Issuu on Google+

Mirenje umjesto suđenja Poduzetnici sve radije biraju mirenje jer kratko traje, a troškovi su višestruko manji od troškova suđenja

Prihvaćen rebalans Rebalansom je predviđeno povećanje proračunskih prihoda za četiri milijarde, na 117 milijardi kuna

Još nema oporavka Analitičari HNB-a upozoravaju: jaz između Hrvatske i sličnih zemalja mogao bi još rasti

aktualno Str. 6

s markova trga Str. 8

svijet financija Str. 21

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 2 0 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 24. ožujka 2014. Godina LX / Broj 3820. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

žensko poduzetništvo / najveća solarna elektrana / zlatna repa / regija / turizam / svijet financija Razvoj socijalnog poduzetništva

Tko radi za društvo, imovinu ostavlja zajednici Do 2020. država namjerava uložiti oko 315 milijuna kuna u socijalno poduzetništvo >>4-5

BAN POSE PRILOG info EEN onosi

work Što d rope Net u E e is rpr Ente

Intervju: Dario Vretenar

I brojne inozemne tvrtke uložile su u istraživanja u našim znanstvenim ustanovama, kaže predsjednik Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost >> 6-7

Najveće zanimanje za kukuruz i soju

Proljetna sjetva je počela, srećom bez poskupljenja sjemena i gnojiva. No, poljoprivrednicima je sve teže dobiti kredit od poslovnih banaka, kaže Ernest Nad >> 10


Do PV izdanja u samo 3 koraka... 1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a

2 Dobit ćete povratni e-mail s

porukom da ste uključeni na našu mailing listu

3 Čitajte Privredni vjesnik i

njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu

* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...

privredni vjesnik

Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr


UVOD

www.privredni.hr Broj 3820, 24. ožujka 2014.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zoran Milanović, predsjednik Vlade:

Rebalans radi ušteda Uštede koje Vlada predlaže rebalansom proračuna maksimalno su moguće u odnosu na zahtjeve i preporuke Europske komisije unutar procedure prekomjernog deficita. Veće uštede bi zatvorile mogućnost rasta i djelovale loše na socijalnu sliku Hrvatske. Europska komisija i Vijeće dali su Hrvatskoj tri godine za smanjenje proračunskog deficita na tri posto BDP-a, a Vlada je kroz rebalans ovogodišnjeg proračuna uspjela postići uštede od 1,8 posto BDP-a. To je za sada optimum koji se može postići bez negativnog utjecaja na socijalno stanje u Hrvatskoj i perspektivu rasta. Kaubojskim riječima, dovoljno je zagristi metak, a ne progutati cijeli redenik.

Mirando Mrsić, ministar rada:

Iskorijeniti rad na crno Hrvatska je u proteklih desetak godina zbog rada na crno izgubila više od 40 milijardi kuna neuplaćenih doprinosa. Rad na crno štetan je za radnike, poslodavce i državu, stoga želimo podići svijest u hrvatskom društvu da se neuplatom doprinosa radnici zakidaju za buduće mirovine, državni proračun gubi novac, a poslodavci imaju nelojalnu konkurenciju. Procjena je da se u Hrvatskoj oko 30 posto rada nalazi u sivoj zoni, pa će država protiv toga djelovati preventivno, represivno i kurativno.

Boris Lalovac, pomoćnik ministra financija:

Porez na nekretnine umjesto prireza Kroz porez na nekretnine koji planiramo uvesti želimo financirati sve veće troškove zdravstvenog sustava. Rad je trenutno preopterećen davanjima i na ovaj se način zdravstvo ne može održivo financirati. Porez na nekretnine zamijenio bi komunalnu naknadu, a zatim bi porastao i njime bi se financiralo i zdravstvo. Dvije godine nakon uvođenja poreza na nekretnine ukinut će se prirez i komunalne naknade. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

3

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: Goran Đanić, ĐANIĆ-OBRT ZA TRADICIONALNU PROIZVODNJU I POLJOPRIVREDU, Podgorač

Sve je veće tržište za male proizvođače voćnih rakija Možda se malo mogu i našaliti, ali činjenica je da što dalje od kuće prodajemo proizvod, to nam je bolje. A trebalo bi biti obratno. Na udaljenijim lokacijama postižemo i bolje cijene i bolju naplatu

U

Hrvatskoj je posljednjih godina izražena tendencija pada potrošnje jakih alkoholnih pića, dijelom i zbog okretanja potrošača konzumaciji vina i piva. Međutim, pad jakih alkoholnih pića nije izražen kod svih proizvođača jer dio nas i nama sličnih tvrtki bilježi rast svake godine. Kao obiteljski obrt, koji doduše zapošljava 23 radnika, ostvarujemo promet od četiri milijuna kuna. Potrošnja domaćih proizvoda raste, i to svakako valja pozdraviti. Smatram da je opravdana i zakonska odluka o pečaćenju kazana i stavljanju pod nadzor proizvodnje rakija u kućnoj radinosti. Ta mjera bi trebala osigurati lakše poslovanje legalnim proizvođačima, a potrošačima osigurati zdravstveno i higijenski ispravan proizvod. Dobro je da se zna tko što radi i da se plaća porez državi jer je to sasvim normalno, kao i to da se proizvodi po zadovoljavajućim standardima. Mogu reći da su legalizacija proizvodnje i iskorjenjivanje sivog tržišta pomogli legalnim ozbiljnim proizvođačima da normalno posluju. Nemoguće je da litra rakije vrijedi samo 15 kuna kada znamo da

su same trošarine veće od toga, a s pravom mogu reći da je upitna i zdravstvena ispravnost takvih proizvoda. Treba se boriti za to da se iskorijene neke loše pojave, te da se spriječe aktivnosti koje bi našim gostima u turističkoj sezoni poslale krivu poruku o nekvaliteti naših proizvoda. Kod potrošnje jakih alkoholnih pića, primijetio sam kako je posljednjih godina izražen još jedan trend. Naime, sve manje se konzumiraju konjaci, viskiji, votke, stockovi, a sve više domaće rakije i likeri. Vrlo je bitno da potrošači po-

Kako nam prodaja raste, planiramo i investiciju u proširenje proizvodnog pogona vrijednu oko milijun eura lako postaju svjesni i znaju prepoznati što je kvalitetno i posebno. Ako mi prodajemo svoj proizvod na zahtjevnom europskom tržištu, nema razloga da jaka alkoholna pića upitne kvalitete konzumiraju hrvatski potrošači. Kao obiteljska tvrtka Đanić, mi smo među najvećim malim proizvođa-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: uprava@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

čima voćnih rakija u Hrvatskoj. Imamo više od 20 vrsta različitih rakija i likera te oko 200 bar kodova. Imamo zastupstva u Zagrebu, Rijeci, Puli i Splitu. Imamo nešto svojih voćnjaka, ali većinu voća otkupljujemo od svojih kooperanata, pogotovo od hrvatskih branitelja i njihovih zadruga. Proizvodni pogon, odnosno destilerija, opremljena nam je najmodernijom tehnologijom. Radi se o prvoj destileriji poznatog njemačkog proizvođača instaliranoj u Hrvatskoj. Osim proizvodnjom rakija i likera za ugostiteljstvo bavimo se i proi-

zvodnjom suvenira. Tako u prigodne male suvenirske bočice pakiramo svoje proizvode. S tom linijom suvenira prisutni smo u većini hrvatskih suvenirnica. Više od 40 posto svoje proizvodnje plasiramo na inozemno tržište i to nam osigurava likvidnost jer je naplata u Hrvatskoj još uvijek otežana. Izvozimo u Crnu Goru, Sloveniju i Njemačku. Izlažemo na sajmovima GAST u Splitu, na sajmu u Dubrovniku, Opatiji, Berlinu, Düsseldorfu, Kölnu... Možda se malo mogu i našaliti, ali činjenica je da što dalje od kuće prodajemo proizvod, to nam je bolje. A trebalo bi biti obratno. Na udaljenijim lokacijama postižemo i bolje cijene i bolju naplatu. Kako nam prodaja raste, planiramo i investiciju u proširenje proizvodnog pogona vrijednu oko milijun eura. Samim time povećat ćemo proizvodnju, prodaju, ali i broj zaposlenih. Otvarat ćemo zastupstva u još nekim hrvatskim gradovima te u Berlinu i Ljubljani. Berlin ima oko 200 hrvatskih restorana i njemačko tržište je golem prostor za naše proizvode. Isto tako, turisti koji probaju naše proizvode moći će ih i kupiti u Njemačkoj.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru


4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3820, 24. ožujka 2014.

( 75% minimum dobiti ili viška prihoda koji socijalni poduzetnik mora reinvestirati

Razvoj socijalnog poduzetništva

Tko radi za društvo, imovinu o Socijalni poduzetnik mora svojim općim aktima preuzeti obvezu da će u slučaju prestanka obavljanja djelatnosti svu svoju s istim ili sličnim ciljevima poslovanja, odnosno u vlasništvo jedinice lokalne samouprave koja će je upotrijebiti za razvoj dr Drago Živković zivkovic@privredni.hr

U

borbi protiv žilavo visoke nezaposlenosti i niske zaposlenosti, nijedna mjera ekonomske politike ne može sama po sebi donijeti čudesne rezultate. Potreban nam je koktel mjera, a u tom koktelu jedan od najvažnijih sastojaka je socijalno poduzetništvo, jer povećava mogućnosti zapošljavanja, posebno teže zapošljivih osoba. Iako se o mogućem jačem doprinosu socijalnog poduzetništva govori već godinama, prvi konkretan korak učinjen je izradom Nacrta prijedloga strategije razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva 2014.-2020., koji je upravo ponuđen na javnu raspravu. Već sam naziv strategije svjedoči o tome koliko je koncept nov: autori se još uvijek ne mogu odlučiti između “socijalnog” i “društvenog” poduzetništva, a moguće je da dvoimenost ostane i u završnoj verziji dokumenta. Oko definicije je suglasje nešto veće, ali samo zato što je izvedena iz definicije Europske komisije. Ona uključuje tri kriterija: prvi je da je socijalnom/društvenom poduzetniku primarni cilj društveni utjecaj, a ne generiranje dobiti, dru-

gi je da ostvarenu dobit koristi primarno za ispunjavanje društvenih ciljeva, a treći da prihvaća podjelu upravljačkih prava kroz uvođenje participativne demokracije. Zaključana imovina Iz svega toga autori strategije izvode svoju temeljnu definiciju socijalnog poduzetništva: poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod kojih se stvorena dobit ili višak prihoda u ci-

Socijalni poduzetnici mogu se pojavljivati u svim pravnim oblicima, kao tvrtke, obrti, čak i samostalne djelatnosti jelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice. Kako je ta definicija općenita, strategija donosi i devet kriterija po kojima se prepoznaje socijalnog poduzetnika. Najvažniji su da socijalni poduzetnik mora u trogodišnjem razdoblju planirati ili ostvariti najmanje 25 posto prihoda od svoje poduzetničke djelatnosti, a najmanje 75 posto dobiti ili viška prihoda uložiti u razvoj

svoje djelatnosti. Treći važan kriterij je tzv. zaključavanje imovine: socijalni poduzetnik mora svojim općim aktima preuzeti obvezu da će u slučaju prestanka obavljanja djelatnosti svu svoju imovinu prenijeti u vlasništvo drugog društvenog poduzetnika s istim ili sličnim ciljevima poslovanja, odnosno u vlasništvo jedinice lokalne samouprave koja će je upotrijebiti

za razvoj društvenog poduzetništva. Poduzetnici koji bi ispunili svih devet kriterija bili bi upisani u posebnu evidenciju društvenih poduzetnika, što bi onda bila osnova za ostvarivanje raznih pogodnosti. Prenizak prag A te su pogodnosti u strategiji podijeljene na šest mjera i 25 aktivnosti. Njihova ukupna vrijednost je oko 315 milijuna kuna,

što je iznos koji bi država uložila u socijalno poduzetništvo do 2020. godine. Velika većina, gotovo tri četvrtine tog iznosa, bila bi namijenjena poboljšanju dostupnosti financijskih instrumenata namijenjenih socijalnim/ društvenim poduzetnicima. Tu je zapravo riječ o uspostavi posebnog jamstvenog fonda, javno-privatnim partnerstvima i proračunskom sufinanci-

ranju projekata iz Europskog socijalnog fonda. Uz to, najizdašnija pojedinačna aktivnost bila bi dodjela bespovratnih potpora za zapošljavanje teže zapošljivih skupina, za što je predviđeno 80 milijuna kuna. Iako je voditeljica radne skupine za izradu strategije Katarina Ivanković Knežević iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava mislila da će ideja o zaključavanju imovine izazvati najviše prijepora u prijedlogu strategije, pokazalo se da se koplja najviše lome oko praga od 25 posto vlastitih prihoda za socijalne poduzetnike. Tako Andreja Rosandić iz međunarodne potporne organizacije NESsT smatra da je 25 posto prenisko postavljen prag, jer neće osigurati financijsku održivost socijalnog poduzetništva. S tim se slaže i Ilda Stanojević iz Hrvatskog saveza zadruga, dok Teo Petričević iz Klastera za društvene inovacije CEDRA smatra da bi tako nizak prag ipak trebalo zadržati u početku kako bi se potaknuo razvoj socijalnog poduzetništva. Većina zadruga već sada ispunjava kriterije za društveno poduzetništvo, prema mišljenju Ilde Stanojević, koja predviđa da

Kriteriji prepoznavanja socijalnog poduzetnika • ostvaruje ravnotežu društvenih, okolišnih i ekonomskih ciljeva poslovanja • obavlja djelatnost koja ima povoljan utjecaj na okoliš, pridonosi unapređenju razvoja lokalne zajednice i društva u cjelini • u trogodišnjem razdoblju najmanje 25 posto prihoda planira ostvariti ili ostvaruje obavljanjem svoje poduzetničke djelatnosti

• najmanje 75 posto dobiti, odnosno viška prihoda ulaže u razvoj svoje djelatnosti i ostvarivanje ciljeva svojeg poslovanja • odlikuje ga dobrovoljno i otvoreno članstvo te visok stupanj autonomije poslovanja • Republika Hrvatska, jedinica lokalne samouprave ili tijelo javne vlasti ne može biti jedini osnivač socijalnog/društvenog poduzetnika

• odlikuju ga demokratski način odlučivanja koje nije isključivo vezano uz vlasničke udjele ili članske uloge već obuhvaća sve ključne dionike organizacije • prati i vrednuje svoje društvene, ekonomske i okolišne učinke i utjecaj te rezultate vrednovanja koristi u planiranju svog daljnjeg poslovanja

• kada prestaje obavljati djelatnost, svojim općim aktima ima definiranu obvezu svoju imovinu prenijeti u vlasništvo drugog društvenog poduzetnika s istim ili sličnim ciljevima poslovanja, odnosno u vlasništvo lokalne samouprave koja će je upotrijebiti za razvoj socijalnog/ društvenog poduzetništva.


5

www.privredni.hr Broj 3820, 24. ožujka 2014.

( 315 mil kn

planirano za poticanje socijalnog poduzetništva do 2020.

( 49 tvrtki

dobilo potporu EBRD-a za žensko poduzetništvo

Program Women in Business

stavlja zajednici imovinu prenijeti u vlasništvo drugog društvenog poduzetnika uštvenog poduzetništva Prihodi zadruga po županijama (u milijunima kuna)

2011.

2012.

Bje

lov ark o Bro -bilo dsk gor Du s bro o vač -pos ka avs kok ner etv a Gra ansk dZ a agr e Ist b Ko ar pri vni Karl ska ov čk Kra o-kri ačka žev pin sko ačk a -za Lič gors koka sen Os Međi jska ječ mu k Pož o-ba rska ran eš Pri ko-sl jska mo avo r Sis sko-g nska ačk o Spl o-m ransk its o s ko- lav a ač da Šib lmat ka ens ins k kokn a Var insk Vir ov a až Vuk itičko dins ova -po ka rsk sav o-s ska rije ms Zad ka Zag arsk reb a ačk a

600 500 400 300 200 100 0

Izvor: Hrvatski savez zadruga

se zaključavanje imovine neće svima svidjeti, pa se sigurno neće cijelo zadrugarstvo preliti u socijalno poduzetništvo, što uostalom nije ni cilj. Socijalni poduzetnici ne moraju biti samo udruge ili zadruge, mogu se pojavljivati u svim pravnim oblicima, kao tvrtke, obrti, samostalne djelatnosti. Najvažnije je da socijalni poduzetnik ne može živjeti samo od potpora jer onda nije poduzetnik. Velika opasnost za one koji ulaze u socijalno poduzetništvo iz udruga je u tome što se često izgube čim izađu na tržište, upozorava Ilda Stanojević, koja bi željela i da se bolje razjasni što se smatra reinvestiranjem u lokalnu zajednicu. Strategija je živi dokument i sigurno će se mijenjati, vjeruje Petričević, za kojega je društveno po-

duzetništvo zapravo viši stupanj društveno odgovornog poslovanja. U izradu strategije, predlaže Andreja Rosandić, trebalo bi uključiti i Hrvatsku gospodarsku komoru jer ona ima kapacitete kojima može pomoći socijalnim poduzetnicima u izradi boljih poslovnih planova i izlasku na tržište. Uključiti treba, po njezinu mišljenju, i banke koje bi mogle razviti posebne kreditne programe za socijalne poduzetnike. Broj nepoznat Podataka o broju poduzetnika koji bi mogli zadovoljiti postavljene kriterije za socijalno poduzetništvo nema. Većina njih, pretpostavlja se, djeluje kao udruge ili zadruge, uključujući i više od 300 učeničkih zadruga. Svoje aktivnosti dosad su u

najvećoj mjeri financirale donacijama stranih organizacija, poput USAID-a, švedske SIDA-e, nizozemske MANTRA-e ili Instituta otvorenog društva (Soros fundacija). Najveći poticaj od 2009. godine socijalno poduzetništvo dobilo je iz programa IPA, u kojem postoji i komponenta zapošljavanja i socijalnog uključivanja. IPA-u slijedi Europski socijalni fond, iz kojega je Hrvatskoj u prvih šest mjeseci bilo na raspolaganju 60 milijuna eura. Dosad je iz tog fonda sa 110.000 eura financiran jedan projekt iz socijalnog poduzetništva, a to je osnivanje socijalne šivačke zadruge i program osposobljavanja osoba s invaliditetom, koji je Autonomni centar iz Čakovca proveo u suradnji sa 10 tvrtki iz Međimurja.

Udruge i zadruge već mogu biti socijalni poduzetnici Iako hrvatsko zakonodavstvo zasad ne prepoznaje socijalno/društveno poduzetništvo kao specifičan pojam, zakonski okvir ne sprečava njegov razvoj jer Zakon o udrugama i Zakon o zadrugama već omogućuju primjenu temeljnih načela. Prema podacima iz 2012. godine, u Hrvatskoj je bilo registrirano 49.000 udruga koje su zajedno ostvarivale prihod od 912,5 milijuna kuna i zapošljavale gotovo 10.000 ljudi. Broj zadruga se nakon pooštravanja zakonskih kriterija za njihovo osnivanje znatno smanjio, ali i dalje ih je, prema podacima s kraja 2013., bilo 1169 sa 19.485 članova i 2734 zaposlena. Najviše zadruga je na kraju 2012. bilo registrirano u Osječko-baranjskoj županiji (142) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (100), dok najmanje zadruga ima Požeško-slavonska županija (10).

Promovirati žensko poduzetništvo Jedna od pet nezaposlenih žena odlučit će se na osnivanje privatne tvrtke, a isto će učiniti tek jedan od 15 muškaraca, istaknula je Vedrana Jelušić Kašić Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Ž

ene koje započinju neku poduzetničku inicijativu izravno pridonose razvitku gospodarstva. Jedna od pet nezaposlenih žena odlučit će se na osnivanje privatne tvrtke, za razliku od muškaraca od kojih će se jedan od petnaestorice odlučiti na takav pothvat, istaknula je Vedrana Jelušić Kašić, direktorica Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) u Hr-

U Hrvatskoj je 25 posto trgovačkih društava i 33 posto obrta u vlasništvu žena, istaknuo je ministar Maras vatskoj, na prošlotjednoj konferenciji na kojoj je predstavljen program Women in Business. Dodala je da će poslovni uspjeh jedne žene potaknuti drugu ženu na pokretanje poslovanja. “Promoviranje ženskog poduzetništva ključan je čimbenik naših napora za unapređenje tranzicije. Komplementarnost vještina postala je veoma značajna”, rekla je Vedrana Jelušić Kašić. Na

Nagrađene najuspješnije poduzetnice Na konferenciji su dodijeljene nagrade uspješnim hrvatskim poduzetnicama. U kategoriji najboljeg projekta nagradu je dobila Mirela Mikšić, vlasnica Lela design studija za cvjetni dizajn. Nagradu za najbolji učinak edukacije Start Your Business dobila je Ana Simon i njena tvrtka Simva. U kategoriji najuspješnijeg plana mentoriranja, nagradu koja se dodjeljuje polaznicama mentorske prakse Cherie Blair fondacije dobila je Diana Šare, vlasnica konzalting tvrtke S.T.E.P. savjetovanja. konferenciji je sudjelovao i Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, koji je naglasio kako je u Hrvatskoj 25 posto trgovačkih društava i 33 posto obrta u vlasništvu žena. “To je veliki napredak u odnosu na prethodno razdoblje, a cilj nam je da se još više žena uključi u privatni posao te da postanu uspješne poduzetnice”, rekao je Maras. Najviše programa za marketing Prema riječima Ružice Jajčević, voditeljice programa Women in Business u Hrvatskoj, EBRD je u sklopu tog programa pružio financijsku potporu 49 tvrtki u našoj zemlji. Poduzetnicama su ponuđena tri alata pomoći: sufinanciranje projekata već etabliranim, ali i startup tvrtkama što je novost u EBRD-ovu programu, potom financijska potpora za projekte poslovnog savjetovanja kroz dvije vrste

treninga za startup tvrtke i online marketing namijenjen poduzećima koja već posluju te tzv. mentoring programi tj. povezivanje s iskusnim profesionalcima. Istaknula je kako se od završenih 49 programa u Hrvatskoj gotovo polovina odnosila na marketing tj. izradu web stranica neke tvrtke ili definiranje njene marketinške strategije. “Više od 50 posto naših klijenata od početka provedbe tog programa povećalo je prihode u sljedećoj godini poslovanja u prosjeku za 49 posto. Od ukupnog broja projekata, 63 posto odnosi se na poduzeća kojima je sjedište izvan Zagreba, a veliki broj njih se nalazi u ruralnim područjima. Isto tako, od ukupnog broja žena koje su sudjelovale u programu Women in Business, njih 38 posto je u idućoj godini poslovanja zaposlilo barem jednu novu osobu”, naglasila je Ružica Jajčević.


6

aktualno

Privredni vjesnik Broj 3820, 24. ožujka 2014.

( 1200 kn bruto

( 450 projekata

Mirenje umjesto suđenja

Dario Vretenar, predsjednik Upravnog odbor

financirano od početka rada Zaklade 2004. godine

nagrada izmiritelju po danu

Otvoreni smo za suradnje znano Brzo, jeftino i beskonfliktno Sve češće uvrštavanje klauzula o mirenju u ugovore pokazuje da su hrvatski poduzetnici sve više informirani o prednostima alternativnih rješavanja sporova Drago Živković zivkovic@privredni.hr

M

irenje je alternativni način rješavanja sporova, koji pridonosi ne samo smanjenju broja sporova, nego i razvija prijateljsko okružje i omogućuje nastavak poslovne suradnje među strankama, rečeno je na drugom okruglom stolu o mirenju, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Stranke koje su svoje iznimno složene dugogodišnje sporove riješile u svega nekoliko dana, redovito u svojim pravnim poslovima ugovaraju mirenje kao način rješavanja sporova. Ušteda vremena, ali i troškova u postupku, od iznimne su važnosti kako za poduzetnike tako i za potrošače. Sve češće uvrštavanje klauzula o mirenju u ugovore, čime mirenje postaje obvezno, pokazuje da su hrvatski poduzetnici sve više informirani o prednostima alternativnih rješavanja sporova. Unatoč brojnim prednostima mirenja, ovaj institut se još uvijek nedovoljno ugovara i koristi, što je vjerojatno posljedica nedovoljne informiranosti, pa HGK kontinui-

rano promovira mirenje kako bi što veći broj poslovnih subjekata i potrošača prepoznao njegove prednosti. Centar za mirenje HGK-a neprestano radi na poboljšanju svojih usluga kako bi pridonio razvoju mirenja kao učinkovitog izvansudskog rješavanja sporova koje

Troškovi mirenja višestruko su manji od troškova sudskog postupka štedi vrijeme i novac i na taj način povećava konkurentnost i doprinosi razvoju društva kao cjeline, istaknula je tajnica Centra Mirjana Košec. Dobrovoljni postupak Budući da je mirenje dobrovoljan postupak, a sadržaj nagodbe su stranke same dogovorile, u praksi vrlo rijetko dolazi do neispunjenja nagodbe. Osim sklapanja nagodbe, mirenje se može dovršiti i ako je jedna stranka odustala od postupka mirenja, ako su stranke uputile izmiritelju izjavu o dovršetku postupka, te odlukom izmiritelja da se postu-

pak mirenja obustavlja jer nema izgleda za nagodbu. Mirenje se smatra dovršenim i ako se nagodba ne sklopi u roku od 60 dana od početka mirenja, no ovaj se rok može produžiti sporazumom stranaka. Troškovi mirenja višestruko su manji od troškova sudskog postupka. U Centru za mirenje HGK-a upisna taksa za provođenje postupka mirenja između poslovnih subjekata iznosi 120 eura u kunskoj protuvrijednosti, a nagrada za svakog izmiritelja koji sudjeluje u postupku iznosi za svaki započeti dan mirenja 1200 kuna bruto. Administrativni troškovi iznose 20 posto nagrade izmiritelja, a ako mirenje provodi više izmiritelja, troškovi su 10 posto ukupne nagrade izmiritelja. Većina postupaka mirenja provede se u jednom danu, a za mirenja koja traju dulje od jednog dana stranke plaćaju dodatnih 1200 kuna bruto dnevne nagrade izmiritelju i administrativni trošak, što po stranci iznosi dodatnih 720 kuna. U sudskim postupcima veće vrijednosti nerijetko samo troškovi odvjetnika premašuju 100.000 kuna.

Program Partnerstvo u istraživanjima pokazao se uspješnim te s kao i brojne inozemne tvrtke koje su ulagale u istraživanja na hr izvanproračunskih sredstava Drago Živković zivkovic@privredni.hr

H

rvatska zaklada za znanost nedavno je od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta preuzela provedbu programa Fonda Jedinstvo uz pomoć znanja, čime je učinjen dodatni korak u prelasku s modela državnog upravljanja na model državnog nadzora sustava znanosti. Upravo je to jedan od ciljeva predsjednika Upravnog odbora Zaklade, akademika Darija Vretenara, redovitog profesora teorijske fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, koji je na čelu Zaklade nešto manje od godinu dana. Hrvatska zaklada za znanost nije dovoljno poznata u široj javnosti. Recite nam nešto o njezinom dosadašnjem radu. - Tijekom proteklih 10 godina programi Zaklade bili su komplementarni financiranju znanstvenih projekata koje je provodilo Ministarstvo znanosti. Tako je Zaklada financirala cijeli niz kompetitivnih projekata u fokusiranim programima, od stipendija kojima se poticala mobilnost mladih istraživača, preko suradnje znanstvenih ustanova s gospodarstvom, do izgradnje hrvatskog strukovnog nazivlja. Od objave prvog natječaja 2004. godine, Zaklada je

raspisala 22 različita poziva u okviru kojih je financirano više od 450 projekata u vrijednosti od oko 70 milijuna kuna. Promjenom Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost 2012. godine i imenovanjem novog Upravnog odbora u travnju 2013. započela je temeljita promjena sustava financiranja znanstvenih istraživanja i razvoja karijera mladih istraživača u Hrvatskoj. U 2013. godini Zaklada je u potpunosti od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta preuzela provođenje natječaja za nacionalne znanstvene projekte objavom dvaju natječaja: Istraživački projekti i Uspostavni istraživački projekti. Ukupan proračun za ova dva programa, koji su otvoreni u rujnu 2013. godine, iznosio je 50.000.000 kuna. Natječaji su otvoreni za sve istraživače zaposlene na javnim znanstvenim ustanovama, uz potpunu slobodu izbora tema istraživanja. Rezultati natječaja i početak financiranja za oko 250 najbolje ocijenjenih projekata očekuju se u svibnju 2014. Sredinom godine očekuje se i otvaranje programa razvoja karijera mladih istraživača natječajem za zapošljavanje doktoranada. Koliko vam prijava dolazi na natječaje? Je li konkurencija oštra? - U proteklom desetljeću sustav znanstvenih istraživanja u Hrvatskoj bio

je karakteriziran velikim brojem relativno malih projekata temeljnih i primijenjenih istraživanja koje je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. U projektnom razdoblju koje je završilo 2013. godine Ministarstvo je odobrilo i financiralo više od 2300 projekata s prosječno 2,3 istraživača po projektu, a često je jedan znanstvenik bio istovremeno suradnik na više projekata. Tako velik broj projekata nije razmjeran veličini znanstveno-istraživačke zajednice. Budući da Zaklada ima ograničen proračun, sustav intenzivnog financiranja najboljih istraživačkih grupa i projekata nužno se zasniva na kompetitivnim natječajima. Od ukupnog broja prijavljenih projekata na natječaje Zaklade u 2013. godini predviđamo financiranje između 30 i 40 posto najbolje vrednovanih projektnih prijedloga. Pritom ipak treba uzeti u obzir i da Zaklada nije jedini nacionalni izvor financiranja znanstvenih istraživanja. Broj prijava na natječaje Zaklade, kao i rastući broj uspješnih prijava na europske natječaje, pokazuje da je velik broj hrvatskih znanstvenika spreman sudjelovati u kompetitivnoj raspodjeli sredstava za znanstvene projekte. Iz kojih se izvora financira rad Zaklade? Jesu li vam dostupni i EU fondovi?


INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3820, 24. ožujka 2014.

( 50 mil kn

Dovršena investicija od pet milijuna kuna

Otvorena najveća solarna elektrana

proračun za dva programa otvorena u rujnu 2013.

ra Hrvatske zaklade za znanost

a nove modele osti i gospodarstva

su partnerske ustanove do sada bile, primjerice, Pliva i Hrvatska elektroprivreda, rvatskim znanstvenim ustanovama čime je privučeno oko 7.000.000 kuna može jednako financirati sva znanstvena područja. No, to zapravo vrijedi za većinu država u Europi i svijetu, pa se velika i skupa znanstvena istraživanja sve više temelje na međunarodnoj suradnji istraživačkih skupina, često multidisciplinarnih, koje na taj način podižu razinu znanstvenog rada i rezultata istraživanja, ali i ukupan znanstveni i inovacijski potencijal svake pojedine zemlje. Hrvatska znanstvena zajednica ima bogatu i uspješnu tradiciju međunarodne suradnje ali, uz jače uključivanje u međunarodna istraživanja i korištenje europskih fondova za financiranje domaćih istraživanja, nužno je osigurati stabilno i dugotrajno proračunsko financiranje domaće znanstvene infrastrukture, znanstvenih projekata i razvoja karijera mladih istraživača. - Hrvatska zaklada za znanost financira se iz državnog proračuna, a moguće je i financiranje ulaganjem tih sredstava i donacijama, u prvom redu gospodarskih subjekata. Kao nedavni primjer, koncem 2013. godine Zaklada je, uz pomoć donacije tvrtke Abbvie, dodijelila prvu AbbvieHRZZ nagradu za mlade istraživače na polju farmacije. EU fondove bit će moguće koristiti za financiranje dijela programa Zaklade, posebice programa namijenjenih

mladim istraživačima, a na pripremi tih instrumenata surađujemo s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta. Kakvo je trenutačno stanje znanstvenih istraživanja u Hrvatskoj, s obzirom na recesiju? - Ne samo u usporedbi s najrazvijenijim zemljama ili europskim prosjekom, već i sa sličnim državama Središnje i Istočne Europe, Hrvatska zaostaje u izdvajanjima za visoko obrazovanje i znanost. Hrvatska je mala zemlja i ne

7

Hrvatski znanstvenici spremni su sudjelovati u kompetitivnoj raspodjeli sredstava za projekte

Kakva je uloga Zaklade u suradnji znanosti i gospodarstva? - Zaklada može pružiti platformu za suradnju znanosti i gospodarstva kroz znanstvene projek-

te te je upravo zbog toga još 2007. godine pokrenut program Partnerstvo u istraživanjima. Na natječaj Zaklade projekt zajednički prijavljuju znanstvena i partnerska ustanova, a partnerska ustanova financijski sudjeluje u realizaciji projekta sa 50 posto ukupne vrijednosti projekta, i to kroz uplatu sredstava na račun akademske ustanove koja je istovremeno i nositelj projekta, dok ostatak projekta financira Zaklada. Program je također prilika za obrazovanje mladih istraživača kako bi stekli kompetencije za suradnju s neakademskim sektorom. Ovaj model pokazao se uspješnim te su partnerske ustanove do sada bile, primjerice, Pliva i Hrvatska elektroprivreda, kao i brojne inozemne tvrtke koje su putem ovog programa ulagale u istraživanja na hrvatskim znanstvenim ustanovama čime je privučeno oko 7.000.000 kuna izvanproračunskih sredstava. Drugi način na koji Zaklada potiče suradnju dvaju sektora je kroz mogućnost zapošljavanja mladih istraživača, doktoranada, za potrebe gospodarstva, opet kroz sufinanciranje plaće doktoranda. Postoje i drugi modeli suradnje gospodarstva i znanosti, poput onih koje predviđa Obzor 2020, pa će u narednim godinama i Zaklada raditi na razvoju prikladnih modela i programa.

Tvrtke CEMEX Hrvatska i Fotonapon završile su gradnju Sunčane elektrane Kozjak snage 300 kW, smještene u CEMEX-ovom rudniku Sveti Juraj, a elektranu je u pogon pustio predsjednik Hrvatske Ivo Josipović. Radovi su počeli u studenome prošle godine, a elektrana od tankoslojnih fotonaponskih modula, najveća ovakvog tipa u Hrvatskoj, godišnje će proizvoditi 460 MWh električne energije. Ukupna investicija u izgradnju sunčane elektrane premašila je pet milijuna kuna, a proizvedena energija će se u dogovoru s HEP-om distribuirati u elektroenergetsku mrežu. Sunčana elektrana Kozjak je kroz gotovo dva tjedna probnog rada proizvela više od 15.000 kWh, što bi odgovaralo potrošnji vozila koje je prešlo gotovo 36.000 kilometara. Budući da za proizvodnju te količine energije nije upotrebljeno fosilno gorivo,

atmosfera je pošteđena ispuštanja u zrak 10.500 kilograma ugljičnog dioksida. “Nadam da će naš projekt biti poticaj i drugim tvrtkama koje za to imaju kapaciteta, ali i lokalnim vlastima i građanima, da iskoriste priliku za proizvodnju vlastite energije pa i da ostvare zaradu iz viška energije koji mogu prodati. Volio bih da mogu reći kako je investiranje u sunčane izvore energije u Hrvatskoj jednostavno, no nažalost moje iskustvo nije takvo. Koliko je god volje na strani ulagača, toliko mora biti i kod administracije koja treba stvoriti dobru ulagačku klimu”, izjavio je Tonći Božić, direktor Fotonapona, nositelja projekta Sunčane elektrane Kozjak. (J.V.)

Dukat pod brendom Lactel

Novi proizvod za daleka tržišta

Nakon što je u svoju novu proizvodnju trajnih mliječnih deserata investirala 6,6 milijuna kuna, zagrebačka tvrtka Dukat predstavila je liniju tih proizvoda koje već izvozi u 17 dalekih zemalja. Dukatovi jogurti i deserti na tim su tržištima dostupni pod imenom Lactel, robnom markom Grupe Lactalis čiji je član i Dukat. Tajnu trajnosti nove linije mliječnih proizvoda u Dukatu nisu otkrili, a Alen Fontana, generalni direktor Dukata za poslovanje u Hrvatskoj, tek je istaknuo kako ne

sadrže aditive. No, upravo zbog trajnosti moguć je izvoz tih mliječnih proizvoda na daleka tržišta, kojima je, kako je Fontana naglasio, ova linija i namijenjena te se neće ni nalaziti na policama hrvatskih trgovina. “Za sada radimo samo prema narudžbama klijenata iz dalekih tržišta”, istaknuo je Goran Nidogon, direktor tvornice Dukat. Dodao je kako se očekuje da će Dukat do kraja godine na daleka tržišta plasirati od 1500 do 2000 tona tih mliječnih deserata. I daljnji razvoj Dukatova poslovanja temelji se, rekao je, na razvoju novih receptura i otvaranju novih tržišta Južne Amerike, Kine i Bliskog istoka te novih zemalja Azije i Afrike. (S.P.)


8

S MARKOVA TRGA

( 3,2 mlrd kn

Privredni vjesnik Broj 3820, 24. ožujka 2014.

potrošene na saniranje starih dugova

( 5 mlrd kn

prebacit će se iz drugog u prvi mirovinski stup

Linić: jedino podizanje zdravstvenog doprinosa utječe na konkurentnost gospodarstva

Slabi rast najveći je izazov rebalansu Rebalansom je predviđeno povećanje proračunskih prihoda za četiri milijarde, na 117 milijardi kuna, te povećanje rashoda za 100 milijuna, na 130,7 milijardi kuna

P

odizanje zdravstvenog doprinosa sa 13 na 15 posto jedina je mjera iz rebalansa koja izravno utječe na konkurentnost gospodarstva, istaknuo je prošli tjedan ministar fi-

nako djelomično isplaćuju iz prvog, proračunskog stupa.

Manjak će na kraju godine biti oko 13,86 milijardi, odnosno 4,1 posto BDP-a nancija Slavko Linić, obrazlažući u Hrvatskom saboru rebalans državnog proračuna. Izmjenama se pristupilo zbog obveza iz procedure prekomjernog deficita. Prema europskim pravilima, državni proračun mora u iduće dvije godine postići dodatne uštede i deficit sve-

sti ispod tri posto. Linić vjeruje da su predložene izmjene na tom putu. Rebalansom je predviđeno povećanje proračunskih prihoda za četiri milijarde, na 117 milijardi kuna, te povećanje rashoda za 100 milijuna, na 130,7 milijardi kuna. Manjak proračuna

na kraju ove godine će biti oko 13,86 milijardi, odnosno 4,1 posto BDP-a. Glavni doprinos prihodima u ovoj i idućoj godini bit će prebacivanje pet milijardi kuna iz drugog u prvi mirovinski stup. Taj je novac bio namijenjen beneficiranim mirovinama, koje se io-

Ukidanje dodatka za vjernost Linić je saborske zastupnike podsjetio da su proračunski rashodi rasli i zbog uplate u proračun EU-a, ali da punopravno članstvo nije osiguralo veći izvoz i gospodarski rast koji je u izvornom proračunu bio projiciran na 1,3 posto. Zbog toga je Vlada u posljednjem kvartalu izradila kratkoročne mjere za smanjenje deficita. Između ostalog, uvodi se oporezivanje dobitaka od igara na sreću većih od 750 kuna, poskupljuju koncesijske naknade, a povlači se i dodatnih 500 milijuna kuna iz javnih poduzeća. Prema Linićevoj procjeni, struktur-

ne promjene donijele su proračunu rast od oko 0,8 posto BDP-a. Veći zdravstveni prihodi potrebni su i zbog rasta rashoda u tom sektoru. Država je uložila 3,2 milijarde kuna na saniranje dugova iz prethodnih razdoblja. Na rashodnoj strani nastojat će se postići uštede od 3,5 milijardi kuna preko smanjenja materijalnih rashoda, subvencija, smanjenja dužnosničkih plaća i ukidanja dodatka za vjernost u javnim i državnim službama. Rizična točka Linić je naglasio kako Vlada procjenjuje da su efekti strukturnih smanjenja na rashodnoj strani oko 1,1 posto te da je u smanjenju deficita veći učinak rashodne strane. Oporbeni predstavnici predbaci-

li su Vladi da je slabo planirala budžetske prihode i rashode, iako se već u drugoj polovini 2013. vidjelo kako se predviđene projekcije neće ostvariti. Linić je objašnjavao da je velike troškove izazvala sanacija brodogradnje koja se ranije odgađala, da je ekonomska aktivnost bila usporena i zbog velike nelikvidnosti koja se sada rješava predstečajnim nagodbama. I sam je među rizičnim točkama rebalansa naveo procijenjeni gospodarski rast od 0,2 posto, s obzirom na negativan učinak smanjenja državne potrošnje i visoku zaduženost stanovništva. No veće rezanje proračunskih rashoda dodatno bi ugrozilo mogućnost rasta, zaključio je Linić. Sabor je većinom glasova prihvatio rebalans proračuna. (I.V.)

Godina borbe protiv rada na crno

Pojačan inspekcijski nadzor nad poslodavcima Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

M

inistarstvo rada i mirovinskog sustava ovu je godinu proglasilo godinom borbe protiv rada na crno. Slijedom toga već su počele razne preventivne, kurativne i represivne aktivnosti koje provodi Inspektorat rada. Tako je u veljači obavljeno 1846 inspekcijskih nadzora primjene propisa o radnim odnosima i zaštiti na radu od čega su u području radnih odnosa obavljena 1052 inspekcijska nadzora, a u području zaštite na radu 794 inspekcijska nadzora, rekao

je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava. Neke od najčešće utvrđenih nezakonitosti u području radnih

Otvoren je i besplatni telefon na koji se može prijaviti rad na crno odnosa bile su zapošljavanja i prijavljivanja radnika na obvezna osiguranja. U radu bez prijave na obvezna osiguranja zatečeno je 63 radnika, 70 ih je radilo bez sklopljenog ugovora o radu u pisanom obliku i bez uručene potvrde o skloplje-

nom ugovoru prije početka rada, dok je 11 radnika prijavljeno na obvezna osiguranja nakon što je istekao propisani rok. Nelegalni prekovremeni rad Osim tih nezakonitosti, inspektori rada su u veljači zatekli 71 radnika u nezakonitom prekovremenom radu i u preraspodijeljenom radnom vremenu, dok 57 radnika nije moglo koristiti odmor u propisanom trajanju. Za 503 radnika nije bilo isplate ni minimalne plaće, a 103 radnika nisu dobila obra-

čunske isprave. Isto tako pet stranaca je zatečeno u radu bez radne dozvole što je protivno Zakonu o strancima. Zbog utvrđenih nezakonitosti u području radnih odnosa inspektori rada su donijeli prekršajne naloge i podnijeli optužne prijedloge za 264 prekrašaja. Istodobno su donijeli ukupno 52 rješenja, od čega je njih 20 bilo o zabrani obavljanja djelatnosti zbog neprijavljivanja radnika na obvezno mirovinsko osiguranje ili zbog nezakonitog rada stranaca.

Noćna akcija U području zaštite na radu inspektori rada su podnijeli prekršajne naloge i optužne prijedloge zbog utvrđenih 129 prekrašaja te donijeli ukupno 195 rješenja. U noći te u jutarnjim satima 28. veljače i 1. ožujka obavljen je inspekcijski nadzor kod 84 poslodavca pri čemu su utvrđene nezakonitosti kod 35 poslodavaca. Mrsić kaže kako te nezakonitosti nisu po-

hvalne te treba učiniti dodatne napore kako bi se one smanjile. U toj noćnoj akciji ciljanih nadzora inspektori rada podnijeli su prekršajne naloge i optužne prijedloge za 72 prekršaja te donijeli ukupno 17 rješenja od čega njih osam o zabrani obavljanja djelatnosti. U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava kažu kako u suzbijanju rada na crno očekuju još bolju suradnju svih, od socijalnih partnera do građana. Tko god primijeti neku nepravilnost, može prijaviti rad na crno na besplatni broj telefona 0800 49 49.


9

www.privredni.hr Broj 3820, 24. ožujka 2014.

( na 5178 t

Dobar posao u Africi

Benabdallah: Dođite graditi u Maroko

treba porasti proizvodnja morske ribe do kraja 2015.

Sjednica hrvatske vlade

Za poticaje ribarstvu 66 milijuna kuna

Poticajima se želi modernizirati i povećati ukupna proizvodnja u ribarskom sektoru. Uz unapređenje profitabilnosti nastojat će se očuvati i okoliš Uvoz je ukupno vrijedio 123,6 milijuna dolara, čime je ostvarena pozitivna financijska vanjskotrgovinska bilanca. Uvoze se značajne količine proizvoda male vrijednosti (haringa), a izvoze proizvodi visoke tržišne vrijednosti. A haringa se uvozi gotovo isključivo za potrebe ishrane tune u uzgoju.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

T

vrtke koje se bave razvojem akvakulture, morske ili slatkovodne, mogu dobiti potporu do 60 posto troškova za ulaganja u proširenje proizvodnje. Dio je to mogućnosti koje se nude u Operativnom programu za ribarstvo, prihvaćenom na prošlotjednoj sjednici Vlade. Operativni program vrijedan je 66 milijuna kuna, a usklađen je s Europskom komisijom, izvijestio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Poticajima se želi modernizirati i povećati ukupna proizvodnja u ribarskom sektoru. Uz unapređenje profitabilnosti nastojat će se očuvati i

Prema usvojenoj uredbi, investitori će plaćati oko 10 posto vrijednosti za pridobivene količine nafte ili plina

ne količine tune – trebala bi porasti sa 4932 tone u 2011. godini na 5178 tona u prosincu 2015. godine. Za pet posto bi trebala porasti i proizvodnja mlađi morske ribe, na 15,5 milijuna komada na kraju 2015. godine.

okoliš. Posebna će se pažnja posvetiti povećanju kapaciteta mrijestilišta kako bi se očuvala samoodrživost sektora te genetička izvornost uzgojnih linija. Program bi trebao povećati proizvodnju slatkovodne ribe za pet posto. Proizvodnja bi sa 6283 tone, koliko je iznosila u prosincu 2011. godine, trebala narasti na 6597 tona do kraja 2015. godine. Proizvodnja morske ribe – u što nisu uključe-

Prvo male tvrtke Prvenstvo u dobivanju potpora imat će mikro i mala poduzeća. Prednost je i lokacija: više bodova dobivat će projekti na otocima i područjima posebne državne skrbi. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, ukupna proizvodnja ribolovnog sektora i akvakulture na nacionalnoj razini iznosila je 2011. godine 84.073 tone. Od toga je 70.585 tona iz ulova (pri tome samo 50 tona iz slat-

kih voda), a 13.488 tona iz akvakulture (7205 tona iz marikulture i 6283 tone iz slatkovodne akvakulture). Ribarstvo zajedno s pripadajućom prerađivačkom industrijom značajno sudjeluje u izvozu prehrambenih proizvoda. Ukupan izvoz 2011. vrijedio je 178,5 milijuna dolara (38.493 tone). Pet najznačajnijih izvoznih proizvoda bili su plavoperajna tuna (67,6 milijuna dolara, a gotovo sve ide na japansko tržište). Zatim je tu soljeni inćun, s ukupnom vrijednosti izvoza 23 milijuna dolara. Na trećem su mjestu konzerve srdele (19,6 milijuna dolara) pa svježi lubin iz uzgoja (10,7 milijuna dolara) te svježi inćuni (6,5 milijuna dolara).

Naknada za ugljikovodike Vlada je usvojila i Uredbu o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. Investitori će plaćati oko 10 posto vrijednosti za pridobivene količine ugljikovodika (nafte ili plina). Prihod će se dijeliti tako da lokalnoj samoupravi pripadne 30 posto, regionalnoj 20 posto, a središnjem državnom proračunu 50 posto. Prema riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, ta je uredba temelj za raspisivanje natječaja za eksploataciju novih polja u Jadranu i na kopnu. Međunarodni natječaj bit će raspisan u prvom tjednu u travnju. Prema amandmanu koji je Vlada uputila na svoj Prijedlog zakona o igrama na sreću, ipak se neće plaćati porez na dobitke manje od 750 kuna. Vlada je odobrila i da 40 poduzeća u Slavonskom Brodu istupi iz tamošnje slobodne zone jer im je ulaskom u Europsku uniju jeftinije poslovati izvan zone. U zoni je sada ostalo samo jedno poduzeće, kojem se pak više isplati takav način poslovanja.

Graditeljstvo u Maroku čini šest posto BDP-a od čega 4,5 posto otpada na stanogradnju. U toj zemlji se godišnje gradi 150.000 novih stanova, a da bi se zadovoljile tržišne potrebe nedostaje još otprilike 600.000 stanova, rekao je ministar stanovanja, urbanizma i politike grada Kraljevine Maroko Mohamed Nabil Benabdallah na susretu s predstavnicima hrvatskog graditeljskog sektora u Hrvatskoj gospodarskoj komori. “Pozivam hrvatske tvrtke da posjete Maroko i osobno se uvjere u tržišne potencijale, posebice imajući na umu strateško partnerstvo dviju država te činjenicu da je Maroko strateški partner i Europske unije. Naše je tržište otvoreno i također pod povećanim budnim okom

Europske unije te bih volio da ne robujete mitovima kako su poslovi rezervirani za primjerice španjolske ili francuske tvrtke”, kazao je Benabdallah. S Marokom već posluje proizvođač vlakova Gredelj koji je u tu zemlju isporučio 30 lokomotiva u izrazitim konkurentskim uvjetima. Maroko u narednih 10 godina planira izgradnju još 600 kilometara autocesta, zatim izgradnju nekoliko morskih luka, te modernizaciju nekolicine zračnih luka. Najavljen je i veliki projekt izgradnje električne željezničke mreže za koju se još čeka politička odluka kao i premošćivanje Atlasa velikim tunelom, no to će ovisiti o financijskim mogućnostima. (K.S.)

*vijesti Dalekovod radi za Norvežane Dalekovod proizvodnja potpisala je okvirni ugovor za isporuku ovjesne opreme u Norveškoj. Riječ je o poslovima za norvešku tvrtku Statnett, koja se bavi prijenosom i isporukom struje u visokim naponima. Dalekovod je ovaj posao dobio na međunarodnom natječaju i pretkvalifikaciji u jakoj konkurenciji svih svjetskih dobavljača ovjesne opreme. Dalekovod će prema ugovoru isporučiti oko polovine svih ukupnih godišnjih narudžbi ovjesne opreme za Statnett, a drugi dobavljači ostatak. HŽ dobio zajam Radi što kvalitetnijeg održavanja željezničke infrastrukture pokrenut je projekt modernizacije HŽ Infrastrukture u okvi-

ru kojeg bi se zajmom EBRD-a u iznosu od 40 milijuna eura financirale tri komponente njene modernizacije. Za održavanje željezničkih pruga predviđen je iznos od 20 milijuna eura, što podrazumijeva nabavu novih mjernih vozila, snjegočistača i sličnog, za restrukturiranje radne snage osigurano je 19,5 milijuna eura, a za postizanje energetske učinkovitosti 500.000 eura. Zajam se uzima s rokom otplate od 15 godina uz mogućnost počeka na otplatu glavnice od tri godine.


10 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3820, 24. ožujka 2014.

( 134.700 ha

bit će zasijano u Osječko-baranjskoj županiji

ZAPOČELA PROLJETNA SJETVA

Tjestenina i peka

Najveće zanimanje za kukuruz i soju Za ovogodišnju sjetvu dobro je što nema povećanja cijena reprodukcijskog materijala, sjemena i mineralnih gnojiva. No, problem je u tome što se poslovne banke teže odlučuju za odobravanje kreditnih plasmana poljoprivrednoj proizvodnji, istaknuo je Ernest Nad iz Odjela za poljoprivredu HGK-ŽK-a Osijek Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

P

roljetna sjetva na poljima Osječkobaranjske županije odvijat će se na površinama od 134.700 hektara, a prema procjenama, najveći interes proizvođači pokazuju za merkantilni kukuruz, soju, te nešto manje za suncokret i šećernu repu. Zanimljivo je da se slavonsko-baranjski seljaci ponovno okreću sjetvi kukuruza koja će sa 78.000 hektara obuhvatiti više od 58 posto ukupnih sjetvenih površina. Povećanje za gotovo 40 posto više sjetvenih površina pod kukuruzom nego lani objašnjava se cijenom i potražnjom na tržištu koju ta kultura postiže unatrag dvije godine. Isplaćeno 40 posto poticaja Na skupu poljoprivrednih proizvođača, prerađivača te proizvođača sjemena i gnojiva održanom u Osijeku voditelj Odjela za poljoprivredu HGK-Županijske komore Osijek Ernest Nad kazao je da je za ovogodišnju sjetvu dobro što nema povećanja cijena reprodukcijskog materijala,

sjemena i mineralnih gnojiva. No, istaknuo je on, problem je u tome što se

poslovne banke teže odlučuju za odobravanje kreditnih plasmana poljoprivrednoj proizvodnji. Nad je dodao i kako se sve više poljoprivrednika, posebice proizvođača soje, odlučuje sirovinu preraditi u inozemstvu što nikako nije dobro za domaće prerađivače koji zbog toga rade s umanjenim kapacitetima. Pomoćnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić pojasnila je da su pitanja isplate poticaja bitno bolje riješena danas nego što je to bio slučaj proteklih godina. Naime, prema podacima Agencije za plaćanje u poljopriv r e - di, do sada je isplaćeno 40 posto, odnosno milijardu i 10 milijuna kuna izravnih plaćanja kao što je i bilo predviđeno u prvom dijelu isplata za ovu godinu. Preostali iznos poticaja od 1,4 milijarde kuna bit će isplaćen do kraja lipnja ove godine. Predsjednik Uprave Tvornice šećera Osijek Ilija Nedić najavio je kako se planira ugovoriti 8500 hektara površina pod šećernom repom od čega će 6500 hektara biti posijano u Hrvatskoj.

Nova pravila otkupa Do ljeta bi trebao zaživjeti i kodeks za otkup žitarica koji, na prijedlog mlinarsko-pekarske industrije razmatra Povjerenstvo za žitarice u Ministarstvu poljoprivrede. Njime bi se regulirali otkupni uvjeti i time zasigurno smanjila sjetva tzv. tavanuše koja u pravilu daje manji prinos i neodgovarajuću proteinsku vrijednost, a uvela bi se tri kvalitativna razreda za pšenicu. Novi sustav obračuna će se najvjerojatnije uvesti i u šećeranama prema uzoru na slične modele u EU-u, a cijena će se formirati iz dva dijela – zajamčenog i varijabilnog. To znači da će konačna cijena ovisiti o kvaliteti i količini šećera i bit će poznata nakon odrađene kampanje i prerade šećerne repe. “To bi trebalo zadovoljiti naše kapacitete, a ugovorena proizvodnja jamči kompletan repromaterijal”, tvrdi Nedić dodajući kako će promjene biti u formiranju otkupne cijene. Ozimi usjevi - dobro Tvornica ulja Čepin planira ugovoriti između 13.000 i 15.000 hektara suncokreta po cijeni

Preostali iznos poticaja od 1,4 milijarde kuna bit će isplaćen do kraja lipnja ove godine od 3600 kuna po hektaru (plus PDV) uz osiguran kompletan repromaterijal. “Cijena ulja na tržištu danas je niska, no unatoč tome moramo osigurati dovoljno uljarica kako bismo popunili svoje kapacitete”, kaže Branko Batinac, voditelj sirovinskog sektora čepinske Uljare, ističu-

ći kako će se boriti da domaći proizvođači uljarica svoj proizvod i prerade u toj tvornici. Dok su proizvođači sjemena zadovoljni količinama i kvalitetom svojih proizvoda za koje postoji veliki interes i u drugim zemljama Europske unije, posebice od kada je i Hrvatska ušla na zajedničko europsko tržište, proizvođač mineralnih gnojiva Petrokemija ima velikih problema s prodajom. Naime, unatoč nižim cijenama gnojiva i povećanim površinama pod poljoprivrednim kulturama potrošnja gnojiva pada i na najnižoj je razini u posljednjih nekoliko godina. Unatoč svemu tome sjetva je počela i očekuje se da će u agrotehničkim rokovima biti i završena. Stanje ozimih usjeva je dobro, pšenica je dobro ponikla i nabusala, a s obzirom na bujnost biljaka preporuka je da se pozornost obrati pojavi pepelnice, odnosno pravodobnoj zaštiti usjeva.

Veliki Sada kada smo ušli u Eu 16.000 tona tjestenine i Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U

zadnjih desetak godina proizvođači tjestenine su utrostručili svoju proizvodnju, a rast, posebice kroz inovativnost, bilježe i pekari. Ovaj gospodarski sektor ima potencijal rasta, napose kroz turističku ponudu i izlazak na tržišta regije i Europske unije, no potrebno je riješiti probleme koji pekari imaju sa sivom ekonomijom. Pekarstvom se u Hrvatskoj bavi oko 600 tvrtki i više od 1400 obrta, rekla je direktorica Žitozajednice Nada Barišić na okruglom stolu Snaga hrvatske hrane: Pekarski proizvodi i tjestenine koji je organizirao Poslovni

Uručena priznanja Zlatna

Nikad Lani je cijena šećera na toni u odnosu na 2012. Goran Gazdek

P

rošlogodišnja proizvodnja šećerne repe obilježena je vrlo kasnom sjetvom, manjim prinosima, znatno nižom cijenom šećera i nikad višom cijenom šećerne repe. Cijena šećera na tržištu EU-a bila je niža za više od 200 eura po toni u odnosu na 2012. i kretala se od 500 do 550 eura, a Tvornica šećera Viro iz Virovitice svojim je kooperantima za tonu šećerne repe isplaćivala ugovorenu cijenu od 45 eura ili 340 kuna. “Bilo je i ranije sličnih pojava


11

www.privredni.hr Broj 3820, 24. ožujka 2014.

( 350.000 t tjestenine

i pekarskih proizvoda plasira se godišnje na tržište

rski proizvodi

rast unatoč krizi ropsku uniju, očekujemo promjenu trenda uvoza koji je sada na godišnjoj razini od 39.000 tona, dok izvozimo samo pekarskih proizvoda, kaže Nada Barišić, direktorica Žitozajednice dnevnik. “Godišnje domaći proizvođači na tržište plasiraju oko 350.000 tona tjestenine i pekarskih proizvoda ukupno vrijednih oko 450 milijuna eura, a u zadnjih desetak godina bilježe stalan rast”, istaknula je ona. Kriza je ovaj sektor dotaknula ozbiljnije tek 2012. kada je zabilježen pad broja tvrtki, a i struktura proizvoda okrenula se jeftinijim vrstama kruha - polubijelom i crnom. No kako u zadnje vrijeme raste trend uzimanja hrane s nogu, sve je više inovativnih pekarnica s većom ponudom proizvoda. I mi imamo konja za utrku “Prednost sektora je domaća sirovina i zbog toga

Poticaji i za pekare Potkraj mjeseca kreće natječaj za mikropoduzetništvo i obrt u kojem je predviđeno ukupno 25 milijuna kuna bespovratnih potpora u rasponu od 10.000 do 300.000 kuna te do 75 posto bespovratnih sredstava, najavio je pomoćnik ministra poduzetništva i obrta Vjekoslav Rakamarić. “Za male i srednje poduzetnike predviđeno je dodatnih 64 milijuna kuna - od 100.000 do 1,4 milijuna kuna, uz 50 posto nepovratnih sredstava. Osiguravaju se i mikrokrediti do 120.000 kuna s niskom kamatnom stopom, kao i krediti za samozapošljavanje, poduzetnice, poduzetnike-početnike...”, istaknuo je Rakamarić, dodavši kako će se osigurati i 200.000 kuna za tvrtke koje nisu u minusu, no imaju problema s obrtnim sredstvima i likvidnošću. postoji daljnja mogućnost razvoja, posebice u izvozu. Sada kada smo ušli u EU, očekujemo promjenu trenda uvoza koji je sada na godišnjoj razini od 39.000 tona, dok izvozimo samo 16.000 tona tjestenine i pekarskih proizvoda”, kaže Nada Barišić. S time se slaže i Zoran Šimunić, direktor tvrtke Naše klasje i predsjednik Grupaci-

je proizvođača tjestenine pri HGK-u. “Zadnjih pet godina uvoz tjestenine stagnira, a proizvodnja raste, što znači da i mi imamo konja za utrku”, ističe Šimunić. U 2012. domaći proizvođači su prvi puta proizveli više tjestenine nego što je uvezeno, a od 2000. do 2012. proizvodnja je gotovo učetverostručena, sa 6573 na 22.368 tona.

“Domaći proizvođači tjestenine, posebice oni u malim i srednjim tvrtkama su, unatoč teškim uvjetima, s liberalizacijom tržišta imali hrabrosti uložiti svoj rad i novac u pokretanje posla i stoga imaju dobre rezultate. Prilika domaćim proizvođačima tjestenine mora biti plasman kroz restorane i hotele u kojima se danas nalazi uglavnom ta-

lijanska tjestenina. Hoteli se većinom opskrbljuju iz veleprodaje, a samo 14 posto njih nabavlja izravno od proizvođača, i tu je naša šansa”, kaže Šimunić.

kroz klastere i zadruge. Ruža Grgurev, upraviteljica pekarsko-slastičarske zadruge Pesla, koja postoji još od 1938., kaže kako su opstali zahva-

ljujući šačici entuzijasta koji su volontirajući održali zadrugu. “Mali obrtnici imaju drukčije probleme od velikih sustava i teško im je biti konkurentan, a ni država ih ne potiče na pravi način. Državni inspektorat, koji je nedavno ukinut, bio je posebice agresivan prema malim pekarima i slastičarima”, naglasila je Ruža Grgurev. Jednako je važno imati tržište, kaže Zoran Štefulj, član Uprave Čakovečkih mlinova. “No treba paziti na konkurenciju koja nam je često u manjim mjestima pokretna trgovina koja se proveze kroz selo i ostavi kruh na svakom drugom plotu, a posluju bez papira, računa i kontrole”, upozorava Štefulj.

kulteta u Osijeku. Belje već pet godina zaredom osvaja titulu najboljeg proizvođača. “Belje je najveći proizvođač repe u Hrvatskoj, a namjeravamo to i ostati. Ova nagrada je poticaj prije svega našim agronomima jer je šećerna repa kraljica kultura i jedna od najteže uzgojivih pa je teško dobiti tako dobar rezultat, pogotovo u teškim agronomskim godinama kakve su bile zadnje tri”, rekao je predsjed-

nik Uprave Belja Goran Pajnić. Ovogodišnja sjetva je počela na vrijeme i odvija se prema planu jer su vremenske prilike povoljne. Proizvodne površine su ostale iste i u skladu su s proizvodnom kvotom - 9000 hektara za Sladoranu Županja i 8165 hektara za Viro. Ugovorena cijena tone šećerne repe za ovu godinu je 300 kuna ili 39 eura, što je smanjenje za 13 posto.

Povezivanje je nužno Za jačanje konkurentnosti mora biti povezivanja

Zadnjih pet godina uvoz tjestenine stagnira, a proizvodnja raste, ističe Zoran Šimunić

repa

jeftiniji šećer tržištu Europske unije pala za više od 200 eura po godinu i kretala se od 500 do 550 eura na tržištu, ali u tako kratkom vremenu i u takvom postotku cijena šećera nikada nije pala. Posljedice ćemo osjetiti u ovoj godini jer ćemo imati velikih problema prodati šećer po proizvodnoj cijeni”, rekao je predsjednik Uprave Tvornice šećera Viro Željko Zadro na dodjeli priznanja Zlatna repa najboljim proizvođačima šećerne repe u 2013. Predsjednik NO-a Vira Marinko Zadro ističe kako će pad cijene šećera od 30 posto znatno utjecati na profitabilnost industrije šećera. “Osim toga, našim ulaskom u

EU bitno su se promijenile okolnosti poslovanja pa su nam nužna dodatna restrukturiranja kako bismo bili konkurentni i opstali na tržištu. Naš za-

Imat ćemo velikih problema prodati šećer po proizvodnoj cijeni, rekao je Željko Zadro ostatak u tehnologiji i kapacitetima u odnosu na velike kompanije iz EU-a je ogroman. U Nizozemskoj, primjerice, dvije še-

ćerane tvrtke Cosun, koja je nekad bila vlasnik virovitičke šećerane, proizvode milijun tona šećera. Njihovi prinosi su 16 tona šećera po toni šećerne repe, a mi još nismo prešli ni osam tona”, kaže Marinko Zadro. Priznanje Zlatna repa za najbolje rezultate u 2013. dobili su Belje iz Darde i Vupik iz Vukovara, Anabbela iz Duboševice, Banovci iz Banovaca, Duško Trstenjak iz Baranjinog Vrha, Meretine iz Županje, Siniša Hrgović iz Vaške, Nikola Bura iz Vinkovaca, Josip Ligda iz Orahovice, Slavko Sere-

zlija iz Gradišta, Ivan Kaladić iz Gradine i Slavica Crnković iz Šarengrada. Sjetva prema planu Zlatna repa za uspješnu dugogodišnju poslovnu suradnju dodijeljena je tvrtki Primex Consulting KFT iz Mađarske i Poljoprivrednoj zadruzi Korođ iz Korođa, a za dugogodišnji doprinos u proizvodnji šećerne repe nagrada je dodijeljena prof.dr.sc. Andriji Kristeku s Poljoprivrednog fa-


12 AKTUALNO *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3820, 24. ožujka 2014.

Zaštita hrane: prevencija namjernog zagađenja

Sigurnost hrane je sigurnost države Pad prometa hrvatskih luka Hrvatska je u 2012. zabilježila najveći pad prometa robe u pomorskim lukama među 28 zemalja Europske unije koja je u cjelini također zabilježila blagi pad, pokazuju podaci Eurostata. Pad prometa robe u hrvatskim pomorskim lukama u 2012. iznosio je 13,2 posto, na 19 milijuna tona. U 2011. promet robe u hrvatskim pomorskim lukama smanjio se 10,1 posto. Najveći je skok u 2012. zabilježila Grčka, za 13,1 posto, na 153 milijuna tona. Nova dražba za toplice Početna cijena za lječilišni kompleks Bizovačke toplice u već četvrtoj dražbi iznosi 35 milijuna kuna. Prodaje se 17 hektara zemljišta u četiri cjeline, hotel Termia, Lječilište, Aquapolis i stari hotel. Ako se kupac ne pojavi na Trgovačkom sudu u Osijeku u ponedjeljak, stečajni upravitelj će predložiti još jedno smanjenje cijene od 30 posto. Početna cijena bila je 73 milijuna kuna. Potencijal prehrambene industrije Prehrambena industrija predstavlja veliki potencijal za hrvatsko gospodarstvo jer svi pokazatelji ukazuju na rast potrošnje hrane na globalnoj razini, zaključeno je na Danu konkurentnosti koji se održao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u organizaciji Financijskog kluba. Marina Tonežić, direktorica u Odjelu revizije i poslovnog savjetovanja u zagrebačkom uredu tvrtke Deloitte procjenjuje kako će volumen prodaje hrane u svijetu bilježiti stabilan rast od tri posto godišnje, s razlikama među regijama, u rasponu od 4,9 posto u Aziji prema 0,2 posto na zapadu Europe.

Na radionici koju su organizirali HGK i američko ministarstvo poljoprivrede, FBI i američko veleposlanstvo hrvatskim poduzetnicima iz prehrambenog sektora predstavljen je sustav proizvodnje hrane i njegova izloženost terorizmu

H

rana je najvažniji interes cjelokupnog čovječanstva. Samo Sjedinjene Američke Države godišnje uvezu hrane u vrijednosti od preko 100 milijardi dolara iz svih zemalja svijeta. Istovremeno su i veliki izvoznik i upravo zato je nužno stalno povećavati razinu zaštite globalnog lanca proizvodnje i distribucije hrane, istaknuo je Kenneth Marten, veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj na radionici Zaštita hrane: prevencija namjernog zagađenja koju su zajednički organizirali Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo poljoprivrede SAD-a (USDA), Federalni istražni ured (FBI) i Veleposlanstvo SAD-a. Suradnja s američkim vlastima na području sigurnosti i zaštite hrane in-

prehrambenu industriju i šumarstvo pri HGK-u Božica Marković istaknula je značaj teme sigurnosti hrane jer ona predstavlja odgovornost proizvođača, ali i cijele države prema potrošačima. “Uz zaštitu hrane može se vezati i terorizam i bioterorizam,

Uz zaštitu hrane može se vezati i terorizam i bioterorizam, upozorila je Božica Marković tenzivno traje od 2003. godine, rekao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. “Institucije koje u Hrvatskoj rade na sustavima kvalitete, sigurnosti i zaštite hrane, svoj posao rade odlično. Izrađeni su operativni programi dje-

lovanja, a posebna pozornost se posvećuje nadzoru i kontroli proizvodnih objekata i procesa. Sigurnost i zadovoljstvo naših potrošača su nam na prvom mjestu”, kaže Jakovina. Direktorica Sektora za poljoprivredu,

kada netko ima namjeru ugroziti ne samo subjekt ili proizvođača već izazvati poremećaje koji mogu dovesti do poremećaja u generalnoj sigurnosti. Jer sigurnost hrane je i sigurnost države”, upozorava Božica Marković.

Na radionici se sudionicima pojašnjavalo kako je sustav proizvodnje, distribucije i prodaje hrane globalni fenomen koji ima niz kritičnih točki pogodnih za terorističke akcije. Složenost tih procesa praktično je predstavljena na primjeru proizvodnje kakaovca i čokolade. Do sada je u svijetu zabilježeno nekoliko pokušaja organizirane kontaminacije kojim se nastojalo provesti masovno trovanje civilnog stanovništva. Intenzivna zaštita na tom području u SAD-u započinje od 2002. godine i uključuje timski rad te suradnju brojnih ministarstava i regulatornih agencija. Na radionici se govorilo i o hrvatskoj praksi na ovom području kroz proizvodnu praksu Podravke. (K.S.)

U Zadru otvoren poljoprivredno prehrambeni inovacijski centar

Postrojenje za sušenje voća i povrća na raspolaganju malim poljoprivrednicima U prostorijama Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Zadar prošle srijede otvoren je Poljoprivredno prehrambeni inovacijski centar. Projekt je financiran iz programa Europske unije, a cilj mu je poticati razvoj i jačati konkurentnost malih i srednjih poduzeća poljoprivredno prehrambenoga sektora u Zadarskoj županiji. HGK-Županijska komora Zadar je uz Agenciju za ruralni razvoj Istre te još sedam partnera iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Grčke i Italije partner u sklopu projekta Tehnologija minijatu-

rizacije: sinergije istraživanja i inovacije u cilju jačanja gospodarskoga razvoja jadranskoga po-

Vrijednost zadarskog dijela u projektu je 155.000 eura dručja – IPATECH, vrijednog 1.700.000 eura. Vrijednost zadarskog dijela u projektu je 155.000 eura. Projekt je sufinanciran programom Europske unije Jadranska prekogranična suradnja u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći, a trajat će do ožujka 2015. godine. Vo-

ditelj projekta IPATECH u HGK-ŽK-u Zadar Dinko Basioli predstavio je jednu od najvažnijih aktivnosti u projektu – nabavu pokretnog pilot-postrojenja za sušenje voća i povrća na solarni pogon koje će, u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, biti stavljeno na raspolaganje malim

poljoprivrednim proizvođačima za preradu proizvoda, ali i studentima za praktičnu nastavu. Basioli je istaknuo kako bi uređaj trebao stići do kraja svibnja i kako će biti instaliran na poljoprivrednom dobru Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru. “Osim

našim krajnjim korisnicima, a to su mali i mikro poljoprivredni proizvođači, uređaj će služiti kao nastavno sredstvo studentima”, istaknuo je Basioli. Prema riječima Petra Pedišića, voditelja Poljoprivredno prehrambenog inovacijskog centra, u centru će se provoditi edukacija poduzetnika, a uz savjetodavnu imat će i posredničku ulogu između različitih tijela uprave i proizvođača. “U sinergiji znanosti i praktičnih proizvođača te tehnologije omogućit ćemo da se mali proizvođači što bolje pozicioniraju na zahtjevnom tržištu”, najavio je Pedišić. (J.V.)


enterprise europe

info

Broj 104, 24. ožujka 2014.

Druga šansa

Novac za projekte na području fotonike Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske BICRO otvorila je poziv za financiranje 100-postotnih troškova istraživanja i razvoja tvrtkama koje koriste tehnologiju fotonike za unapređenje proizvoda i jačanje konkurentnosti u vrijednosti do 600.000 kuna po projektu. Projektom ACTPHAST (Access Centre for Photonics Innovation Solutions and Technology Support) želi se omogućiti malim i srednjim poduzećima uvođenje naprednih inovacija u području fotonike stavljanjem na raspolaganje tima od preko 200 stručnjaka iz 23 najbolja instituta fotonike te financiranjem cjelokupnih troškova istraživanja i razvoja za razvoj fotoničkih komponenata i sustava. Očekivani rezultat ovog programa ogleda se u povećanju prihoda i broja zaposlenih u odabranim poduzećima. Program će osigurati i podizanje svijesti i razumijevanja europskih industrija s tehnološkim i komercijalnim potencijalom fotonike. Poziv za podnošenje prijava otvoren je od siječnja 2014. godine te se do 2017. godine planira financirati ukupno 200 malih i srednjih poduzeća. Više informacija o postupku prijave i samom natječaju možete potražiti na: www.actphast.eu.

Novi pristup spašavanju poduzeća Europska komisija objavila je seriju zajedničkih načela za nacionalne procedure u slučajevima nesolventnosti poduzeća u financijskim poteškoćama Nesolventnost i stečajevi su dio života u dinamičnoj, modernoj ekonomiji. Skoro pola poduzeća preživi manje od pet godina, te oko 200.000 poduzeća ulazi u stečaj širom EU-a svake godine, od kojih četvrtina posluje izvan matičnih država. Trendovi pokazuju kako se broj stečajeva povećava – udvostručio se od početka krize, a isto se očekuje i tijekom 2014. Europska komisija je potaknula zajednička načela za procedure kojima se želi preusmjeriti naglasak od likvidacije prema poticanju restrukturiranja održivih poduzeća u ranim fazama kako bi se izbjegli stečajevi. Reformom nacionalnih pravila o predstečajnim postupcima stvaraju se optimalni uvjeti: pomaže se nastaviti poslovanje održivih poduzeća te zaštititi radna mjesta, kao i poboljšati okružje za povrat većeg dijela potraživanja u slučajevima stečaja. Nakon stečaja, pošteni poduzetnici bi trebali brzo imati drugu šansu jer podaci pokazuju kako su iz drugog pokušaja znatno veće šanse za uspjeh. “Poduzeća su ključna za stvaranje prosperiteta i radnih mjesta, ali stvaranje poduzeća – i održavanje poslovanja – je

iznimno teško, naročito u današnjem gospodarskom okružju”, navela je Viviane Reding, povjerenica EK-a za pravosuđe. “Uporedo s povećanjem broja poduzeća koja su suočena s financijskim poteškoćama širom Europe, moramo promisliti o našem pristupu nesolventnim poduzećima. Prva automobilska tvrtka Henryja Forda propala je nakon 18 mjeseci, međutim on je nastavio i uspostavio jednu od najuspješnijih kompanija na svijetu. Ne bismo trebali stvarati prepreke inovativnosti: ako isprva pošteni poduzetnik ne uspije, ona ili on bi trebao imati priliku pokušati ponovno.

Ovim pravilima trebao bi se olakšati novi početak”, dodala je ona. Moramo uspostaviti učinkovit mehanizam koji će dopustiti distinkciju između poštenih i nepoštenih poduzetnika budući da je to ključno kako bi se smanjio sadašnji teret stečaja, kaže potpredsjednik EK-a Antonio Tajani, povjerenik za poduzetništvo i industriju. “Razlikovanje bi trebalo pridonijeti eliminaciji diskriminacije protiv onih koji nisu prijevarno ušli u stečaj, kako bi mogli ponovno koristiti tržišnu potporu za otvaranje novog poduzeća”, ističe Tajani.


enterprise europe Novi investicijski prostor za mala i srednja “zelena” poduzeća

Zeleni projekti s dodanom vrijednosti U sklopu Ecofunding projekta izradit će se jedinstveni katalog financijskih usluga i proizvoda koji uključuje sve financijske alate u EU-u. Ujedno će se napraviti međunarodna online platforma za financiranje malih i srednjih poduzeća kroz koju će poslodavci poboljšati svoju učinkovitost i imati lakši pristup financijskim sredstvima Sanja Plješa Mali i srednji poduzetnici u Hrvatskoj do sada su imali ograničen pristup financiranju što ih je dodatno onemogućavalo u realizaciji nekih projekata. Kako bi se pomoglo mikro, malim i srednjim poduzetnicima koji se bave tzv. zelenim poduzetništvom, i to posebice u sektoru energetske učinkovitosti i zaštiti okoliša, nastao je međunarodni projekt Ecofunding, sufinanciran sredstvima iz strukturnog programa Europske unije. U tom projektu sudjeluje osam država Španjolska, Portugal, Cipar, Grčka, Francuska, Slovenija, Italija i Hrvatska i uku-

Za aktivnosti u Hrvatskoj iz Ecofundinga namijenjeno je ukupno 139.800 eura pno 11 institucija-partnera. Razvojna agencija Zagreb-TPZ jedan je od partnera u tom projektu. Ukupni proračun projekta iznosi 1,48 milijuna eura od čega je za aktivnosti u Hrvatskoj namijenjeno ukupno 139.800 eura. Ecofunding se u Hrvatskoj provodi od 2. siječnja 2013. do 31. prosinca ove godine. Poslovni plan i financiranje Jedna od aktivnosti ovog projekta je izrada jedinstvenog kataloga financijskih usluga i proizvoda koji uključuje sve financijske alate u EU-u te stvaranje međunarodne online platforme za financiranje malih i srednjih poduzeća kroz koju će poslodavci poboljšati svoju učinkovitost i imati lakši pristup financijskim sredstvima. Platforma će uključivati inovativne ICT instrumente kao što su usluga za analizu rejtinga, samodijagnostika i RSS sustav za savjetovanje poduzeća sukladno njihovom interesu. Ecofunding također omogućava malim i srednjim poduzetnicima koji su u svom poslovanju usmjereni na razvijanje eko inovacija i energetsku učinkovitost savjetodavne usluge ECOLAB-a (središnjeg sustava usluga čime će se malim i srednjim poduzetnicima pruži-

ti informacije i tehnička pomoć pri povezivanju s investitorima). Uz to, oni će dobiti besplatnu izradu poslovnog plana kao i mogućnost financiranja investicijskog projekta. “Na taj način poduzetnici mogu realizirati svoje projekte s područja uštede energije, zelene energije i zelenog poslovanja. Isto tako, oni mogu proširiti svoje eko poslovanje na području Hrvatske, Italije, Francuske, Španjolske, Portugala, Slovenije, Cipra ili Grčke”, rekla je Lidija Čilić Zadro, voditeljica projekta Ecofunding za Hrvatsku. Cilj projekta je stvoriti cjelovitu platformu financijskih izvora koja će povezati investitore s potencijalnim poduzetnicima i uključiti sve mehanizme financijskog inženjeringa. Istovremeno ta će platforma pružati inovativna rješenja u vezi s financiranjem rizičnog kapitala i privatnog ulaganja. Govoreći o posebnostima projekta, Lidija Čilić Zadro je istaknula kako on omogućuje izravan kontakt malih i srednjih poduzetnika s potencijalnim investitorima, a to su privatne i javne institucije koje nude inovativne instrumente financiranja i to putem međunarodne online platforme kao i na izravnim B2B sastancima. Projektom Ecofunding na-

Male hidroelektrane u Indiji i Hondurasu Klaster Inteligentna energija, osnovan 2009. godine, poslovna je mreža koja pokreće i uspostavlja kreativno partnerstvo između malih i srednjih poduzetnika, znanstvenika i gospodarskih institucija s ciljem jačanja domaće industrije obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Usmjeren je na zelene tehnologije energetskog sektora koje se mogu proizvesti u Hrvatskoj u području malih hidroelektrana, sunčeve energije,

biomase i energetske učinkovitosti, a koje imaju visok potencijal zapošljavanja. Male hidroelektrane izrađene u Hrvatskoj plasiraju u Indiju, Japan i Honduras. Klaster Inteligentna energija uključen je u projekt Leonardo da Vinci EFFIVET (Lifelong learning programme - Program cjeloživotnog obrazovanja). Cilj tog projekta je razvoj strukture strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za sektor energetske učinkovitosti.

stojat će se prebroditi gospodarska kriza upravo zahvaljujući zelenoj energiji i novim kreativnim idejama u području eko poslovanja. Jedan od ciljeva tog projekta je i postizanje veće učinkovitosti i manje potrošnje energije čime će se ujedno smanjiti troškovi poduzeća te istaknuti nova kreativna rješenja za europsku proizvodnju.

istaknula Lidija Čilić Zadro, do sada je detektirano 90 potencijalnih tvrtki među kojima su i startup tvrtke koje se mogu prijaviti na natječaj. Paralelno se traže i potencijalni investitori za financiranje zelenih projekata koji imaju neku dodanu vrijednost. Naglasila je kako će se za desetak malih i srednjih poduzetnika koji će imati najbolje projekte omogućiti besplatna izrada poslovnih planova. Isto tako, najboljem specifičnom investicijskom projektu omogućit će se eventualno potpisivanje sporazuma o suradnji s ključnim subjektima u financijskom sektoru koji će pregledati i možda financirati taj izabrani projekt.

Počinju prijave Protekla, prva godina toga projekta bila je usmjerena na izradu metodologije za poslovni i financijski plan, a potkraj ožujka počinju prijave projekata malih i srednjih poduzetnika za Ecofunding. Kako je


www.een.hr

24. ožujka 2014.

2 3

Potpore

Kako do europskog novca Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izdala je Priručnik za poljoprivredna gospodarstva u kojem se nalaze detaljne informacije o tome kako poljoprivrednici mogu ostvariti potporu za izravna plaćanja, državnu potporu i IAKS mjere ruralnog razvoja Kao i prethodnih godina Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izdala je Priručnik za poljoprivredna gospodarstva u kojem se nalaze detaljne informacije o tome kako poljoprivrednici mogu ostvariti potporu za izravna plaćanja, državnu potporu i IAKS mjere ruralnog razvoja (potpore za eko uzgoj, integriranu proizvodnju, teža poljoprivredna područja i očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta). Promjena posjeda Najvažnije informacije iz Priručnika odnose se na poljoprivrednike koji su smanjili ili povećali površinu posjeda tj. zemljišta koje obrađuju. Oni imaju mogućnost prijenosa tih prava do 2. travnja, kako bi i za to zemljište mogli zatražiti izravna plaćanja. Prijenos prava na regionalno plaćanje može se učiniti prodajom, davanjem u zakup i nasljeđivanjem ili ostalim vrstama konačnog prijenosa. To je važno za poljoprivrednike koji su zakupili dodatnu zemlju jer bez prava na plaćanja za dodatnu zemlju neće moći ostvariti potporu. Nova prava Nova se prava na plaćanja iz nacionalne rezerve u 2014. godini dodjeljuju za regionalno plaćanje na temelju podnesenog zahtjeva. To se odnosi na nove korisnike koji su započeli obavljati poljoprivrednu aktivnost nakon 1. siječnja 2013. godine i koji nisu ostvarili izravna plaćanja za tu godinu; nisu obavljali poljoprivrednu aktivnost u svoje ime i na vlastiti rizik

ili nisu upravljali pravnom osobom koja obavlja poljoprivrednu aktivnost tijekom pet godina prije početka nove poljoprivredne aktivnosti. Pravo na plaćanje dobivaju i oni korisnici koji za poljoprivrednu aktivnost koriste najmanje polovinu površina na područjima s težim uvjetima gospodarenja. Svi ostali korisnici koriste prava na plaćanja koja su im dodijeljena prošle godine. Prava na plaćanja za zemljište razminirano i stavljeno u poljoprivrednu funkciju tijekom 2013. dodjeljuju se u 2014. korisnicima koji podnesu zahtjev za dodjelu prava na plaćanje iz posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište. Premije za stoku Premije za krave dojilje dodjeljuju se u okviru individualnih gornjih granica prava na premije koje korisniku Agencija dodjeljuje do 30. ožujka. Novost je da je razdoblje obveznog držanja teladi kod uzgoja krava dojilja skraćeno s četiri na dva mjeseca. Premije za ovce i koze dodjeljuju se u okviru individualnih gornjih granica prava na premije koje je korisniku Agencija dodijelila do 28. veljače. Putem Agronet sustava svakom korisniku omogućen je pregled stanja prava na premije na listu C predispisa Jedinstvenog zahtjeva. Višestruka sukladnost Nedavno je donesen i novi Pravilnik o višestrukoj sukladnosti i prema njemu su pravila višestruke sukladnosti za 2014. godinu proširena na nove obveze poljoprivrednika vezane uz zaštitu okoliša, jav-

no zdravlje i zdravlje životinja. Višestruka sukladnost su postupci vezani za zaštitu okoliša, zdravlje ljudi i dobrobiti životinja, kojih se poljoprivrednici moraju pridrža-

Za podnošenje zahtjeva za potporu rok je 15. svibnja 2014. godine vati ako žele ostvariti izravna plaćanja. Edukaciju poljoprivrednika o višestrukoj sukladnosti provodi Savjetodavna služba. Pravilnikom o višestrukoj sukladnosti utvrđeno je sedam elemenata obilježja krajobraza - pojedinačno stablo, drvored, šumarak, živica, lokva-jezerce, jarak, suhozid - koji se ne smiju uklanjati ili oštećivati, a za njih se mogu ostvariti prava na plaćanja. IAKS mjere Poljoprivredniku koji prvi put traži potporu za IAKS mjere ruralnog razvoja (Ekološka poljoprivredna proizvodnja, Integrirana poljoprivredna proizvod-

nja, Teži uvjeti gospodarenja, Očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja i Očuvanje izvornih i zaštićenih kultivara poljoprivrednog bilja) na zahtjevu za potporu za 2014. godinu, to je ujedno i zahtjev za ulazak u sustav potpore za IAKS mjere ruralnog razvoja, što predstavlja višegodišnju obvezu, kršenje koje rezultira umanjenjima potpore i povratom sredstava. Ako se bave ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom poljoprivrednici se moraju registrirati u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji u regionalnom uredu Agencije za plaćanja u kojem podnose zahtjev. Rokovi Za podnošenje zahtjeva za potporu rok je 15. svibnja 2014. godine, zahtjev za premiju za ovce i koze podnosi se do 30. travnja, a zahtjev za premije za krave dojilje, plaćanja za mliječne krave i za specifičnu potporu podnosi se od 1. travnja do 15. svibnja 2014. godine. Jedinstveni zahtjev može se podnijeti i nakon 15. svibnja 2014. godine, i to najkasnije do 9. lipnja 2014. godine, ali će se korisniku umanjiti iznos potpore za svaki dan kašnjenja. Izmjene i dopune podnesenog zahtjeva za poljoprivredne parcele i/ili prava na plaćanja moguće su do 31. svibnja 2014. bez smanjenja visine plaćanja za zakašnjenje, te do 9. lipnja 2014. uz smanjenje iznosa potpore zbog kašnjenja. Više podataka moguće je naći u Priručniku za poljoprivredne potpore koji se nalazi na http://www.apprrr.hr/ Download.ashx?FileID=63a149c4-c9a14654-a493-76dbbf0c5d25.


enterprise europe HRVATSKE DELIKATESE NA SAJMU TAVOLA U BELGIJI

Predstavljanje uspjelo, sl ugovaranja

Uz konačan cilj našeg projekta, a to je prodaja vrhunskih hrvatskih delikatesa na tržištu EU-a, izuzetno važno je znanje i iskustvo te samopouz direktor Tera Tehnopolisa Svetozar Sarkanjac Da “nema kruha bez motike” stara je istina, a u to se proteklog tjedna uvjerilo i dvadesetak hrvatskih poduzetnika i OPG-ovaca, proizvođača delikatesnih prehrambenih proizvoda. Svi su oni uz višegodišnji trud osječkog Tehnologijsko-razvojnog centra Tera Tehnopolis aktivno sudjelovali na prestižnom europskom sajmu Tavola u belgijskom gradu Kortrijku. Tera Tehnopolis, centar koji djeluje kao rezultat suradnje Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, u sklopu projekta Europske poduzetničke mreže (EEN), okuplja nekoliko desetaka poduzetnika koji se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda više kategorije. Svojevrsna kruna takve projektne aktivnosti centra Tera Tehnopolis bilo je sudjelovanje dokazano kvalitetnih hrvatskih proizvoda na sajmu Tavola 2014. - od vrhunskih vina i voćnih likera, preko kulena i kobasica, do kozjeg sira, džemova, bira-

ne baranjske začinske paprike, te maslinovog i bučinog ulja. Bio je to prvi nastup uglednih malih hrvatskih proizvođača delikatesne hrane i pića na ovom prestižnom sajmu koji se održava svake dvije godine. Istovremeno, bila je to sjajna prilika hrvatskih proizvođača za plasman proizvoda na EU tržište. Stoga je održano više od 300

poslovnih bilateralnih susreta na kojima su naši sudionici ostavili odličan dojam, ali i stekli neprocjenjivo iskustvo koje će zasigurno biti ovjenčano kvalitetnim ugovorima. Organizatori sajma odali su priznanje Hrvatskoj tako što su joj jedinoj od sudionika omogućili organizaciju Degustacijskog centra u kojemu su posjetitelji mogli

kušati delicije hrvatskih proizvođača. Priprema hrvatskih poduzetnika za posjet i razgovore na sajmu važan je projekt osječkog Tera Tehnopolisa. “Uz konačan cilj našeg projekta, a to je prodaja vrhunskih hrvatskih delikatesa na tržištu EU-a, izuzetno važno je znanje

Natječaj “Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa”

IT tehnologijama

Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je natječaj za male i srednje poduzetnike kojim će se sufinancirati projekti informatizacije u ukup Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je poziv za dostavu projektnih prijava za natječaj Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa namijenjen malim i srednjim poduzetnicima. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj bit će na raspolaganju bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 3,14 milijuna eura, odnosno nešto više od 24 milijuna kuna. Ovim natječajem želimo potaknuti razvoj i uvođenje naprednih e-poslovnih modela, rast i konkurentnost mikro, malih i srednjih poduzeća, kaže ministar poduzetništva i

obrta Gordan Maras. “Očekujem kako će biti sufinancirano između 50 i 60 projekata, a vodit će se računa o regionalnoj komponenti - odnosno, što je manja razvijenost, veće će biti sufinanciranje”, kaže Maras. Minimalni iznos pojedinačne potpore iznosit će 150.000 kuna, dok će maksimalni biti do 750.000 kuna. Poziv na ovaj natječaj bit će otvoren dok se ne iskoriste sva sredstva koja su na raspolaganju, a najkasnije do 30. lipnja 2015., kako bi svi projekti bili dovršeni do kraja srpnja 2016. godine. Potpore će iznositi od 70 do 85 posto vrijednosti ukupnog projekta. Prema indeksu razvijenosti jedinice lokalne samouprave, tvrtke registrirane u manje razvijenim po-


www.een.hr

24. ožujka 2014.

Zaštita potrošača

lijede

Koristite prava koja vam pripadaju

zdanje koje sudionici stječu nastupom na sajmu Tavola i bilateralnim razgovorima, ističe Ivan Štefanić, ostvarili smo jako puno, tvrdi Mirjana Zelenika, vlasnica OPG-a Zelenika iz Iloka koji je zapadnoeuropskim ugostiteljima ponudio vina i pjenušce. “To je jedan od onih sajmova čiju organizaciju svakako treba kopirati. Imali smo dogovorene sastanke, nismo išli na slijepo, tako da sam uvjerena da će i poslovni učinak u konačnici biti dobar”, dodaje Mirjana Zelenika. Hrvoje Matijević, vlasnik OPG-a Matijević iz Suze, nudio je vrhunski kulen. “Želja mi je da sa svojim proizvodima doprem do konzumenata iz Belgije, Francuske, ali i sjevernih europskih zemalja. Tražili smo primarne kupce, obavili nekoliko poslovnih susreta i sada očekujemo konkretizaciju”, kaže Matijević. i iskustvo te samopouzdanje koje sudionici stječu nastupom na sajmu i bilateralnim razgovorima. Također je važna i suradnja s hrvatskim europarlamentarcima, odnosno zastupnicom Biljanom Borzan koja je poduprla ovaj program i omogućila dolazak u Belgiju. Odabir sektora, tržišta i načina uspostavljanja poslovnog kontakta omo-

4 5

gućio je rad Tere u okviru Europske poduzetničke mreže i sektorske grupe Agrofood”, kaže direktor Tera Tehnopolisa Ivan Štefanić. Hrvatski sudionici, naravno, bili su puni pozitivnih dojmova, kako o sajmu Tavola, tako i o obavljenim razgovorima. Već činjenicom da smo se na jednom takvom sajmu izborili za “hrvatski kutak”

Do sada nismo izlazili na tržišta izvan Hrvatske i zato smo zadovoljni već činjenicom da smo imali priliku prezentirati svoje proizvode i vani. Posebno zato što se tu radi o ljudima koji poznaju i cijene kvalitetne proizvode, kažu u varaždinskom OPG-u Petrović, poznatom hrvatskom proizvođaču certificiranog visokokvalitetnog ekološkog bučinog ulja.

Rad koji Europska unija posljednju godinu provodi kako bi ojačala potrošačka prava imaju pozitivan učinak na povjerenje potrošača, a upravo je ono ključni element za gospodarski oporavak Europe. Zbog toga je Europska komisija pokrenula kampanju za potrošače kojom se građane obavještava o njihovim potrošačkim pravima prema zakonodavstvu EU-a te ih se, ako imaju pitanja ili probleme, upućuje na mjesta na kojima mogu dobiti savjete i pomoć. Ako su poduzeća motor europskog gospodarstva, onda su potrošači ti koji njime upravljaju, ističe potpredsjednica Europske komisije Viviane Reding. “Potrošači koji imaju povjerenje u tržište te smatraju da imaju utjecaja i da se s njima pravedno postupa mogu unutarnje tržište EU-a prebaciti u višu brzinu – a upravo to je potrebno europskom gospodarstvu tijekom njegova oporavka od financijske krize”, smatra Viviane Reding. Povjerenik za potrošače Neven Mimica je dodao kako je svrha Europskog dana zaštite potrošača pomoći potrošačima da spoznaju svoj utjecaj, omogućiti im da bolje upoznaju svoja prava te ih potaknuti da ih u potpunosti iskoriste u praksi.

do konkurentnosti

pnom iznosu većem od 24 milijuna kuna. Natječaj je otvoren dok se ne iskoriste sva sredstva koja su na raspolaganju dručjima dobit će veći postotak sufinanciranja. Prema najavama iz Ministarstva, kroz ovaj natječaj moći će se sufinancirati projekti analize postojećih procesa, kao i njihova modernizacija, uvođenje inovacija, digitalizacija, a projekti mogu uključivati i izdatke za informatičku opremu, računalne programe ili njihov razvoj. Iz Ministarstva očekuju kako će ova potpora ostvariti pozitivne rezultate poput povećanja učinkovitosti i produktivnosti, povećanja prihoda od prodaje i izvoza te otvaranja novih radnih mjesta. Ivan Ante Nikolić, član Izvršnog odbora HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatno-

sti i član Uprave Blinka, tvrtke koja se bavi savjetovanjima u IT sektoru i održavanjima sustava, kaže kako oni koji se prijave na natječaj mogu očekivati povećanje produktivnosti svoje tvrtke i rast njene konkurentnosti. “Ovo je prvi konkretni program namijenjen izravno informatizaciji malih i srednjih poduzeća, a do sada su programi išli u smjeru općenitih povećanja gospodarske aktivnosti, inovacija ili konkurentnosti. Hrvatska ICT industrija želi usko surađivati s malim i srednjim poduzećima jer su ona odličan partner za prihvaćanje rješenja i stvaranje iskustava koja se mogu nuditi na drugim

tržištima”, smatra Nikolić. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Eurostata, mala i srednja poduzeća zaostaju u korištenju ICT-a u odnosu na velika u EU27, iako su razlike između malih, srednjih i velikih tvrtki u EU-u manje. Primjerice, prema Eurostatu, Hrvatska zaostaje u odnosu na EU27 u korištenju računala u planiranju poslovanja u prosjeku za tri posto ili u računalnom upravljanju odnosa s kupcima za šest posto. Razlika između Hrvatske i razvijenih članica je još veći. Osim jačanja konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, ovaj program će pomoći hrvatskoj ICT industriji - za koju se očekuje

da proizvede veliku većinu rješenja koja će SME tražiti - između ostaloga i zbog vrijednosti projekata. Hrvatski IT sektor je i sve veći izvoznik. U 2012. godini izvoz je iznosio gotovo pet milijardi kuna, a analitičari IDC Adriaticsa kažu kako je te godine izvoz IT usluga iz Hrvatske porastao 22 posto, na 440 milijuna kuna. Prema podacima Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera CISEx, godišnje hrvatska poduzeća izvoze računalnih programa u vrijednosti oko milijardu kuna i uz stope rasta od oko 25 posto. U posljednjih pet godina ukupan rast izvoza iznosio je 78 posto.


enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.

nn.hr/SPIN/application/ipn/Document Management/DokumentPodaciFrm. aspx?Oznak aDokumenta=2014%2 fS+002-0013307.

Programiranje i podrška aplikacija Financijska agencija traži nabavu usluga programiranja i aplikacijske podrške. Natječaj je otvoren do 25. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku predaju se na Financijska agencija, 85821130368, Vrtni put 3, Služba nabave, Na pažnju: Matija Pašalić 10000 Zagreb. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document Management/DokumentPodaciFrm. aspx?Oznak aDokumenta=2014%2 fS+002-0013415.

Cjevovodi Zaprešić d.o.o. traži nabavu cjevovoda, sustava cijevi, različitih cijevi, strukturnih cijevi i srodnih artikala. Natječaj je otvoren do 25. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Zaprešić d.o.o., 96412232479, Pavla Lončara 2, Voditelj poslova komercijale i javne nabave, Na pažnju: Franjo Mandir, 10290 Zaprešić, fmandir@komunalno-zapresic.hr. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2 014%2fS+002-0013367.

Izrada projekta Veleučilište u Slavonskom Brodu traži nabavu usluge izrade projekta i nacrta te procjenu troškova. Natječaj je otvoren do 24. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Veleučilište u Slavonskom Brodu, 06972269479, Dr. Mile Budaka 1, Društveni odjel, Na pažnju: Sanja Knežević, 35000 Slavonski Brod, sanja.knezevic@vusb.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.

Prekidači Hrvatski operator prijenosnog sustava traži nabavu prekidača. Natječaj je otvoren do 24. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o., 13148821633, Kupska 4, Na pažnju: Dean Dobrec, 10000 Zagreb, dean.dobrec@hops.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/appli-

cation/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2014%2fS+005-0013507. Trafostanice HEP-Operator distribucijskog sustava, traži nabavu trafostanica. Natječaj je otvoren do 14. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., 46830600751, Ulica grada Vukovara 37, Elektra Bjelovar, mr.sc. Mladen Modrovčić, dipl.ing.el., 10000 Zagreb, mladen.modrovcic@hep.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document Management/DokumentPodaci-Frm. aspx?Oznak aDokumenta=2014%2 fS+005-0010387. Rakete protiv tuče Državni hidrometeorološki zavod RH traži nabavu raketa protiv tuče. Natječaj je otvoren do 31. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Pisarnica DHMZ-a, Grič 3, gđa Sonja Stanković, 10000 Zagreb, sonja.stankovic@cirus.dhz.hr. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/Dokument

PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2 014%2fS+002-0008093. Toplinska energija Grad Sisak raspisuje javni natječaj za uslugu osiguravanja toplinske energije. Natječaj je otvoren do 1. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Sisak, 08686015790, Rimska 26, Upravni odjel za proračun i financije, Anita Filipović; ili Upravni odjel za gospodarstvo i komunalni sustav, Petar Lerotić, 44000 Sisak, anita.filipovic@ sisak.hr, petar.lerotic@sisak.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document Management/DokumentPodaciFrm. aspx?Oznak aDokumenta=2014%2 fS+002-0007952.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Farmaceutski proizvodi (20121031031 BR) Litvanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju farmaceutskih proizvoda traži trgovačke posrednike. Tvrtka proizvodi prirodni biljni sirup, lijekove za upalu sinusa, kronični bronhitis i probavne smetnje te biljne koncentrate koji pomažu ublažiti simptome mamurluka. Tvrtka želi ući na nova tržišta s tim proizvodima te traži partnere koji bi ih mogli zastupati na svom lokalnom tržištu. Prodaja modernog namještaja (BRUK20140108001) Britanska tvrtka traži proizvođače/dobavljače modernog namještaja visoke kvalitete po konkurentnim cijenama u cilju njegova plasiranja u luksuznim dizajnerskim dućanima u Velikoj Britaniji.

Tvrtka traži proizvođače stolova, stolaca, ormara od brezinih šperploča, laminirane plastike i obojenog drveta i metala. Za početak bi naručivali male količine: 20-30 stolova i 60-80 stolaca (prosječna cijena stola je oko 200 eura). Alternativni izvori energije (BRCZ20131212001) Češka tvrtka traži partnera (tvrtku ili instituciju) koji radi u području alternativnih izvora energije, prije svega s naglaskom na razvoju vjetroturbina do 10kW. Tvrtka razvija, proizvodi i primjenjuje alternativne izvore energije i željela bi surađivati s tvrtkom ili institucijom s kreativnim potencijalom i odgovarajućom računalnom i softverskom podrškom. Tvrtka razvija proizvode na području alternativne energije (s naglaskom na energiji vjetra) za uporabu u kućanstvu. Traži partnere za joint venture.

Tkanine za tapeciranje namještaja (BOLT20140206001) Litvanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju tkanina za tapeciranje namještaja, dekorativne tkanine i ostale tekstile traži agenta, distributera i zastupnika, koji su zainteresirani za distribuciju tekstila i tkanina na drugim tržištima. Tvrtka ima dugogodišnje iskustvo u proizvodnji, modernu opremu, stručno osoblje i kvalitetne proizvode i uslugu.

Proizvodnja cisterni, rezervoara i metalnih spremnika (BORS20130919001) Srpska tvrtka se bavi proizvodnjom cisterni, rezervoara i metalnih spremnika. Posebno je specijalizirana za proizvodnju i montažu uređaja za uklanjanje prašine i čišćenje zraka, razne opreme koja se koristi u prerađivačkim postrojenjima, plinske opreme i opreme za benzinske postaje. Tvrtka nudi podugovaranje vezano uz projektiranje i proizvodnju spremnika pod tlakom i opreme za bioplinska postrojenja te traži distributera za svoje proizvode na europskom tržištu. Visokokvalitetna bijela i crvena vina (BOIT20131212001)

Talijanski proizvođač visokokvalitetnih crvenih i bijelih vina sa sjedištem u provinciji Ravenna traži distributere aktivne u trgovini kvalitetnim vinima. Tvrtka proizvodi dvije vrste vrhunskih vina: Albana, slatko bijelo vino, te Sangiovese, suho, crveno vino. Sva vina su dobivena od po-

sebno odabranih trsova koji su lokalno uzgojeni s posebnom pažnjom i stručnošću. Drvena stolarija (BOPL20140121003) Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju drvenih prozora, drvo-aluminijske stolarije, drvenih vanjskih vrata, drvenih prozorskih kapaka, roleta, prozorskih klupica i ukrasnih letvica traži trgovačke posrednike (agenta, distributera i zastupnika) te se nudi kao podizvođač. Metaloprerađivačka tvrtka (BRDE20131122001) Njemačka tvrtka želi kupiti metaloprerađivačku tvrtku za proizvodnju ispušnih i cijevnih sustava te obradu metala u Istočnoj Europi i Turskoj. Tvrtka koju bi kupili trebala bi imati sljedeću opremu: aparat za zavarivanje (MIG, MAG, WIG), CNC strojeve, stroj za probijanje, stroj za savijanje, stroj za piljenje... Dobavljač ulja od uljane repice (BRPL20131210001) Poljska tvrtka aktivna u trgovini hranom traži dobavljača ulja od uljane repice. Tvrtka ima široku prodajnu mrežu u Poljskoj te opskrbljuje restorane i prodavaonice svim vrstama prehrambenih proizvoda. Tvrtka traži dobavljača ulja za dugoročnu suradnju.


www.een.hr

24. ožujka 2014.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en.cf. Automobili Smart, modeli ForTwo Microphy, ForTwo CDI, ForTwo i ForTwo Brabus, proizvedeni od veljače do svibnja 2012. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer kočiona kliješta prednjeg desnog kotača mogu biti loše postavljena i u vožnji slomiti disk. (slika 1) Automobili Citroen, model C1, proizvedeni u srpnju prošle godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se ti-

1

2

5

6

3

4

7

8

jekom vožnje var zadnje osovine može oštetiti i slomiti. (slika 2)

korištenje jer se može samozapaliti. (slika 4)

Automobili Citroen, model Jumpy, proizvedeni od kolovoza do prosinca prošle godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer kočioni diskovi mogu biti pretanki i slomiti se prilikom kočenja. (slika 3)

Igračka - plastični poni, brend Fun Toys Lovely, model Lovelyneddy, oznake 0057736. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer sadrži ftalate. (slika 5)

Automobili Porsche, model 911, proizvedeni od listopada prošle do veljače ove godine. Proizvod predstavlja rizik za

Olovka, brend BIC, model Bic for her, oznake B-892311. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer dijelovi sadrže previsoke razine nikla koji može izazvati alergijsku reakciju. (slika 6)

Boja za kočione diskove u spreju, brend VHT, oznake Caliper Paint, različite boje. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži ftalate i diklormetan, a nema oznaku opasnosti. (slika 7) Grijač, brend Rikon, model 16” Ayakli Fan, oznake RKN16. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer dijelovi pod naponom nisu dovoljno izolirani pa postoji opasnost od električnog udara. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upit vezan za tehnologiju uputite na lada.benzon@bicro.hr.

Multimedijalni interaktivni izlog (TRIT20131024001) • Poduzetnik iz sektora kreativne industrije razvio je koncept inovativnog multimedijskog interaktivnog izloga koji prikazuje proizvode na javnim mjestima te omogućava klijentima dobivanje informacija o proizvodu i kupnju putem ekrana osjetljivog na dodir, smještenog na površini izloga. Za daljnji razvoj ideje potrebna je suradnja s IT stručnjacima za ekrane osjetljive na dodir te programske alate za upravljanje protoka informacija i interakciju. Suradnja bi se ostvarila kroz tehničku suradnju. Traži se nova tehnologija za valorizaciju otpada šećerne repe /celuloze i lišća/ (13 NL 60FI 3SGR) • Nizozemska tvrtka koja se bavi obradom šećerne repe, proizvodnjom šećera i šećernih specijaliteta želi optimizirati korištenje sirovina. Njihov odjel za istraživanje i razvoj je u potrazi za novim načinima va-

lorizacije otpada repe (celuloze i lišća) vađenjem korisnih spojeva. Tvrtka traži partnere koji imaju iskustva s iskorištavanjem otpada za razvoj i testiranje novih aplikacija. Tvrtka je zainteresirana za tehničku suradnju. Automatski stroj za proizvodnju meda s komadima voća (TRPL20130705001) • Tvrtka iz sjeveroistočne Poljske koja se bavi proizvodnjom meda u potrazi je za uređajem za automatsku proizvodnju meda s komadima voća. Uređaj/stroj treba dozirati voće i med naizmjence te istodobno obavljati druge tehnološke procese (npr. zagrijavanje). Rješenje može biti u konceptnoj fazi - tvrtka je zainteresirana za tehničku suradnju.

Traži se nova tehnologija pakiranja koja produžuje rok svježeg voća i povrća (TRTR20130729001) • Tvrtka iz Turske koja se bavi pakiranjem uglavnom svježih proizvoda je u potrazi za ovim materijalom koji bi se koristio u tehnologiji pakiranja. Materijal bi trebao produžiti rok trajanja svježeg voća i povrća. Tvrtka traži partnera s kojim bi sklopila ugovor o proizvodnji ili licencni ugovor. Također su otvoreni za sklapanje ugovora o zajedničkom ulaganju s industrijom, sveučilištima i istraživačkim institucijama.

Traži se formula za bezglutenski kruh od kvasca (TRPL20130808004) • Tvrtka iz sjeveroistočne Poljske koja proizvodi razne vrste kruha zainteresirana je za suradnju u cilju razvoja formule bezglutenskih proizvoda od kvasca. Razvijeni proizvodi bi se nudili ljudima koji pate od glutenske enteropatije ili alergičnima na gluten. Tvrtka je zainteresirana za znanstvenu i tehničku suradnju. Traži se automatizirani parking sustav koji koristi robotsku tehnologiju (TRGR20130926001) • Grčka tvrtka specijalizirana za projektiranje i proizvodnju standardiziranih i prilagođenih dizala i pokretnih stepenica traži partnere za suradnju i razvoj tehnologije za automatizirane parkirališne sustave koji se pokreću elektromotorom ili hidrauličkom pumpom. Tvrtka je zainteresirana za suradnju s tvrtkama s relevantnim iskustvom te sklapanje ugovora o tehničkoj suradnji, ugovora o proizvodnji te komercijalnog ugovora. Sustav za dijeljenje električnih bicikala sa i bez priključka (TRIT20131202003) • Talijanska tvrtka s ekspertizom u kopnenom transportu traži partnera s tehnološkim znanjem za implementaciju sustava za međusobno dijeljenje električnih bicikala. Sustav podrazumijeva i izgradnju skloništa koja

će biti opremljena solarnim panelima za punjenje bicikala i nadzornim kamerama. Tvrtka je zainteresirana za tehničku suradnju i zajednički daljnji razvoj. Traži se rješenje za direktno punjenje baterija bicikala iz fotonaponskih panela (TRFR20140128001) • Francuska tvrtka specijalizirana za prodaju i najam električnih bicikala za turističku svrhu i javni transport traži rješenje za punjenje baterija bicikala izravno iz fotonaponskih panela bez pretvarača snage, dakle uvijek istosmjernom strujom (DC). Tvrtka traži rješenje koje je već na tržištu za sklapanje komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći. Traži se tehnologija za proizvodnju komprimiranog zraka iz obnovljivih izvora energije (TRFR20131008 001) • Francuska tvrtka čija je osnovna djelatnost proizvodnja energije i postupanje s otpadom u potrazi je za inovativnim tehnologijama i rješenjima za proizvodnju komprimiranog zraka. Cilj je proizvesti komprimirani zrak iz obnovljivih izvora energije (hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane,..). Traženi potencijalni partneri mogu biti iz industrije i akademije uz uvjet da imaju iskustvo i rezultate na ovom području. Tvrtka je zainteresirana za tehničku suradnju i licencni ugovor.


enterprise europe

24. ožujka 2014.

8

Poslovni razgovori Sevilla Nakon uspješnih poslovnih razgovora u Belgiji, Grčkoj i Italiji, Europska komisija i Europska poduzetnička mreža organiziraju novu Misiju za rast u Španjolskoj.

Poslovni susreti Palermo Hrvatska gospodarska komora i Europska poduzetnička mreža, zajedno s partnerima u regiji Sicilije, organiziraju poslovne susrete (razgovore) koji će se održati 28. ožujka u Palermu u Italiji. Susreti se organiziraju u okviru Misija za rast (Missions for Growth) koju vodi potpredsjednik Europske komisije Antonio Tajani. Ova misija ima za cilj poticanje zapošljavanja, povećanje poslovnih aktivnosti i rast domaćeg gospodarstva. Na poslovnim razgovorima će sudjelovati brojne tvrtke iz različitih zemalja i sektora djelatnosti: • Poljoprivredno-prehrambena industrija • Pomorska industrija i ribolov • Inteligentna energija • Turizam i kulturna baština • Tekstil i moda

Ovim poslovnim susretima se želi promicati poslovna suradnja španjolskih i europskih tvrtki, ali i drugih neeuropskih zemalja u ključnim sektorima u Španjolskoj, a pogotovo u regijama u kojima će se održati poslovni susreti: Andaluziji i Extremaduri.

• Biotehnologija i medicina • ICT • Graditeljstvo i zelena gradnja • Kreativna industrija.

Pozivamo Vas da se pridružite delegaciji gospodarstvenika za Španjolsku. U okviru programa Europa 2020 - Strategija za rast: promicanje poslovne suradnje u Europi potpredsjednik Europske komisije Antonio Tajani vodi Misiju za rast u Španjolskoj, uz potporu Europske poduzetničke mreže i vlada Andaluzije i Extremadure.

Poslovni razgovori nude tvrtkama i gospodarstvenicima mogućnost za sastanak i raspravu o poslovnim pothvatima s tvrtkama i poduzetnicima na tim tržištima. Isto tako, sudjelovanje u misijama za rast također daje jedinstvenu priliku za susret i umrežavanje s donositeljima političkih odluka i lokalnim vlastima. Sve zainteresirane tvrtke mogu se prijaviti za razgovore i odabrati tvrtku s kojom žele razgovarati na linku: http:// www.b2match.eu/m4g-Italy-Sicily.

Poslovni razgovori namijenjeni su tvrtkama aktivnim u sljedećim sektorima: • ICT • Sigurnost i obrana • Inteligentna energija • Turizam

Za više informacija i pomoć pri prijavi možete kontaktirati: HGK, Ino Buljan, ibuljan@hgk.hr, 01/4606 821.

• Poljoprivredno-prehrambena industrija • Okoliš • Kreativna industrija • Biotehnologija i zdravlje • Aerospace. Konferencija i poslovni razgovori B2B održat će se u dva španjolska grada: • Sevilla, 2.-3. travnja 2014. • Merida, 4. travnja 2014. Do sada je prijavljeno više od 400 sudionika. Sve zainteresirane tvrtke/klasteri mogu pronaći više informacija o sudjelovanju, prijavljenim tvrtkama i registraciji za razgovore B2B na sljedećem linku: http://www.b2match.eu/m4gspain-andalucia-extremadura. Oni koji bi htjeli da ih na razgovorima zastupa predstavnik HGK-EEN-a, prilikom registracije na istom linku moraju to naznačiti ili poslati svoj profil, te će biti registrirani u bazi. Sudjelovanje na konferenciji i razgovorima je besplatno, a troškove puta i boravka pokriva svaki sudionik osobno. Kontakt osoba u HGK-u: Vesna Torbarina, 01/4606 805, vtorbarina@hgk.hr.

Poziv za prijavu na natječaj za EEPA-u EEPA (European Enterprise Promotion Awards - Europska priznanja za promicanje poduzetništva) su priznanja koje Europska komisija dodjeljuje institucijama koje posebnim mjerama potiču razvoj poduzetništva, i to u šest različitih kategorija: Poticanje poduzetničkog duha; Ulaganje u poduzetničke vještine; Poboljšanje poslovnog okruženja; Poticanje internacionalizacije poslovanja; Potpora razvoju zelenog tržišta i učinkovito korištenje resursa; Odgovorno i uključujuće poduzetništvo. Natječaj je namijenjen svim javnim tijelima zaduženim za kreiranje politi-

ka poduzetništva. Prihvatljivi potencijalni predlagatelji projekata su nacionalne organizacije, općine, gradovi, regije i županije, obrazovni programi, agencije, komore, centri.

Natječaj na nacionalnoj razini otvoren je do 12. travnja. Dodjela priznanja EEPA za 2014. godinu održat će se u listopadu 2014. u Napulju gdje će se proglasiti pobjednici. Sudjelovanje na natječaju ima i promotivni karakter za institucije koje se prijave jer će informacije o svim nominiranim kandidatima biti dostupne najširoj publici preko web stranice EEPA-e, a objavljivanjem nominiranih putem medijske kampanje kandidati će biti u samom središtu pozornosti.

Glavni cilj i svrha EPPA-e jest prepoznati i dati priznanje uspješnim inicijativama za poticanje poduzetništva te predstaviti primjere dobrih politika i praksi, s ciljem podizanja razine svijesti o ključnoj ulozi poduzetništva u razvoju europskog gospodarstva. Izbor najboljeg projekta EEPA-e provodi se na dvije razine, nacionalnoj i europskoj. Za provedbu na nacionalnoj razini

zaduženo je Ministarstvo poduzetništva i obrta koje će odabrati dva najbolja hrvatska projekta koja će zatim kandidirati za dodjelu nagrada na europskoj razini.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 27. - 28. ožujka - Misije za rast (Missions for Growth), Palermo, Italija 3. - 4. travnja - Misije za rast (Missions for Growth), Sevilla i Merida, Španjolska 11. travnja - Industrial Technologies 2014, poslovni susreti industrijskih tehnologija, Atena, Grčka

14. - 15. travnja - Atlantic 2014, poslovni susreti tehnoloških tvrtki - Almeria, Španjolska 25. - 26. travnja - Jazz ahead 2014, brokerage sastanci, Bremen, Njemačka 6. - 8. svibnja - GENERA 2014 Brokerage Event, Madrid, Španjolska

Detaljne informacije, uputstva i obrazac za prijavu (sve na hrvatskom jeziku) možete naći na: http://www.minpo.hr/ default.aspx?id=542.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković


PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3820, 24. ožujka 2014.

( sa 35 ha

poljoprivrednog zemljišta raspolaže OPG Špoljar

OPG Davor Špoljar, Terezino Polje

( oko 3,5 mil €

vrijedna investicija Maslina i vina

Poljoprivredna zadruga Maslina i vino, Polača

Bundeva – obećavajuća kultura

Eko proizvodnja imat će svoju cijenu Cilj Zadruge je proizvodnja vrhunskih stolnih maslina i Za litru najkvalitetnijeg hladno prešanog bučinog ulja potrebno je čak 10 kilograma suhih koštica, stoga ne treba ekstra djevičanskog maslinovog ulja, zatim proizvodnja vina vrhunske kvalitete te proizvoda od smokava, ali i turizam čuditi što cijena takvog ulja dostiže i 300 kuna po litri

P

ored klasičnih ratarskih kultura – pšenice, kukuruza i suncokreta – na OPG-u Davora Špoljara već nekoliko godina se bave i uzgojem bundeve, odnosno tikve golice. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo 2002. godine osnovali su roditelji – Marija i Ivan Špoljar, a nositelj je Davor Špoljar sa suprugom Christine. Gospodarstvo raspolaže sa 35 hektara plodnog poljoprivrednog zemljišta nedaleko od Terezina Polja. “Planiramo uvesti i neke nove kulture, prije svega povrtlarske, te intenzivirati uzgoj bundeva. Uzgojem bundeva i završnom obradom koštica bavimo se već četiri godine i to nam je za sada dodatna aktivnost, ali s obzirom na intenzitet i ozbiljnost posla, razmišljam o tome da se uzgoju bundeva i proizvodnji bučina ulja bavim kao temeljnom i jedinom djelatnošću”, objašnjava Davor Špoljar. Naime, Špoljarevi tikvu golicu već sada uzgajaju na 12 vlastitih hektara, a do sada za predstojeću sezonu imaju na kooperantskoj osno-

vi ugovorenu proizvodnju na dodatnih 25 hektara. Kooperantima nude kompletnu uslugu od sjetve, preko žetve, otkupa i dorade mokrih koštica do otkupa suhih koštica. Od bundeve do bučina ulja “Put od bundeve do kvalitetnog bučina ulja nije nimalo jednostavan. S hektara zemljišta dobije se oko 1500 kilograma mokre koštice koju treba obraditi u sušari, nakon čega ostaje oko 750 kilograma suhe koštice. Pri tome koštica treba biti dobro oprana i osušena bez ikakvih stranih tijela, korova, zemlje... Tako obrađena koštica dijelom ide u prodaju kao gotov proizvod, a dijelom u proizvodnju ulja. Od tih 750 kilograma suhe koštice, može se dobiti do 250 litara ulja, no konačan rezultat ovisi o postupku. Primjerice, ako želite dobiti najkvalitetnije hladno prešano ulje, za litru takvog ulja je potrebno čak 10 kilograma koštica. Stoga ne treba čuditi što cijena takvog ulja dostiže i 300 kuna po litri. No, ja ga uglavnom plasiram

u bočicama od 0,25 litara”, kaže Špoljar dodajući kako tržištu nude i nerafinirano 100 posto čisto bučino ulje te salatno koje je mješavina 60 posto bučinog ulja i 40 posto rafiniranog suncokretovog ulja. Iako je platna moć domaćih potrošača sve slabija, Špoljarevi ne brinu za tržište. Za suhe i obrađene koštice imaju stabilne kupce u Hrvatskoj i Austriji, dok ulje prodaju na

Za suhe i obrađene koštice imaju stabilne kupce u Hrvatskoj i Austriji, dok ulje prodaju na kućnom pragu kućnom pragu, dostavom na širem području Virovitice. Česti su izlagači na mnogim hrvatskim sajmovima, a uskoro će putem svoje internetske stranice imati organiziran i web shop. S obzirom na dosadašnja iskustva, Špoljar kaže kako je bundeva svakako obećavajuća kultura od čijeg se uzgoja i kvalitetne obrade može solidno živjeti. (S.S.)

P

oljoprivredna zadruga Maslina i vino osnovana je 2006. godine. “Dugo smo tražili veći kompleks zemljišta kako bismo zasadili trajne nasade, ali moju ideju je realizirao moj partner u projektu Radoslav Bobanović koji je riješio dobivanje koncesije na zemljištu Hrvatskih šuma. U koncesiju smo dobili kompleks od 60 hektara u Općini Polača u Ravnim kotarima te smo tako započeli s investicijom podizanja trajnih nasada masline, vinove loze i smokava te izgradnjom podruma i objekta za prijem gostiju. Podigli smo plantažu od 12.000 stabala maslina, oko 50.000 trsova loza i 1000 stabala kvalitetnih domaćih sorti smokve”, istaknuo je Željko Uzelac, jedan od investitora u projektu Maslina i vino, koji je prepoznao mogućnosti ruralnog razvoja Ravnih kotara. Uzelac je inače direktor tvrtke benkovačke tvrtke LTH Metalni lijev. Cilj Zadruge je proizvodnja vrhunskih stolnih maslina i ekstra djevičanskog maslinovog ulja, zatim proizvodnja vina

vrhunske kvalitete te proizvoda od smokava. “Zadruga će omogućiti i otkup proizvodnje maslina i maslinova ulja od drugih obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava, te plasman tih proizvoda pod zajedničkim imenom, uz posebno korištenje znanja i tehnika vrhunskih stručnjaka”, dodao je Radoslav Bobanović, upravitelj zadruge Maslina i vino. Korak po korak Zadruga trenutačno zapošljava pet stalnih te određen broj sezonskih radnika. Inače kada taj projekt u cijelosti zaživi i kada gospodarski objekt bude završen, broj stalno zaposlenih bi se trebao udvostručiti. Investicija je vrijedna oko 3,5 milijuna eura.

Zadruga trenutačno zapošljava pet stalnih te određen broj sezonskih radnika Prema Uzelčevim riječima, u trenutku kada su ulazili u ovaj projekt, nisu imali ni jedan unaprijed sklopljeni ugovor o pla-

smanu proizvoda već se pozicioniraju na klasični, komercijalni način. “Idemo korak po korak i polako se pozicioniramo, a naša osnovna prednost je ekološki način proizvodnje za koji mislim da će u budućnosti dostići svoju cijenu”, kaže Uzelac. Sjedište Zadruge je u Polači. Blizina Biograda i Zadra ali i ostalih turističkih destinacija svakako daje prednost ovom imanju koje svoju prigodu za plasman proizvoda vidi i u posjetima turističkih grupa. “Turizam je dio ovog projekta. Kada dovršimo gospodarski objekt, imat ćemo što ponuditi na našem imanju koje je doista reprezentativno”, naglašava Bobanović. Ukupno očekivana proizvodnja je 100.000 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja i oko četiri vagona jestivih maslina. Osnova proizvodnje kod crnih vina je crljenak kaštelanski, cabernet sauvignon, merlot, syrah, plavina i babić, a kod bijelih vina osnovni sortiment je maraština, chardonnay, debit i muškat žuti. Planirana proizvodnja vina je 60.000 butelja godišnje. (J.V.)


14 HRVATSKA & REGIJA

( 65% BDP-a ( do 15. srpnja

*vijesti Nastavlja se pad ino ulaganja Nastavljen je pad inozemnih direktnih ulaganja u Bosni i Hercegovini. Tako su u siječnju ova ulaganja iznosila 44,18 milijuna KM, što je na godišnjoj razini smanjenje od 55,1 posto. Prema revidiranim podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, direktna inozemna ulaganja u zadnjem kvartalu 2013. iznosila su 94,42 milijuna KM, što je bilo dvostruko više nego u istom kvartalu 2012., no ukupna ino ulaganja u BiH lani su iznosila 283,86 milijuna KM, što je 34 posto manje u odnosu na 2012. Teslić, Tešanj i Žepče idealni za investiranje Specijalizirani časopis za strana ulaganja Financial Times ocijenio je da su općine Teslić, Tešanj i Žepče idealne za investiranje u BiH te su svrstane u top 10 europskih regija u kategoriji najpovoljnijih investicijskih lokacija prema troškovnoj učinkovitosti. Područje BEAR u kojem se nalaze ove tri općine zauzelo je osmo mjesto konačne ljestvice top 10 europskih regija. Lokalne vlasti ponudile su investitorima niz mjera za dodjelu zemljišta po povoljnim uvjetima, poticaje za nova zapošljavanja te manje općinske pristojbe. Pet banaka u gubitku

Ukupni krediti bankarskog sektora u 2013. porasli su za tri posto i iznosili su 15,7 milijardi KM, dok su ukupni depoziti porasli za pet posto, na 16,2 milijarde KM. Ukupna vrijednost kapitala banaka iznosila je 3,2 milijarde KM što je povećanje od pet posto. U priopćenju Udruženja banaka BiH stoji da je od 27 banaka koliko ih je lani poslovalo na tržištu BiH, njih 22 poslovalo s dobiti, dok je pet banaka zabilježilo negativan rezultat, a ukupan gubitak iznosio je 26,6 milijuna KM.

Privredni vjesnik Broj 3820, 24. ožujka 2014.

dosegao je dug Srbije

očekuje se usvajanje reformskih zakona

Što su donijeli izbori u Srbiji

Kredit za posljednju šansu Povjerenje je dano jednom čovjeku i adresa se zna za ispostavljanje računa, smatra Milan Ćulibrk koji upozorava na ono što i građani Srbije znaju: državna blagajna je prazna i ako se ne provedu teške reforme, Srbiji prijeti bankrot Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

malu, funkcionalnu, pravnu i nekorumpiranu državu. To po njegovom mišljenju podrazumijeva i donošenje novog ustava, ali i smanjenje broja zastupnika, vlade i ministara, ali i državne administracije. Drugi zadatak je da se definira jasan koncept javnih službi, koliko je potrebno sveučilišta, bolnica, kulturnih institucija i institucija te koliko novca treba u njih uložiti, dok je treći potez porezna reforma, ocjenjuje Zec. Budući premijer najavljuje da će u narednim danima biti sastavljen plan i program vlade s kojim će izaći pred parlament. “Fokusirat ćemo se

R

ezultati parlamentarnih i beogradskih izbora znače opredjeljenje većinske Srbije bez obzira na ideologiju i naginanje na neku stranu da se stavi crta na posljednjih 14 godina, prije svega u ekonomiji, i da se krene ispočetka kako bi se uhvatilo barem malo boljeg života. Zato nisu kažnjeni na prvom mjestu oni koji su politički griješili nego svi za koje se vezuju vremena divljačke i rođačke privatizacije, lopovluka svake vrste, oni koji su u svoju korist, a na štetu zemlje bili logistika tajkunima, poslije 2000. kada se vjerovalo da je demokracija sve i da će promijeniti sve. Sada ima mnogo manje iluzija, a više ozbiljnosti. Nitko naime ne vjeruje da će projekt Beograd na vodi pasti s neba, ali većina želi vjerovati da će se barem nešto od toga ostvariti. Poznati ekonomski analitičar i glavni urednik tjednika Nin Milan Ćulibrk kaže da bi bilo dovoljno da se bar raščisti desna obala Save u Beogradu, puna slijepih kolosjeka i slijepih putnika, zapuštenih ledina i smeća svake vrste, da se autobusni kolodvor iseli iz centra grada i da se konačno pokrene preseljenje željezničkog kolodvora. “Ne moraju se izgraditi one kule i trgovački centri, dovoljno je samo da počnemo čistiti”, kaže Ćulibrk. On podsjeća kako je u rukama jednog čovjeka,

Aleksandra Vučića, sve, ali prije svega odgovornost. Povjerenje je dano jednom čovjeku i adresa se zna za ispostavljanje računa, smatra Ćulibrk. I upozorava na ono što i građani Srbije kao birači dobro znaju: državna blagajna je prazna i ukoliko se ne provedu teške reforme, odlagane cijelo desetljeće, Srbiji prijeti bankrot, a da bi se krenulo ispočetka, mora i boljeti, poručuje on. Prezadužena zemlja U stvari ljudi nisu zabrinuti za sebe nego za budućnost svoje djece, i to je onaj najjači strah koji je opredijelio čak i one koji do prije godinu-dvije ne bi ni pomislili opredijeliti se za opciju koja je apsolutni pobjednik i koja je dobila gotovo polovinu glasova onih koji su izašli na izbore, ocjenjuje ovaj ekonomski analitičar koji i sam ne krije zabrinutost

za dane koji dolaze. Srbija je prezadužena, dug je dostigao 65 posto bruto domaćeg proizvoda, kreditni rejting zemlje je pao za jedan razred, proizvodnja još nije dostigla onu iz 1989. godine, a svjetska kriza još nije definitivno prošla da bi se računalo na zamašnjak sa strane, upozorio je Ćulibrk. U toj situaciji izvjesno je da će novi premijer biti Vučić i da će on sam formirati tim koji će voditi Srbiju u naredne četiri godine. Međutim, Srpskoj naprednoj stranci na čijem je čelu nisu potrebni koalicijski partneri jer u parlamentu imaju skoro dvotrećinsku većinu. I pored toga Vučić koji će voditi državne poslove i ubuduće želi okupiti što više partnera koji su spremni za suradnju jer predstoje ozbiljni poslovi: težak zakon o radu koji će bitno umanjiti sadašnja prava radnika, pooštra-

vanje uvjeta za mirovinu na štetu budućih umirovljenika kojima će biti manja osnovica za obračun, a usto će se podići starosna granica za odlazak u mirovinu i za žene i za muškarce. Spominje se i neizbježno smanjenje mirovina jer na njih otpada gotovo trećina državnog budžeta. A morat će se i otpustiti oko 200.000 ljudi u javnom sektoru i propalim poduzećima, upozorava bivši ministar gospodarstva Saša Radulović koji je i sam ušao u izbornu trku sa sloganom “Dosta je” i osvojio oko dva posto glasova. Žestoko protiv nezaposlenosti Ekonomist Miodrag Zec smatra da je država kao brod i da ako ne valja konstrukcija, ne vrijedi ni čepiti rupe. Zato je prema njemu prvi zadatak buduće vlade da “rekonfigurira konstrukciju” i uspostavi

Fokusirat ćemo se na četiri grane: automobilsku industriju, poljoprivredu, IT sektor i građevinarstvo, najavio je Vučić na četiri grane: automobilsku industriju, poljoprivredu, IT sektor i građevinarstvo. I na žestoku borbu protiv nezaposlenosti. Tu je i usvajanje reformskih zakona najkasnije do 15. srpnja. Siguran sam da će ljudi već krajem 2014. moći osjetiti boljitak”, rekao je Vučić. On je naveo da ne isključuje mogućnost da više stranaka uđe u novu vladu. “Želim dogovor oko ključnih državnih i nacionalnih ciljeva jer se nikada nisam bavio sitnim kalkulacijama”, poručio je Vučić.


15

www.privredni.hr Broj 3820, 24. ožujka 2014.

( 140 mil €

potražuju banke od Perutnine

( 10% udjela

u Perutnini drže njeni menadžeri

PREZADUŽENA SLOVENIJA

Leti perje oko Perutnine Banke vjerovnice ovlastile su bivšeg šefa slovenskih čeličana Tibora Šimonku da u njihovo ime nadzire rad uprave u Ptuju. To je bila samo jedna od stavki kojima su banke uvjetovale budući reprogram kredita kur-Pivovarna Laško-Perutnina Ptuj u operaciji preuzimateljskih pothvata. Pretpostavlja se da je Perutnina u takvom financijskom žongliranju ostala bez 36 milijuna eura. Što će se dogoditi s menadžerima Perutnine – ostaju li jedini u Sloveniji koji će zadržati privatizacijsku stečevinu – znat će se u lipnju nakon dokapitalizacijske skupštine. Trenutačno se ne zna koliki dokapitalizacijski uložak treba pripremiti jer još nisu revidirana poslovanja tvrtki-kćeri u BiH i

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

R

oman Glaser, predsjednik uprave Perutnine, zasad je izbjegao sudbinu svojih pajdaša s kojima se svojedobno financijski ispomagao u operaciji preuzimanja vlasničkih udjela u svojim poduzećima. On ostaje u sedlu. Svoj privatizacijski rodeo još prije završili su njegovi prijatelji, Boško Šrot u Pivovarni Laško te Bine Kordež u Merkuru. Boško Šrot ostao je bez ičega, a imao je pod kapom Pivovarne sve što mu se prohtjelo – dnevnike Delo i Večer, Radensku i druge etablirane proizvođače pića. Bine Kordež oprostio se od Merkura, također i od obiteljske kuće u lijepom predjelu Gorenjske. Trenutačno boravi u jednom od pretrpanih slovenskih zatvora gdje je dospio tragom sudski dokazanih kriminalnih radnji. Krimen se svodi na rokade s novcem. Selilo se puste milijune s računa na račun

ne bi li što zastalo u kasici-prasici za menadžerska preuzimanja. Nakon velikih natezanja banke su pristale dati financijski respiro prezaduženoj Perutnini znajući da je ta tvrtka veliki poslodavac u manje razvijenom dijelu Slovenije, oslonac tamošnjim poljoprivrednicima te važan akter u slovenskom izvozu. Menadžeri Perutnine koji zajedno s Romanom Glaserom drže 10 posto udjela ostaju nominalni

vlasnici, ali svojim vlasništvom ne smiju slobodno raspolagati. Do daljnjega za sve moraju pitati “čeličnog čovjeka” Tibora Šimonku. Banke stegnule vrat menadžerima Banke vjerovnice ovlastile su bivšeg šefa slovenskih čeličana da u njihovo ime nadzire rad uprave u Ptuju. To je bila samo jedna od stavki kojima su banke uvjetovale budući reprogram kredita. Ban-

ke potražuju 140 milijuna eura i to je iznos kojemu u kriznim uvjetima Perutnina nije dorasla. Banke daju respiro tvrtki, ali su zato čvrsto stegnule vrat njezinim menadžerima. U kakvom su se škripcu zatekli menadžeri pokazuje njihov pristanak na 30 posto niže menadžerske plaće. Glaser je morao pristati i na izvanrednu reviziju. Temeljito će se pregledati sve točke u kojima se križao novac u trokutu Mer-

Nakon velikih natezanja banke su pristale dati financijski respiro prezaduženoj Perutnini

je. Revizori KPMG Slovenija našli su da je Cimos “dugoročno platno nesposoban od 1. listopada 2013. godine”. Bankama duguje oko 400 milijuna eura. One će dio potraživanja pretvoriti u kapital, dio će staviti u

moratorij, a oko 100 milijuna eura procjenjuje se da je sposoban vratiti dužnik. Razduživanje Pivovarne Laško bitno ovisi o tome što će i kada platiti Agrokor za udjel Pivovarne u Mercatoru. Sasvim je izvjesno da će Laško dobiti znatno manje nego što je očekivala njegova uprava. Naime, dio kupnine “presrele” su banke vjerovnice uzevši dio novca za relaksiranje svojih potraživanja. Mura i dalje visi na niti. Sanacija uz državnu pomoć nije se pokazala uspješnom i sada 1200 radnika čeka odluku o stečaju što ga je pokrenula Porezna upra-

Nakon štrajka nove nevolje Rudari u Trbovlju izašli su iz rova gdje su se štrajkom pod zemljom izborili za dvije godine dulji rok u kojem rudnik ima prestati s radom. Na žalost, u rudarskom Zasavlju javio se novi problem. Termoelektrana Trbovlje kao jedini kupac domaćeg ugljena prebačena je odlukom Holdinga slovenske elektrarne u hladnu rezervu. Termoelektrana je likvidna samo do svibnja. Nakon toga ne zna se tko će snositi trošak hladnog pogona (900.000 eura mjesečno). Rus Oleg Burlakov koji je jedini pokazao zanimanje za kupnju Termoelektrane nije na vrijeme poslao ponudu, a i njegov zastupnik iz Republike Srpske gdje Burlakov ima rudnik ugljena ne javlja se na telefon. Petrol: Rast u Hrvatskoj 15,4 posto Hrvatska je drugo po veličini tržište za slovenski Petrol. U konsolidiranoj mreži 100 benzinskih servisa lani je u Hrvatskoj povećao prodaju za 15,4 posto (na 545 milijuna eura). Skupina Petrol pripremila je više preuzimanja, a sprema se isplatiti i manje dioničare, uz ostale i hrvatskog partnera Jozu Kalema. Premalo predani radu

Srbiji. Perutnina upravo završava vlasničku konsolidaciju tvrtke Topiko u Srbiji koju će organizirati po uzoru na Pipo u Hrvatskoj – kao cjelovit vertikalno proizvodni lanac.

Žongliranje na rubu insolventnosti Duga je niska poduzeća važnih za Sloveniju koja svako na svoj način proživljavaju teške dane na rubu insolventnosti. Razduživanje od menadžerskih kredita odvest će TRIMO, nekad uspješnu tvrtku iz Trebnja, u ruke europske konkurencije. Cimos je također prinuđen u svrhu razduživanja prodati za mali novac Litostroj Power. Za 20,5 milijuna eura kupuje ga češka korporacija Energo-Pro koja je vlasnik 46 hidroelektrana i ima 8000 zaposlenika. Za ljubljanskog proizvođača turbina natjecao se i Končar u suradnji s Kolektorom iz Idri-

*vijesti

va. Slovenija je živjela u iluziji da će svoje financijske probleme srediti preseljenjem nenaplativih potraživanja na tzv. lošu banku. U prosincu prošle godine iz dvije najveće banke, NLB-a i NKBM-a, na deponij loše banke odvezeno je loših kredita za 3,2 milijarde eura. Nakon svega, ništa nije bolje. Javnost upravo ovih dana svjedoči svađi između Banke Slovenije i Ureda za makroekonomske analize i razvoj. UMAR tvrdi da je loših kredita ostalo još za 8,2 milijarde eura. Banka Slovenije, pak, tvrdi da problematični dugovi ne premašuju šest milijardi eura.

Odlazeći iz Slovenije gdje je četiri godine vodio Toyota Adria Group, Masahiro Kuwahara komplimentirao je Slovencima rekavši da imaju strasti i energije, ali da su premalo predani radu, da nisu usredotočeni na ciljeve te da ne razumiju Toyotin sustav neprekidnih poboljšanja. U kriznim okolnostima Kuwahara je uspio povećati tržni udjel Toyote u regiji za 3,1 posto. U nastavku karijere preuzima odgovornost za tržište u Kini.


16 TURIZAM *vijesti Novi programi turističkih potpora Ministarstvo turizma protekli je tjedan objavilo javne pozive za programe: Poticanje slobodnog pristupa internetu u turističkim destinacijama (Hotspot Croatia), Poticanje razvoja centara za posjetitelje i Poticanje izrade regionalnih programa uređenja i upravljanja morskim plažama. Kroz te programe Ministarstvo turizma će dodijeliti ukupno 8,5 milijuna kuna bespovratnih potpora. Manje plovila na stalnom vezu u 2013.

U lukama nautičkog turizma na zadnji dan prošle godine na stalnom vezu bilo je registrirano 13.735 plovila, što je 4,6 posto manje nego 31. prosinca 2012. Vezom u moru koristilo se 84,5 posto plovila, a isključivo mjestom na kopnu 15,5 posto. Prema vrsti plovila koja su se koristila stalnim vezom u moru 48,9 posto bile su motorne jahte, 49 posto jahte na jedra, a 2,1 posto ostala plovila. Broj plovila u tranzitu u lukama nautičkog turizma u 2013. iznosio je 182.921, što je za 0,7 posto više nego godinu ranije. Turistički prostor: Grad i regija Društvo arhitekata Zagreba u sklopu projekta ARTUR (Arhitektura i turizam) nastalog u suradnji s Institutom za turizam, Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, Društvom arhitekata Zadra, Društvom arhitekata Dubrovnika i Društvom arhitekata Istre organizira konferenciju ARTUR. Konferencija će se održati 27. ožujka u zagrebačkom Hotelu Westin na temu Turistički prostor: Grad i regija. Posebni gosti su Gijs van den Berg i Matthijs de Jongh iz Agencije KesselsKramer.

Privredni vjesnik Broj 3820, 24. ožujka 2014.

( više od 1 mil €

uložit će se u obnovu kurije Janković u Kapela Dvoru

Obnova dvoraca i kurija - prilika za razvoj turizma i otvaranje novih radnih mjesta

Zemlja ruševnih dvoraca Uz iznimke poput dvoraca Trakošćan, Veliki Tabor i Bežanec, većina od 1300 hrvatskih dvoraca i kurija devastirana je, no mnogi će se pokušati obnoviti uz pomoć novca iz EU fondova Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Z

a Hrvatsku se kaže da je zemlja 1000 otoka, ali manje je poznato kako se na njenom području nalazi više od 1300 dvoraca i kurija od kojih je većina u ruševnom stanju. Postoje i neke iznimke poput dvoraca Trakošćan, Veliki Tabor i Bežanec. Dvorci i kurije pretežito se nalaze u kontinentalnom dijelu naše zemlje, a samo na području Virovitičko-podravske županije nalazi se desetak dvoraca i kurija u ruševnom stanju, no neki od njih planiraju se obnoviti novcem iz EU fondova. Tijekom 2011. godine Virovitičko-podravska županija odlučila je spasiti od propadanja Kuriju Janković, smještenu u naselju Kapela Dvor, Općina Lukač. “Bilo je velikih problema oko rješavanja imovinskopravnih odnosa, ali ipak smo uspjeli četiri petine vlasništva te kurije prepisati na Županiju, dok smo jednu petinu koja je bila u privatnom vlasništvu ku-

pili za 80.000 kuna. Tako smo sada isključivi vlasnici Kurije Janković. Početkom 2012. godine ishodili smo građevinsku dozvolu i prijavili projekt obnove kurije na pretpristupni fond IPA-CBC - program prekogranične suradnje s Mađarskom. Projekt je ocijenjen najboljim i odobreno nam je 2,18 milijuna eura za obnovu te kurije. Od toga nama pripada 1,18 milijuna eura, a milijun eura mađarskom gradu Sent Lorincu koji nam je bio partner u tom projektu”, rekao je Tomislav To-

lušić, župan Virovitičkopodravske županije. Kurija postaje turističko-edukativni centar Potkraj jeseni prošle godine počela je obnova kurije koja mora završiti do kraja rujna ove godine. U obnovu kurije utrošit će se nešto više od milijun eura. Kurija Janković, površine 1200 četvornih metara, obnavlja se od temelja do krova, a zadržava samo stari oblik. Trenutačno se betoniraju sve nove deke, obijeni su svi zidovi

do cigle, statički se učvršćuje građevina, a tijekom travnja trebao bi se staviti novi krov i započeti s unu-

Samo u Virovitičkopodravskoj županiji ima desetak dvoraca i kurija u ruševnom stanju tarnjim uređenjem. Tolušić je rekao kako će nakon obnove vlasnik kurije i dalje biti Virovitičko-podravska županija, ali će kurijom upravljati tvrtka Terra

Slavonica koja trenutačno upravlja županijskim studentskim restoranom u Virovitici. Kurija će biti turističko-edukativni centar usmjeren na razvoj cikloturizma na širem području koje obuhvaća i susjednu Mađarsku, ali objekt će biti otvoren za sve turiste. U kuriji će se nalaziti 20 soba, restoran u podrumu, dvorana za sastanke, vinoteka i ostali popratni sadržaji potrebni za pružanje usluge smještaja. Županova je želja da se objekt Kurije Janković kategorizira kao hotel s tri ili četiri zvjezdice. “Gastronomska ponuda u Kuriji Janković temeljit će se na lokalnoj slavonskoj i podravskoj kuhinji. Budući da je u okolici veliki broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kupovat ćemo hranu izravno od njih te od toga spravljati domaća jela. Gosti kurije moći će sami otići na obližnju farmu i uživati u poljoprivrednim radovima”, istaknuo je Tolušić. U kuriji će biti zaposleno osam radnika.

Projekt “Kultura turizma”

Mladi za unapređenje turističke ponude Zagrebačka Turistička zajednica u suradnji s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport pokrenula je još 2010. godine projekt pod nazivom Kultura turizma kojim se nastojalo uključiti mlade u sudjelovanje u programima zaštite okoliša i životne sredine, podizanja kvalitete života, očuvanja etnološkog, povije-

snog i kulturnog naslijeđa, podizanja razine gostoljubivosti te stvaranja klime dobrodošlice u Zagrebu. Projekt se odvija svake godine s dugoročnim ciljem “ostavljanja traga” na zagrebačkom turizmu te gospodarskom ra-

zvitku hrvatske metropole, kažu u Turističkoj zajednici grada Zagreba. Sustavnom edukacijom učenika srednjih škola nastoji se podići njihova svijest o vlastitom gradu te ih upoznati s turističkim, kulturnim i prirodnim potencijalima Za-

greba. Prošle je godine u ovaj projekt bilo uključeno 10 škola, među kojima i Prirodoslovna škola Vladimir Prelog. Učenici te škole napravili su projekt Naš Zagreb čiji je cilj bio kod mladih stanovnika i posjetitelja grada Zagreba razviti kulturu javnog života, povećati broj dolazaka mladih posjetitelja iz drugih krajeva Hrvatske u Zagreb, potaknuti upoznava-

nje zagrebačkih kulturnih znamenitosti te povećati posjećenost kulturnih, umjetničkih i sportskih manifestacija. Na prijedlog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, u projekt Kultura turizma ove su godine uključene škole: IV. gimnazija, Gornjogradska gimnazija, XII. gimnazija, Škola za medicinske sestre Mlinarska i Tehnička škola Ruđer Bošković. (S.P.)


HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3820, 24. ožujka 2014.

( oko 1 mlrd skeniranih stranica

*vijesti

iz 4 države čuva Mikrocop Hrvatska

MIKROCOP GRUPA

Tisuće upita svaki dan I danas poslovni ljudi prenose papire iz ureda u ured, kako je to činio Ivica Kičmanović u romanu “U registraturi”. Mikrocopova misija je upravo biti partner onima koji žele prevladati jaz između svoje svakodnevnice Ivice Kičmanovića i suvremenih rješenja za koja svi znamo da postoje, kaže direktor tvrtke Mikrocop Hrvatska Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

T

ežnja k poslovanju bez papira uz primjenu suvremenih IT tehnologija zajednički je nazivnik svega čime se tvrtka Mikrocop bavi. A poslovanje bez papira obuhvaća niz područja - digitalizaciju dokumenata odmah na njihovom ulazu u neku tvrtku, automatsko strojno čitanje podataka s dokumentacije, plaćanje ulaznog računa ili e-nabava u banci te vjerodostojno digitalno arhiviranje.

Broj zaposlenika u zadnjih sedam godina uglavnom je rastao, kaže Ivica Metlikovec Ivica Metlikovec, direktor tvrtke, kaže nam kako se svi zaposlenici, a njih je danas u Mikrocopu Hrvatska 29, bave isključivo tim poslom. “Mikrocop funkcionira kao grupa, a uz Mikrocop Hrvatska, postoje i Mikrocop Slovenija te Bosna i Hercegovina. Ukupno u Mikrocop Grupi ovaj posao radi više od 130 ljudi. Ako tome pribrojimo i naše partnere, primjerice u Crnoj Gori, broj je znatno veći”, ističe. Poslovni ljudi danas, nastavlja on, znaju kako za rad s dokumentacijom postoji niz suvremenih informatičkih rješenja i modernih platformi kojima se može racionalizirati rad, uštedjeti novac te ubrzati i pojednostaviti poslovanje. “Istovremeno, gotovo sve

poslovne ljude frustrira činjenica da dokumentaciju u praksi i dalje prenose iz ureda u ured, slično kako je to radio Ivica Kičmanović U registraturi. Mikrocopova misija je upravo to - biti partner onima koji žele prevladati jaz između svoje svakodnevnice Ivice Kičmanovića i suvremenih rješenja za koja svi znamo da postoje, a neki ih već i koriste”, napominje Metlikovec. Korisnici Mikrocop usluga i rješenja velikim dijelom su iz bankarskog sektora. “Dakle, banke koje na razne načine surađuju s nama čine oko 60 posto bankarskog sektora u Hrvatskoj, odnosno oko 70 posto u Sloveniji. No i cijeli niz drugih djelatnosti koristi naše usluge. Primjerice, Mikrocop je za Mercator ‘interni standard’ dokumentacijskih rješenja u cijeloj regiji, čime taj trgovački lanac postiže ujednačeni i standardizirani rad s dokumentacijom na svim tržištima”, kaže Metlikovec. Profesionalni kriteriji Hrvatsko tržište u kojem posluje ova tvrtka, prema njegovim riječima, može se, kao i sve drugo, ocjenjivati iz više perspektiva i pritom doći do različitih ocjena i zaključaka. “Tako možemo utvrđivati nedostatke tržišta, kritizirati ga, navoditi pred-

nosti koje bi se dobile uklanjanjem nedostataka... No već idućeg trenutka morat ćemo se s tih globalnih sfera vratiti u poslovnu svakodnevnicu i donositi operativne odluke o poslovnim potezima našeg poduzeća. Jer, oni su gotovo jedino na što možemo utjecati”, naglašava Metlikovec. “U skladu s tim, a bazirano na filozofiji ‘više vrijedi upaliti makar i najmanje svjetlo nego kritizirati tamu’, Mikrocop je usredotočen na najbolju praksu, tj. uspješno rješavanje stvarnih problema naših klijenata”, dodaje on napominjuću kako ova tvrtka ne smatra da je konkurencija dominantno nelojalna. “Naravno, jasno je da postoje najmanje dva segmenta tržišta. Ono koje funkcionira by the book, dakle u skladu s profesionalnim kriterijima, gdje je jedino važna kvaliteta, profesionalnost, korektnost i etičnost, ali i ono drugo, na kojem se odlu-

ke donose na sve načine, samo ne profesionalno. No, činjenica je da prvi segment tržišta raste i to na račun ovog drugog”, naglašava direktor Mikrocopa. Digitalna arhiva Osim te podjele, tržište se dijeli na privatni i javni sektor. “Ponekad čujemo stav da se profesionalni i neprofesionalni segmenti tržišta poklapaju s privatnim i javnim segmentom tržišta. No, Mikrocop ima nekoliko iskustava koja opovrgavaju tu tezu. Iako smo najviše prisutni u privatnom, dogodili su nam se projekti u javnom sektoru gdje smo bili izabrani u skladu s najboljom, uzornom i profesionalnom praksom”, napominje on naglašavajući kako su zaposlenici jedna od najvažnijih vrijednosti Mikrocopa. “Kao pružatelj usluga imamo zaposlenike različitih vrsta i razina obrazovanja. Smatramo se vrlo stabilnom kompanijom jer

su fluktuacije zaposlenika minimalne. A broj zaposlenika je u zadnjih sedam godina uglavnom rastao, s minimalnim oscilacijama”, ističe. Kao rezultat gotovo 40-godišnjeg poslovanja, Mikrocop Grupa danas raspolaže snažnom digitalnom arhivom na webu. Dakle, u oblaku i to vlastitom, privatnom, jer je cjelokupna infrastruktura na kojoj počiva takvo regionalno rješenje u vlasništvu tvrtke. “Ona se nalazi u podzemnim armirano-betonskim bunkerima Mikrocopove zgrade. U neprekidnoj funkciji je od 2004. i sadrži oko milijardu skeniranih stranica, iz četiri regionalne države, a svakodnevno imamo na desetke tisuća upita, tj. pretraživanja”, kaže. Tvrtka će i u nadolazećem razdoblju uložiti znatan napor u plasman platforme za automati-

Mikrocop Grupa raspolaže snažnom digitalnom arhivom na webu zaciju poslovnih procesa u oblaku. “Jer reakcije tržišta potvrđuju da je koncept Mikrocop privatnog oblaka opravdan, da znatno olakšava i skraćuje procese odlučivanja i uvođenja te donosi niz drugih prednosti”, zaključuje Metlikovec.

Finalisti Software startUp akademije Assemblio iz Splita, BlindBook i I.C.U. iz Zagreba, Guest Request iz Osijeka te Halycon iz Varaždina predstavit će svoje ideje na finalu Software StartUp Academy koje se održava na WinDays14 tehnološkoj konferenciji u Umagu. Cilj ove akademije, koja djeluje drugu godinu zaredom, jest objediniti tehnologiju i obrazovanje. To čini kroz poticanje i razvoj poduzetničkog duha mladih pomažući studentima da se osamostale i okušaju u svijetu poduzetništva. Završen online tečaj CARNetov masovni otvoreni online tečaj Moodle MOOC, u kojem je sudjelovalo više od 440 polaznika, započeo je 29. siječnja i trajao šest tjedana. Tečaj je bio namijenjen nastavnicima i svima ostalima koji žele naučiti kako samostalno osmisliti i izraditi online tečaj u Moodleu - najrasprostranjenijem sustavu za upravljanje učenjem otvorenog koda. Angažiranost, motiviranost i opće zadovoljstvo polaznika bilo je vrlo visoko što pokazuje da su masovni otvoreni online tečajevi pravi put za stručno usavršavanje nastavnika u području primjene ICT-a u nastavi. Oglašavanje na YouTubeu

Oglašivači iz Hrvatske od 18. ožujka mogu postaviti oglase na YouTube. Na taj način, tvrtkama iz Hrvatske omogućava se promoviranje brenda, proizvoda i usluga, kao i dobivanje povratnih informacija od korisnika putem ove videoplatforme. Kao i na tražilici Google, oglašivači u Hrvatskoj će moći predstaviti videooglas uz rezultate YouTube pretraživanja putem Trueview In-search ads platforme, gdje oglašivač plaća samo u slučaju ako korisnik klikne na oglas.


18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Nives Opačić Novi jezični putokazi

Hrvatska sveučilišna naklada

Knjiga se sastoji od 23 studije koje prate društvene i jezikoslovne događaje od uspostave slobodne i međunarodno priznate Hrvatske do danas. Autorica upozorava i na utjecaj javnih medija na hrvatski standardni jezik, na pojavu novogovora te spajanja stranih korijena i hrvatskih nastavaka što naziva pidžinizacijom hrvatskoga jezika. To je bilo vrijeme mnogih i (pre)brzih leksičkih promjena koje su često nosile i političku konotaciju, pa se ubrzo javio strah od vlastita, ali standardnog jezika.

Lars Svendsen FILOZOFIJA SLOBODE TIM press

Naša sloboda je moguća zato što možemo predočiti različite mogućnosti i razmišljati o njima. Djelujemo polazeći od želja i preferencija, kao i životinje, ali mi možemo odabrati kako ćemo djelovati. Ne postoji nešto poput neograničene slobode, ali ograničenja slobode nisu ujednačene veličine. Neka ograničenja su apsolutna i nepromjenjiva, druga se prilagođavaju društvenim ili osobnim procesima, neka su legitimna, a neka nelegitimna. Naša želja za slobodom potječe od ugnjetavanja, iskustva sasvim suprotnog slobodi.

Pitaj Alicu - dnevnik jedne narkomanke Znanje

Biti petnaestogodišnjak nije lako, ali Alica s time nema poteškoća. Živi u skladnoj obitelji. Odlična je u školi. Ponekad čuva susjedove klince. Mašta o tome kako će se kad odraste udati i imati vlastitu djecu. A onda je otišla na jedan tulum na kojem su joj u piće podmentuli LSD i nakon toga Alica više nikada neće biti ista. Tragična i nevjerojatno istinita životna priča razotkriva razorne posljedice uzimanja droge u tinejdžerskoj dobi. Alica je o svemu tome ostavila dirljivo svjedočanstvo u ovom svom dnevniku.

Victor Hugo Posljednji dan na smrt osuđenoga Šareni dućan

Uz Jadnike i Zvonara crkve Notre-dame, privilegirano mjesto u Hugoovu opusu zauzima i ovaj fiktivni dnevnik mladog pogubljenika. Uputivši ga “svakomu tko sudi”, autor u njemu otvoreno zagovara ukinuće smrtne kazne, pitajući svoje suvremenike: “Zar u Francuskoj nema dovoljno zraka da svatko može disati?” Kako su sami izjavili, potresne stranice ovoga bisera svjetske književnosti uvelike su utjecale na književne veličine kao što su Camus, Dickens i Dostojevski.

Timothy Wilson PREUSMJERAVANJE Algoritam

Što biste učinili kad bismo vam rekli kako postoji čarobna tableta od koje ćete biti sretniji ili postati boljim roditeljem? Priznajemo, takva tableta ne postoji, no zato postoji znanstveni pristup nazvan osmišljavanje priča, koji sve to može postići. Djeluje po principu preusmjeravanja priča koje govorimo (o) sebi i svijetu koji nas okružuje, s uputama koje vode do trajne promjene. U ovoj knjizi psiholog Timothy Wilson pokazuje kako djeluje osmišljavanje priča i kako se njime možete koristiti u svakodnevnom životu.

Privredni vjesnik Broj 3820, 24. ožujka 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Posredovanje u prodaji

Tehnomont brodogradilište, Pula, Hrvatska, www. tehnomont.hr. Tvrtka traži: trgovinsko posredovanje u prodaji usluga, posredovanje u prodaji ribarskih i drugih radnih brodova do 50m dužine te posredovanje u prodaji solarnih termokolektora. Kontakt: Miljenko Brnić, mbrnic@tehnomont.hr, +385 52 386923. Uredski materijal

MAR-MAR, Zagreb, www.mar-mar.hr. Tvrtka je proizvođač uredskog materijala. Nudi svoje proizvode. Kontakt: Marica Žagar, maricazagar@mar-mar.hr, +385 1 6608153. Kava

Tombia, Split, www.tombia.hr. Tvrtka se bavi preradom kave i vlasnik je brenda Gloria. Ima vlastiti uvoz kave iz Brazila, pržionicu u industrijskoj zoni Dugopolje pored Splita te distribuciju. Proizvodi: mljevena kava, espresso kava, capuccino - classic, chocolat, vanilla, te instant kava 3 u 1. Zemlje interesa: Makedonija, Ukrajina, Poljska, Mađarska. Kontakt: Ljiljana Miodrag, ljiljana.mi-

odrag@gloria.hr, +385 91 2504612. Suradnja

Bitumina, Donji Muć, www.bitumina.hr. Tvrtka proizvodi najsuvremenije polimer bitumenske hidroizolacijske membrane za sve namjene. Zemlje interesa za izvoz proizvoda su Slovenija, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Italija, Rumunjska, Bugarska, Albanija, Kosovo. Kontakt: Dian Paligorić, paligoric.d@ bitumina.com, +385 21 668326.

Suman se specijalizirao za proizvodnju suncobrana izrađenih po mjeri kupca, uz digitalni tisak za platno na suncobranima u propagandne svrhe. Kontakt: Senka Suman, senka@suman.hr, +385 1 6554202. Suradnja

Zagrebački abrazivi, Dugo Selo, www.zgabrazivi.hr. Tvrtka traži partnere za dugoročnu suradnju u proizvodnji i prodaji fleksibilnih brusnih proizvoda. Kontakt: Anita Franjić, anita.franjic@zgabrazivi. hr, +385 1 6184896. Suradnja u izvozu

Kvake i okovi

Metalcraft, Bjelovar, www.metalcraft.hr. Tvrtka proizvodi ukrasne kovane kvake i okove visoke kvalitete. Kontakt: Vedran Presečki, vedran. presecki@metalcraft.hr, +385 43 211981, +385 91 5712288.

Perfecta, Sv. Križ Začretje, www.perfecta.hr. Tvrtka proizvođač madraca, jastuka, podnica i tapeciranih kreveta zainteresirana je za izvoz vlastitih proizvoda, te pronalazak partnera u inozemstvu. Kontakt: Mirjana Vidaković, mvidakovic@perfecta.hr, +385 49 588888.

Proizvodi za zaštitu od sunca

Suman, Zagreb, www.suman.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom i prodajom proizvoda za zaštitu od sunca. U svom asortimanu nudi proizvodnju raznih vrsta tendi, aluminijske žaluzine, trakaste zavjese - sve po mjeri. Pored toga

Medicinski instrumenti

Održavanje klimatizacijske opreme

gala. Rok dostave ponuda je 15. travnja.

E.T.S., Zagreb, www.etsmedical.com. Tvrtka nudi instrumente za kirurgiju i laparoskopiju te aparate za laparoskopiju. Kontakt: Miroslav Buzuk, miro@ ets.medical.com, +385 1 2336466.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska

Sanitetska vozila Zavod za hitnu medicinu Sisačko-moslavačke županije nabavlja sanitetska vozila putem financijskog leasinga. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 28. travnja.

Hrvatska elektroprivreda nabavlja usluge održavanja klimatizacijske opreme. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 6,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 28. travnja. Kontejneri

DNK testovi

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja preliminarne testove za DNK. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 480.000 kuna. Rok dostave ponuda je 8. travnja. Usluge pranja i glačanja

Psihijatrijska bolnica Ugljan nabavlja usluge pranja i glačanja rublja. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 960.000 kuna. Rok dostave ponuda za oba nadmetanja je 8. travnja.

Dugoselski komunalni i poduzetnički centar nabavlja kontejnere. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 257.300 kuna. Rok dostave ponuda je 8. travnja.   Regija Putnička vozila

Željeznice Republike Srpske nabavljaju putnička vozila. Rok dostave ponuda je 17. travnja. Ortopedska pomagala

Vlada SBK/KSB, Služba za zajedničke poslove nabavlja ortopedska poma-

Zlatnici

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu nabavlja zlatnike s ukrasnim kutijama. Rok dostave ponuda je 16. travnja. Lijekovi

Zdravstvena ustanova Apoteke Crne Gore Montefarm nabavlja lijekove. Rok dostave ponuda je 9. travnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr


19

www.privredni.hr Broj 3820, 24. ožujka 2014.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Promohotel

Na bubnju hoteli i kuće Hotel u Puli procijenjen na 8,2 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja Hotel Aleksani, restoran, parkiralište, skladište, dvorište, površine 647 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu će se održati 2. travnja u 11.30 sati na Općinskom sudu u Puli, soba br. 3. Nekretnine se na prvom ročištu za javnu dražbu ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe vezane uz kupnju na dražbi snosit će kupac. Razgledavanje je moguće po zahtjevu zainteresiranih. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe (pravne i fizičke) koje su najkasnije na dan ročišta za javnu dražbu položile jamčevinu u iznosu od 10 posto od vrijednosti nekretnina. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun ovoga suda broj HR­29­23­90­00­11­30­ 00­02­17­6 pozivom na broj 2-62-09, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi. Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se osiguranje odmah nakon zaključenja javne dražbe. Hotel u Slunju procijenjen na 3,8 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovnu zgradu - hotel Slunjčica, površine 903 četvorna metra u Slunju, Stara cesta 2. Dražba za ovu nekretninu održat će se 1. travnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Razgledavanje je moguće uz prethodnu najavu stečajnom upravitelju na

broj telefona 042/203 201. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene početne cijene i mora se uplatiti do 30. ožujka. Osiguranje nisu dužni položiti razlučni vjerovnici.

0011­3000­0326­5, MODEL HR05, poziv na broj 05-116-3549-10, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sudu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Kuća i dvorište u Šibeniku procijenjeni na 961.000 kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću i dvorište od 365 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 27. ožujka u 11.25 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, soba br. 8. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine vrijednosti. Uplaćeno jamstvo u iznosu od 20 posto mora se uplatiti najkasnije tri dana prije zakazanog ročišta, a potvrdu o uplati dostaviti Sudu najkasnije 26. ožujka. Osiguranje se uplaćuje u gotovini na žiro-račun HR­40­23­900­011­ 30­000­12­02 Hrvatske poštanske banke-depozitna sredstva Općinskog suda u Šibeniku, poziv na broj HR05 51-432-125.

Kuća u Samoboru procijenjena na 2,3 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja vikend-kuću i dvorište u Samoboru, J. Herovića 4, površine 768 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu će se održati 9. travnja u 14.15 sati na Općinskom sudu u Samoboru, soba 5/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Zainteresirane osobe mogu razgledati predmetne nekretnine 7. travnja 2014. godine u vremenu od 10

Stambena zgrada u zagrebačkom Vrapču procijenjena na 2,3 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja stambenu zgradu ukupne površine 248,17 četvornih metara na adresi XI. Jezerski zavoj 7. Dvorište je površine 69 hvati. Dražba će se održati 31. ožujka u 12 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 128/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Nekretnina se može razgledati zadnji radni dan prije ročišta u 14 sati uz sudskog ovršitelja. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda na broj HR­17­2390­

Međunarodni sajam prehrane, pića i opreme za turizam od 26. do 29. ožujka, Poreč

Sajam Promohotel najpoznatiji je specijalizirani sajam u regiji međunarodnog karaktera na koji se svake godine vraća 60 posto izlagača. Održava se na 3000 m2 unutrašnjeg i 500 m2 vanjskog izložbenog prostora.

Mediteranski sajam

Sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva od 27. do 30. ožujka, Dubrovnik

Sajam je usmjeren na podizanje svijesti o zdravoj prehrani, ekološkim standardima, održivom razvoju i ravnoteži prirode gospodarstva i čovjeka. Organiziraju se predavanja, radionice, okrugli stolovi i znanstveni kongresni skupovi. Izlagačima će biti dodijeljene nagrade za najbolji nastup, naj-proizvod, naj-biljni proizvod i doprinos za promociju eko gospodarstva.

Proljetni međunarodni bjelovarski sajam Sajam poljoprivrede, gospodarstva i obrtništva od 28. do 30. ožujka, Bjelovar (Gudovac)

do 10.30 sati ukoliko prethodno podnesu zahtjev ovom sudu za razgledavanje, te uplate predujam za izlazak sudskog ovršitelja u iznosu od 115,30 kuna, na sudski depozit Općinskog suda u Samoboru HR­382­390­001­130­ 00­00­07­4 uz poziv na br. HR04 19-117513-6173. Kao kupci mogu sudjelovati samo fizičke i pravne osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu od 10 posto. Jamčevina se uplaćuje na Posebni depozit Općinskog suda u Samoboru HR3­8 23­9 00­0 11­3 00­0 0­ 00­74 uz poziv na br. HR04 19-117513-6173, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi. Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se jamčevina odmah nakon zaključenja javne dražbe.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Sajam svake godine bilježi rast broja izlagača i posjetitelja. Poljoprivrednici imaju priliku po povoljnijim cijenama kupiti potrebnu sjemensku robu, zaštitna sredstva i poljoprivrednu mehanizaciju, a organizirani su i stručni skupovi, okrugli stolovi, predavanja i prezentacije rada poljoprivrednih strojeva.

SKOK

Sajam konja i opreme za konje od 28. do 30. ožujka, Bjelovar (Gudovac)

Sajam konja, koji se organizira radi promicanja, očuvanja i unapređenja uzgoja konja u Republici Hrvatskoj, prvi se put održava u ovome terminu. Tradicionalna sajamska manifestacija predstavlja značajan oblik promidžbe uzgoja konja, konjičkog sporta i svih pratećih aktivnosti koje se povezuju s konjima. Bit će izložen velik broj pasmina, a organizirat će se promidžba i prodaja najnovije opreme.

Podatke sakupili:


20 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 10. do 16. ožujka osnovano je 309 trgovačkih društava, što je približno tjednu ranije kada ih je osnovano 307. Najviše je osnovano jednostavnih d.o.o.-a, njih 181, a slijede ih klasični d.o.o.-i kojih je osnovano 128. Stečajnih postupaka je bilo 143 gdje prednjače brzi stečajni postupci kojih je bilo 42. Uloženo je 25 prijedloga predstečajne nagodbe, dok je za 22 društva postupak započeo. Brisanih subjekata je bilo 451, a s likvidacijom ih je započelo sedam. Najviše trgovačkih društava je osnovano u Zagrebu (153), sljedeći trgovački sud koji bilježi najviše novoosnovanih trgovačkih društava je Rijeka (31). Rijeku slijedi Varaždin sa 29 osnovanih trgovačkih društava, pa Split sa 24 osnovana društva. STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

14  12 1 1 18  3 15 42  42 69  25 3 6 22 13

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

451  451 7 7 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA

TRGOVAČKA

Poslovni subjekti

DRUŠTVA

309  128 181 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

6 7 3 18 17 31 0

REJTING TJEDNA PEVEC d.d.

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

7 24 2 29 12 153

Privredni vjesnik Broj 3820, 24. ožujka 2014.

( 15,8 mlrd € ( 8,98 mlrd € lanjski robni uvoz

robni izvoz u 2013.

ANALIZA RBA

Pogoršanje deficita robne razmjene u 2013. S obzirom na blaži pad uvoza roba uz snažniji pad izvoza, pokrivenost uvoza izvozom na razini cijele godine iznosila je 56,8 posto. Manjak vanjskotrgovinske razmjene u tom je razdoblju dosegnuo 6,82 milijarde eura

P

rema podacima Državnog zavoda za statistiku o kretanju robne razmjene Hrvatske s inozemstvom, robni je izvoz u prosincu iznosio 780 milijuna eura, što je 10,6 posto više nego u prosincu 2012. godine. Robni je uvoz, pak, u istom mjesecu iznosio 1,14 milijardi eura, što je povećanje od

Ni u sljedećim razdobljima ne očekujemo rast proizvodnje i izvoza roba, ističu analitičari RBA 1,7 posto na godišnjoj razini. Tijekom prošle godine izvoz roba bio je 6,7 posto manji nego u 2012. S ukupnim iznosom od 8,98 milijardi eura u 2013. robni je izvoz na razinama iz 2007. odnosno na razinama pretkriznih godina, što potvrđuje preusmjeravanje domaćih tvrtki na izvozna tržišta i iskorištavanje jedinstvenog europskog tržišta. S obzirom na to da je tečaj EUR/HRK lani bio na višoj razini nego u 2012. godini, izvoz roba je u kunskom izrazu zabilježio blaži pad od 6,1 posto u odnosu na 2012. Robni je uvoz u 2013. iznosio 15,8 milijardi eura, što je 2,5 posto manje nego u 2012. te čak 4,5 milijardi eura manje nego u pretkriznoj 2008. godini. S obzirom

na blaži pad uvoza roba uz snažniji pad izvoza, pokrivenost uvoza izvozom na razini cijele godine iznosila je 56,8 posto. Manjak vanjskotrgovinske razmjene u tom je razdoblju dosegnuo 6,82 milijarde eura i za 3,6 posto je viši nego u 2012. Najizraženiji negativan doprinos smanjenju izvoza ostvaruju tradicionalno najjače izvozne grane kao što je brodogradnja (pad proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava) čiji se izvoz u 2013. u odnosu na godinu prije nominalno i više nego prepolovio, zatim proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda te prehrambena industrija. Gubitak tržišta Cefte Takva su kretanja u našim najvećim izvoznim poduzećima (iz grana po-

put brodogradnje i petrokemije) rezultat procesa r e strukturiranja nakon gubitka izdašnih državnih potpora. Nadalje, izgubljen je povlašteni položaj na tržištu Cefte, čime je smanjena konkurentnost ponude izvoznika iz djelatnosti prehrambene industrije. S druge strane, olakšana je ponuda roba i usluga iz ostalih članica Europske unije na lokalnom tržištu, što je ograničilo mogućnosti za rast prodaje domaćih poduzeća. Kad se iz izvoza izuzme proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, pad je u 2013. godini u odnosu na 2012. iznosio 2,8 posto godišnje, a ako izuzmemo i proizvodnju koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, robni izvoz je u promatranom razdoblju bio niži za 1,6

posto. “S obzirom na to da proces predstečajnih nagodbi kao i restrukturiranje nedovoljno konkurentnih izvoznih poduzeća nije još dovršen, ni u sljedećim razdobljima ne očekujemo rast proizvodnje i izvoza

Negativan doprinos izvoza roba mogao bi djelomično biti ublažen izvozom usluga roba. Negativan doprinos izvoza roba u ovoj godini mogao bi djelomično biti ublažen izvozom usluga. Međutim, mogućnosti za povećanje izvoza usluga preko povećanja turističke ponude i transporta iziskuju značajno povećanje investicija u prethodnom razdoblju”, ističu analitičari RBA.


21

www.privredni.hr Broj 3820, 24. ožujka 2014.

( oko 350 baznih bodova

razina premije osiguranja od kreditnog rizika za Hrvatsku

Hrvatska narodna banka

Još nema gospodarskog oporavka Analitičari središnje banke upozoravaju da će u idućem razdoblju dodatni uteg oporavku biti fiskalna politika, zbog ulaska u proceduru prekomjernog deficita. Sve to upućuje na zaključak da bi se jaz između Hrvatske i sličnih zemalja mogao još više povećavati bez odlučnijih mjera ekonomske politike Igor Vukić vukic@privredni.hr

G

ospodarskog oporavka Hrvatske za sada nema, za razliku od većine zemalja Srednje i Istočne Europe, kao i Europske unije u cjelini, konstatira se u Informaciji o gospodarskim kretanjima Hrvatske narodne banke objavljenoj prošli tjedan. Hrvatska se izdvaja i kao zemlja s najizraženijim padom zaposlenosti. U drugim zemljama sličnih karakteristika poboljšanja se temelje na rastu robnog izvoza, dok u Hrvatskoj pozitivni doprinos stiže samo od nešto manjeg uvoza. Analitičari HNB-a upozoravaju da će u idućem razdoblju dodatni uteg oporavku biti fiskalna politika, zbog ulaska u proceduru prekomjernog deficita. Sve to upućuje na zaključak da bi se jaz između Hrvatske i sličnih zemalja mogao još više povećavati bez odlučnijih mjera ekonomske politike. Recentni rast premije za rizik za Hrvatsku poka-

zuje da to očekuju i financijska tržišta, zaključuju u HNB-u. Pogoršanje ekonomske aktivnosti U središnjoj banci ukazuju da oporavak inozemne potražnje pozitivno utječe na robni izvoz zemalja Srednje i Istočne Europe. Njihov se rast u drugoj polovini 2013. ubrzao u odnosu na prvo polugodište. Hrvatski robni izvoz također raste od drugog

Neto priljev kapitala iz inozemstva u zadnjem kvartalu 2013. najviše se odnosio na intenzivno zaduživanje države tromjesečja, ali se zbog snažnog pada početkom godine Hrvatska među promatranim zemljama izdvaja po najvećem smanjenju robnog izvoza na razini cijele 2013. Time se dodatno povećalo njeno zaostajanje za drugim usporedivim zemljama. Pogoršanje ekonomske aktivnosti u četvrtom

tromjesečju dovelo je do najsnažnijeg tromjesečnog pada broja zaposlenih od početka krize. Broj zaposlenih smanjio se za 2,9 posto. Na početku 2014. godine pad broja zaposlenih se zaustavio. Administrativna stopa nezaposlenosti u siječnju 2014. godine ostala je na razini iz četvrtog tromjesečja 2013. godine (20,6 posto). Stručnjaci HNB-a procjenjuju da je prerano govoriti o zaustavljanju nepovoljnih kretanja, s obzirom na to da podaci iz ankete o poslovnom pouzdanju upućuju na moguće daljnje smanjivanje zaposlenosti u građevinarstvu i industriji. U četvrtom tromjesečju 2013. porasla je razina premije osiguranja od kreditnog rizika za Hrvatsku te je potkraj protekle godine dosegnula gotovo 350 baznih bodova. Taj pokazatelj ostao je na istoj razini i na početku 2014. Kad je riječ o domaćim troškovima zaduživanja, financiranje države trezorskim zapisima nastavilo se uz niske kamatne stope, a troškovi financiranja ostalih domaćih sektora zadržali su se na najnižim razi-

nama od početka krize. Razduživanje poduzeća u drugom polugodištu, posebice u inozemstvu, u potpunosti je poništilo prirast njihova duga iz prvog polugodišta. Kod sektora stanovništva nastavio se višegodišnji trend smanjivanja ukupnog duga prema domaćim kreditnim institucijama, ističu u HNB-u. Neto priljev kapitala iz inozemstva u posljednjem tromjesečju 2013. u najvećoj se mjeri odnosio na intenzivno zaduživanje države. Za razliku od toga, banke su se nastavile razduživati, iako znatno blažim intenzitetom nego prethodne godine. Inozemne obveze smanjila su i javna poduzeća. Porast međunarodnih pričuva Priljev kapitala zbog zaduživanja države u inozemstvu pridonio je znatnom porastu međunarodnih pričuva pa su relativni pokazatelji neto inozemne zaduženosti ostali nepromijenjeni. Međutim, bruto pokazatelji inozemne zaduženosti pogoršali su se u odnosu na kraj

prethodne godine, stoji u HNB-ovoj Informaciji. Poboljšanje uvjeta na svjetskim financijskim tržištima u posljednjem tromjesečju 2013. rezultiralo je smanjenjem razlike prinosa na državne obveznice europskih zemalja s tržištima u nastajanju i rubnih zemalja eurozone. Unatoč povoljnim globalnim kretanjima, razlika prinosa za Hrvatsku ostala je nepromijenjena i na vrlo visokoj razini, što se može pripisati zabrinutosti ulagača zbog sporog napretka u fiskalnoj konsolidaciji i nepovoljnih izgleda za rast hrvatskoga gospodarstva. Još sredinom 2013. razlika prinosa na državne obveznice Hrvatske bila je približno jednaka razlici prinosa za Mađarsku te znatno niža od istog pokazatelja za Sloveniju. No kako su se tijekom posljednjeg tromjesečja 2013. prinosi na državne obveznice ovih dviju zemalja znatno smanjili, Hrvatska po visini troškova zaduživanja sada odstupa od svih zemalja usporedivih obilježja, zaključuju analitičari središnje banke.

*vijesti Tankerska plovidba želi Jadroplov Predsjednik Uprave zadarske Tankerske plovidbe Mario Pavić je na skupštini dioničara kompanije najavio kako se planiraju uključiti u natječaj za preuzimanje državnog udjela u Jadroplovu. Potkraj veljače raspisan je prvi krug natječaja za prodaju splitskog brodara, a jednomjesečni rok za iskazivanje interesa traje do 26. ožujka, prema odluci Centra za restrukturiranje i prodaju. Na prodaju je 70 posto državnog udjela u Jadroplovu. Najlošiji u regiji Hrvatska ima uvjerljivo najlošije makroekonomske pokazatelje među usporedivim zemljama Srednje i Istočne Europe, pokazuje usporedna analiza Hrvatske narodne banke. Prema kretanju BDP-a, Hrvatska je u trećem tromjesečju 2013. jedina od 11 promatranih zemalja pretrpjela pad gospodarske aktivnosti. Promatrane zemlje su Hrvatska, Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija. Najveći rast (+1,6 posto) zabilježila je Rumunjska, iznad prosjeka su bile Latvija (+1,3 posto) i Mađarska (+0,9 posto), a najslabiju aktivnost pokazale su Slovenija u kojoj je BDP stagnirao te Hrvatska s blagim padom od 0,1 posto. Česi žele Vabu

J&T banka iz Češke uputila je Upravi Vaba banke ponudu za dokapitalizaciju u iznosu od 75 milijuna kuna, po cijeni od 10 kuna po dionici, obavijestili su iz Vabe. Na sjednici Povjereničkog odbora Alternative Private Equity FGS-a održanoj 28. veljače ni jedna prispjela ponuda nije dobila 75 posto glasova. Svi zainteresirani investitori se upućuju na Upravu banke koja će nastaviti razgovore o dokapitalizaciji.


22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3820, 24. ožujka 2014.

tržište novca zagreb

Visoka likvidnost i niska kamata Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

I

ako je novo razdoblje održavanja obvezne pričuve tek započelo, zbog visoke likvidnosti sustava odnos ponude i potražnje novca gotovo je nepromijenjen. Zbog niske potražnje za kratkoročnim pozajmicama trgovanje sudionika je vrlo skromno, a kamatna stopa na najnižoj razini. Sudionici koji prijavljuju potražnju imaju mogućnost zaista povoljnog kratkoročnog zaduživanja. Unatoč tome, dio potražnje ostaje nenamiren zbog međusobnih ograničenja izloženosti. Ministarstvo financija je prošlog utorka održalo aukciju tre-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

17.3. - 21.3.2014.

10.3. - 14.3.2014.

u%

400

5 4

300

3 200 2 100

1

0

17.3.2014.

18.3.2014.

19.3.2014.

zorskih zapisa. Ovoga puta održana je aukcija samo za trezorske zapise u kunama, i to s rokom dospijeća od 364 dana. Interes sudionika bio je veći od planiranog iznosa izdanja, pa je ostvareni iznos emisije bio 671 milijun kuna. Prinosi

20.3.2014.

0

21.3.2014.

ponedjeljak

utorak

srijeda

četvrtak

petak

na zapise nisu se mijenjali, ostvarena je kamatna stopa od dva posto. Nakon ovog izdanja saldo upisanih trezorskih zapisa povećao se za 133 milijuna kuna, odnosno ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa tre-

nutno je 23.504 milijuna kuna. Iako je ovaj tjedan na dospijeću 235 milijuna trezorskih zapisa u kunama, Ministarstvo financija nije najavilo aukciju trezorskih zapisa. Stoga će novčano tržište u idućem razdoblju bit još tromije. Zbog zasićenosti viškovima ponude i niske potražnje za kratkoročnim pozajmicama, ne očekujemo obilnije trgovanje sudionika. Očito je da će tek drugi kvartal godine, kada započinju intenzivnije pripreme za sezonske djelatnosti, potaknuti i potražnju za novcem. Kratkoročna kamatna stopa zasigurno će do daljnjega ostati vrlo povoljna.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Promjenjivi tjedan

Mirex u blagom rastu

Prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, euro je prošli tjedan zaključio na 7,66 kuna, a u valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,043923

CAD

kanadski dolar

4,943605

JPY

japanski jen (100)

5,429935

CHF

švicarski franak

6,286989

GBP

britanska funta

9,162975

USD

američki dolar

5,553218

EUR

euro

7,655666

7.668

primjena od 22. ožujka 2014. 17.3.

Izvor: HNB

tao u rasponu od 5,50 do 5,56 kuna. Tjedan je zaključio na 5,55 kuna. Švicarski franak se u tjednu

tjednu je dobio na vrijednosti prema kuni samo jednu lipu. Proteklog tjedna američki se dolar kre-

18.3.

19.3.

20.3.

USD

kretao između 5,30 i 5,28 kuna. Tjedan je završio točno u sredini - na 5,29 kuna. 5.58

CHF

6.300

6700 6660

16400

FTSE 100

16360

6.290

189

188,7

7.654

5.52

6.285

188

188,6

7.652

5.50

6.280

187

7.650

5.48

6.275

21.3.

17.3.

18.3.

19.3.

20.3.

21.3.

17.3.

18.3.

19.3.

20.3.

21.3.

podigao rejting. Globalna inženjerska kompanija Meggitt je skočila za 1,7 posto nakon što je UBS preporučio ulaganje u tu dionicu. Dionice su zabi4330

16320

4310

16280

4290

6540

16240

4270

6500

16200

4250

4370

18.3.

19.3.

20.3.

21.3.

17.3.

9400

CAC40

9340

18.3.

19.3.

20.3.

14600

4340

9280

14500

4310

9220

14400

4280

9160

14300

4250

9100

14200

17.3.

18.3.

19.3.

20.3.

21.3.

17.3.

18.3.

19.3.

20.3.

21.3.

NASDAQ

17.3.

14700

DAX

188,8

5.54

6620

17.3.

190

7.656

6580

4400

188,9

6.295

4350

Dow Jones

MIREX - tjedni

191

5.56

Europa u plusu, Amerika skokovito li u plusu. Europske dionice predvodile su banke - Commerzbank AG je porastao tri posto nakon što mu je američki procjenitelj Morgan Stanley

MIREX - mjesečni

7.658

Međunarodno tržište kapitala

Europske dionice su protekli tjedan završile u plusu, dok su američki indeksi tjedan proveli skokovito. Kraj tjedna su svi osim Azije dočeka-

Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka vrijedio 188,8290 bodova. U odnosu na tjedan ranije porastao je za 0,2533 boda.

18.3.

19.3.

20.3.

19.3.

20.3.

NIKKEI 225

17.3.

18.3.

lježile rast i na novim tržištima, a trend su predvodile kineske dionice izlistane na Hongkonškoj burzi. Rasli su i američki terminski ugovori prativši pad dolara prema ostalim valutama. Ruske dionice su gubile na vrijednosti nakon što je Europska unija, prateći korake američkih saveznika, ojačala sankcije prema toj zemlji.

188,5 19.2.

28.2.

9.3.

20.3

17.3.

18.3.

19.3.

20.3.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 20.3.2014. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

193,2735 193,2893 172,9931 189,5914 188,8290

202,8900 219,5137 137,7861 160,0868 165,6532 182,1473 111,1981 127,1605 213,8118 207,6544 224,5139 107,9648 164,3290 146,1270 120,6686 191,5351 127,8515 138,9928 204,3504 175,5839 140,0932 164,7384

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


23

www.privredni.hr Broj 3820, 24. ožujka 2014. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 274.432.006,18 kn

Jadroplov dobitnik tjedna je iznosio 67 milijuna kuna što je pad od 26 milijuna kuna, odnosno za 28 posto. Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od +12,18 posto do -1,92 posto. Indeks Crobex ostvario je tjed-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

roteklog tjedna je redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi u odnosu na tjedan ranije umanjen te Top 10 po prometu Hrvatski Telekom d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Čakovečki mlinovi d.d. Končar - elektroindustrija d.d. Europlantaže d.d. Ledo d.d. Podravka d.d. Valamar Adria Holding d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Jadroplov d.d.

tjedna promjena +1,92% -0,86% -0,31% -0,22% 0,00% -0,86% -1,70% +1,78% +1,53% +12,18%

zadnja cijena 165,73 1.608,06 3.200,00 650,06 850,00 8.675,00 286,68 168,96 265,00 154,00

promet 11.260.697,77 7.654.276,61 4.275.200,00 3.136.648,05 2.295.000,00 2.209.626,08 2.091.455,86 2.086.206,35 1.717.771,47 1.569.184,86

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 67.447.480,22 kn

ni rast od 0,81 posto, na 1.776,23 boda. Crobex10 je također porastao, i to za 1,60 posto i tjedan završio na 992,23 boda. Kod sektorskih indeksa pao je jedino CROBEXnutris (-0,21 posto), dok su ostali pora10 dionica s najvećim rastom cijene Puljanka d.d. Turbos zlato short 6 VABA d.d. banka Varaždin Turbos DAX long 8 Institut IGH d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d. Hoteli Cavtat d.d. Varteks d.d. Turbos srebro short 4 Turbos DAX long 5

sli u rasponu od 2,24 posto (CROBEXtransport) do 11,26 (CROBEXkonstrukt). Obveznički indeks Crobis bilježi pad od 0,13 posto, a Crobistr je pao za 0,02 posto.

tjedna promjena +148,18% +67,71% +50,00% +44,41% +25,74% +22,38% +18,72% +16,63% +15,68% +14,84%

zadnja cijena 10,25 67,67 7,50 85,20 176,04 49,00 260,00 27,00 39,10 155,50

promet 3.056,25 3.100,29 15.475,82 489.470,40 93.930,34 176.089,77 145.244,35 219.607,07 508,30 1.555,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.776,2300 992,2300 101,2295 127,2183

Najlikvidnije izdanje i dobitnik tjedna je HT koji je skupio promet od 11,3 milijuna kuna. Dobitnik je i 10 dionica s najvećim padom cijene Turbos E-mini S&P 500 short 5 Turbos srebro long 4 Turbos DAX short 8 Turbos srebro long 3 Hrvatski duhani d.d. Turbos zlato short 5 Istra - auto d.d. Turbos E-mini S&P 500 short 5 ZIF Slavonski d.d. SEM 1986 d.d.

Jadroplov s tjednim rastom od 12,18 posto i prometom od 1,6 milijuna kuna.

tjedna promjena -37,04% -32,37% -29,54% -23,25% -21,99% -20,88% -19,21% -17,27% -15,79% -14,29%

zadnja cijena 3,40 14,00 66,80 24,10 82,22 179,60 17,20 9,10 32,00 120,00

promet 147.360,00 9.263,25 777.887,50 1.322,40 1.233,30 5.388,00 172,00 59.964,60 15.475,20 150.150,00

*vijesti

Većina fondova u plusu Od ukupno 73 aktivna fonda, u proteklom tjednu ih je 65 poraslo. U minusu je tjedan završilo samo osam fondova. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +3,50 do -1,15 posto. Deset fondova je poraslo za više od jedan posto, a samo jedan je pao za više od jedan posto. U prote-

klom tjednu je fond Erste Bond pripojen fondu Erste Adriatic Bond. Promatramo li prinose od početka godine, na vrhu ljestvice je s prinosom od 9,55 posto fond KD Victoria. Mješovite fondove predvode Allianz Portfolio s rastom od 2,44 posto. Kod obvezničkih fondova u ovoj godini

najviše je porastao HPB Obveznički za 3,17 posto, dok kod novčanih najveći prinos bilježi Locusta Cash (+0,98 posto). Prema prinosu u zadnjih 12 mjeseci najuspješniji dionički fondovi su KD Victoria s rastom od 21,68 posto te NETA US Algorithm koji je ostvario rast od 21,23

posto. Najuspješnije mješovite fondove predvodi OTP uravnoteženi s rastom od 6,45 posto. Kod obvezničkih fondova najveći prinos u zadnjih 12 mjeseci bilježi HI-conservative sa 7,12 posto rasta. Novčane fondove predvodi Agram Euro Cash koji je porastao za 3,48 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

tjedna promjena +0,81% +1,60% -0,13% -0,02%

Valuta

od 13. do 20.3.2014. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] -0,19

HPB Global

kn

76,5083

KD Victoria

kn

16,6308

-0,12

OTP uravnoteženi

kn

103,0157

0,53

HI-growth

8,7290

0,23

KD Balanced

kn

8,0933

0,20

Raiffeisen World

120,0500

0,44

Agram Trust

kn

51,9780

0,04

ZB euroaktiv

125,8014

1,11

NETA GBEM

8,1196

-0,10

ZB trend

136,4300

0,10

Allianz Portfolio

kn

124,4090

0,58

FIMA Equity

kn

59,5214

1,10

VB SMART

94,5824

0,38

99,2400

-0,36

KD Prvi izbor

kn

11,7487

0,67

Raiffeisen Absolute

Ilirika JIE

122,2899

0,91

Raiffeisen New Europe

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

48,3000

1,09

ZB bond

168,7815

-0,10

PBZ Equity fond

9,1214

0,83

12,8473

0,05

HPB Dionički

kn

HI-conservative

85,4391

0,18

159,4400

0,02

Erste Adriatic Equity

Raiffeisen Bonds

73,2400

0,66

PBZ Bond fond

113,2949

-0,07

NETA Global Developed

kn

94,9233

0,33

ZB aktiv

kn

99,1113

0,35

Capital Two

kn

70,6180

0,74

Ilirika Azijski tigar

37,6085

-1,15

PBZ I-Stock

kn

50,3684

3,17

Platinum Global Opportunity

$

14,2685

0,89

KD Nova Europa

kn

5,4774

3,50

OTP indeksni

kn

37,3880

0,51

Platinum Blue Chip

90,3235

1,33

NETA Frontier

kn

491,3054

0,72

OTP MERIDIAN 20

84,5238

1,50

A1

kn

68,4500

1,59

NETA US Algorithm

kn

156,5420

2,74

NETA New Europe

kn

78,1234

0,49

NETA GDEM

8,5845

0,03

Ilirika BRIC

61,1112

0,94

Capital One

kn

188,4764

0,05

HPB Obveznički

140,6061

0,02

NETA Emerging Bond

kn

64,0244

0,29

Erste Adriatic Bond

104,6300

-0,13

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond

kn

141,4442

0,02

ZB plus

kn

173,2497

0,02

ZB europlus

148,5683

0,02

PBZ Euro Novčani

136,7030

0,03 0,03

Raiffeisen Cash

kn

154,9200

Erste Money

kn

148,8000

0,01

HI-cash

kn

148,9158

0,03

PBZ Dollar fond

$

128,2523

0,04

HPB Novčani

kn

141,4072

0,02

OTP novčani fond

kn

131,0434

0,02

VB CROBEX10

kn

92,2383

0,17

VB Cash

kn

126,5081

0,06

KD Energija

kn

9,0501

0,79

Agram Euro Cash

11,9704

0,38

ZB BRIC+

78,3685

0,59

Allianz Cash

kn

116,8824

0,01

Raiffeisen Absolute Aggressive

110,8200

0,26

Erste Euro-Money

113,6400

0,02

Allianz Equity

119,6887

1,22

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

Auctor Cash

kn

107,6513

0,05

Raiffeisen euroCash

104,3600

0,01

ZB global

138,0234

0,03

HPB Euronovčani

105,4524

0,01

PBZ Global fond

kn

94,0267

0,34

Locusta Cash

kn

1311,4885

0,47

HI-balanced

10,6267

0,22

NETA MultiCash

kn

105,1222

0,08

ICF Balanced

kn

100,4482

0,74

OTP euro novčani

101,5435

0,02

posto od tih 330 milijardi kuna drže domaće pravne osobe, a sedam posto domaće fizičke osobe.

Adrović odlazi iz RBA Zdenko Adrović, predsjednik Uprave Raiffeisenbanka Austria, obavijestio je Nadzorni odbor i Upravu Raiffeisenbank Internationala o svojoj odluci da ne želi da mu ugovor nakon 30. lipnja 2014. godine bude produljen, objavili su iz te banke. Sljedećih godinu dana nastavit će pružati podršku RBA na mjestu savjetnika. Uprava Raiffeisenbank Internationala namjerava predsjednikom Uprave RBA imenovati Michaela Muellera koji je sada predsjednik Uprave Raiffeisenbanka Bosna i Hercegovina.

Dividenda HT-a 26. svibnja Hrvatski telekom je sazvao za 29. travnja glavnu skupštinu na kojoj će dioničari odlučivati o isplati dividende od devet kuna po dionici i povećanju temeljnog kapitala za 694 milijuna kuna. Uprava i Nadzorni odbor HT-a ove godine su odlučili promijeniti dosadašnju praksu isplate cjelokupne dobiti za dividendu. Predložili su skupštini dioničara dio neto dobiti u iznosu od 736,96 milijuna kuna, a 694 milijuna kuna za povećanje temeljnog kapitala. Dividenda će se isplatiti dioničarima koji su na dan 9. svibnja upisani u depozitarij SKDD-a kao vlasnici.

Većina vrijednosnica u domaćim rukama Od ukupno 1097 vrijednosnih papira u registru SKDD-a, 85 posto njih su dionice, pet posto obveznice, šest posto zapisi i četiri posto ostali vrijednosni papiri. Tržišna vrijednost svih tih vrijednosnica je oko 330 milijardi kuna, od čega 70 posto otpada na dionice, 21 posto na obveznice, devet posto na zapise i manje od jedan posto na ostale vrijednosne papire, pokazuje analiza iCapitala. Investitori su najvećim dijelom domaće osobe, pri čemu 51

Spojeni Erste fondovi Erste Asset Management za upravljanje investicijskim fondovima obavio je spajanje svoja dva otvorena investicijska fonda s javnom ponudom pa je tako fond Erste Bond pripojen fondu Erste Adriatic Bond. Riječ je o dva obveznička fonda sličnih strategija i investicijskih politika pa će pripajanje rezultirati smanjenjem transakcijskih troškova, većom imovinom fonda, boljom pozicijom na tržištu te boljom bazom klijenata. Pripajanje je obavljeno 14. ožujka.



Pv 3820