9
www.privredni.hr Broj 3820, 24. ožujka 2014.
( na 5178 t
Dobar posao u Africi
Benabdallah: Dođite graditi u Maroko
treba porasti proizvodnja morske ribe do kraja 2015.
Sjednica hrvatske vlade
Za poticaje ribarstvu 66 milijuna kuna
Poticajima se želi modernizirati i povećati ukupna proizvodnja u ribarskom sektoru. Uz unapređenje profitabilnosti nastojat će se očuvati i okoliš Uvoz je ukupno vrijedio 123,6 milijuna dolara, čime je ostvarena pozitivna financijska vanjskotrgovinska bilanca. Uvoze se značajne količine proizvoda male vrijednosti (haringa), a izvoze proizvodi visoke tržišne vrijednosti. A haringa se uvozi gotovo isključivo za potrebe ishrane tune u uzgoju.
Igor Vukić vukic@privredni.hr
T
vrtke koje se bave razvojem akvakulture, morske ili slatkovodne, mogu dobiti potporu do 60 posto troškova za ulaganja u proširenje proizvodnje. Dio je to mogućnosti koje se nude u Operativnom programu za ribarstvo, prihvaćenom na prošlotjednoj sjednici Vlade. Operativni program vrijedan je 66 milijuna kuna, a usklađen je s Europskom komisijom, izvijestio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Poticajima se želi modernizirati i povećati ukupna proizvodnja u ribarskom sektoru. Uz unapređenje profitabilnosti nastojat će se očuvati i
Prema usvojenoj uredbi, investitori će plaćati oko 10 posto vrijednosti za pridobivene količine nafte ili plina
ne količine tune – trebala bi porasti sa 4932 tone u 2011. godini na 5178 tona u prosincu 2015. godine. Za pet posto bi trebala porasti i proizvodnja mlađi morske ribe, na 15,5 milijuna komada na kraju 2015. godine.
okoliš. Posebna će se pažnja posvetiti povećanju kapaciteta mrijestilišta kako bi se očuvala samoodrživost sektora te genetička izvornost uzgojnih linija. Program bi trebao povećati proizvodnju slatkovodne ribe za pet posto. Proizvodnja bi sa 6283 tone, koliko je iznosila u prosincu 2011. godine, trebala narasti na 6597 tona do kraja 2015. godine. Proizvodnja morske ribe – u što nisu uključe-
Prvo male tvrtke Prvenstvo u dobivanju potpora imat će mikro i mala poduzeća. Prednost je i lokacija: više bodova dobivat će projekti na otocima i područjima posebne državne skrbi. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, ukupna proizvodnja ribolovnog sektora i akvakulture na nacionalnoj razini iznosila je 2011. godine 84.073 tone. Od toga je 70.585 tona iz ulova (pri tome samo 50 tona iz slat-
kih voda), a 13.488 tona iz akvakulture (7205 tona iz marikulture i 6283 tone iz slatkovodne akvakulture). Ribarstvo zajedno s pripadajućom prerađivačkom industrijom značajno sudjeluje u izvozu prehrambenih proizvoda. Ukupan izvoz 2011. vrijedio je 178,5 milijuna dolara (38.493 tone). Pet najznačajnijih izvoznih proizvoda bili su plavoperajna tuna (67,6 milijuna dolara, a gotovo sve ide na japansko tržište). Zatim je tu soljeni inćun, s ukupnom vrijednosti izvoza 23 milijuna dolara. Na trećem su mjestu konzerve srdele (19,6 milijuna dolara) pa svježi lubin iz uzgoja (10,7 milijuna dolara) te svježi inćuni (6,5 milijuna dolara).
Naknada za ugljikovodike Vlada je usvojila i Uredbu o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. Investitori će plaćati oko 10 posto vrijednosti za pridobivene količine ugljikovodika (nafte ili plina). Prihod će se dijeliti tako da lokalnoj samoupravi pripadne 30 posto, regionalnoj 20 posto, a središnjem državnom proračunu 50 posto. Prema riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, ta je uredba temelj za raspisivanje natječaja za eksploataciju novih polja u Jadranu i na kopnu. Međunarodni natječaj bit će raspisan u prvom tjednu u travnju. Prema amandmanu koji je Vlada uputila na svoj Prijedlog zakona o igrama na sreću, ipak se neće plaćati porez na dobitke manje od 750 kuna. Vlada je odobrila i da 40 poduzeća u Slavonskom Brodu istupi iz tamošnje slobodne zone jer im je ulaskom u Europsku uniju jeftinije poslovati izvan zone. U zoni je sada ostalo samo jedno poduzeće, kojem se pak više isplati takav način poslovanja.
Graditeljstvo u Maroku čini šest posto BDP-a od čega 4,5 posto otpada na stanogradnju. U toj zemlji se godišnje gradi 150.000 novih stanova, a da bi se zadovoljile tržišne potrebe nedostaje još otprilike 600.000 stanova, rekao je ministar stanovanja, urbanizma i politike grada Kraljevine Maroko Mohamed Nabil Benabdallah na susretu s predstavnicima hrvatskog graditeljskog sektora u Hrvatskoj gospodarskoj komori. “Pozivam hrvatske tvrtke da posjete Maroko i osobno se uvjere u tržišne potencijale, posebice imajući na umu strateško partnerstvo dviju država te činjenicu da je Maroko strateški partner i Europske unije. Naše je tržište otvoreno i također pod povećanim budnim okom
Europske unije te bih volio da ne robujete mitovima kako su poslovi rezervirani za primjerice španjolske ili francuske tvrtke”, kazao je Benabdallah. S Marokom već posluje proizvođač vlakova Gredelj koji je u tu zemlju isporučio 30 lokomotiva u izrazitim konkurentskim uvjetima. Maroko u narednih 10 godina planira izgradnju još 600 kilometara autocesta, zatim izgradnju nekoliko morskih luka, te modernizaciju nekolicine zračnih luka. Najavljen je i veliki projekt izgradnje električne željezničke mreže za koju se još čeka politička odluka kao i premošćivanje Atlasa velikim tunelom, no to će ovisiti o financijskim mogućnostima. (K.S.)
*vijesti Dalekovod radi za Norvežane Dalekovod proizvodnja potpisala je okvirni ugovor za isporuku ovjesne opreme u Norveškoj. Riječ je o poslovima za norvešku tvrtku Statnett, koja se bavi prijenosom i isporukom struje u visokim naponima. Dalekovod je ovaj posao dobio na međunarodnom natječaju i pretkvalifikaciji u jakoj konkurenciji svih svjetskih dobavljača ovjesne opreme. Dalekovod će prema ugovoru isporučiti oko polovine svih ukupnih godišnjih narudžbi ovjesne opreme za Statnett, a drugi dobavljači ostatak. HŽ dobio zajam Radi što kvalitetnijeg održavanja željezničke infrastrukture pokrenut je projekt modernizacije HŽ Infrastrukture u okvi-
ru kojeg bi se zajmom EBRD-a u iznosu od 40 milijuna eura financirale tri komponente njene modernizacije. Za održavanje željezničkih pruga predviđen je iznos od 20 milijuna eura, što podrazumijeva nabavu novih mjernih vozila, snjegočistača i sličnog, za restrukturiranje radne snage osigurano je 19,5 milijuna eura, a za postizanje energetske učinkovitosti 500.000 eura. Zajam se uzima s rokom otplate od 15 godina uz mogućnost počeka na otplatu glavnice od tri godine.