Page 1

| ZLATNE KUNE | LIPIK GLAS | INTERLIBER | AGROKOR | UGOSTITELJI |

PRIVREDNI VJESNIK www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

13. studenoga 2017., godina LXIV, broj 4004

PV ANALIZA: KOPNENI PRIJEVOZ PUTNIKA U 2016.

Rast prihoda, dobiti, ali i rashoda Dobrim trendovima pridonijeli su liberalizacija tržišta, okrupnjavanje na EU razini, ali i digitalizacija i turizam

INTERVJU

Marko Perica fakat.

KONFERENCIJA MEETING G2

Potencijal za razvitak je tu, ali nema sjemena

RAZVOJ SEKTORA VOĆA I POVRĆA

Uvoz ne možemo spriječiti, ali možemo više proizvoditi


KUPUJMO HRVATSKO hrvatski proizvod za hrvatski turizam

ZAGREB 22. - 23.11.2017. - Plaza Event Centar (bivši HYPO Centar)

Hrvatska gospodarska komora poziva Vas da i ove godine sudjelujete na specijaliziranom projektu “Kupujmo hrvatsko – hrvatski proizvod za hrvatski turizam“, koji će se održati 22. i 23. studenog 2017. u Plaza Event Centru (bivši HYPO Centar) u Zagrebu.

U sklopu prvog dana ovog događanja održat će se stručna panel-rasprava svih ključnih resora (nadležna tijela državne uprave i gospodarski sektor), a koji doprinose razvoju hrvatskog turizma, uz vodeće gospodarstvenike iz svijeta turizma, trgovine i prehrambene industrije.

Komora će za sve izlagače kao partnere osigurati odaziv najvećih hotelskih lanaca, neovisnih hotela, malih i obiteljskih hotela, ugostitelja i drugih pružatelja usluga u turizmu sa područja Republike Hrvatske. Akciji će se pridružiti i ključni predstavnici iz područja djelatnosti trgovine kao potencijalni distribucijski kanali te tvrtke iz financijskog sektora i drugi ključni dionici.

Naziv panela je “Domaći proizvod – ključ prepoznatljivosti hrvatskog turizma”, a cilj je educirati i osvijestiti širu javnost o važnosti kupovanja hrvatskih proizvoda i kanaliziranja i proizvoda i usluga u navedenom slučaju prema turističkom gospodarskom sektoru, na koji način se čuvaju postojeća, stvaraju nova radna mjesta i hrvatski turizam dobiva obilježja prepoznatljivosti hrvatske kvalitete.

Akcija će svoja vrata otvoriti i građanima te grupnim posjetima škola i fakulteta, ovisno o načinu na koji ćete prezentirati svoju ponudu roba i usluga. Akcija omogućuje prezentaciju proizvoda kroz: • izlagačke prostore (štandove) u sajamskom ozračju, • dogovorene B2B susrete u posebnoj VIP B2B prostoriji • financijske savjete u zasebnoj prostoriji – Financijski kutak

Više informacija na: www.kupujmohrvatsko.hgk.hr

Domaći proizvođači i pružatelji usluga će svoje proizvode i usluge prezentirati na izlagačkim prostorima – štandovima kroz nekoliko tematskih područja: • Hrana i piće • Tekstil • Namještaj i vanjski sadržaji • Kozmetika i wellness program • Uslužne djelatnosti • Ekskluzivni kutak

Medijski pokrovitelj:


SADRŽAJ

4004 / 13. studenoga 2017. TEMA TJEDNA 6

Financijska izvješća za devet mjeseci 2017. Izazovno, ali i uspješno

INTERVJU 12

Marko Perica, direktor i izvršni producent tvrtke fakat. Mi smo tu da dogodimo događanje

PV ANALIZA

6 66 Oleg Maštruko i Saša Cvetojević kao Team Tesla spremaju se za naredno izdanje međunarodnog Bamako Rallyja

18

Kopneni prijevoz putnika u 2016. godini Rast prihoda, dobiti, ali i rashoda

22

Dan hrvatskih prijevoznika Konkurencija nelojalna, a vozači odlaze

24

Meeting G2 – Hrvatska, puna poslovnih potencijala Potencijal za razvitak je tu, ali nema sjemena

27

Gospodarsko vijeće HGK-Županijske komore Pula Zlatna kuna za M Adler D, Hempel i Valamar

28

25. savjetovanje Hrvatskog društva ekonomista Grabar Kitarović: Nemamo kapaciteta za reforme

30

Agrokor Vrijednost ukupno priznatih tražbina 41,2 milijarde kuna

32

Forum “Izazovi razvoja sektora voća i povrća u Republici Hrvatskoj” Uvoz ne možemo spriječiti, ali možemo više proizvoditi

48

Održan 40. interliber Knjiga je snaga nacije

AKTUALNO

PRIČA S RAZLOGOM 34

Lipik Glas Svjetski staklarski lider za luksuzne brendove

38

Forum Udruženja ugostitelja Grada Zagreba Ugostitelji traže PDV od 10 posto

66

Bamako Rally Team Tesla u avanturi života osvaja Afriku

TURIZAM

12

BUSINESS & LIFESTYLE

Marko Perica

PRIVREDNI VJESNIK

GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,

Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Miro Soldić, Jozo Vrdoljak

PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović

LEKTURA Sandra Baksa

MARKETING I PRODAJA Tel: +385 1 5600 000 marketing@privredni.hr pretplata@privredni.hr

TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 3


GOST KOMENTATOR TONINO PICULA

Otoci u srži rješenja, a ne problema Postigli smo to da Europska komisija otoke počinje drugačije tretirati, uzimati u obzir njihove specifičnosti, a polako se mijenja i europski pogled na otoke pri dodjeli sredstava

J Tonino Picula, suosnivač i potpredsjednik Međuskupine EP-a za otoke

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

edna od najvažnijih, a ujedno i najljepših strana mojeg posla zastupnika u Europskom parlamentu jest to što sam u stalnom kontaktu s velikim brojem ljudi najrazličitijih profila iz svih dijelova Hrvatske, kao i Europske unije. To me informira o njihovim problemima i zahtjevima. Ujedno, imam priliku artikulirati interese nekih skupina tih građana i zagovarati ih pred EU institucijama. Na početku mandata u EP-u najavio sam da ću, uz vanjsku politiku, posebnu pozornost usmjeriti na položaj naših otočana i malih ribara. Zvuči nevjerojatno, ali otoci nisu uopće bili u fokusu EP-a od njegova osnutka 1979. godine, no to se sada počinje mijenjati. Pravi preokret omogućilo je osnivanje Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja (SEARICA) u kojoj sam zadužen za europske otoke. Naime, kada sam uvidio da u EP-u postoje razna radna tijela ali nijedno koje se bavi otocima, došao sam na ideju da osnujemo Međuskupinu koja će artikulirati interese otočana i predlagati konkretna rješenja. Međuskupina koju sam pokrenuo okuplja gotovo stotinu zastupnika iz 20 zemalja EU-a, a ujedinjuje nas zajednički interes da rješavamo slične ili iste probleme naših otočana. Početni rezultati su tu: postigli smo to da EK otoke počinje drugačije tretirati, uzimati u obzir njihove specifičnosti, a polako se mijenja i europski pogled na otoke pri dodjeli sredstava. Primjera radi, ističući prioritetnu važnost opskrbe energijom na otocima, zajedno s dvoje kolega iz Međuskupine, osigurao sam dva milijuna eura iz ovogodišnjeg proračuna EU-a za projekte proizvodnje struje iz obnovljivih izvora. Već u studenome kreće javni natječaj za odabir članova tzv. Tajništva za otoke. Ono će prikupljati podatke o potrebama otoka i pružati im savjetodavnu pomoć kod prijava za projekte, kako bi i manji otoci mogli ravnopravno sudjelovati u povlačenju sredstava. Nakon toga će biti raspisani i natječaji za konkretne projekte. Nakon te vijesti, stigla je i najava EK da postoji mogućnost da se ta dva milijuna eura nadograde s dodatnih 10 milijuna eura iz pro-

4 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

grama Obzor 2020. To me raduje jer je riječ o vrlo opipljivim rezultatima moje inicijative. Smatram kako je za rješavanje nagomilanih problema na otocima kohezijska politika najprimjerenija. No otoci danas nemaju poseban status u okviru postojeće kohezijske politike, a to želim promijeniti “na srednje staze”. Osim toga, otočani često spominju nestašicu vode. To me motiviralo da ove godine pokrenem međunarodni projekt Water Saving Challenge koji je uključio osam europskih otoka iz Francuske, Grčke, Irske, te dva iz Hrvatske: Vis i Lastovo. Sve su to otoci sa svojim

OTOCI DANAS NEMAJU POSEBAN STATUS U OKVIRU POSTOJEĆE KOHEZIJSKE POLITIKE, A TO ŽELIM PROMIJENITI problemima s vodom, ali oni imaju i rješenja na koja su se odlučili fokusirati. Kroz WaSAC projekt želimo osam parcijalnih prijedloga za štednju vode razviti u sveobuhvatan model upravljanja vodnim resursima. On bi mogao postati predložak kako za otočne, tako i za zajednice na kopnu koje se bore s oskudicom vode. Ponosan sam na taj projekt jer, nasuprot uobičajenog “izvoza” rješenja s kopna na otoke, zagovara da otoci postanu lideri u rješavanju problema oslanjajući se na vlastita iskustva i specifična znanja. Projekt WaSAC i moj pristup otocima počivaju dakle na inverziji: kako otoci mogu pomoći kopnu, a ne obrnuto. Stavljanje otoka u srž rješenja umjesto u srž problema jest ono što ova naša inicijativa i istraživanje čini drugačijim. Moj cilj jest pomoći otocima, ali ključ ostvarivanja tog cilja je promijeniti način na koji promatramo probleme.


BROJKE, BROJKE

KONZUMACIJA JUHE 17,1%

39,1%

35,5%

građana kaže kako juha predstavlja dio njihovog svakodnevnog obroka

građana Hrvatske juhu konzumira barem jednom tjedno

njih čini to nekoliko puta tjedno

7,1%

1,2%

građana juhu jede rijetko

njih uopće ne jede juhu

29,8% potrošača

najradije bira goveđu juhu, dok 27,9% u preferira kokošju juh

12,8% građana

3,7% potrošača

bira povrtnu juhu, a one od gljiva njih 10,5%

preferira riblju juhu, što je u skladu s niskom konzumacijom ribe u Hrvatskoj

Za 84,4% građana domaća juha je prvi izbor, dok svega 15,6% češće -8+ $2' 5$priprema þ,&( kupovnu juhu

za nešto manje od 6% e konzumenata najdraž e on i ce su juhe od rajči od bundeve

96,9% ispitanika kaže kako je za njih 3,1% građana juhu juha najčešće sastavni dio ručka Izvor: Ja TRGOVAC

konzumira za večeru 13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 5


TEMA TJEDNA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA DEVET MJESECI 2017.

IZAZOVNO, ALI I USPJEŠNO Hrvatsko gospodarstvo nastavlja s rastom, a analitičari ocjenjuju da je uz osobnu potrošnju, kao glavnog generatora pozitivnih trendova, pozitivno djelovalo i smanjenje poreznog rasterećenja, niži troškovi (re)financiranja te izdašni priljev prihoda od turizma piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

D

ok hrvatska poslovna zajednica lagano gazi već četvrti kvartal ove dosta izazovne poslovne godine, u javnosti se analiziraju rezultati poslovanja za prvih devet ovogodišnjih mjeseci, a iz njih se pak može iščitati kako je za većinu velikih tvrtki, prvih devet ovogodišnjih mjeseci bilo, iako izazovno, ipak uspješno. Hrvatsko gospodarstvo nastavlja s rastom, a analitičari ocjenjuju da je uz osobnu potrošnju, kao glavnog generatora pozitivnih trendova,

ADRIS GRUPA: PRIHODI PORASLI SEDAM POSTO U prvih devet mjeseci ove godine ukupni prihodi Adris Grupe iznosili su 4,25 milijardi kuna, što je sedam posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je neto dobit porasla pet posto, na 629 milijuna kuna. Turistička tvrtka Maistra ostvarila je 10 posto više noćenja gostiju, uz povećanje prosječne cijene noćenja od pet posto, što je dovelo do rasta poslovnih prihoda od 12 posto. Neto dobit te tvrtke porasla je na godišnjoj razini za 14 posto, na 301 milijun kuna. Croatia osiguranje ostvarilo je, pak, neto dobit od 219 milijuna kuna, što je 17 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

VIADUKT GRUPA: VELIKI PAD PRIHODA U prvih devet mjeseci ove godine Viadukt Grupa ostvarila je gubitak

pozitivno djelovalo i smanjenje poreznog rasterećenja, niži troškovi (re)financiranja te izdašni priljev prihoda od turizma. Isto tako upozoravaju da bi, srednjoročno do dugoročno gledano, sama osobna potrošnja i s njom povezan ljudski kapital te tehnološki napredak mogli biti najveća kočnica bržeg i stabilnijeg rasta. Valja istaknuti da je na makroekonomske trendove financijska kriza u Agrokoru imala tek ograničen utjecaj, no pravi izazovi tek bi se mogli osjetiti.

od 139,4 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju prošle godine gubitak iznosio 5,3 milijuna kuna. Od siječnja do kraja rujna ove godine Grupa je ostvarila ukupne prihode od 104,5 milijuna kuna, što je smanjenje od 82,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Prihodi od osnovne djelatnosti iznosili su 84,6 milijuna kuna ili 81,4 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani, dok su ostali prihodi smanjeni 90,1 posto, na 12,3 milijuna kuna.

ENT: PRIHODI VEĆI OD MILIJARDU KUNA Prihodi Ericsson Nikole Tesle prvih devet mjeseci ove godine iznosili su 1,07 milijardi kuna, što je 5,7 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je neto dobit pala 10,8 posto, na 51,9 milijuna kuna. U ukupnim prihodima od prodaje udio domaćeg tržišta iznosi 17 posto, usluge za švedski Ericsson oko 63 posto, dok ostala izvozna tržišta sudjeluju sa 20 posto. Operativna dobit porasla je za više od 18 posto, na 70,4 milijuna kuna, dok

6 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

je dobit prije oporezivanja porasla za 8,7 posto, na 67,8 milijuna kuna.

INA: NETO DOBIT 1,2 MILIJARDE KUNA Ina je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila 23 posto veći neto prihod od prodaje u odnosu na isto lanjsko razdoblje, koji je dosegnuo gotovo 13,5 milijardi kuna te neto dobit od 1,2 milijarde kuna. Neto dobit bez jednokratnih stavki bila je 83 posto veća i iznosila je 959 milijuna kuna. EBITDA na razini Grupe je porasla za 65 posto, dosegnuvši 2,3 milijarde kuna. Kapitalna ulaganja dosegnula su 824 milijuna kuna, što je 15 posto manje u odnosu na prošlu godinu.

VALAMAR GRUPA: PRIHODI PORASLI 17 POSTO Grupa Valamar u prvih je devet mjeseci ostvarila dobit


od 500 milijuna kuna, što je 32 milijuna više nego u istom razdoblju lani, uz rast ukupnih prihoda za 17 posto, na 1,74 milijarde kuna. Od ukupnih prihoda 1,66 milijardi kuna se odnosi na prihode od prodaje koji su porasli 20,4 posto, dok se ostatak prvenstveno odnosi na financijske prihode koji su zabilježili pad od 22 milijuna kuna zbog prošlogodišnjeg jednokratnog efekta prihoda od prodaje dioničkog portfelja.

smana trgovačkim društvima. Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznose 1,12 milijardi kuna i veći su za 655 milijuna kuna nego lani. Poslovni prihodi Banke iznosili su u prvih devet mjeseci ove godine 3,077 milijardi kuna i smanjeni su za 148 milijuna kuna ili za 4,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

DUKAT: RAST PRIHODA ZAGREBAČKA BANKA: PREPOLOVLJENA DOBIT Zagrebačka banka ostvarila je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci dobit nakon oporezivanja od 509 milijuna kuna, što je za 55 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju kada je iznosila 1,14 milijardi kuna. Smanjenje dobiti pod utjecajem je rasta troška vrijednosnih usklađenja pla-

Dukat je u prvih devet mjeseci ostvario neto dobit od 38,9 milijuna kuna, što je pad za 50,4 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje protekle godine. Operativna dobit iznosila je 28,2 milijuna kuna i veća je za 2,9 milijuna kuna. Poslovni prihodi Dukata u prvih devet mjeseci bili su 1,3 milijarde kuna i veći su za 9,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Rast bilježe i prihodi od prodaje, za 9,6 posto, na 1,3 milijarde kuna.

JANAF: DOBIT VEĆA OD PLANA Janaf je u prvih devet mjeseci ove godine poslovao s neto dobiti od 193,3 milijuna kuna, što je 5,4 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju i 28,7 posto više od plana, pokazuju podaci iz financijskoga izvješća te tvrtke. Ukupni prihodi Janafa iznosili su 529,2 milijuna kuna i neznatno su niži od ostvarenja prethodne godine, dok su istodobno ukupni rashodi smanjeni za 3,8 posto, na 293,5 milijuna kuna.

GRUPA PODRAVKA: NIŽA NETO DOBIT Grupa Podravka je za prvih devet ovogodišnjih mjeseci iskazala bitno nižu neto dobit nego u istom razdoblju lani, u iznosu od 54,1

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 7


TEMA TJEDNA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA ZA DEVET MJESECI 2017. milijun kuna, naspram prošlogodišnjih 142,2 milijuna kuna. Bruto dobit Grupe Podravka u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci iznosila 1,06 milijardi kuna što je smanjenje od četiri posto, dok je neto dobit smanjena za 62 posto.

KOESTLIN: DOBIT MANJA 11 POSTO Bjelovarski Koestlin u prvih devet ovogodišnjih mjeseci poslovao je s dobiti koja je nakon oporezivanja iznosila 7,35 milijuna kuna, 11 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Ukupni prihodi od prodaje dosegli su 128,8 milijuna kuna, što je dva posto manje nego lani. Simboličan rast prodaje na domaćem tržištu od jedan posto, na 59,9 milijuna kuna, nije bio dovoljan za povećanje ukupnih prihoda s obzirom na to da Koestlin većinu prihoda i dalje ostvaruje na inozemnim tržištima.

INGRA: SMANJENJE NETO GUBITKA Ingra je u prvih devet mjeseci ove godine imala operativni gubitak prije poreza i kamata od osam milijuna kuna, dok je u prethodnom razdoblju gubitak prije kamata i poreza iznosio šest milijuna kuna. Neto gubitak razdoblja iznosi 300.000 kuna, dok je u prethodnom razdoblju gubitak bio 700.000 kuna. Ukupni prihodi veći su za 10 posto u odnosu na prvih devet mjeseci 2016. te iznose 109 milijuna kuna.

ERSTE BANKA: NEŠTO NIŽA DOBIT Neto dobit Erste& St e i e r m ä rk i s c h e banka bez ovisnih društava u prvih je devet mjeseci ove godine iznosila 564,6 milijuna kuna, što je 7,2 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Smanjenje neto dobiti dijelom je rezultat činjenice da su

u istom razdoblju 2016. godine ostvareni jednokratni učinci prodaje udjela u društvu Visa Europe Limited, u iznosu od 74,9 milijuna kuna, a dodatni utjecaj imala je i niža dobit od aktivnosti trgovanja, što proizlazi iz općenito smanjenog intenziteta aktivnosti u tom segmentu na tržištu tijekom prvih devet mjeseci, objašnjava se u priopćenju ESB-a.

ARENA HOSPITALITY GRUPA: PRIHODI PORASLI 52 POSTO Arena Hospitality Grupa ostvarila je u prvih devet mjeseci ove godine ukupan prihod od 643 milijuna kuna što je gotovo 52 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, zahvaljujući rekordnoj turističkoj sezoni u Hrvatskoj i značajnom rastu poslovanja u Njemačkoj i Mađarskoj. EBITDA je iznosila 240,8 milijuna kuna, što je 43,2 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Ukupan prihod te grupe u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine porastao je, pak, za 10,3 posto, na 467,8 milijuna kuna, što se zahvaljuje, navodi se u izvješću, izuzetno uspješnom poslovanju u lipnju, srpnju i kolovozu.

ACI: IZNIMNO DOBRI REZULTATI ACI je u prvih devet mjeseci ove godine ostvario 165,1 milijun kuna ukupnih prihoda, dok su rashodi iznosili 131,7 milijuna kuna, pri čemu su i prihodi i rashodi bili na razini istog lanjskog razdoblja. Rashodi iznose 131,7 milijuna kuna. Značajan utjecaj na poslovanje u prvih devet mjeseci 2017. godine odnosi se na kompletnu rekonstrukciju ACI marine Rovinj te izgradnju bazena travel lifta u ACI marini Dubrovnik.

AD PLASTIK: DOBIT 41,7 MILIJUNA KUNA

8 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

Neto dobit AD Plastika za prvih devet mjeseci ove godine iznosi 41,7 milijuna

kuna što je 33,7 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. EBITDA je porasla za 18,2 posto za što je, po ocjeni Uprave, najviše zaslužno povećanje proizvodne efikasnosti i racionalizacija troškova. Poslovni prihodi iznose 779,5 milijuna kuna što je povećanje od 5,9 posto.

VIRO GRUPA: POVEĆENJE GUBITKA Viro Grupa je u prvih devet mjeseci ostvarila gubitak od 12,8 milijuna kuna, što je povećanje u odnosu na isto lanjsko razdoblje kada je gubitak iznosio 10,3 milijuna kuna. Viro tvornica šećera i društva uključena u konsolidaciju - Sladorana Županja, Slavonija Županja i Viro-kooperacija - u devet su mjeseci ostvarili ukupne konsolidirane prihode od 804,1 milijun kuna, što je za 44,45 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije.

PETROKEMIJA: GUBITAK 119 MILIJUNA KUNA Petrokemija je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila ukupne prihode od 1,45 milijardi kuna, 0,9 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je gubitak te kutinske kompanije dosegnuo 119,5 milijuna kuna. U izvješću tvrtke navodi se i da je lani u istom razdoblju gubitak iznosio 29,7 milijuna kuna. U prvih devet mjeseci ove godine povećana je količinska prodaja mineralnih gnojiva za 12,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani, no prosječne prodajne cijene pale su za 9,4 posto.

HT: PRIHODI PORASLI VIŠE OD 11 POSTO Hrvatski Telekom ostvario je u prvih devet mjeseci ove godine 5,7 milijardi kuna konsolidiranih prihoda, što je 11,6 posto više nego u istom razdoblju protekle godine, dok


je neto dobit tvrtke pala za 2,2 posto, na 735 milijuna. U devet mjeseci ove godine ostvarena je neto dobit u iznosu od 735 milijuna kuna, što je za 17 milijuna ili 2,2 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.

ATLANTIC GRUPA: RAST PRIHODA I DOBITI Atlantic Grupa je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila 3,95 milijardi kuna prihoda od prodaje, što je 4,4 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pri čemu je rast ostvaren u gotovo svim poslovnim segmentima i na svim najvećim tržištima, navodi se u izvješću kompanije. Neto dobit nakon manjinskih interesa u prvih devet mjeseci ove godine dosegnula je 237,5 milijuna kuna, što je 2,8 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. EBITDA je, pak, porasla za 5,1 posto, na 440,7 milijuna kuna.

KRAŠ GRUPA: NETO DOBIT VEĆA 37,5 POSTO Kraš Grupa je u prvih devet mjeseci ostvarila dobit prije oporezivanja od 10,3 milijuna kuna, što je za 26,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju te neto dobit od 8,2 milijuna kuna što je povećanje od 37,5 posto. Grupa je ostvarila konsolidirane ukupne prihode u iznosu od 689,3 milijuna kuna, što je za 0,95 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Prihodi od prodaje iznosili su 680,7 milijuna kuna, pri čemu su prihodi od prodaje na domaćem tržištu ostvareni u iznosu 372,4 milijuna kuna i viši su za pet milijuna kuna.

CA: NETO DOBIT VEĆA OD 100 MILIJUNA KUNA Croatia Airlines u prvih devet mjeseci ove godine bilježi neto dobit od 100,4 milijuna kuna, što je za 96 milijuna kuna više nego u istom

razdoblju protekle godine. Tako snažan rast objašnjavaju rastom broja letova i putnika na domaćim i međunarodnim letovima te zbog provedene prodaje dijela slotova u zračnoj luci London Heathrow. Naime, kompanija je prodala početkom godine pet od devet svojih prava slijetanja na londonski aerodrom Heathrow američkoj kompaniji Delta Airlines za 19,5 milijuna dolara, a ugovori o tome stupili su na snagu početkom travnja.

GRUPACIJA ĐURO ĐAKOVIĆ: GUBITAK OD 11,7 MILIJUNA KUNA Grupacija Đuro Đaković u prvih je devet mjeseci ove godine zabilježila gubitak u poslovanju od 11,7 milijuna kuna. U Grupaciji očekuju da će do kraja 2017. stvoriti preduvjete za rješavanje dvaju ključnih ciljeva preostalih za završetak procesa restrukturiranja: dokapitalizaciju i rješavanje poslovanja Đuro Đaković Industrijskih rješenja. Đuro Đaković je u devet ovogodišnjih mjeseci ostvario ukupne prihode od 405,9 milijuna kuna, što je 9,34 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok su ukupni rashodi smanjeni za 8,85 posto na 417,7 milijuna kuna.

KONČAR GRUPA: DOBIT 21 POSTO MANJA Grupa Končar je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila dobit nakon oporezivanja u iznosu od 69,2 milijuna kuna, što je 21 posto manje nego u istom razdoblju lani. Ukupni su prihodi Grupe iznosili 2,12 milijardi kuna i veći su za 1,7 posto, a porasli su i ukupni rashodi za tri posto na 2,04 milijarde kuna. Društva Grupe Končar ostvarila su u devet mjeseci konsolidirane prihode od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 1,9 milijardi kuna, što je na razini ostvarenja istog razdoblja 2016. godine.

VIPNET: RAST OPERATIVNE DOBITI Operativna dobit Vipneta u trećem tromjesečju skočila je 20,1 posto na 41,7 milijuna eura. Usporedbe radi, to je polovina operativne dobiti operatora u prvih devet mjeseci ove godine, odnosno 88,4 milijuna eura. Rast profitabilnosti posljedica je rasta turizma u Hrvatskoj i dogodio se unatoč tome što je ovo prvo ljeto bez visokih cijena roaminga.

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 9


AKTUALNO DRŽAVNI PRORAČUN ZA 2018.

VIŠE POVEĆANJA NEGO KRESANJA Privlačenjem i rastom investicija, može rasti i zaposlenost, raste produktivnost i ljudskog kapitala, a time i dugoročno održivi rast hrvatskog gospodarstva, smatra Zrinka Živković Matijević, dodajući kako je proračunska statistika na neki način ohrabrujuća piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

U OVAKAV PRORAČUN JE U SKLADU S OČEKIVANJIMA, KAŽE ZRINKA ŽIVKOVIĆ MATIJEVIĆ

idućoj godini, Vlada predviđa kao će se u državnu kasu sliti 129 milijardi kuna što je rast od 6,1 posto u odnosu na aktualni proračun, dok će ukupni rashodi iznositi 133,3 milijarde kuna te bi država bila u minusu za dvije milijarde kuna, odnosno deficit opće države trebao bi biti na razini 0,5 posto BDP-a. Vlada takva očekivanja bazira na pretpostavkama gospodarskog rasta od 2,9 posto. Manjak općeg proračuna u 2018. bio bi 0,5 posto BDP-a, dok bi se udio javnog duga u BDP-u smanjio na 76,6 posto BDP-a. Direktorica ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević smatra kako je ovakav proračun u skladu s očekivanjima. “Proračunska statistika je na neki način ohrabrujuća, ona je nešto optimističnija od naših prognoza, i uglavnom je temeljena više na osobnoj potrošnji, iako bismo voljeli da je temeljena na investicijama. Ali i ta osobna potrošnja koja raste, ne raste na temelju zaduživanja što ohrabruje. Investicije su samo jedna kockica koja bi trebala omogućiti razvoj svih ostalih segmenata. Znači, privlačenjem i rastom investicija, može rasti i zaposlenost, raste produktivnost i ljudskog kapitala, a time i dugoročno održivi rast hrvatskog gospodarstva”, smatra Zrinka Živković Matijević, navodeći da bi se u državi osim segmenta turizma trebali jačati i ostali segmenti.

PRORAČUNSKI DOBITNICI Prema predloženom proračunu Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta trebalo bi dobiti 2,8 milijardi kuna što je, u odnosu na ovu godinu, povećanje od 27,6 posto. U tom ministarstvu najviše rastu naknade građanima i kućanstvima, čak 732 posto na 19,5 milijuna kuna, te ostali rashodi koji se povećavaju za 412 posto na 925 milijuna kuna, dok se na subvencije planira utrošiti 358,4 milijuna 10 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

kuna. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je u plusu 25,7 posto, pa će moći raspolagati sa 3,3 milijarde kuna, s time da se 2,5 milijardi kuna planira za rashode poslovanja. Za 22,2 posto ili na 73,7 milijuna kuna raste i proračun Ministarstvu državne imovine. Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja proračun je povećan za 19 posto na 991,6 milijuna kuna, Ministarstvu hrvatskih branitelja za 15,9 posto na 1,3 milijarde kuna, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova za 15,7 posto na 720,3 milijuna kuna. Za Ministarstvo zdravstva planiran je iznos od 11,5 milijardi kuna ili 15,3 posto više nego ove godine. Pritom se rashodi poslovanja planiraju u 11,8 posto većem iznosu, materijalni rashodi za 14,8 posto, rashodi za zaposlene za 4,1 posto, rashodi za nabavu nefinancijske imovine za 108,6 posto te rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini za 456 posto. Ministarstvu poljoprivrede proračun će biti povećan za 11 posto na 7,2 milijarde kuna, Ministarstvu turizma za 9,2 posto na nešto više od 204 milijuna kuna, Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za 8,1 posto na 5,5 milijardi kuna, Ministarstvu kulture za 6,5 posto na 1,2 milijarde kuna, a Ministarstvu uprave za 6,3 posto na 503 milijuna kuna. Na povećanje proračuna mogu računati i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a, i to za 4,1 posto na milijardu kuna, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava za 3,7 posto na 44 milijarde kuna, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture za 3,6 posto na 7,27 milijardi kuna, te Ministarstvo znanosti i obrazovanja za 2,5 posto na 16,12 milijardi kuna. Povećanje proračuna od 400 milijuna kuna Ministarstvu znanosti i obrazovanja, prema najavama resorne ministrice Blaženke Divjak, bit će namijenjeno povećanju plaća zaposlenika, odnosno poticanju izvrsnosti i


pokretanju inicijative nagrađivanja 30 posto većom plaćom profesora zaslužnih za povlačenje sredstava iz fondova EU-a. No makroekonomist Sindikata znanosti Matija Kroflin smatra kako plaće iduće godine neće porasti ni jednu kunu. “Vlada je ove godine umjesto da poveća osnovicu u siječnju za šest posto kao što je bilo dogovoreno, to povećanje razlomila na tri puta po dva posto što je u prosjeku povećanje sredstava za plaće od tri posto u 2017. Iduće godine je u proračunu potrebno osigurati i sredstva za tih dodatnih tri posto, ali to ne znači povećanje plaće u 2018., već je to samo fiskalni efekt povećanja plaća iz ove godine, tako da je izjava da iduće godine slijedi rast plaća čista manipulacija”, ističe Kroflin.

IMA I GUBITNIKA Za Ministarstvo financija predviđeno je 34,6 milijardi kuna, ili 25,8 posto manje nego u ovoj godini. Najveće rezanje je na izdacima za otplatu glavnica za izdane vrijednosne papire od 35,7 posto na 11,85 milijardi kuna, potom izdacima za otplatu glavnice primljenih kredita od 35,6 posto na 5,6 milijardi kuna i izdacima za financijsku imovinu i otplate zajmova od 35,5 posto na 18 milijardi kuna. Proračun je smanjen i Ministarstvu unutarnjih poslova za 1,6 posto na 5,18 milijardi kuna, te Ministarstvu pravosuđa za 0,3 posto na 2,43 milijarde kuna. Vlada bi trebala dobiti 354,66 milijuna kuna ili

0,6 posto više. Hrvatski sabor dobit će 134,7 milijuna kuna ili 5,8 posto manje, dok će Ured Predsjednice imati na raspolaganju 38,14 milijuna kuna ili 1,1 posto više. Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić smatra kako je u proračunu vidljiv izostanak želje za kontrolom rashoda, što se očituje u povećanju nekih socijalnih transfera i kad gledamo masu plaća u javnom sektoru. “Ono što je važno napomenuti i što ogleda cjelokupnu situaciju u Hrvatskoj je poboljšanje gospodarske situacije i rast BDP-a koji je generirao dosta snažan rast prihoda. Dakle, smanjene su fiskalne neravnoteže i u tim okolnostima vidljiv je izostanak želje da se rashodna strana proračuna kontrolira bilo u visini, bilo da dođe do određene promjene unutar same strukture javne potrošnje. Ne smijemo zaboraviti da bez obzira na to što imamo pozitivne gospodarske trendove, hrvatsko gospodarstvo i dalje ostvaruje stope rasta koje su ispod onih usporedivih s gospodarstvima u regiji, te ne iznenađuje činjenica da se Hrvatska nalazi pri dnu EU-a”, rekao je Šantić ističući kako je kod proračuna važno to što se dalje teži fiskalnoj konsolidaciji te da raduje zacrtano ostvarivanje suficita i konstantno smanjenje javnog duga. Šantić upozorava i na nekoliko rizika, a jedan je da bismo u slučaju pogoršanja međunarodnog okruženja mogli zabilježiti pritiske na proširenje deficita i rast javnog duga.

U PRORAČUNU JE VIDLJIV IZOSTANAK ŽELJE ZA KONTROLOM RASHODA, SMATRA ŠANTIĆ

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 11


INTERVJU MARKO PERICA, DIREKTOR I IZVRŠNI PRODUCENT TVRTKE fak

MI SMO TU DA DOGODIMO DOGAĐANJE Industrije svih vrsta, oblika i struktura na promjene u našoj branši mogu se pripremiti tako da pažljivo i pametno odaberu profesionalnog partnera kojem mogu vjerovati, a koji će ih najbezbolnije provesti kroz sve tranzicije ovog polja i iz njih uvijek izvući prezentacijski maksimum piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

Kreativna struktura i strukturirana kreativnost su cilj. Kako osobno tako i poslovno jer to je zaista teško odjeljivo. I jedna i druga strana te medalje imaju svoje izazovnije trenutke, ali ‘da je lako, balansirao bi sva’ko’. Poanta je stvoriti čvrsta uporišta i u jednom i u drugom slučaju.

M

arko Perica, direktor i izvršni producent tvrtke fakat. koja se bavi organizacijom događanja od - kako im moto kaže - ideje do realizacije, za Privredni vjesnik je ispričao kako daju svoj potpis eventima i izbjegavaju ustaljenu praksu u branši koja uvijek vapi za inovacijom. Ističe kako je blagoslov ili prokletstvo posla kojim se bavi to što je upoznao sve svoje idole, domaću kreativnu industriju vidi kao nikad jaču, a svojim klijentima preporu-

SVAKO DOGAĐANJE IMA SVOJE ZAKONITOSTI I SLIJEDOVE čuje da “daju dite materi” kad se radi o organizaciji događanja, odnosno da se s povjerenjem prepuste u ruke struke.

 Kako ste krenuli u poslovne vode? Što je uopće vaš core business i kako je tekao razvoj tvrtke od početaka do danas? - Sve u životu dogodilo mi se ‘slučajno’. Namjerno koristim apostrofe jer to ‘slučajno’ u sebi sadrži jako puno uložene energije, volje, rada, truda i, srećom, tek umjerenu količinu osobnih odricanja, iako ih je naravno bilo. Core bussiness nam je događanje u najširem pojmu. Korporativni event, rebrendiranje, festival

12 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

– nečega, koncert... Skoro da bih rekao i ‘dječji rođendan’, samo da dobijete dojam. Svako događanje ima svoje zakonitosti i slijedove. Mi smo tu da dogodimo događanje, baš kako nam moto kaže – od ideje do realizacije. I to se dogodilo ‘slučajno’, kad sam u jednom trenutku uvidio potrebu oko sebe za nečim fakat drugačijim. I danas smo eto tu.

 Što fakat. izdvaja od konkurencije? - Možda sam djelomično već odgovorio na ovo pitanje. Onaj spomenuti ‘fakat.’ faktor koji, osim u pružanju klijentu ili publici nečeg novog i drugačijeg, uvelike dolazi upakiran u ljude koji ‘fakat.’ faktor pronose kroz sve što rade. Da se razumijemo, nije to neka crna magija. Cijela ta filozofija proizlazi iz promatranja okoline, tržišta, proučavanja potreba i zadovoljavanja tih potreba i prije negoli su jasno artikulirane i ako bih morao precizirati što je to nešto što nas čini drugačijima, onda je upravo to - to.  Kakve sve usluge nudite klijentima? - Klijentima primarno nudimo dugoročnog partnera koji će mu, kako to u svim dobrim odnosima biva, pažljivo i predano hodati uz bok i ostvarivati želje, ukazivati na potrebe i osiguravati da nikada ne bude prepušten sam sebi, u području kojim se bavimo. Ovo je jako brza branša, a kad kažem brza, mislim na promjene kojima je izložena, trendove koji se unutar godine pojavljuju i netragom nestaju. Industrije svih vrsta, oblika i struktura na promjene u našoj branši mogu se pripremiti tako da pažljivo i pametno odaberu profesionalnog partnera kojem mogu vjerovati, a koji


at.

Foto: Saša Zinaja

Rekao bih kako kreativa kod nas nikad nije bila jača

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 13


INTERVJU

će ih najbezbolnije provesti kroz sve tranzicije ovog polja i iz njih uvijek izvući prezentacijski maksimum. A onda opet, tranzicije jesu brze, no jedno uvijek ostaje isto: kvaliteta izvrsnosti koju velike kompanije – i pri tome ne mislim nužno velike opsegom, već velike idejom, smjerom i načinom poslovanja – traže od svih svojih suradnika. I koliko god ‘brza’ ova branša jest, ipak u suštini pronosi notu đentlmenske aristokracije sa svim pozitivnim kvalitetama nikada nije aktualno biti aljkav, nikada nije po-

Industrije svih vrsta, oblika i struktura na promjene u našoj branši mogu se pripremiti tako da pažljivo i pametno odaberu profesionalnog partnera kojem mogu vjerovati, a koji će ih najbezbolnije provesti kroz sve tranzicije ovog polja i iz njih uvijek izvući prezentacijski maksimum.

UNUTAR PRAVOG SPOJA KLIJENTU ZAISTA NUDIMO SVE - OD IDEJE DO REALIZACIJE I SVE ONO IZMEĐU željno biti površan. Tehnološka razina ovog pitanja nikada nije passé, nema zastarjelih praksi koje se kreativom ne bi mogle pretočiti u nešto novo, moderno, neviđeno. To je čarolija tehnike. Ostala magija je u ideji i suradnji. U pravom spoju sve je jednostavno, a mi unutar tog pravog spoja klijentu zaista nudimo sve - od ideje do realizacije i sve ono između.

 Mislite li da se kod nas u javnom govoru stavlja previše naglaska na STEM područje, dok se kreativu zanemaruje? - Ne bih rekao, iako tako možda izgleda na prvu. Rekao bih kako kreativa kod nas nikad nije bila jača. Nažalost, u našem podneblju kreativa kao mlađa sestra jasnog, ponovljivog i matematičkog nekako sklizne u drugi plan pri globalnom promatranju. Čak i javni sektor polako (jako polako, ali ipak...) izlazi iz uhodanih okvira naslijeđenih iz prošlih sustava. Na tom je polju dovoljno da jedna, primjerice medijska kampanja, napravi prvi korak. Svi iole prijemčljivi slijedit će je, oni hrabriji potražiti koliko još prostora imaju za kreativni izraz. STEM ovdje eventualno može zastrašiti nevinog promatrača ili staviti prividna ograničenja na budžete, recimo. Ali potreba za kreativnijim dosegom prerasta strahove i namete i svaki poduzetniji klijent to je već shvatio. Danas više nije dovoljno VIP korisniku, generalnoj javnosti, struci - bilo kojoj grupaciji ciljanoj događajem - ponuditi događaj ića, pića i druženja pod nazivnikom eventa. Sve ciljane grupacije već su vidjele sve. Svi možemo vidjeti što znači

14 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

premium. Pod premium se više ne može prodati press wall i jeftino vino. Sve ciljane grupacije traže više i bolje i naši klijenti su to počeli uviđati i počeli su tražiti sadržaj koji će popuniti formu i izvrsnost koja će klijentov imidž podići na novu razinu. Klijenti sve više traže da je njihov event drugačiji od svih njihovih dosadašnjih evenata i svih evenata njihove konkurencije iz sektora, da je personaliziran, da je premium i da je riječju – amazing.

 U kojoj mjeri se Vi osobno oslanjate na kreativnost, a koliko na strukturiran sustav rada i rutinu? Kako taj balans funkcionira na razini tvrtke? - Kreativnost i struktura ne bi smjeli isključivati jedno drugo. Dobro ste ih tu spojili u misao s balansom. Kreativna struktura i strukturirana kreativnost su cilj. Kako osobno tako i poslovno, jer to je zaista teško odjeljivo. I jedna i druga strana te medalje imaju svoje izazovnije trenutke, ali ‘da je lako, balansirao bi sva’ko’. Poanta je stvoriti čvrsta uporišta i u jednom i u drugom slučaju. Znati da, kad popusti kreativa, trebam, recimo, šetnju ili ako popusti struktura, trebam provesti neko vrijeme ‘u tablicama’ i dopustiti im da se u jednom momentu spoje. Jedno drugo podržava i održava. Balans koji se u konačnici održava pažnjom jednako kao i kontrolom, ali bez grča. Sve je to prirodan flow.  Kad smo već kod balansa, kako uspijevate uravnotežiti zahtjeve klijenata sa svojom profesionalnom vizijom o tome kako bi neki projekt trebao izgledati? Znaju li klijenti obično što žele ili ih uglavnom vi vodite kroz cijeli proces? Koliko je zapravo važan taj psihološki aspekt odnosa s klijentima u vašem poslu? - Kad ti je netko partner, u bilo kojoj vrsti odnosa, ne namećeš, ne prihvaćaš bespogovorno i nikada, nikada ne manipuliraš. Naravno, govorimo o ciljanom idealu kojemu težimo. Tu je važno obostrano povjerenje koje se pak gradi. Konkretnije to možemo vidjeti na primjeru jednog eventa. Kao klijent, kompanija ili organizacija ne možete ostvariti dugoročno dobar dojam kod ciljane grupacije ako vlastiti event ne izvedete kvalitetno. Iz tog razloga, što je jako pozitivna praksa koja se napokon počinje usvajati kao standard i kod nas, poželjno je ‘dat’ dite materi’, kako mi to volimo reći. Ako ćete jedino doktoru dopustiti da vas operira, ako ćete jedino ekonomistu dati da vam se brine o financijama, zašto bi bilo pogrešno stručnjaku dati da organizira i realizira vaš event koji vam služi kako biste stekli povjerenje svojih ciljanih grupacija i ostvarili neki zadani cilj? Jednostavno je. Operaciju nećete izvoditi sami,


Koji su neki od najvećih i najzanimljivijih projekata na kojima ste do sada radili? - Važno je znati kako zapravo ne postoje ‘veliki’ i ‘mali’ projekti. Postoje manje zahtjevni i više zahtjevni projekti, a njih isključivo razlikuje količina vremena, energije i ljudstva u istima angažirana. Struktura organizacije je uvijek ista: imati jasnu sliku što se, kada i na koji način treba dogoditi, krenuti s pripremom na vrijeme, rasporediti dužnosti ekonomično i djelovati po planu i programu. Tu nema razlike između ‘velikog’ i ‘malog’. Organizacija bilo čega je kao slagalica koju slažeš u zraku do trenutka realizacije. Spretnost slaganja slagalice u zraku se stječe iskustvom. Realizacija je kada se ta cijela, u

zraku složena slika prizemljuje, a vi ste kao organizator tu da minimalnim korekcijama učinite da svaki djelić sjedne točno na svoje mjesto. Tehničke zahtjevnosti su u tom slučaju puke formalnosti. Teško mi je istaknuti bilo koji projekt, bilo po zanimljivosti ili veličini. Ono što nije teško jest u svaki projekt koji radimo, ako smo involvirani u njega u bilo kojoj od točaka, unijeti onaj neki, kako ga mi volimo zvati, ‘fakat.’ faktor, pomaknuti ljestvicu. Ako je to konferencija, da ne koristimo već milijun puta viđene i izlizane fore, već da ih ‘pomaknemo’ zadržavajući, naravno, svu funkcionalnost nekog gotovog rješenja. Na taj način sve što radimo postaje veliko i zanimljivo. I izazovno.

financije možete poznavati, ali ćete ih prepustiti stručnjaku, pa je tim slijedom logično i bitno ulaganje kao što je event dati u sigurne i profesionalne ruke. Event je rijetki medij koji može gotovo stopostotno specificirati doseg učinjenog i jedini medij koji vas ili vaš proizvod dovodi izravno u ruke potrošaču, gleda ga u oči. Ali i on vas... Nećete dovoditi u pitanje savjete i smjerove stručnog partnera kojem ste ‘prepustili’ bavljenje ovim segmentom svog poslovanja i koji je opravdao vaše povjerenje, a partner koji vam to uistinu jest jasno će se držati vaših smjerova i ciljeva i puniti ih vlastitim kvalitetama. Ovdje naravno ne pričam o ‘ajde neka plava bude malo manje plava’ već o ideji, konceptu i kvaliteti ostvarenja srži suradnje koju gradimo s našim klijentima.

 Koliko je teško pronaći ljude s potrebnim znanjima pri zapošljavanju? Kakav tip stručnjaka uopće tražite? - Heh..., to je ono bombončić-pitanje koje volim. Odgovor je kratak i jednostavan - potrebna znanja i vještine su primarno biti čovjek koji u svojoj srži osjeća da se prema svemu što radi odnosi kao da je njegovo. To je ta ‘stručnost’ koju u ljudima tražimo.  Vaš posao zahtijeva česte izlete u novo i nepoznato, je li Vam osobno s godinama teže izlaziti iz vlastite ‘comfort’ zone? Kako se vaši zaposlenici i klijenti nose s tim izazovom? - S godinama samo lakše. Kad jednom shvatite da je iza vaše ‘comfort’ zone beskraj mogućnosti, vještina, znanja, osjeta, teško je ostati u

Foto: Saša Zinaja

Sve što radimo postaje veliko i zanimljivo. I izazovno

KAD TI JE NETKO PARTNER, U BILO KOJOJ VRSTI ODNOSA, NE NAMEĆEŠ, NE PRIHVAĆAŠ BESPOGOVORNO I NIKADA, NIKADA NE MANIPULIRAŠ toj zoni predugo. A kad imate sreće i okružite se ljudima koji to prepoznaju, podržavaju i jednako tako funkcioniraju - bilo da se radi o klijentima tj. partnerima ili zaposlenicima tj. partnerima – izazovi se postavljaju iz potrebe i nikada nisu problem ili prepreka.

 Radite li samo na domaćem tržištu ili imate i strane klijente? - Ima nas svugdje, ali fizičke granice se stvarno u zadnjih nekoliko godina maksimalno anuliraju tako da nije poanta tržišta, poanta je suradnika.  U kojem pravcu se namjeravate razvijati u skoroj budućnosti? - Nakon intenzivne sezone slijedi rekapitulacija. Ona će i ove godine, kao i dosadašnjih, iznjedriti nove razvojne strategije. One se nikad ne razlikuju pretjerano od onih prošlih jer, srećom, uz sve fluktuacije okoline postoji jedna jasna konstanta koja se poprilično poklapa s našim dugogodišnjim predviđanjima. Tehnološki razvoj, implementacije novih praksi i nezaobilazno iskorištavanje novostečenih iskustava. I kad se kugla zarola u još jednom krugu - ‘zavaliti se’ i uživati u showu – do nove rekapitulacije...

Danas više nije dovoljno VIP korisniku, generalnoj javnosti, struci - bilo kojoj grupaciji ciljanoj događajem - ponuditi događaj ića, pića i druženja pod nazivnikom eventa. Sve ciljane grupacije već su vidjele sve.

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 15


AKTUALNO EUROPSKA KOMISIJA

Povećana procjena rasta hrvatskog BDP-a na 3,2 posto

E

uropska komisija u jesenskim ekonomskim prognozama povećala je procjenu rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda s prethodnih 2,9 posto na 3,2 posto jer se hrvatsko gospodarstvo pokazalo otporno na krizu u Agrokoru ali i usljed očekivanja da bi u drugom polugodištu ove godine rast trebao ubrzati. “Rast bi trebao ostati snažan i široko utemeljen u 2017. godini. Međutim, očekuje se da će se ritam ekonomskih aktivnosti ponešto usporiti u iduće dvije godine, a BDP bi se trebao vratiti na pretkriznu razinu tek 2019. godine”, ističe se ekonomskim prognozama Europske komisije u kojima također stoji da rastu našeg gospodarstva i dalje prijeti potencijalno negativan učinak restrukturiranja Agrokora. Komisija dodaje kako i dalje glavni pokretač rasta ostaje domaća potražnja. Komisija procjenjuje da će proračunski manjak u Hrvatskoj ove i sljedeće godine biti 0,9 posto BDP-a, a 2019. oko 0,7 posto BDP-a. Komisija očekuje i nastavak smanjenja javnog duga, koji bi ove godine trebao pasti na 80,3 posto BDP-a sa 82,9 posto koliko je iznosio potkraj prošle godine, dok bi u 2018. mogao skliznuti na 77,4 posto, a 2019. na 74,5 posto. Također procjenjuju stopu nezaposlenosti za ovu godinu na 11,1 posto, dok bi iduće godine mogla pasti na 9,2 posto, a 2019. na 7,5 posto. (I.G.)

RADNI RUČAK HUP-a

ZAJEDNIČKIM RADOM DO KONKURENTNOSTI

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) - Udruga malih i srednjih poduzetnika organizirala je prošli tjedan tradicionalni radni ručak s predstavnicima Vlade. Ovaj put s poduzetnicima je razgovarao ministar financija Zdravko Marić. Glavne

teme bile su gospodarski rast, smanjenje javnog duga te nastavak reformi. “Tržište i cijena rada te konkurentnost i dalje su područja u kojima moramo pronaći rješenje kako bismo napravili iskorak u budućnost. Plaće moraju rasti, to pokazuje

16 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

zakon tržišta, no ovo je potrebno balansirati s našom konkurentnosti, odnosno smanjiti namete koje država diktira poslodavcima kako bi se ostvario prostor za taj rast”, rekao je predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika Ivan Bračić. Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je kako je prepoznao problem čestih zakonskih poreznih izmjena, no one će se u budućnosti svesti na minimum. “Nastojat ću maksimalno česte izmjene zakona svesti na minimum te vam dati potporu kako biste u budućnosti lakše mogli planirati svoje poslovanje. Gospodarski oporavak je nastavljen, a nastavljaju se i pozitivna kretanja na tržištu rada”, rekao je Marić te dodao da bi zajednički trebali raditi za još bolje pozitivne pokazatelje. (I.G.)


S MARKOVA TRGA SJEDNICA VLADE

JEDNOSTAVNIJE DO STRATEŠKIH INVESTICIJA Snižen je i kriterij vrijednosti ukupnih kapitalnih troškova ulaganja za odabir strateških projekata što omogućuje zainteresiranim investitorima prijavu na veći broj tih projekata piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

V

lada je sa svoje prošlotjedne sjednice u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima. Tim zakonom žele se skratiti i znatno ubrzati procesi ishođenja ukupne dokumentacije neophodne za realizaciju projekata, bilo javnih, bilo privatnih, ali i onih javno-privatnih investicijskih koji su od strateškog interesa za Hrvatsku. Snižen je i kriterij vrijednosti ukupnih kapitalnih troškova ulaganja za odabir strateških projekata što ponajprije omogućava širu primjenu istog, odnosno daje mogućnost zainteresiranim investitorima prijavu na veći broj strateških projekata. “Ovim zakonom smanjujemo graničnu vrijednost projekta za prijavu na listu strateških investicija sa sadašnjih 150 milijuna kuna na 75 milijuna. Za projekte na otocima granica se smanjuje sa 20 na 10 milijuna kuna”, istaknula je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić navodeći kako je u protekle dvije godine 17 projekata Vlada proglasila strateškim te da najveći dio njih jesu državni projekti.

KAZNE ZA ODUSTAJANJE ILI PREKORAČENJE ROKOVA Investitori su po starom zakonu morali predočiti dokaz o osiguranim izvorima financiranja u visini od najmanje 10 posto ukupne vrijednosti projekta što je predstavljalo ozbiljnu prepreku ulaganjima. Novim zakonskim prijedlogom propisana je odredba koja definira da privatni ili javno-privatni investitor radi dokazivanja namjere realizacije prijavljenog strateškog projekta, prije sklapanja sporazuma, obvezno priloži dokaz koji uključuje potvrdu banke da investitor na posebnom računu namijenjenom realizaciji projekta ima osigurana sredstva u visini od najmanje pet posto ukupne vrijednosti projekta ili dokaz o iznosu

prethodno uloženih sredstava u realizaciju projekta također u visini od najmanje pet posto ukupne vrijednosti projekta ili obvezujuće pismo namjere banke kojim dokazuje spremnost financiranja projekta. Također, ovim zakonskim prijedlogom jasno je definirana odredba koja propisuje sklapanje sporazuma o pripremi i provedbi strateškog projekta kako bi investitor bio pravovremeno, odnosno unaprijed upoznat s bitnim elementima sporazuma, posebice u pogledu jamstava koje će morati dostaviti. U sporazum će biti uključene i ugovorne kazne u visini od 0,1 posto ukupne vrijednosti strateškog projekta u slučaju prekoračenja krajnjeg roka realizacije tog projekta krivnjom investitora ili u slučaju njegova odustajanja od realizacije. Zakonom se rješava i pitanje projekata na listi strateških projekata od zajedničkog interesa na razini Europske unije, poput LNG terminala na Krku. Takvi će projekti automatski biti na nacionalnoj listi, kao i projekti koji se financiraju sredstvima Europske unije.

Ovim izmjenama zakona smanjujemo graničnu vrijednost projekta za prijavu na listu strateških investicija sa sadašnjih 150 milijuna kuna na 75 milijuna. Za projekte na otocima granica se smanjuje sa 20 na 10 milijuna kuna. Martina Dalić, potpredsjednica Vlade

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 17


PV ANALIZA KOPNENI PRIJEVOZ PUTNIKA U 2016. GODINI

RAST PRIHODA, DOBITI, ALI I RASHODA Dobrim trendovima u prijevozu putnika pridonijeli su, među ostalim, liberalizacija tržišta, pozitivna kretanja u turističkoj sezoni, okrupnjavanje na EU razini koje poboljšava učinkovitost, te rastuća digitalizacija i nove tehnologije, kaže Dario Soldo piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

4582 poduzetnika poslovala lani u djelatnosti Prijevoz i skladištenje

828,6 mil kn njihova lanjska neto dobit (+28,4%)

63.185 djelatnika zapošljavali ti poduzetnici

U

području djelatnosti H - Prijevoz i skladištenje, prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u 2016. poslovala su ukupno 4582 poduzetnika. Od toga je njih 3200 kao pretežitu djelatnost registriralo kopneni prijevoz i cjevovodni transport (NKD 49), objavila je Financijska agencija (Fina). Kod poduzetnika u području djelatnosti prijevoza i skladištenja, u 2016. bilo je 63.185 zaposlenih, od kojih je 28.493 (45,1 posto) bilo zaposleno u djelatnosti kopnenog prijevoza i cjevovodnog transporta, što je rast broja zaposlenih od 6,8 posto u odnosu na 2015. godinu. Poduzetnici u toj djelatnosti lani su ostvarili neto dobit od 828,6 milijuna kuna (povećanje od 28,4 posto) i sudjelovali sa 51,8 posto u iskazanoj neto dobiti poduzetnika u području prijevoza i skladištenja. Poduzetnici u djelatnosti Ostali kopneni prijevoz putnika (NKD 49.3) iskazali su pozitivan financijski rezultat (103 milijuna kuna), kao rezultat povećanja dobiti za 61,5 posto i smanjenja gubitka razdoblja za 65,9 posto u odnosu na prethodno razdoblje. Oni su ostvarili ukupan prihod od gotovo tri milijarde kuna, što je za 5,8 posto više nego u prethodnom razdoblju. Povećani su i ukupni rashodi, i to za 2,2 posto. Obračunata prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod tih poduzetnika iznosila je 5820 kuna.

TAKSI U GUBITKU Predmet ove analize su upravo poduzetnici u skupini djelatnosti ostalog kopnenog prijevoza putnika i tri razreda djelatnosti unutar toga (gradski i prigradski kopneni prijevoz putnika, 18 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

taksi služba i ostali kopneni prijevoz putnika koji uključuje, među ostalim, prijevozna sredstva unutar zračnih luka, prijevoz školskim autobusima...). Unutar te skupine djelatnosti (bez poslovnih rezultata Zagrebačkog električnog tramvaja) najviše je poduzetnika čija je pretežita djelatnost Ostali kopneni prijevoz putnika, ukupno 433. Taj je skup poduzetnika ostvario gotovo tri milijarde kuna prihoda, s tim da je prihod od izvoza iznosio 270,9 milijuna kuna. Poslovnu 2016. godinu ovi su poduzetnici završili s dobiti od 103 milijuna kuna. Na prvom mjestu po ostvarenoj dobiti razdoblja je Autotransport iz Zagreba, sa 27,1 milijun kuna neto dobiti. Najveći broj zaposlenih u 2016. zabilježen je kod poduzetnika u djelatnosti ostalog kopnenog prijevoza putnika, njih 6186, što je povećanje od šest posto u odnosu na broj zaposlenih u prošlom poslovnom razdoblju. Društvo Autotrans iz Cresa zapošljavalo je najveći broj radnika u razredu djelatnosti 49.39 (670 radnika) i ostvarilo najveći ukupan prihod na razini skupine 49.3, u iznosu od 260,5 milijuna kuna. Najboljih 10 poduzetnika ostvarilo je 45,3 posto ukupnih prihoda skupine djelatnosti, odnosno gotovo 1,4 milijarde kuna. Jedino je u djelatnosti taksi službe (NKD 49.32) iskazan neto gubitak od 2,5 milijuna kuna. Najveći gubitak razdoblja u toj djelatnosti iskazalo je društvo Pozivni centar sjever u stečaju iz Zagreba, u iznosu od 901.000 kuna, što je 14,7 posto gubitka razdoblja na razini poduzetnika u djelatnosti taksi službe. Poduzetnici u djelatnosti gradskog i prigradskog kopnenog prijevoza putnika znatno su poboljšali svoje poslovanje i lani su iskazali neto dobit od


21,6 milijuna kuna, dok su godinu dana ranije zabilježili neto gubitak od 39,4 milijuna kuna. Na ovaj rezultat najviše je utjecao poduzetnik Promet, koji je u 2016. iskazao dobit razdoblja od 11,2 milijuna kuna (udio od 46,9 posto u djelatnosti 49.31), dok je u 2015. iskazao gubitak razdoblja od 36,7 milijuna kuna.

OPTIMIZACIJA TROŠKOVA Poduzetnici čija je djelatnost gradski i prigradski kopneni prijevoz putnika (NKD 49.31) obračunali su najvišu prosječnu mjesečnu neto plaću u promatranoj godini, u iznosu od 6070 kuna, što je za 34,3 posto više u odnosu na iznos plaće zaposlenih kod poduzetnika u skupini djelatnosti ostalog kopnenog prijevoza putnika. Poduzetnika čija je pretežita djelatnost taksi služba ukupno je bilo 260 koji su zapošljavali 886 osoba, a kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća iznosila 2454 kune.

NA PRVOM MJESTU PO OSTVARENOJ DOBITI RAZDOBLJA JE AUTOTRANSPORT SA 27,1 MILIJUN KUNA NETO DOBITI Ako pet poduzetnika koji su ostvarili najveći ukupan prihod u skupini djelatnosti 49.3 - Ostali kopneni prijevoz putnika usporedimo prema novostvorenoj vrijednosti, primjećuje se da je Autotrans prvi sa 126,8 milijuna kuna, dok su ukupno svi poduzetnici u prosjeku iskazali novostvorenu vrijednost u iznosu od 1,6 milijuna kuna. Dario Soldo, direktor Sektora za promet i veze pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, ističe kako su dobrim trendovima u prijevozu putnika pridonijeli, među ostalim, liberalizacija tržišta, pozitivna kretanja u turističkoj sezoni, okrupnjavanje na EU razini koje poboljšava učinkovitost te rastuća digitalizacija i nove tehnologije. “Cjelokupni uslužni sektor, a u kojem značajnu ulogu ima i kopneni prijevoz putnika, obuhvaća gotovo 24 posto bruto domaćeg proizvoda. Pozitivnim trendovima u prijevozničkoj djelatnosti smo u potpunosti zadovoljni, a posebice uzimajući u obzir da se upravo prijevoz putnika u iznimnoj mjeri odražava i na druge grane gospodarstva, poput nama značajnog turizma kojem je upravo prijevoz putnika jedan od najvažnijih oslonaca 13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 19


PV ANALIZA inicira bolju zakonsku i podzakonsku regulativu, a koja bi kao krajnji cilj pružila sigurniju i kvalitetniju uslugu za korisnike, a s druge pak strane prijevoznicima omogućila još veći i snažniji rast ekonomskih pokazatelja”, naglašava Soldo. Zakonska regulativa u ovom trenutku zahtijeva izmjene koje će se prilagoditi najnovijim svjetskim trendovima. “Potrebno je da pravna država osigura da za sve poduzetnike vrijede ista pravila, a potom i da regulativa ima uporište u stručnoj i ekonomsko tržišnoj logici”, kaže.

TRŽIŠNE POTREBE

Upravo Hrvatska gospodarska komora aktivno inicira bolju zakonsku i podzakonsku regulativu, a koja bi kao krajnji cilj pružila sigurniju i kvalitetniju uslugu za korisnike, a s druge pak strane prijevoznicima omogućila još veći i snažniji rast ekonomskih pokazatelja. Dario Soldo, direktor Sektora za promet i veze pri HGK-u

za bilo kakav razvoj. Rast je ostvaren usprkos svim izazovima i svojevrsnim ‘otvaranjem’ domaćeg tržišta na kojem se danas uglavnom mogu natjecati i inozemni prijevoznici, a naše domaće tvrtke nisu samo pozitivno poslovale, već su ostvarile i rast prema svim pokazateljima. Hrvatske tvrtke nastavljaju biti konkurentne i na otvorenom tržištu”, kaže on dodajući kako i poduzetnici kontinuirano rade na optimizaciji svojih troškova kako bi zadržali postojeće cijene (ili ih spustili) te bili konkurentni na zajedničkom tržištu Europske unije. “Moramo istaknuti i posebno zadovoljstvo što su naše tvrtke prepoznale i važnost uvođenja novih tehnologija u poslovanje i povećanje user-experiencea te da su spoznale potrebu ulaganja i kontinuirane edukacije vlastitog kadra i radne snage”, kaže on.

Najveći broj poduzetnika, a posebice prijevoznika, u zahtjevnije operacije ulaze uz podršku financijskog sektora. Samim time može se zaključiti kako je dobra suradnja financijskog sektora i prijevoznika. “Isto tako vjerujemo da ponuđeni uvjeti uvijek mogu biti i bolji, prihvatljiviji i konkurentniji uvjetima koje imaju prijevoznici iz, primjerice, Njemačke, Francuske, Italije...”, napominje on dodajući kako postoje različiti modeli kratkoročnog i dugoročnog financiranja investicija

IZAZOV POSLOVANJU

HRVATSKE TVRTKE NASTAVLJAJU BITI KONKURENTNE I NA OTVORENOM TRŽIŠTU, SMATRA SOLDO

U nadolazećem razdoblju očekuje se daljnja digitalizacija, dolazak novih oblika prijevoza i nove konkurencije, bolja zakonska regulativa i posljedično (a što je i cilj) bolja, sigurnija i jeftinija usluga za korisnike. “Konkurentnost i otvorenost tržišta, ponajprije govoreći o zajedničkom europskom tržištu, možda i predstavlja svojevrstan izazov poslovanju domaćih tvrtki, posebice u tom zajedničkom prostoru. Također, sektor prijevoza putnika je ne samo ovisan o drugim sektorima već je u potpunosti vezan uz njihov rast ili pad. Uzmimo za primjer samo turizam – moguće smanjenje turističkih pokazatelja nedvojbeno bi uzrokovalo pad na tržištu prijevoza putnika. Međutim, dosadašnje brojke nas uvjeravaju da će se trend rasta nastaviti. Svakako je od iznimne važnosti nastavak praćenja najnovijih tehnoloških i poslovnih trendova u prijevozu putnika te njihovoj implementaciji i integraciji u svakodnevno poslovanje. Potrebno je i značajno nastaviti ulaganja u radnu snagu, ponajprije jer ona kronično nedostaje u ovoj djelatnosti. Također, upravo Hrvatska gospodarska komora aktivno

u ovoj djelatnosti. “Osim voznih parkova, koji možda djeluju kao najveći pojedinačni trošak, značajne investicije predstavljaju i ulaganja u infrastrukturu te u radni kadar, dok je istovremeno sama razina profitabilnosti poslovanja u odnosu na tekuće rashode i investicije, posebice u usporedbi s nekim drugim uslužnim djelatnostima, iznimno niska. Financijski sektor igra veliku ulogu u svakoj sferi gospodarstva pa je tako veliki teret na bankama i leasing društvima da osiguraju najpovoljnije financijske uvjete poduzetnicima. Ipak, ponuda na financijskom tržištu uvelike ovisi o samom kreditnom rejtingu države i projekcijama kretanja gospodarskih pokazatelja, ali ipak najvažniji faktor pri donošenju generalnih financijskih uvjeta je zapravo povjerenje u institucije”, objašnjava. Autotaksi djelatnost jedina je u sektoru prometa prošle godine iskazala negativan trend poslovanja. “Nažalost, upravo ta djelatnost jedna je od najpogođenijih lošom regulativom

20 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.


Broj poduzetnika, broj zaposlenih te osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u području djelatnosti H i odjeljku djelatnosti NKD 49 u 2016. godini (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kn) Opis

Ukupno područje djelatnosti H 2015.

NKD 49 Kopneni prijevoz i cjevovodni transport 2015. 2016. Index 3.200 2.064 2.326 112,7 723 874 120,9 26.690 28.493 106,8 14.767.879 15.536.554 105,2 13.964.683 14.528.696 104,0

Index

2.902 1.138 60.800 32.560.072 31.304.364

2016. 4.582 3.234 1.348 63.185 33.561.367 31.615.590

Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Konsolidirani financijski rezultat – dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja

2.217.652 961.944 263.158 1.932.279 939.729 992.550

2.629.684 683.907 346.991 2.284.392 685.606 1.598.786

118,6 71,1 131,9 118,2 73,0 161,1

1.008.494 205.297 158.074 850.547 205.424 645.123

1.281.458 273.601 179.236 1.102.700 274.079 828.621

127,1 133,3 113,4 129,6 133,4 128,4

Izvoz Uvoz Trgovinski saldo Investicije u novu dugotrajnu imovinu Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom

9.477.281 905.028 8.572.253 3.585.564 5.820

10.002.291 1.162.645 8.839.646 2.635.068 5.818

105,5 128,5 103,1 73,5 100,0

3.421.943 469.373 2.952.570 1.298.418 4.586

3.725.137 581.383 3.143.753 1.026.467 4.570

108,9 123,9 106,5 79,1 99,6

Broj poduzetnika Broj dobitaša Broj gubitaša Broj zaposlenih Ukupni prihodi Ukupni rashodi

111,4 118,5 103,9 103,1 101,0

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2016. godinu

Broj poduzetnika, broj zaposlenih te osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u skupini djelatnosti NKD 49.3 i razredima djelatnosti NKD 49.31, NKD 49.32, NKD 49.39 u 2016. godini (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) Opis

Broj poduzetnika Broj dobitaša Broj gubitaša Broj zaposlenih Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Konsolidirani financijski rezultat – dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja Izvoz Uvoz Trgovinski saldo Investicije u novu dugotrajnu imovinu Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom

NKD 49.3 Ostali kopneni prijevoz putnika 2015. 2016. 742 345 442 204 300 8.908 9.301 2.821.860 2.986.804 2.805.699 2.867.536 92.850 145.338 76.689 26.070 12.788 16.232 79.965 129.118 76.592 26.082 3.373 103.036 231.186 35.318 195.868 70.002 4.532

270.930 39.998 230.932 99.754 4.520

NKD 49.31 Gradski i prigradski kopneni prijevoz putnika 2015. 2016. 49 23 34 15 15 2.363 2.229 617.968 620.565 656.385 597.227 7.029 25.627 45.447 2.289 952 1.693 6.079 23.935 45.449 2.289 -39.370 21.646 17.997 10.688 7.309 7.010 5.881

18.292 9.761 8.532 18.982 6.070

NKD 49.32 Taksi služba 2015. 85 70 711 126.381 119.508 10.011 3.137 366 9.645 3.138 6.507

2016. 260 128 132 886 138.526 140.268 4.399 6.141 712 3.688 6.143 -2.454

270 48 223 69 2.844

460 304 157 1.040 2.454

NKD 49.39 Ostali kopneni prijevoz putnika, d. n. 2015. 2016. 433 237 280 119 153 5.834 6.186 2.077.511 2.227.713 2.029.805 2.130.042 75.810 115.312 28.105 17.640 11.469 13.827 64.241 101.495 28.005 17.650 36.236 83.845 212.919 24.583 188.336 62.923 4.192

252.177 29.933 222.244 79.732 4.257

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2016. godinu

koja koči daljnji razvoj, a s druge strane konkurencijom koja posluje izvan svih zakonskih okvira i s gotovo dvostruko manjim financijskim opterećenjem. U takvim okolnostima može se reći da je to nelojalna konkurencija”, ističe. Međutim, ni u autotaksi djelatnosti nisu baš svi pokazatelji loši. “S jedne strane, svjedoci smo sve većeg povećanja potrebe na

tržištu, ukupan broj zaposlenih u 2016. je također rastao, a prema našim saznanjima i brojni poduzetnici, pogotovo velike i organizirane autotaksi tvrtke, ostvarile su dobit 10 posto unatoč svim navedenim izazovima. No, osim rada na regulaciji i na pravnoj jednakosti, važno je i da svaki autotaksi prijevoznik, baš kao i u drugim branšama, prati najnovija tehnološka

dostignuća, primjenjuje ih u svojem radu i kontinuirano radi na optimizaciji svojih troškova i osposobljavanju svojih kadrova - kako vozača, tako i srednjeg i višeg menadžmenta. Uzevši u obzir i generalne pokazatelje na europskom tržištu, ne sumnjamo da će ukupne brojke u autotaksi djelatnosti sljedećih godina ipak rasti”, zaključuje Soldo.

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 21


AKTUALNO DAN HRVATSKIH PRIJEVOZNIKA

Konkurencija neloja Predsjednik Udruženja cestovnog putničkog prometa HGK Antun Presečki požalio se kako se zakoni donose bez konzultiranja struke i poručio kako bez minimalne plaće za vozače od 5000 kuna u Hrvatskoj nema kruha piše Miro Soldić soldic@privredni.hr

STAVITI NAGLASAK I NA RAZVITAK PRIJEVOZA

H

rvatskim prijevoznicima ulazak u Europsku uniju donio je dosta prednosti, ali i naglasio neke već duboko ukorijenjene probleme, ne samo u sektoru prijevoza, već i našem gospodarstvu u cjelini. Otvorene granice i smanjena papirologija olakšali su im posao, ali kako su granice nestale i za slobodan protok ljudi, a ne samo robe i kapitala, tako su i hrvatski vozači potražili bolje plaćene poslove u inozemstvu. Manjak radne snage i slab interes mladih za zanimanja vezana uz tu industriju jedan je od najvećih hendikepa domaćim cestovnim

NOVI ZAKON NASUŠNO ČEKAMO JER SE STARI NE POŠTUJE POD IZLIKOM DA JE LOŠ, KAŽE DRAGIĆ putničkim i teretnim prijevoznicima. Muče ih i skupo gorivo, veliki fiksni troškovi te općenito višestruko veća davanja nego u zemljama u okruženju, što rezultira manjom konkurentnošću cijele branše. 22 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

Davatelje taksi usluga pak mori selektivna primjena zakona koja, prema njihovim tvrdnjama, omogućava ne samo nelojalnu, već i ilegalnu konkurenciju. Naravno, pričamo o Uberu koji je klasične taksi prijevoznike opasno poljuljao. Razmjere problema pokazuju brojke koje kažu da u Hrvatskoj imamo 2700 taksi dozvola, dok Uber ima više od 4000 vozača samo u Zagrebu. Sve te aktualne teme bile su predmet rasprave prošlotjednog stručnog skupa Dan hrvatskih prijevoznika koji je organizirala Hrvatska gospodarska komora, pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. “Svjesni smo da je primarni cilj gospodarske politike Hrvatske jačanje gospodarstva, ali osim proizvodnje i izvoza treba staviti naglasak i na razvitak prijevoza. Proces jačanja se neće odvijati sam po sebi, već je potrebno da svi čimbenici usklade svoje djelovanje kako bi postigli što bolji rezultat”, istaknula je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj. “Važnost ovog sektora pokazuju brojke. Naime, udio djelatnosti prometa i skladištenja u ukupnom BDP-u Hrvatske je 4,5 posto, a sa 75.000 radnika predstavlja šest posto ukupno zaposlenih u državi. Zato HGK kroz svoja udruženja poduzima brojne aktivnosti na izradi boljeg zakonodavnog okvira i eliminaciji nelojalne konkurencije na tržištu”, naglasila je Mirjana Čagalj. “Ulazak u EU nam je donio niz prednosti, nema više dozvola i čekanja na granicama, ali stigla je i konkurencija, te imamo i neke druge probleme poput nedostatka vozača”, ustvrdila je državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Nikolina Brnjac. Međimurski župan Matija Posavec okupljenim poduzetnicima je poručio kako je na njima da daju prijedloge, a javni sektor ih mora popratiti. “Jedini smo u Hrvatskoj iskoristili model koncesija za javnolinijski prijevoz pa svaki naš srednjoškolac ima pokriven trošak prijevoza, a i naši prijevoznici su se tu odrekli


lna, a vozači odlaze dijela svoje zarade kako bi pomogli zajednici”, kazao je Posavec naglasivši da Županija može industriji pomoći poticanjem učenika da upisuju zanimanja vezana za prijevoz koja su trenutačno deficitarna. Važnost ove industrije za hrvatsku ekonomiju odlično ilustrira i brojka od 31 milijardu kuna, koliki je ukupni prihod svih tvrtki iz sektora. Prošle godine je prevezeno 113 milijuna tona tereta, a dominantni vid prijevoza je cestovni sa 65 posto udjela u ukupnoj tonaži. Ukupni prihodi kompanija iz sektora cestovnog prijevoza u 2016. godini su premašivali 11 milijardi kuna od čega su 7,7 milijardi uprihodile tvrtke u cestovnom prijevozu roba, a 3,1 milijardu tvrtke u cestovnom prijevozu putnika.

PODUZETNICI SU POZIVALI NA MEĐUSOBNU SOLIDARNOST KAKO BI POSTALI KONKURENTNIJI NA JEDINSTVENOM EUROPSKOM TRŽIŠTU U Hrvatskoj je registrirano više od 1,5 milijuna osobnih vozila, od tog broja je 150.000 teretnih i 5500 autobusa. Ukupan broj registriranih motornih vozila je nešto manji od dva milijuna, što je rast od 30 posto u zadnjih petnaestak godina. Ekonomska kriza ozbiljno je pogodila sektor prijevoza pa se broj novoregistriranih automobila prepolovio u samo par godina. Posebno je to izraženo u segmentu gospodarskih vozila gdje je broj novoregistriranih kamiona i autobusa bio skoro tri puta manji nego u 2007. godini, ali se u zadnje tri godine polako povećava. Sektor prometa je od iznimnog značaja i za gospodarstvo EU-a, s bilijun eura prometa doprinosi BDP-u Unije sa 10 posto i osigurava više od 10 milijuna radnih mjesta. Na promet se odnosi 40 posto ukupnih ulaganja država članica i 30 posto ukupne energetske potrošnje EU-a. Transport i skladištenje čine od 10

do 15 posto cijene gotovog proizvoda za europska poduzeća, a u prosjeku se na troškove prijevoza roba i usluga odnosi 13 posto troškova unutar kućanstava Unije.

APEL DRŽAVI: ŠTO PRIJE NOVA REGULATIVA Naši poduzetnici su na Danu prijevoznika apelirali na državu da što prije donese novu regulativu i pomogne u rješavanju nedostatka radne snage. Predsjednik Udruženja cestovnog putničkog prometa HGK Antun Presečki požalio se kako se zakoni donose bez konzultiranja struke i poručio kako bez minimalne plaće za vozače od 5000 kuna u Hrvatskoj nema kruha jer radnici masovno odlaze. Petar Dragić, predsjednik Udruženja davatelja taksi usluga pri HGK-u, požalio se kako stari, još uvijek važeći zakon, omogućava nelojalnu, odnosno nelegalnu konkurenciju. “Zbog inercije države imamo ilegalnog prijevoznika. Novi zakon nasušno čekamo jer se stari ne poštuje pod izlikom da je loš. Tražimo ustavno pravo na jednakost, da svi imamo istu početnu poziciju. Ta nejednakost boli, nama se u 13 dana naplatilo milijun kuna kazne, dok se Uberovih 4000 vozila ne može naći i naplatiti im kazne”, istaknuo je Dragić. Predstavnik MUP-a Ante Gašpar smatra kako novi zakon koji nameću europske direktive donosi pozitivne promjene poput ukidanja nultog tehničkog pregleda i nešto rjeđih tehničkih pregleda. “Vlasnici više neće morati ići po žig, što je bilo apsurdno. Vozače će zanimati da kod isključenja vozila dolazi do kategorizacije oštećenja pa će policajci moći po slobodnoj procjeni odrediti je li vozilo sigurno za vožnju”, naglasio je Gašpar. Tijekom rasprava poduzetnici su prozivali državne institucije zbog tromosti i nekonzultiranja struke pri donošenju zakona i pozivali na međusobnu solidarnost kako bi postali puno konkurentniji na jedinstvenom europskom tržištu. Potpora institucija im je svakako potrebna i to ne samo u nacionalnim okvirima, nego i na razini EU-a jer se tamo donose zakoni koji izravno utječu na njihovo poslovanje. U svakom slučaju, problemi koje imaju nisu nerješiva zagonetka, dapače, ali moraju se brže rješavati jer unatoč svim nedaćama, djelatnost prometa ima velikog potencijala za budući rast i razvoj.

31 mlrd kn ukupni prihod svih tvrtki iz sektora prijevoza

113 mil t tereta prevezeno lani

od toga %

65

udjela u ukupnoj tonaži otpada na cestovni prijevoz

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 23


AKTUALNO MEETING G2 – HRVATSKA, PUNA POSLOVNIH POTENCIJALA

POTENCIJAL ZA RAZVITAK JE TU, ALI NEMA SJEMENA Gospodarska diplomacija i trgovinska politika su alati koji moraju biti u funkciji zaštite hrvatskih interesa. Izvoz je najbrži zamašnjak rasta gospodarstva, pa stoga promicanje izvoza ima ključno mjesto u hrvatskoj politici, rekla je Zdravka Bušić piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P Hrvatska je izlaskom iz recesije prije dvije godine ojačala svoje gospodarstvo. Ipak, potrebno je ukloniti administrativne barijere i riješiti ostale probleme kako bi se stvorili što bolji uvjeti za investiranje.

Kolinda Grabar Kitarović, hrvatska predsjednica

oslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske te pronalazak odgovora na pitanje je li uistinu Hrvatska raj za investitore, bila je tema prošlotjedne konferencije Meeting G2 - Hrvatska, puna poslovnih potencijala. Zdravka Bušić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, je istaknula kako je umrežavanje domovinske i iseljene Hrvatske u poslovnom smislu hrvatski nacionalni cilj. “Među glavnim ciljevima gospodarske diplomacije je povećanje broja domaćih tvrtki koje izvoze svoje proizvode. Upravo su gospodarska diplomacija i trgovinska politika alati koji moraju biti u funkciji zaštite hrvatskih interesa. Izvoz je najbrži zamašnjak rasta gospodarstva, pa stoga promicanje izvoza ima ključno mjesto u hrvatskoj politici”, rekla je Zdravka Bušić. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je kazala kako joj je u nedavnom posjetu Rusiji predsjednik Vladimir Putin rekao kako Hrvatska nije mala zemlja. “Hrvatska ima potencijal čiju veličinu tek trebamo spoznati, a pritom gospodarski i demografski potencijal ne smije ostati neiskorišten“, naglasila je Predsjednica dodajući kako je Hrvatska izlaskom iz recesije prije dvije godine ojačala svoje gospodarstvo. Ipak, potrebno je ukloniti administrativne barijere i riješiti ostale probleme kako bi se stvorili što bolji uvjeti za investiranje. Cilj je da svaki napredak svaki hrvatski građanin osjeti u većoj sigurnosti na poslu, boljoj plaći te mogućnosti da izgradi obitelj i dom i školuje svoju djecu. “Prosječni hrvatski građanin još ne vidi plodove tog razvoja u svom životu niti ih još nazire, ali se ti uvjeti moraju što prije steći”,

24 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

istaknula je ona. Prema njezinim riječima, cilj svih ciljeva je zaustavljanje iseljavanja mladih, pa i čitavih obitelji, te je pozvala iseljenike na suradnju i poticanje unapređenja ulagačke klime.

INVESTITORI TRAŽE KONKURENTNU KLIMU Na panelu Kako privući investitore iz hrvatskog iseljeništva i zastupati njihove interese među ostalim je kazano kako je u zadnjih 20 godina odnos domovine prema iseljeništvu poljuljan, no u nekoliko zadnjih godina došlo je do pozitivnih pomaka i protoka informacija na čemu treba i dalje raditi. Dotaknut je i problem demografskog stanja u Hrvatskoj te je rečeno da ako ne postoji program povratka iseljenika u domovinu, sve “pada u vodu”. O tome što strani investitori misle o ulaganju u

DOSAD NISMO DOBILI, A NI KORISTILI POMOĆ INSTITUCIJA, A DA BUDEM ISKREN, NISMO TO NI TRAŽILI, ISTIČE ČOLAK Hrvatsku, bez obzira na to je li riječ o Hrvatima iz inozemstva ili nekim drugim ulagačima, istaknuto je kako su im preveliki izazovi naša komplicirana birokracija, previsoki PDV, sporo i tromo zakonodavstvo te nesređene


zemljišne knjige. Naime, u ostalim državama zakonodavni okvir je mnogo jednostavniji, a investitori traže konkurentnu klimu. Osim toga, pitanje je kome se isplati investirati u našu zemlju. Iseljenici su se složili da je početnički domoljubni zanos splasnuo i sada se gleda interes od ulaganja u Hrvatsku. Treba stvoriti pravnu sigurnost za investiciju jer, kako su rekli neki od iseljenih Hrvata, “ako investiram, trebam sigurnost za svoj novac i da me nitko ne prevari”. Na panelu Kako promovirati hrvatske proizvode iz cijelog svijeta u cijelom svijetu, Zlatan Fröhlich, predsjednik HGK-Komore Zagreb, je rekao kako je Hrvatska malo tržište, a njen gospodarski razvoj najvećim dijelom ovisi o izvozu. “Pritom se oko 75 posto izvoza odvija

u zemljama regije i u EU, dok bi se preostalih 25 posto izvoza moglo realizirati s našim iseljenicima i na ostalim tržištima”, istaknuo je Froehlich.

POZITIVNI PRIMJERI HRVATSKIH PODUZETNIKA Priče o svom poslovnom uspjehu ispričali su naši poduzetnici od kojih su neki živjeli u inozemstvu. Antonio Vukorepa, menadžer tvrtke Cronique, nekadašnji vrstan hrvatski vaterpolist, je rekao kako mu na njegovom poslovnom putu nije pomogao HGK ni hrvatska diplomacija. “Kroz sport sam napravio karijeru, ali da nisam osjetio bol za domovinom, ne bih znao cijeniti svoju zemlju. Nakon 11,5 godina odlučio sam se vratiti u Hrvatsku, ali 13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 25


AKTUALNO

ISELJENICI SU SE SLOŽILI DA JE POČETNIČKI DOMOLJUBNI ZANOS SPLASNUO I SADA SE GLEDA INTERES OD ULAGANJA U HRVATSKU

sam i dalje jednom nogom ostao vani”, rekao je Vukorepa dodajući kako je izgradio brend Cronique kroz koji okuplja OPG-ove. Preporučio je HGK-u “da se više usmjeri na pomoć malim poduzetnicima, posebice onima koji žele i vole raditi”. Andrija Čolak, osnivač Surf’n’Friesa i Kisha (prvog pametnog kišobrana na svijetu), rekao je kako svoje proizvode trenutačno prodaju u 80 trgovina u 17 zemalja. “Odabrali smo franšizni model poslovanja i to je bio vrlo dobar koncept. Većinu upita za franšizu dobili smo od turista koji su došli na odmor u Hrvatsku, a naši su im se proizvodi toliko svidjeli da su prenijeli franšizu u svoje zemlje”, kazao je Čolak. Dodao je kako su danas master franšizeri uglavnom hrvatski iseljenici. “Dosad nismo dobili, a ni koristili pomoć institucija, a da budem iskren, nismo to ni tražili. S druge pak strane, ne želimo da nas te institucije koče u poslovanju”, naglasio je Čolak. Treću uspješnu poslovnu priču ispričao je Žarko Tomasić, dopredsjednik za Europu Hrvatskog svjetskog kongresa. On se bavi projektiranjem specijalnih strojeva u Njemačkoj, a za njegovu poslovnu suradnju s Nijemcima bilo je potrebno samo nekoliko tjedana. To je bilo zaista brzo, rekao je Tomasić, jer inače od prvog kontakta do prvog plasmana robe kupcu prođe oko dvije godine. I dok su se svi sudionici složili kako je Hrvatska prekrasna zemlja s velikim mogućnostima za investiranje, s druge pak strane taj razvoj zaustavljaju razne nepravilnosti što treba hitno ispraviti. O mogućnostima izvoza hrvatskih proizvoda govorio je Željko Pavlin, direktor HS Produkta, tvrtke koja oko 98 posto proizvoda izvozi u SAD. “HS Produkt je vojna industrija, a uspjeli smo tako što smo radili upravo suprotno od državnih preporuka u proteklih 20 godina. Vodili smo se logikom da ne želimo živjeti od inozemnih investicija već od vlastitih proizvoda”, naglasio je Pavlin.

26 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

KREATIVCIMA NEDOSTAJE OKVIR ZA POSLOVANJE Na trećem panelu govorio je Ivica Mudrinić, suosnivač HUB385, koji je istaknuo kako je nakon karijere u korporativnom sektoru otišao u realni sektor. Govoreći o stanju u hrvatskom gospo-

INVESTITORIMA SU PREVELIKI IZAZOVI NAŠA KOMPLICIRANA BIROKRACIJA, PREVISOKI PDV, SPORO I TROMO ZAKONODAVSTVO TE NESREĐENE ZEMLJIŠNE KNJIGE darstvu kazao je kako je “Hrvatska kompleksna sredina s velikim potencijalom za razvitak, ali joj nedostaje sjeme koje će niknuti u plodnom tlu”. Podsjetio je kako se prema statističkim podacima nalazimo na 74. mjestu na ljestvici konkurentnosti što nije baš pohvalno, a promatrajući po konkurentnosti Češka i Slovačka su ispred nas. I on se složio s činjenicom kako smo preregulirani. “Imamo iznimno kreativne pojedince, ali im nedostaje okvir za poslovanje”, ocijenio je Mudrinić. Na panelu je govorila i Bernarda Cecelja, vlasnica tvrtke Bernarda kreveti i madraci, koja je istaknula kako se u poslovanju moramo osloniti na vlastito znanje. Od ukupnog broja njenih proizvoda 80 posto je namijenjeno izvozu, i to posebice za hotelijerstvo. Pritom se pohvalila kako se Bernarda kreveti i madraci nalaze čak i na Kubi.


GOSPODARSKO VIJEĆE HGK-ŽUPANIJSKE KOMORE PULA

Zlatna kuna za M Adler D, Hempel i Valamar Prema riječima Roberta Zenzerovića, vodeća djelatnost, prema prihodima, u Istarskoj županiji je prerađivačka industrija, slijedi je trgovina, dok je hotelijerstvo na trećem mjestu

N

a temelju godišnjih financijskih izvještaja, najuspješnija istarska tvrtka u kategoriji malih poduzeća u 2016. godini je M Adler D iz Marčane, u kategoriji srednjih poduzeća umaški Hempel, a u kategoriji velikih poduzeća Valamar Riviera iz Poreča te su dobitnici plaketa Zlatna kuna HGK-Županijske komore Pula. “Naša tvrtka jedini je licencirani proizvođač vojne opreme A kategorije u Hrvatskoj i regiji te naše proizvode izvozimo u gotovo cijeli svijet. Ovo priznanje nam uistinu mnogo znači jer smo mlada tvrtka koja je još u zaletu te će nam ovo biti pravi poticaj za daljnje poslovanje i razvoj “, istaknula je Milena Knežević Učkar, predstavnica tvrtke M Adler D. Hempelu, pak, ovo nije prva Zlatna kuna te je direktor Nerio Perić kazao kako je lakše dobiti nagradu nego 63 godine opstati na tržištu. On je primajući nagradu posebno zahvalio Gradu Umagu na podršci te svim poslovnim partnerima i zaposlenicima. Potpredsjednica za poslovni razvoj i korporativne poslove Valamara Ivana Budin Arhanić je naglasila kako su počašćeni time što su ovo priznanje dobili drugu godinu zaredom, a prvi su put za Zlatnu kunu nominirani i na nacionalnoj razini. “Smatramo kako je u Istri teško biti najbolji, a pogotovo pobijediti u zaista jakoj konkurenciji”, dodala je Ivana Budin Arhanić.

POZITIVNA UKUPNA BILANCA “Obradili smo podatke za 9724 trgovačka društva koja su članice HGK. U odnosu na 2015. godinu lani su ostvareni milijardu kuna veći ukupni prihodi. Porasli su i rashodi, no ukupna bilanca je pozitivna. Iskazana je dobit od 2,2 milijarde kuna

MORAMO ŠTO KVALITETNIJE PROVESTI REFORMU OBRAZOVANJA U SURADNJI S GOSPODARSTVOM, ISTIČE JASNA JAKLIN MAJETIĆ koja je u odnosu na 2015. nešto manja ali to je stoga što je 2015. bila netipična zbog preuzimanja u istarskom gospodarstvu”, kazao je Damir Sirotić, direktor HGK-ŽK Pula dodavši kako su gospodarski subjekti u Istri lani zapošljavali 46.000 radnika. Prema riječima Roberta Zenzerovića, dekana pulskog Fakulteta ekonomije i turizma, vodeća djelatnost prema prihodima u Istarskoj županiji je prerađivačka industrija koja je ostvarila 8,1 milijardu kuna prihoda. Slijedi je djelatnost trgovine, a tek na trećem mjestu je sektor hotelijerstva. Dodao je i kako su investicije porasle za 45 posto te kako u njima predvode hotelijeri sa 840 milijuna kuna investicija. Upozorio je i na problem nedostatka radne snage upravo u sektorima koji su najuspješniji.

Predsjednica HGK-ŽK Pula Jasna Jaklin Majetić zaključila je kako moramo što kvalitetnije provesti reformu obrazovanja u suradnji s gospodarstvom, stvoriti nove obrazovne programe za kompetentnu radnu snagu koja će svojim proizvodima i uslugama visoke dodane vrijednosti biti prisutna i na najzahtjevnijim izvoznim tržištima. “Konkurentnost radne snage danas podrazumijeva kompetentnog zaposlenika pripremljenog za tržište rada usmjereno izvozu, stručnjake koji su dobro plaćeni za svoj posao i motivirani za daljnje učenje i razvoj, a u tome će veliki doprinos dati ozbiljni poslodavci i članovi Gospodarskog vijeća kreirajući zajedno sa školama i Sveučilištem programe primjerene suvremenom gospodarstvu”, istaknula je Jasna Jaklin Majetić.

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 27


AKTUALNO 25. SAVJETOVANJE HRVATSKOG DRUŠTVA EKONOMISTA

GRABAR KITAROVIĆ: NEMAMO KAPACITETA ZA REFORME Ako se svi slažemo u definiranju problema i ciljeva, jasno je da je ključni problem manjak kapaciteta države i javne uprave na svima razinama. Drugo objašnjenje, koje vodi ka zaključku o manjku razumijevanja i političke volje, bilo bi potpuno neodgovorno i osobno mi je neprihvatljivo, ističe hrvatska predsjednica novog izvješća Svjetske banke Doing Business, nakon nekoliko godina rasta Hrvatska je pala za osam mjesta na listi uvjeta poslovanja, a ispred nas su mnogi koje do jučer nismo smatrali konkurencijom. Hrvatska nije nazadovala u ukupnom broju bodova u izvješću, učinila je minimalni pomak, ali su druge države učinile znatno snažnije reformske zahvate i veće pomake na toj listi”, upozorava Kolinda Grabar Kitarović. Predsjednica je istaknula dva problema koji muče hrvatsko gospodarstvo. “Prvi je činjenica da smo kao društvo razvili visoku razinu otpornosti na promjene, od državnih struktura do šireg društva i javnosti. Drugi jasno ukazuje kako, unatoč višegodišnjem naglašavanju potrebe prilagodbe našeg sustava potrebama poduzetnika i ulagača, i dalje ne predstavljamo privlačnu destinaciju za ulaganje niti činimo potrebno da se ta slika promijeni”, kazala je.

PERJANICE BEZ PRATITELJA

N

ajveći problem Hrvatske je manjak kapaciteta državne i javne uprave za provedbu i postizanje reformi i ciljeva, oštra je bila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović na 25. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista koje je održano u Opatiji. Na trodnevnom savjetovanju o ekonomskoj politici Hrvatske u 2018. sudjelovali su predstavnici državnih tijela, tvrtki, institucija, banaka i sveučilišta i raspravljali o ekonomskoj politici i perspektivama Hrvatske, njenom međunarodnom položaju te fiskalnoj politici. “Mi imamo problem kapaciteta i sposobnosti sustava da učinkovito i rutinski provodi potrebne reforme i uspješno reagira na nepredviđene događaje. Prema pokazateljima u okviru

28 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

No ipak nije sve tako crno jer ima primjera izvrsnosti domaćih tvrtki i na globalnoj razini. “No od toga nemamo ništa dok su one perjanice bez pratitelja, dok ih nitko ne slijedi kao primjer, dok predstavljaju iznimku, a ne samo primjer među odličnima. Isto načelo može se primijeniti i na državu i na državni ustroj, koji je tu kako bi omogućio razvoj sustava u kojem uspjeh neće biti iznimka, državu koja će predstavljati dobro uhodani sustav koji stalno provodi prave i kvalitetne politike. Koliko smo sposobni, pokazivali smo u pravilu u kriznim situacijama”, istaknula je Predsjednica i dodala da je razgovarala s mnogima i postigla visoku razinu suglasnosti, ali da dvije i pol godine kasnije, unatoč nekim pozitivnim pokazateljima, i dalje nema pravih rezultata. Podsjetila je


kako se stalno spominju iste teme - poticanje izvoza i ulaganja, demografska problematika, obrazovna i reforma mirovinskog i zdravstvenog sustava, sređivanje zemljišnih knjiga, unapređenje poslovnog okruženja i poticanje poduzetništva, unapređivanje sporog i tromog pravosudnog sustava te infrastrukturni i energetski projekti. “Ako se svi slažemo u definiranju problema i ciljeva, jasno je da je ključni problem manjak kapaciteta države i javne uprave na svima razinama. Drugo objašnjenje, koje vodi ka zaključku o manjku razumijevanja i političke volje, bilo bi potpuno neodgovorno i osobno mi je neprihvatljivo”, ističe Kolinda Grabar Kitarović. “Samo svjesni izazova možemo imati šansu premostiti ih i riješiti u našu korist. Ljudi koji preuzmu visoke državne dužnosti nisu odgovorni za prošlost i zatečeno stanje, ali smo odgovorni za razinu promjena u društvu na kraju naših mandata u odnosu na njihov početak”, zaključila je Predsjednica. Uvođenje eura sigurno nosi više koristi od troškova, ali neće riješiti strukturne probleme u zemlji, smatra guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. “Politike potrebne za uvođenje eura nužne su da bi se dobila potpora za ulazak u europski tečajni mehanizam, kao prvi

UVOĐENJE EURA SIGURNO NOSI VIŠE KORISTI OD TROŠKOVA, ALI NEĆE RIJEŠITI STRUKTURNE PROBLEME U ZEMLJI, SMATRA VUJČIĆ korak ka uvođenju, te za kvalitetnu pripremu za članstvo u eurozoni. Poboljšanje hrvatskih makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja upućuje na spremnost za pokretanje postupka uvođenja eura. Makroekonomske neravnoteže se smanjuju, ali su i dalje prisutne”, rekao je Vujčić dodajući kako je nužno pokazati da je zemlja u stanju nastaviti s realnom konvergencijom, koja se u zadnjih desetak godina zaustavila. Za to je preduvjet povećanje produktivnosti rada, a to donose strukturne reforme, smatra Vujčić. Dodao je kako su ulaganja u obrazovanje slična prosjeku EU-a, ali su rezultati obrazovanja vrlo slabi, što govori o tome da je obrazovni sustav na svim razinama loš i treba reformu.

DALJNJE JAČANJE FISKALNE ODRŽIVOSTI “Problem u Hrvatskoj su i vrlo niska ulaganja u istraživanje i razvoj te jako slab inovacijski sustav, previše kompleksni i međusobno neusklađeni propisi, a s druge strane iznadprosječna državna potrošnja uz vrlo nisku učinkovitost te potrošnje kao i velik udjel javnog sektora u gospodarstvu uz nisku profitabilnost državnih poduzeća”, smatra Vujčić. Ministar financija Zdravko Marić je istaknuo da statistike pokazuju kako se nastavlja dobro razdoblje. “Gospodarski rast je oko 3,2 posto, a očekuje se i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Gospodarstvo do 2020. godine temeljit će se na doprinosu domaće potražnje, dok će doprinos neto inozemne potražnje biti blago negativan. U istom razdoblju očekuje se niska i stabilna inflacija te daljnje smanjenje stope nezaposlenosti. Porezna reforma nije bila usmjerena samo na smanjenje poreza nego i poboljšavanje uvjeta poslovanja, a najveći doprinos ukupnom rastu domaće potrošnje stimuliran je poreznom reformom i investicijskom potrošnjom”, ističe Marić. Ministar je najavio kako će odrednice fiskalne politike biti određene naporima na daljnjem jačanju fiskalne održivosti putem smanjenja proračunskog manjka i javnog duga. Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić ocijenio je pak kako stanje u energetskom sektoru nije blistavo, jer Hrvatska uvozi oko 40 posto ukupnih potreba za energijom te najavio strategiju koja bi trebala odrediti pravce energetskog razvoja (K.S.)

Ljudi koji preuzmu visoke državne dužnosti nisu odgovorni za prošlost i zatečeno stanje, ali smo odgovorni za razinu promjena u društvu na kraju naših mandata u odnosu na njihov početak. Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 29


AKTUALNO AGROKOR

VRIJEDNOST UKUPNO 41,2 MILIJARDE KUNA

Tijekom obrade i ispitivanja prijavljenih tražbina, njih 1102 je u cijelosti ili djelomično osporeno, a njihova ukupna vrijednost je 16,5 milijardi kuna. “Svjestan sam da je ukupni iznos tražbina gotovo 58 milijardi kuna, i ovih 16,5 milijardi u cijelom postupku nagodbe mogu biti priznate”, kazao je Ramljak piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

N 92

akon sedam mjeseci od početka rada izvanredne uprave u Agrokoru konačno je poznato koliko vjerovnici potražuju od tog najvećeg hrvatskog koncerna. Naime, izvanredna uprava prošlog je tjedna Trgovačkom sudu u Zagrebu predala tablice s priznatim i osporenim tražbinama, izlučnim i razlučnim pravima, zahtjevima za osiguranje sredstava, prijave tražbina predane nakon roka te tražbine u odnosu na društva nad kojima nije otvoren postupak

OD UKUPNOG BROJA PRIJAVLJENIH I OBRAĐENIH TRAŽBINA 92 POSTO PRIJAVA ODNOSI SE NA 20 NAJVEĆIH DRUŠTAVA 30 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

izvanredne uprave. Popis uključuje više od 12.600 zaprimljenih tražbina koje je prijavilo 5700 pojedinačnih vjerovnika od kojih su neki podnijeli nekoliko prijava na više različitih društava unutar koncerna. Nakon isteka roka stiglo je 139 tražbina koje su predane Sudu s prijedlogom da se odbace kao nepravodobne. Isto tako, oko 9000 vjerovnika nije prijavilo tražbine u iznosu oko 850 milijuna kuna. Od ukupnog broja prijavljenih i obrađenih tražbina 92 posto prijava ili njih 10.200 odnosi se na 20 najvećih društava, a na prvom mjestu je Konzum sa 16 posto prijava, dok je drugi Tisak koji je zaprimio oko osam posto tražbina. Ukupno su prijavljene 504 milijarde kuna tražbina, od čega se najveći dio u iznosu od 446,2 milijarde kuna odnosi na tražbine sudužnika odnosno jamstva te zahtjeve za osiguranjem sredstava, jamstva/sudužništva kao i regresna prava za mjenice i cesije koje su evidentirane


PRIZNATIH TRAŽBINA SUD U LONDONU PRIZNAO LEX AGROKOR

Sve tužbe koje će se pokretati na britanskom sudu bit će vraćene u Hrvatsku Prije nego što je javnosti predočila kolike su ukupne tražbine Agrokora, izvanrednu upravu dočekala je vijest kako je Sud u Londonu odlučio priznati zakon o procesu izvanredne uprave. Sberbank je prije nekoliko mjeseci pokrenuo parnicu protiv Agrokora i njegovih tvrtki na Sudu za međunarodnu arbitražu u Londonu tražeći naplatu svojih potraživanja, dok je izvanredna uprava Agrokora odgovorila svojim zahtjevom pred Visokim sudom u Londonu tražeći priznavanje lex Agrokora u Velikoj Britaniji. “Sve tužbe koje će se pokretati na britanskom sudu bit će vraćene u Hrvatsku. Mislim da je to važna informacija i sama za sebe govori da smo bili na isprav-

nom putu. Mislim da ona uvelike olakšava ono što provodimo”, rekao je izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak navodeći kako je kontaktirao s predstavnicima Sberbanka te da između izvanredne uprave i te banke postoji stalna komunikacija. “Postoji mogućnost da Sberbank prihvati kompromis, da sjednemo za stol i dogovorimo korake u nastavku procesa. Mislim da postoji dobra volja s njihove strane”, rekao je Ramljak te je potvrdio da bi, ako ta banka povuče tužbe, njeni predstavnici ušli u stalno vjerovničko vijeće. Time što je Sud u Londonu priznao lex Agrokor, doći će do zastoja u arbitražnom procesu u kojem Sberbank traži 1,1 milijardu eura.

i nemaju pravo glasa. Ukupno je priznato i osporeno 57,7 milijardi kuna, a vrijednost ukupno priznatih tražbina je 41,2 milijarde kuna. Od toga iznosa pravo glasa trenutačno ostvaruju vjerovnici sa 29,6 milijardi kuna potraživanja, budući da pravo glasa nemaju povezane osobe nad kojima se provodi postupak izvanredne uprave. Tijekom obrade i ispitivanja prijavljenih tražbina, njih 1102 je u cijelosti ili djelomično osporeno, a njihova ukupna vrijednost je 16,5 milijardi kuna. “Svjestan sam da je ukupni iznos tražbina gotovo 58 milijardi kuna, i ovih 16,5 milijardi u cijelom postupku nagodbe može biti vraćeno, tj. može biti priznato. Znači, ako se ostvare pravni uvjeti da se neke tražbine još dodatno priznaju, normalno da ćemo ih i priznati. Tako da cijelo vrijeme baratamo sa 58 milijardi kuna ukupnih tražbina”, rekao je izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak ističući kako je to zadnji dokument koji su bili obvezni izraditi te se sada može krenuti prema konačnom cilju nagodbi s vjerovnicima.

TROŠKOVI SAVJETNIKA OD 58 DO 69 MILIJUNA EURA Izvanredni povjerenik predstavio je i dosadašnje troškove svih savjetnika, rekavši da na postupku, koji obuhvaća ukupno 160

kompanija, radi 19 profesionalnih savjetnika, odnosno ukupno 141 najbolji stručnjak u financijskom, pravnom ili u pogledu poslovnog restrukturiranja te je istaknuo kako je u ovom trenutku restrukturiranje Agrokora najveći takav postupak koji se vodi u Europi. “Procijenjena ukupna naknada do kraja ovog postupka za profesionalne savjetnike bit će oko 58 milijuna eura, a ovisno o duljini trajanja procesa, trošak se može povećati na 69 milijuna eura, i to za sve savjetnike koji su angažirani. To je na ukupni dug ove kompanije nešto manje od jedan posto. Dosadašnji troškovi savjetnika za restrukturiranje, od 10. travnja do 30. rujna ove godine iznose oko devet milijuna eura, troškovi financijskih savjetnika oko 3,3 milijuna eura, a pravnih šest milijuna eura, odnosno oko osam milijuna eura, ako se doda i iznos za listopad. Dakle ukupno do 30. rujna trošak svih savjetnika je 18,2 milijuna eura”, rekao je Ramljak pojasnivši da u taj iznos nisu uključeni troškovi koje je Agrokor imao oko angažmana savjetnika Alvarez&Marsal, kao ni troškovi revizije financijskih izvještaja za 2016. koju je izradio PriceWaterhouseCoopers od 1,6 milijuna eura te troškovi bivšeg revizora, tvrtke Baker Tilly Hrvatska, koji za 2016. iznose oko 4,7 milijuna eura, no ugovor s Baker Tillyjem Hrvatska je u međuvremenu raskinut.

SBERBANK

Žalit ćemo se Sberbank će se žaliti na odluku izvanrednog povjerenika kojom je osporeno potraživanje te banke prema Agrokoru i njegovim ovisnim društvima. “Sberbank je prijavio svoje potraživanje na zakonom propisan način s dokumentacijom kojom dokazuje osnovanost i visinu svog potraživanja”, stoji u njihovom priopćenju u kojem se navodi da svi, pa tako i Sberbank, imaju pravo poduzimati sve pravno dopuštene mjere, pred bilo kojom jurisdikcijom, za zaštitu svojih legitimnih interesa, te da nitko samo zbog te činjenice, ne smije biti diskriminiran.

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 31


AKTUALNO FORUM “IZAZOVI RAZVOJA SEKTORA VOĆA I POVRĆA U REPUBL

UVOZ NE MOŽEMO SPRIJ PROIZVODITI Nismo samodostatni gotovo ni u čemu, a nismo ni dovoljno spremni za izvoz. Upravo to je prilika za razvoj naših ruralnih prostora i sprečavanje iseljavanja koje je sve intenzivnije, ističe Škorić piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Jasno nam je da možemo puno više ostvariti kroz udruživanje s drugim poljoprivrednicima nego što to možemo sami. Ono što nam je potrebno je stalna podrška kako bi se domaći sektor modernizirao u skladu s aktualnim svjetskim trendovima. Jan Marinac, predsjednik HUMP-a

H

rvatski proizvođači voća i povrća moraju povećati prinose, svoju djelotvornost i jačati kvalitetu proizvoda. Također treba razviti domaće kanale prodaje i iskoristiti potencijale prodaje u turizmu, zaključak je foruma Izazovi razvoja sektora voća i povrća u Republici Hrvatskoj, koji je okupio predstavnike Vlade, proizvođača, prerađivača, veletrgovaca i maloprodajnih lanaca. Na skupu su se razmjenjivala iskustva i razmišljanja o iskorištavanju proizvodnog potencijala u sektoru voća i povrća. Forum je organiziran u okviru inicijative Europske banke za obnovu i razvoj i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), uz potporu Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika (HUMP).

U UDRUŽIVANJU JE PRILIKA Hrvatski proizvođači moraju se nužno udružiti, istaknula je Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku. “To može pomoći u postizanju ekonomije razmjera u prodaji kao i u olakšavanju pristupa modernim tehnologijama i razmjeni znanja, pa i financiranju. U tom smislu nužno je podržati takve organizacije kako bi uspjele na tržištu. Istodobno porast turističke aktivnosti u Hrvatskoj može pružiti zanimljive mogućnosti domaćim proizvođačima voća i povrća. Turiste privlači tradicionalna hrana i kvalitetni proizvodi jedinstveni za ovo područje, što može biti veliki poticaj ruralnim gospodarstvima i pomoći manjim proizvođačima pri ulasku na nova tržišta”, istaknula je Vedrana Jelušić Kašić. “Jasno nam je da možemo puno više ostvariti kroz udruživanje s drugim poljoprivrednicima nego što to možemo sami. Ono što nam je potrebno je stalna podrška kako bi se domaći sektor modernizirao u skladu s aktualnim svjetskim trendovima. Tu poseban naglasak treba staviti na sigurnost hrane i kontrolu kvalitete te bolje organiziranje

32 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

poljoprivrednika”, istaknuo je Jan Marinac, predsjednik HUMP-a.

POTREBAN STALAN DIJALOG Državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Hrvatske Marija Vučković smatra važnim nastavak dijaloga javnog i privatnog sektora kako bi se prepoznale i riješile prepreke koje usporavaju razvoj sektora. “Moramo uspostaviti okvire koji će omogućiti da proizvodnja voća i povrća postane što konkurentnija i profitabilnija”, naglasila je Marija Vučković. Andriy Yarmak, ekonomist FAO-a, ističe kako koordinacija i suradnja unutar opskrbnih lanaca ima pozitivan učinak na sve sudionike u sektoru. “Hrvatski proizvođači lakše će moći predvidjeti potrošačke navike kupaca, maloprodajna i prerađivačka poduzeća imat će učinkovitiju nabavu domaćih proizvoda, dok će potrošači imati bolji pristup kvalitetnim lokalnim proizvodima”, smatra Yarmak. Ovaj skup izvrsna je prilika da dođemo do zaključaka kako napraviti strategiju upravljanja ovim sektorom u sljedećim godinama, istaknuo je potpredsjednik HGK Ivan Škorić. “Hrvatska uvozi godišnje 300 milijuna eura vrijedno voće i povrće. Uvoz je nemoguće spriječiti jer smo dio zajedničkog tržišta, no mogli bismo sami više proizvoditi. Nismo samodostatni gotovo ni u čemu, a nismo ni dovoljno spremni za izvoz. Upravo to je prilika za razvoj naših ruralnih prostora i sprečavanje iseljavanja koje je sve intenzivnije”, ističe Škorić.

UČENJE OD NAJBOLJIH Na Forumu su mladi poljoprivrednici podijelili svoja iskustva sa studijskog putovanja u Italiju gdje su predstavnici HUMP-a imali priliku vidjeti kako uspješno posluju proizvođačke organizacije prilikom posjeta LegaCoopu, najstarijoj kooperativnoj organizaciji u Italiji koja broji više od 15.000 članova. Talijanske proizvođačke organizacije imaju tradiciju dužu od 100 godina, a glavni im je cilj omogućiti proizvođačima bolji pristup materijalima za


ICI HRVATSKOJ”

EČITI, ALI MOŽEMO VIŠE

proizvodnju, najnovijim tehnologijama i znanjima, financijskim sredstvima te novim tržištima. Na tom putovanju upoznali su i različite tehnike proizvodnje, uključujući preciznu hortikulturu kao i metode unapređenja kvalitete i okusa proizvoda. Uz to, demonstrirana im je primjena sustava kontrole kvalitete i ispravnosti hrane te ekološki prihvatljivih metoda proizvodnje kao što je sustav Integriranog upravljanja nametnicima (Integrated Pest Management). Većina hrvatskih proizvođača voća i povrća su relativno mali poljoprivrednici od kojih neki nisu imali priliku da se upoznaju s novijim proizvodnim tehnikama, većinom zbog nedostatka sredstava za unapređenje poslovanja i ulaganje u istraživanja. Proizvodnja je često fragmentirana te postoji potreba za jačanjem suradnje između proizvođača, poduzeća za preradu hrane i maloprodajnih lanaca.

OSTALO JE PUNO POSLA Na skupu su predstavljeni i preliminarni nalazi istraživanja o daljnjem razvoju poslovanja hrvatskih proizvođača voća i povrća koje je provelo Sveučilište Wagenineng i njihov Centar za istraživanje. Istraživanje, koje je uključivalo diskusije s velikim brojem sudionika u preradi, distribuciji, veleprodaji te maloprodaji voća i povrća, kao i analizu povijesnih trendova u proizvodnji, ističe mogućnosti unapređenja opskrbnih lanaca i uspostavljanje bolje

povezanosti dobavljača i kupaca. U istraživanju se preporuča i razvoj izvoznih tržišta razvijanjem mreža kupaca, jačanjem marketinga i uvođenjem oznaka kakvoće te oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla, a potrebno je ojačati izvoznu logistiku. “Morate biti konkurentni, istražujte tržišta, prilagođavajte se potražnji i radite na profesionalizmu. Učite od najboljih i učinite poljoprivredni posao atraktivnijim. Razvijajte viziju onoga što želite da postane hrvatski sektor voća i povrća u 2030. godini”, naglasila je Katja Logatcheva s tog sveučilišta. U sklopu Foruma održan je i okrugli stol čiji su sudionici raspravljali o strateškom povezivanju turizma i proizvodnje hrane i pića u Hrvatskoj. Inače studijsko putovanje u Italiju, Forum i istraživanje Sveučilišta u Wageningenu dio su zajedničkog EBRD-FAO projekta usmjerenog jačanju kapaciteta mladih poljoprivrednika. Osnovni cilj inicijative je poticanje inovativnosti, ulaganja u sektor te razvoja učinkovitih i uključivih poljoprivrednih sustava. Ovim projektom nastavlja se dugogodišnja suradnja EBRD-a i FAO-a u okviru koje je nedavno podržan razvoj i registracija prvih dvaju geografskih indikatora Hrvatske na razini Europske unije - za neretvansku mandarinu te slavonski kulen. Inače od 1995. godine, EBRD je uložio više od 620 milijuna eura u prehrambeni sektor u Hrvatskoj.

RAZVIJAJTE VIZIJU ONOGA ŠTO ŽELITE DA POSTANE HRVATSKI SEKTOR VOĆA I POVRĆA U 2030., REKLA JE KATJA LOGATCHEVA

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 33


PRIČA S RAZLOGOM LIPIK GLAS

Svjetski STAKLARSK BRENDOVE Nakon završetka velike investicije, glavni proizvod i dalje ostaju visokotehnološka stakla za autoindustriju, ali će se asortiman nadopunjavati, što će rezultirati povećanjem fizičkog obujma proizvodnje i prihoda piše Goran Gazdek

L 6 mil € težak novi investicijski ciklus u Lipik Glasu

15 mil € očekivani ovogodišnji prihod

ipik Glas je dovršio investicijski ciklus od godinu i pol, vrijedan približno šest milijuna eura, kojim je tvornica dobila 1500 četvornih metara novog proizvodnog prostora i novu tehnologiju koja će omogućiti povećanje produktivnosti uz kvalitetniji i jeftiniji proizvod. Nova tvornica je temeljito građevinski rekonstruiran prostor na mjestu nekadašnje hale autostakala. Dvoetažni objekt saniran je od poda do krova, uređeni su zidovi, stolarija i instalacije što je podrazumijevalo i prenamjenu. Cilj je bio stvoriti adekvatan prostor u koji će se moći postaviti nova proizvodna linija za različite obrade stakla. U prizemlju zgrade su proizvodnja i kontrola, a na katu administrativni, projektni i drugi pripremni i prateći procesi. Između ostaloga, tu je prvi pravi industrijski robot, ne samo u staklani, nego uopće u pakračko-lipičkom kraju, a i nova suvremena i veća peć za autoklav, koja će omogućiti udvostručenje kapaciteta laminiranja uz podizanje kvalitete i spuštanje cijene. Uskoro će biti zamijenjeno i postrojenje za sitotisak na kojem se dotiskuju na autostakla razni premazi.

34 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

MANJAK KVALIFICIRANIH RADNIKA Proizvodni program se nije promijenio niti će se u budućnosti bitno mijenjati. Glavni proizvod ostaju visokotehnološka stakla za autoindustriju, ali će se asortiman nadopunjavati, što će rezultirati povećanjem fizičkog obujma proizvodnje i prihoda za 30 posto. Sudeći po rezultatima poslovanja u 10 ovogodišnjih mjeseci, već se ove godine očekuje povećanje od 10 posto i prihod od 15 milijuna eura. Nova ulaganja omogućila su zapošljavanje pedesetak novih radnika i sad ih ima 230, ali to

OVIH DANA POČELA JE PROIZVODNJA KOMPLETA VJETROBRANSKIH STAKALA ZA UGRADNJU U LONDONSKE TAKSIJE


I LIDER za luksuzne je išlo teže od uvođenja nove tehnologije. Nedostaju kvalificirani radnici s najmanje srednjom stručnom spremom, CMC operateri ili mehatroničari. Najviše se javljaju kuhari i trgovci koji, ako imaju volje učiti, moraju proći posebnu obuku. Osim toga, relativno je visok stupanj fluktuacije novozaposlenih radnika, a zabilježeni su i pojedinačni slučajevi odlaska u inozemstvo.

OD IDUĆE GODINE POČET ĆEMO RADITI I KOMPLET STAKALA ZA NOVI RENAULTOV SPORTSKI AUTOMOBIL ALPINE, ISTIČE ZADJELOVIĆ Iako su prvi podaci o proizvodnji stakla na lipičkom području zabilježeni 1803. godine, prva industrijska proizvodnja započela je 1963. godine osnivanjem Tvornice ravnog stakla Lipik. Od 2001. tvornica se nalazi u većinskom vlasništvu talijanske grupacije Finind Group, koja uz tvornicu u Lipiku posjeduje još nekoliko proizvodnih pogona u Italiji i Meksiku. Nakon dvije godine restrukturiranja i ulaganja, 2003. započinje serijska proizvodnja automobilskih stakala visokih performansi za niskoserijska visokobudžetna vozila. Danas je Lipik Glas svjetski lider u opskrbi luksuznih brendova kao što su Bentley, Lamborghini ili McLaren. Ovih dana počela je proizvodnja kompleta vjetrobranskih stakala za ugradnju u londonske taksije. Taksi poduzeće LTI u Londonu, u vlasništvu kineske kompanije Geely, počelo je mijenjati svoje tradicionalne automobile crnih karoserija, a sva stakla na njima bit će proizvedena u Lipiku.

SPECIJALIZIRANI ZA MALE SERIJE “Posao s taksijima dobili smo zahvaljujući tome što je riječ o manjim serijama za koje smo specijalizirani. Planirana proizvodnje je 7000 taksija godišnje, što će u budućnosti činiti desetak posto naših prihoda. Od iduće godine počet ćemo raditi i komplet stakala za novi Renaultov sportski automobil Alpine koji je nekada bio vrlo popularan, a čiju proizvodnju francuski proizvođač planira obnoviti. Zadržat ćemo i svu

ostalu proizvodnju uključujući i stakla za vlakove”, kaže izvršni direktor Lipik Glasa Danijel Zadjelović. Talijanska tvrtka Isoclima, stopostotni vlasnik Lipik Glasa, u srpnju ove godine dobila je novog strateškog i financijskog partnera - Stirling Square Capital Partners - dioničku tvrtku sa sjedištem u Londonu koja diljem Europe ulaže na tržišta s vrijednostima poduzeća od 50 do 500 milijuna eura. Upravlja trima fondovima i s nekoliko investicijskih pozicija s ukupnim udjelom kapitala većim od milijardu eura. Nakon akvizicije gotovo ništa se nije promijenilo. Isoclima je zadržala sjedište i glavne objekte u talijanskom Esteu gdje se i dalje nalazi centar za istraživanje i razvoj Grupe, postrojenja u Meksiku i Hrvatskoj nastavila su s radom na postojećim lokacijama uz potporu velikih investicija, u Lipik Glasu nije došlo do promjena u upravljačkoj strukturi, a Stirling Square će djelovati kao podržavajući katalizator međunarodnih razvojnih strategija Isoclime, svjetskog lidera u proizvodnji stakala visoke tehnologije za različite sektore.

230 djelatnika zapošljava Lipik Glas

DANIJEL ZADJELOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR LIPIK GLASA

Novi vlasnici ne mogu razumjeti učestale promjene u poslovnom okruženju Novi vlasnici će i dalje ulagati u Lipik Glas, ističe Danijel Zadjelović, ali ne mogu razumjeti učestale promjene u poslovnom okruženju Hrvatske. Primjerice, ovogodišnja izmjena tarifnog sustava u naplati električne energije stvorit će dodatne troškove Lipik Glasu od oko 300.000 kuna, što im kupci neće priznati, pa taj dio moraju pokriti iz unutarnjih rezervi.

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 35


PREDSTAVLJAMO VITAMINOTEKA, ZAGREB

NUTRICIONIZAM temeljen na dokazima Tvrtka okuplja stručnjake iz različitih područja znanosti o prehrani i gastronomiji koje povezuje strateški cilj - biti informacijsko središte u nutricionizmu u ovome području. A Gastro.hr koji smo lansirali 2006., prije pet godina akvizicijom je ušao među specijalizirane portale Styria Grupe”, objašnjava ona.

STVARANJE TRENDOVA

Ideja vodilja od početaka do sada nije razvoj unosnog biznisa, već poslovanje u području u kojemu kreiramo

trendove, radimo ono što volimo i što nas zanima. Darija Vranešić Bender

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

Z

agrebačka tvrtka Vitaminoteka utemeljena je 2002. godine. Osnovna joj je djelatnost konzalting za prehrambenu i farmaceutsku industriju u svrhu razvoja novih proizvoda, implementacija znanstvenih spoznaja u marketinške aktivnosti te stručna podrška pri notifikaciji i registraciji dodataka prehrani, hrane za posebne grupe i medicinskih proizvoda. Tvrtka okuplja stručnjake iz različitih područja znanosti o prehrani i gastronomiji koje povezuje strateški cilj - biti informacijsko središte u nutricionizmu. Darija Vranešić Bender, direktorica Vitaminoteke, kaže nam kako tvrtka ima tri stalno zaposlene nutricionistkinje i jednu kolegicu na stručnom osposobljavanju koja će se pridružiti timu potkraj godine, a tu je i nekolicina vanjskih suradnika s kojima kontinuirano surađuju. Dodaje kako se Vitaminoteka bavi i edukacijom kroz organizirane tailor-made edukacije, predavanja i radionice za stručnjake, institucije i pojedince. “Izrađujemo ekspertize, elaborate i stručna mišljenja te dizajniramo, provodimo i publiciramo znanstvena istraživanja u području nutricionizma. Dio našeg posla vezan je i uz medije, primarno portal Vitamini.hr koji je ove godine proslavio 15 godina postojanja. U tom segmentu naš se svakodnevni posao veže i za skupljanje, obradu i plasiranje najnovijih informacija iz područja nutricionizma, prehrambene tehnologije te očuvanja zdravlja i prevencije bolesti. Svakodnevno surađujemo sa svim relevantnim i specijaliziranim medijima te nizom udruga, ustanova, tvrtki i priznatih stručnjaka

36 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

Ideja za pokretanjem posla rodila se zbog njezine unutrašnje motivacije za edukacijom široke populacije o nutricionizmu, u to doba vrlo mladom području znanosti. “Specijalizirana nutricionistička savjetovanja i stručne informacije odlučili smo plasirati putem interneta. Tada, početkom prošloga desetljeća, bili su to začeci interneta u Hrvatskoj”, napominje ona dodajući kako je zadovoljna mjestom koje tvrtka zauzima na tržištu jer svi poslovni pokazatelji govore tome u prilog. No, nastavlja, uvjeti poslovanja su daleko od idealnih, a gospodarska klima nimalo im ne ide na ruku. “Ideja vodilja od početaka do sada nije razvoj unosnog biznisa, već poslovanje u području u kojemu kreiramo trendove, radimo ono što volimo i što nas zanima”, kaže. Poslovanje tvrtke prepoznao je EIB, konkretno kroz poticanje ženskog poduzetništva.

NAŠ PORTAL VITAMINI. HR OVE JE GODINE PROSLAVIO 15 GODINA POSTOJANJA, KAŽE DARIJA VRANEŠIĆ BENDER “Općenita ponuda bankarskih proizvoda nije naklonjena ovakvom obliku posla, a obično i nisu potrebna velika ulaganja budući da se radi primarno o uslugama”, ističe ona i dodaje kako imaju brojne planove. “U sljedećoj godini posvetit ćemo se pozicioniranju portala Vitamini. hr kao nišnog portala u području prehrane i zdravlja, čiji je slogan Nutricionizam temeljen na dokazima, a planiramo i ulaganja u neka nova digitalna poslovna rješenja”, zaključuje Darija Vranešić Bender. (B.O.)


NOVI IMPULS

DVIJE STRANE MEDALJE ANAMARIJA CICARELLI

vlasnica i direktorica tvrtke Inteligo, Split

Osobi koja uživa u poduzetničkoj slobodi trebale su godine i godine rada da bi došla do toga. U međuvremenu se ta osoba stopila sa svojim poslovanjem tako da ga smatra dijelom života

B

iti nečiji djelatnik samo po sebi podrazumijeva imati obvezu biti na radnom mjestu osam sati dnevno čitav radni tjedan, slušati upute nadređenih, imati samo 25 dana godišnjeg odmora, slobodne samo subote i nedjelje. To je nešto što mnogi ljudi ne vole i ne žele. Mnogi ne žele jer neće moći otići u šetnju u srijedu ujutro - ako je prekrasan dan, kod kozmetičara u četvrtak ujutro, slaviti rođendan u nedjelju navečer jer se u ponedjeljak radi... Mnogi sanjaju o tome da rade ono što vole, da to rade kad žele i koliko žele, da mogu samostalno upravljati svojim radnim odnosno slobodnim vremenom, da im nitko ne određuje kada će i koliko će vremena biti na godišnjem odmoru… Raditi kada želiš, koliko želiš i što želiš može jedino poduzetnik. Poduzetnici nemaju nadređenu osobu koja će im odrediti trajanje radnog dana ili zadatke koje moraju riješiti. Upravo ta činjenica je jedan od najprivlačnijih elemenata kad radimo popis zašto želimo postati poduzetnik. Zato čitavo vrijeme gledamo ostale poduzetnike i želimo živjeti kao oni. Ako, recimo, pratite Richarda Bransona, vidjet ćete kako živi na prekrasnom otoku, zabavlja se po čitave dane sa svojim zaposlenicima, putuje po svijetu, radi samo ono što ga veseli… Ukratko, ima potpuno slobodu jer vojska ljudi odrađuje njegove ideje, vizije i zadatke. Ipak, gledati Richarda Bransona je isto kao gledati osobu koja govori tri strana jezika. Uživamo gledati i slušati kako komunicira, ali pri tome ne vidimo kako je došla do tog znanja. Osobi koja uživa u poduzetničkoj slobodi trebale su godine i godine rada da bi došla do toga. U međuvremenu se ta osoba stopila sa svojim poslovanjem tako da ga smatra dijelom života. Često ne razlikuje privatno od poslovnog, posebice kad je riječ o slobodnom vremenu. Svaki poduzetnik početnik vrlo brzo će vidjeti da je

SVAKI PODUZETNIK POČETNIK ĆE BRZO VIDJETI DA JE SLOBODA NA KOJU JE RAČUNAO SAMO JEDAN OD PODUZETNIČKIH MITOVA sloboda na koju je računao samo jedan od poduzetničkih mitova. Istina je da možete raditi kada želite, koliko i što želite. Ali takav način poslovanja sebi mogu dozvoliti samo iskusni poduzetnici s dobro uhodanim timom i stabilnim poslovanjem. Kada bi obični poduzetnik radio koliko i kada hoće, to bi značilo da ne poštiva rokove koji su mu zadani ili koje očekuju njegovi klijenti. Nepoštivanje rokova ili radnog vremena dovodi do povećanja broja nezadovoljnih klijenata ili do njihova smanjenja.

Zamislite da dođete u frizerski salon u vrijeme kad ste naručeni, primjerice u 16 sati, a frizerka je odlučila da joj se ne radi dulje od 15 sati i kad joj napomenete da ste naručeni u 16 sati, ona kaže da dođete sutra u 19 sati. Naravno da ćete promijeniti frizerski salon. Poduzetnik ne mora doći na posao točno u osam sati, nitko mu to neće prigovoriti, ali zbog svojih kolega koji dolaze u osam, ni on neće doći u 10 sati. Isto tako, može uzeti slobodne dane, ali jedino ako tih dana nema dogovoren posao, ne mora predati projekt, otići na dogovoreni sastanak... Može raditi koliko želi, ali samo ako ga ne čeka posao koji treba dovršiti. To znači, ako nema dogovoren posao, projekt, sastanak - slobodan je. Što je više slobodan, ima manje sredstava i klijenata, a poslovanje se ne razvija. Isto tako suprotno, ako ima mnogo naručenih poslova, projekata, sastanaka, znači da se poslovanje razvija, povećava se broj njegovih klijenata, a time i financijska uspješnost. Vidimo da poduzetnička sloboda ima dvije strane. Uvijek gledamo onu ljepšu, no ona zahtijeva godine i godine rada.

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 37


TURIZAM FORUM UDRUŽENJA UGOSTITELJA GRADA ZAGREBA

UGOSTITELJI TRAŽE PDV OD 10 POSTO Neki od problema s kojima se zagrebački, ali i hrvatski ugostitelji suočavaju dulje vrijeme je stopa PDV-a od 25 posto na ugostiteljske i turističke usluge te odljev radne snage piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

K

ako stvoriti povoljnije poslovno okruženje kao i uvjete za podizanje kvalitete usluga u ugostiteljstvu - bila je središnja tema prošlotjednog Foruma Udruženja ugostitelja Grada Zagreba održanog u Hotelu Esplanade. Neki od problema s kojima se zagrebački, ali i hrvatski ugostitelji suočavaju dulje vrijeme svakako je previsoka stopa PDV-a od 25 posto na ugostiteljske i turističke usluge te odljev kvalitetne radne snage. Ugostitelji su zaključili kako će i dalje inzistirati na vraćanju stope PDV-a na 10 posto. Među brojnim gostima govornicima iz državnih institucija jedna od najzanimljivijih bila je prezentacija Renate Kalčić, pomoćnice ravnatelja Porezne uprave. Ona je istaknula kako je ove godine doneseno niz izmjena propisa koji zapravo idu u prilog ugostiteljima. Naglasila je kako je propisano niz poreznih olakšica u sustavu poreza na dohodak, a od 1.

siječnja ove godine nekim se ugostiteljima omogućuje paušalno plaćanje poreza.

ZAHTJEVI PREMA GRADU ZAGREBU I DRŽAVI Nakon svih prezentacija, predsjednik Udruženja zagrebačkih ugostitelja

Franz Letica je rekao kako je to udruženje donijelo zaključke koje će kao zahtjeve uputiti Gradu Zagrebu i državi, a koje će predstaviti na Kongresu hrvatskih ugostitelja u Šibeniku. Zagrebački ugostitelji od Grada Zagreba traže zabranu postavljanja hladnjaka, ledenica i slične opreme za hlađenje pića i napitaka uz kioske i trgovine, potpuno ukidanje poreza na potrošnju koji, od svih poreznih obveznika, plaćaju jedino ugostitelji te smanjenje koeficijenta komunalne naknade sa 10 na sedam tj. predlažu da se uklopi u budući porez na nekretnine. Kod dodjele javne površine ugostitelji smatraju da prioritet treba dati ugostitelju kojemu je to glavna djelatnost, a isto tako treba ukinuti suglasnost vlasnika prostora u kojima se ne obavlja ugostiteljska djelatnost. Potrebno je i unaprijediti procese rada uprave i ureda kroz servis i pomoć ugostiteljima čime će im se administrativno olakšati poslovanje. Zagrebački ugostitelji od države, osim smanjenja stope PDV-a, traže i priznavanje troškova poslovnih ručkova i večera tzv. reprezentaciju u 100-postotnom iznosu, ukidanje poreza

Uručene plakete zaslužnim ugostiteljima Na Forumu Udruženja zagrebačkih ugostitelja dodijeljena su priznanja zaslužnim pojedincima za dugogodišnji doprinos ugostiteljskoj struci. Za više od 20 godina u ugostiteljskoj djelatnosti plaketu je dobio vlasnik ugostiteljskog objekta Argentina. Ugostitelj Žarko Ivanković dobio je plaketu za 30 godina rada, a Boris Pavlović za više od 30 godina rada u ugostiteljskoj struci. Milica Topić dobila je priznanje za 40 godina rada u ugostiteljstvu. Ugo-

38 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

stiteljskom objektu Kvart dodijeljeno je priznanje za 40 godina, a ugostiteljskom obrtu Burek za 50 godina obiteljske tradicije. Za izniman doprinos u radu Udruženja ugostitelja Zagreb i promicanja interesa ugostitelja dodijeljena je plaketa Zdenki Valentić. Zagrebačko Ugostiteljsko-turističko učilište dobilo je priznanje za 100 godina djelovanja u području odgoja i obrazovanja učenika ugostiteljsko-turističke struke.


INTERNATIONAL CHARTER EXPO U ZAGREBU

Jadranski čarter na Karibima Na ovogodišnjem ICE-u predstavljen je spoj dizajnerskog namještaja i nautike

na potrošnju do tri posto, povećanje osnovnog osobnog odbitka na 5000 kuna sa sadašnjih 3800 kuna, poveća-

KOD DODJELE JAVNE POVRŠINE UGOSTITELJI SMATRAJU DA PRIORITET TREBA DATI UGOSTITELJU KOJEMU JE TO GLAVNA DJELATNOST nje udjela praktične nastave kod ugostiteljskih zanimanja i povećanje kvota za strane radnike. Kako bi mogli poslovati u zakonskim okvirima bez smetnje sivog tržišta, zagrebački ugostitelji od države traže i zabranu hlađenja i usluživanja pića i napitaka u trgovini kao i usluživanje prigotovljene hrane u trgovini.

J

edan od najvećih svjetskih nautičkih B2B sajmova International Charter Expo (ICE) održan je u zagrebačkoj Areni. Taj prvi svjetski čarter sajam okuplja najveće čarter tvrtke, agencije, brodogradilišta i dobavljače u nautičkoj industriji. ICE je od svog prvog izdanja 2013. godine do sada utrostručio veličinu sajamske površine te ukupnu vrijednost sajma. Na ovogodišnjem ICE-u predstavljen je spoj dizajnerskog namještaja i nautike, pa je tako središnji sajamski prostor postao showroom jednog od najnagrađivanijeg hrvatskog namještaja ERA. Tom je prigodom predstavljen dio kolekcije dizajnera Karima Rashida. Na ICE-u su bili predstavnici dvjestotinjak agencija, zatim vlasnici 130 čarter kompanija tzv. fleet operators te predstavnici 40 raznih dobavljača roba i usluga u nautičkoj industriji. Izlagači su došli iz 48 zemalja, a predstavili su flote od više od 10.000 plovila koja se koriste na Mediteranu, Karibima, Bahamima, u Aziji, Indijskom i Tihom oceanu. Na sajmu su bili i neki od najvećih brodograditelja čarter jahti poput Beneteaua, Bavarije, Dehlera, Dufoura, Hanse, Jeanneaua, Lagoona, Bali Catamaransa, Elana, Fountaine Pajota i More Boatsa.

U sklopu ICE-a održana je prezentacija pod nazivom British Virgin Islands News: što nakon uragana, koju su vodile Helen Goulet iz VSV Yacht Sales&Chartera te Josie Tuccie iz The Mooringsa. One su govorile o posljedicama uragana Irma na karipskom otočju te o napretku operativnih

priprema te sanaciji tamošnje infrastrukture i flota za nadolazeću turističku sezonu. Kako bi se Karibi što prije vratili na svjetsku nautičku kartu, na ICE-u je dogovoreno da se dio mediteranske flote brodova prebaci u karipsko područje. “Transferom dijela mediteranske flote plovila na Karibe i orijentacijom karipskih čartera na agencijsko posredovanje mediteranskih, pretežito hrvatskih čarter paketa, Karibi prelaze iz receptivnog u emitivno tržište, usmjereno prema Europi”, naglasio je Tino Prosenik, generalni direktor ICE-a. (S.P.)

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 39


HRWWWATSKA TURNEJA DIGITALNE GARAŽE

DIGITALNI SVIJET (N Male i srednje tvrtke primjenom digitalnog marketinga mogu stvoriti nove kanale prodaje i doći do novih kupaca ili korisnika, ističe Hrnjak

G

oogle je u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Algebrom, u sklopu Digitalne garaže, pokrenuo nacionalnu turneju kako bi lokalnim tvrtkama pomogao da maksimalno iskoriste mogućnosti digitalnog svijeta. Stručni treneri susrest će se s lokalnim digitalnim poduzetnicima kako bi pomogli malim i srednjim tvrtkama ubrzati rast te im omogućili pristup globalnom tržištu.

JAZ U POSJEDOVANJU DIGITALNIH VJEŠTINA JEDAN JE OD NAJVEĆIH IZAZOVA U EUROPSKOJ UNIJI BESPLATNE RADIONICE Tijekom sljedeća tri mjeseca u više od 15 gradova diljem Hrvatske organizirat će se digitalne radionice pod pokroviteljstvom HGK. Procjenjuje se da bi svaka radionica trebala

Marko Hrnjak, certificirani regionalni Google trener i voditelj digitalnog odjela u Algebri

40 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

trajati do tri sata. Više informacija i detalja o programu nalazi se na internetskoj stranici www.algebra.hr/digitalnagaraza. “Zahvaljujući besplatnim radionicama u sklopu Digitalne garaže, male i srednje tvrtke mogu steći praktična znanja i vještine kako bi što efikasnije koristile prednosti razvoja interneta. Danas svaka tvrtka, bez obzira na veličinu, ima mogućnost pristupa globalnom tržištu. No nedostatak korištenja prednosti digitalnih tehnologija, kao i potrebnih vještina, još uvijek ostaju izazov za Hrvatsku i ostatak svijeta. Zato smo u suradnji s lokalnim organizacijama odlučili proširiti prošlogodišnji program Digitalne garaže kako bismo zadovoljili potrebe malih i srednjih tvrtki u Hrvatskoj”, istaknuo je Joško Mrndže, direktor tvrtke Google za regiju Adriatics. “Interes za specijalističke programe obrazovanja vezane uz digitalni marketing, kao i stalni rast interesa za preddiplomske i diplomske studije digitalnog marketinga, pokazuju nam koliko je digitalni marketing važan za gospodarstvo. Naša iskustva u obrazovanju velikog broja pojedinaca upravo na području digitalnog marketinga prenijet ćemo kroz Googleov projekt Digitalne garaže najširoj publici malih i srednjih tvrtki koje upravo primjenom digitalnog marketinga mogu stvoriti nove kanale prodaje i doći do novih kupaca ili korisnika. Suradnja na projektu Digitalne garaže nastavak je uspješne suradnje Googlea i Algebre kao vodeće digitalne edukacijske grupe”, izjavio je Marko Hrnjak, certificirani regionalni Google trener i voditelj digitalnog odjela u Algebri. “Prema aktualnim procjenama, razvojem digitalne ekonomije moguće je podići BDP Europske unije za minimalno četiri posto do 2020. godine. Stoga je nužno omogućiti gospodarstvenicima da steknu vještine neophodne za opstanak u novim uvjetima poslovanja. Mali i srednji poduzetnici s jakom internetskom prisutnošću i digitalnim segmentom poslovanja na razini EU-a proizvode za 10 posto više, a njihov sveukupni razvoj, izvoz i broj kreiranih radnih mjesta dvostruko je veći u usporedbi s onima koji ne sudjeluju u digitalnoj ekonomiji. Pri tome valja naglasiti da ograničenja po pitanju djelatnosti


NI)JE NEPOZNANICA ili industrije ne postoje – u novoj ekonomiji trebamo sudjelovati svi”, naglasio je Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša.

JAČANJE POSTOJEĆIH I STJECANJE NOVIH VJEŠTINA “Pozivamo građane i poslovne subjekte da se uključe u inicijativu Googlea koji u suradnji s HKG-om i Algebrom organizira besplatne interaktivne radionice i savjetovanja iz područja digitalnog marketinga pod nazivom Digitalna garaža. Osobito naglašavamo važnost razvoja digitalnih vještina za građane i poduzetnike koji na ovaj način, besplatno, osnažuju svoje stečene vještine ili ih tek stvaraju. Pozdravljamo stvaranje online platforme za digitalnu edukaciju kroz koju je moguće na bilo kojem

RAZVOJEM DIGITALNE EKONOMIJE MOGUĆE JE PODIĆI BDP EU-a ZA MINIMALNO ČETIRI POSTO DO 2020., NAGLAŠAVA RADOŠ

Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i IT

Joško Mrndže, direktor tvrtke Google za regiju Adriatics

mjestu i u bilo kojem trenutku pristupiti edukativnim sadržajima što dodatno olakšava razvoj digitalnih vještina jednako u svim krajevima”, kazao je Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. Jaz u posjedovanju digitalnih vještina jedan je od najvećih izazova u Europskoj uniji. Prema Europskoj komisiji, gotovo polovina EU stanovništva (47 posto) nema odgovarajuće digitalne vještine, dok će u bliskoj budućnosti 90 posto radnih mjesta zahtijevati neku razinu digitalnih vještina. Europska komisija procjenjuje da će do 2020. godine 825.000 radnih mjesta ostati nepopunjeno jer osobe neće imati odgovarajuću razinu digitalnih vještina. Kako bi uspjele u novoj digitalnoj eri, zemlje trebaju potaknuti lokalno poduzetništvo i razvijati digitalne vještine kako bi pomogle pojedincima i poduzetnicima iskoristiti puni potencijal internetskih alata i ostvariti uspjeh online. S ciljem da se treninzi digitalnih vještina učine dostupnijima svim zainteresiranima, Google je prošle godine lansirao novu online platformu za hrvatske građane https://digitalnagaraza.withgoogle.com/ koja se razvila u obuku uživo diljem zemlje. (B.O.)

Radionice u studenome • Učionica HGK Pula, 16. studenoga, od 10 do 13 sati • Učionica HGK Rijeka, 16. studenoga, od 9 do 12 sati • Učionica HGK Zagreb, 17. studenoga, od 9 do 12 sati • Učionica HGK Split, 22. studenoga, od 9 do 12 sati • Učionica HGK Krapina, 23. studenoga, od 9 do 12 sati • Učionica HGK Osijek, 23. studenoga, od 9 do 12 sati • Učionica HGK Čakovec, 30. studenoga, od 10 do 13 sati

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 41


AKTUALNO RAZVOJNI FORUM JADRANSKE HRVATSKE

KAKVU HRVATSKU ŽELIMO DO 2030. GODINE Nacionalna razvojna strategija dugoročni je nacionalni strateški dokument koji će definirati kakvu Hrvatsku trebamo i želimo te omogućiti da ona takva i postane do 2030. godine, kazala je Gabrijela Žalac

U

splitskom hotelu Park održan je Razvojni forum Jadranske Hrvatske u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Cilj Foruma je bio upoznati ključne dionike razvoja s regionalne razine s konceptom i dinamikom izrade nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine. Forum je, osim predstavnika Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EUa, okupio župane i direktore razvojnih agencija s područja Jadranske Hrvatske koji su prezentirali vizije i ključne smjerove razvoja sedam jadranskih županija. Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac je istaknula kako je svrha razvojnih foruma potaknuti razmjenu mišljenja i stavova o budućem razvoju Republike Hrvatske i o dugoročnim vizijama razvoja županija kako bi što bolje identificirali razvojna pitanja i potencijale te ključne gospodarske grane i strateške razvojne projekte županija.

“Želimo na vrijeme zajedno s vama, predstavnicima naših građana, definirati kakvu Hrvatsku želimo i zajednički izraditi krovni dokument koji će odražavati upravo potrebe naših građana i na temelju kojega ćemo razvijati daljnje aktivnosti i dokumente te u konačnici postići zacrtane ciljeve”, naglasila je ministrica Žalac te dodala kako je nacionalna razvojna strategija dugoročni nacionalni strateški dokument koji će definirati kakvu Hrvatsku trebamo i želimo te omogućiti da ona takva i postane do 2030. godine. “U ovom trenutku ne znamo što će se dogoditi u narednoj financijskoj

ŽELIMO SUDJELOVATI U KREIRANJU KOHEZIJSKE POLITIKE TE POKUŠATI ODGOVORITI NA SVA OTVORENA PITANJA, ISTIČE PAUK

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Standard čišćenja, dezinfekcije i redovnog održavanja klima uređaja Degenia Velebitica Riječ je o cjelovitom i sveobuhvatnom sustavu koji omogućuje pružanje standardizirane, provjerene, transparentne, kvalitetne i prepoznatljive usluge čišćenja klimatizacijskih uređaja i njihovog redovitog održavanja. MILOC D.O.O.

Tvrtka Miloc d.o.o. osnovana je 1997. godine i u stopostotnom je privatnom vlasništvu. Trenutačno zapošljava šest djelatnika. Godine 1999. tvrtka je dobila zastupništvo renomiranog svjetskog proizvođača sredstava za čišćenje i održavanje klimatizacijskih uređaja. Godinu dana poslije pokreće akciju sustavne brige o higijeni klimatizacijskih uređaja. Akcija je bila usmjerena na educiranje servisera i tvrtki koje postavljaju i servisiraju klimatizacijske uređaje te na educiranje korisnika tih uređaja.

42 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.


MEĐUNARODNI SAJAM BRODOGRAĐEVNE INDUSTRIJE

Knjige narudžbi pune za sljedeće tri godine

perspektivi, ne znamo ni iznose niti koliko će ona trajati, a to još nije poznato ni na razini EU-a. No mi moramo, neovisno o izvoru financiranja, znati što Hrvatskoj treba i to moramo znati na vrijeme”, kazala je Gabrijela Žalac.

U JADRANSKOJ HRVATSKOJ DOMINANTAN JE UTJECAJ TURIZMA Predsjednik Zajednice županija Goran Pauk ocijenio je kako su najrazvijenije zemlje u Europi one čiji su modeli upravljanja razvoja približeni građanima. “To je zapravo ono što mi kao Zajednica županija želimo. Želimo sudjelovati u kreiranju kohezijske politike te pokušati odgovoriti na sva otvorena pitanja”, istaknuo je Pauk. Direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić rekao je kako se Jadranska

Hrvatska nalazi na razini od oko 55 posto prosjeka razvijenosti EU-a, dok je Kontinentalna Hrvatska na razini od 59 posto. “Među prvih 1000 kompanija u Hrvatskoj njih 200 je na području Jadranske Hrvatske. Među prvih 40 tvrtki po veličini u Jadranskoj Hrvatskoj je njih nekoliko”, kazao je Savić. “U Jadranskoj Hrvatskoj dominantan je utjecaj turizma. Ne u svim županijama, ali u Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji je to tako. U ostalim jadranskim županijama turizam nije toliko dominantna djelatnost. Primjerice, razvijeno je i trgovanje nekretninama kao i neke druge djelatnosti”, ustvrdio je on istaknuvši kako Hrvatska jedva zadržava korak s prosjekom razvijenosti EU-a s obzirom na slične stope gospodarskog rasta. Sljedeći Forum za Kontinentalnu Hrvatsku trebao bi se održati već ovoga tjedna u Vinkovcima. (J.V.)

Hrvatska brodogradnja značajna je izvozno orijentirana industrijska grana. Njen izvoz snažno utječe na trgovinsku bilancu zemlje i zaposlenost s obzirom na to da u proizvodnji i opremanju brodova sudjeluju i brojni dobavljači. “Zbog visoke izvozne orijentiranosti hrvatskim tvrtkama su iznimno važni neprekidni nastupi na međunarodnim sajmovima”, rekla je Gordana Ribarić, voditeljica Odjela za prerađivačku industriju Sektora za industriju i IT HGK u povodu nastupa hrvatskih tvrtki na Međunarodnom sajmu brodograđevne industrije Europort 2017 u Rotterdamu. Nastup hrvatskih tvrtki organizirao je HGK. Hrvatska nastoji pratiti trendove u europskoj brodogradnji koji se odnose na porast potražnje za kruzerima, a naročito za polarne ekspedicije te za offshore vjetroelektrane. “Knjige narudžbi za brodove u hrvatskim brodogradilištima pune su za sljedeće tri godine”, istaknula je Gordana Ribarić. (S.P.)

Holcim Cementi Ekspert®, Majstor®, Majstor® cement – zeleni, Primus®, Primus®+, Protektor®, Adria®

Holcim Ekspert® cement posebno je prilagođen za zahtjevne konstrukcije i visoku nosivost, Majstor ® cement za zidanje, žbukanje i betoniranje, Primus® cement za iznimno zahtjevnu primjenu i visokovrijedne projekte, dok je Protektor ® cement posebno prilagođen za masivne betonske konstrukcije i objekte u kemijski agresivnom okružju. HOLCIM (HRVATSKA) D.O.O.

Holcim Hrvatska d.o.o. dio je Holcim Grupe, jednog od vodećih svjetskih dobavljača cementa, agregata (drobljeni kamen, pijesak i šljunak), betona i usluga povezanih s gradnjom. Holcim u Hrvatskoj ima jednu tvornicu cementa, dva terminala za cement, tri tvornica betona i tri kamenoloma agregata.

ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI?

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 43


AKTUALNO 4. HR EKO FORUM

Novo izdanje najposjećenije konferencije o eko tržištu Najveća poslovna konferencija na hrvatskom tržištu eko proizvoda ove godine ima fokus na standardima kvalitete, aktualnom stanju tržišta i mogućim inovacijama te primjerima dobre prakse

H

R eko forum se obraća poslovnim subjektima koji posluju s ekološkim proizvodima na našem tržištu, ekološkim proizvođačima, relevantnim institucijama, nevladinim udrugama i medijima, a nastavlja tradiciju konferencije koja je protekle tri godine u Bioveginoj organizaciji polučila izuzetan interes i posjećenost te se odvijala uz podršku Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zaštite okoliša i Hrvatske gospodarske komore. Hrvatska prati globalni trend porasta interesa potrošača za kemijski netretirano voće i povrće. Sve je veća osviještenost o važnosti konzumacije ekološke hrane, što su prepoznale trgovine koje sve češće u svoju ponudu uvrštavaju sektor tzv. zdrave hrane. Važno je pritom da poslovni subjekti preuzmu odgovornost te da kupcima osiguraju provjerenu

KONFERENCIJA ĆE SE ODRŽATI 23. STUDENOGA U VIJEĆNICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE, ROOSEVELTOV TRG 2 kvalitetu eko proizvoda i ispravno deklariranje. S druge je strane važno kod domaćih eko proizvođača osvijestiti potrebe kupaca, kako u pogledu traženih kultura/ prerađevina, tako i standarda kvalitete, komunikacije, ambalaže i slično. Stoga ovogodišnji HR eko forum ima fokus na standardima kvalitete, aktualnom stanju tržišta i mogućim inovacijama te

primjerima dobre prakse koje će prikazati kroz izlaganja, panel, podatke s tržišta te interaktivno sudjelovanje publike. Na Forumu izlažu priznati stručnjaci: Jadranka Boban Pejić (Biovega), Sonja Karoglan Todorović (Ecologica), Konrad Hauptfleisch (IFOAM), Marija Ševar (Savjetodavna služba), Jelena Petrov (RERASD). Poseban je dio HR eko foruma posvećen primjerima dobre prakse među mladim eko proizvođačima, u području inovativnog korištenja tehnologija, komunikacije, dizajna, očuvanja gastronomsko-kulturne baštine... U ovom dijelu sudjeluju Alojs Jug (OPG Jug), David Pejić (Bio-Zrno), Matija Cetinić Frankos (Organica Berry) i Žana Božanić (Komiški rogač). Nastavljajući započetu tradiciju, i ove će godine biti dodijeljena priznanja za dostignuća i doprinos razvoju hrvatskog eko tržišta.

44 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

Sudjelovanje na konferenciji uz OBAVEZNU prijavu na: http://bit.ly/2zrBfqm, ili www.biovega.hr

BESPLATNA RADIONICA ZA MLADE EKO PROIZVOĐAČE U sklopu HR eko foruma 24. studenoga bit će organizirana radionica i tržišno savjetovanje za mlade eko proizvođače s naglaskom na marketingu eko proizvoda. Radionicu vode Zlatko Pejić, direktor Biovega Grupe, Konrad Hauptfleisch, voditelj IFOAM-ove Akademije te Davor Bruketa, kreativni direktor i suvlasnik agencije Bruketa&Žinić&Grey. Informacije i prijave za radionicu: 01/ 2498 632 | hreko@biovega.hr. HR eko forum usmjeren je promociji eko poljoprivrede i tržišta eko proizvoda, a organizira se uz podršku Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva poljoprivrede. Radionicu za eko proizvođače sponzorira tvrtka Biovega, uz organizacijsku podršku organizacije IFOAM.


PREDSTAVLJAMO CREDO, Osijek

MALA TVRTKA VELIKIH MOGUĆNOSTI Imamo i novi projekt koji nema još nitko. Riječ je o proizvodnji vrećica odnosno Bagin-Boxa, namijenjenih gaziranim pićima i pjenušavim vinima, ističe Stakor

T

vrtku Credo koja ima sjedište u Osijeku, a proizvodni pogon u Belom Manastiru osnovao je 1992. godine Anton Stakor. Stakor ponosno voli reći da nije trgovac nego se isključivo bavi proizvodnjom. Credo uglavnom proizvodi Bag-in-Box ambalažu, točnije vrećice smještene u kartonsku kutiju. Proizvodi ove tvrtke najviše se primjenjuju u proizvodnji vina i voćnih sokova, a u zadnje vrijeme u njih se stavlja maslinovo ulje, jaja, kečap, krumpir za pomfrit... Na domaćem tržištu nema konkurenciju jer ih nitko ne proizvodi, a konkurencija mu je ponajviše uvoz te ambalaže iz Bugarske. “Imamo i novi projekt koji nema još nitko. Riječ je o proizvodnji vrećica odnosno Bagin-Boxa namijenjenih gaziranim pićima i pjenušavim vinima. Vrećice mogu izdržati pritisak do osam bara i u potpunosti zamjenjuju

PROJEKT SMO DOVELI DO FAZE PROIZVODNJE MANJIH KOLIČINA ALI ZA MASOVNIJU PROIZVODNJU TREBA NAM INVESTICIJA, KAŽE STAKOR aluminijsku i metalnu ambalažu, tako da proizvođači ostvaruju ogromne uštede. Završili smo 90 posto projekta, a treba nam još malo jer projekt zahtijeva velika sredstva odnosno velika ulaganja”, ističe Anton Stakor, vlasnik i direktor tvrtke, dodajući da je potrebno izgraditi novi pogon i kupiti nove strojeve. “Projekt smo doveli do faze proizvodnje manjih količina ali za masovniju proizvodnju - tu mi-

slim na proizvodnju za velike pivovare ili pak CocaColu. Treba nam investicija i stoga tražimo investitora jer projekt zahtijeva značajna sredstva”, pojašnjava Stakor koji smatra da bi investicija u ovaj projekt i novi pogon trebala iznositi od pet do 10 milijuna eura. Do sada je njegova tvrtka u gradnju i opremanje postojećeg pogona investirala oko dva milijuna eura.

VEĆA PRODAJA U INOZEMSTVU NEGO U HRVATSKOJ Problemi u poslovanju su, kaže Stakor, klasični problemi hrvatskih proizvođača. “Najveći nam je problem naplata potraživanja. Drugi problem je percepcija dijela hrvatskih poduzetnika da su uvozni proizvodi, kad je riječ o ambalaži, kvalitetniji od domaćih”, ističe on dodajući da više proizvodnog asortimana prodaje u inozemstvu nego u Hrvatskoj. Smatra i da je zbog avansnog plaćanja lakše raditi u inozemstvu nego na domaćem tržištu. Credo izvozi u BiH, Mađarsku, Srbiju, Austriju, Sloveniju..., dok su njihovi ključni kupci u Hrvatskoj vinarije, proizvođači voćnih sokova, kečapa... “Proizvodimo vrećice za jaja za jednog domaćeg i jednog austrijskog proizvođača jaja. Čak jedan kupac iz Austrije stavlja pripremljeni krumpir za pomfrit u naše vrećice”, dodaje Stakor. Credo ostvaruje godišnji promet od oko 1,5 milijuna eura. Trenutačno tvrtka zapošljava 11 radnika, a Stakor kaže da je to i malo i puno. Malo je jer, kaže, Credo ima velike mogućnosti i perspektivu, a puno jer su obveze velike. “Mala smo tvrtka velikih mogućnosti”, naglašava Stakor. Credo u jednoj smjeni trenutačno može proizvesti gotovo 15.000 vrećica, a kada se realizira projekt, kapacitet proizvodnje bi se uvišestručio. (J.V.)

5 do 10 mil € potrebno za novu investiciju (tvrtka uložila 2 mil E u gradnju i opremanje postojećeg pogona)

oko

1,5 mil €

godišnji promet tvrtke Credo

15.000 vrećica proizvodi Credo u jednoj smjeni

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 45


AKTUALNO TVORNICA ULJA ZVIJEZDA

OTKUP EKSTRA DJEVIČANSKOG MASLINOVOG ULJA Najveća hrvatska tvornica ulja već sedmu sezonu otkupljuje ulje od maslinara koji su u sustavu registriranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na području Općine Marina piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

I

ako je ove godine prinos maslina značajno manji, najveća hrvatska tvornica ulja Zvijezda i ove godine otkupljuje ekstra djevičansko maslinovo ulje od maslinara koji su u sustavu registriranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Ovo je već sedma sezona da Zvijezda otkupljuje ekstra djevičansko maslinovo ulje na području Općine Marina. Otkup je započeo polovinom listopada i trajat će do sredine studenoga, a odvija se na više punktova u Dalmaciji. Masline se prerađuju u Uljari Bilaja koja ima vrlo popularne cijene prerade i dva pogona na području Općine Marina. Jedan je u mjestu Svinca kapaciteta osam tona maslina u satu, a drugi je u mjestu Najevi kapaciteta četiri tone masline u satu. Masline se uglavnom beru ručno uz upotrebu različitih pomagala kao što su češljevi i mali strojevi, a u uljaru pristižu u roku od 24 sata, dok je sam proces proizvodnje kompjutoriziran. Podsjetimo, prerada maslina u ulje odvija se u pet faza: pranje

plodova i uklanjanje nečistoća, mljevenje, miješanje, izdvajanje ulja iz maslinovog tijesta i, na koncu, odvajanje ulja od biljne vode. Dobiveno ulje se potom u Zagreb transportira u cisternama ili kontejnerima, nakon čega stiže na police trgovina.

je, inače, ovlaštena ocjenjivačica kvalitete maslinovog ulja Iako otkupne količine domaćeg ulja čine desetak posto ukupne količine Zvijezda ekstra djevičanskih maslinovih ulja, riječ je o sustavnom i dobro promišljenom procesu približavanja vrhunskih maslinovih ulja potrošačima s ciljem da Hrvatska postane zemlja u kojoj se njeguje upravo kultura vrhunskog maslinovog ulja. “Dobra hrvatska ulja mogu se kakvoćom mjeriti s odličnim uljima iz drugih europskih maslinarskih zemalja. No naši glavni problemi u usporedbi sa svjetskim uljima su visoka cijena i to što gotovo iza svakog takvog uzorka stoje gotovo simbolične količine, premalene ne samo za svjetsko nego i za naše malo hrvatsko tržište”, izjavila je Zorica Jurišić.

PRIBLIŽAVANJE VRHUNSKIH ULJA POTROŠAČIMA Prema riječima Zorice Jurišić, savjetnice za maslinovo ulje u Zvijezdi, otkupna cijena je 50 kuna za litru maslinovog ulja, s time da maslinari dobivaju još 10 kuna poticaja po litri. Ekstra djevičansko maslinovo ulje domaćih maslinara uz pomoć Zvijezde na police trgovina doći će pod nazivom OL Maslina, kao nasljednik brenda OL Dalmatia. Valja napomenuti da Zvijezda otkupljuje isključivo ekstra djevičansko maslinovo ulje, a zadovoljava li ono sve fizikalno-kemijske i senzorske pokazatelje kakvoće, provjerava upravo Zorica Jurišić, stručnjakinja za maslinova ulja iz Zvijezde sa 20-godišnjim iskustvom. Ona

46 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje na policama će biti pod nazivom OL Maslina, kao nasljednik brenda OL Dalmatia

U Zvijezdi se pak vole pohvaliti da su za ekstra djevičansko maslinovo ulje dobili prestižnu nagradu Povenjak 2017. za najbolje ulje koje se prodaje u hrvatskim trgovinama.


HoReCa Adria

Priprema za iduću sezonu Na trećem sajmu 70 izlagača je predstavilo svoje proizvode hotelijerima, vlasnicima vila i apartmana, restoraterima i ugostiteljima

U

Opatiji je proteklog tjedna u organizaciji časopisa Turizam info održan sajam HoReCa Adria na kojemu je više od 70 izlagača iz Hrvatske i Europe predstavilo najpoznatije brendove u segmentu profesionalne opreme, sitnog inventara, usluga i tehnologija za hotele, restorane i ugostiteljske objekte, a velik broj najnovijih proizvoda premijerno se predstavio hrvatskom tržištu. Ovo je treće izdanje ovoga sajma koji spaja turistički sektor Kvarnera, Istre i cijele Hrvatske, s vodećim dobavljačima koji prezentiraju svoje proizvode hotelijerima, vlasnicima vila i apartmana, restoraterima i ugostiteljima koji već sada promišljaju o podizanju kvalitete u svojim objektima za iduću sezonu. “Pomnim odabirom izlagača i kroz tzv. boutique koncept manjeg sajma koji naglasak stavlja ponajprije na kvalitetu,

pokušali smo predstaviti presjek ponude najboljih brendova koji izlaze ususret opremanju različitih kategorija turističkih objekata”, kazao je Adriano Požarić, direktor Sajma. Izlagački program obuhvatio je profesionalnu opremu za kuhinje, pripremu,

FRANCK

prezentaciju i posluživanje hrane, sitan inventar i stolno posuđe, namještaj i opremu za sobe, dekore, slastičarske sirovine i sladoled, tekstil, namirnice, hotelsku kozmetiku i potrošni materijal, tehnologije i usluge. Prvi put su se mogle vidjeti najnovije linije stolnog posuđa za profesionalnu upotrebu proizvođača RAK Porcelain, najnovije rješenje buffet stola koje dolazi iz WMF-a, čaše Bormioli Rocco, Arcoroc, kao i najnoviji modeli parnokonvekcijskih pećnica i kuhinjske opreme. U okviru Sajma održan je prateći program posvećen digitalnom marketingu, a govorilo se o tome kako će se GDPR (General Data Protection Regulation - Opća uredba EU-a o zaštiti osobnih podataka) odraziti na poslovanje u turizmu, oglašavanju turističkih objekata na Facebooku, te booking-portalima i trendovima u 2018. godini. (K.S.)

EUROPSKA KOMISIJA

Slavonskom kulenu oznaka zemljopisnog podrijetla Završena kampanja prerade cikorije Franck je uspješno odradio kampanju prerade cikorije u suradnji sa svojim dugogodišnjim kooperantom Marijem Puškarićem iz Kaniške Ive pokraj Garešnice, koji jedini uzgaja ovu kulturu u Hrvatskoj. Kampanja je zapažena po iznadprosječnoj kvaliteti gdje je zasijano 25 hektara, a realizirano je približno 740 tona sirovine cikorije. Nakon prerade, rezanja, sušenja i mljevenja dobiveno je 174 tone suhe cikorije što je količina koja bi trebala biti dostatna za naredne dvije godine za potrebe regionalnog tržišta, ponajviše Hrvatske i Slovenije s Franckovim proizvodima Bianka, Divka i Kneipp.

Europska komisija odobrila je hrvatski zahtjev da se slavonski kulen uvrsti u registar među 1410 zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla. Slavonski kulen, poznat i kao slavonski kulin, sušena je kobasica koja se u Slavoniji priprema svake godine od 1. studenoga do 31. ožujka. Proizvodnja kulena u Slavoniji tradicija je stara više od 200 godina, a kulen je važan izvor prihoda nekih poljoprivrednih gospodarstava. Ova delicija po tradiciji se poslužuje za praznike, vjerske blagdane i obiteljske proslave. Slavonski kulen ulazi u probrano društvo u kojem su, između ostalih, baranjski kulen, krčki pršut, neretvanske mandarine i ogulinski kiseli kupus. 13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 47


AKTUALNO ODRŽAN 40. INTERLIBER

KNJIGA JE SNAGA NACIJE Veliki nakladnici na glavnom događaju sezone za ljubitelje knjige, nakladnike i knjižare pokazuju svoju snagu i otpornost na krizu, a malima je on najbolja prilika za brzu prodaju svoje robe čiju naplatu neće čekati godinama piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

I PROGRAM POTICAJA U KULTURI JE VRIJEDAN DVA MILIJUNA KUNA, A PODUZETNIŠTVA U NAKLADI ČETIRI MILIJUNA KUNA, ISTAKNUO JE PLENKOVIĆ

nterliber je najveća književna manifestacija u Hrvatskoj i platforma za promociju knjiga, pisaca, čitanja, znanosti i znanja koja okuplja najznačajnije nakladnike i knjižare. Ove godine po jubilarni 40. put privukao je veliki broj ljubitelja pisane riječi i onih koji od nje žive. Više od 300 izlagača iz čak 16 zemalja na više od 13.000 četvornih metara predstavilo je svoja izdanja, a tijekom Sajma održan je bogat slavljenički program uz knjigu i glazbu na više lokacija. Promocije knjiga i radionice, okrugli stolovi i dodjele nagrada su se održavale na 1. katu paviljona 5 i prostoru ispred njega te na pozornici u paviljonu 6. Interliber, 40. međunarodni sajam knjiga i učila održao se pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.

VLADA ĆE POMOĆI OPORAVKU NAKLADNIŠTVA Ova priredba uživa posebno mjesto u ne samo sajamskom, nego i kalendaru kulturnih događanja hrvatske metropole, istaknula je Ana Stojić Deban, predsjednica Uprave Zagrebačkog holdinga. “Knjiga i danas predstavlja zbirku čovjekova iskustva, znanja, umijeća, zabilježenih kroz vrijeme, i sigurnost od zaborava. Na tom tragu očuvanja kulturne baštine i stvaranja pretpostavki za neke nove vrijedne zapise, punih 40 godina Zagrebački velesajam osigurava pozornicu za susret s najnovijim pisanim djelima. Ovakvi projekti od značaja za cijelu regiju su naša obveza prema zajednici u kojoj živimo i ulaganje u budućnost”, naglasila je Ana Stojić Deban. Interliber je otvorio premijer Andrej Plenković najavljujući mjere Vlade koje će pomoći oporavku izdavaštva i nakladništva u Hrvatskoj. “U proteklom vremenu smo se suočili s

48 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

krizom i slomom najvećeg knjižarskog lanca u Hrvatskoj i stvaranjem ogromnih gubitaka. Stoga nam je fokus na saniranju aktualnih posljedica te situacije. U tome smo uspjeli zbog

NE VJERUJEM DA ĆE DIGITALNA TEHNOLOGIJA UGROZITI KNJIGU, SMATRA ŽUŽUL sjajnog angažmana Ministarstva kulture, no i bez te krize trebalo je osmisliti zajedničko djelovanje oko financijske sigurnosti, manjka likvidnosti i održavanja nakladništva kao kulturne industrije”, dodao je Plenković. Nove generacije gube interes za pisanu riječ što je posljedica digitalnog društva i zato je potrebno poticati kulturu čitanja, smatra premijer. “Želimo otpimizirati postojeće i razviti nove modele koji će pomoći sektoru koji istovremeno mora rješavati strukturne probleme u kojima se nalazi. Stanje se stabiliziralo, dok je likvidnost bolja nego prije nekoliko mjeseci. Program poticaja u kulturi je vrijedan dva milijuna kuna, a poduzetništva u nakladi četiri milijuna kuna. Tim sredstvima će izdavači obnoviti svoju tehnologiju i izgraditi alternativne prodajne kanale i ojačati marketinške aktivnosti. Planiraju se i novi poticajni programi za rad knjižara i otvaranja knjižara u onim gradovima koji ih nemaju prema dobrim europskim praksama u kulturnim i kreativnim industrijama”, zaključio


je Plenković. Interliber je važan za sve nakladnike u Hrvatskoj pa jednako tako i za Školsku knjigu, istaknuo je Ante Žužul, vlasnik te izdavačke kuće. “Mi promičemo hrvatsku kulturu i na krilima Školske knjige živi hrvatski identitet i kultura. Od znanstvene literature preko lijepe književnosti do vrhunske svjetske beletristike i naših didaktičkih izdanja. Svijet se može upoznati na Interliberu s onime što radimo”, naglašava Žužul. Interliber je okupio mnoge nakladnike koji se cijele godine muče, a riječ je

INTERLIBER JE JEDINO MJESTO NA KOJEM SAM SIGURNA DA ĆE MI SE ODMAH ISPLATITI SVE ŠTO NAPRAVIM, KAŽE IVANA VUKELIĆ o tisućama ljudi - od autora, autorskih timova, nakladnika, do dizajnera - koji rade na tome da se napravi dobra knjiga, dodaje Žužul.

NAJBOLJI POSAO U GODINI ZA MALE NAKLADNIKE “Knjiga je snaga jedne nacije, a mali narodi, nažalost, imaju svoju nevolju da su mala govorna područja. Dok veliki jezici imaju naklade od nekoliko stotina tisuća primjeraka, kod nas su velike naklade od 1000 ili 2000 primjeraka, a

troškovi pripreme su isti. Mi imamo nacionalnu i javnu odgovornost što pokazuju mnoga naša izdanja od jezika i jezične baštine i standarda, stručne i znanstvene literature i više od 70 rječnika stranih jezika”, smatra on i dodaje kako ne vjeruje da će digitalna tehnologija ugroziti knjigu. “U svijetu digitalnih tehnika pokazuje se njihov loš utjecaj. Svijet već osjeća posljedice digitalne demencije. To je nešto o čemu se treba pričati i razgovarati. Mi moramo učiti, razmišljati i zaključivati, a u tome nam pomažu knjige i ujedno brane hrvatski identitet i kulturu”, zaključuje Žužul. Mali izdavači na Interliberu imaju priliku napraviti najbolji posao u godini, ističe Ivana Vukelić, vlasnica Hangara 7, nakladničke kuće specijalizirane za znanstvenu fantastiku i fantasy izdanja na hrvatskom jeziku. “S obzirom na to kakva je situacija trenutačno u izdavaštvu i sektoru prodaje takve robe, Interliber je jedino mjesto na kojem sam sigurna da će mi se odmah isplatiti sve što napravim. Što god završi u knjižarama, moram jako dugo čekati da mi se plati. ako mi se uopće i plati. Algoritmova mreža prodaje sve nas je dovela u probleme, a bojim se da će se slično dogoditi i sa svim ostalima koji se sada pojavljuju na tržištu. Da je to posao koji funkcionira ne bi se urušio pa nam je svima Interliber zapravo jedino mjesto koji izravno može donijeti novac”, ističe. Da nije lako prodavati samo knjige pokazuje i trend širenja poslovanja na druge proizvode. “Knjiga kao poklon nije više trend, a kako bismo egzistirali, svoju prodaju širimo i na druga područja darovnog programa koji nam pokrivaju ostatak godine i ojačavaju promet”, zaključila je Ivana Vukelić.

300

više od izlagača

iz 16 zemalja predstavilo se na Interliberu

na oko

13.000 0m

2

održan ovogodišnji jubilarni međunarodni sajma knjiga i učila

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 49


HRVATSKA&REGIJA SAJAM NAMJEŠTAJA U BEOGRADU

UDRUŽIVANJEM U OSVAJANJE SVIJETA Sajam namještaja u Beogradu pokazao je da je došlo vrijeme da se regija odlijepi od izvoza drvne sirovine jer se kvalitetom i dizajnom namještaja može natjecati s vrhunskim svjetskim dizajnerima i proizvođačima piše Ljljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com

ponovno aktivira i stvaraju novi proizvodi”, rekao je Špiljarić.

POVEZIVANJE I ZAJEDNIČKO IZLAGANJE

CILJ JE SVAKOG NASTUPA DA SE DIZAJNERI PREDSTAVE NA NAJBOLJI NAČIN KAKO BI DOŠLI DO KRAJNJIH KORISNIKA, ALI I DO DISTRIBUTERA, ISTIČE BRANKA PRIŠLIĆ

N

a otvaranju 55. međunarodnog sajma namještaja, opreme i unutarnje dekoracije, kao i strojeva, alata i repromaterijala iz područja drvne industrije, održanom prošloga tjedna u Beogradu, konzultant za Sektor industrije namještaja razvojnog programa Europske unije i Vlade Švicarske “Europski progres” Jeff Baron, istaknuo je kako proizvođači namještaja iz Srbije i drugih zemalja regije zaslužuju podršku Europske unije kako bi se smanjila ofenziva azijskih namještajaca na europsko tržište, a jedan od načina je udruživanje. Slično misli i Darko Špiljarić, direktor i osnivač tvrtke Dizz concept koja se predstavila na Beogradskom sajmu. “Naša regija je previše poznata kao sirovinska baza i zato nam je cilj da se poveća dodana vrijednost i da se naši proizvodi skuplje prodaju na tržištu. Za to imamo sve preduvjete - imamo kvalitetne dizajnere, imamo kvalitetnu sirovinu, imamo znanje majstora koji su radili s drvetom na ovim prostorima... Sad je vrijeme da se to

50 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

“Po struci sam arhitekt, imamo tvornicu namještaja u Ivanić-Gradu, radimo za tržište, ali i posebne projekte. Imamo oko 30 zaposlenih i poslujemo pozitivno, a trenutačno opremamo nacionalne parkove. Ovo nam je prvi nastup u Beogradu, a do sada smo imali dosta uspješan nastup u Kölnu gde smo dobili nagradu za kuhinju Pia kao i Green Product Award za dizajn s ekološkom komponentom. Nastupamo u Zagrebu na Ambijenti, kao i na sajmu namještaja u Stockholmu gdje se družimo s dizajneriima iz Srbije, BiH i Slovenije. Od nastupa na sajmovima očekujem uspostavu kontakata s mogućim poslovnim partnerima za distribuciju i suradnju”, ističe Špljarić koji smatra da se “trebamo povezivati i zajednički izlagati”. Na upit o tome koja je konkurentska prednost regije u proizvodnji namještaja, Špiljarić ocjenjuje da je to inovativnost i, naravno, cijena. “Pokušavamo biti neka sredina, povezati kvalitetu i cijenu. Kuhinju Pia, primjerice, prodajemo od Kanade do Bliskog istoka. Ona je najjeftinija kuhinja jer štedi toliko prostora da se praktično dobije još jedna prostorija”, kaže naš sugovornik. “Ovdje sam vidio puno novih, jako dobrih proizvoda suvremenog dizajna koji može proći na svjetskom tržištu. No svi zajedno trebamo raditi na tome da zajednički nastupamo. Skandinavci po cijelom svijetu održavaju izložbe skandinavskog dizajna. Znači, tu se okupe Švedska, Finska, Norveška, Danska koje zajednički nastupaju i pokazuju svoja dostignuća. Mislim da bismo morali promijeniti percepciju kako je ova regija sirovinska baza. Zašto bismo pojedinačno izvozili sirovinu u Italiju, Njemačku i druge zemlje da bi se tamo stvarali proizvodi koji nam se onda vraćaju? Sve to možemo obaviti ovdje, samo trebamo raditi na tome”, ističe Špiljarić koji smatra


važnim da i političari shvate kako je to način da se zaradi mnogo više. “Recimo, na otvorenje Izložbe dizajna u Zagrebu, koja je dijelom bila i skandinavska, zajedno su došla četiri veleposlanika tih zemalja. Oni promiču svoju kulturu, svoja dostignuća i to je za sve njih veoma važno. I mi bismo mogli malo više raditi na tome”, smatra Špiljarić. S takvom ocjenom slaže se i Branka Prišlić iz Sektora za industriju i IT Hrvatske gospodarske komore. “Bilo bi dobro da se predstavljamo zajedno. Zapravo, tvrtke su te koje trebaju inicirati želju za udruživanjem i zajedničke izlaske na neka veća tržišta. HGK tu može i želi pomoći tako da udružuje i povezuje dizajnere s industrijom, odnosno s drugim dizajnerima, trgovcima i s kime god je potrebno, te da potom zajednički djeluju. Svakako da bi se to trebalo pokrenuti i malo više raditi na tome”, ističe Branka Prišlić. Dodaje kako je HGK na ovom sajmu organizirao zajedničko izlaganje na dvije lokacije. U hali 4 u okviru Sektora za poljoprivredu i drvnu industriju izlagala je tvrka Galeković. U dizajn-zoni Beogradskog sajma pak predstavila se Zajednica za industrijski dizajn koja djeluje u sklopu Sektora za industriju i IT HGK. Na 45 metara kvadratnih predstavljene su tvrtke Šrajer s lampama, tvrtka s brendom Modum, Dizz concept s kuhinjom i foteljama te Prostoria koja je veliki hrvatski proizvođač. Na Beogradskom sajmu u okviru izložbe Young Designers Exhibition, na kojoj su se prezentirali mladi i perspektivni autori, predstavilo se nekoliko mladih hrvatskih dizajnerica.

OTVORENI ZA RAZVOJ SURADNJE “Cilj je svakog nastupa da se dizajneri predstave na najbolji način kako bi došli do krajnjih korisnika, ali i do distributera koji bi zastupali njihove proizvode. Nama je interesantno predstaviti se na Beogradskom sajmu jer smatramo da je ovaj sajam jedan od najboljih i najvećih u ovom dijelu Europe budući da ovamo dolaze kupci i poslovni paneri iz cijele Europe i s drugih kontinenata”, istaknula je Branka Prišlić. A što to konkretno znači za izlagače, objasnili su nam predstavnici dviju tvrtki - iz Hrvatske i BiH. “Došli smo kako bismo posjetitelje upoznali sa svojim proizvodima i svojim brendom, ali smo spremni i za razvoj suradnje”, rekao je Kristijan Burek, vlasnik i direktor tvrtke Mondum iz Velike Gorice.

MISLIM DA BISMO MORALI PROMIJENITI PERCEPCIJU DA JE OVA REGIJA SIROVINSKA BAZA, SMATRA ŠPILJARIĆ “Cilj naše tvrtke je upoznati beogradsku javnost s kvalitetnim i nagrađivanim proizvodima od punog drveta te da im pomognemo da dođu do tih proizvoda koje prodajemo u Beogradu preko studija Domino. Uz kontakte s javnošću, želimo uspostaviti i poslovne odnose s arhitektima i dizajnerima iz Srbije, Hrvatske i drugih zemalja regije”, kazao je Engin Obučić, internacionalni marketing-menadžer tvrtke MS&Wood iz Fojnice. 13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 51


SVIJET FINANCIJA 16. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O POTICANJU IZV

HBOR ĆE I DALJE SNAŽNO PODRŽAVATI IZVOZNIKE Samo u prošloj i devet mjeseci ove godine HBOR je kroz kreditiranje, osiguranje i izdavanje garancija podržao hrvatski izvoz sa 8,4 milijarde kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

kroz kreditiranje, osiguranje i izdavanje garancija podržao hrvatski izvoz sa 8,4 milijarde kuna. Tu smo da vas slušamo. Želimo čuti sve vaše prijedloge, inicijative, ali i kritike. Iz kritika možemo najviše naučiti”, rekla je Tamara Perko. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je važnost HBOR-a u poticanju izvoza podsjećajući kako je nedavno predstavljen novi proizvod HBOR-a koji omogućava povoljno i kvalitetno kreditiranje na dugi rok, uz niske kamatne stope, a financirano iz europskih fondova. “Izvoznici su ti koji se natječu na međunarodnom tržištu, oni su ti kroz koje se najbrže prenose znanja, tehnologije, novi proizvodi, oni su ti koji hrvatsko gospodarstvo integriraju i povezuju s međunarodnim tržištem”, naglasila je Martina Dalić navodeći kako je upravo za izvoznike izuzetno važna javna rasprava o ulasku Hrvatske u eurozonu.

HRVATSKIM IZVOZNICIMA VAŽNO JE DA ŠTO PRIJE UĐU U EUROZONU ZBOG MANJEG TROŠKA KAPITALA, RIZIKA IZVOZA I TEČAJNIH RAZLIKA

I

zvoznici su i do sada imali snažnu podršku HBOR-a, a i ubuduće će ova razvojna banka nastaviti s pružanjem potpore ovom strateški najznačajnijem segmentu gospodarstva, istaknula je predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko na 16. međunarodnoj konferenciji o poticanju izvoza održanoj prošli tjedan u Zagrebu. Ona je navela podatke kako izvoznici u ukupnom broju poduzetnika imaju udjel od 15 posto, zapošljavaju 50 posto ukupno zaposlenih te sudjeluju sa 66 posto u ukupnim prihodima, dok u troškovima istraživanja i razvoja imaju udjel od 80 posto. “Ovi podaci ukazuju na stvaran značaj izvoza i na to da predstavlja stup hrvatskog gospodarstva, a uloga je HBOR-a da pomaže izvoznicima kroz razne programe kreditiranja, izdavanje garancija, osiguranje izvoza. Samo u prošloj i devet mjeseci ove godine HBOR je

52 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

U EUROZONU ZA SEDAM GODINA “Cilj je da u nekom srednjoročnom razdoblju od pet do sedam godina Hrvatska postane članica eurozone i na taj način ukloni brojne rizike koji sada opterećuju hrvatsku ekonomiju, a time i izvoznike”, rekla je Martina Dalić navodeći kako će Vlada pripremiti dodatan skup mjera koji će olakšati poslovanje. “Hrvatskim izvoznicima važno je da što prije uđu u eurozonu zbog manjeg troška kapitala i rizika izvoza, kao i tečajnih razlika koje će nestati, što znači da će oni biti konkurentniji u odnosu na izvoznike iz drugih zemalja”, rekao je predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago. “Hrvatski izvoznici kontinuirano upozoravaju na problem tečaja, svjesni da se tečaj tek tako ne može mijenjati jer utječe na veliki broj


HRVATSKA POŠTANSKA BANKA

VOZA

Podizanje gotovine bez kartice Uslugom e-gotovina HPB je prvi u Hrvatskoj omogućio podizanje gotovine na bankomatu korištenjem mobitela građana koji u slučaju devalvacije kune mogu puno toga izgubiti”, rekao je Bago navodeći kako će ulazak u eurozonu za izvoznike značiti manji trošak kapitala, manje izvoznog rizika i tečajnih razlika koje će nestati, što bi onda značilo i da će biti konkurentniji u odnosu na izvoznike iz drugih zemalja.

KREDITI ZA PODIZANJE ZAPOSLENOSTI MLADIH Europska investicijska banka i Hrvatska banka za obnovu i razvoj također su potpisale sporazum o kreditnoj liniji vrijednoj 250 milijuna eura, namijenjenoj podizanju zaposlenosti mladih do 30 godina. Ta kreditna linija pred-

EIB I HBOR SU POTPISALI SPORAZUM O NOVOJ KREDITNOJ LINIJI VRIJEDNOJ 250 MILIJUNA EURA stavlja prvu tranšu odobrenog kreditnog okvira vrijednog 800 milijuna eura, namijenjenoga podršci ulaganjima u mala i srednja poduzeća te za razvoj općina. S novim zajmovnim okvirom, HBOR i EIB su dogovorili razmatranje implementacije novog EIB-ovog instrumenta, odnosno fonda za financiranje projekata vezanih za prirodu i okoliš koji bi u Hrvatskoj u skoroj budućnosti trebao biti pokrenut kao pilot-projekt. “Do danas je Europska investicijska banka HBOR-u odobrila zajmove vrijednosti 2,2 milijarde eura, omogućivši povoljnije i atraktivnije kreditne uvjete koji bolje odgovaraju potrebama hrvatskih gospodarstvenika”, rekao je potpredsjednik EIB-a Vazil Hudak te istaknuo kako uspješna suradnja ove dvije institucije datira od 2000. godine, dok je vrijednost EIBovih zajmova u Hrvatskoj od početaka kreditiranja dosegnula gotovo 5,3 milijarde eura.

Hrvatska poštanska banka prva u Hrvatskoj predstavila je uslugu e-gotovina, podizanje gotovine na bankomatu bez kartice. Usluga korisnicima mobilnog bankarstva omogućuje jednostavno, brzo i sigurno podizanje gotovine na HPB-ovim bankomatima njih 344 u cijeloj Hrvatskoj, unosom koda iz mobilne aplikacije mHPB. HPB je inovativna banka koja svojim klijentima želi omogućiti jednostavan pristup sve većem broju financijskih usluga u svakodnevnom poslovanju. Tehnologija mijenja životne i poslovne potrebe, a mi smo spremni ponuditi nove, moderne usluge važne našim klijentima, naglasio je Mladen Mrvelj, član Uprave HPBa zadužen za informatiku. S obzirom na današnju ulogu mobitela sve je više bankarskih usluga povezano s mobilnim bankarstvom. HPB svojim klijentima od danas omogućava da jednostavno i sigurno putem mobilnog bankarstva podignu gotovinu s

bankomata, bez upotrebe kartice. Dovoljno je prijaviti se u mobilnu aplikaciju mHPB, odabrati iznos, kreirati jednokratni kod i upisati ga u bankomat, kazao je Danijel Baruškin, izvršni direktor Sektora izravnog bankarstva HPB-a. Baruškin je najavio da HPB uslugu e-gotovina početkom 2018. planira proširiti opcijom brzog slanja gotovine drugim osobama odabirom kontakta iz telefonskog imenika. Tako će klijenti HPB-a jednostavnim i sigurnim slanjem koda i drugima omogućiti podizanje gotovine bez kartice na bankomatima ili u poslovnicama Banke kao i u partnerskoj mreži HPB-a. Prvi u Hrvatskoj HPB je omogućio prijavu na mobilno bankarstvo otiskom prsta, uveo mogućnost blokade/deblokade kartica korištenjem aplikacije mHPB, a prošle godine prvi na hrvatskom bankarskom tržištu ponudio je online tekući račun, otvaranje tekućeg računa bez dolaska u poslovnicu.

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 53


SVIJET FINANCIJA 18. FINANCIJSKI DORUČAK SPLITSKE BANKE

ULAZAK U EUROZONU BIT ĆE ZAHTJEVAN Uvođenje eura pojeftinilo bi zaduženja gospodarskog sektora, kroz brzi rast izvoza dinamiziralo proces integracije gospodarstva na zajedničko tržište te povećalo potrošnju u turizmu, smatra Zdeslav Šantić piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

VELIMIR ŠONJE SMATRA DA ĆE NAŠ FINANCIJSKI SUSTAV NAKON ULASKA U EUROZONU BITI MANJE BANKOCENTRIČAN

T

radicionalni 18. financijski doručak Splitske banke, okupio je u Splitu oko 300 gospodarstvenika, klijenata Splitske i OTP banke te financijskih stručnjaka. Sudionici okruglog stola Hrvatska i euro - kada, kako i zašto? - hrvatski makroekonomski stručnjaci Maruška Vizek, Velimir Šonje, Vladimir Šimić i Zdeslav Šantić te gospodarstvenik Josip Berket imaju različite stavove o roku pristupanja Hrvatske eurozoni. Procjene se uglavnom kreću u rasponu od sedam do 10 godina, dok Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta, Zagreb smatra da Hrvatska nikad neće ući u eurozonu. Iz rasprava sudionika moglo se zaključiti kako će proces ulaska u eurozonu biti iznimno zahtjevan kako za kreatore gospodarske politike, tako i za gospodarstvenike. Ipak prevladava mišljenje kako će od ulaska u eurozonu benefiti biti puno veći od negativnih učinaka. Oni također smatraju da strah od povećanja

54 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

cijena nije utemeljen, jer postoje mehanizmi koji mogu to regulirati. Osim toga, pola godine prije i pola godine nakon uvođenja eura, cijene će biti prikazivane i u eurima i kunama. Zdeslav Šantić, glavni analitičar Splitske banke, ističe da je Hrvatska visokoeurizirana zemlja, što je vidljivo iz činjenice da je više od 80 posto oročene štednje građana u eurima. Šantić smatra da bi uvođenje eura pojeftinilo zaduženja gospodarskog sektora, kroz brzi rast izvoza dinamiziralo proces integracije gospodarstva na zajedničko tržište te povećalo potrošnju u turizmu. “U vremenima kada se definiraju planovi o budućnosti EU-a odluka o dubljem gospodarskom povezivanju Hrvatske zasigurno nosi i određenu političku poruku. Od negativnih strana uvođenja eura možemo istaknuti rizike od dinamiziranja inflatornih pritiska uslijed konverzije, određene jednokratne troškove te smanjenje mogućnosti za protucikličko djelovanje. Najveći


HRVATSKI DANI OSIGURANJA 2017.

izazovi se mogu očekivati upravo u segmentu održive fiskalne konsolidacije. Reforme za uvođenje eura su gotovo identične onima koje bi bile potrebne za osiguravanje dugoročne stabilnosti domaće valute. Značajne

PROCEDURA UVOĐENJA EURA NIJE JEDINSTVENA, UPOZORAVA ŠIMIĆ promjene mogu se očekivati i na domaćem bankovnom tržištu, pogotovo u segmentu supervizije te smanjenja regulatornog troška”, kazao je Šantić.

BUĐENJE TRŽIŠTA KAPITALA Vladimir Šimić s Ekonomskog fakulteta u Splitu upozorio je da procedura uvođenja eura nije jedinstvena, nego se zemlje-članice potiču da same odrede strategiju njegovog uvođenja. “Čekaju nas i direktni troškovi uplate u proračun Europske središnje banke od 62 milijuna eura. Tu je i ulazak u Europski stabilizacijski mehanizam gdje nas očekuju troškovi oko 650 milijuna eura”, kazao je Šimić koji smatra da će se ulazak u eurozonu pozitivno odraziti i na hrvatsko tržište kapitala. Ekonomski analitičar Velimir Šonje napomenuo je da te uplate ne povećavaju deficit, a benefiti su dobivanje pristupa kapitalu i dodatnim izvorima likvidnosti. Dodao je i kako Europski stabilizacijski mehanizam ima najviši kreditni rejting. On također smatra da će naš financijski sustav nakon ulaska u eurozonu biti manje bankocentričan. Prema riječima vlasnika Marine Kaštela Josipa Berketa, za poduzetnike koji prihod ostvaruju izvozom uvođenje eura donosi korist. “Očekujemo jeftinije zaduživanje ali i smanjenje nekih davanja”, kazao je Berket. Otvarajući Financijski doručak predsjednik Uprave Splitske banke Slaven Celić kazao je da će nakon što se završi proces integracije OTP-a i Splitske banke nastati četvrta po veličini banka u Hrvatskoj te dominantna banka u Dalmaciji. “Intergrirana banka nastavit će podupirati gospodarstvo, i to ne samo u ovoj regiji, te će nastaviti s projektima društveno odgovornog poslovanja. I što je najvažnije, nastavit ćemo našim klijentima pružati najjeftiniju i najbolju moguću uslugu”, istaknuo je Celić. Financijski doručak Splitske banke održan je i u Zagrebu.

Podizati svijest o korištenju osiguranja Na središnjem godišnjem događanju osigurateljne struke u Republici Hrvatskoj okupili se ugledni financijski, ekonomski i pravni stručnjaci Brojni stručnjaci s nacionalne, regionalne i europske razine okupili su se u Opatiji na tradicionalnoj konferenciji Hrvatski dani osiguranja 2017. u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje. Trodnevnom se konferencijom nastoji skrenuti pažnja na novitete i trendove osigurateljne struke u Republici Hrvatskoj kroz razmjene iskustava i dobrih praksi kako bi se osigurateljnoj javnosti omogućio uvid u aktualne teme na financijskom tržištu, ali i na današnje i buduće izazove osiguravatelja i cjelokupne osiguravateljske industrije. Dobrodošlicu prisutnima zaželio je direktor HUO-a Hrvoje Pauković koji je i službeno otvorio tu kon-

ferenciju. Nazočnima se obratio i predsjednik Upravnog odbora HUO-a Damir Zorić koji je, među ostalim, naglasio da su se “na tržištu osiguranja, pa i u društvu, dogodile velike i značajne promjene - i okruženja i ljudi pa i percepcije rizika - te da je ključno pitanje na koji se način osiguravajuće kuće mogu prilagoditi tim promjenama.” Damir Vanđelić, predsjednik Uprave Croatia osiguranja, predstavio je izazove i mogućnosti razvoja domaćega tržišta osiguranja. “Niz je izazova s kojima se osiguravateljna industrija danas suočava, kako globalno tako i u Hrvatskoj, no rješenja postoje. Među bitkama

koje osiguravatelji svakako moraju dobiti, prioriteti su digitalna transformacija poslovanja i daleko jača usmjernost na potrebe klijenta, a posebno važnim smatram podizanje razine svijesti o važnosti osiguranja s ciljem povećanja ekonomske sigurnosti pojedinaca ali i društva u cjelini”, istaknuo je on. Interes prisutnih pobudila je i rasprava vezana uz provedeno istraživanje o stavovima potrošača Zašto se ne osiguravamo? u sklopu koje su predstavljeni rezultati istraživanja koje su proveli HUO i agencija Valicon. Rezultati ovog istraživanja pokazali su kako građani imaju relativno nisku ukupnu svijest o financijskim proizvodima i uslugama koje nude osiguravajuća društva. Životno i zdravstveno osiguranje pokazali su se kao dvije kategorije unutar kojih postoji najveći prostor za poboljšanja budući da čak 90 posto građana nema dodatno zdravstveno osiguranje, a samo ih 29 posto ima životno osiguranje. Također, zanimljivo je da 28 posto građana u Hrvatskoj koristi usluge osiguranja imovine. Ovi podaci pokazuju ozbiljnu potrebu za podizanjem svijesti o korištenju osiguranja, prije svega na razini osobne odgovornosti svakog pojedinca, ali i države i njenih institucija koja bi u dijalogu s osiguravateljima trebala primijeniti modele neophodne za poticanje više razine osiguranja kod svih svojih građana.

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 55


VIJESTI

SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

PRODANO 45.128 NOVIH AUTOMOBILA

U Hrvatskoj je u 10 mjeseci ove godine prodano 45.128 novih putničkih vozila što je 19,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. U listopadu su ih prodana 3623 što je 25,4 posto više u odnosu na isti mjesec 2016. godine. U 10 mjeseci najviše novih putničkih vozila, 6454, prodao je Volkswagen (VW), slijedi Škoda, članica istog koncerna sa 4472 prodana vozila, a treći je Opel sa 4388 prodanih komada. Na četvrtom mjestu je Renault sa 4166, a peti je Suzuki sa 2739 prodanih putničkih vozila.

HIDROELEKTRA PREPOLOVILA GUBITAK

Neravnoteža zbog iznimno visoke ponude novca Prošli tjedan je započeo aktivnostima središnje banke i Ministarstva financija. U ponedjeljak je održana redovita tjedna repo aukcija Hrvatske narodne banke na kojoj ponovno nije bilo interesa za uzimanjem dodatne likvidnosti. Koliko je likvidnost visoka proizlazi i iz činjenice da cijeli listopad nije bilo interesa na aukciji. Istoga dana održana je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u eurima s rokom dospijeća od 455 dana na kojoj je u potpunosti refinanciran iznos koji je došao na naplatu. Iako su investitori ponudili 1,866 milijardi eura, upisan je iznos jednak onome na dospijeću tj. 1,5 milijardi eura trezorskih zapisa, uz značajan pad prinosa. Naime, na dospjelo izdanje prinos je bio 0,70 posto, a na sadašnje 0,10 posto, odnosno zabilježen je pad prinosa za 60 baznih poena. U utorak je održana prva strukturna opera-

Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

520

390

260

130

0 6.11.

U trećem tromjesečju ove godine Hidroelektra niskogradnja je ostvarila negativan financijski rezultat, no gubitak je ipak znatno manji nego u istom razdoblju prošle godine. U promatranom razdoblju ostvareno je 44.104,09 kuna ukupnih prihoda, dok su ukupni rashodi iznosili 60.334.549 kuna. U prva tri kvartala gubitak iznosi 37.753,321 kunu što znači da je više nego prepolovljen u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tada je iznosio 78,47 milijuna kuna.

7.11.

8.11.

9.11.

10.11.

cija središnje banke u ovoj godini. Depozitne institucije pokazale su interes za 530 milijuna kuna i ponuda je prihvaćena u potpunosti. Putem strukturne operacije odobreni su krediti s fiksnom kamatnom stopom od 1,2 posto i dospijećem 9. studenoga 2022. godine. Novčano tržište je u izrazitoj neravnoteži zbog iznimno visoke ponude novca. Nasuprot tome, nema potražnje za kratkoročnim pozajmicama na novčanom tržištu kao ni međusobnog trgovanja sudionika. Ni smjena razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija, koja je bila u srijedu, nije imala nikakav utjecaj na rast potražnje za novcem. Dnevni višak likvidnosti u sustavu kreće se na razini od oko 11 milijardi kuna, a na kraju tjedna bit će i veći zbog redovite mjesečne isplate mirovina. Nema nikakvih naznaka da će kretanja na novčanom tržištu u sljedećem razdoblju biti drugačija. Stoga ni u ovom tjednu ne očekujemo rast potražnje za novcem niti aktivnije trgovanje sudionika. Nastavlja se razdoblje visoke likvidnosti sustava uz iznimno visoku [Jelena Drinković] ponudu novca.

HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE

Daljnji pad vrijednosti kune Kuna je proteklog tjedna i dalje slabjela prema euru, i to za 0,20 posto. Potkraj tjedna tečaj eura iznosio je 7,536828 kuna. Kuna je pala i prema američkom dolaru - 0,15 posto, a te-

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,963664

CAD kanadski dolar

5,105214

EUR

JPY japanski jen (100) 5,704964 CHF švicarski franak

6,513549

GBP britanska funta

8,51042

USD američki dolar

6,46938

EUR euro Izvor: HNB

7,536828 primjena od 11.11.2017.

56 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

6.11. 7.11. 8.11. 9.11. 10.11.

čaj te valute iznosio je 6,469380 kuna. Prema kuni je ojačao i švicarski franak, i to za 0,76 posto. Njegova vrijednost iznosila je 6,513549 kuna. 7,545 7,540

USD

6,54 6,52

6,575

CHF

6,550

7,535

6,50

6,525

7,530

6,48

6,500

7,525

6,46

6,475

7,520

6,44

6,450

6.11. 7.11. 8.11. 9.11. 10.11.

6.11. 7.11. 8.11. 9.11. 10.11.


VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA CERP PRODAJE VEĆINSKE UDJELE U HOTELIMA

Ponovno nemirno raspoloženje na burzama Na svjetskim burzama prošli tjedan ponovno se poslovalo u nemirnom raspoloženju. Naime, u petak su pali indeksi na azijskim tržištima, a dan ranije na Wall Streetu. I europske burze bile su u turbulentnom ozračju jer su i na tim tržištima pale cijene dionica. Tako je, primjerice, londonski FTSE indeks pao 0,61 posto. Na pad cijena dionica na američkim burzama utjecao je dolar koji je bio pod pritiskom zbog neizvjesnosti u vezi sa sadržajem porezne reforme u toj zemlji te zbog pritiska na dionice tehnoloških kompanija. Tehnološki sektor je najveći dobitnik ove godine, a zabilježio je rast od 37 posto. Ulagači su zbog neizvjesnosti u vezi s poreznom reformom odlučili povući dio zarade s tržišta. Pad cijena dionica zabilježile su čak i burze u Australiji i Koreji. I na kineskim burzama se promjenjivo trgovalo jer su investitori procjenjivali istinitost informacije o tome da će kineska vlada dozvoliti tvrtkama iz inozemstva stjecanje kontrolnih udjela u brokerskim kućama.

7650

23575

FTSE 100 7600

23550

7550

23525

7500

23500

7450

23475

7400

23450

Dow Jones 6.11. 7.11. 8.11. 9.11. 10.11. 6820

6.11. 7.11. 8.11. 9.11. 10.11. 5600

NASDAQ

6800

5550

6780

5500

6760

5450

6740

5400

6720

CAC40

5350

6.11. 7.11. 8.11. 9.11. 10.11. 13600

6.11. 7.11. 8.11. 9.11. 10.11. 23000

DAX

13500

22900

13400

22800

13300

22700

13200

22600

13100

22500

NIKKEI 225 6.11. 7.11. 8.11. 9.11. 10.11.

MIROVINSKI FONDOVI

fond

Pad vrijednosti Mirexa

datum

6.11. 7.11. 8.11. 9.11. 10.11.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2017 (%)

BRODOTROGIR ZAVRŠIO OPREMANJE TANKERA

OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 239,9315 bodova. Njegova vrijednost u odnosu na tjedan ranije zabilježila je pad od 0,02 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 133,1926 bodova što je 0,34 posto manje nego pretprošli tjedan. Jedino je Mirex C prošli tjedan zabilježio porast i to od neznatnih 0,06 posto na 123,9506 bodova.

MIREX A

09.11.

133,19260

-0,0497

4,38

AZ - A

09.11.

132,56860

-0,0262

3,16

Erste Plavi - A

09.11.

131,88710

-0,0746

2,75

PBZ CO - A

09.11.

137,29420

0,0340

4,95

Raiffeisen OMF - A

09.11.

132,79310

-0,1234

7,21

MIREX B

09.11.

239,93150

-0,1213

2,70

AZ - B

09.11.

237,76540

-0,0842

1,08 2,91

kategorija B

Erste Plavi - B

09.11.

249,35310

-0,1090

PBZ CO - B

09.11.

223,32910

-0,1473

2,39

0,4%

Raiffeisen OMF - B

09.11.

247,32460

-0,1579

4,76

0,3%

kategorija C

MIREX C

09.11.

123,95060

-0,0172

4,96

AZ - C

09.11.

120,83510

0,0006

5,00

0,1%

Erste Plavi - C

09.11.

123,39970

-0,0009

4,18

0,0%

PBZ CO - C

09.11.

122,88970

-0,0140

4,14

Raiffeisen OMF - C

09.11.

128,23500

-0,0412

5,56

MIREX - tjedni

0,2%

6.11.

7.11.

8.11.

9.11.

MIREX - mjesečni

DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF

1,0%

Raiffeisen DMF

09.11.

234,94390

-0,0430

3,67

0,6%

AZ Profit

09.11.

256,87800

-0,2828

-2,97

0,4%

Croatia osiguranje

09.11.

159,67750

-0,3902

0,91

0,2%

AZ Benefit

09.11.

255,41240

-0,2053

3,30

0,0%

Erste Plavi Expert

09.11.

210,04100

-0,0584

1,96

Erste Plavi Protect

09.11.

200,24600

-0,0639

3,08

0,8%

-0,2% 9.10.

16.10.

24.10.

1.11.

9.11.

Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) do 13. studenoga prikuplja pisma namjere investitora zainteresiranih za kupnju većinskih državnih udjela u tri turističke tvrtke. Prodaje se 68,94 posto dionica dubrovačkog Hotela Maestral, 55,48 posto dionica Hotela Makarska te 70,74 posto dionica crikveničkog Jadrana. Hrvatska država i CERP imaju dionice u te tri turističke tvrtke te se tako prodaje 355.520 dionica Hotela Maestral, čija je ukupna nominalna vrijednosti 71,1 milijun kuna, 621.086 dionica Hotela Makarska, nominalne vrijednosti 124,2 milijuna kuna, te 34.754.768 dionica Jadrana Crikvenica, ukupne nominalne vrijednosti 347,5 milijuna kuna.

Brodotrogir je obavio primopredaju tankera Dvina Gulf čiji je trup izgrađen prije desetak godina u Rusiji, a opremilo ga je i “pomladilo” trogirsko brodogradilište. Vrijednost tih radova iznosila je više od 30 milijuna dolara. Riječ je o tankeru za prijevoz kemijskih i naftnih proizvoda od 45.000 metričkih tona, namijenjenom za prijevoz IMO II proizvoda u 20 tankova, duljine 183 metra i širine 32,2 metra.

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 57


VIJESTI

SVIJET FINANCIJA BURZA

AD PLASTIK OČEKUJE PRIHOD OD 22 MILIJUNA EURA U solinskoj tvrtki AD Plastik od novih ugovora za izradu automobilskih dijelova s nekoliko proizvođača očekuju ukupni prihod veći od 22 milijuna eura. AD Plastik ugovorio je proizvodnju zaštitnika remena za više vozila PSA Grupe (Peugeot i Citroën), a početak proizvodnje planira se u kolovozu 2019. godine. Ujedno su dogovoreni poslovi proizvodnje vodilica, mobilnih i fiksnih rukohvata za više različitih vozila istog kupca, a realizacija se očekuje već potkraj ove ili početkom 2018. godine.

JUNG SKY POVEĆAO PRIHODE 29 POSTO

U devet mjeseci ove godine privatna hrvatska aviotvrtka Jung Sky zabilježila je prihod u visini od 23,2 milijuna kuna što je 29 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Jung Sky će pokraj studenog proslaviti osam godina na tržištu, a ova će godina po svemu sudeći biti apsolutno najbolja dosad. U devet mjeseci 2017. gotovo je nadmašena 2016. kada je uprihodovano 23,7 milijuna kuna, no ta je brojka zato nadmašena već početkom četvrtog kvartala ove godine.

Crobexi rasli, Jamnica uzletjela gotovo 167 posto Aktivnost na Zagrebačkoj burzi proteklog je tjedna bila značajno veća u odnosu na tjedan ranije. Tako je dionički promet povećan za 157 posto ili za66,7 milijuna kuna te je iznosio 109,1 milijun kuna. Deset najlikvidnijih izdanja ostvarilo je 74,3 milijuna kuna što je oko 78 posto ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -17,86 do +166,71 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 17

izdanja, dok je ukupno 25 izdanja trgovano u iznosu većem od 500.000 kuna. Crobexi su, također, zabilježili rast. Crobex je sa 1.841,12 bodova povećan za 0,86 posto na 1.857,02 boda. Crobex10 je porastao za 1,14 posto na 1.092,78 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -6,78 posto koliko je pao CROBEXkons do +4,54 posto koliko je porastao CROBEXindu. Obveznički indeksi su tjedan zaključili padom, pa je tako CROBIS umanjen za 0,32 posto, a CROBIStr za 0,24 posto. ZAGREBAČKA BURZA Najlikvidniji je bio Ledo koji je tjedan THE ZAGREB STOCK EXCHANGE zaključio s prometom od 36,8 milijuna UKUPAN TJEDNI PROMET: 313.943.747,35 kn kuna, od čega se 2,4 milijuna kuna odTJEDNI DIONIČKI PROMET: 109.078.458,44 kn nose na blok transakciju, a cijena mu index zadnja vrijednost tjedna promjena je porasla za 54,71 posto na 933 kune. 1.857,0200 +0,86% CROBEX HT bilježi 15,3 milijuna kuna prometa, 1.092,7800 +1,14% CROBEX10 od čega se 10,5 milijuna kuna odnosi 110,5193 -0,32% CROBIS na blok, a ostatak na redovni promet. 165,6115 -0,24% CROBIStr Dionice HT-a pojeftinile su za 0,11 posto na 169,05 kuna. Dionicama ImpeTop 10 tjedna zadnja riala trgovalo se u iznosu od 10,6 mipromet po prometu promjena cijena lijuna kuna, a cijena im je ostala 815 +54,71% 933,00 36.807.043,95 LEDO d.d. kuna. -0,11% 169,05 15.311.701,88 HT d.d. Od 10 najlikvidnijih izdanja pet ih bi0,00% 815,00 10.573.810,00 IMPERIAL d.d. lježi rast cijene. Najveći rast imala je +166,71% 16.000,00 7.136.201,00 JAMNICA d.d. Jamnica čije su dionice uzletjele za +0,05% 44,12 5.146.989,08 Valamar Riviera d.d. 166,71 posto na 16.000 kuna, a trgo+6,55% 511,44 2.826.008,34 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. vane su u iznosu od 7,1 milijun kuna. +2,50% 451,00 2.538.169,62 ADRIS GRUPA d.d. Slijede Ledo (+54,71 posto) i Atlantska -0,01% 300,00 2.389.072,33 PODRAVKA d.d. -0,42% 469,01 2.379.862,52 Arena Hospitality Group d.d. plovidba s povećanjem od 6,55 posto -17,86% 23,00 2.095.096,14 ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. odnosno zadnjom cijenom od 511,44 kune i prometom od 2,8 milijuna 10 dionica tjedna zadnja kuna. promet s najvećim rastom cijene promjena cijena Imperial, pak, bilježi tjedan bez po+187,85% 7,11 1.049.374,06 BELJE d.d. stotne promjene. +166,71% 16.000,00 7.136.201,00 JAMNICA d.d. Pad cijene dionice bilježe četiri izda+110,26% 799,00 320.218,50 ZVIJEZDA d.d. nja. Cijena je najviše pala Đuri Đako+75,00% 14,00 119.324,45 VUPIK d.d. viću (-17,86 posto) koji je tjedan za+54,71% 933,00 36.807.043,95 LEDO d.d. ključio na 23 kune i ostvario promet +50,00% 0,75 34.701,50 MAGMA d.d. od gotovo 2,1 milijun kuna. Arena +27,66% 18,00 31.126,80 PETROKEMIJA d.d. +26,20% 9,97 9.192,71 Quaestus nekr. d.d. u likv. Hospitality Grupa bilježi zadnju cijenu +24,83% 75,01 56.407,52 OLYMPIA VODICE d.d. od 469,01 kunu, što predstavlja pad +20,00% 27,00 270,00 JADRAN d.d. od 0,42 posto, uz tjedni promet od 2,4 milijuna kuna. 10 dionica s najvećim padom cijene

ŽITNJAK d.d. TEHNIKA d.d. ULJANIK d.d. HOTELI JADRAN d.d. JADRANSKO OSIGURANJE d.d. ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. RIZ-ODAŠILJAĆI d.d. TERMES GRUPA d.d. SLATINSKA BANKA d.d. JADROPLOV d.d.

58 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

tjedna promjena

zadnja cijena

promet

-59,42% -37,23% -31,12% -30,00% -28,57% -17,86% -12,87% -12,73% -9,43% -8,91%

70,00 161,00 9,85 280,00 2.850,00 23,00 47,00 96,00 33,33 30,86

13.642,00 850.975,04 886,50 1.400,00 42.340,00 2.095.096,14 51.275,42 18.528,00 5.086,35 76.553,94

[Iva Skorin, www.hrportfolio.hr]


VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI ZA ISTRAŽIVAČKORAZVOJNU DJELATNOST 2,9 MILIJARDI KUNA

Većina fondova u crvenom Među 83 otvorena investicijska fonda u proteklom su tjednu prevladali fondovi s padom vrijednosti udjela. Rast vrijednosti bilježi 36 fondova, palo ih je 45, a dva nisu imala postotnu promjenu. Četiri su fonda porasla više od jedan posto, dok ih je sedam palo više od jedan posto. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -6,78 do +2,29 posto. Od 27 dioničkih fondova poraslo ih je 12. Najviše je porastao ZB BRIC+, za 2,29 posto, dok najveći pad bilježi A1 (-6,78 posto). Od šest posebnih fondova porastao je samo Raiffeisen Har-

monic, za 0,23 posto, a ZB Future 2025 je pao 0,50 posto. Od 14 mješovitih fondova četiri ih je poraslo, a najviše HPB Global 0,65 posto. KD Balanced je pak pao za 2,98 posto. Među 15 obvezničkih fondova porasla su četiri. Predvodi ih Neta Emerging Bond koji je uvećan za 0,20 posto, dok je najviše pao InterCapital Global Bond, za 0,31 posto. Rast vrijednosti bilježi 15 od 21 novčanih fondova dok Raiffeisen Cash i Raiffeisen euroCash nisu imali promjena. Najviše je, za 0,02 posto rastao Locusta Cash. OTP euro [Iva Skorin] novčani je pao za 0,01 posto.

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 26.10.2017. do 2.11.2017. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn 20,8274 KD Victoria InterCapital Global Equity € 12,4026 (ex. Addiko Growth) € 149,7962 ZB euroaktiv $ 190,4026 ZB trend kn 103,7338 Capital Breeder kn 15,6534 KD Prvi izbor € 137,5476 KD Europa € 11,7266 PBZ Equity fond kn 115,8676 HPB Dionički € 82,6876 Erste Adriatic Equity kn 88,9916 Neta Global Developed kn 113,2593 ZB aktiv € 112,1310 InterCapital SEE Equity $ 16,2999 Platinum Global Opportunity kn 6,1406 KD Nova Europa kn 44,8300 OTP indeksni € 109,6417 Platinum Blue Chip kn 450,2071 Neta Frontier € 102,4638 OTP Meridian 20 kn 90,7100 A1 kn 160,5491 Alpen.Special Opportunity kn 58,2307 Neta New Europe € 91,1496 KD BRIC kn 9,0950 KD Energija € 114,2509 ZB BRIC+ € 167,3727 Allianz Equity $ 20,7532 USA Blue Chip POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS € 122,8200 Raiffeisen Dynamic € 110,7500 Raiffeisen Harmonic € 106,9995 ZB Future 2025 € 106,5608 ZB Future 2030 € 105,9792 ZB Future 2040 € 106,4521 ZB Future 2055 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS € 164,8990 ZB global € 15,7174 PBZ Global fond InterCapital Balanced € 14,1356 (ex. Addiko Balanced) kn 133,3124 KD Balanced kn 108,0591 HPB Global € 15,3537 OTP uravnoteženi kn 167,0286 Allianz Portfolio € 116,7218 PBZ Conservative 10 fond

tjedna promjena [%]

-0,79 0,78 1,43 0,69 -0,24 1,97 2,14 -1,12 -0,42 -2,01 2,71 -0,45 -0,21 0,66 1,92 -2,00 1,18 0,88 0,43 -0,32 3,00 0,62 2,93 3,17 1,70 -0,58 -0,61 0,06 1,14 0,94 1,02 0,94 0,94 0,71 0,72 0,84 -0,28 -0,32 -1,12 -0,23 0,16

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

€ 104,1979 You Invest Active € 104,9849 You Invest Balanced € 105,1716 You Invest Solid € 104,8238 PBZ Flexible 30 fond € 105,1816 InterCapital Income Plus € 97,2238 OTP Absolute OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS € 197,7412 ZB bond InterCapital Global Bond € 15,1759 (ex. Addiko Conservative) € 135,9334 PBZ Bond fond € 222,2630 InterCapital Bond € 165,4920 HPB Obveznički kn 82,4593 Neta Emerging Bond € 120,8728 Erste Adriatic Bond € 107,8500 Raiffeisen Classic kn 104,2612 PBZ Short term bond fond $ 105,8141 PBZ Dollar Bond fond $ 103,1514 PBZ Dollar Bond fond 2 kn 100,0176 Erste Local Short Term Bond 100,0093 Erste Adriatic Short Term Bond € € 100,2430 OTP Short-term bond $ 99,7167 InterCapital Dollar Bond NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS kn 143,5085 PBZ Novčani fond kn 175,9431 ZB plus € 150,7825 ZB europlus BE € 128,7572 PBZ Euro Novčani kn 158,0700 Raiffeisen Cash kn 151,8095 Erste Money InterCapital Cash (ex. Addiko kn 152,7216 Cash) $ 133,5946 PBZ Dollar fond kn 144,0110 HPB Novčani kn 133,3787 OTP novčani fond kn 130,5607 InterCapital Money kn 118,5975 Allianz Cash € 116,1603 Erste Euro-Money kn 111,5709 Auctor Cash € 106,1200 Raiffeisen euroCash € 106,4365 HPB Euronovčani kn 1375,1708 Locusta Cash kn 106,7116 Neta MultiCash € 102,1112 OTP euro novčani € 150,7825 ZB europlus BK kn 1002,2500 Zodaks Cash

0,34 0,22 0,14 0,31 0,12 0,65

naziv(fond)

valuta

0,05 0,46 0,00 0,08 0,10 1,17 0,04 -0,02 0,02 0,00 0,02 -0,02 0,00 -0,03 -0,11 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,00 0,00 0,02 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,01 0,00 0,01 -0,03 -0,01 0,00 0,01

U Hrvatskoj je prošle godine u istraživačko-razvojnu djelatnost utrošeno 2,9 milijardi kuna od čega je najviše, 44,8 posto ili oko 1,3 milijarde kuna utrošeno u poslovnom sektoru, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). Nakon toga slijedi visoko obrazovanje u koje je utrošeno oko 974 milijuna kuna ili 33,3 posto od ukupnih sredstava. Najmanje novca tj. 639 milijuna kuna ili 21,9 posto utrošeno je u državnom i privatnom neprofitnom sektoru.

U RUJNU GOTOVO 10 MILIJUNA NOĆENJA U komercijalnim smještajnim objektima u rujnu je bilo registrirano dva milijuna turista, što je šest posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Istodobno je ostvareno 9,9 milijuna noćenja ili tri posto više nego 2016., podaci su Državnog zavoda za statistiku. Najviše noćenja u rujnu ostvarili su turisti iz Njemačke, i to 32 posto, a nakon toga iz Austrije 10 posto te Ujedinjenog Kraljevstva i Poljske po sedam posto. Najviše noćenja ostvareno je u Istarskoj županiji, 3,1 milijun ili 31 posto od ukupno zabilježenih noćenja.

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 59


KNJIGOMETAR Timothy Snyder

O tiraniji Naklada Ljevak

Fredova pripada kasti Sluškinja i među rijetkim je ženama u Republici Gileadu, nekadašnjem SAD-u, koje su još sposobne rađati. Prisiljena je biti Zapovjednikova ljubavnica i rađati djecu kako bi se opustošena zemlja opet napučila. U ozračju beznađa, okrutnosti i strahovlade, gdje svatko može biti doušnik, a neposluh se drakonski kažnjava, Fredova mora pronaći način kako da opstane; mora balansirati između zahtjeva Zapovjednika, njihovih bezosjećajnih Supruga, Marthi i drugih Sluškinja. No ona ima vlastiti cilj: preživjeti i pronaći kćer koju su joj oduzeli.

Philipp Blom

Rastrgane godine Fraktura

Utemeljitelji Sjedinjenih Država izvlačili su pouke iz povijesti koju su poznavali. Pribojavajući se mogućnosti da se demokratska republika kakvu su zamislili uruši, proučavali su pad drevnih demokratskih sustava i republika i njihovo pretvaranje u oligarhije i carstva. Povjesničar Timothy Snyder uznemiren autoritarnom i opasnom politikom Trumpove administracije, napisao je ovo važno djelo koje je dobilo odlične kritike i zasjelo na vrhove svjetskih književnih lista. U njemu je izložio 20 lekcija 20. stoljeća prilagođenih današnjim okolnostima.

Margaret Atwood

Sluškinjina priča Lumen

Europsko međuraće od 1918. do 1939. uobičajeno se percipira kao razdoblje sveopćeg posttraumatskog poremećaja koje je izazvao Prvi svjetski rat i događaja koji su pripremali Drugi. No ova knjiga bavi se poviješću svakodnevice, znanosti, kulture i umjetnosti toga razdoblja. U političku povijest zadiru tek da bi podsjetile na bizarnost i stravu tog vremena, u rasponu od D’Annunzijeve avanture u Rijeci do tragedije Španjolskoga građanskog rata. U pozadini velikih političkih poremećaja i kriza odjekivale su sinkope jazza, stihovi dadaizma i kaotična buka velegradova...

60 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

Andrija Škare

Društvene igre HENA com

Narativni okvir ovoga romana je priča o barunu Trenku - Jamesu Bondu 18. stoljeća, vojniku, gospodinu, kockaru i junaku. Bio je najpopularniji junak u tadašnjoj Europi, koji je svojim hrabrim i dotad neviđenim vojnim pothvatima sa šačicom Slavonaca okupljenih u postrojbi zvanoj Trenkovi panduri preživio 102 dvoboja, 14 ranjavanja i dvije osude na smrt, kojemu su od kuge umrli žena i četvero djece. U tamnici Špilberk proveo je dvije godine. Špilberk je treći dio ciklusa Hitrecovih romana u kojem oslikava političku povijest Hrvata.

Velika knjiga priča o životinjama Planetopija

U društvu koje je zaokupljeno svime osim čovjekom sâmim, junaci ovih priča pokušavaju se nositi s odgovornostima i izazovima koje im nameće odrasli život, koji kao da ih je iznenadio žurbom na vremenskoj crti pa se nisu dospjeli ni oprostiti od prava na mladenačku bezbrižnost. Iako u junacima Andrije Škare nema ničega herojskog, oni su heroji već samo po tome što traže svoje sigurno mjesto u svijetu bez milosti, svoj duhovni prostor u ispraznom okolišu u kojem je profit jedina važeća valuta i svoju priliku za ljubav u neromantičnim vremenima.

Hrvoje Hitrec

Špilberk Školska knjiga

Osam priča o veselim životinjama iz šume, džungle ili vašeg dvorišta priče su za sretno odrastanje. Svojom jednostavnošću, toplinom i ilustracijama osvojit će svako dijete. Dijete će se lako poistovjetiti sa živopisnim likovima, osjetiti sigurnost, pronaći poticaj za igru, ali i ponešto naučiti o problemima i situacijama u kojima se može naći – pred polazak u školi, kada poželi biti ‘previše’ samostalno ili odluči da više ne treba slušati roditelje… Topla poruka svake priče djetetu će pomoći da bolje razumije sebe i svijet oko sebe i usvoji nove spoznaje.


PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Obojeni metali Strojar, Gornja Bistra, www.strojar.hr. Tvrtka je proizvođač proizvoda od obojenih metala na bazi bakra. Procese proizvodnje i strojne obrade odljevaka iz bronce i mjedi je u poduzeću 2002. godine certificirao DNV-GL prema ISO 9001:2000, a od 2010. godine prema ISO 9001:2008, čime je praćenjem procesa osigurana kvaliteta i sigurnost proizvoda u uporabi. Poduzeće ima nekoliko stotina različitih kupaca iz područja strojogradnje, brodogradnje, proizvodnje motora i agregata, procesne industrije te drugih grana industrije. Kontakt: Marko Dekanić, marko.dekanic@strojar.hr, +385 1 3390 019, +385 91 329 39 32. Strojevi Industrijski pogoni, Zagreb, www.industrijski-pogoni.hr. Tvrtka nudi efikasna tehnička rješenja u procesnoj industriji te ugrađujemo samo najkvalitetniju opremu renomiranih svjetskih proizvođača. Fokus djelovanja u području je manipulacija rasutim materijalima i sirovinama: pužni i lančani transporteri, ele-

vatori, dozatori, izuzimači te filterski sistemi otprašivanja i tretman industrijskog otpada u svim industrijama u vidu separacije, kompaktiranja, kondicioniranja i pripreme za reciklažu. Distribuiraju renomirane svjetske brandove: WamGroup, Watt Drive, Emerson Industrial Automation i ostale. U mogućnosti su projektirati, proizvesti, instalirati te održavati kompletne pogone za procesuiranje u industriji. Posjedujemo lager reduktora, elektromotora do 250 kW i pretvarača frekvencije

IZBOR IZ NADMETANJA

HRVATSKA Električna vozila

Grad Zagreb nabavlja električna vozila za prijevoz putnika. Procijenjena vrijednost je tri milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 8. prosinca. Ubrusi i toaletni papir

KBC Osijek traži složive ubruse za ruke za držače ubrusa i toaletni papir za držače toaletnog papira. Procijenjena vrijednost je 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 27. studenoga. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Izlazne ankete

Hrvatska radiotelevizija traži izlazne ankete. Procijenjena vrijednost nabave je 300.000

do 300 kW. Kontakt: Davor Forenbaher, davor@industrijskipogoni.hr, 0038516701300, 00385954006677. Cvijeće Marigold Plant, Marathonas, Grčka, www.marigoldplants.gr. Tvrtka proizvodi cvijeće. Kontakt: marigold@marigoldplants.gr, +30 22940 63574. Dječji proizvodi Omega Home, Chr. Koudounis SA, Atena, Grčka, www.omegahome.gr. Tvrtka proizvodi dječje proizvode i dodatke. Kontakt: m.vavouri@omegahome.gr, +30 210 515 4220. Silikonski proizvodi Huachuang Industrial Co.Ltd., Shenzhen, Kina, www.huachuangsillicone.com. Tvrtka je proizvođač dijelova od silikonske gume za razne vrste industrija. Moguća izrada po narudžbi. Kontakt: sales1@huachuangsilicone.com. Mineralna voda Zagori Water Chitos, Ioannina, Grčka, www.zagoriwater.gr. Tvrtka proiozvodi prirodnu mineralnu vodu. Kontakt: gianis-sotos@zagoriwater. gr, 0030 26510 61843. Korneti Zborowski Wafle, Zielona Gora, Poljska. Tvrtka je proizvođač korneta i traži dobavljača/proizvođača strojeva za izradu papirnatih omota za vafle i automatskih linija za izradu korneta za sladoled. Također nudi svoje proizvode te traži kontakte s distributerima na hrvatskom tržištu. Kontakt: kontakt@zborowski-wafle.pl, +48/68/329-0160, +48/515/554-527.

kuna. Rok dostave ponuda je 27. studenoga. Vodonepropusne i vjetronepropusne jakne

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja vodonepropusne i vjetronepropusne jakne. Procijenjena vrijednost nabave je 35,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 30. studenoga. Radovi prenamjene prostora

Grad Zagreb nabavlja radove prenamjene prostora u Vlaškoj 77 za potrebe glazbene škole. Procijenjena vrijednost radova je 20 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 29. studenoga.

REGIJA Medicinsko-tehnička oprema

Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo nabavlja medicinsko-tehničku opremu. Rok za dostavu ponuda je 23. studenoga. Izgradnja šetališta

Opština Tivat nabavlja radove na izgradnji šetališta. Procijenjena vrijednost nabave je 1,1 milijun kuna. Lijekovi

Apoteke Crne Gore Montefarm nabavljaju lijekove. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,2 milijuna eura.

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 61


STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE

PRODAJU SE POSLOVNI PROSTORI, ORANICE I ŠLJUNČARE

kretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi od 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Oranice i šljunčare, ukupne površine 44.788 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 34,7 milijuna kuna, nalaze se u Zagrebu. Prodaju se na dražbi 15. studenoga u 9.15 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 134/I. Nekretnine se prodaju po načelu viđeno-kupljeno i ne mogu se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje daju jamčevinu u iznosu od 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Stan, ukupne površine 78,81 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 448.465 kuna, nalazi se na adresi A. Stepinca 4 u Sinju, prodaje se na dražbi 16. studenoga u 8.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, Stalna služba u Sinju, Petrovac 3, sudnica-soba br. 51/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti nekretnine.

Kuća, ukupne površine 1.078,98 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 700.072 kune, nalazi se u Florijanskoj ulici u Varaždinu, prodaje se na dražbi 15. studenoga u 9.30 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba br. 110/I. Nekretnina se ne može prodati ispod tri četvrtine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Stan, ukupne površine 38,05 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 171.159 kuna, nalazi se u Rijeci, prodaje se na dražbi 15. studenoga u 10 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3/V., soba 31. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno i na tom ročištu ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Livade i oranice, ukupne površine 12.149,32 četvorna metra, procijenjene vrijednosti nešto više od dva milijuna kuna, nalaze se u Donjoj Stubici u Krapinsko-zagorskoj županiji, prodaju se na dražbi 15. studenoga u 10 sati na Općinskom sudu u Zlataru, I. kat, sudnica broj II (soba 103). Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Kuća, ukupne površine 181 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 2,39 milijuna kuna, nalazi se u Loparu na otoku Rabu, prodaje se na dražbi 15. studenoga u 13 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3, soba 33/V. Ne-

62 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

Poslovni prostor, ukupne površine 53,41 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 109.670 kuna, prodaje se na dražbi 16. studenoga u 8.10 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Stalna služba u Đakovu, Trg dr. Franje Tuđmana 2, soba br. 12. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Poslovni prostor, ukupne površine 2356 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 13,02 milijuna kuna, nalazi se na adresi Zagrebačka ulica 162 b u Sesvetama u Zagrebu, prodaje se na dražbi 16. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Turinina 3, soba 302/III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto. Kuća, ukupne površine 400 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 3,24 milijuna kuna, nalazi se na adresi Aratore 28 na Malom Lošinju, prodaje se na dražbi 16. studenoga u 10 sati na Općinskom sudu u Rijeci - Stalna služba u Malom Lošinju, soba br. 2/II. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a na prvoj dražbi se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto. Šuma, kuća s dvorištem i vrtom, ukupne površine 24.170 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 70.000 kuna, nalazi se u naselju Knezovljani, Općina Donji Kukuruzari u Sisačko-moslavačkoj županiji, prodaje se na dražbi 16. studenoga u 11.05 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, sudnica 96/II. (mala dvorana). Jamčevina iznosi 10.000 kuna. Poslovni prostor i parkiralište, ukupne površine 4473 četvorna metra, procijenjene vrijednosti šest milijuna kuna, nalazi se u Vojniću u Karlovačkoj županiji, prodaje se na dražbi 17. studenoga u 8 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba br. 232/II. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.


TENDERI

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Usluge zapošljavanja Norges musikkhøgskole traži usluge pribavljanja osoblja uključujući osoblje za rad na određeno vrijeme. Natječaj je otvoren do 17. studenoga. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: https://sourcing. amesto.com/Avantra/Customer/NMH/modules/Purchase/Published/selected.aspx?pid=56. Dodatne informacije dostupne su na: Norges musikkhøgskole, 974 761 106, Postboks 5190 Majorstua, Oslo 0302, Norway, Maria Ahmed, maria.ahmed@nmh.no. Arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge

Arequipa, sin número, Urbanización Industrial El Sebadal, Las Palmas de Gran Canaria, CP 35008, España,Teresa García Cuyás, teresa. garcia@guaguas.com; miguelangel.garcia@ guaguas.com. Glavna adresa naručitelja: http:// www.guaguas.com. Čišćenje Acosol, S.A., Marbella, Španjolska, traži usluge čišćenja. Natječaj je otvoren do 14. studenoga i ponude se predaju na Acosol, S.A., A29658416, Carretera Nacional, 340, km.190, 7, Servicio de Licitaciones, 29604 Marbella, Espana, licitaciones@acosol.es. Glavna adresa naručitelja: http://www.acosol.es. Više podataka o natjecanju na istoj adresi. Građevinski radovi Compania de Utilitati Publice SA Focsani, Focskani, Rumunjska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 27. studenoga, a prijave se predaju na: Compania de Utilitati Publice SA Focsani, Str. N. Titulescu nr. 9, Dlui Dorin Cenusa, Gheorghe Vasilescu, office@ cupfocsani.ro, 620018 Focsani. Romania, ghvasilescu@gmail.com, www.e-licitatie.ro.

Infrastruttura, Progetti, Engineering, Accesso alla ferrovia ed edifici tecnici, Bellinzona, Švicarska, traži arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge. Natječaj je otvoren do 7. prosinca. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=990149. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Ferrovie Federali Svizzere FFS Infrastruttura, Acquisti, Supply Chain e Produzione Progetti di costruzione, Regione Sud, Via Pedemonte 7, Bellinzona 6500, Suisse, Elisa Bartesaghi, elisa.bartesaghi@sbb.ch. Poslovne usluge Guaguas Municipales, S.A., Las Palmas, Gran Canaria, Španjolska, traži poslovne usluge: pravo, marketing, savjetovanje, zapošljavanje, tiskanje i sigurnost. Natječaj je otvoren do 15. studenoga, a prijave i informacije o njemu se mogu dobiti na Guaguas Municipales, S.A.,calle

Građevinski radovi Hospice général – Service immobilier, Acacias, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 12. studenoga. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=988363. Dodatne informacije dostupne su na Hospice général - Service immobilier, Route des Acacias 54, Acacias 1227, Švicarska, Richard McAllister, hb@hbexpertimmo.ch. Čišćenje ulica Ciudad Autónoma de Melilla, Consejería de Hacienda, Negociado de Contratación, Melilla, Španjolska, traži usluge čišćenja ulica. Natječaj je otvoren do 1. prosinca, a prijave se predaju na: Ciudad Autónoma de Melilla, Consejería de Hacienda, Negociado de Contratación, Plaza de España, 1, 52001 Melilla, Espana, mcana01@ melilla.es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 63


PRIVREDNI VJESNIK

PREDSTAVLJENA GENERACIJA NEXT Boris Drilo

NOVI VAL TEHNOLOŠKIH PROMJENA Uz konkretan doprinos HT-a popularizaciji STEM vještina i tehnologije u svim segmentima života, Generacija Next pratit će najnovije trendove i projekte kompanije u području sigurnosti na internetu te ulaganja u hrvatsku kulturu

G

eneracija Next nova je komunikacijska platforma Hrvatskog Telekoma koja objedinjuje sve projekte kompanije koji pomažu pripremiti Hrvatsku za novi val tehnoloških promjena. Uz konkretan doprinos HT-a popularizaciji STEM vještina i tehnologije u svim segmentima života, Generacija Next pratit će najnovije trendove i projekte kompanije u području sigurnosti na internetu te ulaganja u hrvatsku kulturu. U sklopu Generacije Next predstavljeni su i pobjednici donacijskog natječaja Hrvatskog Telekoma kojim kompanija kontinuirano nagrađuje i podržava najbolje STEM projekte u Hrvatskoj. Ukupan iznos donacije u vrijednosti od 700.000 kuna ove je godine podijeljen u tri kategorije - Edukacija mladih, Edukacija učitelja te Inovacije.

DONACIJA OD 700.000 KUNA OVE JE GODINE PODIJELJENA U TRI KATEGORIJE - EDUKACIJA MLADIH, EDUKACIJA UČITELJA, TE INOVACIJE Dobitnik u kategoriji Edukacija mladih je projekt pod nazivom HT Campus Astronomskog društva Višnjan, u kategoriji Edukacija 64 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

č Ankica Kova

učitelja/profesora donirano je Institutu za razvoj i inovativnost mladih za projekt Napredne Internet of Things tehnologije (IoT) u hrvatskim školama, a u kategoriji Inovacije najboljim je proglašen projekt Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Prva hrvatska punionica vodika. “Dolazi novi val tehnoloških promjena. Generacija Next ulaže u ljude koji su spremni iskoristiti prilike koje novo vrijeme donosi. To znači da uključujemo mlade u STEM projekte koji mijenjaju društvo te pomažu njihovom razvoju i budućim karijerama. Podržanim projektima u sklopu donacijskog natječaja i ove ćemo godine povećati broj učenika i studenata educiranih za korištenje suvremenih tehnologija, no ove godine usmjerili smo se i na edukaciju mentora kako bi se znanje dalje prenosilo”, istaknuo je Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije HT-a.

KLJUČNE TEHNOLOGIJE “Drago mi je da je HT drugu godinu za redom prepoznao važnost našeg projekta. Uz njihovu financijsku potporu, kao i kroz potporu HT-ovih edukatora, moći ćemo napredni IoT u hrvatskim školama dignuti na novu razinu. IoT je najbrže rastuća internet tehnologija današnjice, a njezinim uvođenjem u školstvo omogućavamo učiteljima i učenicima da prate svjetske trendove u korištenju edukacijskih i industrijskih tehnologija”, istaknula je Rujana Bakić, suosni-


LJUDI KOJI MIJENJAJU HRVATSKU

Bira se Digital Shaper godine Rujana Bakić

Digitalizacija i reforme koje ona donosi četvrta je industrijska revolucija koja je od presudne važnosti za ukupni ubrzani razvoj ekonomije

N Korado Korlević

vačica i glavna tajnica Instituta za razvoj i inovativnost mladih. “Jako sam sretna što se Fakultet strojarstva i brodogradnje našao u ovom priznatom društvu stručnjaka koji potiču razvoj STEMa u Hrvatskoj. Zahvaljujući HT-ovoj donaciji, Hrvatska će postati bogatija za vlastiti inovativni sustav koji povezuje proizvodnju, pohranu i distribuciju vodika. Ovakve tehnologije spadaju u sedam ključnih tehnologija 21. stoljeća te je iznimno važno da se na vrijeme razvijaju, ali i prihvate i uvrste u energetsku strategiju Hrvatske”, istaknula je Ankica Kovač, voditeljica projekta Prva hrvatska punionica vodika. HT Campus nastavak je prošlogodišnjeg projekta Astronomskog društva Višnjan kojim će se obnoviti Laboratorij za robotiku i napredne tehnologije (LRNT) gdje će se moći izvoditi vježbe i projekti u području tehničke kulture, robotike, senzorike, automatizacije, elektronike i fizike. Time će Astronomsko društvo Višnjan biti opremljeno za provođenje kompleksnih interdisciplinarnih učeničkih projekata iz STEM područja. “Jedan od noviteta na koje smo jako ponosni jest odvijanje edukacijskog procesa tijekom cijele godine, a ne samo u ljetnim mjesecima. Ove godine u planu nam je u projekt uključiti ukupno 725 učenika i pokazati im da postoji jedan svijet s drugim načinom komunikacije, u kojem se znanje, rad, sposobnost i inventivnost posebno cijene”, naglasio je Korado Korlević, osnivač Astronomskog društva Višnjan. (B.O.)

a konferenciji Digital Shapers, koja se održava 30. studenoga u Zagrebu, proglasit će se Digital Shaper godine. Riječ je o nagradi za pojedinca koji je svojim radom pridonio digitalizaciji i promjeni Hrvatske. Digitalizacija i sve reforme koje ona donosi četvrta je industrijska revolucija koja je od presudne važnosti za ukupni ubrzani razvoj ekonomije. Podaci pokazuju da digitalna ekonomija raste sedam puta brže od ostatka ekonomije, a procjenjuje se da će do 2020. godine Europska unija imati čak četiri milijuna novih radnih mjesta upravo u digitalnoj ekonomiji. Za razvoj Hrvatske zato je od presudne važnosti koju će ulogu preuzeti u ukupnoj digitalizaciji te je zbog toga rad pojedinaca koji se već godinama za to ustrajno bore neizmjerno važan. Ovu vrijednu nagradu odabire žiri u sastavu: Davor Tomašković, predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma, koji je ujedno i predsjednik žirija, Željko Kukurin, predsjednik Uprave Valamar Riviere, Henning Tewes, predsjednik Uprave RTLa Hrvatska, Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta, Zagreb, Mladen Fruk, partner McKinsey&Company i Nikola Vrdoljak, direktor tvrtke 404.

Uz odabir Digital Shapera godine na konferenciji koju organizira RTL priprema se niz inspirativnih predavanja i panela koji će se održavati u dvije dvorane Kaptol Boutique Cineme.

KONKRETNA RJEŠENJA U Zagreb dolaze brojni stručnjaci koji će kroz predavanja i panele pokazati uspješne projekte iz područja digitalne transformacije. Na konferenciji se pripremaju i radionice o konkretnim rješenjima koje kompanije mogu primijeniti u svakodnevnom poslovanju i pokrenuti bržu digitalizaciju unutar svojih organizacija. Tako će biti riječi o tome kako ustrojiti digitalni odjel unutar kompanije, kako automatizirati marketing i kako napraviti globalnu kompaniju u Hrvatskoj. RTL će platformu Digital Shapers provoditi tijekom cijele godine – pratit će se napredak i priče digital shapera, promovirati njihove projekte, pratiti dobre prakse iz drugih zemalja, a plan je i razvijanje indeksa digitalne transformacije. (B.O.)

13. studenoga 2017. | broj 4004 | PRIVREDNI VJESNIK | 65


BAMAKO RALLY

Team Tesla u avanturi života osvaja Afriku Daleko teži i odgovorniji dio posla ovdje je na Saši, koji ne samo što je naš glavni vozač, nego i stručnjak za napajanje ove 2,5 tona teške električne mrcine strujom, kaže Maštruko

N

a narednom izdanju međunarodnog relija BudimpeštaBamako, koji se održava u siječnju 2018., sudjelovat će i Team Tesla Powered by RWE iz Hrvatske. Tim čine Saša Cvetojević, poduzetnik, investitor i entuzijast električnih automobila i Oleg Maštruko, autor, putopisac i fotograf te urednik u IT medijima Bug i Mreža. Budimpešta-Bamako, ponekad skraćeno znan i samo kao Bamako Rally, najveći je amaterski reli na svijetu, nastao s idejom da se Dakar Rally učini dostupan i običnim ljudima. U prvim izdanjima reli Oleg Maštruko i Saša Cvetojević

BAMAKO RALLY, NAJVEĆI JE AMATERSKI RELI NA SVIJETU, NASTAO S IDEJOM DA SE DAKAR RALLY UČINI DOSTUPAN I OBIČNIM LJUDIMA je išao od Budimpešte do Bamaka u Maliju pa je tako i dobio ime Bamako Rally. No cilj se svake godine mijenja, tako da je to sada Banjul u Gambiji. Planirana ruta relija prolazi i pored Dakara po kojem je ime dobio stariji brat Dakar Rally. “U Europskoj uniji infrastruktura za električne aute je prilično solidna, no

jednom kad zagazite na afrički kontinent, stvari se drastično mijenjaju. Ruta nas vodi normalnim cestama i zemljama od Budimpešte do Španjolske, zatim slijede Maroko koji je, prema našim saznanjima, relativno pristojno elektrificiran, barem u sjevernom dijelu pa Zapadna Sahara, Mauritanija, Senegal i Gambija, u kojima nema nikakve infrastrukture za električna vozila, a u mnogim mjestima nema ni struje. Ako i nađemo struju, šteker neće biti pri ruci nego u podrumu, na tavanu ili u nekom ormaru”, kaže Cvetojević koji Teslu vozi već nekoliko godina, prvo model S, a sada i izgledom atraktivni X, kojim i ide na reli.

CROWDFUNDING KAMPANJA “Daleko teži i odgovorniji dio posla ovdje je na Saši, koji ne samo što je naš glavni vozač, nego i stručnjak za napajanje ove 2,5 tona teške električne mrcine strujom. Kilovati, amperi, omi i siverti – sve sam to zaboravio od studija i nemam pojma

66 | PRIVREDNI VJESNIK | broj 4004 | 13. studenoga 2017.

što nam zapravo treba za punjenje. Moja glavna zanimacija bit će fotografiranje i pisanje o našim doživljajima. Nosit ćemo generator za napajanje strujom u nevolji, a računamo i na duh solidarnosti koji je na ovom reliju vrlo jak. Osim nas, idu još dva tima iz Hrvatske, pa ćemo se vući i izvlačiti iz pijeska po potrebi”, rekao je Maštruko. Team Tesla Powered by RWE pokrenuo je i crowdfunding kampanju za pokrivanje manjeg dijela troškova sudjelovanja na reliju. Stranica s kampanjom može se pronaći na linku: https://igg.me/ at/teamtesla. Osim za prikupljanje podrške za projekt, Indiegogo stranica je trenutačno najbolji izvor informacija o timu, no sve daljnje obavijesti nalazit će se i u Facebook grupi Team Tesla Powered by RWE: https://www.facebook.com/groups/teslarwe/. Glavni sponzor kampanje Team Tesla je energetska kompanija RWE. (B.O.)


1. 2. 3.

privredni vjesnik

privredni vjesnik

&

target Premium i doseg čitateljsk

&

voljstvo o d a z i o Posa m mjestu na jedno odaIQ B&L /m i r u j u p o m l j i vo r nepomi

S posebnim Vam zadovoljstvom predstavljamo dva premium magazina (2 u 1) na hrvatskom tržištu Business & Lifestyle magazin o poslovnom životnom stilu te modni magazin moda IQ ZIMA 2017, modni magazin koji donosi teme iz mode, koje se čitaju. Iznimnog sadržaja, pomno biranih tema i područja, tekstova iz pera domaćih i inozemnih autora, predstavljanje posebnosti i osoba koje stoji iza svakog

posla, B&L i modaa IQ progovaraju i donose do onose ono što d dru drugi nemaju. Redovite teme su automobili, tehnika, nika, putovanje, pu turističke posebnosti, film, knjige, estetska kirurgija, umjetnost, vino i vikend destinacije, moda, dizajneri, novi proizvodi, stil i interijeri, ljudi iza posla... Oprah Winfrey, Leonard Cohen, Mihael Barišnjikov, Bil Gates, Elon Musk, Matija Dedić, Ana Rucner, Maria Grazia Ciurri, Ida Jakšić, chefovi Hrvoje Zirojević, Ante Pažanin...

Naši čitatelji su poslovni ljudi pretplatnici Privrednog vjesnika (najčešće najčešće ajčešće ešće članovi menadžmenta tvrtki u RH), hotelski, restoranski gosti, tee gos gosti sti u ostalim ugostiteljskim objektima diljem RH, čime se značajno proširuje čitanost i trajanje svakog pojedinog primjerka B&L. Nadamo se da ste dobili raniji primjerak B&L+moda IQ i uspjeli ga pregledati i pročitati, a ako ne, tu je uvijek online: www.privredni.hr/businessandlifestyle

 Format: A4  Tisak: luksuzni glossy u tvrdom uvezu  Naklada: 15.000  Distribucija: :: svim novinskim pretplatnicima Privrednog vjesnika :: samostalno, top subjektima u HoReCa kanalu u Zagrebu i diljem Hrvatske

:: kao digitalni magazin (unutar ISSUU platforme), putem newslettera poslanog na 41.000 newsletter pretplatnika Privrednog vjesnika

Privredni vjesnik d.o.o., Kačićeva 9, 10 000 Zagreb T: (01) 56 00 000, E: marketing@privredni.hr


Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV Ĺ IBENIK

Na

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

Pv 4004  

Elektroničko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik