__MAIN_TEXT__

Page 15

15

www.privredni.hr Broj 3854, 24. studenoga 2014.

( 15 godina

Zaštićeno ime hrvatskog proizvoda

Kranjska kobasica sačuvana na najduži mogući rok

traje garancija proizvođača kućice

H

rvatski proizvođači prehrambenih proizvoda moći će još 15 godina među svojim proizvodima koristiti ime Kranjska kobasica. Slovenija je 2010. pri Europskoj uniji pokrenula zaštitu ozna-

Na slovenski zahtjev prigovor su, osim Hrvatske, uložile Austrija i Njemačka

ljude tvrtka Apriori World, dizajnirao ih je talijanski arhitekt kućice karakterizira velika udobnost, čist dizajn te koncept raznih boja i 400 varijacija njihova korištenja. Osim toga, unutrašnjost kućice kao i terasa mogu se također prilagoditi željama klijenata, naglasio je Hostej. Crvena crta - oznaka brenda Važno je napomenuti kako je vanjski dio kućica izrađen od aluminija, a unutarnji od javorova drveta kao i terasa na koju Hosekra Group daje garanciju od 15 godina.

Krovovi na kućicama također su izrađeni u skladu s energetskom učinkovitošću, pa tako imaju dva otvora kroz koja neprekidno cirkulira zrak, a klima-uređaj se ne uključuje sve dok vanjska temperatura ne dosegne 20 stupnjeva Celzijusa. Mobilne kućice napravljene su u skladu s različitim lifestyle konceptima, a savršeno se prilagođavaju i integriraju u okoliš u kojem se nalaze. Na svakoj Big Berry kućici nalazi se cr-

vena crta kao znak prepoznatljivosti. Ciljano tržište za prodaju su vlasnici kampova u Europi, ali posebice u Sloveniji, Italiji, Austriji te Hrvatskoj. Dosad je Hosekra Group prodala oko 70 mobilnih kućica, tipa Magnolija, Kaktus, Ginger i Cosmos, koje je ta tvrtka izrađivala prije Big Berryja, a neke od njih prodane su i na hrvatsko tržište. Inače, cijene Big Berry mobilnih kućica kreću se od 30.000 do 35.000 eura.

Sve popularniji glamping Big Berry mobilne kućice predstavljene su proteklog tjedna na međunarodnom sajmu kamp opreme Sipac u Padovi. Na tom su sajmu predstavljeni kamp oprema i ekološke mobilne kućice proizvođača iz Europe, a vlasnici kampova iz Italije, Hrvatske, Slovenije i Švicarske kroz poslovne su razgovore nastojali dogovoriti suradnju za turističku 2015. godinu. Na Sipacu je, među ostalim, predstavljena ponuda tzv. glamping turizma tj. odmora u turističkim naseljima s velikim, luksuzno uređenim šatorima unutarnje površine od 30 četvornih metara pa naviše. Taj je oblik turizma sve popularniji i u našoj zemlji, posebice u nekim kampovima u Istri.

ke zemljopisnog podrijetla “Kranjska klobasa”, no zalaganjem stručnjaka Hrvatske gospodarske komore sačuvano je pravo hrvatskih proizvođača. Rok od 15 godina je ujedno i najduži prijelazni period koji je moguće dobiti. Europskoj komisiji dokazano je da hrvatski proizvođači to ime koriste duže od 25 godina, prije no što je slovenska strana podnijela zahtjev za zaštitu. Prema riječima

Božice Marković, direktorice Sektora za poljoprivredu HGK-a, hrvatski proizvođači koriste ime Kranjska kobasica od početka 20. stoljeća. Na slovenski zahtjev prigovor su, osim Hrvatske, uložile Austrija i Njemačka. Na poticaj HGK-a Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske uložilo je prigovor Europskoj komisiji 14. kolovoza 2012. godine i time dodatno pridonijelo jačanju pozicije hrvatske strane u ovom postupku. Kako slovenska strana u postupku dogovora nije prihvatila hrvatski prijedlog o zadržavanju imena Kranjska kobasica za hrvatsko tržište, slično kao

s Austrijom i Njemačkom, već je inzistirala na trenutačnoj zabrani korištenja naziva, hrvatska strana ustrajala je u namjeri pobijanja slovenskog zahtjeva i to po svim raspoloživim osnovama koje su bile propisane važećom uredbom. O konačnom usvajanju slovenskog prijedloga raspravljat će se na sastanku Odbora za politike kvalitete EK-a 2. prosinca 2014. godine. Hrvatski prigovor ranije je bio slabije težine jer Hrvatska nije bila punopravna članica EU-a. Austriji i Njemačkoj je, primjerice, odmah bilo omogućeno korištenje postojećih naziva “Kreiner”, “Kasekrainer”, “Schweinskreiner” i sličnih. (I.V.)

Ulaganje u hidroelektranu Velebit

U pet godina još 70 milijuna kuna Na obilježavanju 30. godina rada naše jedine reverzibilne hidroelektrane Velebit koja se održala na lokaciji hidroelektrane u Muškovcima kod Obrovca predsjednik Hrvatske Ivo Josipović istaknuo je kako se trebaju poticati projekti gradnje ovakvih hidroelektrana. “One jačaju našu energetsku neovisnost, otvaraju prilike domaćoj industriji i lokalnom stanovništvu za zapošljavanje”, istaknuo je on. U modernizaciju ove hidroelektrane Hrvatska elektroprivreda uložit će

u narednih pet godina 70 milijuna kuna, dok će u revitalizaciju hidroelektrana u narednih pet godina uložiti ukupno oko 2,1 milijardu kuna. U posljednjih 10 godina u RHE Velebit uloženo je 150 milijuna kuna. Inače, projekt revitalizacije i obnove hidroelektrana prema riječima predsjednika Uprave HEP-a, vrijedan je 3,4 milijarde kuna. Upravo zahvaljujući hidroelektranama, kaže Jukić, imamo značajno veći udjel obnovljivih izvora u potrošnji energije od prosjeka Europske unije. Značaj

ove reverzibilne hidroelektrane je u tome što ona može akumulirati struju dobivenu iz vjetrolektrana i sunčanih elektrana. Prosječna godišnja proizvodnja RHE Velebit je 430 gigavat sati, a prošle je godine ostvarila rekordnu proizvodnju od 641 GWh, što je oko tri posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj. (J.V.)

Profile for NEstar

Pv 3854  

Elektronsko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Pv 3854  

Elektronsko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Profile for nestar
Advertisement