljšan inspekcijski nadzor koji je doskora predstavljao najveću prepreku, a vlasnici, direktori tvrtki i poduzetnici više ne vide inspektore kao korumpirane i zlonamjerne.

RAST IZVOZA I SMANJENJE NEZAPOSLENOSTI Rezultat poboljšanja uvjeta poslovanja je i, u odnosu na 2010. godinu, povećanje izvoza robe za 80 posto i izvoza usluga za 70 posto, kao i veliko

NA PITANJE ŠTO IM NAJVIŠE OPTEREĆUJE POSLOVANJE, 63 POSTO VLASNIKA TVRTKI NAVELO JE PARAFISKALNE NAMETE smanjenje nezaposlenosti, ocijenio je predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež. On je podsjetio kako je zapošljavanje novih radnika u anketi najavilo 32 posto ispitanika, u usporedbi sa 31 posto ispitanih prethodne godine i 24 posto godinu dana ranije. Ocijenio je kako je ova anketa praktično udžbenik za Komoru te da se na osnovi nje izrađuju programi Komore i plan o tome koje zakone treba mijenjati ili predlagati. “U sve manje prepreke ubrajaju se dobivanje dozvola za poslovanje, carine i vanjskotrgovinske procedure, procedure i zahtjevi vezani za radno pravo i izdavanje građevinskih dozvola. Vrijeme potrebno za dobivanje građevinske dozvole je smanjeno na 4,2 mjeseca, sa 9,3 mjeseci koliko je taj postupak trajao 2013., odnosno 7,7 mjeseci čekanja iz 2015. Trend je svake godine bolji, u nekim sektorima napravili smo pomake na koje smo ponosni”, ocijenila je ministrica građevinarstva i infrastukture Zorana Mihajlović. Anketa potvrđuje i da srpsko gospodarstvo uglavnom muče stare boljke koje im zadaje država. Na pitanje što im najviše opterećuje poslovanje, 63 posto vlasnika tvrtki navelo je parafiskalne namete. Porezi i doprinosi na zarade su kamen spoticanja za 58 posto ispitanika, a siva ekonomija za 54 posto. Administrativne procedure ugrožavaju poslovanje polovini anketiranih.

Za Nikolu Teslu 501 milijun eura

U

odlučivanje o sudbini aerodroma Nikola Tesla umiješala se i politika: francuska kompanija Vinci Airports pobijedila je na tenderu za koncesiju za beogradsku zračnu luku nakon susreta predsjednika Srbije i Francuske Aleksandra Vučića i Emmanuela Macrona u Parizu i njihovih dugih telefonskih razgovora nakon toga. Kako je službeno priopćeno, odluku o davanju koncesije Francuzima na 25 godina Vlada Srbije je donijela na svojoj prvoj sjednici u novoj godini. Kompanija Vinci Airports ponudila je 501 milijun eura za koncesiju uz obvezu da će u taj aerodrom uložiti još 732 miljuna eura, dok će godišnja koncesijska naknada biti između pet i 16 milijuna eura. Inače, na natječaj za dobivanje koncesije ne beogradskom aerodromu stigle su četiri ponude, a osim Vincija taj posao su željeli još švicarsko-francuski konzorcij Zürich Airporta i tvrtki Eiffage i Meridiam Eastern Europe Investments, indijsko-grčki konzorcij GMR Infrastructure ltd i Terna te južnokorejsko-tursko-ciparski konzorcij Incheon International Airport Corporation, Yatirimilar ve Islatme, VTB Capital Infrastructure.

Vučić je najavio da će od 501 milijun eura koncesijskog prihoda 417 miljuna eura biti proračunski prihod, dok će malim dioničarima pripasti 84 milijuna eura. “Neće biti otpuštanja zaposlenih na aerodromu, a u naredne tri godine neće biti povećanja aerodromske pristojbe”, rekao je Vučić napomenuvši kako su planovi koncesionara da beogradski aerodrom do 2024. godine ima 7,9 milijuna putnika, a 2030. godine oko 10 milijuna. Mišljenja o koncesijii su podijeljena, a kao glavno pitanje nameće se: zašto prodavati ili otuđivati na bilo koji način ili rok tvrtku koja dobro radi? No svi se slažu da je ovo pitanje veoma komplicirano i da je odgovor trebao stići kroz veoma široku javnu raspravu, a ne zato što je jedan čovjek tako odlučio ili se obvezao na uvjete MMF-a. Kao najjači argument protiv navodi se to da se aerodrom predaje u ruke strancima koji sigurno neće imati u vidu neke interese i obveze koje ima država prema građanima. Uz to navodi se i više puta u praksi potvrđena činjenica da država ne zna i ne treba upravljati tvrtkama, među ostalim i zato što ih zlorabi u političke i druge svrhe. (Lj.L.)

15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 41


SVIJET FINANCIJA ANALIZA RBA

Međunarodne pričuve 16,2 milijardi eura Promjene ukupne aktive središnje banke u cijelosti se mogu pripisati stavci inozemne aktive HNB-a, odnosno međunarodnih pričuva, koja čini 99 posto aktive HNB-a

P

rema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, ukupna aktiva središnje banke potkraj studenoga prošle godine iznosila je 126,6 milijardi kuna. Uz mjesečni rast od 9,7 milijardi kuna (8,3 posto), u odnosu na studeni 2016. ukupna aktiva HNB-a viša je za 16,6 milijardi kuna ili 15,1 posto, dok je u odnosu na kraj 2016. viša za 19,7 milijardi kuna ili za 18,4 posto. Promjene ukupne aktive središnje banke u cijelosti možemo pripisati stavci inozemne aktive HNB-a, odnosno međunarodnih pričuva, koja čini 99 posto aktive HNB-a (125,3 milijarde kuna ili 16,6 milijardi eura), ističu analitičari RBA. Od šest kategorija u bilanci HNB-a koje ulaze u međunarodne pričuve, četiri su kategorije zajedno (zlato, posebna prava vučenja, pričuvna pozicija kod MMF-a te efektiva i depoziti po viđenju u stranim bankama) potkraj lanjskog listopada iznosile 15,7 milijardi kuna i činile su 12,5 posto ukupnih međunarodnih pričuva. Nominalno najveća kategorija unutar međunarodnih pričuva bili su plasmani u vrijednosne papire u devizama (obveznice i zadužnice) u devizama, čija je ukupna vrijednost potkraj studenoga iznosila 76,5 milijardi kuna (61 posto međunarodnih pričuva), a HNB je u stranim bankama držao oročene depozite u vrijednosti od 29,9 milijarde kuna (24 posto međunarodnih pričuva), što je po veličini

druga najveća kategorija. Prema navodima HNB-a povećanje međunarodnih pričuva rezultat je većim dijelom ulaganja pričuva u repo ugovore, dok je ostatak nastao otkupom deviza od poslovnih banaka.

UPRAVLJANJE KRETANJEM TEČAJA EUR/HRK Kretanja međunarodnih pričuva praćena su kretanjima deviznih transakcija s bankama koje su najznačajniji od tri toka kreiranja primarnog novca. Primarni novac (monetarna baza, visoko potentan novac) sastoji se od gotovine u optjecaju (koju drže nemonetarni subjekti, pri-

jednim od triju kanala: kreditiranjem poslovnih banaka, operacijama na otvorenom tržištu (kupnja i prodaja vrijednosnih papira od strane središnje banke) te deviznim transakcijama s bankama. Osnovni je cilj HNB-a postizanje i održavanje stabilnosti cijena, a taj cilj HNB ostvaruje upravljajući kretanjima tečaja EUR/HRK. Naime, kretanja tečaja EUR/ HRK imaju, kao što je to u prošlosti bio slučaj s kretanjima tečaja DEM/HRK, velik utjecaj na formiranje inflatornih očekivanja, stoga je stabilnost tečaja EUR/ HRK osnova na kojoj se temelji održavanje stabilnosti cijena. Upravljanje kretanjima tečaja EUR/HRK uključuje provo-

POVEĆANJE MEĐUNARODNIH PRIČUVA REZULTAT JE VEĆIM DIJELOM ULAGANJA PRIČUVA U REPO UGOVORE mjerice stanovništvo), depozita kreditnih institucija kod HNB-a (primjerice, depoziti izdvojeni u svrhu održavanja kunske obvezne pričuve) te novca u blagajnama kreditnih institucija. Primarni novac predstavlja temelj za kreditnu aktivnost poslovnih banaka i kreiranje depozitnog novca, a središnja banka može kreirati primarni novac

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4012 | 15. siječnja 2018.

đenje deviznih transakcija s bankama, koje onda utječu na kretanja primarnog novca. Tako otkup deviza od banaka u cilju sprečavanja aprecijacije kune u odnosu na euro ujedno znači i puštanje kuna u sustav, odnosno kreiranje primarnog novca, a to istovremeno znači i povećanje inozemne aktive HNB-a, odnosno međunarodnih pričuva.


DIONICE JADRANA UVRŠTENE NA ZAGREBAČKU BURZU

U OČEKIVANJU NOVIH INVESTICIJA Nakon Jadranovog izlaska iz stečaja započeo je investicijski ciklus koji je do sada premašio 110 milijuna kuna piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

D

ionice crikveničke turističke tvrtke Jadran, u čijem je vlasništvu osam hotela, dva autokampa i turističko naselje, prošli tjedan uvrštene su na Službeno tržište Zagrebačke burze. U razdoblju od 2010. do 2014. ta je turistička tvrtka bila u stečaju, a tada je utvrđeno više od 700 milijuna kuna gubitaka. Dionice su joj 2011. godine povučene s redovnog tržišta. Podsjetimo, restrukturiranje Jadrana u stečaju značilo je pretvaranje potraživanja u dionice za većinu vjerovnika, dok su bivši i sadašnji radnici, vjerovnici prvog višeg isplatnog reda stekli pravo na namirenje svojih tražbina 50 posto iznosa u dionicama, a 50 posto u novcu u roku od 60 mjeseci od pravomoćne potvrde stečajnog plana. Uprava Jadrana je tih 50 posto iznosa u novcu, a radilo se o 30,5 milijuna kuna, isplatila dvije godine prije roka te je time zaključen nadzor riječkog Trgovačkog suda nad ispunjenjem stečajnog plana. Tako su država i Centar za restrukturiranje i prodaju postali najveći pojedinačni dioničari te drže više od 70 posto dionica za koje je u tijeku postupak javnog prikupljanja obvezujućih ponuda, kažu u Jadranu. Nakon izlaska iz stečaja započeo je investicijski ciklus koji je do sada premašio 110 milijuna kuna, a uključivao je podizanje kategorije dvaju najvećih hotela iz te grupacije - hotela Omorika i Katarina na kategoriju od četiri zvjezdice te Hotela Slaven i kampa Selca na kategoriju od tri zvjezdice. U kolovozu prošle godine Jadran je završio investiciju u Design boutique hotel Esplanade koji je dobio kategoriju četiri zvjezdice.

PROVEDBA STRATEŠKOG POSLOVNOG PLANA DO 2025. Kako je istaknuo Dino Manestar, predsjednik Uprave Jadrana, uvrštenju dionica Jadrana na Službeno tržište Zagrebačke burze prethodile su cjelovite i sveobuhvatne pripreme pravnog, financijskog i poreznog dubinskog snimanja kao i rješavanje određenih pravnih pitanja pre-

uzetih iz stečajnog postupka. “Ovim potezom želimo kompaniju učiniti još transparentnijom prema investitorima. Uvjereni smo u ozbiljan rast na turističkom tržištu i to zbog provedbe našeg Strateškog poslovnog plana do 2025. godine”, istaknuo je Manestar. Inače, potkraj prošle godine Jadran je dobio i posebno priznanje Hrvatske gospodarske komore za značajna ulaganja u podizanje kvalitete smještaja. Manestar je pak dobio nagradu menadžer godine Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika (CROMA) za najbolje osmišljen i uspješno vođen poduzetnički projekt cjelovitog restrukturiranja Jadrana te za osobni doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva u području turizma. Podsjetimo kako je na Danima hrvatskog turizma prošle godine u Malom Lošinju, u sklopu prezentacije Analize performansi hrvatskog hotelijerskog sektora 2001.-2016. godine, istaknuto da Crikvenica bilježi najveće povećanje prosječne cijene po hotelskoj sobi u Hrvatskoj.

Uvrštenjem dionica Jadrana na Službeno tržište Zagrebačke burze želimo kompaniju učiniti još transparentnijom prema investitorima. Dino Manestar, predsjednik Uprave Jadrana

15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 43


SVIJET FINANCIJA TOP 10 PODUZETNIKA HRVATSKE PO DOBITI U 2016. GO

NA PRVOM MJESTU HEP Prvih 10 poduzetnika ostvarilo je dobit razdoblja od 5,7 milijardi kuna što je udio od 14,9 posto u ukupno ostvarenoj dobiti razdoblja kod svih poduzetnika Repubike Hrvatske

U

2016. godini, poduzetnici Hrvatske, obveznici poreza na dobit, ostvarili su 24 milijarde kuna neto dobiti, što je 234,7 posto više u odnosu na ostvarenu neto dobit u 2011. godini koja je tada iznosila 7,2 milijarde kuna. Dobit razdoblja u iznosu od 38,7 milijardi kuna ostvarilo je 76.546 ili 66,9 posto poduzetnika, dok je gubitak razdoblja u iznosu od 14,7 milijardi kuna

iskazalo njih 37.937 ili 33,1 posto, pokazuju podaci Financijske agencije. U odnosu na prethodnu poslovnu godinu, u 2016. godini povećani su ukupni prihodi za 5,1 posto, ukupni rashodi za 3,9 posto, dobit razdoblja za 12,4 posto, dok je gubitak razdoblja (gubitak nakon oporezivanja) smanjen za 13,9 posto. Smanjenje gubitaka i povećanje dobiti rezultiralo je povećanjem konsolidiranog

Rang lista TOP 10 poduzetnika prema ostvarenoj neto dobiti u 2016. godini (iznosi u tisućama kuna)

24 4 mlrd kn neto dobit poduzetnika obveznika poreza na dobit u 2016.

Rang 2016

Rang 2015

Naziv

1.

2.

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.

2.

3.

HRVATSKI TELEKOM d.d.

3.

4.

HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o.

4.

28.

AUTOCESTA RIJEKA ZAGREB d.d.

5.

19.

PLIVA HRVATSKA d.o.o.

6.

5.

7.

10.

8.

32.

Porez na dobit

Neto dobit

8.856.569

181.664

1.323.818

6.138.168

236.398

908.797

7.504

6.619.001

175.610

667.087

34

1.147.671

0

589.711

2.095

4.601.833

159.104

554.754

HEP PROIZVODNJA d.o.o.

1.815

3.273.139

172.490

428.288

HS PRODUKT d.o.o.

1.620

921.961

83.494

377.922

VALAMAR RIVIERA d.d.

2.594

1.559.110

-71.599

336.658

9.

8.

JADRANSKI NAFTOVOD d.d.

10.

13.

HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA d.o.o.

Ukupno TOP 10 poduzetnika po neto dobiti Udio TOP 10 u RH

Broj zaposlenih

Ukupan prihod

406 3.653

371

752.734

47.725

290.492

1.063

1.674.964

3.234

271.673

21.155

35.545.150

988.122

5.749.201

2,5%

5,6%

14,1%

14,9%

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

38,77mlrdkn dobit razdoblja koju je ostvarilo 76.546 poduzetnika

14,77mlrd kn gubitak razdoblja koji je iskazalo 37.937 poduzetnika

Dobit i gubitak poduzetnika Hrvatske 2010. – 2016. godine* (iznosi u milijunima kuna) Opis

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

Dobit prije oporezivanja

34.228

38.262

38.388

34.639

39.147

41.858

45.702

Gubitak prije oporezivanja

29.851

25.849

29.195

27.196

25.240

19.164

14.657

Porez na dobit

6.040

5.234

4.252

3.914

4.153

5.554

7.010

Dobit razdoblja

28.203

32.911

34.053

30.392

34.904

35.926

38.696

Gubitak razdoblja

29.866

25.731

29.112

26.862

25.150

18.786

14.661

-1.663

7.180

4.941

3.529

9.754

17.140

24.035

Konsolidirani financijski rezultat

* Serija podataka u tablici za sve godine prikazana je iz godišnjeg financijskog izvještaja iz kolone tekuće godine. Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4012 | 15. siječnja 2018.


HRVATSKE CESTE

DINI

Kinezi grade Pelješki most

financijskog rezultata - neto dobiti za 38,3 posto u odnosu na 2015. godinu. Najveća neto dobit ostvarena je u 2016. godini, dok su u 2010. godini poduzetnici Hrvatske poslovali negativno i iskazali neto gubitak u iznosu od 1,7 milijardi kuna. U razdoblju od 2011. do 2016. godine poduzetnici ponovno posluju pozitivno i ostvaruju neto dobit.

MEĐU TOP 10 ČETIRI NOVE TVRTKE Za poduzetnike Hrvatske karakteristična je velika koncentracija rezultata poslovanja na relativno mali broj poduzetnika. To potvrđuju podaci o udjelu prvih 10 poduzetnika po ostvarenoj dobiti razdoblja od 5,7 milijardi kuna, što je 14,9 posto ukupno ostvarene dobiti razdoblja kod svih poduzetnika Republike Hrvatske. Za razliku od prethodne, 2015. godine, kada je rovinjsko društvo Adris Grupa ostvarilo najveću dobit razdoblja, u 2016. godini najveću dobit, 1,3 milijardi kuna, ostvarilo je društvo Hrvatska elektroprivreda (HEP). Na drugom je mjestu

Hrvatske ceste su donijele odluku o odabiru izvođača radova na izgradnji mosta Pelješac s pristupnim cestama. Od pristigle tri ponude za sklapanje ugovora o javnoj nabavi odabrana je ona zajednice ponuditelja: China Road and Bridge Corporation, CCCC Highway Consultants Co. Ltd., CCCC Second Highway Engineering Co. Ltd. i CCCC Second Harbour Engineering Co. Ltd., s cijenom ponude u iznosu od 2.081.608.270,72 kuna te rokom dovršetka radova od 36 mjeseci. Ova ponuda je ocijenjena prema kriterijima kao ekonomski najpovoljnija ponuda. Za gradnju mosta pristigle su tri ponude. Osim kineske kompanije, ponude su dali austrijski Strabag te zajednica ponuđača

BIOPROSPECTING JADRANSKOG MORA

Istraživački projekt vrijedan 37 milijuna kuna

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA OSTVARILA JE U 2016. GODINI DOBIT OD 1,3 MILIJARDE KUNA Hrvatski Telekom (HT) sa 908,8 milijuna kuna dobiti, dok je na trećem mjestu po ostvarenoj dobiti društvo HEP - Operator distribucijskog sustava sa 667,1 milijun kuna dobiti. Na rang ljestvici su u odnosu na prethodnu godinu četiri nova društva: Autocesta Rijeka-Zagreb, Pliva Hrvatska, Valamar Riviera i Hrvatski operator prijenosnog sustava. Adris Grupa, Konstruktor inženjering, Konzum i Jamnica su ispali s te rang ljestvice. Valja napomenuti da Jamnica nije predala financijske izvještaje za statističke i druge potrebe za 2016. godinu. (V.A.)

koju čine talijanski Astaldi i turski IC Ictas Ansaat. Kineska ponuda je bila najjeftinija, Astaldijeva je ponuda teška 2,5 milijardi kuna, a ponuda Strabaga iznosi 2,6 milijardi kuna. Bankarska garancija talijansko-turskog konzorcija nije bila valjana, pa se biralo između dvije ponude - kineske i Strabaga. Ovo je inače prvi put da se jedna kineska kompanija javila na natječaj u zemlji članici Europske unije. Rok za prigovore traje 15 dana.

Na Institutu Ruđer Bošković, vodećoj hrvatskoj znanstveno istraživačkoj instituciji, predstavljen je projekt BioProspecting Jadranskog mora za koji su dodijeljena bespovratna sredstva u vrijednosti 36,9 milijuna kuna u cijelosti financirana iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Projekt se odnosi

na jačanje kapaciteta Centra izvrsnosti za bioprospecting mora (BioProCro) pod vodstvom Rozelindre Čož Rakovac kroz provođenje vrhunskih interdisciplinarnih istraživanja u području biotehnologije mora s ciljem dobivanja biološki aktivnih molekula poželjnih svojstava za primjenu u farmaceutskoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji. Njime će se ostvariti suradnja s međunarodnim institucijama te omogućiti transfer tehnologije u gospodarstvo jer biotehnološka industrija prirodnih spojeva predstavlja brzorastuće tržište koje će značajno pomoći i u rastu cjelokupnog hrvatskog gospodarstva. (K.S.)

15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 45


VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

NIŽE CIJENE ZA TRAJEKTE

Kako bi povećali promet putnika i određenih kategorija osobnih vozila na otoke u izvansezonskom razdoblju, Agencija za obalni linijski prijevoz, u dogovoru s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, pripremila je pilot-projekt smanjenja cijene trajektnih karata u iznosu od 20 posto od izvansezonske cijene karata u dane vikenda, odnosno od petka do nedjelje. Ta mjera vrijedi od 19. siječnja do 18. ožujka, a preporuku Agencije prihvatile su Rapska plovidba i Jadrolinija.

Veliki višak novca Odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu na početku siječnja izrazito je neuravnotežen budući da je ponuda novca iznimno visoka. To potvrđuje rekordna razina viška likvidnosti na računima depozitnih institucija koja ovih dana prelazi iznos od 27 milijardi kuna. Tome je pridonijela redovita mjesečna isplata mirovina. Od početka siječnja održane su dvije redovite obratne repo aukcije središnje banke na kojima nije bilo povlačenja dodatne likvidnosti, što je u skladu s okolnostima na novčanom tržištu. Drugoga dana siječnja održana je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija na kojoj je, umjesto planiranih 1,5 milijardi, upisano 1,940 milijardi trezorskih zapisa u kunama s rokom dospijeća od 364 dana i uz kamatnu stopu od 0,14 posto godišnje. Vrijedno je istaknuti da je zanimanje investitora bilo znatno iznad planiranog

iznosa izdanja budući da je prijavljeno 3,745 milijardi kuna. Stoga nije neočekivan pad kamatne stopu u odnosu na izdanje u prosincu i to za 0,06 postotnih bodova, a u usporedbi s istim izdanjem prošle godine, kamatna stopa je pala za 4,57 puta odnosno sa 0,64 na 0,14 posto godišnje. Početak siječnja tradicionalno je mirnije razdoblje za novčano tržište te su aktivnosti na ukupnom financijskom tržištu skromnije. Unatoč tome, ne vidimo da će značajnije oživljavanje trgovanja nastupiti u ostatku mjeseca budući da je likvidnost sudionika izrazito visoka. Stoga će kratkoročna kamatna stopa, koja je u siječnju pala na razinu od 0,08 posto, i dalje imati silazni trend. Ni snažnija potražnja neće promijeniti trend u kratkom roku. Zato su potencijalni korisnici kratkoročnih pozajmica zaista u povoljnom položaju.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

[Bernarda Špoljar]

u%

2000

2.1. - 5.1.2018.

8.1.- 12.1.2018.

5 4

1500

3 1000

VARTEKS NA DOKAPITALIZACIJI

2 500

1

0

0 8.1.

9.1.

10.1.

11.1.

12.1.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Lagano slabljenje kune Dioničari Varteksa na glavnoj su skupštini prihvatili novi prijedlog dokapitalizacije, prema kojemu bi se povećanje temeljnog kapitala od minimalno 15 do maksimalno 35 milijuna kuna provelo izdavanjem najmanje 1,5 milijuna, a najviše 3,5 milijuna novih redovnih dionica, nominale 10 kuna. Prvi krug dovršava se 15. siječnja, a drugi traje od 18. do 29. siječnja.

Kuna je tijekom proteklog tjedna prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke lagano gubila na vrijednosti. U tjednu je prema američkom dolaru izgubila sedam lipa i zaključno

valuta

AUD australski dolar

4,909605

CAD kanadski dolar

4,965567

JPY japanski

jen 5,586309

CHF švicarski franak

6,370771

GBP britanska funta

8,415435

USD američki dolar

6,236369

EUR euro

7,449343

Izvor: HNB

EUR

srednji tečaj za devize

primjena od 13.1.2018.

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4012 | 15. siječnja 2018.

8.1.

9.1. 10.1. 11.1. 12.1.

je vrijedila 6,24 kune. Švicarski franak je porastao za šest lipa i završio tjedan na 6,37 kuna, dok je vrijednost eura u tjednu porasla za jednu lipu, a tjedan je zaključio na 7,45 kuna. 7,455

USD

7,450

6,26

CHF

6,24

6,40 6,38

7,445

6,22

6,36

7,440

6,20

6,34

7,435

6,18

6,32

7,430

6,16

6,30

8.1.

9.1. 10.1. 11.1. 12.1.

8.1.

9.1. 10.1. 11.1. 12.1.


VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA ĐĐ SPECIJALNA VOZILA ISPORUČUJE CISTERNE

Njemački dogovor pozitivno djeluje na indekse Dogovor o formiranju njemačke vlade stabilizirao je euro prema ostalim svjetskim valutama podigao ga na najviše razine u zadnje tri godine. Nakon tih dobrih vijesti za investitore europske dionice su krajem prošloga tjedna počele rasti. U isto vrijeme dužnosnici Europske središnje banke počeli su razgovarati kako će svojim politikama iskoristiti dobro stanje gospodarstva. No čini se da investitori u dionice razmišljaju o tome koliko još mogu rasti vrijednosti dionica od kojih su mnoge sada na povijesno visokim razinama, a i brojke na burzama kojima indeksi prate pozicije tih dionica to potvrđuju. Krajem tjedna za 0,2 posto porasli su britanski i njemački burzovni indeksi. Dolar je izgubio 0,4 posto svoje vrijednosti, euro je porastao za 0,8 posto prema dolaru, a rasla je i britanska funta, i to za 0,7 posto. Rasle su i vrijednosti obveznica, a rast europskih valuta pomogla je i rastu cijene zlata.

7780

25700

FTSE 100 25600

7740

25500

7720

25400

7700

25300

7680

25200

8.1. 7240

9.1. 10.1. 11.1. 12.1.

8.1.

NASDAQ

5520

7200

5510

7180

5500

7160

5490

7140

CAC40

5480

8.1. 13450

9.1. 10.1. 11.1. 12.1.

5530

7220

9.1. 10.1. 11.1. 12.1.

8.1. 23950

DAX

13400

9.1. 10.1. 11.1. 12.1.

NIKKEI 225

23900

13350

23850

13300

23800

13250

23750

13200

23700

8.1.

MIROVINSKI FONDOVI

9.1. 10.1. 11.1. 12.1.

fond

Mirex raste

Dow Jones

7760

datum

8.1.

vrijednost (kn)

9.1. 10.1. 11.1. 12.1.

promjena (%)

2017 (%)

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 241,4981 bod. Njegova vrijednost u odnosu na sredinu prosinca bilježi rast od 0,5056 bodova. Vrijednost Mirexa A iznosila je 134,0877 bodova, dok je Mirex C potkraj proteklog tjedna vrijedio 125,9564 boda.

MIREX A

11.01.

134,08770

0,0604

0,48

AZ - A

11.01.

133,01530

0,0694

0,19

Erste Plavi - A

11.01.

134,60610

0,0807

0,47

PBZ CO - A

11.01.

136,60390

-0,1166

-0,03

Raiffeisen OMF - A

11.01.

134,36580

0,1279

1,27

MIREX B

11.01.

241,49810

0,0164

0,31

AZ - B

11.01.

239,22790

0,0223

0,45

Erste Plavi - B

11.01.

254,31240

-0,0782

-0,19

kategorija B

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

11.01.

223,63180

-0,0153

0,11

0,20%

Raiffeisen OMF - B

11.01.

248,09170

0,0687

0,47

0,15%

kategorija C

MIREX C

11.01.

125,95640

-0,0276

0,54

AZ - C

11.01.

123,32880

0,0043

1,03

0,05%

Erste Plavi - C

11.01.

127,61420

-0,0695

0,26

0,00%

PBZ CO - C

11.01.

124,15600

-0,0646

0,15

Raiffeisen OMF - C

11.01.

129,32830

-0,0339

0,25

0,10%

8.1.

9.1.

10.1.

11.1.

MIREX - mjesečni

Raiffeisen DMF

10.01.

235,66370

0,1228

0,78

0,2%

AZ Profit

11.01.

254,66050

-0,2315

-0,46

0,0%

0,4%

Croatia osiguranje

11.01.

161,32300

-0,1739

-0,15

-0,2%

AZ Benefit

10.01.

255,98360

0,0247

-0,26

-0,4%

Erste Plavi Expert

11.01.

215,35130

0,0172

0,22

-0,6%

Erste Plavi Protect

11.01.

208,71290

-0,1131

3,80

18.12.

NOVI ŠEF SBERBANKE Csaba Soós imenovan je predsjednikom Uprave Sberbanka Hrvatska. Na toj poziciji nasljeđuje Marija Henjaka koji je odlučio napustiti Sberbank. Kao predsjednik Uprave Csaba Soos će i nadalje biti zadužen za segment poslovanja s građanima.

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

0,6%

11.12.

Đuro Đaković Specijalna vozila, tvrtka u sastavu grupacije Đuro Đaković, s naručiteljem Atir Railom S.A. ugovorio je isporuku vagona cisterni serije Zacns 45 u vrijednosti od 45 milijuna kuna. Ovaj posao nastavak je Sporazuma o aktiviranju ugovorne opcije za dodatne isporuke radi povećanja opsega isporuka ovog tipa vagona cisterni. Prema konačno usuglašenom planu, dodatne količine vagona bit će isporučene tijekom drugog kvartala 2018. godine, kao kontinuirani nastavak aktualne proizvodnje za istog naručitelja.

26.12.

3.1.

11.1.

15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 47


VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

BLAGDANSKA POTROŠNJA 13,5 MILIJARDI

U istraživanju HGK navodi se da prvi rezultati potrošnje u prosincu pokazuju kako je, prema fiskaliziranim računima, blagdanska potrošnja iznosila oko 13,5 milijardi kuna, milijardu kuna više nego što se očekivalo. Većina građana na darove je potrošila između 100 i 500 kuna.

ZAGREBAČKE PLAĆE 15 POSTO VEĆE

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za listopad iznosila je 6952 kune, što je nominalno za 0,45 posto više nego mjesec dana prije i 5,7 posto više na godišnjoj razini, pokazuju podaci Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba. U odnosu, pak, na prosječnu mjesečnu plaću na razini Hrvatske, koja je za listopad iznosila 6014 kuna, prosječna je zagrebačka neto plaća isplaćena za 10. lanjski mjesec bila viša za 938 kuna ili 15,6 posto.

Crobexi rasli više od jedan posto Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu smanjena u odnosu na tjedan ranije. Ukupni dionički promet umanjen je za 10,7 milijuna kuna ili za 18 posto te je iznosio 48,1 milijun kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 29,8 milijuna kuna što je 62 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -15 posto do +46,01 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 10

izdanja, dok je ukupno 17 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi su tjedan zaključili rastom većim od jedan posto. Crobex je sa 1.849,71 boda uvećan za 1,18 posto na 1.871,58 bodova. Crobex10 je porastao za 1,54 posto na 1.086,97 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -4,08 posto koliko je pao CROBEXtran do +2,94 posto koliko je uvećan CROBEXkons. Obveznički indeksi su tjedan zaključili rastom; CROBIS je uvećan za 0,08 posto, a CROBIStr za 0,16 posto. ZAGREBAČKA BURZA Najlikvidnija je bila Atlantska plovidba THE ZAGREB STOCK EXCHANGE čijim je dionicama ostvaren promet od UKUPAN TJEDNI PROMET: 607.063.307,99 kn devet milijuna kuna, od čega se 5,3 miTJEDNI DIONIČKI PROMET: 48.127.051,54 kn lijuna kuna odnosi na redovni, a ostaindex zadnja vrijednost tjedna promjena tak na blok promet. Cijena im je pala za 1.871,5800 +1,18% CROBEX 0,58 posto na 680 kuna. Valamar Ri1.086,9700 +1,54% CROBEX10 viera bilježi 2,5 milijuna kuna redovnog 111,8931 +0,08% CROBIS i 4,3 milijuna kuna blok prometa te pad 168,8695 +0,16% CROBIStr cijene od 0,69 posto na 43 kune. Dionicama Zagrebačke banke trgovalo se Top 10 tjedna zadnja u iznosu od 5,1 milijun kuna, a poskupromet po prometu promjena cijena pjele su za 1,03 posto na 58,60 kuna. -0,58% 680,00 9.003.812,00 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. Od 10 najlikvidnijih izdanja rast cije-0,69% 43,00 6.765.355,20 Valamar Riviera d.d. ne bilježi njih pet. Predvodi ih Tehnika +1,03% 58,60 5.064.342,80 Zagrebačka banka d.d. čije su dionice poskupjele za 46,01 po+1,82% 168,00 4.769.719,50 HT d.d. sto na 238 kuna, a trgovane su u izno-2,17% 270,00 3.683.005,00 PODRAVKA d.d. su od 1,1 milijun kuna. Povlaštene dio+5,04% 438,00 2.742.449,00 ADRIS GRUPA d.d. nice Adris Grupe bilježe porast cijene -15,00% 7,65 2.541.384,50 JADRAN d.d. za 5,04 posto na 438 kuna, a njima je +3,70% 3.360,00 1.155.160,00 HUP - ZAGREB d.d. +46,01% 238,00 1.091.086,00 TEHNIKA d.d. u redovnoj trgovini ostvaren promet -12,66% 300,00 1.007.314,00 LEDO d.d. od 737.000 kuna, a u blok transakciji nešto više od dva milijuna kuna. HUP 10 dionica tjedna zadnja Zagreb bilježi rast od 3,70 posto na promet s najvećim rastom cijene promjena cijena 3360 kuna i gotovo 1,2 milijuna kuna +46,01% 238,00 1.091.086,00 TEHNIKA d.d. prometa. Slijedi HT s rastom od 1,82 +36,36% 15,00 15.189,00 ULJANIK d.d. posto na cijenu od 168 kuna i redov+22,70% 40,00 58.833,00 SZAIF d.d. nim prometom od 2,8 milijuna te blok +20,00% 300,00 34.750,00 Agromeđimurje d.d. prometom od dva milijuna kuna. +9,33% 32,80 12.136,60 TISAK d.d. Pad cijene dionice bilježi pet izdanja. +9,24% 1.300,00 39.000,00 Istarska kreditna banka d.d. Najviše je cijena umanjena dionicama +7,51% 930,00 651.220,00 ATLANTIC GRUPA d.d. +5,84% 3,99 679.355,87 INGRA d.d. crikveničkog Jadrana, za 15 posto na +5,04% 438,00 2.742.449,00 ADRIS GRUPA d.d. 7,65 kuna, a trgovane su u iznosu od +5,00% 199,50 212.752,50 INSTITUT IGH d.d. 2,5 milijuna kuna. Dionice Leda pojeftinile su za 12,66 posto na 300 kuna, 10 dionica tjedna zadnja a njima je ostvaren promet od milijun promet s najvećim padom cijene promjena cijena kuna. Slijedi Podravka (-2,17 posto) sa -40,00% 135,00 100.915,00 ZVIJEZDA d.d. zadnjom cijenom od 270 kuna i pro-34,12% 3,90 16.589,84 VUPIK d.d. metom od 3,7 milijuna kuna. -33,33% 1,00 800,00 POUNJE d.d. JAMNICA d.d. JADRAN d.d. PIK-VINKOVCI d.d. LEDO d.d. BELJE d.d. MAGMA d.d. HOTELI MAKARSKA d.d.

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4012 | 15. siječnja 2018.

-17,82% -15,00% -13,22% -12,66% -12,16% -10,64% -10,00%

4.520,00 7,65 10,50 300,00 2,60 0,42 270,00

966.190,00 2.541.384,50 3.207,00 1.007.314,00 445.141,98 716,94 35.910,00

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]


VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI NOVO ZADUŽIVANJE

Većina fondova u plusu Među 84 otvorena investicijska fonda u proteklom su tjednu prevladali fondovi s porastom vrijednosti udjela. Rast vrijednosti bilježi 65 fondova, a 19 ih bilježi pad. Trinaest fondova je tjedan zaključilo rastom većim od jedan posto, a jedan fond je pao više od jedan posto. Najbolje rezultate u 2018. godini odnosno najveći prinos među dioničkim fondovima bilježe ZB BRIC+ (+4,50 posto) i KD Energija (+4,25 posto) te KD BRIC (+3,88 posto). Posebne fondove predvodi Raiffeisen Dynamic (+2,94 posto), dok su najuspješniji mješoviti bili PBZ Global s

prinosom od +1,79 i InterCapital Balanced koji bilježi rast od 1,26 posto. Među obvezničkim fondovima u protekloj godini najveći je rast, od jedan posto, ostvario PBZ Bond. Novčane fondove predvode OTP euro novčani i OTP nov[Iva Skorin] čani s prinosom od 0,11 posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 4.1.2018. do 11.1.2018. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 19,1372 KD Victoria € 12,8542 InterCap. Glob. Equity $ 204,4603 ZB trend kn 15,7956 KD Prvi izbor € 148,9627 ZB euroaktiv kn 103,3686 Capital Breeder € 138,9711 KD Europa € 11,7401 PBZ Equity fond kn 114,2361 HPB Dionički € 79,0213 Erste Adriatic Equity kn 89,5810 Neta Global Developed kn 112,8718 ZB aktiv € 112,5553 InterCapital SEE Equity $ 16,7883 Platinum Global Opportunity kn 6,4660 KD Nova Europa kn 44,3079 OTP indeksni € 107,2213 Platinum Blue Chip kn 479,6071 Neta Frontier € 104,3517 OTP Meridian 20 kn 80,6000 A1 kn 159,9789 Alta Special Opportunity kn 59,1801 Neta New Europe € 96,8113 KD BRIC kn 9,5653 KD Energija € 120,2915 ZB BRIC+ € 165,8650 Allianz Equity $ 21,4476 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 128,5500 Raiffeisen Dynamic € 113,4700 Raiffeisen Harmonic € 107,2329 ZB Future 2025 € 107,1545 ZB Future 2030 € 106,7585 ZB Future 2040 € 107,2135 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 168,9338 ZB global € 15,9967 PBZ Global fond € 14,5722 InterCapital Bal. kn 126,9686 KD Balanced kn 107,1480 HPB Global € 14,3984 OTP uravnoteženi kn 165,8596 Allianz Portfolio € 118,0140 PBZ Conservative 10 fond € 105,6428 You Invest Active

tjedna promjena [%]

0,41 0,84 1,18 1,10 1,16 0,74 1,03 1,10 0,07 -0,19 1,11 0,19 0,97 1,21 1,25 0,48 1,61 2,88 1,27 -0,01 0,79 0,70 1,12 1,60 0,96 0,92 0,67 0,99 0,80 0,39 0,61 0,73 0,73 0,13 0,76 0,51 -0,02 0,17 -1,57 0,18 0,13 0,53

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 105,8982 You Invest Balanced € 105,6841 You Invest Solid € 105,1659 PBZ Flexible 30 fond € 97,8562 OTP Absolute € 105,8775 InterCapital Income Plus € 100,2811 PBZ Inter. Multi Asset fond OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 200,5995 ZB bond € 15,2119 InterCap. Glob.Bond € 137,3630 PBZ Bond fond € 224,8319 InterCapital Bond € 167,9383 HPB Obveznički kn 80,1493 Alta Emerging Bond € 122,6701 Erste Adriatic Bond € 108,6100 Raiffeisen Classic kn 104,4237 PBZ Short term bond fond $ 105,8933 PBZ Dollar Bond fond $ 103,1995 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,4450 Erste Local Short Term Bond € 101,1484 Erste Adriatic Short Term Bond € 100,2749 OTP Short-term bond $ 99,9221 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,5137 PBZ Novčani fond kn 175,9539 ZB plus € 150,8345 ZB europlus BE € 150,8345 ZB europlus BK € 128,7406 PBZ Euro Novčani kn 158,0500 Raiffeisen Cash kn 152,1257 Erste Money kn 152,9357 InterCapital Cash $ 133,8320 PBZ Dollar fond kn 144,0266 HPB Novčani kn 133,5509 OTP novčani fond kn 130,5792 InterCapital Money kn 1378,8117 Locusta Cash kn 118,7635 Allianz Cash € 115,9630 Erste Euro-Money kn 111,6505 Auctor Cash € 106,1500 Raiffeisen euroCash € 106,4022 HPB Euronovčani kn 106,5027 Alta Multicash € 102,2209 OTP euro novčani kn 1003,3755 Zodaks Cash

0,30 0,10 0,32 0,48 0,12 0,23

naziv(fond)

valuta

-0,06 -0,13 0,13 0,00 0,02 -0,30 0,08 0,05 0,08 -0,23 -0,23 -0,00 0,03 -0,14 -0,34 -0,00 0,00 0,01 0,01 -0,00 -0,01 0,00 0,00 0,02 0,00 -0,00 0,00 0,01 -0,00 0,01 0,00 0,01 -0,00 0,01 -0,00 0,01

Prvu ovogodišnju aukciju trezorskih zapisa država je zaključila zaduživši se za 1,94 milijarde kuna. Inicijalni plan time je nadmašen za oko 400 milijuna kuna, a u konačnici je ukupni dug po trezorskim zapisima povećan. Na upis je bilo ponuđeno 1,5 milijardi kuna što je potražnja financijskih institucija daleko nadmašila dosegnuvši 3,7 milijardi kuna. Ministarstvo je prihvatilo ponude izdanjem 1,94 milijarde kuna jednogodišnjih zapisa uz prosječnu kamatnu stopu od 0,14 posto, čime se nastavlja njezin blagi pad u odnosu na prethodnu aukciju.

ZSE BIRA NOVI NO Skupština Zagrebačke burze 12. veljače odlučivat će o izboru novih članova Nadzornog odbora. U pozivu dioničarima predlažu se članica Uprave Auctora Dunja Babić, član Uprave Erste banke Boris Centner, čelnik Interkapitala vrijednosnih papira Matko Maravić, Dubravko Štimac iz PBZ mirovinca te Ivan Tadin iz Hita vrijednosnica. Za nezavisne članove, sukladno ZTK-u, predlažu se Tomislav Jakšić s Pravnog te Mislav Ante Omazić s Ekonomskog fakulteta.

15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 49


KNJIGOMETAR Joris-Karl Huysmans

Katedrala Verbum

U zimu 1930. u tatarskom selu Julbašu Zulejhina muža ubijaju komunisti pod optužbom da je kulak, dok je ona prognana. Zajedno sa šačicom preseljenika, Zulejha je prisiljena prilagoditi se surovim životnim uvjetima tajge uz obalu rijeke Angare. Pored sitne, zelenooke Tatarke u toj su se šarolikoj zajednici našle najrazličitije osobnosti i profesije, a svima im je na čelu komandant Ignatov, ubojica Zulejhina muža. Hoće li se i po koju cijenu svi oni uspjeti oduprijeti uvjetima koji traže nadljudsku izdržljivost?

Bobbie Peers

Tajni portal Naklada Ljevak

Ovo Huysmansovo najpoznatije djelo donosi priču o duhovnom putu glavnog protagonista Durtala. Taj uvelike autobiografski lik autor vješto uranja u priču prožetu iznimnim poznavanjem kršćanskog simbolizma, srednjovjekovne arhitekture i umjetnosti, te lirskom ljepotom opisa, nenadmašnim rječnikom i vrhunskim književnim izrazom. Pred očima čitatelja uzdiže se katedrala u Chartresu u svoj svojoj ljepoti i dostojanstvenosti, rišući osobne priče ljudi koji se kreću pod njenim lukovima, ali i nudeći priču o ljudskoj duši i njenim stremljenjima.

Guzel Jahina

Zulejha otvara oči Hena com

William Wenton, dječak s genijalnim darom za razbijanje šifri, počinje patiti od napadaja zbog kojih gubi kontrolu nad tijelom i sposobnost razbijanja kodova te se zabrine da mu nevolje uzrokuje metal luridij. Rješenje za svoj problem traži na Institutu za posthumno istraživanje. No njegovi mu mentori ne žele reći što se zbiva iako su svi jako uplašeni. Kad sazna da je kradljivac luridija, Abraham Talley, pobjegao iz zatočeništva, William će opet pokušati s djedom zaustaviti Abrahama i njegovu pomoćnicu Corneliju, koji namjeravaju osloboditi luridij i izložiti ljude njegovu učinku.

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4012 | 15. siječnja 2018.

Renato Baretić

Osmi povjerenik Znanje

Svakoga jutra 16-godišnjak A budi se u tijelu druge osobe slične dobi kao i on u kojemu ostaje do sljedećeg jutra. Sutradan je A nova osoba, ima nov izgled, nov život, nove probleme... I tako već 16 godina, sve dok ne upozna djevojku Rhiannon. A prvi put u životu osjeti ljubav, prvi put žudi za drugim bićem, prvi put pronalazi nekoga s kim želi biti – dan za danom, svakog dana. No može li mu Rhiannon uzvratiti ljubav? Ovoj neobičnoj ljubavnoj priči mnogo toga stoji na putu.

OJAČAJTE SVOJ IMUNOSNI SUSTAV Mozaik knjiga

Roman Renata Baretića, po kojem je snimljen film koji se upravo počeo prikazivati, odvodi nas na najudaljeniji naseljeni hrvatski otok Trećić na kojemu zajednica sjajno funkcionira bez ikakvih organa vlasti. Zato se tu, po kazni, pojavljuje već osmi Vladin povjerenik sa zadatkom: organizirati izbore i uspostaviti legalnu lokalnu vlast. No na Trećiću je sve drukčije - ljudi misle drugo, a govore trećićanski… I, na otoku na kojem uglavnom žive starci, umjesto političkog trilera počinje drama u kojoj se pojavljuju jedan Bosanac, dvije Aboridžinke, porno glumica…

David Levithan

Svakoga dana Lumen

U svijetu u kojem su mikroorganizmi sve otporniji na lijekove, gdje su prehlade i epidemije gripe sve raširenije, nužno je održati zdravlje imunosnog sustava. Svaka stranica ove knjige, sa savjetima koje su potvrdili liječnici, pokazat će vam kako možete svoje tijelo i um pripremiti za uspješnu borbu protiv bolesti. Osim što ćete u knjizi pronaći jedinstvene savjete za jačanje svog imunosnog sustava, ovdje ćete otkriti i kako u tijelu možete uspostaviti pravu harmoniju koja će vam pomoći da očuvate zdravlje.


PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Modularni objekti Jedinstvo, Krapina, www.jedinstvo.com. Tvrtka proizvodi modularne objekte za škole, dječje vrtiće, studentske domove, domove umirovljenika, stambene i sanitarne kontejnere, tehničke kontejnere, metalne konstrukcije za proizvodne i skladišne hale, trapezno profilirane limove za krovove, opremu za autoceste. Pruža usluge izvođenja građevinskih radova. Tvrtka raspolaže zatvorenim i otvorenim prostorima za zakup (proizvodne i skladišne hale). Kontakt: Josip Mihalić, jedinstvo@jedinstvo. com, 049/374 100, 098/271 330. Plastična ambalaža Almas-Trade, Sesvete, www.almas-trade. hr. Tvrtka nudi proizvodnju razne plastične ambalaže po narudžbi (boce, spremnici, žlice za sirup...). Kontakt: Grozdana Bručić Pavuk, grozdana@almas-trade.hr 01/2004 134. Partnerstvo Varga elektronik, Prelog, www.varga-elektronik.hr. Tvrtka traži partnere za proizvodnju električnih kutija i različitih limenih pozicija (dimenzije 0,2 mm). Traži i one tvrtke koje trebaju reviziju i održavanje električnih kabineta i elektroničke opreme. S druge strane, nudi svoje usluge u proizvodnji električnih kabineta za industriju i projektiranje električnih shema. Kontakt: Matija Sinko, info@varga-elektronik. hr, +385 40 643 189, +385 99 2762 074. Hidraulični cilindri Hydromat, Ivanec, www.hydromat.hr. Tvrtka za projektiranje, konstruiranje i proizvodnju hidrauličnih cilindara i hidraulične opreme

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Izgradnja centra za nove tehnologije Trokut

Grad Šibenik nabavlja radove na izgradnji centra za nove tehnologije Trokut. Procijenjena vrijednost je 17,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 6. veljače. Katamarani

Jadrolinija nabavlja četiri brza broda katamarana. Procijenjena vrijednost je 267,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 9. veljača. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

sa 25-godišnjim iskustvom u poslovanju na tom području. Pored proizvodnje hidrauličnih cilindara, prema standardima ISO 6020/2, ISO 6022, ISO 6020/1, ISO 3320, proizvodi i zavarene tipova cilindara. U proizvodnom programu imaju i hidraulične amortizere za različite namjene. Kao posebno značajno područje korištenja hidraulike tvrtka je razvila i proizvela Hydrokaret i Hydrolift, specijalne transportere za transport i manipulaciju jedrilica, glisera, jahti te drugih plovila. Tvrtka također proizvodi i Hydropres kontejner prijenosni kontejner s hidrauličnom prešom za ambalažni i komunalni otpad. Proizvodi regulacijske ventile i elektrohidraulična upravljanja za ventile velikih protoka. Kontakt: Krešimir Canjuga, kresimir.canjuga@ hydromat.hr, 042/781 528. Savjetovanje Atia Consulting, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, www.atia-consulting.com.ba. Tvrtka pruža usluge implementacije sustava upravljanja kvalitetom (ISO 9001, ISO 14001, HACCP, OHSAS 18001, ISO 22000, ISO 20000, ISO 27001 i ISO 50001), različitih treninga iz ovog sektora te certificiranja sustava upravljanja kvalitetom zajedno s partnerskom certifikacijskom tvrtkom iz Italije. Svoje usluge pružaju na teritoriju Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Implementiraju i održavaju softverske sustave koji podrazumijevaju ITSM, BPM i Agile softverska rješenja. Partneri za zajednički rad koji su zainteresirani postati zastupnici za Hrvatsku trebaju se javiti na e-mail: info@atia-consulting.com.ba. Kontakt: Anel Tanović, anel.tanovic@atia-consulting.com.ba, +387/70/232-600, +387/61/481-961.

450.000 kuna. Rok dostave ponuda 30. siječnja.

ca. Rok za dostavu ponuda je 19. siječnja.

Arheološka istraživanja

Osiguranje vozila i imovine

Grad Zadar nabavlja radove arheoloških istraživanja za novu gradsku tržnicu. Procijenjena vrijednost iznosi 2,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 5. veljače.

Sarajevogas nabavlja usluge osiguranja vozila i imovine. Rok dostave ponuda je 29. siječnja.

REGIJA Kompaktor za otpad

Rad Sarajevo nabavlja kompaktor za otpad. Rok dostave ponuda je 26. veljače.

Vreće za otpad

Unikom iz Osijeka nabavlja PVC vreće za otpad. Procijenjena vrijednost nabave je

Protugradne rakete

Protivgradna preventiva Republike Srpske nabavlja protugradne rakete. Rok dostave ponuda je 19. veljače.

Nafta i naftni derivati Tiskanje obrazaca

Kantonalna bolnica Zenica nabavlja usluge tiskanja obraza-

Komunalno Mostar nabavlja naftu i naftne derivate. Rok dostave ponuda je 26. siječnja.

15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 51


STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

NA BUBNJU HOTEL, KUĆA I APARTMANI, ZEMLJIŠTA...

tum dražbe za ovu nekretninu je 31. siječnja u 14 sati. Adresa dražbe je zgrada Općinskog suda, Stalne službe u Metkoviću, Andrije Hebranga 9, Metković, soba broj 7. Nekretnina se na ovom drugom ročištu za javnu dražbu ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti nekretnina. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun ovog suda broj HR5723900011300000120, broj model HR05, poziv na broj 108-86217, a kupac je dokaz o prethodnoj uplati jamčevine dužan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Hotel u Senju procijenjen na 34,4 milijuna kuna. Nekretnina se sastoji od Hotela Libra, zgrade kuhinje i dvorišta, ukupne površine 582 četvorna metra. Datum dražbe je 6. veljače u 10 sati na adresi, Općinski sud u Rijeci - Stalna služba u Crikvenici, Kralja Tomislava 85a, Crikvenica, soba 27. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno i ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, tj. ne ispod 22,9 milijuna kuna. Razgledavanje je organizirano 5. veljače od 13 do 16 sati sa sudskim ovršiteljem. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 2.290.000 kuna i potrebno ju je uplatiti na račun Suda IBAN HR03 23900011300002256, model i poziv na broj 00, 2-01-5145-2017.

Zemljišta na zagrebačkom Vrapču procijenjena na 13,4 milijuna kuna. Nekretnine imaju ukupnu površinu od 5305 četvornih metara. Nekretnina se prodaje načinom usmene javne dražbe 28. veljače u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska ulica broj 8, soba 55/III. i načinom viđenokupljeno što isključuje naknadne prigovore po svim osnovama. Kupac snosi sve troškove vezane za kupnju i preuzimanje nekretnina. Nakon što kupac uplati kupovninu za kupljene nekretnine u cijelosti, Sud će naložiti brisanje tereta na nekretnini. Nekretnine se mogu razgledati svaki radni dan od 9 do 13 sati. Daljnje potrebne obavijesti na telefon 098/387 098 – stečajni upravitelj. Pravo sudjelovanja na dražbi imaju sve osobe koje polože jamčevinu u iznosu od 500.000 kuna uplatom na depozitni račun Trgovačkog suda u Zagrebu broj HR9223900011300000460, pozivom na broj 05 14715 prije dana održavanja dražbe, te dokaz o uplati jamčevine dostave na ročištu.

Poslovna zemljišta u Zagrebu, procijenjena na 25 milijuna kuna. Nekretnine predstavljaju 41.608 četvornih metara dvorišta na Žitnjaku. Datum dražbe je 16. veljače u 10 sati na adresi Općinski građanski sud u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 301/III. Nekretnina se prodaje Po načelu viđeno-kupljeno i ne može se prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za cijenu nižu od 8.333.333,33 kune. Razgledavanje je organizirano 12. veljače 2018. godine u 14 sati uz prisutnost sudskog ovršitelja Roberta Berenda. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije 8 dana prije ročišta za dražbu dale osiguranje

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu, otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d., broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-2590-17, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Šuma na području dubrovačkog Gruža, procijenjena na 17,9 milijuna kuna. Da-

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4012 | 15. siječnja 2018.

Kuća i apartmani u Kaštel Štafiliću, procijenjeni na 6,9 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću za stanovanje i apartmane (prizemlje + kat + visoko potkrovlje), na adresi Njiva Sv. Petra 9. Datum dražbe je 29. siječnja u 11.30 sati. Adresa dražbe je Općinski sud u Splitu, ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac, soba broj 37 c/I. Prodaja nekretnine neće se izvršiti ispod trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće na zahtjev zainteresiranih osoba i ukoliko one ili ovrhovoditelj uplate potreban predujam za izlazak sudskog ovršitelja. Jamstvo iznosi jednu desetinu utvrđene vrijednosti nekretnine i treba se položiti na račun Općinskog suda u Splitu br. HR6923900011300000195, model HR00, poziv na br. 01-4996-15, najkasnije do 22. siječnja do 14 sati predati primjerak uplatnice Sudu, sudnica 37 c/I.


TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Građevinski radovi na školskim zgradama Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Kantonale Fachstelle für öffentliche Beschaffungen traži nabavu usluga građevinskih radova na školskim zgradama. Natječaj je otvoren do 16. veljače. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=1001437. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Kantonale Fachstelle für öffentliche Beschaffungen Münsterplatz 11, Postfach, Basel 4001, Switzerland, E-pošta: kfoeb@ bs.ch Usluge oglašavanja i plasmana Stavanger kommune, Norveška, traži nabavu usluga oglašavanja i plasmana. Natječaj je otvoren do 12. veljače. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://permalink. mercell.com/78181615.aspx Dodatne informacije dostupne su na: Mercell Norge AS, Karihaugveien 89, Oslo 1086, Norway, support@mercell.com. Usluge cestovnog prijevoza Quatim, Temišvar, Rumunjska, traži nabavu usluga cestovnog prijevoza. Natječaj je otvoren do 12. veljače. Adresa profila kupca: www.e-licitatie.ro. Daljnje podatke i dokumantaciju, uključujući i dokumentaciju za dinamički sustav, može se dobiti na: QUATIM S.A. Timișoara, Str. Georghe Lazăr nr. 11/A, județul Timiș, Sergiu Ștefan Blidariu, 300081 Timișoara, Romania, sergiu.blidariu@aquatim.ro. Tehničke usluge Amt für Wald und Naturgefahren Region Mittelbünden Moesano, Tiefencastel, Švicarska, traži tehničke usluge. Natječaj je otvoren do 26. siječnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=993751. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Amt für Wald und Naturgefahren Region Mittelbünden Moesano, Veia Dalmeras 13, Tiefencastel 7450, Switzerland, Rutschung Brienz/Brinzauls, Geologenarbeiten, tiefencastel@awn.gr.ch.

Zaštitarske usluge Staatsgalerie Stuttgart, Njemačka, traži usluge zaštite. Natječaj je otvoren do 1. ožujka. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: Staatsgalerie Stuttgart, Konrad-Adenauer-Str. 3032, Služba(e) za kontakt: Staatsgalerie Stuttgart, Sabine Hirschle, 70173 Stuttgart, Germany, vergabe@staatsgalerie.de Tiskarska i grafička oprema Główny Instytut Górnictwa, Katowice, Poljska, traži nabavu usluga tiskarske i grafičke opreme. Natječaj je otvoren do 12. veljače. Glavna adresa javnog naručitelja: www.gig.eu. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: Główny Instytut Górnictwa, Plac Gwarków 1, Monika Wallenburg, 40-166 Katowice, Poland, mwallenburg@ gig.eu Pohrana Azienda Unità Sanitaria Locale — Viterbo, Italija traži nabavu usluga pohrane. Najtečaj je otvoren do 1. ožujka. Glavna adresa javnog naručitelja: http://www.asl.vt.it. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: Azienda Unità Sanitaria Locale — Viterbo, Via E. Fermi 15, Giovanni Firmani, 01100 Viterbo, Italia, giovanni.firmani@asl.vt.it. Tehničke usluge Verkehrsbetriebe Zürich Beschaffung und Einkauf, Zürich, Švicarska, traži usluge tehničkog projektiranja za strojne i električne instalacije zgrada. Natječaj je otvoren do 28. siječnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=993613. Dodatne informacije dostupne su na Verkehrsbetriebe Zürich Beschaffung und Einkauf, Luggwegstraße 65, Zürich 8048, Switzerland, Richard Kamm, richard.kamm@vbz.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na prethodno navedenu adresu.

15. siječnja 2018. | broj 4012 | PRIVREDNI VJESNIK | 53


PRIVREDNI VJESNIK

ATLANTIC PREUZIMA DISTRIBUCIJU PROIZVODA KOMPANIJE MARS U HRVATSKOJ

Ugovor vredniji od 100 milijuna

Od početka veljače Atlantic Grupa postaje službeni distributer ukupnog portfelja kompanije Mars na hrvatskom tržištu. Novi ugovor vrijedan je više od 100 milijuna kuna, koliko se tijekom ove godine očekuje u vidu dodatnog prometa kroz distribuciju triju novih kategorija proizvoda: Mars čokoladnog programa, Mars prehrambenih proizvoda i Mars proizvoda za kućne ljubimce.

Novi proizvodni asortiman uključuje robne marke kao što su Twix, Mars, Bounty, Snickers, M&M’s, Pedigree, Whiskas, Kitekat i Uncle Ben’s. Atlantic Grupa još od 1991. godine distribuira Wrigley asortiman, koji od 2008. postaje dio Mars kompanije. Zahvaljujući odličnim rezultatima i kvaliteti usluge partnerstvo je prošireno i na preostali asortiman. Od novog partnerstva u distribuciji se, zbog sinergija u

upravljanju širim Mars portfeljem, očekuje povećanje tržišnih udjela proizvoda iz Marsovog asortimana i rast višim stopama od njihovih pojedinačnih kategorija. “Imamo odlična iskustva i značajna očekivanja od partnerstva s Atlanticom na području distribucije Mars proizvoda u Hrvatskoj. Kroz dosadašnju distribuciju Wrigley asortimana potvrdili smo kako je riječ o partneru od kojega možemo očekivati nastavak izvrsne suradnje”, rekla je nakon potpisivanja ugovora Darja Šušteršič, direktorica tržišta Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine u kompaniji Mars.“Osobito nam je drago što je Mars kao korporacija svjetskog renomea i iskustva prepoznao u Atlanticu stabilnog, vrijednog i ambicioznog partnera. Imamo odlične pretpostavke za uspješnu suradnju kroz dosadašnji rezultat i partnersko povjerenje s kojim ulazimo u novi posao”, dodao je Slaven Romac, glavni direktor Strateškog distribucijskog područja Hrvatska u Atlantic Grupi. (K.S.)

AKCIJA AVIOKOMPANIJE EMIRATES

OTKRIJTE SVIJET UZ POVOLJNE CIJENE Jedna od najvećih aviokompanija u svijetu Emirates najavila je početak svoje svjetske akcije Global Sale, tijekom koje hrvatskim putnicima nudi posebne cijene za poslovnu i ekonomsku klasu na letovima iz Zagreba prema nizu popularnih destinacija. Ova posebna rasprodaja uključuje 41 destinaciju u Emiratesovoj svjetskoj mreži za putovanja u razdoblju od 15. siječnja do 30. lipnja 2018. Svima čije novogodišnje odluke uključuju putova-

nje iz snova ili posjet svojim najdražima ova je akcija pravi način da im 2018. godina bude kao iz snova. Putnici koji putuju Emiratesom znaju da ih očekuje vrhunska usluga pa tako mogu uživati i u više od 2500 kanala u sklopu Emiratesovog nagrađivanog sustava zabave na letu ICE. ICE sadrži najnovije filmove, popularne televizijske serije, dječje programe te velik izbor glazbe i igrica. Uz to, putnici u svim klasama mogu uživati u izboru ukusnih vina

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4012 | 15. siječnja 2018.

i regionalno inspiriranih specijaliteta pripremljenih od svježih sastojaka koju će im poslužiti Emiratesovovo multinacionalno osoblje. Ni s prtljagom nema brige - putnici mogu ponijeti do 35 kilograma prtljage u ekonomskoj, 40 u poslovnoj te 50 kilograma u prvoj klasi. Putnici mogu rezervirati svoje mjesto na letu preko putničkih agenata, u Emiratesovom uredu u zagrebačkom hotelu Westin ili na broj 01/4829 493 ili na www.emirates.com.


Provjereni partner gospodarstva!

PRIVREDNI VJESNIK Tu smo zbog vas i vašeg posla Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Uvijek uz gospodarstvo.

PRETPLATITE SE! NEK’ POSLOVNI TJEDAN ZAPOČNE S PRIVREDNIM VJESNIKOM! Pretplatnik dobiva sva tjedna tiskana izdanja Privrednog kao i posebna izdanja 400 naj, Financijska industrija te Poslovna očekivanja, kao i sva druga posebna izdanja koja će PV izdati ili objaviti u suradnji s drugima.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Tjednik za one koji odlučuju.

SVAKI TJEDAN PRED VAMA! GODIŠNJA PRETPLATA: ZA HRVATSKU 850 kuna sa PDV-om (752,21 kn + PDV ) Studentska i učenička pretplata –50% popusta 425 kuna s PDV-om (376 kn + PDV) ZA INOZEMSTVO 125 EUR + poštarina ovisno o zemlji dostave

Pretplaćujem se na

Pretplatnik dobiva BESPLATNO elektroničko izdanje Privrednog vjesnika, kao i elektroničko izdanje na engleskom jeziku PV INTERNATIONAL. U cijenu pretplate uključena dostava na traženu adresu!

primjerak/primjeraka Privrednog vjesnika i njegovih izdanja.

Ime tvrtke/institucije/fizičke osobe: OIB: Ime odgovorne osobe: Adresa: Adresa za dostavu PV izdanja: (ako je različita od adrese)

Datum: Popunjenu narudžbenicu pošaljite faksom na +385 (0)1 5600 002, poštom na adresu Privredni vjesnik, Kačićeva 9, HR-10000 Zagreb, ili na e-mail pretplata@privredni.hr.

PRIVREDNI VJESNIK


Provjerite jeste li obveznik ŗĨÌéÌİĢÌİÌĥİÌîó ƑÌĉĸŠŗĸîÌŚóİĢó ,,ĸŧŗÌîĸįƷ Proizvodite li električnu i elektroničku opremu? Uvozite li ili unosite električnu i elektroničku opremu za vlastite potrebe ili daljnju prodaju? Odredbama Pravilnika o gospodarenju otpadnom električnom i elektroničkom opremom propisano je da proizvođači i/ili uvoznici i/ili unosnici električne i elektroničke opreme prilikom stavljanja te opreme na tržište Republike Hrvatske plaćaju naknadu za gospodarenje EE otpadom. Stavljanje na tržište predstavlja uvoz/unos proizvoda na područje Republike Hrvatske, odnosno prvo omogućavanje dostupnosti na tržištu proizvoda proizvedenih u Republici Hrvatskoj. Podaci o količinama proizvoda stavljenih na tržište dostavljaju se Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na obrascu Izvješće uvoznika i/ili proizvođača EE opreme (IU/PEEO) do petog dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec na e-mail adresu naknade@fzoeu.hr. VIŠE INFORMACIJA NA

www.fzoeu.hr

ĸçŚĒİĒįĸŠóƑÌĢóîİĸîÌİóƑÌƁŚŢóŬĸĥĸĨĒŢŬƷ Kroz sustav za gospodarenje posebnim kategorijama otpada Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost brine da se sirovine iz EE otpada maksimalno iskoriste te da takvi uređaji ne završe odbačeni u okolišu.

Pv 4012  
Pv 4012  

Elektroničko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Advertisement