Page 1

Tržište kapitala u 2013. Crobex i Crobex10 uspjeli su ostvariti rast, što je optimistična najava i ove burzovne godine

Zakonske novosti Uz niz promjena u propisima, pripremljen je i pravilnik s uvjetima i kriterijima za otpis dugova korisnicima kredita

Velika greenfield investicija Energana na biomasu u Babinoj Gredi zajednički je pothvat Hrvatske, Turske i Finske

aktualno Str. 6

aktualno Str. 8

aktualno Str. 10-11

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 1 0 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 13. siječnja 2014. Godina 60 / Broj 3810. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

GRAĐEVINARSTVO / PRIČA S RAZLOGOM: GERONT / PREDSTAVLJANJA / REGIJA / TURIZAM / SVIJET FINANCIJA Tržište nekretnina u 2014.

Certifikati: trošak jednima, zarada drugima

Iako je za vlasnike nekretnina certificiranje dodatni trošak, arhitektima i građevinarima ono će osigurati višegodišnji prihod i tako ublažiti krizu u graditeljstvu >>4-5

AN SEBOG PORI L P info EEN onosi

ork Što d rope Netw u E e pris Enter

Intervju: ing. Mila Pažin

stare tvrđe unose novi život u šibenik

>> 7

>> 16

Zadovoljit će se zakonska forma, no hoćemo li ovako dobiti stvarnu energetsku sliku, pita se energetska certifikatorica

Obnova četiriju atraktivnih tvrđava zavrtjet će milijune kuna, privući turiste i unaprijediti lokalno gospodarstvo


60 godina u službi gospodarstva

utemeljeno 1953.

Do PV izdanja u samo 3 koraka... 1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a

2 Dobit ćete povratni e-mail s

porukom da ste uključeni na našu mailing listu

3 Čitajte Privredni vjesnik i

njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu

* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...

privredni vjesnik

Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr


UVOD

www.privredni.hr Broj 3810, 13. siječnja 2014.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Trpimir Renić, predsjednik Uprave Cemex-a:

Strogi ekološki zahtjevi EU-a Teško održavamo konkurentnost zbog visokih transportnih troškova te velike i jeftinije ponude iz zemalja koje zbog nižih troškova rada i proizvodnje mogu ponuditi niže cijene, poput Albanije ili Turske. Sve su stroži i zahtjevi iz EU-a za smanjenje štetnih emisija i to dodatno opterećuje proizvodnju u Hrvatskoj. S druge strane hrvatska industrija cementa nema mogućnost smanjiti svoje emisije uporabom zamjenskih goriva u istoj mjeri kao ostatak cementne industrije unutar EU-a jer još nije uspostavljen integrirani sustav gospodarenja otpadom.

Meri Matešić, direktorica Glavnog ureda HTZ-a:

Turizam se uspješno bori s izazovima Iznimno smo zadovoljni porastom turističkog prometa, prihoda od turizma te novozaposlenih u turizmu u prošloj godini. To je rezultat i potvrda napora koje je svaki turistički djelatnik uložio u izgradnju turističke ponude, kao i promociju Hrvatske. Turizam je još jednom potvrdio svoju važnost kao gospodarski sustav koji se uspješno bori s izazovima što ih otežana gospodarska situacija postavlja pred sve sudionike. U prošloj smo godini postavili izvrsne temelje za 2014., koja će biti vrlo zahtjevna, ali vjerujem da imamo znanja i iskustva za ispunjenje ciljeva koje smo zacrtali strateškim dokumentima.

Saša Radulović, ministar gospodarstva Srbije:

Privatno gospodarstvo donosi razvoj Dosad je država izravno utjecala na ekonomiju, bavila se izravnim ulaganjima, infrastrukturom, zatim izravnim poslovanjem, zadržala je veći udjel na tržištu, određuje cijene. No dok se bavila tim poslom, nije se bavila onime čime se treba baviti – stvaranjem poslovnog okružja, provedbom regulatornih reformi, stvaranjem preduvjeta za razvoj prije svega privatnoga gospodarstva. Ako želimo boljitak društva, bogaćenje građana, jedini je održiv način razvoja rast gospodarstva, prije svega privatnoga. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

G(h)ost komentator: Mato Violić, vlasnik i direktor Matuško vina

Vinski turizam - nezaobilazan segment ponude Posjet turista podrumima, osim promotivnog učinka diljem svijeta, ima i svoj komercijalni učinak jer nema bolje i kvalitetnije prodaje vina od prodaje na kućnom pragu

V

inske ceste su najbolji mogući spoj proizvodnje vina i turizma te do sada najučinkovitiji oblik promocije vinara s nekog hrvatskog područja. Pogotovo je takav oblik turizma i pomocije vinarstva prednost u područjima s razvijenom turističkom ponudom u koje spada i Pelješac. Dijelovi Hrvatske koji nemaju razvijen turizam, a imaju razvijenu proizvodnju vina, puno teže privlače goste jer oni moraju dolaziti isključivo zbog vina i gastronomije. Pelješki su vinari prepoznali važnost turizma i mogućnosti koje on pruža tako da osim individualnih aranžmana, koje svatko radi prema svojim mogućnostima, imaju i zajedničke nastupe preko udruge Pelješki vinski puti. Osim zajedničkog nastupa na nekim sajmovima i zajedničke promocije, početkom prosinca organiziramo i zajedničku akciju Dan otvorenih podruma. Manifestacija se pokazala izuzetno uspješnom jer nam u to vrijeme masovno dolaze naši poslovni partneri, turistički radnici i ljubitelji vina koji degustiraju mlada vina, ali i pridonose promociji naše ponude. Potvrda da je mani-

festacija doista uspješna je činjenica da se gotovo svake godine broj gostiju udvostručuje. Ohrabruje i to što su prednosti udruživanja prepoznali mladi vinari koji se sve više priključuju donoseći nove ideje, a time i novu kvalitetu. Posjet turista podrumima, osim promotivnog učinka diljem svijeta, ima i svoj komercijalni učinak jer nema bolje i kvalitetnije prodaje vina od prodaje na kućnom pragu. Pogotovo je to značajno za likvidnost jer se novac dobije odmah ili u točno ugovorenom roku, ako se radi s turističkim

Za sve hrvatske vinare jako je bitno da sami prepoznaju koja je njihova prednost i u koju kategoriju spadaju agencijama koje prodaju vaučere. Pelješki vinari ne samo da su obogatili turističku ponudu Pelješca, na kojem je vinski turizam gotovo izjednačen s kupališnim, nego su i kvalitetno nadopunili dubrovački pa čak i splitski turizam. Usuđujem se reći da zadnjih desetak godina vinski turizam na Pelješcu strelovito raste

te mu je perspektiva neupitna. Ono na čemu bi trebalo malo više poraditi je kvaliteta i obujam gastronomske ponude. Osim Stona, čija je gastronomska ponuda na vrlo visokoj razini, ostatak Pelješca, s iznimkom nekoliko obiteljskih gospodarstava i restorana, zaostao je u gastronomskoj ponudi. To je sigurno segment na kojem treba poraditi u budućnosti kako bi cjelokupna ponuda bila zaokružena. Istina, nešto se na tom planu događa jer se na poluotoku, čak i izvan Stona, sve više organiziraju degustacije kamenica i vina, dva najprepoznat-

ljivija pelješka proizvoda. Naša tvrtka Matuško vina odavno je prepoznala prednosti povezivanja s turizmom i organiziranih dolazaka. Surađujemo sa svim turističkim agencijama što dovode grupe gostiju u naš podrum koji je postao, usuđujem se reći, jedan od najatraktivnijih vinskih podruma u Hrvatskoj, barem kad je riječ o privatnim vinarima. Tako je posredstvom turističkih agencija naš podrum lani posjetilo više od 40.000 turista. Za sve hrvatske vinare jako je bitno da sami prepoznaju koja je njihova prednost i u koju kategoriju spadaju. Nema koristi od toga da vas netko proglasi najboljim vinarom ako pritom nemate tržište za svoj proizvod, što znači ni kvalitetu koja može opravdati traženu cijenu. Zato i smatram da velika većina peljeških vinara ima ispravan pristup jer se najprije dokazuju na domaćem tržištu i na svom području, a tek potom promoviraju s ciljem da svoj proizvod plasiraju u izvoz ili na neka nepoznata tržišta. Takav pristup omogućuje svakom vinaru da bez velikih posljedica ispravi pogreške, a da velike utakmice igra kada stekne iskustvo.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

Direktor: Darko Buković

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr


4

TEMA TJEDNA

*vijesti Četiri ponude za Gradske ljekarne Na javni poziv Uprave Zagrebačkog holdinga za iskazivanje interesa o kupnji 50 posto ili više osnivačkih prava u Gradskim ljekarnama Zagreb javila su se četiri ponuđača: Oktal Pharma i Medika (Prima pharme), Belupo i JGL. Javni poziv bio je otvoren od 29. studenoga do 23. prosinca. Prema neslužbenim informacijama početna cijena je 100 milijuna kuna, a na natječaju će pobijediti tko ponudi najvišu cijenu. Gradske ljekarne Zagreb danas imaju 37 ljekarni, galenski i analitički laboratorij i 310 stalno zaposlenih. Prosječna plaća 5506 kuna Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za listopad 2013. iznosila je 5506 kuna, što pokazuje nominalni porast za 1,4 posto, a realni porast za 1,8 posto u odnosu na rujan 2013. Za razdoblje od siječnja do listopada 2013. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila je 5499 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2012. nominalno više za 0,8 posto, a realno niže za 1,8 posto. Blagi rast potrošnje Prema prvim rezultatima DZS-a promet u trgovini na malo ponovno se vraća pozitivnim godišnjim stopama rasta. Nakon što su u rujnu i listopadu zabilježene negativne stope rasta na godišnjoj razini, trgovina na malo je u studenome (prema kalendarski prilagođenim indeksima) bila realno viša za jedan posto godišnje, dok je nominalno viša za 1,3 posto. Na mjesečnoj razini trgovina na malo također bilježi realan rast, i to od 0,9 posto.

Privredni vjesnik Broj 3810, 13. siječnja 2014.

( 848 ovlaštenika

( bar 1,5 mlrd kn

za izdavanje energetskih certifikata

vrijednost certificiranja

Tržište nekretnina u 2014.

Certifikati: trošak jednima, Budu li vlasnici prodali svoju nekretninu bez certifikata, mogla bi im stići prekršajna prijava inspekcije 30.000 kuna, a za fizičke osobe do 10.000 kuna Drago Živković zivkovic@privredni.hr

N

ad hrvatsko tržište nekretnina već su se od samog početka 2014. navukli novi crni oblaci. Iako se o energetskim certifikatima u zgradarstvu govori već godinama, a zakonska rješenja poznata

Energetski certifikati uvedeni su još pretprošle godine su već mjesecima, svi su na tržištu nekretnina ponovno iznenađeni, dok je resorno ministarstvo iznenađeno sveopćim iznenađenjem. Energetski certifikati nisu nas mogli zaobići, jer je relevantna EU direktiva 2010/31 na snazi već godinama i izri-

čito obvezuje države članice EU-a da uvedu energetske certifikate i da ih vlasnici nekretnina moraju ishoditi prije prodaje te pokazati kupcu. Također, izričito je propisana i obveza navođenja pokazatelja energetske učinkovitosti (energetskog razreda) prilikom oglašavanja prodaje nekretnine u komercijalnom mediju. Ova zadnja obveza zapravo nije nova, jer ju je Ministarstvo propisalo pravilnikom još pretprošle godine, ali tada nisu bile predviđene kazne, pa su obvezu svi ignorirali. Mediji ili ne Iako Direktiva 2010/31 ne precizira koliko bi trebale iznositi kazne, ipak navodi da bi trebale biti razmjerne i odvraćati od kršenja zakona. U Ministarstvu očito smatraju da su razmjerne kazne koje za pravne oso-

be iznose i do 30.000 kuna, a za fizičke do 10.000 kuna. Prijetnja tako visokim kaznama očekivano je izazvala paniku među vlasnicima nekretnina i agencijama, povučeni su deseci tisuća oglasa s komercijalnih oglasnika, kao i s web stranica agencija. Ministarstvu graditelj-

stva, pritisnutom kritikama, u pomoć je priskočilo Ministarstvo kulture, tumačenjem kako oglasnici i web stranice agencija nisu mediji, što uostalom izričito piše u članku 2. Zakona o medijima, nakon čega je dio vlasnika i agencija vratio svoje oglase, u pravilu bez navođe-

nja energetskog razreda. Budu li vlasnici i prodali svoju nekretninu bez certifikata, mogla bi im stići prekršajna prijava inspekcije Ministarstva gospodarstva. Iako još nije poznato kako će inspekcija utvrđivati prekršaj, jasno je da Porezna uprava ima sve ugovore o kupopro-

Graditeljstvo

Zrnce optimizma u moru problema Protekla 2013. za graditeljstvo je bila godina iznevjerenih očekivanja. Najavljene investicije u javnom sektoru nisu se ostvarile, a privatne su zapele zbog loše poduzetničke klime, što je opet ponajviše krivnja države. Uz to, nisu uklonjene ni administrativne zapreke kod ishođenja raznih dozvola i suglasnosti, iako bi u tom području ova godina mogla donijeti veliku pozitivnu promjenu s uvođenjem e-dozvola. Sve se to odrazilo i na poslovne rezultate hrvatskih graditelja koji su, prema podaci-

ma Hrvatske gospodarske komore, bili u vrhu po nelikvidnosti. Oko četvrtine ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje odnosi se na sektor graditeljstva koji je od kraja 2009. zabilježio i pad vrijednosti radova od oko 36 posto, uz veliko smanjenje ukupnog broja radnika.

podacima Državnog zavoda za statistiku, broj zaposlenih u pravnim osobama u graditeljstvu tijekom 2013. smanjen za dodat-

Promjena trenda Tako je krajem 2008., prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u graditeljstvu radilo 145.656 osoba, a krajem 2012. godine 102.211. S obzirom na to da je, prema

nih 7000, kada tome pribrojimo razmjeran pad u obrtima, graditeljstvo danas zapošljava tek nešto više od 90.000 radnika. Ukupni broj zaposlenih u Hrvatskoj od 2008. smanjen je za oko 160.000,

Graditeljstvo čini trećinu ukupnog pada zaposlenosti

pa graditeljstvo čini trećinu ukupnog pada zaposlenosti. Kako bi 2014., prema većini prognoza, ipak trebala biti barem malo bolja od 2013., i u graditeljstvu se naziru pozitivni trendovi. Potkraj prošle godine napokon su počeli radovi na novom terminalu Zračne luke Zagreb, vrijednom 236 milijuna eura, što bi domaćim graditeljima, posebno Viaduktu, moglo donijeti dvije

godine sigurnog posla. U Azerbejdžanu je potpisan memorandum kojim se Hrvatska uključila u međunarodni projekt Transjadranskog plinovoda, vri-


5

www.privredni.hr Broj 3810, 13. siječnja 2014.

( više od 50.000

izgubljenih radnih mjesta u graditeljstvu

Izazovi i ciljevi turističke 2014. godine

Očekuje se rast turističkog prihoda

zarada drugima Ministarstva gospodarstva. Kazne za pravne osobe iznose i do Energetski certifikat ne moraju imati:

1. zgrade manje od 50 četvornih metara 2. zgrade čiji je vijek uporabe dvije godine i manje 3. privremene zgrade na gradilištima 4. zgrade koje se moraju držati otvorenima više od pola radnog vremena, ako nemaju ugrađene zračne zavjese 5. zgrade namijenjene održavanju vjerskih obreda 6. jednostavne građevine utvrđene posebnim propisom 7. zgrade koje mijenjaju vlasnika stečajem, prisilnom prodajom ili ovrhom 8. zgrade koje se prodaju ili iznajmljuju bračnom drugu ili članovima uže obitelji 9. kulturna dobra ili zgrade posebne ambijentalne vrijednosti, ako bi ispunjenje zahtjeva energetske učinkovitosti značilo neprihvatljivu promjenu njihovog karaktera ili vanjskog izgleda 10. zgrade koje se griju do +12 °C ili se ne griju

elektrotehničari. Ovlaštenje za izdavanje energetskih certifikata ima i 436 tvrtki.

dajama nekretnina, a Ministarstvo graditeljstva registar izdanih energetskih certifikata. Križanjem tih dviju baza podataka lako je doći do podatka o vlasnicima koji su prodali svoju nekretninu bez energetskog certifikata. Iako je za vlasnike nekretnina obveza certifici-

ranja nesumnjivo dodatni trošak, arhitektima i građevinarima ona će osigurati višegodišnji prihod i tako ublažiti krizu u graditeljstvu. U registru ovlaštenih certifikatora trenutačno se nalazi 412 fizičkih osoba, a među njima su, uz arhitekte i građevinare, strojari i

Stambene jedinice Koliko je velik posao pred certifikatorima, dovoljno ilustrira podatak Državnog zavoda za statistiku po kojemu je u Hrvatskoj samo stambenih jedinica preko dva milijuna. Kako prosječna stambena zgrada ima dvije do tri jedinice, a stambene zgrade čine oko dvije trećine ukupnog broja građevina, pred certifikatorima je izrada vjerojatno i više od milijun certifikata. Vrijednost tog posla je najmanje 1,5 milijardi kuna, što će država izbiti iz džepa vlasnicima nekretnina, ali će istodobno arhitektima, građevinarima, strojarima i elektrotehničarima olakšati ova recesijska vremena.

jedan čak 35 milijardi dolara. Bude li po najavama, izgradnja hrvatskog dijela tog plinovoda, vrijednog 265 milijuna eura, počela bi 2015. Tim projektima treba pridodati i nastavak realizacije javnih projekata u željeznici, kao i pokretanje nekih projekata financiranih iz EU fondova.

razdoblje 2012. Desezonirani indeks građevinskih radova u listopadu 2013. u odnosu na rujan 2013. veći je za 0,3 posto, a pozitivnim se može smatrati i podatak prema kojemu se broj aktivnih tvrtki povećao za 6,7 posto. Još je nekoliko bitnih okolnosti koje bi trebale donijeti bolja vremena u graditeljstvu. Predstečajne nagodbe počele su davati i prve pozitivne učinke, tvrtke su se počele rješavati svojih dugova, čime se smanjuje i javni dug, iako ne valja zanemariti ni pitanje koliko je taj postupak korektan u odnosu na one koji su poslovali u skladu s propisima. Ipak, u

zadnjih nekoliko mjeseci, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, svjedočimo početku normalne komunikacije dužnika i vjerovnika koji se u nekim slučajevima dogovaraju o plaćanju obveza i bez predstečajne nagodbe. I druge najavljene mjere poput uklanjanja administrativnih zapreka, porezne politike, liberalizacije tržišta, monetizacije autocesta - mogle bi imati utjecaj na stanje u graditeljstvu i gospodarstvu općenito. U svakom slučaju, zaključuju u HGKu, na potezu je država jer većina preduvjeta za oporavak graditeljstva ovisi o njoj. (D.Ž.)

Manji dugovi Uz to, na promjenu trenda upućuju i neki statistički pokazatelji. Vrijednost obavljenih radova u prvom polugodištu 2013. veća je za 2,7 posto, a u trećem tromjesečju za 0,3 posto u odnosu na isto

Privatizaciju po redovnom postupku u ovoj godinu očekuju Hoteli Maestral, HTP Makarska, Imperial Rab, Jadran Crikvenica i Hoteli Plat. Osim toga, čeka se i turistička valorizacija vojne imovine u Kuparima Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

Hrvatskoj je prošle godine ostvareno ukupno 12,43 milijuna dolazaka turista ili 5,5 posto više nego 2012. Pritom su stranci zabilježili 11,17 milijuna dolazaka ili 6,1 posto više, prvi su podaci sustava turističkih zajednica. Istodobno je registrirano 72,10 milijuna noćenja, 4,1 posto više nego 2012. Prema podacima Hrvatske narodne banke u devet mjeseci prošle godine, jer još ne postoje podaci za cijelu godinu, uprihodovano je 6,6 milijardi eura ili 4,7 posto više nego u istom razdoblju 2012. Ti se podaci razlikuju od podataka Ministarstva financija prema kojima je u spomenutom razdoblju zabilježeno 20,8 milijardi kuna ili 2,8 milijardi eura turističkog prometa što je 11,7 posto više nego u devet mjeseci 2012. Ministar turizma Darko Lorencin i ove godine očekuje nastavak latentnog rasta na prihodovnoj strani. Ohrabruje i broj novozaposlenih u turističkim zanimanjima kojih je lani bilo 32.900 ili 18,2 posto više nego godinu ranije. Lorencin ističe kako možemo biti zadovoljni dolascima turista s dalekih tržišta, primjerice Južne Koreje iz koje je u Hrvatsku stiglo 60.000 gostiju te SAD-a kojih je lani u Hrvatskoj boravilo 200.000

ili 20 posto više. Osvrnuvši se na činjenicu da se u jadranskom dijelu naše zemlje odvija 95 posto turističkog prometa, Lorencin je istaknuo kako je ipak i na kontinentu zabilježeno devet posto više noćenja nego 2012. “Sjeverozapadni dio Hrvatske po razvitku turističkog proizvoda razlikuje se od ostatka kontinentalne Hrvatske, ali i istočna Slavonija, Lika i Gorski kotar ima-

I istočna Slavonija, Lika i Gorski kotar imaju važno mjesto u turizmu naše zemlje, istaknuo je Lorencin ju važno mjesto u turizmu naše zemlje”, istaknuo je Lorencin. Dodao je kako je turizam u kontinentalnom dijelu nekoliko puta teže uspostavljati i stvarati nego na obali. Kontinentalni dio ima veliku ulogu diverzifikacije Hrvatske kao destinacije, smatra on. Pet tvrtki čeka privatizacija Govoreći o izazovima i ciljevima turističke 2014., Lorencin je rekao kako će težište aktivnosti biti na: izmjeni zakonodavnog okvira, investicijama u turizmu, programima potpora te apliciranju turističkih projekata na EU fondove. U izmjenama zakonodavnog okvira izdvajaju se

izmjena seta Zakona o turističkim zajednicama, izmjene i dopune Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, izmjene i dopune Zakona o pružanju usluga u turizmu te izmjene i dopune Zakona o turističkom zemljištu. Iz predstečajnih nagodbi prihvaćeni su planovi restrukturiranja nekih turističkih tvrtki u kojima je država bila većinski vlasnik, a to su hoteli: Vranjica Belvedere u kojoj će strateški partner biti Solaris, Hoteli Podgora sa strateškim partnerom tvrtkom Novodom, HTP Korčula i HTP Orebić i njihov strateški partner Hoteli Dalmacija, Hotel Medena koji je preuzela tvrtka Kermas energija te Hoteli Živogošće i strateški partner KHA dva. Svim tim tvrtkama predstoje postupci sklapanja predstečajne nagodbe pred mjerodavnim trgovačkim sudovima, tj. čeka se zakazivanje ročišta. Hoteli Plat iz predstečajne nagodbe izašli su bez strateškog partnera, pa će se tako ta tvrtka privatizirati u redovnom postupku. Privatizaciju po redovnom postupku u ovoj godini očekuju još Hoteli Maestral, HTP Makarska, Imperial Rab i Jadran Crikvenica. Osim toga, čeka se i turistička valorizacija ili turistifikacija vojne imovine u Kuparima. Za programe potpora Ministarstvo turizma ove će godine izdvojiti 74,15 milijuna kuna.


6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3810, 13. siječnja 2014.

( samo 1,2% slabiji

promet Zagrebačke burze u 2013. u odnosu na 2012.

( 12,5 mlrd kn

imovina otvorenih fondova potkraj listopada 2013.

Tržište kapitala u 2013.

Burza ne može mnogo bez realnog sektora U prošloj su godini glavni burzovni indeksi Crobex i Crobex10 uspjeli ostvariti rast, što je optimistična najava i ove burzovne godine. Crobex je u godini prosječno rastao tri posto, a Crobex10 je na vrijednosti dobio 2,4 posto Igor Vukić vukic@privredni.hr

Polovinu likvidnosti nosi 10 dionica I u 2013. godini lista 10 dionica s najvećom tržišnom kapitalizacijom gotovo je nepromijenjena u odnosu na prethodnu godinu. Prvih pet dionica, prema izvještaju Zagrebačke burze, nosi gotovo 60 posto ukupne tržišne kapitalizacije. Slično je i s listom najlikvidnijih izdanja, koju i dalje predvodi dionica Hrvatskog Telekoma. Više od polovine likvidnosti koncentrirano je u 10 dionica s najvećim prometom. Na Burzi smatraju pozitivnom činjenicom što je nekoliko dionica angažiralo specijaliste kao podršku likvidnosti. Godina je zaključena s ukupno sedam dionica sa specijalističkim angažmanom. Uvedeno je i šest novih indeksa (industrija, turizam, transport...) što je omogućilo lakše praćenje tržišnih trendova.

B

urzovna zbivanja ne mogu se odvojiti od općeg stanja u ekonomiji. Dok se opća situacija ne popravi, neće biti ni velikog rasta prometa na tržištu kapitala. No direktorica Zagrebačke burze Ivana Gažić kaže da se unatoč svemu u prošloj godini uočavaju pozitivna burzovna kretanja. Zabilježni pad prometa, primjerice, bio je znatno manji nego u 2012. godini. Trend bi se mogao okrenuti, ako uslijedi i najavljeni rast ekonomske aktivnosti. U iščekivanju dobrih rezultata Kako stoji u izvještaju Zagrebačke burze objav-

Investicijski fondovi mogu pridonijeti oporavku tvrtke, ali i cijeloga gospodarstva, istaknuo je Hrvoje Krstulović ljenom prošloga tjedna, u 2013. godini ukupni promet bio je samo 1,2 posto slabiji u odnosu na prethodnu godinu. Ponajprije zahvaljujući dobrom blok-prometu dionicama, prometu komercijalnim zapisima i drugim oblicima trgovanja. U prošloj su godini glavni burzovni indeksi Crobex i Crobex10

uspjeli ostvariti rast, što je optimistična najava i ove burzovne godine. Crobex je u godini prosječno rastao tri posto, a Crobex10 je na vrijednosti dobio 2,4 posto. Pouzdanje u dobre rezultate u 2014. godini iskazali su i dobitnici nagrada Top of the Funds za najbolje otvorene investicijske fondove s javnom ponudom i najbolje društvo za upravljanje investicijskim fondovima. Nagrade dodjeljuje Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima Hrvatske gospodarske komo-

re. Nagrade su uručene potkraj prošle godine, a odnose se na rezultate ostvarene u 2012. godini. “Investicijski fondovi mogu pridonijeti oporavku tvrtke, ali i cijeloga hrvatskog gospodarstva”, istaknuo je Hrvoje Krstulović, predsjednik fondovskog udruženja pri HGK-u. Najavio je da će ove godine udruženje postati promatrač pri Europskom udruženju za upravljanje fondovima (EFAMA) pa će statistika s hrvatske burze biti uključena i u njihove izvještaje. Priznanja dodi-

Nagrade Top of the Funds Nagrada za najbolji kunski novčani otvoreni investicijski fond pripala je PBZ Novčanom fondu, kojim upravlja PBZ Invest. Najboljim obvezničkim otvorenim investicijskim fondom proglašen je Capital One, kojim upravlja društvo ICAM. Trofej za najbolji mješoviti otvoreni investicijski fond odnio je Allianz Portfolio, kojim upravlja Allianz Invest. Najbolji rezultat među dioničkim investicijskim fondovima ostvario je Neta New Europe, kojim upravlja društvo Neta Capital Croatia. I na kraju, nagrada za najbolje društvo za upravljanje investicijskim fondovima uručena je Allianz Investu.

jeljena pojedinim fondovima tako će poboljšati njihov ugled i na drugim tržištima. Od fondova ne treba očekivati čuda U Hrvatskoj djeluje 25 društava za upravljanje investicijskim fondovima. Imovina otvorenih fondova potkraj listopada 2013. bila je 12,5 milijardi kuna. Ukupna imovina otvorenih fondova s javnom ponudom porasla je 2,1 posto u odnosu na listopad 2012. godine. U izvještaju o općem poslovanju Zagrebačke burze napominje se da su u prošloj godini uvrštena brojna nova izdanja certifikata, koji su potvrdili da tržište treba novosti i da ih odlično prihvaća. Na Burzi su i nove dionice koje su kao podršku likvidnosti angažirale specijaliste. No ujedno se podsjeća da se zbog teškoća u poslovanju mnogo izdavatelja dionica našlo u

Dionice s najvećim prometom u 2013. godini Izdavatelj Hrvatski Telekom d.d. Valamar Adria Holding d.d. Adris Grupa d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Končar - Elektroindustrija d.d. Ledo d.d. AD Plastik d.d. Petrokemija d.d. Riviera Adria d.d. Dioki d.d. u stečaju Ostali Ukupno

Promet (u kunama) 528.102.501 145.714.867 128.825.771 121.537.008 118.063.526 108.537.345 91.478.496 89.749.420 84.224.788 74.637.591 1.226.144.483 2.717.015.796

Udjel (%) 19,4 5,4 4,7 4,5 4,3 4,0 3,4 3,3 3,1 2,7 45,1

Izvor: Zagrebačka burza

različitim fazama predstečajne nagodbe. Tim je postupcima za sada zahvaćeno više od 40 izdavatelja, odnosno, oko 20 posto sudionika dioničkog tržišta. “U iščekivanju gospodarskog oporavka, čiji se pozitivni znakovi nerijetko prvi ogledaju upravo na burzi, nastavljamo rad na jačanju transparentnosti uvrštenih društava, na novim proizvodima i uslugama te na daljnjem povećanju učinkovitosti tržišta”, poručeno je iz Zagrebač-

ke burze. Na tržište vrijednosnih papira slično gledaju i u realnom sektoru. Tomislav Kitonić, predsjednik Uprave Leda, kaže kako su investicijski fondovi važan sudionik tržišta, ali od njih ne treba očekivati čuda. I Ledo je koristio burzu i prije nekoliko godina izdavanjem dionica prikupljao novac za razvoj. No pravi zamah dioničko tržište dobit će tek kad se popravi opće stanje gospodarstva, naglasio je Kitonić.


INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3810, 13. siječnja 2014.

7

početkom srpnja očekujemo novi pravilnik o energetskom “ Već certificiranju koji više donosi energetskim certifikatorima nego vlasnicima nekretnina.

Mila Pažin, energetski certifikator

Hoćemo li dobiti stvarnu energetsku sliku? Jedan od većih problema je taj što je energetsko certificiranje postalo samo obveza da bi se zadovoljila zakonska forma, a ne ono na čemu je temeljeno - da se poboljša energetska učinkovitost naših građevina Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

E

nergetsko certificiranje zgrada, baš kao donedavno legalizacija bespravno sagrađenih objekata, izazvalo je mnogo pitanja među građanima koji namjeravaju kupiti, prodati ili oglasiti nekretnine. Mila Pažin, inženjerka građevinarstva, tim se poslom bavi u Splitu, u Uredu ovlaštenog inženjera čija je osnovna djelatnost projektiranje i stručni nadzor u graditeljstvu. Primarno se bavi projektiranjem racionalne uporabe energije i toplinske zaštite (koja je temelj energetske učinkovitosti), te zaštite od buke. K tomu, sudjeluje u projektiranju na čitavom nizu

Nitko ne može ni približno reći koji je broj objekata potrebno certificirati značajnih i reprezentativnih projekata kako na području Dalmacije, tako i cijele Hrvatske. Od 2010. je energetski certifikator za jednostavne i složene sustave. Sa svojim timom, koji se sastoji od dva inženjera građevine, dva inženjera strojarstva i inženjera elektrotehnike, već je izradila više od 900 energetskih certifikata od kojih su mnogi zahtjevni objekti nestambene namjene.

Koji se glavni problemi javljaju pri energetskoj certifikaciji objekata? - Glavni problem u energetskom certificiranju jest što je ovo novo područje u graditeljstvu, naročito za javnost, iako je već u starom zakonu o gradnji energetsko certificiranje postojalo kao obveza. Kako je ovo postalo aktualno zadnjih par mjeseci, mislim da se na tržištu baš u ovo vrijeme stvorio velik broj certifikatora koji još nemaju dovoljno iskustva da bi mogli kvalitetno odraditi svu količinu posla koja je trenutno na tržištu. Drugi od većih problema je taj što je energetsko certificiranje postalo samo obveza da bi se zadovoljila zakonska forma, a ne ono na čemu je temeljeno, a to je da se poboljša energetska učinkovitost naših građevina, bilo stambenih ili javnih. Sam postupak certificiranja svakako otežava rok i nespremnost posrednika i vlasnika nekretnina koji su čekali zadnjih pet minuta. Tako danas imamo veliku količinu posla koji se mora odraditi u kratkom roku, a to sigurno utječe na kvalitetu posla, te se pitamo hoćemo li dobiti stvarnu energetsku sliku naših certificiranih građevina. Imamo li u Hrvatskoj dovoljno osoba koje se time bave? - Nitko u Hrvatskoj ne može odgovoriti je li broj ovlaštenih certifikatora dovoljan jer nitko ne može ni približno reći koji

Može li se reći da su novi zakoni i propisi o certificiranju stvorili svojevrsnu nišu u građevinskoj struci? - Energetsko certificiranje je bilo definirano i starim zakonom o gradnji kroz nekoliko članaka. Međutim, i iz trenutačne potražnje na tržištu može se zaključiti da je ovaj posao u današnjem građevinarstvu jedan od najtraženijih. Također,

Prosječna cijena certificiranja na tržištu se kreće od 1700 do 2700 kuna i na ovu cijenu utječe niz čimbenika

je broj objekata potrebno certificirati. Danas naime postoji veliki broj javnih objekata koji nisu ispunili zakonske obveze o energetskom certificiranju, a rok im je istekao. To su sve javne zgrade veće od 500 četvornih metara. A što se tiče nekretnina koje se prodaju ili iznajmljuju, ne može se realno sagledati koliki je tu opseg posla jer se informacije svakodnevno mijenjaju. Kakav je interes vlasnika zgrada i stanova, javljaju li vam se vlasnici turističkih apartmana? - Prije 1. siječnja su se javljali samo vlasnici nekretnina koji su bili pri skla-

panju ugovora o prodaji nekretnina. Iza tog datuma nastala je gužva jer su novim Zakonom o gradnji donesene kaznene odredbe ako se nekretnina prodaje bez certifikata, i to za posrednike i prodavatelje, a one su puno veće od cijene certifikata. Vlasnici apartmana se rijetko javljaju jer imaju rok od otprilike dvije godine. Na temelju sadašnjeg iskustva, mislim da će se s apartmanima dogoditi ista ovakva situacija. Kakve su reakcije, bune li se ljudi radi novog troška? - S obzirom na današnju gospodarsku situaciju, ve-

likom broju građana ovo je još jedan dodatni izdatak koji im nije jednostavno izdvojiti. Prosječna cijena certificiranja na tržištu se kreće od 1700 do 2700 kuna i na ovu cijenu utječe niz čimbenika kao što su lokacija, postojanje dokumentacije, računa i slično. Koje je nekretnine najteže certificirati? - One koje nemaju nikakvu dokumentaciju, a radi se o velikim objektima u složenim sustavima poput hotela. Tada u postupku sudjeluju sve tri struke - građevinska, strojarska i elektro - koje moraju imati veliko iskustvo.

može se reći da će dugoročno ovo biti jedna od novih djelatnosti u graditeljstvu, ali uz pretpostavku da će se isprofilirati stručnjaci koji će se ozbiljnije baviti ovim područjem za razliku od danas kad se ispunjava samo zakonska forma. Hoće li biti još izmjena Zakona o gradnji koje se odnose na ovo područje? - Izmjena će biti i dalje. Tako već početkom srpnja očekujemo novi pravilnik o energetskom certificiranju koji više donosi energetskim certifikatorima nego vlasnicima nekretnina.


8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3810, 13. siječnja 2014.

( za 10%

Vlada smanjila tzv. povlaštene mirovine veće od 5000 kn

( oko 300 mil kn

uštedjet će se time na godišnjoj razini

Zakonske novosti

U novu godinu sa strateškim investicijama Početak godine donio je i niz drugih novosti u propisima. Ministarstvo financija pripremilo je, primjerice, pravilnik s uvjetima i kriterijima za otpis dugova korisnicima kredita Igor Vukić vukic@privredni.hr

ku pozdravila i Hrvatska udruga banaka. S druge strane, banke će vjerojatno izgubiti dio stambene štednje jer država ove godine neće isplaćivati poticaje za tu vrstu štednog ulaganja. Dosad je isplaćivan poticaj od 10 posto uloga, pri čemu je najveći ulog koji se poticao iznosio 5000 kuna godišnje po štediši. Nova odluka o nastavku isplate poticaja donijet će se potkraj godine, ovisno o općem stanju na tržištu.

M

eđu zakonima koji su stupili na snagu početkom godine ili su doneseni podzakonski akti kojima je omogućena njihova primjena, ističe se Zakon o strateškim investicijskim projektima. Uz odluku o osnivanju Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata, objavljen je i obrazac kojim se Povjerenstvu može prijaviti projekt od potencijalnog strateškog značaja. Obrazac se može naći na internetskim stranicama Ministarstva gospodarstva, u odjeljku koji je posvećen investicijama. Prema podacima na obrascu, prijava se podnosi Upravi za industriju, investicije te programe i projekte EU-a Ministarstva gospodarstva. Adresa elektronske pošte je strateski.projekti@mingo.hr. Uz osnovne podatke o investitoru i lokaciji, potrebno je navesti sektor gospodarstva, tip projekta (privatni, javni, javno-privatni) te opisati pozitivne učinke koje bi projekt imao na razvoj cijele hrvatske ekonomije. Uz to valja navesti i broj novih radnih mjesta, visinu potencijalnog ulaganja i vrste aktivnosti koje će se provoditi (razvojno-inovacijske, usluge visoke dodane vrijednosti, energetska ulaganja, infrastrukturne aktivnosti...) Podnositelji prijave trebaju najaviti pravne i

slične postupke koje bi trebalo poduzeti u realizaciji. Primjerice, treba li utvrđivati pomorsko dobro, dodijeliti koncesiju, izdvojiti šumsko zemljište i slično. Potrebna dokumentacija Prijavi je potrebno priložiti i dokumente: idejni opis projekta, poslovni i financijski plan investicije za pet godina te dokaze o sposobnosti financira-

nja. Među ostalim, mora se dostaviti potvrda da su plaćene sve dospjele obveze te obveze za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Dokumenti o solventnosti ne smiju biti stariji od 30 dana. Prijave će razmatrati Povjerenstvo za procjenu prijedloga strateških projekata. Povjerenstvo je osnovano odlukom objavljenom netom prije Nove godine. Stalni članovi tog povjerenstva su potpred-

Deficit kroji zakone Manjak u državnoj blagajni utjecao je i na zakonodavnu aktivnost. Potkraj prošle godine Vlada je za 10 posto smanjila tzv. povlaštene mirovine veće od 5000 kuna. Time će na godišnjoj razini uštedjeti oko 300 milijuna kuna. Zbog ulaska u proceduru prekomjernog deficita pod kontrolom Europske komisije moguće su i druge izmjene propisa. Ministar financija Slavko Linić najavio je prošli tjedan i skori rebalans državnog proračuna. Od početka godine na snazi su i izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kojima je uz ostalo, međustopa od 10 posto podignuta na 13 posto, što se može odraziti na tržišna kretanja u turizmu, ugostiteljstvu i trgovini.

sjednik Vlade za gospodarstvo (ujedno i predsjednik Povjerenstva) te ministri gospodarstva, graditeljstva, pravosuđa i okoliša. Uz njih je stalni član i predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. Promjenjivi članovi Povjerenstva bit će čelnici tijela državne uprave ovisno o sektoru u koji spada pojedini projekt. Bit će tu također i predstavnci lokalne uprave (župani, gradonačelnici i načelnici) na čijem se teritoriju projekt treba izvoditi. Uz utvrđivanje liste strateških projekata, Povjerenstvo će donositi i odluke o osnivanju operativnih skupina koje će nadzirati provođenje projekata. Kako otpisati dugove Početak godine donio je i niz drugih novosti u pro-

pisima. Ministarstvo financija pripremilo je, primjerice, pravilnik s uvjetima i kriterijima za otpis dugova korisnicima kredita. Kriteriji se odnose na socijalne razloge za otpis. Pravilnik omogućava bankama da jedno-

Europska pravila od Nove godine primjenjuju se na tržištu naftnih derivata stavnije, uz otpis potraživanja klijentima koji više ne mogu plaćati rate kredita, smanje obvezu poreza na dobit. Da bi dobile poreznu olakšicu, banke su do sada morale dostavljati dokaze da nisu uspjele naplatiti potraživanje ni ovrhom ni u sudskom postupku. Uz novi pravilnik uštedjet će vrijeme i dio novca pa je Vladinu odlu-

Manje kamate Nakon izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, stupio je na snagu i dogovor banaka i Ministarstva financija o smanjivanju kamata na stambenu štednju vezanu uz švicarski franak. Detaljno su propisani uvjeti za formiranje kamatne stope u potrošačkim kreditima. Dužnici koji imaju minuse na tekućim računima morat će biti unaprijed obaviješteni o izmjeni iznosa dopuštenog prekoračenja na tekućem računu ili njegovu ukidanju. Obavijest treba stići najmanje 30 dana prije promjene. Dužnicima će morati omogućiti otplatu minusa na rok od 12 mjeseci. Europska pravila od Nove godine primjenjuju se na tržištu naftnih derivata: trgovci mogu slobodno formirati cijene, u skladu s potražnjom, bez gornje granice koju je do sada određivalo Ministarstvo gospodarstva.


S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3810, 13. siječnja 2014.

( 55 zemalja

Nastavak pregovora

Ipak međunarodna arbitraža za Inu?

dosad pristupilo konvenciji o poreznoj suradnji

Sjednica hrvatske vlade

Jači pritisak na utajivače poreza Osim razmjene informacija, konvencija o poreznoj suradnji omogućava i provođenje istodobnih poreznih nadzora, dogovaranje poreznih nadzora u inozemstvu te druge oblike međudržavne suradnje u naplati poreza Igor Vukić vukic@privredni.hr

O

ve godine lov na prekogranične utajivače poreza bit će olakšan, jer je Vlada prošli tjedan potvrdila međunarodnu Konvenciju o administrativnoj pomoći u poreznim stvarima. “Na temelju ove konvencije bit će jednostavnije razmjenjivati porezne informacije s mnogim drugim državama, što je važno sredstvo u borbi protiv poreznih utaja”, istaknuo je ministar financija Slavko Linić. I zamrzavanje imovine ako treba Konvencija omogućava da se porezne informacije razmjenjuju i s državama s kojima Hrvatska nema sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Pristupanje Konvenciji jedan je od preduvjeta i za sklapanje sporazuma između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država kojim će se unaprijediti podmirivanje poreznih obveza te provedba zakona FATCA (Foreign Account Tax Compliance Act). Konvenciji je dosad pristupilo 55 zemalja, a prihvaćanje tog dokumenta preporuka je i Europske komisije. Osim razmjene informacija, Konvencija omogućava i provođenje istodobnih poreznih nadzora, dogovaranje poreznih nadzora u inozemstvu te druge oblike međudržavne suradnje u

naplati poreza. Konvencija se odnosi na gotovo sve porezne oblike: porez na dohodak i dobit, na nasljedstvo, nekretnine, PDV, trošarine, na motorna vozila... Države potpi-

Odluka: Ukupna dužina pruga u Hrvatskoj iznosi 2625 kilometara snice dužne su na zahtjev druge države dati sve informacije bitne za administrativnu ili prisilnu provedbu poreznih propisa. Moći će privremeno zamrznuti nečiju imovinu, odnosno provesti mjere osiguranja naplate poreza, čak i ako je potraživanje sporno ili dok isprava kojom se dopušta naplata još nije stupila na snagu. Vlada je donijela Odluku o razvrstavanju željezničkih pruga. Ukupna dužina pruga u Hrvatskoj iznosi 2625 kilometara. Prema donesenoj Odluci, dužina željezničkih pru-

9

ga svrstanih u kategoriju međunarodnog prometa je 1480 kilometara. Za regionalni promet namijenjeno je 626 kilometara, a na pruge za lokalni promet otpada 518 kilometara. Inventura mreže željezničkih pruga Svrstavanje pojedinih dionica u ove kategorije poslužit će i kao temelj za odluku o obnovi i modernizaciji te prijavi na natječaje za europske fondove. Prema riječima zamjenika ministra prometa i infrastrukture Zdenka Antešića, ova odluka predstavlja svojevrsnu inventuru postojeće mreže pruga, jer su pruge koje su izostavljene iz popisa u Odluci, uglavnom u potpunosti ili djelomično oštećene ratnim djelovanjima i neće biti obnavljane. Prihvaćen je i izvještaj o radu Inspekcije zaštite okoliša u 2012. godini. Prema godišnjem planu rada obavljeno je 5936 pregleda i utvrđeno je da je 55 posto nadziranih oso-

ba svoj rad uskladilo s propisima iz područja zaštite okoliša, istaknuo je Hrvoje Dokoza, zamjenik ministra zaštite okoliša. U nadzorima je izdano 1200 rješenja, a utvrđeno je da je 60 posto nadziranih osoba ispunilo naređene mjere u propisanim rokovima. Zbog povrede propisa i počinjenih prekršaja, inspekcija je prekršajnim sudovima podnijela 484 optužna prijedloga, od čega 91 posto zbog povrede Zakona o otpadu. Ostalo se odnosi na Zakon o zaštiti zraka i Zakon o zaštiti okoliša. Prekršajni sudovi donijeli su 476 presuda vrijednih ukupno 7,3 milijuna kuna. Inspektori su izrekli 18 upravnih mjera, odnosno novčanih kazni u ukupnom iznosu od 230.000 kuna. Nakon toga zabilježen je manji broj ponovljenih odstupanja od propisa i mali broj pokrenutih žalbenih i upravnih postupaka, što pokazuje da je inspekcija radila učinkovito, napomenuo je Dokoza.

Nakon sljedećeg sastanka pregovarača iz MOL-a i Ine, najavljenog za 16. siječnja, trebalo bi biti jasnije hoće li dvije strane svoj spor predati međunarodnoj arbitraži. Prema najavi ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, na sastanku se od mađarske strane očekuju konkretni odgovori. “Mislim da su dva scenarija aktualna - ili ćemo se sve dogovoriti o budućnosti Ine, strategiji, vođenju kompanije i ispunjavanju strateških nacionalnih energetskih interesa, ili ćemo se na pristojan i kulturan, poslovan način razići kako bi neki drugi strateški partner došao u situaciju da pregovara s Vladom”, rekao je Vrdoljak gostujući nedavno u emisiji Poslovni tjedan Hrvatskog radija. Vrdoljak kaže da pitanje upravljanja Inom nije glavna točka prijepora. “Mi naravno moramo ući u dio upravljanja Inom,

jer je potpuno normalno da vlasnik koji ima 44 posto s drugim strateškim kolegom, koji ima 49 posto, dogovara kako ćemo upravljati i da može utjecati na neke odluke. Mi danas ne možemo utjecati ni na jednu odluku”, rekao je on. Ministar gospodarstva protivi se zatvaranju dviju Ininih rafinerija. Smatra da je Rijeka davno trebala biti modernizirana. U Sisku treba zadržati volumen proizvodnje, samo treba odlučiti kojeg proizvoda. Ali Sisak se ne može zatvoriti i poslati ljude kući, poručio je. O pokretanju postupka odluku bi mogla donijeti Vlada, i to do kraja mjeseca kako ne bi došlo do zastare.

*vijesti

Inspekcija u HBOR-u Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras potvrdio je da je poslao inspekciju u Hrvatsku banku za obnovu i razvoj da provjeri kako korisnici poticaja troše taj novac. Treba napokon nakon 20 godina vidjeti kako sustav funkcionira iznutra, kako se dijele krediti, dijele li se transparentno i troše li se sredstva namjenski, rekao je ministar. Iz HBOR-a su poručili da su i dosad redovito obavljali nadzor trošenja dodijeljenih poticaja. Niže cijene nekretnina Tražene cijene nekretnina u prosincu su bile na godišnjoj razini u padu od 4,6 posto, pokazuju poda-

ci portala Centar nekretnina. U Zagrebu i okolici cijene su u odnosu na prosinac 2012. niže i do 5,3 posto. Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u listopadu iznosila je 1565 eura po četvornom metru. Najskuplji stanovi u ponudi u Zagrebu, s prosjekom iznad 2000 eura, su stanovi u četvrtima Medveščak i Centar. Za istraživanje 2,4 milijarde kuna U 2012. u Republici Hrvatskoj utrošeno je 2,4 milijarde iz državnog proračuna za istraživanje i razvoj. Udio sredstava za istraživanje i razvoj u BDP-u u 2012. iznosio je 0,73 posto. Više od dvije trećine novca bilo je namijenjeno sektoru visokog obrazovanja (71 posto). Slijedi državni sektor sa 25,36 posto, dok je najmanje sredstava bilo namijenjeno neprofitnom sektoru. U 2013. godini bila su planirana slična ulaganja.


10 AKTUALNO *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3810, 13. siječnja 2014.

( oko 50 mil € ( oko 30 mil € vrijednost radova u prvoj fazi

radovi u drugoj fazi (izgradnja staklenika i hladnjače)

Babina Greda – energetsko središte istočne Hrvatske Sklopljeno 614 nagodbi Pokretanje postupka predstečajne nagodbe ukupno je zatražilo više od 5800 tvrtki, od čega je nagodbu do sada sklopilo njih 614 ili 10,5 posto, a gotovo 3500 tvrtki otišlo je ili će otići u stečaj, pokazuju podaci Financijske agencije. Prema zbirnim podacima Fine koji se odnose na razdoblje od stupanja na snagu Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, 1. listopada 2012., do 3. siječnja 2014., prijedlog za pokretanje postupka predstečajne nagodbe predalo je 5830 tvrtki koje imaju 44.766 zaposlenih, a prijavile su ukupno 52,9 milijardi kuna nepodmirenih dugovanja. Koncesija je prioritet Nakon informacija u medijima da hrvatska vlada umjesto koncesija autocesta priprema zamjenski model sekuritizacije, te nuđenje obveznica HACa svim zainteresiranima, oglasilo se Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. Naveli su kako je sekuritizacija tek jedan od mogućih modela monetizacije, ali davanje autocesta u koncesiju ostaje prioritet. Dok se taj postupak ne završi, postupci za neke druge modele neće biti pokretani. Termoelektrana u Slavonskom Brodu Tvrtka Crodux dobila je lokacijsku dozvolu za gradnju termoelektrane na plin u Slavonskom Brodu. Elektrana snage 600 megavata, vrijedna 450 milijuna eura, trebala bi se graditi na području Lučke uprave Slavonski Brod. Ne dogode li se veći zastoji i problemi, termoelektrana, koja najviše ovisi o interesu ulagača i partnera, mogla bi se početi graditi 2014., a 2018. pustiti u rad, kažu u Croduxu.

Niče najveća energana šumsku biomasu U Babinoj Gredi je otvoreno gradilište najveće kogeneracijske elektrane kapaciteta 9,7 MW na drvnu i Finska. Ovaj projekt trenutno je najveća greenfield investicija na području Vukovarsko-srijemske župa Završetak izgradnje i početak operativnog rada elektrane planiran je za lipanj 2015. godine Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

J

edna od najistočnijih hrvatskih općina i naselje pamtljiva naziva – Babina Greda – posljednjih dana protekle godine postali su jedno od većih hrvatskih gradilišta. Na području tamošnje Industrijske zone Tečine započela je izgradnja najvećeg hrvatskog kogeneracijskog postrojenja na šumsku biomasu snage 9,7 MW. K tome, ovaj projekt čija vrijednost u osnovnoj prvoj fazi iznosi oko 50 milijuna eura, predstavlja trenutno najveću greenfield investiciju na području Vukovarsko-srijemske županije. Ugovor o izgradnji potpisan je u svibnju 2013. godine, prvi radovi započeli su početkom studenog, a završetak izgradnje i početak operativnog rada elektrane planiran je za lipanj 2015. godine, i to je tek početak razvoja Industrijske zone Tečine. Kada bude radila punim kapa-

citetom, ova će elektrana zadovoljavati čak polovinu ukupnih potreba Vukovarsko-srijemske županije za električnom energijom. Novih 200 radnih mjesta Budući da će pored električne, nova elektrana proizvoditi i toplinsku energiju, u drugoj fazi projektom je predviđena izgradnja staklenika za poljoprivrednu proizvod-

Energija budućnosti koristi bespotrebni otpad današnjice, čuva okoliš i pokreće gospodarstvo, kaže Erhan Uzil nju i pripadajuće hladnjače. Ta će projektna faza zahtijevati dodatna ulaganja od oko 30 milijuna eura. Ponosan zbog realizacije projekta koji će značajno pridonijeti razvoju poljoprivrede, ambicio-

zni načelnik Općine Babina Greda Josip Krnić je istaknuo kako je to postrojenje dobar primjer finalizacije proizvodnje. “To pokazuje kako prirodni resurs možemo staviti u funkciju razvoja Babine Grede, ali i Vukovarsko-srijemske županije te Hrvatske”, kaže načelnik Krnić, osobito zadovoljan što će nakon svega biti otvoreno dvjestotinjak novih radnih mjesta. Nositelj projekta izgradnje kogeneracijskog postrojenja u Babinoj Gredi je tvrtka Uni Viridas iz Zagreba, čiji je većinski osnivač Unit Investment N.V., dio Unit Groupa, tursko-nizozemske energetske korporacije koja ima više od 40 godina iskustva na području energetike te u svom projektnom portfelju posjeduje preko 2000 MW u projektima termoelektrana na prirodni plin, velikih hidroelektrana te obnovljivih izvora energije na području Turske, Europe i Bliskog istoka.

“Poticanjem razvoja obnovljivih izvora energije pokazujemo da nam je stalo do toga kakvo okruženje ostavljamo budućim generacijama. Energija budućnosti koristi bespotrebni otpad današnjice, čuva okoliš, stvara

nova radna mjesta, pokreće gospodarstvo i unapređuje naše živote. Drago nam je što je jedna takva investicija zaživjela u Hrvatskoj, a posebno nam je drago da je to Slavonija iza koje su teška vremena”, izjavio je Erhan

Geotermalni izvori za razvoj gospodar Najavljujući početak radova na izgradnji najvećeg hrvatskog kogeneracijskog postrojenja na šumsku biomasu, načelnik Općine Babina Greda Josip Krnić je za Privredni vjesnik objasnio

kako je to tek jedan od niza projekata koji se sljedećih godina očekuju u ovoj općini. Naime, zahvaljujući velikim rezervama geotermalne vode, u Babinoj Gredi žele ove

prirodne energetske potencijale iskoristiti za daljnji iskorak u poljoprivrednoj i prehrambenoj proizvodnji, ali i za razvoj lječilišno-rekreacijskog turizma. U tom cilju osnovana je zajed-

nička tvrtka Općine Babina Greda i Vukovarsko-srijemske županije, s namjerom da osigura potencijalne investitore zainteresirane za takve projekte. Pomoć su zatražili i od naših europarlamen-


11

www.privredni.hr Broj 3810, 13. siječnja 2014.

( oko 200 radnih mjesta otvara se zbog nove energane

a na

Davatelji poštanskih usluga

Liberalizacija pokraj puta Zakon je donesen u zadnji čas te je ostalo mnoštvo otvorenih pitanja i još uvijek nema rješenja za otvorenu, čistu i ravnopravnu tržišnu utakmicu, smatra Tvrtko Trlek iz CityEX-a Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

sječku u Hrvatskoj, a u projektu sudjeluju Hrvatska, Turska nije i to je tek početak razvoja Industrijske zone Tečine.

Uzil, član Uprave Unit Investmenta N.V. i Uni Viridasa. Dvije godine ugovaranja Proizvođač opreme i izvođač radova, supotpisnik ovog ugovora je fin-

stva taraca poput Biljane Borzan, koja je istaknula kako Europska unija, putem niza svojih financijskih fondova sudjeluje u financiranju projekata koji se tiču upravo zdravstvenog turizma.

ska tvrtka MW Power OY, vodeći europski proizvođač opreme na području biomase. “Uzbuđeni smo jer sudjelujemo na ovom projektu i naš glavni cilj je odraditi posao uz poštivanje rokova izgradnje. U Babinoj Gredi će biti izgrađena elektrana prema najvišim standardima kvalitete kakve primjenjujemo na svim tržištima u svijetu. Osim toga, ovaj projekt je važan korak za nas jer je to naša prva elektrana obnovljivog izvora s isporukom u Hrvatsku”, kazao je Jorma Lehtoviita, predsjednik Uprave MW Powera. Inače, prilično dug i težak proces razvoja projekta je završen u manje od dvije godine, a obuhvatio je poslove dugoročnog ugovaranja prodaje električne energije, ugovora o nabavci sirovine, odnosno sječke, te ugovaranje kredita za financiranje projekta od strane Finnvere, finske izvozno-kreditne agencije. Dvogodišnji proces ugovaranja i prikuplja-

nja potrebne dokumentacije, osobito kada se radi o više poslovnih subjekata, nije jednostavan i zahtijeva dosta strpljenja.

Elektrana će zadovoljavati čak polovinu potreba Vukovarskosrijemske županije za električnom energijom “Imali smo uspona i padova tijekom razvojnog procesa; probijali smo led na tržištu koje je tek u nastajanju. No, imali smo naše suradnike, partnere projekta i vladine institucije koje su uvijek sa strpljenjem odgovarale na naša pitanja. Stoga sve sudionike zaista vidimo kao jednu veliku obitelj i željeli bismo izraziti svoju zahvalnost svima koji su pridonijeli realizaciji takvog napretka”, naglasio je Alkin Yaman, menadžer razvoja tržišta za Unit Investment NV.

“Koristeći sredstva Europske unije, mnoge članice, a osobito Slovenija i Mađarska, posljednjih su godina obnovile i izgradile brojne toplice i slične lječilišne kapacitete u sklopu razvoja zdravstvenog turizma”, istaknula je Biljana Borzan.

A

ko je suditi prema nekim odredbama iz Zakona o poštanskim uslugama, koji je trebao osigurati potpunu liberalizaciju tržišta, ponovno se uočava proces monopolizacije te djelatnosti u Hrvatskoj. Naime, Dražen Breglec, predsjednik Udruženja davatelja poštanskih usluga Hrvatske gospodarske komore, na prošlotjednom sastanku tog udruženja istaknuo je kako se od 1. siječnja 2013. godine, kada je Zakon stupio na snagu, a posebice u trećem kvartalu, primjećuje rast tržišnog udjela Hrvat-

Alternativni davatelji poštanskih usluga suočeni su s pravnom nesigurnošću te je upitan njihov tržišni opstanak skih pošta te sve teži položaj ostalih gospodarskih subjekata u segmentu poštanskih usluga. Pri tome je izostala institucionalna, odnosno normativna podrška novim i inovativnim gospodarskim subjektima što nije bila po-

četna namjera domaćih zakonskih rješenja, ali i općenito europske regulative. “Zbog toga je u ovoj djelatnosti u proteklih godinu dana izgubljeno više od 1500 radnih

mjesta”, istaknuo je Breglec, koji je i član Uprave CityEX-a, dodavši kako su cijene pale, pa u skladu s time i plaće zaposlenika koji sada rade gotovo za minimalac. Neodrživo stanje Tvrtko Trlek iz CityEX-a ocijenio je kako je trenutačno stanje na tržištu veliko skretanje s liberalizacije na neki oblik monopola. “Zakon je donesen u zadnji čas. Stoga je ostalo mnoštvo otvorenih pitanja te još uvijek nema rješenja za otvorenu, čistu i ravnopravnu tržišnu utakmicu”, naglasio je on. Među otvorenim pitanjima Trlek je naveo pristup poštanskoj mreži, status

univerzalne poštanske usluge (za cijelo područje Hrvatske po istim uvjetima za sve korisnike) i ostalih usluga te poštansku inspekciju. Dodao je kako su pojedini gospodarski subjekti prisiljeni razvijati paralelnu nacionalnu mrežu što je neprofitabilno, a uz to takva praksa nije zabilježena u Europskoj uniji. K tomu, alternativni davatelji poštanskih usluga, njih tridesetak, suočeni su s pravnom nesigurnošću te je upitan njihov tržišni opstanak što nije u interesu potrošača, a u krajnjoj liniji ni društva u cjelini. Zbog svega toga stanje u poštanskoj djelatnosti nije dugoročno održivo. A kako je Hrvatska punopravna članica Europske unije, tvrtka CityEX zatražila je očitovanje zbog kršenja europskog zakonodavstva na domaćem tržištu. Prvo takvo očitovanje očekuje se već u ovom tromjesečju.

HP: Najliberaliziranije tržište u EU-u Hrvatska pošta reagirala je svojim priopćenjem na stajališta predstavnika tvrtke CityEX iznesena na sastanku Udruženja davatelja poštanskih usluga HGK-a. Hrvatskoj pošti su, među ostalim, nevjerojatni stalni komentari CityEX-a o ometanju liberalizacije u nas jer je prema svim relevantnim pokazateljima hrvatsko tržište najliberaliziranije u EU-u. To potvrđuje činjenica da nacionalni poštanski operator, Hrvatska pošta, ima manji tržišni udio od svih nacionalnih poštanskih operatora u EU-u, što je lako provjerljiv podatak.


12 PRIČA S RAZLOGOM Je li moguć spas Imunološkog zavoda?

JGL mogući ulagač

Radnici Imunološkog zavoda prošli su tjedan dobili otkaze nakon otvaranja stečajnog postupka. Prijedlog za stečaj podnesen je lani u kolovozu, nakon što je Agencija za lijekove Zavodu oduzela dozvolu za proizvodnju lijekova iz ljudske krvi ili plazme i seruma životinjskog podrijetla. U međuvremenu je interes za preuzimanje Imunološkog zavoda i dijela njegove proizvodnje izrazila tvrtka Jadran-Galenski laboratorij. Predsjednik Uprave Ivo Usmiani poručio je da vjeruje kako se zdrava jezgra - proizvodnja virusnih cjepiva, uz značajna ulaganja u razvoj novih tehnologija i novih proizvoda, može obnoviti. Time bi se i određenom broju zaposlenih omogućio nastavak rada. Usmiani je istaknuo

da za tu inicijativu mora osigurati izvore financiranja. Djelatnost Imunološkog zavoda u tom bi se slučaju udružila s investicijama JGL-a. Ta tvrtka sada gradi novi pogon sterilne proizvodnje ukupne vrijednosti 45 milijuna eura. Projekt Pharma Valley u dovoljno je ranoj fazi da bi se u njega mogle uvesti još neke promjene i pridružiti mu pogon cjepiva, smatra Usmiani. Usmiani je ocijenio da je Imunološki zavod biotehnološka tvrtka s dugom tradicijom i jezgrom ekspertnih znanja i visoko diferenciranih proizvoda. Smatra da je malo proizvoda koji su Hrvatsku afirmirali globalno, a da su među njima svakako cjepiva tog zavoda, u kojem je donedavno radilo 200 radnika. Podršku pronalasku novog partnera za Imunološki zavod dao je i potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, pak, izrazio je spremnost da Grad Zagreb spasi Imunološki zavod. (I.V.)

*vijesti Ruralni razvoj Hrvatske

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina održao je radni sastanak sa županima na kojem su im predstavljene mogućnosti ulaganja u ruralna područja. Predstavljen je i nacrt Programa mjera ruralnog razvoja od 2014. do 2020. godine te program IPARD u 2014. godini. Ministar Jakovina župane je izvijestio kako je 16. prosinca 2013. godine u Bruxellesu Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva EU-a potvrdio reformski paket Zajedničke poljoprivredne politike koji je bio jedan

od preduvjeta za donošenje Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske i ostalih zemalja članica. Poljoprivredna megakompanija Podravka već nekoliko mjeseci pregovara o poslovnoj suradnji sa srpskom MK grupom i njenim vlasnikom Miodragom Kostićem, zvanim “kralj šećera”. Kostić u Hrvatskoj želi investirati 100 milijuna eura, a predlaže povezivanje više poljoprivrednih i trgovačkih poduzeća: uz MK i Podravku, u megakompaniji bili bi i Agrokor, Atlantic i Nektar. Zajedno bi imali prihod od sedam milijardi eura i važno mjesto na europskom tržištu, ističe Kostić. Osim Podravke ostali zasad nisu pristupili pregovorima.

Privredni vjesnik Broj 3810, 13. siječnja 2014.

( 15 godina

poslovanja obilježava Geront 2014.

( na 31 ha

proizvode se sadnice

Geront, Kaštel Novi

Sadnicu u teglu, pa u berbu Naša posebnost su sadnice agruma koji svoje plodove daju zasađeni u posudama, a mogu se saditi cijele godine, kaže Mate Žanić, direktor proizvodnje u Gerontu Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

T

vrtka Geront, čija je osnovna djelatnost proizvodnja sadnica u kojoj je među vodećima u Dalmaciji, ove godine obilježava 15 godina poslovanja. Njen rasadnik postao je poznat po uspješnom sajmu sadnica koji se organizira u siječnju, a zadnjih pet godina Geront ga organizira samostalno. “Šira javnost nije dovoljno upoznata s činjenicom da se sajam i dalje organizira jer mi u tvrtki i staklenicima cijelu godinu imamo prodajnu izložbu sadnica”, kazala je Marija Klarić, voditeljica prodaje u rasadniku Geront. Prema njezinim riječima, interes individualnih kupaca za kupnju sadnica se ne smanjuje, a najčešće je riječ o mlađim umirovljenicima koji žele osigurati aktivnost i zanimaciju u mirovini. “U tom dijelu nema pada, no u opadanju su sadnje velikih plantaža. Trendovi se ne mijenjaju te se i dalje najviše sade masline, agrumi, trešnje, višnje, marelice, a

u zadnje vrijeme sve više i smokve, koje su bile zapostavljene”, ističe Marija Klarić. Autohtone sorte maslina U Gerontu je sedam stalno zaposlenih radnika, dok za vrijeme pojačanih sezonskih poslova angažiraju i određen broj sezonaca. “Posebnu pozornost pridajemo proizvodnji autohtonih sorti maslina poput oblice i levantinke. Imamo i talijanske sorte

Najviše se sade masline, agrumi, trešnje, višnje, marelice, a u zadnje vrijeme i smokve koje postižu dobre rezultate u Dalmaciji. Imamo i sadnice voća te ukrasnog i aromatičnog bilja, a naša posebnost su sadnice agruma koji svoje plodove daju zasađeni u posudama. One se mogu saditi cijele godine, uz napomenu da u nekim razdobljima moraju imati dosta vode”, pojašnjava Mate Žanić, direktor proizvodnje u Gerontu.

Visokokvalitetan sadni materijal Tvrtka Geront sadnice proizvodi na 30 hektara otvorenih površina te jednom hektaru pod staklenicima. Proizvodnja voćnih sadnica smještena je u zadarskom zaleđu, u mjestima Baštici i Smilčiću, dok se sadnice maslina i agruma proizvode u Kaštelima. “Proizvodimo visokokvalitetan sadni materijal u skladu s pravilima struke koristeći suvremene metode uzgoja”, tvrdi Žanić. Sadnice iz ovog rasadnika nalaze se i na velikim plantažama poput plantaže višnje maraske kod Šestanovca, gdje je ta voćka zasađena na 50 hektara. Geront je u cijelosti pripremio i kameniti teren za sadnju na području Prpuše, za investitora Dalmaconsult iz Omiša. S obzirom na to da se u zadarskom zaleđu provodi revitalizacija višnje maraske, Geront je proizveo više od 200.000 sadnica maraske zasađenih na 212 hektara plantažnog nasada u Općini Zemunik te u nizu manjih voćnjaka u okolici Škabrnje. Na području Zadra, u Baštici, 2011. godine na površini od 20 hektara podignuta je plantaža trešanja u gustom sklopu s najzastupljenijim sortama, kao i novijim sortimentom na podlozi rašeljke. Gotovo u svim krajevima Hrvat-

ske različite sadnice iz rasadnika Geront pokazale su se kao idealne. Sadnja po staroj navici “Kad je riječ o navikama kupaca, unatoč činjenici da je bolje saditi voćke u jesen, naši građani se ipak odlučuju saditi po staroj navici - potkraj siječnja. No, sadnica posađena u jesen ima više vremena da se prilagodi okolišu i novim uvjetima, a do početka vegetacije njen se korijen dovoljno razvije te može lakše podnositi sušu i druge nepovoljne uvjete”, pojašnjava Žanić. Valja napomenuti da Geront izrađuje i projekte za vrtove i okućnice te voćnjake i maslinike, nudeći izvođenje svih zemljanih radova i pripreme terena, sadnju te održavanje svih tipova otvorenih površina.


enterprise europe

info

Broj 99, 13. siječnja 2014.

Program Horizon

Sufinanciranje znanstvenog projekta Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu uspostavio je međunarodnu suradnju sa znanstvenim institucijama u Sloveniji, Češkoj, Slovačkoj i Srbiji te na program IPA IIIc prijavio projekt OrtoFLEX - Fleksibilni sustav za izradu individualnih ortoza. Projekt je vrijedan više od 580.000 eura, a Europska unija ga je sufinancirala iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 467.000 eura. Projekt je ogledni primjer kvalitetnog povezivanja znanosti, tehnologije i gospodarstva koji će u konačnici pridonijeti povećanju konkurentnosti kvalitetnog hrvatskog proizvoda, ali i svima onima koji će se njime koristiti i tako si olakšati bolove u kralježnici. Osim nabave potrebne opreme sredstvima Europske unije sufinancirat će se i edukacija znanstvenika, istraživanje i razvoj specijaliziranih programskih rješenja za digitalizaciju leđnog područja i za modeliranje prilagođenih ortoza kralježnice. Partneri u projektu su Medicinski fakultet iz Osijeka te Fakultet strojarstva i brodogradnje iz Zagreba. Projekt je ugovoren u lipnju prošle godine i trajat će dvije godine.

U dvije godine 15 milijardi za istraživanje i inovacije Europska komisija predstavila je projekte Programa za istraživanje i inovacije za koje je u proračunu osigurano više od 15 milijardi eura. Istraživačima se novac daje za projekte kojima se želi osigurati izvrsnost znanosti, vodeći položaj industrije u svijetu i rješavanje društvenih izazova Europska komisija predstavila je natječaje za projekte u okviru programa Europske unije za istraživanje i inovacije Horizon. U prve dvije godine za poticanje europskog gospodarstva temeljenog na znanju i rješavanje pitanja kojima se pridonosi poboljšanju života ljudi namijenjeno je više od 15 milijardi eura. Djelovanje će se u razdoblju od 2014. do 2015. usmjeriti na 12 područja i obuhvatiti teme kao što su personalizirana zdravstvena zaštita, digitalna sigurnost i pametni gradovi. Komisija je prvi put navela financijske prioritete za razdoblje od dvije godine te je istraživačima i poduzećima više nego ikad prije pružila sigurnost u pogledu usmjeravanja istraživačke politike EU-a. U proračunu za 2014. samo za natječaje izdvojeno je otprilike 7,8 milijardi eura, pri čemu je financiranje usmjereno na tri ključna stupa programa Horizon. Za stup “Izvrsna znanost” osigurano je oko tri milijarde eura, uključujući 1,7 milijardi eura za bespovratna sredstva Europskog istraživačkog vijeća namijenjena vrhunskim znanstvenicima i 800 milijuna eura za stipendije Marie

Skłodowska-Curie namijenjene mladim istraživačima. Za drugi stup, “Vodeći položaj industrije”, osigurano je 1,8 milijardi eura za potporu vodećem položaju europske industrije u područjima kao što su IKT, nanotehnologije, napredna proizvodnja, robotika, biotehnologija i svemir. Treći stup, “Društveni izazovi”, na raspolaganju ima 2,8 milijardi eura za inovativne projekte kojima se rješava sedam društvenih izazova Obzora 2020., čime su u širem smislu obuhvaćeni: zdravlje; poljoprivreda, pomorstvo i biogospodarstvo; energetika; promet; klimatska

politika, okoliš, učinkovito korištenje resursa i sirovine; promišljajuća društva i sigurnost. Ukupni proračun EU-a u 2014. predviđen za istraživanje, uključujući navedene stavke i administrativne troškove, iznosi približno 9,3 milijarde eura i narast će na 9,9 milijardi eura u 2015. Konačni iznosi u 2015. ovisit će o odluci o godišnjem proračunu za 2015. U natjecateljskim pozivima za 2014. i 2015. obuhvaćen je i iznos od 500 milijuna eura u dvogodišnjem razdoblju namijenjen inovativnim malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) kojima će na raspolaganju biti posve novi instrument.


enterprise europe Nacionalni projekt SEPA

Jedinstveni sustav platnog prometa Single Euro Payments Area - područje je na kojem potrošači tvrtke i javna vlast mogu plaćati pod istim uvjetima bez obzira na lokaciju u 33 europske države. Hrvatska u SEPA ulazi do kraja 2016. godine Europski gospodarski prostor nastanjuje više od 500 milijuna stanovnika i godišnje se provede više od 71,5 milijardi platnih transakcija. Dio tog prostora od 1. srpnja 2013. je i Hrvatska. Sudjelovanje u Europskoj uniji i gospodarskom prostoru vođeno je idejom postizanja gospodarskih prednosti koje takve asocijacije nose.

SEPA područje obuhvaća 33 države • 17 država članica Europskog gospodarskog područja i Europske unije u kojima je službena valuta euro: Austrija, Belgija, Cipar, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Slovenija, Slovačka, Španjolska • 11 država članica Europskog gospodarskog područja i Europske unije u kojima službena valuta nije euro: Bugarska, Češka, Danska, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske • 3 države Europskog gospodarskog područja koje nisu članice Europske unije: Island, Lihtenštajn, Norveška • 2 države koje nisu članice Europskog gospodarskog područja: Monako, Švicarska

Jedno od osnovnih načela pritom je ostvarenje ideje unutarnjeg tržišta, a nužan preduvjet za to jest stvaranje jedinstvenog tržišta platnog prometa na tom prostoru. U tu svrhu pokrenuta je inicijativa SEPA s ciljem uspostave jedinstvenog sustava platnog prometa. SEPA, jedinstveno područje plaćanja u eurima (Single Euro Payments Area) je područje na kojem potrošači, poslovni subjekti i tijela javne vlasti mogu plaćati i primati uplate u eurima pod jednakim osnovnim uvjetima, pravima i obvezama, neovisno o njihovoj lokaciji. Kao krajnji rok za migraciju na SEPA platne instrumente u državama članicama na euro području određen je 1. veljače 2014., a za države članice izvan euro područja 31. listopada 2016. Propisani rokovi odnose se na SEPA kreditni transfer i SEPA izravno terećenje. Budući da SEPA standardi za kartična plaćanja još nisu definirani, u sadašnjoj fazi bilo bi preuranjeno uvoditi krajnji rok za kartična plaćanja. Nakon što migracija na SEPA-u bude dovršena, više neće biti razlike između domaćih i prekograničnih plaćanja u eurima: sva takva plaćanja bit će domaća.

Pristupanjem Europskoj uniji krajnji rok migracije obvezujući je i za nas. Na inicijativu Nacionalnog odbora za platni promet pokrenut je nacionalni projekt SEPA. Glavno upravljačko tijelo projekta jest Nacionalni odbor za platni promet (NOPP) u čijem radu sudjeluju Hrvatska narodna banka, Ministarstvo financija, Hrvatska gospodarska komora (Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije) i Hrvatska udruga banaka. Po zaključcima NOPP-a donesene su odluke o osnivanju Hrvatskog SEPA foru-

ma (HSF) i Hrvatskog odbora za SEPA koordinaciju (HOSK) kao radnih tijela NOPP-a. Sudionici HOSK-a su Hrvatska udruga banaka (čiji predstavnik predsjeda Odborom), Hrvatska narodna banka, Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo financija, Financijska agencija i Hrvatska udruga poslodavaca. HSF-om predsjedava Hrvatska gospodarska komora, a sudionici su HGK, Ministarstvo financija, Hrvatska narodna banka, Hrvatska udruga banaka i Financijska agencija te će se uključiti HUP,

HOK i udruge za zaštitu potrošača. Zadaci HSF-a usmjereni su prema korisnicima platnih usluga odnosno strani potražnje (mali i srednji poduzetnici, velika trgovačka društva, javni sektor, IT kompanije, obrtnici, potrošači). Prema predloženom planu rada HSF-a njegove aktivnosti su promocija SEPA platnih usluga, informiranost javnosti, edukacija korisnika, koordinacija aktivnosti sa županijskim komorama, sektorima i centrima HGK-a, HOSK-om, NOPPom i drugim uključenim stranama.

Bugarski venture fond ulazi u Greenpie Greenpie, jedan od projekata Zagrebačkog inkubatora poduzetništva, dobio je investiciju bugarskog VC fonda Launchub nakon održanog događanja Long Weekend. Greenpie je tim 3. generacije ZIP-a čiji proizvod nutricionistima omogućava automatizaciju procesa savjetovanja u prehrani. Greenpie je jedino rješenje na tržištu koje im omogućava automatsko praćenje i komuniciranje s klijentima u stvarnom vremenu putem interaktivnog

dnevnika prehrane. Odlaskom na Long Weekend u Sofiju, gdje je suosnivačica Greenpiea Mirna Bačun dva dana predstavljala svoj projekt bugarskim investitorima, te nakon pregovaranja koje je trajalo nekoliko dana, Launchub je u Greenpie odlučio investirati 50.000 eura. Trenutno su u fazi potpisivanja ugovora i otvaranja tvrtke u Bugarskoj, a sama investicija će im omogućiti da završe dizajn, front-end i riješe legalnu stranu priče. “Ovo je značajan datum za

ZIP”, komentirao je jedan od osnivača, Saša Cvetojević. “Greenpie je prvi ZIP tim koji je osigurao investicijski kapital za svoj daljnji rast i razvoj. ZIP ima odlične odnose s nizom vodećih europskih startup programa, među koje svakako spada i Launchub. Drago mi je što mogu reći da još dva naša tima trenutno pregovaraju s investitorima, što je za domaće i regionalne startupove odličan pokazatelj koliko im rad u ZIP programu može značiti za projekt.”


www.een.hr

13. siječnja 2014.

2 3

Povećanje gospodarske aktivnosti

Bespovratni novac za dobre projekte Ministarstvo poduzetništva i obrta će iz europskih fondova od ove godine do 2020. dodjeljivati godišnje oko 150 milijuna eura bespovratnih potpora. Pozivi za turističke i projekte jačanja konkurentnosti već su raspisani, a u veljači se raspisuje natječaj i za informacijske tehnologije kako bi se ojačali poslovni procesi Ministarstvo poduzetništva i obrta je krajem prosinca objavilo Javni poziv na dostavu projektnih prijava Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva. Ministarstvo će do 2020. godine kontinuirano raspisivati natječaje za dodjelu bespovratnih potpora iz EU fondova u vrijednosti od oko 150 milijuna eura na godišnjoj razini, odnosno ukupno oko milijardu eura u tom razdoblju. Ukupno 255,7 milijuna kuna bespovratnih sredstava Operativnog programa za regionalnu konkurentnost iz strukturnih fondova EU-a dodijelit će se poduzetničkim projektima koji će udovoljiti kriterijima iz natječaja. Najmanji je iznos pojedinačne potpore koja će se odobriti poduzetnicima 3,8 milijuna kuna, a najveći 26 milijuna kuna. Projekti mikro i malih poduzetnika bespovratnim sredstvima iz EU fondova sufinancirat će se do 60 posto njihove ukupne vrijednosti, a srednjih poduzetnika do 50 posto ukupne vrijednosti njihovih projekata. Ukupna vrijednost projekata koji će se sufinancirati bespovratnim sredstvima EU fondova bit će oko 500 milijuna kuna.

kovitosti malih i srednjih poduzeća u sektoru turizma i u ovoj grupi projekata cilj je stvaranje novih i očuvanje postojećih radnih mjesta. Prema procjenama Ministarstva realizacijom subvencioniranih projekata otvorit će se oko 500 novih te sačuvati i unaprijediti oko 3000 postojećih radnih mjesta. Rok za prijavu projekata je 21. veljače te projekti moraju već sada biti u visokoj fazi pripreme jer moraju biti spremni za realizaciju odmah nakon što im se odobre potpore (krajnji rok je 30. lipnja 2014.) i potpišu ugovori (krajnji rok je 31. srpnja 2014.)

Dvije su osnovne grupe projekata koji se mogu prijaviti na natječaju MINPO-a. Prvu grupu čine projekti za jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, a drugu projekti za jačanje konkurentnosti turizma. U prvoj grupi mogu se prijaviti projekti kojima se moderniziraju, grade ili dograđuju proizvodne i poslovne zgrade, nabavlja nova tehnologija i oprema koje čine dio proizvodnog procesa s ciljem povećanja kvalitete proizvodnje i proizvoda, ulaže u inovativne tehnologije čijom primjenom se pove-

ćava produktivnost, energetska učinkovitost te smanjuje negativan utjecaj na okoliš, kao i oni projekti kojima se širi postojeća proizvodnja, proširuje proizvodni program na nove proizvode ili temeljito mijenja proizvodni proces postojeće proizvodnje. Temeljni cilj svih tih projekata mora biti stvaranje novih i očuvanje postojećih radnih mjesta. U drugoj grupi mogu se prijaviti projekti kojima se grade novi ili moderniziraju postojeći ugostiteljsko smještajni kapaciteti s tri i više zvjezdica. Uz poboljšanje kvalitete i učin-

Projekti kojima će biti odobrene bespovratne potpore u realizaciji moraju poštivati propisane postupke javne nabave - među ostalim, za nabavu veću od 500.000 kuna morat će raspisati javnu nabavu u Narodnim novinama i na elektronskom mediju. Ministarstvo poduzetništva i obrta će u veljači raspisati i natječaj za dodjelu bespovratnih potpora za ulaganja u informacijske i komunikacijske tehnologije radi poboljšanja poslovnih procesa malih i srednjih poduzetnika. Ukupna vrijednost potpora bit će 25 milijuna kuna, najmanji iznos potpore bit će 150.000 kuna, a najveći 750.000 kuna.

Novi jamstveni programi

Jednostavnije i modernije Od početka godine HAMAG Invest je ujedinio svoje programe u tri jedinstvena programa EU početnik, Rastimo zajedno i Poljoprivrednici Od 1. siječnja ove godine u primjeni su novi moderniji i jednostavniji jamstveni programi HAMAG Investa. Jamstveni model mijenja se na način da prati razvojni ciklus poduzeća, od poduzeća početnika do poduzeća u zreloj fazi rasta. Izmjene jamstvenih programa donose značajne novosti u financiranju poduzetnika, pogotovo početnika kojima će biti omogućeni značajno veći iznosi i postoci jamstava. Novi jamstveni programi su: EU početnik i Rastimo zajedno, a jamstvenom programu Poljoprivrednici produljuje rok do 30. lipnja 2016. godine. EU

početnik je nasljednik jamstvenog programa Novi poduzetnici koji modernizacijom postaje program za praćenje svih potreba poduzetnika početnika, od obrtnih sredstava do investicijskih potreba. Izmjene ovog programa omogućene su uspješnim završetkom pregovora HAMAG Investa s Europskim investicijskim fondom. EIF će za svako izdano jamstvo HAMAG Investa početnicima dati svoje kontra jamstvo u iznosu od 50 posto jamstva. Takav prvoklasan instrument osiguranja omogućio je HAMAG Investu značajnije izlaganje rizicima, sve u cilju jače podrške poduzećima. Maksimalno jamstvo iznosi 80 posto glav-

nice kredita u maksimalnom iznosu od 10 milijuna kuna uz zadužnicu kao jedini instrument osiguranja. Rastimo zajedno je novi jamstveni program za poduzetnike koji posluju dulje od dvije godine. Unutar tog programa maksimalno jamstvo iznosi polovinu glavnice kredita, a maksimalni iznos jamstva je 18 milijuna kuna. Poduzetnici inovatori u mogućnosti su dobiti jamstvo od 70 posto glavnice kredita s maksimalnim iznosom od sedam milijuna kuna. Ovakve izmjene jamstvenih programa omogućit će daljnji rast broja i iznosa odobrenih jamstava poduzetnicima u Republici Hrvatskoj. Time se poduzetništvu

značajno olakšava pristup jeftinijim izvorima financiranja za potrebe rasta i razvoja svog poslovanja. Jamstveni program Poljoprivrednici namijenjen je subjektima malog gospodarstva koji ulažu u djelatnost poljoprivrede i ribarstva. Maksimalno jamstvo iznosi pola glavnice kredita odnosno maksimalno 1.750.000 kuna. U slučaju IPARDa maksimalno jamstvo iznosi 10 milijuna kuna. Više podataka o jamstvima moguće je naći na web stranicama http:// www.hamaginvest.hr/jamstva/jamstveni-programi/.


enterprise europe Provedba IPARD-a

Još uvijek ima dovo dobre projekte

Do kraja prošle godine Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju korisnicima je ugovorila 704,66 milijuna k a najbrojniji su oni u proizvodnji i preradi voća i povrća IPARD je pretpristupni program Europske unije za razdoblje 2007.-2013. i sastavni je dio IPA-e (Instrument pretpristupne pomoći - Instrument for Preaccession Assistance) odnosno njegove V. komponente Ruralni razvoj.

vo identičan način, tako da je IPARD bio prava prilika da se Hrvatska pripremi na noviji pristup financiranju poljoprivrede

Program IPARD ima tri prioriteta - poboljšanje tržišne efikasnosti i provedbe EU standarda, pripremne aktivnosti za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera te razvoj ruralne ekonomije

Glavni je cilj programa IPARD unapređenje poljoprivrednog sektora koje bi se trebalo postići jačanjem konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda. Program ima tri prioriteta - poboljšanje tržišne efikasnosti i provedbe EU standarda, pripremne aktivnosti za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera koji uključuje i LEADER (program koji omogućava da se u pojedinim regijama ili mikroregijama, bez obzira na postojeće administrativne granice, stvaraju i sufinanciraju projekti koji uključuju što više interesa onih koji žive na tom prostoru), te razvoj ruralne ekonomije.

i ruralnog razvoja. Korisnici IPARD programa prema pojedinim mjerama mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva u sustavu PDV-a, obrti i tvrtke što znači da ograničenja u tom smislu ne postoje.

Ta tri cilja predstavljaju okosnicu hrvatske europske budućnosti jer će se kroz EAFRD (Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj) provoditi mjere na goto-

Kroz IPARD je domaćim poljoprivrednicima i poduzetnicima bilo dostupno 179 milijuna eura potpore, odnosno 1,3 milijarde kuna. Program je dobio pozitivno

Novac za lokalne akcijske grupe

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je nove isplate na osnovi odobrenih sredstava iz programa IPARD, za prihvatljive troškove u sklopu mjere 202 - Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja. Lokalnim akcijskim grupama (LAG) Europska unija sufinancira izradu studija za područje LAG-a, usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera

te članova LAG-a, izradu promidžbenih materijala, organizaciju promotivnopromidžbenih događaja, radionica, seminara i studijskih putovanja za članove i stanovnike LAG-a, plaće za njegove zaposlenike, najam ureda i režijske troškove ureda te uredsku i računalnu opremu. Za navedene troškove LAG-ovima se može odobriti maksimalni iznos od 450.000 kuna godišnje. Sredstva su dobili ovi LAG-ovi: Vallis Colapis 22.929,97 kuna, Posavina 20.080,58 kuna, Međimurski doli i bregi 8567,49 kuna, Istočna Istra 39.451,30 kuna, Zeleni trokut 28.934,06 kuna, Karašica 12.117,49 kuna, i Baranja 7305,61 kunu. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do sada je sklopila ugovore o dodjeli sredstava iz IPARD programa za sufinanciranje 30 lokalnih akcijskih grupa u iznosu od 27 milijuna kuna.

Novac za suvremene nasade i preradu voća Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je sredstva iz programa IPARD Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Domagoj Cestar iz Mrzovića. Sredstva su isplaćena za prihvatljive troškove u sklopu mjere 101 - Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva. To je gospodarstvo dobilo 598.859,28 kuna bespovratne potpore za ulaganje u sektoru voća i povrća, i to za projekt podizanja suvremenog nasada jabuka, koji uključuje sustav za zaštitu od tuče i opremu za navodnjavanje. Ulaganjem uz pomoć IPARD-a ovaj je OPG povećao proizvodnju i konkurentnost na domaćem tržištu. Znatno veća sredstva dobili su Baranjski voćnjaci. Za prihvatljive troškove u sklopu mjere 103

- Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice, ovoj tvrtki iz Osječko-baranjske županije isplaćeno je 11,2 milijuna kuna za ulaganje u izgradnju i opremanje objekta za preradu i skladištenje voća najsuvremenijom opremom za sortiranje i pakiranje voća, koja razvrstava plodove prema veličini, težini, boji i obliku.


www.een.hr

13. siječnja 2014.

4 5

oljno novca za

kuna potpora, a isplaćeno je 335,95 milijuna za projekte koji su dovršeni. Takvih je najviše u Istarskoj i Osječko-baranjskoj županiji,

Obnova sirane

Iz programa IPARD sufinancirana je obnova Agrolagunine sirane. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na osnovi odobrenih sredstava za prihvatljive troškove u sklopu mjere 103 - Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice, isplatila je toj istarskoj tvrtki 10.418.954,43 kuna za ulaganje u rekonstrukciju i opremanje postojećih objekata za poslovanje s mlijekom te ulaganje u opremu za obradu otpadnih voda, filtriranje zraka i rashladne sustave.

mišljenje u prosincu 2007. godine, na Odboru za ruralni razvoj u Bruxellesu, te ga je Europska komisija službeno prihvatila 25. veljače iduće godine. Odlukom hrvatske vlade, programom IPARD upravlja Uprava za ruralni razvoj – Upravna direkcija programa SAPARD/ IPARD, a program provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Nakon 18 provedenih natječaja za šest akreditiranih mjera koje nose oznake 101, 103, 301, 302, 202 te 501, u sklopu pretpristupnog programa IPARD, provedenih u protekle tri i pol godine, Agencija za plaćanja do kraja prošle godine ugovorila je 348 projekata s ukupnim iznosom ulaganja od 1,25 milijardi kuna te iznosom potpore od 704,66 milijuna kuna. Do sada je Agencija za plaćanja isplatila ukupno 335,95 milijuna kuna bespovrat-

nih sredstava za 184 završena projekta. U 2010., prvoj godini provedbe programa IPARD, isplaćena je potpora od 414.390 kuna, 2011. godine 22,34 milijuna kuna, 2012. godine 125 milijuna kuna, odnosno u te tri godine (2010.-2012.) Agencija za plaćanja isplatila je 71 završeni projekt s potporom od 148 milijuna kuna. Za usporedbu, nakon obrade zaprimljenih zahtjeva za isplatu završenih IPARD projekata, u 2013. godini isplaćeno je rekordnih 187,93 milijun kuna za 113 završenih projekata, a od toga samo u prosincu 82,61 milijuna kuna. Najviše je projekata IPARD u Istarskoj županiji, njih 48, te u Osječko-baranjskoj, u kojoj ih se provodi 45. Najbrojniji su projekti u sektoru voća i povrća u mjeri 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice za izgradnju i opremanje objekata za skladištenje voća i povrća. Ta-

kvih je 89 ugovorenih projekata. Sljedeći najpopularniji sektor je ruralni turizam sa 47 ugovorenih projekata u mjeri 302

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD), koji slijedi nakon IPARD-a, hrvatskim će poljoprivrednicima pružiti mnogo više mogućnosti i deseterostruko više novca za razvoj njihova poslovanja i općenito za bolju kvalitetu života u ruralnom prostoru - Diversifikacija ruralnih gospodarskih aktivnosti, u okviru koje se grade i opremaju objekti za pružanje turističkih ili ugostiteljskih usluga, objekti za rekreaciju,

Rekonstrukcija postojećeg pogona za preradu mlijeka i proizvodnju sira te nabavu nove opreme na stanciji Špin (sirana Špin) odobrena je vlasniku jer je postojeći objekt i oprema zastarjela i nije udovoljavala standardima u proizvodnji te se nije mogla održati kvaliteta proizvoda. Nakon ove investicije koja je sufinancirana iz europskog fonda IPARD moderna sirarska oprema i primjena suvremenih tehnologija omogućit će Agrolaguni proizvodnju sira visoke kvalitete koji će zadovoljiti zahtjeve domaćeg i stranih tržišta.

turistički kampovi, biciklističke ili jahačke staze i slično. Broj prijava na natječaje rastao je tijekom godina provedbe, a prvi put u 2013. godini u mjerama 302 i 101 traženi iznos potpore premašio je iznos raspoloživih sredstava. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD), koji slijedi nakon IPARD-a, hrvatskim će poljoprivrednicima pružiti mnogo više mogućnosti i deseterostruko više novca za razvoj njihova poslovanja i općenito za bolju kvalitetu života u ruralnom prostoru. U prvom tromjesečju 2014. godine, vjerojatno u ožujku, Agencija će raspisati još jedan natječaj za mjere 101 i 103 programa IPARD, a početkom drugog polugodišta i prve natječaje za neke od mjera novog Programa ruralnog razvoja, dok će njegova puna provedba zaživjeti nakon odobrenja Europske komisije. Dakle, novca za dobre projekte ima i bit će ga.


enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

Rasvjetna tijela Grad Zagreb raspisuje natječaj za nabavu rasvjetnih tijela. Rok za ovaj natječaj je 20. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Zagreb 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Ured za javnu nabavu, 10000 Zagreb, javna.nabava@zagreb.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document Management/DokumentPodaciFrm. aspx?Oznak aDokumenta=2013%2 fS+002-0100311. Financijski leasing Hrvatska radiotelevizija nabavlja uslugu financijskog leasinga. Natječaj je otvoren do 20. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku predaju se na Hrvatska radiotelevizija, Javna ustanova, 68419124305, Prisavlje 3, Odjel javna nabava, For the attention of: Barbara Vlašić, 10000 Zagreb, barbara.vlasic@hrt.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document Management/DokumentPodaciFrm.

aspx?Oznak aDokumenta=2013%2 fS+002-0100382.

Prehrambeni proizvodi Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu traži nabavu različitih prehrambenih proizvoda. Natječaj je otvoren do 21. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Sveučilište u Zagrebu - Studentski centar u Zagrebu, 22597784145, Savska cesta 25, Odjel nabave, Renato Kramarić, 10000 Zagreb, nabava@ sczg.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2013%2fS+002-0100500. Fotogrametrijske usluge Državna geodetska uprava traži usluge fotogrametrijske usluge. Natječaj je otvoren do 19. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Državna geodetska uprava, 84891127540, Gruška 20, Odjel nabave i općih poslova, Danijela Katić, dipl.iur., 10000 Zagreb, danijela.katic@dgu.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2014%2fS+002-0000326.

Održavanje telekomunikacijske opreme Administrador de Infraestructuras Ferroviarias, Madrid, Španjolska, traži uslugu održavanja telekomunikacijske opreme. Natječaj je otvoren do 25. veljače, a prijave na španjolskom jeziku se predaju na Administrador de Infraestructuras Ferroviarias, c/ Agustín de Foxá, s/n. Estación de Chamartín, edificio 22, Contact point(s): Jefatura de Área de Contratación y Coordinación de Red Convencional, 28036 Madrid, Spain. contrataciondgdi@adif.es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Postavljanje turbina PGNiG Termika SA, Varšava, Poljska, traži uslugu postavljanja turbina. Natječaj je otvoren do 14. veljače, a prijave na poljskom jeziku se predaju na PGNiG Termika SA, ul. Modlińska 15, For the attention of: Krzysztof Motyka, 03-216 Warszawa, Poland, krzysztof.motyka@termika. pgnig.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Konstrukcijski materijali Akcinė bendrovė Kauno energija, Kaunas, Litva, traži nabavu konstrukcijskih materijala i sličnih proizvoda. Natječaj

je otvoren do 18. veljače, a prijave na litvanskom jeziku se predaju na Akcinė bendrovė Kauno energija, 235014830, Raudondvario pl. 84, For the attention of: Daiva Skačkauskienė, LT-47179 Kaunas, Lithuania, d.skackauskiene@kaunoenergija.lt. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Kirurški konac

KBC Split traži nabavu kirurškog konca. Natječaj je otvoren do 17. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Split, 51401063283, Spinčićeva 1, Služba za nabavu, Julija Petrić, dipl.oec., 21000 Split, kbcnabava@ kbsplit.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2014%2fS+002-0000313.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Prirodni zdravstveni proizvodi (BRUK20131021001) Škotski distributer prirodnih zdravstvenih proizvoda traži inovativne i zanimljive proizvode koje bi dodali svom trenutnom portfelju proizvoda. Tvrtka nudi distribuciju diljem Velike Britanije (online i offline) proizvođačima i opskrbljivačima u sektoru zdravstva i proizvodnje zdravstvenih proizvoda. Proizvodi od interesa su tehnologija za obradu vode, specijalizirani dodaci prehrani... Proizvodnja kožnih papuča (BRBE20131104001) Belgijska tvrtka traži proizvođače cipela, papuča ili kožnih predmeta za proizvodnju kožnih papuča. Tvrtka traži proizvođača s kojim bi mogla usposta-

viti proizvodni sporazum za proizvodnju kožnih papuča za djecu, žene i muškarce (veličina 16 – 45).

Ljekovito, aromatično i začinsko bilje (BOBA20131029001) Bosanska tvrtka, koja se bavi preradom i sađenjem ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja, traži distributere i partnere za joint venture suradnju. Tvrtka se bavi kupnjom i prvom obradom ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja, proizvodnjom sjemena ljekovitog bilja, proizvodnjom eteričnih ulja... Veterinarska oprema (BORU20131028002) Ruska tvrtka specijalizirana za proizvodnju veterinarske opreme traži trgovačke posrednike. Tvrtka proizvodi opremu za čipiranje životinja (elektronska identifikacija životinja). Medicinski uređaji (BORU20131023002) Ruska tvrtka specijalizirana za projektiranje i proizvodnju medicinskih uređaja traži prodajne predstavnike u stranim zemljama (agente, zastupnike i distributere). Proizvodi i usluge tvrtke: razvoj i proizvodnja medicinskih uređaja za elektromagnetsku terapiju, IT usluge (programiranje medicinskih softvera).

Plastične komponente (BOPL20131024001) Poljska tvrtka za preradu plastike, koja se bavi složenim procesima proizvodnje od dizajna, razvoja injekcijskih kalupa do pokretanja serijske proizvodnje i montaže plastičnih komponenti, traži partnere za proizvodnju. Tvrtka se također nudi kao podizvođač partnerima koji žele podugovoriti dio svoje proizvodnje plastičnih dijelova ili podugovoriti sklapanje plastičnih dijelova. Proizvodnja slavina (BRSE20131024001) Švedska maloprodajna tvrtka traži proizvođača slavina od lijevanog mesinga. Zahtjev uključuje i lijevanje te poliranje proizvoda, savijanje cijevi, oblikovanje cijevi i tokarenje. Švedska tvrtka traži proizvođače koji su iskusni u lijevanju složenih dijelova i koji bi trebali biti iskusni u poliranju. Švedska tvrtka želi proizvoditi 100-200 kuhinjskih slavina.

Inhalator (BOHU20131024002) Mađarska tvrtka nudi inhalator koji poboljšava disanje kod odraslih i djece. Preporuča se za kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) i kronični kašalj. Tvrtka traži distributere za ovaj uređaj. Uređaj je jednostavan za korištenje, povećava kapacitet pluća i olakšava dišne probleme.

Turizam (BO20101216052) Njemačka tvrtka iz sektora turizma koja djeluje kao agencija za organizaciju događanja (evenata) i upravljanje destinacijama, nudi podugovaranje te traži poslovnu suradnju u turizmu. Mješavine začina (BOES20131011002) Španjolska tvrtka specijalizirana za proizvodnju funkcionalnih mješavina začina i dodataka za prehrambenu industriju, traži distributere i uvoznike. Tvrtka nudi potpuna sveobuhvatna rješenja za mesno-prerađivačku industriju. Tvrtka proizvodi: funkcionalne mješavine, začinske mješavine, arome i bojila, konzervanse, aditive, začine, papriku... Laserska rješenja (BOBE20131010001) Belgijska tvrtka, bivši spin-off iz belgijskog sveučilišta, nudi pouzdana, učinkovita i inovativna laserska rješenja za industriju. Tvrtka je aktivna u svim fazama - od preliminarnih testova na uzorcima do ugradnje kompletnih proizvodnih linija s laserskim rješenjem. Glavni proizvodi i usluge tvrtke su lasersko označavanje i sljedivost, lasersko zavarivanje plastike, laserska mikroobrada... Kako bi proširila svoje aktivnosti u stranim zemljama, belgijska tvrtka traži distributere.


www.een.hr

13. siječnja 2014.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http:// ec.europa.eu/consumers/dyna/ rapex/rapex_archives_en.cf.

1

4

2

5

Naftalin, sredstvo za zaštitu od moljaca, BUG - OFF - Naphtalene balls, model 557-534-5164. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sadrži čisti naftalin koji se ne može prodavati u ovom obliku prema europskoj regulativi. (slika 1)

Motocikl Triumph, modeli Trophy i Trophy SE, s oznakama od 561284 do 590855, napravljenim između svibnja 2012. i 28. veljače 2013. godine. Proizvodi predstavljaju rizik za korisnike jer središnja parkirna noga može zbog nekvalitetnog materijala puknuti pa motocikl može pasti. (slika 3)

Punjiva baterijska lampa, brend Kocmoc, model YM-009. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer adapter koji je dio proizvoda nema izolaciju, a izolirani dijelovi nisu dovoljno otporni na toplinu. (slika 2)

Automobil Honda, model Odissey, oznake RL3 proizvedeni od 2007. i 2008. godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer sustav pomoći stabilnosti vozila može povećati tlak u kočnom sustavu i kočiti bez aktiviranja stražnjih

3

6 svjetala pa uzrokovati sudar s vozilom koje dolazi straga. (slika 4) Putni krevetić, brend Innovaciones MS, model 630120. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je madrac učvršćen za konstrukciju samo velcro spojem, pa može biti lako podignut i dijete može zapeti ispod njega. (slika 5) Igračke za kupanje, brend Ha Ha Xiong, naziv Children’s Toys. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži male dijelove koji lako mogu otpasti, biti inhalirani ili progutani. (slika 6)

7 Automobil Mercedes Benz, model Citan, proizveden 2012. i 2013. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer u pojedinim slučajevima zračni jastuci na prozorima u slučaju nesreće neće biti dovoljno dobro napuhani. (slika 7) Fen za kosu, brend DigiVolt, model Mango plegable HD-333. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer pri normalnom korištenju može doći do njegova zapaljenja. (slika 8)

8

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite vezane uz potražnju tehnologije uputite na lada.benzon@bicro.hr.

Britanska tvrtka traži “zelene” tehnologije za primjenu u izgradnji obiteljskih kuća (POD Reference: TRUK20130801001) • Britanska tvrtka traži “zelene” tehnologije za primjenu u i oko obiteljskih kuća. Tehnologije moraju imati težište na jednu ili više sljedećih stavki: smanjenje korištene energije, smanjenje korištenih resursa, održive izvore energije i kompatibilnost s većinom stambenih tipova. Tvrtka je zainteresirana za licenciranje, ugovor o zajedničkom ulaganju i druge financijske sporazume. Traži se polučvrsta laminirana površina (POD Reference: TRUK20130801001) • Afirmirana škotska tvrtka koja nudi materijale u građevinskom sektoru traži polučvrstu laminiranu površinu. Površina mora izdržati opće utjecaje stanovanja. Tvrtka želi sklopiti sporazum o tehničkoj suradnji s dobavljačem materijala u svrhu testiranja izvodljivosti. Tehnologija za proizvodnju meda s voćnim komadićima (POD Reference: TRPL20130704001) • Tvrtka iz sjeveroistočne Poljske koja se bavi proizvodnjom meda traži novu tehnologiju za proizvodnju meda s voćnim komadi-

ćima. Tražena tehnologija treba omogućiti dodavanje voća u različite vrste meda tijekom faze lijevanja meda u posudu. Dozirano voće ne bi trebalo proći proces liofilizacije (isušivanje voća iznutra). Tehnologija može biti u fazi koncepta. Tvrtka traži partnera za komercijalni sporazum s tehničkom pomoći.

Inovativno pakiranje za riblje proizvode u modificiranoj atmosferi (POD Reference: TRIT20130730001) • Talijanska tvrtka iz sektora prehrambene industrije traži inovativna rješenja unutar okvira pakiranja u modificiranoj atmosferi u svrhu produljenja roka trajanja ribljih proizvoda. Tehnologija treba omogućiti održavanje standarda svježine za period najmanje od 15 dana. Tvrtka traži partnera (industrija ili istraživački centar) za tehnički sporazum o suradnji. Traži se oprema za mlinsko prosijavanje srednjeg prinosa (POD Reference: TRFR20130705001) • Francuska tvrtka specijalizirana u mlinskom sektoru traži dobavljača za mlinsko prosijavanje. Tražena oprema treba biti tipa “plansifter” s kapacitetom prinosa od 500 do 800 kilograma po satu. Tvrtka je zainteresirana za adaptaciju opreme za specifične potrebe mljevenja i komercijalni ugovor s tehničkom suradnjom.

Traže se novi materijali i inovativna oprema za dizajn nove vrste prikolica (POD Reference: TRFR 20130719001) • Francuska tvrtka koja proizvodi prikolice za prijevoz velike količine proizvoda (do 3500 kg) traži nove materijale i inovativnu opremu za dizajn nove vrste prikolica. Traži se tehnička suradnja i ugovor o proizvodnji. Traži se neotrovna, vatrootporna i samočisteća tehnologija za jednoslojnu impregnaciju umjetne kože (POD Reference: TRTR20130628 001) • Turska tvrtka bavi se proizvodnjom obložene tkanine i specijalizirana je za proizvodnju poliuretanske ili umjetne kože na bazi PVC-a. Proizvodi turske tvrtke imaju širok raspon primjene. Tvrtka traži tehnologiju koja je sporogoreća, netoksična i pogodna za samočišćenje umjetne kože. Tvrtka je spremna potpisati komercijalni ugovor s tehničkom podrškom. Provedba istraživačko-razvojnih aktivnosti putem tehničke suradnje je također opcija.

Traži se uređaj za mjerenje vitalnih znakova i senzor za posebnu zdravstvenu skrb (POD Reference: TRFI20130828001) • Finska tvrtka koja nudi rješenja za poboljšanje procesa njege i poboljšanje sigurnosti pacijenta traži partnera za tehničku suradnju i do-

bavljača za medicinske uređaje i senzore pomoću kojih se mogu mjeriti i automatski prenositi vitalni znakovi putem Bluetootha ili WLAN mreže. Fokusirano područje je posebna zdravstvena skrb. Unutarnja automatizacijska tehnologija za nove konstrukcije, obnovu i dekorativne procese (POD Reference: TRES20130723001) • Baskijska tvrtka traži partnera s tehnološkim mogućnostima u automatizaciji kućanstva u svrhu zajedničkog kreiranja obnovljene platforme koja nudi bolje procesiranje energije, skladištenje, kontrolu i širenje s ciljem automatizacije nove konstrukcije kućanstva, kao i izmjenu postojećih (žičanih) sustava. Partner u proizvodni proces treba integrirati znanje i tehnologiju, u svrhu razvijanja sustava visokih performansa, zajedničkog razvoja i ponude na tržištu. Traži se tehnologija koja određuje apsolutne koordinate točaka duž kanala (POD Reference: 13 NL 60FI 3SBT) • Nizozemska tvrtka aktivna na području mobilne kontrole kanala traži tehnologiju koja utvrđuje apsolutne koordinate točaka duž kanala. Traži se komercijalni ugovor uz tehničku pomoć po mogućnosti s tvrtkom koja je aktivni dobavljač GIS-podataka (geografski informacijski sustavi) ili slične tehnologije.


enterprise europe

13. siječnja 2014.

8

Energy Days Graz 2014 Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža Hrvatske vas poziva na sudjelovanje na poslovnim susretima u sklopu Energy Days 2014 u Grazu, na temu biomase i energetski učinkovite gradnje, koji će se održati 15. i 16. siječnja 2014. Glavni organizatori ovog događanja su SFG - Steirische Wirtschaftsförderun-

gsgesellschaft mbH, ICS – Internationaliesierungscenter Steiermark GmbH, Hrvatsko-austrijska trgovinska komora i Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno, a zainteresirane tvrtke se mogu prijaviti na jedno ili oba događanja. Prijaviti se možete online putem linka www. b2match.eu/energydaysgraz2014.

Za sudjelovanje na poslovnim susretima na temu biomase zainteresirane tvrtke se najprije moraju prijaviti na “Srednjoeuropsku konferenciju o biomasi” putem linka www.cebc.at/en/ home/, ali ne kao sudionici na konferenciji (jer se za sudjelovanje na konferenciji plaća kotizacija), već samo kako bi dobili mogućnost prijave na poslovne susrete za biomasu.

Moda i dizajn u Amsterdamu U sklopu Amsterdamskog tjedna mode (www.fashionweek.nl), koji se održava od 17. do 27. siječnja u Amsterdamu, održat će se prodajni modni sajam Modefabriek (www. modefabriek.nl), kao i poslovni susreti (matchmaking) pod nazivom FashionMatch za sve europske poduzetnike koji se bave modom, dizajnom i srodnim djelatnostima (odjeća, obuća, dizajn, proizvodnja i ostalo) i traže međunarodne partnere. Poslovni susreti održat će se u nedjelju 26. siječnja i ponedjeljak 27.

siječnja u organizaciji Europske poduzetničke mreže (Enterprise Europe Network - EEN), radni jezik je engleski, a sudjelovanje je besplatno. Prijave se zaprimaju do 20. siječnja preko sljedeće stranice: http://www.b2match.eu/fashionmatch. Odabir partnera za poslovne susrete u trajanju od 20 minuta moguć je nakon što se kreira profil na navedenoj stranici, i to u razdoblju od 6. do 20. siječnja. Raspored poslovnih susreta je sljedeći: u nedjelju 26. siječnja od 10 do 12 sati i od

13 do 17 sati te u ponedjeljak 27. siječnja od 10 do 13 sati. Organizator sugerira da se zainteresirani sudionici poslovnih susreta prijave čim prije jer je broj mjesta ograničen na 100. Modefabriek je vodeći prodajni modni sajam na području Beneluksa koji svake godine predstavi preko 600 modnih marki na prostoru od 40.000 četvornih metara, a posjeti ga preko 19.000 posjetitelja. Na Amsterdamskom tjednu mode očekuje se preko 25.000 poduzetnika iz različitih sektora.

Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je javni poziv na dostavu projektnih prijedloga “Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća”. Ovaj javni poziv objavljen je u sklopu Operativnog programa za regionalnu konkurentnost 2007.-2013. Potpore ovog javnog poziva u vrijednosti od preko 30 milijuna eura pružit će se za dvije vrste projekata koji predstavljaju različite sektore hrvatskog gospodarstva te će shodno tome biti podijeljene u dvije grupe, i to: 1. Konkurentnost malih i srednjih poduzeća (MSP) – Taj dio javnog poziva odnosi se na konkurentnost MSP-a

te ima za cilj povećanje ekonomske aktivnosti primjenom sveobuhvatnog pristupa strateškim potrebama MSP-a kroz projekte čiji je cilj poboljšati tehnološku strukturu poduzeća, olakšati pristup financiranju za proizvodna ulaganja te ojačati održivost i konkurentnost poduzeća. 2. Konkurentnost turizma – Taj dio se odnosi na konkurentnost u turizmu te ima za cilj pridonijeti održivom razvoju turizma povećanjem konkurentnosti turističkog sektora. Financijska podrška će biti pružena malim i srednjim poduzećima koja ulažu u izgradnju, preuređenje i poboljša-

nje kvalitete smještaja malih i srednjih hotela, kao i u razvoj dodatne turističke ponude te jačanje komercijalne vrijednosti prirodnih i kulturnih resursa, a u skladu s održivošću i ekološkim standardima. Ukupan iznos sredstava za obje grupe je 255,7 milijuna kuna, pri čemu je minimalan iznos sufinanciranja bespovratnih sredstava prema prihvatljivim troškovima u pojedinom projektu 3,8 milijuna kuna, a maksimalan iznos 26 milijuna kuna. To je prvi natječaj kojim će se poduzetnički projekti sufinancirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR).

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 14. siječnja - Italian furniture virtual 3D Fair, Monza, Italija (virtualni sajam) 15. siječnja - Biomass Business Talks 2014, Graz, Austrija 16. siječnja - EEC 2014 - energetski učinkovita gradnja, brokerage, Graz, Austrija 26.-27. siječnja - Fashionmatch @ Modefabriek & Amsterdam Fashion Week, Amsterdam, Nizozemska

7. ožujka - Tourism@GAST, poslovni susreti u okviru sajma GAST, Split 10. - 13. ožujka - International WIND Matchmaking Event - EWEA 2014 Annual Event, Barcelona, Španjolska 6.-8. svibnja - GENERA 2014 Brokerage Event, Madrid, Španjolska

Ministarstvo poduzetništva i obrta u suradnji s HGK-om organizirat će od sredine siječnja nekoliko radionica na temu ovog natječaja, od čega su tri radionice u županijskim komorama HGK-a (Osijek 16. siječnja, Rijeka 21. siječnja, Split 23. siječnja). Više informacija, kao i potpunu projektnu dokumentaciju možete pronaći putem poveznica: http://www.minpo.hr/default.aspx?id=515 ili http://www.strukturni fondovi.hr/contest/open/povecanje-gospodarske-aktivnosti-i-konkurentnostimalih-i-srednjih-poduzeca. Odgovore na sva dodatna informacije i pitanja daje Centar za EU pri HGK-u, Nova cesta 3-7, 10000 Zagreb, +385 (0)1 4606-779, Faks: +385 (0)1 4606-753, eu@hgk.hr.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković


PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3810, 13. siječnja 2014.

( na 2

( već od 20 kn

veća projekta radi studio Dizarre

cijena menija u pretplati

STUDIO DIZARRE, ZAGREB

STARA MAGDA – BISTRO ZDRAVE DOMAĆE HRANE, OSIJEK

Kreativna arhitektura za svakoga

Zdravo je zdravo, i tu nema varanja Unatoč tomu što je mnogo arhitektonskih ureda zatvoreno, Dizarre je zadovoljan poslovanjem u prvoj godini i nada se rastu

Ne pada mi na pamet kupovati namirnice u trgovačkim centrima, kaže vlasnica restorana koji Osječanima nudi ćoravi paprikaš, bijele žgance i druga tradicionalna jela

rhitektonski studio Dizarre, koji je otvoren u ožujku 2013. godine, bavi se projektiranjem obiteljskih kuća, poslovnih i javnih zgrada te interijera. Hrvoje Pajk, koji je uz Marina Radojčina suvlasnik studija, kaže kako je na hrvatskom tržištu u današnje vrijeme vrlo teško poslovati kao arhitekt, a najveći problemi su sporost i nelogičnost sustava. “Također, na donošenje nekih generalnih urbanističkih planova čeka se nekoliko godina. Svi govore o investicijama, ali ponajprije treba ubrzati javnu upravu i imati sluha za velike projekte. S bankama je vrlo slično - iznimno je teško ozbiljniji projekt odraditi u suvislom razdoblju”, objašnjava. Međutim, dodaje, ponosan je što je studio krenuo u samostalne vode baš u ovom teškom trenutku jer smatra kako i to govori o njihovu radu. “Mnogo je arhitektonskih ureda zatvoreno unazad četiri godine i to naravno nije nimalo ohrabrujuće, ali ne damo se. Borit

agdalena Videković uspjela je ostvariti dugogodišnji san o vlastitom restorančiću u kojem bi se jelo domaće, toplo, što se kaže - žlicom. Krajem lanjskog svibnja Osijek je tako postao bogatiji za osebujan ugostiteljski objekt Stara Magda na čijem su jelovniku ćoravi paprikaš, sataraš, bijeli žganci, razljevača... Pored dvadesetak sjedećih mjesta, u Staroj Magdi obrok možete naručiti i dostavom, a odnedavno je u ponudi i pretplata već od 20 kuna po meniju. “Poticaj za otvaranje restorana zdrave i tradicionalne hrane bila su i brojna poljoprivredna gospodarstva u okolici Osijeka koja proizvode voće i povrće, mesne i mliječne proizvode, jaja... Ne pada mi na pamet kupovati namirnice u trgovačkim centrima iako su tamo jeftinije, ali su nerijetko sumnjiva uvoznog podrijetla i vrlo upitne kvalitete. Ako kažem da u Staroj Magdi pripremamo zdravu hranu, onda i sastojci moraju biti takvi i tu nema varanja. Stoga

A

ćemo se i pokušati pozicionirati i na stranim tržištima. Zadovoljni smo poslovanjem u prvoj godini i nadamo se rastu u na-

Danas je vrlo teško poslovati kao arhitekt, a najveći problemi su sporost i nelogičnost sustava rednim godinama”, ističe. Danas, nastavlja on, velik dio arhitekture otpada na projekte uređenja interijera. Stoga se nada širenju poslovanja upravo u tom segmentu. Dodaje i da je teško odrediti ciljanu skupinu klijenata studija. “Naime, možemo poslovati sa svakim tko želi graditi ili adaptirati postojeći interijer”, napominje. Prsti u dizajnu Ideja o vlastitom arhitektonskom studiju plod je višegodišnjeg poslovanja tijekom kojeg su ostvareni brojni kontakti i poznanstva. “Pokretanje vlastite tvrtke jednostavno se moralo dogoditi. Marin i ja stekli smo isku-

stvo radeći na velikom broju projekata za arhitekte. U jednom trenutku, kad je bilo dovoljno posla, odlučili smo krenuti u samostalne vode”, naglašava Pajk. Odnos s konkurencijom je vrlo dobar. “Arhitekti se dosta drže zajedno, često pomažu jedni drugima i uskaču kada treba crtati nacrte cijele noći prije predaje projekta”, kaže dodavši kako je vrlo zadovoljan što je Hrvatska ušla u Europsku uniju. “Nadam se da će to napokon pokrenuti građevinu. K tomu, našoj struci uvelike se olakšalo poslovanje sa zemljama EU-a”, ističe. Među projektima, Pajk izdvaja nedavno potpisivanje ugovora za projektiranje staračkog doma te rad na projektu izgradnje luksuznih apartmana na Hvaru. “A kako arhitekti vole imati i prste u dizajnu, dizajnirali smo lampe koje bi uskoro trebale biti izrađene kao prototip. Potom se nadamo i njihovoj proizvodnji. A što ćemo imati više projekata, bit će i veća potreba za zapošljavanjem”, zaključuje Pajk. (B.O.)

M

želim znati od koga kupujem sastojke, gdje su i kako proizvedeni ili uzgojeni, i tek onda gostima mogu jamčiti ponuđenu kvalitetu”, objašnjava 26-godišnja poduzetnica Magdalena Videković. Sustav za ubijanje poslovnog entuzijazma Put do pokretanja posla nije bio nimalo poticajan. “Na temelju iskustva mogu reći da je sustav doveden do savršenstva kad je riječ o ubijanju početnog entuzijazma poduzetnika. Održala me silna pomoć članova obitelji i prijatelja, kao i spoznaja da radim nešto dobro ne samo za sebe, nego i za one koje zapošljavam i od kojih svakoga tjedna kupujem sirovine. U nekim lošim situacijama jednostavno u glavi treba uključiti opciju ‘ignore’ i nastaviti dalje”, kaže Magadelena dodajući kako zapošljava dvoje ljudi uz povremeni angažman studenata za dostavu i slične jednostavnije poslove. Glavni adut Stare Magde je jelovnik koji ovisi o sezonskoj dostu-

pnosti namirnica. Tako u ovo zimsko doba u Staroj Magdi ne vrijedi tražiti salatu od rajčica, svježih krastavaca ili pak sataraš.

Želim znati od koga kupujem sastojke, gdje su i kako proizvedeni ili uzgojeni, kaže Magdalena Videković Ali zato itekako vrijedi potražiti variva od kelja, poriluka, leće ili blitve, kao i kiseli kupus s kobasicama, krumpir-salatu, ciklu, turšiju... Sve to možete obogatiti piletinom na žaru, faširkama, pečenom slaninom ili jetricama. Na izboru su i razne juhe, ali i šnita domaćeg kruha s masti i crvenom sitnom paprikom. Za desert se nude palačinke, griz, zobene pahuljice sa suhim voćem. Uz sendviče i šejkove (zeleni, voćni i veganski), Stara Magda svojim gostima i korisnicima uvijek nudi i vegetarijanski te veganski jelovnik. (S.S.)


14 HRVATSKA & REGIJA emaar properties želi “Beograd na vodi”

Stiže 3,1 milijarda USD za gradnju u Beogradu Mohamed Alabbar, direktor najveće građevinske kompanije Ujedinjenih Arapskih Emirata, Emaar Properties iz Dubaija, u nedjelju 12. siječnja ponovno dolazi u Beograd kako bi s potpredsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem razgovarao o ulaganju u projekt “Beograd na vodi”. Vučić je tjedniku Novi magazin rekao kako je Alabbar spreman uložiti 3,1 milijardu dolara u taj projekt. “Njegov idejni plan je da tamo sve počistimo, da to bude jedini zadatak Srbije, on osigurava 3,1 milijardu dolara za izgradnju, a onda trebamo vidjeti kako ćemo se i mi naplatiti prodajom toga kad se završi”, rekao je Vučić novinarima. Alabbar, koji je odigrao ključnu ulogu u razvitku nekretninskog sektora

Popis dužnika Uprava za indirektno oporezivanje BiH objavila je popis od 9089 poreznih obveznika koji po osnovi PDV-a, trošarina, carina i putarina državi duguju 269 milijuna KM. Kad je riječ o PDV-u, najveći je dužnik tvrtka Kekerović iz Laktaša. Ona dugu-

( 16,2 mlrd KM ili 8 mlrd € iznos plasiranih kredita krajem rujna 2013.

Pesimizam u Bosni i Hercegovini

emirata Dubai (a zaslužan je i za izgradnju najviše zgrade na svijetu, Burj Khalife), u Srbiji je već bio 12. prosinca kao član delegacije UAE koju je predvodio princ prijestolonasljednik šeik Mohammed bin Zayed Al Nahyan. Tom se prilikom razgovaralo o realizaciji više projekata, pa i o “Beogradu na vodi”. Predsjednik Privremenog organa grada Beograda Siniša Mali izjavio je kako bi prva faza tog projekta, koja podrazumijeva izgradnju velikog trgovačkog centra, mogla početi već krajem ove godine.

*vijesti

Kandidati za direktora Aluminija Nadzorno vijeće mostarskog Aluminija objavilo je imena kandidata koji su se prijavili na natječaj za novog direktora. To su: Vjekoslav Domljan, Tihomir Bradvica, Amir Kazić, Željko Kordić, Marinko Ostojić, Tomislav Perić, Zdenko Šimunović, Zlatko Topić i Milorad Bahilj. U nastavku procesa izbora novog direktora članovi Vijeća obavit će razgovore s kandidatima.

Privredni vjesnik Broj 3810, 13. siječnja 2014.

je 9,1 milijun KM, a slijede Republička direkcija robnih rezervi RS-a sa 7,5 milijuna KM, fojnička Duša sa 7,2 milijuna KM, Gradsko saobraćajno poduzeće Sarajevo sa 6,68 milijuna KM i Direkcija robnih rezervi FBiH sa 4,3 milijuna KM. Po zakonu PDV se mora plaćati odmah po obavljenom uvozu pa javnost inzistira da se sazna tko je napravio popis privilegiranih tvrtki, od kojih su mnoge u državnom vlasništvu, i odobrio im nepodmirivanje obveza prema državi. Robna razmjena BiH s Hrvatskom u padu U 11 mjeseci 2013. trgovanje s Hrvatskom bilježi daljnji pad: lanjskog studenog u odnosu na listopad hrvatski izvoz u BiH bio je manji za 13,2 posto, a BiH izvoz u Hrvatsku za 7,2 posto. U 11 mjeseci 2013. Hrvatska je izvezla roba u BiH za 1,7 milijardi KM što je na godišnjoj razini pad od 10,7 posto, dok su kontraisporuke vrijedile 1,1 milijardu KM što je, pak, povećanje od 2,8 posto.

Lošu godinu nasljeđuje još teža Bankarski sektor u BiH prošle je godine bio stabilan uz zabrinjavajući rast nekvalitetnih kredita i blokiranih računa te usporen ekonomski rast Zdravko Latal latal@privredni.hr

nja ponovo zabilježila blagi pad tako da je lani u trećem kvartalu došlo do stagnacije. Svjetska banka u svom izvještaju o stanju ekonomije u zemljama Jugoistočne Europe za šest prošlogodišnjih mjeseci, međutim, tvrdi da su zemlje u ovoj regiji izašle iz recesije zahvaljujući uglavnom rastu izvoza. Svjetska banka izrazila je blagi optimizam za ekonomski rast BiH u ovoj godini, a za prošlu, 2013.

B

ankarski sektor u Bosni i Hercegovini prošle je godine bio stabilan, ali su najveći problem bankama predstavljali nekvalitetni krediti koji su činili 14,9 posto u ukupnim kreditima i predstavljali potencijalni rizik. Krajem rujna plasirani krediti dostigli su iznos od 16,2 milijarde konvertibilnih maraka, nešto više od osam milijardi eura, a na kredite s čijim vraćanjem banke imaju problema otpada 1,5 milijardi KM. Zabrinjavajući je i podatak da se od početka ekonomske krize u BiH konstantno povećava broj loših kredita, upozorio je Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH. U Udruženju banaka BiH kažu kako su nekvalitetni krediti 2007. godine činili oko tri posto ukupno odobrenih kredita nakon čega je njihov broj počeo rasti. U Udruženju također potvrđuju da likvidnost nije ugrožena, ali je situacija zabrinjavajuća. U suradnji s agencijama za bankarstvo iz dvaju entiteta banke su poduzele određene mjere kako bi pod kontrolu stavile rast nekvalitetnih kredita. Tako su pooštrene procjene rizika i procedure odobravanja kredita, ali banke same bez angažiranja državnih institucija nisu u stanju ove trendove bitnije popraviti. Prije svega nužno je iznaći rješenja za oporavak gospodarstva. Znači, pravi problemi leže u realnom sektoru i nje-

govu oporavku, jer od fizičkih osoba mnogo više problema u vraćanju kredita ima gospodarstvo i ti se iznosi broje u milijunima konvertibilnih maraka. Blokirani računi Veliki broj i rast blokiranih računa najbolje ilustriraju stanje nacionalne ekonomije. Prema podacima Centralne banke BiH, na početku ove godine bilo je blokirano 64.896 računa od čega 39.439 tvrtki koje imaju jedan račun. Samo mjesec dana ranije bilo je 63.455 blokiranih računa od kojih 38.786 tvrtki koje su imale samo jedan račun. U Sarajevu je Gradsko prometno poduzeće imalo blokiran račun i jedno vrijeme nije moglo kupovati gorivo i plaćati struju, a dugovi Toplana, Sarajevo gasa, ZOI-84 (koji upravlja skijalištima) i Gradskog vodovoda, broje se desetinama milijuna konvertibilnih maraka. Poražavajući su podaci Porezne uprave Federacije BiH prema kojima su do polovine prosinca iz Registra izbrisane 564 tvrtke

sa 1114 poslovnih jedinica, te ugašeno 2716 obrtničkih radnji. Više tisuća radnika ostalo je bez sredstava za život. I time lista problema nije iscrpljena. Ekonomski rast u BiH u trećem kvartalu prošle godine slabio je, istina blago, u odnosu na polugodište, a glavni uzroci toga su, kažu u Direkciji za ekonomsko planiranje BiH, usporeniji rast izvoza i industrijske proizvodnje, kao i sve izraženije slabljenje domaće potražnje. Nominalni rast robnog izvoza u trećem kvartalu iznosio je 3,7 posto, što je upola niža stopa u odnosu na drugi kvartal. Osjetni pad izvoza u Hrvatsku Jedan od razloga ove nizbrdice je i znatno smanjenje izvoza u Hrvatsku. Nakon što je u travnju dostignut rekordan rast industrijske proizvodnje u posljednjih nekoliko godina, došlo je do njenog tromjesečnog pada u razdoblju svibanj-srpanj, što je nakratko zaustavljeno u kolovozu, da bi u rujnu industrijska proizvod-

Do kraja 2013. samo u Federaciji BiH zatvorene su 564 tvrtke sa 1114 poslovnih jedinica i 2716 obrtničkih radnji godinu prognoziran je ekonomski rast od 0,8 posto. Građani, međutim, nisu optimistični. Prošlu godinu bi željeli što prije zaboraviti. U njoj je postignut crni rekord u Europi, stopa nezaposlenosti je iznosila 42 posto. Svakog dana posao je gubilo, tvrde analitičari, 10 radnika. Prosječne plaće od 800 KM, 400 eura, i mirovine od 200 eura većinu su stanovništva dovele do granice izdržljivosti. A što očekivati u ovoj godini, godini izbora, u kojoj bi trebalo obilježiti 30 godina od Zimskih olimpijskih igara i u kojoj Europa obilježava 100 godina od Principovih hitaca koji su zapalili svijet, a za kojega pola Bosne tvrdi da je terorist, a druga polovina da je nacionalni heroj? Ništa, ama baš ništa.


15

www.privredni.hr Broj 3810, 13. siječnja 2014.

( po 400 mil €

*vijesti

ulaganja u prometnu infrastrukturu svake godine do 2030.

POZORNOST IZ SUSJEDSTVA

Hrvatska pod sitnozorom U središtu zanimanja slovenske javnosti su uvijek aktualne hrvatske štediše i Agrokor, a odnedavno i lučka konkurencija iz Rijeke Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

P

rošli ponedjeljak, dok su Hrvati još blagdanski plandovali, Slovenci su otišli na posao, njihovi političari u koalicijske konklave, a veleposlanici na uobičajeno godišnje savjetovanje u kongresnu dvoranu dozidanu na dvorac Karađorđevića na Brdu kod Kranja. U ambijentu bez snijega opet se spominjalo Hrvatsku i to u kontekstu nevjerodostojne partnerice međudržavnog sporazuma o zamrzavanju sudskih postupaka kojima štediše stare Ljubljanske banke pokušavaju ostvariti povrat štednih uloga. Vođa diplomacije Karl Erjavec izvijestio je veleposlanički zbor da je Slovenija iskoristila sva pravna sredstva u zaštiti interesa NLB-a. Završe li dva siječanjska sudska ročišta u Hrvatskoj odštetnim presudama, Erjavec je istaknuo da Slovenija takve presude neće uvažiti. Ispremiješane vlasničke karte U Sloveniji ne prestaju gledati Agrokor pod povećalom. Mjeri se svaki njegov potez u postupku preuzimanja Mercatora

Tržišta Luke Koper (udjel u ukupnom prometu Luke Koper) Mađarska 26% Slovenija Austrija Slovačka Češka Italija Njemačka pretovar ostala tržišta

21% 20% 15% 8% 2% 1% 2% 5%

gdje su se u međuvremenu dogodile značajne promjene. Prijenosom 23,51 posto Pivovarne Laško, u vlasništvu NLB-a, na “lošu banku”, bitno su

ispremiješane vlasničke karte najvećeg slovenskog pivara u čiji portfelj spada i pozamašan dio Mercatora. To je nova okolnost bitna za Agrokor i Mercator. Preuzimatelj se obvezao pokriti dio Mercatorovog duga, ali ne prije nego što slovenski sudionici u raspetljavanju Mercatorove dužničke križaljke prokopaju odteretni kanal u obliku reprograma financijskih obveza. Na žalost, “loša banka” još nije operativno konsolidirana. Nema odgovarajući kadar ni minimum potrebne informatičke opreme. Stoga bi se i dogovor o reprogra-

Niskocjenovni prijevoz do zračnih luka Tvrtka GoOpti, vodeći slovenski ponuđač niskocjenovnih cestovnih prijevoza do međunarodnih zračnih luka, prevezla je u 2013. godini 100.000 putnika i ostvarila 2,5 milijuna eura prometa. Ubrzani rast taj specijalizirani prijevoznik postigao je inovativnim poslovnim modelom koji će do ožujka ove godine nadograditi tzv. prozorom fleksibilnosti. Taj model omogućuje putnicima izravno izjašnjavanje o tome koliko su vremenski fleksibilni, a to određuje i konačni trošak njihovog prijevoza. Tako razvijen model omogućit će tvrtki GoOpti franšizni prodor i na inozemna tržišta. Takav prodor već se pokazao uspješnijim od samostalnog nastupa. Novi franšizni ugovori spremni su za potpisivanje s prijevoznicima u Trstu, Zagrebu, Rijeci, Puli i Splitu. Najam vozila, pronalaženje vozača te lokalna prodaja usluga u cijelosti se prepušta lokalnim prijevoznicima. Za svoje znanje i podršku koju će pružiti franšiznim partnerima GoOpti očekuje 15 posto udjela u prihodima lokalnih prijevoznika.

mu Mercatorovih obveza koje trenutačno premašuju milijardu eura mogao otegnuti preko planiranih rokova. Ljuti lučki boj Na isteku stare godine frcale su međudržavne iskre i iz lučkih mužara. Pred stotinjak stručnjaka za logistiku koji su se okupili u Gospodarskoj zbornici Slovenije, Aleš Groznik s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani izravno je upozorio da tri pristaništa u sjevernom Jadranu – Rijeka, Trst i Koper – biju ljut konkurentski boj te da Luka Koper mora u njemu pobijediti. Gašpar Gašpar Mišić, novi predsjednik uprave Luke Koper, i Dušan Mes, generalni direktor Slovenskih željeznica, rekli su da se bitka ne može dobiti bez gradnje drugog kolosijeka pruge Koper-Divača. Na toj dionici vlakovi voze prosječnom brzinom od 26 kilometara na sat. No, nije to jedino problematično mjesto u željezničkoj mreži Slovenije.

Usko grlo su i jednokolosječne pruge LjubljanaJesenice, Maribor-Šentilj i Pragersko-Hodoš. Slovenske željeznice u sadašnjoj kondiciji mogu opsluživati Luku Koper samo do 2017. godine. Ne počne li već ove godine gradnja drugog kolosijeka Koper-Divača, padaju u vodu planovi o povećanju lučkog prome-

Slovenske željeznice u sadašnjoj kondiciji mogu opsluživati Luku Koper samo do 2017. ta sa 18 milijuna tona u 2013. na 23 milijuna tona 2020. godine. Prema izračunima što su ih na skupu u GZS-u predstavili ekonomisti, Slovenija mora ulagati u prometnu infrastrukturu po 400 milijuna eura i tako svake godine sve do 2030. Iz proračuna valja osigurati 270 milijuna, a razliku bi pokrila europska sredstva te sredstva privatnih ulagača.

Novi klub poduzetnika “Udružimo najbolje iz svakoga od nas” ključno je geslo 36 privrednika koji su prošli tjedan u Ljubljani osnovali Klub slovenskih poduzetnika u namjeri da podijele svoja iskustva. Članovi Kluba mogu biti samo vlasnici poduzeća koji su svoj poduzetnički put započeli vlastitom idejom ili su nasljednici obiteljskog poduzeća. Klub ne prima u članstvo poduzetnike s tajkunskom prošlošću ni pripadnike političkih stranaka. Posebno je važno mjerilo da član Kluba slovenskih poduzetnika ima poravnate sve račune s državom, podjednako pravne kao i financijske. Poduka za odlazak Područne službe Zavoda za zapošljavanje najavile su održavanje seminara na koje pozivaju zainteresirane za zapošljavanje u Europi. Na besplatnim seminarima EURES građane se želi upoznati s europskim tržištem rada te raspoloživim radnim mjestima. Do 15. svibnja seminari će se održati u Celju, Murskoj Soboti i Ljubljani. Održavanje seminara nije teško dovesti u vezu s trenutno 123.912 nezaposlenih ljudi u Sloveniji. U Zavodu za zapošljavanje, kojemu poduzeća nisu više obvezna slati podatke o potrebnim radnicima, trenutačno je oglašeno 615 slobodnih radnih mjesta. Sušne godine za Anhovo Anhovski Salonit prodao je u 2013. godini 655.000 tona cementa i odgovarajućih proizvoda. Bila je to najmanja prodaja u novijoj povijesti slovenskog cementaša. Salonitu je u zadnjih pet godina za 40 posto pala prodaja cementa. I 2014. godina bit će izrazito teška ako ne uspiju ostvariti najavljeni izvoz u Libiju kamo su već poslane prve pošiljke cementa na testiranje.


16 TURIZAM

Privredni vjesnik Broj 3810, 13. siječnja 2014.

( oko 1,4 mil €

*vijesti Aktivnosti HTZ-a u siječnju Tijekom siječnja Hrvatska turistička zajednica predstavljat će domaću turističku ponudu na brojnim turističkim sajmovima. Među ostalim, nastupit će na sajmovima CMT u Stuttgartu, Vakantienbeurs u Utrechtu, Ferienmesse u Beču te na FITUR u Madridu. U Düsseldorfu se održava specijalizirani nautički sajam BOOT, dok je tema sajma u Leeuwardenu u Nizozemskoj kamping turizam. Osim nastupa na sajmovima, HTZ organizira i tri poslovne radionice Sell Croatia koje će se održati u Moskvi, Kijevu i Ljubljani. Viši turistički prihod u 2013. Prihodi od putovanja stranih turista u Hrvatskoj su u devet mjeseci 2013. iznosili 6,59 milijardi eura, što je 4,7 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, preliminarni su podaci Hrvatske narodne banke. U Ministarstvu turizma kažu kako se zadnjih nekoliko godina u zadnjem, četvrtom tromjesečju u godini ostvarivalo iznad 500 milijuna eura tih prihoda. Zato je realno očekivati da će turistički prihod u 2013. prijeći sedam milijardi eura, što će biti prvi put nakon 2008. godine. Počinju karnevali u Rijeci i Crikvenici

vrijednost projekta uređenja tvrđave Barone/Šubićevac

Kulturno-turistička valorizacija šibenskih utvrda

Novo ruho starih tvrđava Četiri šibenske povijesne utvrde koje “spavaju već stoljećima” za pet će godina dobiti novu funkciju - turističku i kulturnu, na radost stanovnika Šibenika i njegovih posjetitelja Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Š

ibenske utvrde sv. Ivan, sv. Mihovil i Barone/Šubićevac, koje desetljećima propadaju, nakon temeljite obnove postat će prava atrakcija s raznim turističkim i kulturnim sadržajima. Naime, projekt obnove tvrđave Barone prijavljen je na europski natječaj IPA IIIc gdje je prošao prvi krug za dodjelu bespovratnih sredstava. Idejni začetnik obnove tih utvrda je Društvo za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac, čiji su članovi dosad prikupili i izradili gotovo svu dokumentaciju potrebnu za prijavu na taj natječaj EUa. U završnom dijelu pripreme dokumentacije kao nositelj projekta pridružio se Grad Šibenik. “Vrijednost projekta uređenja i valorizacije tvrđave Barone/Šubićevac iznosi oko 1,4 milijuna eura od čega će se 75 posto financirati novcem iz

fondova EU-a. Koliko će se točno namaknuti novca za uređenje tvrđave sv. Ivana još nije poznato. S obzirom na dimen-

Pomoć obnovi tvrđava pružit će i EU-fondovi: 75 posto iznosa već je ugovoreno za tvrđavu Barone/ Šubićevac zije tvrđave procjenjuje se kako će uređenje stajati četiri do pet milijuna eura. Obnova tvrđave sv. Mihovila je pred završetkom, a za to se izdvojilo oko 1,6 milijuna eura”, rekao je Hrvoje Zekanović, predsjednik Društva za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac. Dodao je kako je cilj obnove tih povijesnih utvrda njihovo povezivanje u cjelinu i stvaranje jedinstvenog projekta zajedno s četvrtom tvrđavom, sv. Nikolom. Za taj bi se projekt, pojasnio je,

s prije spomenutim iznosima obnove utvrda ukupno izdvojili deseci milijuna eura. Zračni tramvaj povezivat će dvije tvrđave Grad Šibenik započeo je izradu idejnog projekta uređenja i valorizacije tvrđave sv. Ivana prema idejnom rješenju koje je izradilo Društvo Juraj Dalmatinac, a prema njemu utvrda sv. Ivana imat će zeleni labirint i zabavnoedukativni centar za djecu, te bi se zrač-

nim tramvajem trebala povezati s tvrđavom sv. Mihovila. I tvrđava Barone u potpunosti će se obnoviti, ruševni bedemi sanirati i nadograditi kako bi ih se što više približilo izvornom izgledu te se spriječilo daljnje propadanje. U tvrđavi će biti visokotehnološki muzej, a pored nje igralište za djecu, amfiteatar za manje priredbe, koncerte ili filmske projekcije.

S obzirom na to da je obnova sv. Mihovila pri kraju, ako prođu evaluaciju, radovi na tvrđavi Barone očekuju se ovoga ljeta. Ako pak sve bude išlo po planu, istaknuo je Zekanović, tvrđava sv. Ivana u funkciji bi mogla biti za tri godine. Naglasio je kako se za pet godina sve četiri šibenske tvrđave koje “spavaju već stoljećima” trebaju staviti u funkciju, na radost stanovnika Šibenika i njegovih posjetitelja”.

Veliko priznanje za Falkensteiner

Club Funimation Borik - najbolji hotel u Hrvatskoj Ove će godine Riječki karneval trajati nešto dulje nego lani, tj. od 17. siječnja do 5. ožujka, a velika završnica - Međunarodna karnevalska povorka održat će se 2. ožujka. Dječja karnevalska povorka održat će se 22. veljače. Karneval počinje i u Crikvenici gdje će se organizirati brojne tradicionalne manifestacije na otvorenom, primjerice Velika maškarana povorka i Dječja maškarana povorka.

Zadarski hotel Falkensteiner Club Funimation Borik dobio je godišnju nagradu u kategoriji najbolji hotel u Hrvatskoj. Nagradu je dodijelio jedan od najvećih nezavisnih web portala za putovanja na njemačkom govornom području - HolidayCheck Award 2014. Naime, više od 982.000 recenzija hotelskih gostiju tijekom proteklih godinu dana iza-

bralo je 389 pobjednika u šest kategorija: najbolji hotel u zemlji koji je biran među 41 turističkom destinacijom, zatim omiljeni gradski hoteli, wellness hoteli, odmarališta, obiteljski hoteli te hoteli za parove. Osim spomenutog zadarskog hotela, hotel Falkensteiner Hotel Adriana najbolji je u Hrvatskoj u kategoriji popularnih hotela za parove. U istoj kategoriji nagradu su dobili i Falkenste-

iner Hotel Maria Prag te Falkensteiner Hotel Schladming. Family Hotel Diadora najpoželjnije je obiteljsko ljetovalište, dok je Falkensteiner Hotel&Spa Iadera dobio priznanje TopHotel Award 2014. Kako ističu u Falkensteineru, osvojiti te nagrade nije nimalo lako jer svaka dobivena recenzija u određenoj kategoriji mora biti pozitivna. Osim toga, potrebno je minimalno 40

dobrih recenzija gostiju u proteklih 12 mjeseci. Minimalno 90 posto gostiju treba ostaviti preporuku, a prosječna ocjena na ljestvici od jedan do šest mora biti pet. HolidayCheck Award je nagrada gostiju koja je ujedno svojevrsna preporuka budućim gostima o kvaliteti i uslugama hotela diljem svijeta. Više od 150.000 hotela iz 220 zemalja do sada je dobilo recenzije gostiju. (S.P.)


HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3810, 13. siječnja 2014.

( s oko 900.000

*vijesti

korisnika PayTV-a mogla bi Hrvatska dočekati 2015.

Digitalni TV i mobilne komunikacije

Nije loše, ali može i bolje Više od 110.000 kućanstava u Hrvatskoj ove će se godine prvi puta pretplatiti na komercijalnu digitalnu televiziju, a 229.000 korisnika usluga mobilnih komunikacija najavljuje promjenu svojeg mobilnog operatora Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

Hrvatskoj se potkraj 2013. godine oko 700.000 kućanstava ili nešto više od 45 posto koristilo uslugama komercijalne digitalne televizije (PayTV-a).Taj podatak Tvornice istraživanja, neovisne agencije za istraživanje i analiziranje tržišta i javnih mišljenja, koja je sredinom prosinca provela anketu među hrvatskim građanima o korištenju usluga komercijalne digitalne televizije u kućanstvima, otkriva kako po tome zaostajemo za, primjerice, Srbijom i Slovenijom. U Srbiji je stopa penetracije PayTV-a potkraj 2013. iznosila oko 58 posto, a u Sloveniji je još 2011. godine bila čak 80 posto.

Nadalje, podaci ove agencije pokazuju i to da će više od 110.000 kućanstava koja danas nemaju PayTV u 2014. najvjerojatnije izabrati nekog od ponuđača ove vrste usluga. Ako se pak njima pribroje oni koji su istaknuli kako razmišljaju o tome, ali da nisu sigurni hoće li to i učiniti, dobiva se još veća brojka - više od 280.000 korisnika (naravno, uz uvjet da ponuđači PayTV usluge uspiju doprijeti do tih potencijalnih klijenata). Promjenom do boljih uvjeta Na taj način vrlo lako može se dogoditi da, ako se u 2014. obistine najave i želje korisnika, Hrvatska 2015. godinu dočeka sa stopom penetracije većom od 60 posto te s više od 900.000 korisnika ko-

mercijalne digitalne televizije. Istraživanje kvalitete ponude i vjernosti korisnika u sektoru usluga mobilnih komunikacija, koje je Tvornica istraživanja provela uporedo s anketom o digitalnoj televiziji, također daje zanimljivu sliku. Naime, 229.000 korisnika ističe kako će u 2014. godini sigurno promijeniti svo-

jeg mobilnog operatora jer već znaju hoće li prijeći u HT, Vipnet ili Tele2, dok je nešto više onih koji

planiraju promjenu, ali još nisu sigurni kome će pokloniti svoje povjerenje (oko 586.000). Posebice je zanimljiva skupina od oko 334.000 korisnika koji ne namjeravaju mijenjati postojećeg pružatelja usluga jer misle da su svi isti i da promjena za njih ne bi polučila nikakve rezultate. Ako im se pribroji već spomenutih 586.000 neodlučnih, ispada kako bi barem 900.000 korisnika mobilne telefonije u Hrvatskoj bilo spremno isprobati i dati šansu nekom četvrtom operatoru koji bi ušao na tržište. Što se pak tiče ukupne lojalnosti korisnika usluga mobilne telefonije u nas, gotovo polovina ili dva milijuna u svakom trenutku razmišlja o tome mogu li promjenom pružatelja za sebe ostvariti bolje uvjete korištenja.

općeg negativnog trenda diferenciraju neki tehnološki segmenti koji snažno rastu. To su ponajprije prodaja tableta i pametnih telefona. Zatim, proizvodi i usluge tzv. treće informatičke platforme, kao što su cloud usluge i projektiranje i integracija rješenja tog računalstva u oblaku, kao i opremanje podatkovnih centara i drugih koji kompenziraju pad plasmana “tradicionalne” IT opreme i usluga. Prema prognozi, u 2014. porast će isporuke hardvera (daljnji rast ta-

bleta i pametnih telefona), dok će IT usluge i softver zabilježiti blagi pad. Potrošnja na hardver i dalje zauzima nešto više od polovine vrijednosti ukupnog IT tržišta, oko 30 posto otpada na IT usluge, a preostali dio na softver. “Skroman rast hrvatskog IT tržišta koji se očekuje u 2014. bit će odraz znatnih ulaganja u informatičku infrastrukturu iz EU fondova, posebice vezano uz schengensku granicu”, napominje Žitnik. (B.O.)

Barem 900.000 korisnika mobilne telefonije dalo bi šansu nekom četvrtom operatoru

Nastavak pada hrvatskog IT tržišta

Potrošnja za IT pada punih pet godina Potrošnja proizvoda i usluga informatičke tehnologije u Hrvatskoj u 2013. iznosila je 1,05 milijardi dolara te je bila manja za 0,6 posto u odnosu na 2012. godinu. Valja istaknuti kako je 2013. bila peta godina tog pada zaredom, a u tome je razdoblju obujam IT potrošnje smanjen za više od 20 posto. U 2014. godini pak očekuje se rast od 2,4 posto, odnosno obujam IT potrošnje od 1,12 milijardi dolara, podaci su revidirane projekcije rasta IT tržišta analitičke kuće

IDC Adriatics (prethodna prognoza objavljena je u travnju 2013. godine). Nova projekcija temelji

U 2014. očekuje se porast isporuke hardvera, odnosno tableta i pametnih telefona se na IDC-ovim kvartalnim istraživanjima, nalazima anketa IT industrije i krajnjih korisnika, Fininim financijskim rezultatima IT industrije za prva

tri tromjesečja, carinskim podacima te kontaktima s vodećim dionicima domaće IT scene. Daljnje slabljenje konjunkture, problemi s financiranjem državnog proračuna te povećanje nezaposlenosti i poslovnih očekivanja pogodili su IT potrošnju u 2013. godini i zbog toga je projekcija za 2013. korigirana na dolje, a za 2014. značajno umanjena, ističe Boris Žitnik, donedavno direktor IDC Adriaticsa. Međutim, dodaje, valja naglasiti kako se unutar

Papež umjesto Žitnika Ana Papež imenovana je novom regionalnom direktoricom IDC Adriaticsa naslijedivši Borisa Žitnika. Ona će voditi sve poslovne aktivnosti kompanije što uključuje istraživanje IT tržišta, konzalting i organizacije konferencija u Adriatics regiji (Hrvatska, Slovenija, Srbija, BiH, Crna Gora, Makedonija, Kosovo i Albanija) te koordinirati rad ureda u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu. Papež je u posljednjih 12 godina unutar IDC-a bitno pridonijela razvoju poslovanja, poglavito u dijelu konferencija i prodaje. Suradnja Algebre i Washingtona Sveučilište Washington iz Sjedinjenih Američkih Država i Visoko učilište Algebra ostvarili su suradnju na razvoju kolegija Programsko inženjerstvo. Zajednički razvoj kolegija nastao je i kao posljedica suradnje Algebre s udrugom Agile Croatia. Rad ove profesionalne udruge Algebra podupire kroz podršku najvećoj konferenciji o agilnom razvoju u Jugoistočnoj Europi – Agile Adria, čije se ovogodišnje izdanje odvija od 6. do 8. travnja. Treći ZIP Master Class Nakon prethodna dva ZIP Master Class predavanja koja su održali poznati poduzetnici poput Colette Ballou i Michaela Backesa, na treće, koje se održava 23. siječnja u Zagrebu, dolazi jedan od mentora i savjetnika investicijskog fonda 500Startups Vi-

taly Golomb. On je osnivač tvrtke Keen Systems i specijaliziran je za dizajn i korisničko iskustvo u digitalnim tehnologijama, tzv. UI i UX, što je danas nerijetko presudno za tržišni uspjeh projekata i proizvoda. ZIP Master Class je projekt Zagrebačkog inkubatora poduzetništva.


18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Mihail Bulgakov Kako se kalio Majstor Naklada Ljevak

Riječ je o prvoj hrvatskoj antologiji Bulgakovljeve rane proze, u kojoj je velik dio posvećen postoktobarskim ratnim prilikama, a taj će ciklus upotpuniti i autobiografsko-liječničke priče iz zbirke “Zapisi mladoga liječnika”. Bulgakov je bio izrazito moskvocentričan autor, što će se pokazati i u satiri “Pseće srce” te u moskovskim feljtonima i kratkim pričama iz prvih godina NEP-a. U posljednjoj proznoj cjelini do izražaja dolazi njegov zajedljivo-groteskni humor kojim opisuje i sjaj i apsurd sovjetskoga modusa vivendi.

Walter M. Miller Hvalospjev Leibowitzu Verbum

Radnja romana smještena je u rimokatoličkome samostanu u američkoj pustinji stoljećima nakon razorna nuklearnoga rata koji je uništio cjelokupnu civilizaciju, pismenost i tehnički napredak te je svijet sada ruševina nalik na noćnu moru. Svjetlo u mraku upravo su monasi iz imaginarnoga albertinskog reda svetoga Leibowitza koji otkrićima, predanošću znanosti te proučavanjem zapisa svojega utemeljitelja obavljaju misiju očuvanja ostataka kulture do dana kada vanjski svijet opet bude spreman za njih.

Ljudmila Ulicka Daniel Stein, prevoditelj Fraktura

Priča o nevjerojatnom životnom putu poljskog Židova Daniela Steina, koji tijekom Drugog svjetskog rata svoje sunarodnjake spašava radeći kao prevoditelj za Gestapo, temeljena je na stvarnim događajima i puna je čudâ – čuda vjere i čuda ljudskosti. Jer i kad izbjegava smaknuća i pridružuje se partizanima, i kad prelazi na katoličanstvo i odlazi u Izrael, gdje obnavlja drevnu Jakovljevu crkvu, Daniel Stein junak je samo zato što je čovjek: jedinstven i pun proturječja.

Simon Sebag Montefiore Jedne zimske noći Znanje

Dok Staljin i njegovi najbliži suradnici slave pobjedu nad Hitlerom, središtem Moskve čuju se pucnjevi: na kremaljskom mostu leže mrtvi mladić i djevojka, djeca političke elite i polaznici najekskluzivnije škole. Radi li se o ubojstvu? Planiranom samoubojstvu? Ili je to urota protiv Staljina i sovjetske države? Po Staljinovu nalogu sva su školska djeca uhićena i prisiljena svjedočiti protiv svojih prijatelja i roditelja. Taj lov na vještice ubrzo razotkriva politički nepodobne ljubavne afere i obiteljske tajne...

Helen Fielding BRIDGET JONES – LUDA ZA NJIM Lumen

Povremena novinarka Bridget Jones opsjednuta je viškom kilograma, brojanjem kalorija, pićem i muškarcima. No danas je mnogo više zanima brojanje sljedbenika na Twitteru, nego brojanje kalorija i cigareta. No s pićem i dalje ima problema jer joj je jedno od pravila: “Ne šalji SMS-ove pijana!”. Bridget je u pedesetim godinama. Udovica je s dvoje djece, opsjednuta svojim borama, no kriza godina i gubitak muža dovest će je do toga da svoju sreću potraži na Twitteru. Ondje će upoznati Roxstera...

Privredni vjesnik Broj 3810, 13. siječnja 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Oprema za interijere

Petković-inženjering, Zagreb, www.petkovic. com.hr. Tvrtka proizvodi opremu od metala, stakla i drveta za interijere i eksterijere. Nude svoje proizvode. Kontakt: Ivo Petković, info@petkovic. com.hr, +385 1 2990014, +385 91 4343330. Hale i zemljišta

Jedinstvo, Krapina, www. jedinstvo.com. Tvrtka iznajmljuje hale za skladištenje, trgovačke centre, proizvodnju, pakiranje... i zemljišta. Rijeka - Ulica Milutina Barača, tri hale ukupno 32.000 m2, neposredna blizina mora, izgrađena infrastruktura, za različite namjene; Zagreb - Ulica Dragutina Golika i Zagrebačka cesta, 23.000 m2, za trgovački centar, zemljište za poslovni objekt; Krapina Žutnica 4-6, 130.000 m2, hale za proizvodnju, skladištenje, izgrađena infrastruktura, rezervoar nafte, rezervoar vode, željeznički kolosijek, direktan prilaz na autocestu; Krapina - Slobodna carinska zona i Bobovje, ukupno 110.000 m2, hale i zemljišta, za trgovački centar, proizvodnju, skladište; Ivanec pješčara, 200.000 m2 za gospodarske namjene +

200.000 m2 poljoprivrednog zemljišta Jastrebarsko, 58.000 m2 zemljišta za logistički centar; Samobor 8000 m2 zemljište, Dugo Selo 4000 m2 zemljište. Kontakt: Mirjana Hršak, info@jedinstvo. com, +385 49 374100.

stiteljsku opremu, industriju i ostalo. Grijači za alate, burad, patron-grijači, silikon-grijači i drugo. Nude svoje proizvode. Kontakt: Krešo Šutalo, kreso@kgvsutalo. hr, +385 34 257734, +385 99 2142410.

Suradnja u izvozu

Skladišni prostor

Reinox, Lopatinec. Tvrtka traži partnera za suradnju u području izrade opreme od inoksa. Kontakt je moguć na njemačkom i engleskom jeziku. Zemlje interesa: Švicarska, Njemačka, Danska, Norveška, Švedska, Luksemburg, Nizozemska, Belgija. Kontakt: Miroslav Vlah, reinox@ck.t-com. hr, +385 40 855845, +385 98 268700. Partnerstvo

I.E.M., Buje. Tvrtka traži partnera za razvoj i proizvodnju navitih komponenti za elektronsku industriju (windings components). Kontakt: Berislav Kvajo, iem@ pu.htnet.hr, +385 98 334746. Cijevni grijači

KGV Šutalo, Jakšić, www. kgv-sutalo.hr. Tvrtka proizvodi električne cijevne grijače za kućanstva, prehrambenu industriju, ugo-

Fering Fit, Zagreb, www. fering-fit.hr. Tvrtka iznajmljuje skladišni prostor u Bregani, Slovenija, odmah u blizini graničnog prijelaza za Zagreb. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija. Kontakt: Mara Martinović, fering-fit@fering-fit. hr, +385 1 2325175. Suradnja

Mod-diz-obuća, Varaždin. Tvrtka se bavi proizvodnjom cipela. Traži poslovnu suradnju za povećanje proizvodnje. Kontakt: Jakob Mudnić, Moddizobuca1@vz.t-com.hr, +385 42 330740. Kartonska ambalaža

Grafokarton, Zagreb, www.grafokarton.com. Tvrtka proizvodi komercijalnu kartonsku ambalažu za sve industrije. Kontakt: Danijel Benco, danijel.benco@grafokarton.com, +385 1 3776766, +385 99 2518901.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Kante i kontejneri

GKP Pre-kom iz Preloga nabavlja komunalnu opremu (kante i kontejnere). Rok dostave ponuda je 30. siječnja. Usluge održavanja telefonskih centrala

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja usluge održavanja telefonskih centrala. Rok dostave ponuda je 28. siječnja. Usluge prijevoza

Zajednica športskih udruga grada Zaprešića nabavlja usluge prijevoza na sportska natjecanja. Rok dostave ponuda je 27. siječnja. Repromaterijal za proljetnu sjetvu

Hrvatski centar za konjogojstvo-Državne ergele Đakovo i Lipik nabavlja

repromaterijal za proljetnu sjetvu. Rok dostave ponuda je 24. siječnja. Tiskarske usluge

Hrvatska pošta nabavlja usluge tiskanja poslovnih tiskanica za potrebe Hrvatske pošte. Rok dostave ponuda je 21. siječnja. Automatska brojila prometa i pripadajuća programska podrška

Hrvatske ceste nabavljaju automatska brojila prometa i odgovarajuću programsku podršku. Rok dostave ponuda je 21. siječnja.

Boja za ceste

Javni holding Ljubljana nabavlja boju za cestovne oznake. Rok dostave ponuda je 11. veljače. Knjigovodstvene usluge

Turistička organizacija Herceg Novi nabavlja knjigovodstvene usluge. Rok dostave ponuda je 15. siječnja. Uniforme i obuća

Opština Aerodrom u Skopju nabavlja uniforme i obuću. Rok dostave ponuda je 5. veljače.

Regija Servisiranje i održavanje vozila

Carina Kosova nabavlja usluge servisiranja i održavanja vozila. Rok dostave ponuda je 24. siječnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr


19

www.privredni.hr Broj 3810, 13. siječnja 2014.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Strah od stranaca

Na bubnju i diskontne robne kuće i pašnjaci Poslovni prostor u Varaždinu procijenjen na 2,6 milijuna kuna. Ukupne površine 926 četvornih metara, od čega na

133 četvorna metra. Ponude se dostavljaju u pisanom obliku na adresu: Glumina banka d.d. u stečaju, 10000 Zagreb, Kennedyev trg 6b PP 215, s naznakom “Ponuda-ne otvarati”. Ponuda treba stići do 17. siječnja, a ne smije biti niža od oglašene početne cijene.

sam poslovni objekt otpada 573 kvadrata. Nekretnina se nalazi u Optujskoj ulici 44 u Varaždinu. Dražbeno ročište održat će se 15. siječnja u 13 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, Braće Radića 2. Jamčevina iznosi 10 posto.

Nekretnine poduzeća Elektromaterijal u stečaju, procijenjene ukupno na 100 milijuna kuna. Ukupne su površine 56.618 četvornih metara. Prodaje se poslovni centar u Zadru (5000 četvornih metara, procijenjen na 10 milijuna kuna), upravna zgrada u Rijeci (449 četvornih metara, 11 milijuna kuna), diskontna robna kuća i zemljište u Slatini (5000 kvadrata, tri milijuna kuna). Zatim, manja zgrada u Zagrebu vrijedna 139.000 kuna te poslovno-stambeni centar Martinkovac u Rijeci (76 milijuna kuna). Dražbe za ove nekretnine održat će se 16. siječnja od 9 do 10.30 sati (predviđena su ročište od po 15 minuta za svaku nekretninu), na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 3, u sudnici 3/I. Na nekim nekretninama postoji ubilježeno založno pravo pa se dodatne informacije o ponudi mogu dobiti na tel. 051/650 624 i 051/650 653. Jamčevina iznosi 10 posto.

Stambena zgrada od 496 četvornih metara u Zagrebu, procijenjena na 6,4 milijuna kuna. Nalazi se na adresi Konjščinska 13, a pored zgrade je i pripadajuće dvorište od 138 četvornih hvati. Dražbeno ročište održat će se 16. siječnja na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu u Ulici grada Vukovara 84, u sobi 320/ II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu od 500.000 kuna. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda kod Hrvatske poštanske banke na broj HR 17 23900011 30000326 5, model HR05, poziv na broj 1162861-13. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego sudac pristupi dražbi. Poslovni prostor u Dubrovniku procijenjen na 1,5 milijuna kuna. Ukupna površina iznosi

Poslovni prostor u Zagrebu, procijenjen na 3,9 milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 230 četvornih metara. Ponude se dostavljaju u pisanom obliku na adresu: Glumina banka d.d. u stečaju, 10000 Zagreb, Kennedyev trg 6b PP 215, s naznakom “Ponuda-ne otvarati”. Ponuda treba

stići do 17. siječnja, a ne smije biti niža od oglašene cijene. Poslovni prostor industrijske namjene u Samoboru, procijenjen na 6,9 milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 2100 četvornih metara. Riječ je o nekretninama poduzeća A.G. Matoš. Ročište za prodaju održat će se pred stečajnim sucem u prostorijama Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 89/II. (ulična zgrada), 20. siječnja u 10 sati. Jamčevina iznosi 10 posto. Pašnjak na Pagu procijenjen na 10,4 milijuna kuna. Ukupna površina je 14.703 kvadrata. Dražbeno ročište održat će se 20. siječnja u 11 sati na Općinskom sudu u Pagu, Mandrač 3, u sobi broj 6. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti odnosno ispod 3.492.034,33 kune. Jamčevina iznosi 10 posto, a plaća se na žiroračun Suda broj 23900011300002537, poziv na broj 333-218-12. Poslovni prostor u Vinkovcima procijenjen na 1,6 milijuna kuna. Ukupna površina je 479 četvornih metara. Prostor se

nalazi u Ulici Hansa Dietricha Genschera, na stadionu, ispod istočnih tribina. Ročište za dražbu održat će se 21. siječnja u 9 sati u prostorijama Trgovačkog suda u Osijeku, Zagrebačka 2, u sobi broj 6. Jamčevina iznosi 10 posto.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Nitko se u vladama bogatih zemalja Europske unije ne usudi prognozirati koliko će Rumunja i Bugara migrirati

K

ada Britanci, i to tisuće Britanaca, dolaze na naše Crno more, u naša odmarališta, i tu se ponašaju poput pećinskih ljudi, piju i tuku se, mi ne kažemo ništa... Mi ćemo se ponašati bolje kad odemo u Veliku Britaniju. Mi se tamo i ne idemo zabavljati, nego raditi, rekao je novinaru Economista Petar Dobrev, koji 12 godina radi u odmaralištima na Crnom moru. On se namjerava odseliti prije ljeta u Veliku Britaniju ili u neku drugu državu EU-a. U Bugarskoj ne želi ostati jer, kaže, tamo poslodavci iskorištavaju zaposlenike i plaćaju im premalo. Dobrev je jedan od mnogih radnika koji se nadaju poštenoj zaradi u nekoj od EU država koje su u potpunosti otvorile vrata svog tržišta rada radnicima iz Bugarske i Rumunjske nakon što je 1. siječnja ove godine za-

“Iznimno je teško jednostavno doći ovamo i dobiti socijalnu pomoć”, umiruje Jonathan Portes vršilo sedmogodišnje prijelazno razdoblje. Iako još ne zna kamo će otići, Dobrev zna samo da želi raditi i zaraditi za sebe i svoju obitelj, koju tek treba osnovati. Ovaj je 31-godišnjak tipični predstavnik migranata iz Rumunjske i Bugarske: mlad, željan posla i frustriran sporošću razvoja u svojoj domovini. No, prema onome što mu predviđa Economist, teško da će naići na topao prijem kakvome se nada. Javnost, političari i mediji u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Francuskoj i Austriji, već mjesecima pumpaju strah od navale Bugara i Ru-

munja. Koliko će ih doći, hoće li domaćima preoteti baš sve poslove za koje se ne traže neke kvalifikacije? Polemizira se o tome kako ograničiti njihov pristup socijalnim davanjima, strahuje se da će svi ti ljudi na kraju prositi po ulicama. Novi val Suočava li se Europa s još jednim valom migracija s istoka na zapad? Ion Jinga, rumunjski veleposlanik u Velikoj Britaniji, smatra da nije tako. Zadnji takav val, onaj u kojem su Poljaci dolazili u Veliku Britaniju nakon pristupanja njihove zemlje EU-u 2004., dogodio se jer su samo tri velike zemlje (Velika Britanija, Irska i Švedska) otvorile svoja tržišta rada, a britanska je ekonomija cvala. Uz to, i kad se zbroji, populacija Rumunjske i Bugarske doseže tek tri četvrtine broja Poljaka (39 milijuna). A Rumunjska, k tome, ni ne stoji loše: ekonomski rast se osjeća, samo u zadnjem je kvartalu dosegnuo 4,1 posto, a prosječna plaća raste. Od sedam milijuna zaposlenih Rumunja čak 1,1 milijun ih radi u državnom sektoru, na sigurnim poslovima kakvi se ne ostavljaju olako. Nekih tri milijuna već ih je otišlo iz zemlje čim je pristupila EU-u 2007. Rade kao “samozaposleni” (čak 40

posto radnika koji su gradili Londonski olimpijski stadion bili su Rumunji u statusu samozaposlenih!), ili kao sezonci i fizički radnici. Nitko se u vladama bogatih EU zemalja ne usudi prognozirati koliko će Rumunja i Bugara migrirati. Britanski premijer tek je prije dva mjeseca predložio da se novim useljenicima ograniči pristup socijalnim davanjima. I njemačka se koalicija tek u studenome dogovorila o mjerama za sprečavanje migracije zbog siromaštva. EK ustrajno tvrdi da se zakoni o slobodi kretanja ne mogu mijenjati, pa se javljaju i glasovi koji traže dogovor Velike Britanije, Austrije, Danske i Nizozemske o tome kako suzbiti dolazak siromašnih migranata. “Iznimno je teško jednostavno doći ovamo i dobiti socijalnu pomoć”, umiruje Jonathan Portes iz Britanskog nacionalnog instituta za ekonomiju i društvena istraživanja. A zakoni koji propisuju tko može dobiti socijalnu pomoć već jesu vrlo strogi. Bi li njihovim zaoštravanjem uopće išta postigli? U cijeloj debati Hrvatska se ne spominje. Ima vremena: Hrvati će na slobodan pristup radnim mjestima u većini zemalja EU-a čekati možda sve do 2020. godine. (A.M.)


20 POSLOVNE PRILIKE

Privredni vjesnik Broj 3810, 13. siječnja 2014.

Dvije tvrtke traže partnera ili kupca Tvrtke za proizvodnju masivnih podova te za zastupanje portafonskih i videosustava i montažu ponuđene su tržištu - nemaju obveza prema državi, kao ni prema djelatnicima

D

evedesetih godina prošlog stoljeća došlo je do liberalizacije u pokretanju poduzetničkih aktivnosti te je registriran čitav niz tvrtki. Puno ih je propalo ili nestalo s tržišta, ali veliki broj i dalje posluje. Od poduzetničkog buma do danas proš-

lo je dvadesetak godina. Došlo je vrijeme da poduzetnici koji su pokrenuli tvrtke prepuste vlasništvo nasljednicima. Razlozi? Odlazak u mirovinu, zasićenje poslom, umor ili jednostavno želja za pokretanjem nečeg novog. No nemaju svi nasljednika ili nasljedni-

ci ne žele u poduzetničke vode. Kad to shvate, vlasnici se nađu pred dilemom - prodati ili zatvoriti tvrtku. Manji broj poduzetnika odlučuje se na zatvaranje tvrtke jer znaju da tim potezom brišu svoj dugogodišnji trud i rad, a bez posla ostaju njihovi najbliži suradnici. Najve-

ći broj poduzetnika odlučuje se na prodaju tvrtke. Je li sigurno kupiti takvu tvrtku? Da, ako se napravi dobra dubinska analiza poslovanja. Pogledate li preporuke poznatih savjetnika za poduzetništvo, uočit ćete da savjetuju kupnju tvrtke kao najbrži i najjed-

nostavniji ulazak u svijet poduzetništva. Zato smo se odlučili upoznati vas s tvrtkama koje se nude na prodaju. Krajem svakog mjeseca predstavit ćemo potencijalnim investitorima tvrtke koje se prodaju, ali i one koje traže partnere za svoje nove projekte.

Tvrtka za proizvodnju masivnih podova i sličnih proizvoda od drva

Tvrtka za zastupanje portafonskih i videosustava i montažu

Tvrtka posluje od 1950. godine i u obiteljskom je vlasništvu. Prerađuje hrast i bukvu, a proizvode su prepoznali kupci iz Slovenije, Italije, Španjolske, Švedske, Portugala, Njemačke, Nizozemske, Belgije, Izraela i Egipta, pa je više od 80 posto asortimana namijenjeno zahtjevnom inozemnom tržištu. Orijentacijom na izvoz, poduzeće je osiguralo redovan prihod, likvidnost i radna mjesta svojim zaposlenicima. Tvrtka zapošljava 90 radnika, na 30.000 četvornih metara proizvodnog pogona. Godišnje preradi 30.000 prostornih metara drva svih vrsta, a prerada stalno pokazuje tendenciju rasta. Tvrtka se neprestano prilagođava potrebama na tržištu i teži razvoju. Certificiranu sirovinu - hrvatski kvalitetan hrast, bukvu, jelu i smreku - nabavlja od jedinog dobavljača, Hrvatskih šuma. Rukovodstvo neprekidno prati kretanja na domaćem i stranom tržištu i teži razvoju. Shvativši važnost dobro postavljene organizacije uveden je ISO 9001:2008. Certifikat je jamstvo ino kupcima da ih se cijeni, da se u poduzeću radi po određenim pravilima i uputama te da je unutarnja kontrola uvijek prisutna. Analizirajući europsko tržište koje je sve zahtjevnije kad je riječ o kvaliteti, tvrtka se odlučuje za proizvodnju finalnih certifici-

Tvrtka posluje 20 godina, zapošljava četiri djelatnika te ima sjedište u Zagrebu. Specijalizirana je za uvoz portafonskih sustava u stambenim i poslovnim prostorima. Zastupa svjetskog proizvođača opreme i bavi se montažom i veleprodajom tih sustava. Djelatnici tvrtke posjeduju sve certifikate dobavljača te su osposobljeni za montažu sustava interne komunikacije, a osim toga montiraju elektroinstalacije niskog napona. Tvrtka posjeduje godišnji ugovor za montažu i hitne intervencije na sustavima interne komunikacije za korisnike usluga zagrebačkog Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva. Na listi kupaca tvrtke nalazi se desetak elektromontažerskih tvrtki iz Hrvatske koje kontinuirano kupuju sustave za potrebe svojih projekata. Osim toga djelatnici tvrtke projektiraju i montiraju sustave videonadzora te

ranih proizvoda. Osim certifikata ISO tvrtka posjeduje CE znak za kvalitetu i FCM certifikat. Proizvode vrlo tražen hrastov masivan pod, koji je jedan od najkvalitetnijih u svijetu. Najvažnije obilježje visokovrijednog hrastovog ili bukovog proizvoda je dugotrajnost. Tvrtka proizvodi i drveni briket od suhe, prirodno čiste piljevine bez dodavanja veznih sredstava. Osim energetske uštede, drveni briketi su i ekološki podobna sirovina. Prilikom izgaranja briketa stvara se ista količina ugljikovog dioksida koliku je drvo koristilo prilikom svog rasta. U proizvodnom asortimanu još je i brodski pod i ogrjevno drvo, a u svom proizvodnom procesu koristi vlastitu piljevinu kao univerzalno biološko gorivo za grijanje svojih pogona, što smanjuje količinu otpada i pridonosi zaštiti okoliša. Tvrtka nema obveza prema djelatnicima i državi te se prodaje u cijelosti sa svim pravima i obvezama.

Više o tvrtki možete vidjeti na portalu www.croadriainvest.com

sustave intranetskih mreža. Za montažu video i nadzornih sustava posjeduje sve potrebne licence nadležnih institucija, a svi djelatnici su školovani i osposobljeni za taj posao. Poslovanje je uredno, bez kredita i s plaćenim obvezama prema državnim institucijama i djelatnicima. Vlasnik se sprema u mirovinu, ali nakon prodaje želi asistirati u razvoju poslovanja kod postojećih i novih kupaca. Tvrtka nema obveza prema djelatnicima i državi te se prodaje u cijelosti sa svim pravima i obvezama.

Više o tvrtki možete vidjeti na portalu www.czp.hr


pv report 21

www.privredni.hr Broj 3810, 13. siječnja 2014.

PV report za 2013.

PV TJEDNI REPORT

Lani 3917 stečajnih postupaka Veljko Drakulić BonLine d.o.o.

U

protekloj 2013. godini ukupno se vodilo 3917 stečajnih postupaka, od čega 52,77 posto otpada na započete postupke predstečajne nagodbe. Započetih stečajnih postupaka bilo je ukupno 708 što je 18,08 posto od svih oblika stečajnih postupaka. Najviše stečajnih postupaka započeto je u svibnju, lipnju i srpnju prošle godine kada je mjesečno pokretano stotinjak postupaka. Ukupno su zaključena 222 stečajna postupka što znači da je otprilike na tri započeta stečajna postupka unutar godine dana jedan

zaključen. Inače, najviše zaključenih postupaka bilo je tijekom rujna i listopada. Kad je riječ o predstečajnim nagodbama, od ukupno 2067 započetih postupaka zaključeno je njih 595 ili 15,9 posto od ukupnog broja, dok su 322 postupka obustavljena. To znači da je otprilike svaka četvrta nagodba bila zaključena, a svaka šesta obustavljena. Uvođenjem postupka predstečajne nagodbe smanjio se broj započetih stečajnih postupaka jer su poduzeća bila sklonija predstečajnim nagodbama, no njihovo funkcioniranje i učinkovitost tek trebamo vidjeti. Prošle je godine obrisano 6918 pravnih subjekata, a najviše, njih 1922, obrisano

Stečajevi

j

čan

sije

Broj započetih stečajnih postupaka Broj zaključenih stečajnih postupaka Broj obustavljenih stečajnih postupaka

52 26 0

a

jač

vel

34 6 0

jak

ožu

54 5 1

tra

je u veljači. Prosječno se mjesečno brisalo 576,5 pravnih subjekata. U 2013. započet je 881 postupak likvidacije, od kojih je 433 zaključenih, što znači da je, okvirno, svaka druga tvrtka zaključila likvidacijski postupak. Ako se promatra omjer osnovanih i brisanih prvanih subjekata, rezultat je 1,53 naprama jedan u korist osnovanih. Naime, lani je osnovano ukupno 10.633 poduzeća, od čega čak 62,97 posto otpada na jednostavna društva s ograničenom odgovornošću. Napomenimo da je “običnih” društava s ograničenom odgovornošću osnovano 3905 što čini 36,73 posto od broja novoosnovanih tvrtki. Valja dodati da je proj

j

ban

van

43 12 1

svi

90 8 0

anj

nj

lipa

98 20 0

srp

97 16 1

tekle godine osnovano i pet dioničkih društava. Najviše društava osnovano je u svibnju, čak 1336, dok je mjesečno, u prosjeku, osnivano 886 društava. Od svih transakcijskih računa najviše ih je bilo blokirano u studenome, dok je broj računa blokiranih do 30 dana u prosincu bio gotovo dvostruko veći nego u siječnju. Zagreb i okolica prednjače s brojem novoosnovanih društava u protekloj godini - ukupno su registrirana 4364 nova društva. Slijedi Split sa 1068 društava, pa Rijeka i Varaždin sa 962, odnosno 893 osnovana društva. Najmanje društava registrirano je na karlovačkom Trgovačkom sudu, njih 168. z

ovo

kol

14 7 0

d

37 34 0

list

i

den

opa

n

ruja

89 48 0

stu

60 14 0

ac

sin

pro

40 26 0

Predstečajne nagodbe Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe

13 0 6

54 0 9

279 0 42

Brisani i likvidirani subjekti u 2013. po mjesecima 2500

297 1 37

231 7 26

150 25 18

136 85 34

140 24 17

221 99 32

253 142 45

152 127 32

141 85 24

Broj blokiranih/odblokiranih i ugašenih računa tvrtki u 2013. 12000

2000 10000

Brisani subjekti Započela likvidacija Zaključena likvidacija

8000 6000

1000

4000

Broj blokiranih računa Broj odblokiranih računa Broj ugašenih računa

500 2000 0

siječanj veljača ožujak travanj svibanj

lipanj

srpanj kolovoz

rujan

lisopad studeni prosinac

Tvrtke osnovane u 2013. po mjesecima

0

siječanj veljača ožujak travanj svibanj

lipanj

srpanj kolovoz

rujan

lisopad studeni prosinac

Osnovane tvrtke u 2013.

2000

d.o.o. j.d.o.o. ostali subjekti

10633 osnovanih subjekata

d.o.o.

1500

36,72% 1000

62,97% 500

0

ostali oblici

0,29%

siječanj veljača ožujak travanj svibanj

lipanj

srpanj kolovoz

rujan

STEČAJEVI

Stečajni postupak

13

Početak postupka

5

Obustava i zaključak

6

Zaključak postupka

2

Skraćeni stečajni postupak

4

Početak postupka

0

Početak i zaključak postupka

4

Brzi stečajni postupak

64

Početak i zaključak postupka

64

Predstečajne nagodbe

28

Uložen prijedlog

8

Obustava postupka

0

Odbijanje prijedloga

3

Početak postupka

5

Zaključak postupka

12

BRISANI SUBJEKTI

14000

1500

U tjednu koji je obuhvatio dva dana prošle i prve dane poslovne 2014. statistika je zabilježila ukupno 109 različitih stečajnih postupaka, što je dva i pol puta manje nego u tjednu ranije. Razlog tomu je u većem broju neradnih dana i smanjenoj aktivnosti sudova. Od svih postupaka najviše je bilo brzih stečajeva (64), a zabilježeno je i osam uloženih prijedloga za predstečajnu nagodbu te 12 zaključaka postupaka. Blokadu računa u trajanju do 30 dana posljednjeg dana prosinca imalo je 5616 subjekata. Prvi dani 2014. započeli su sa 90 osnovanih i 103 brisana pravna subjekta, pri čemu je njih devet otišlo u likvidaciju. I dalje među osnovanim društvima prednjači jednostavni d.o.o. kojih je osnovano 55. Ukupno je najviše poduzeća osnovano u Zagrebu (31), a slijede Varaždin (18), Split (12), te Osijek (sedam).

j.d.o.o.

lisopad studeni prosinac

PV REPORT - sve na jednom mjestu, svaki tjedan u Privrednom vjesniku Privredni vjesnik, najstariji hrvatski poslovno-financijski tjednik, i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...

Brisani subjekti

103

Broj brisanih subjekata

103

Likvidacija

9

Početak postupka

9

Zaključak postupka

0

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

90

d.o.o.

35

j.d.o.o.

55

d.d.

0

Osnovani subjekti po gradovima Slavonski Brod Split

2

5

Šibenik

0

Pazin

12

Varaždin

6

Rijeka

8

Zadar

1

Sisak

0

Zagreb

59

Bjelovar

5

Dubrovnik

1

Karlovac

4

Osijek

REJTING TJEDNA Transcom WorldWide d.o.o.

9


22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3810, 13. siječnja 2014.

Tržište novca Zagreb

Ponuda novca visoka, potražnja znatno skromnija Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

P

očetak godine na novčanom tržištu započeo je visokom likvidnošću sustava. Depozitne institucije svakodnevno obiluju ponudom novca koju je potrebno usmjeriti. Prošle je srijede započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, ali bez ikakva utjecaja na promjenu odnosa ponude i potražnje novca. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama je izrazito niska te je i trgovanje sudionika skromno i uz vrlo niske kamatne stope.

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

7.1.2014. - 10.1.2014.

30.12.2013. - 3.1.2014.

u%

1.200

4

1.000 3 800 600

2

400 1 200 0

7.1.2014.

8.1.2014.

9.1.2014.

U utorak je Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih zapisa na kojoj su upisani trezorski zapisi i u kunama i eurima, sve s rokom dospijeća od 364 dana. Umjesto planiranih 400 upisano

0

10.1.2014.

je 675 milijuna kuna, iako su od sudionika pristigle 1,092 milijarde kuna ponude. Zbog velikog interesa sudionika kamatna stopa je zabilježila daljnji pad od 10 baznih bodova i iznosila je 2,3 posto. In-

ponedjeljak

utorak

teres za trezorske zapise u eurima bio je znatno skromniji, te je umjesto planiranih 10 milijuna upisano samo 500.000 eura uz kamatnu stopu od 0,6 posto. Na početku ove godine ne očekujemo nikakve

srijeda

četvrtak

petak

promjene kretanja na hrvatskom novčanom tržištu. Ponuda novca ostat će iznimno visoka, potražnja znatno skromnija, a kamatna stopa vrlo povoljna budući da je novčano tržište i na početku godine

izuzetno likvidno i potpora razvoju svih ostalih segmenata financijskog tržišta. Svaka promjena trenda u hrvatskom gospodarstvu izravno će utjecati na promjenu odnosa ponude i potražnje novca. Bilo bi dobro da se ostvare najave o rastu gospodarstva jer će u tom slučaju izravno biti potaknut rast kreditne aktivnosti poslovnih banaka, čime će i potražnja na novčanom tržištu zasigurno porasti. U uvjetima ovako visoke likvidnosti, kratkoročna kamatna stopa zasigurno do daljnjega neće jačati.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Švicarski franak opet ispod 6,2 kune

Mirex mirovao

Prošli je tjedan vrijednost švicarskog franka na tečajnici Hrvatske narodne banke ponovno skliznula

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, proteklog tjedna nije se znatno promijenila. Na početku tjedna bila je 184.9979 bodova, a na kraju 184,9924 boda.

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,384709

CAD

kanadski dolar

5,530038

JPY

japanski jen (100)

5,920128

CHF

švicarski franak

6,117594

GBP

britanska funta

8,832213

USD

američki dolar

5,674423

EUR

euro

7,519746

7.56

ju tjedna sa 5,58 kuna na 5,61 kunu.

USD

5.84

CHF

6.13

7.55

5.80

6.11

7.54

5.76

6.09

7.53

5.72

7.52

6.07

5.68

6.05

7.51 7.1.

8.1.

9.1.

10.1.

5.64 6.1.

7.1.

8.1.

9.1.

10.1.

6.1.

7.1.

8.1.

9.1.

10.1.

Europa s optimizmom u novu godinu

6850 6800

FTSE 100

nom) i povoljni pokazatelji tvorničkih narudžbi u Njemačkoj. Zbog svega je španjolski desetogodišnji prinos pao na 3,75 posto, portugalski na 5,35 posto, a grčki prinosi sličnih

dospijeća pali su na najniže razine od 2010. godine. ECB je zadržao referentnu kamatnu stopu na rekordno niskih 0,25 posto. Predsjednik Mario Draghi istaknuo je kako ECB čvr-

16700

4200

16600

Dow Jones

4180

6750

16500

4160

6700

16400

4140

6650

16300

4120

6600

16200

4100

6.1.

4350 4300

7.1.

8.1.

9.1.

10.1.

6.1.

9700

CAC40

9600

7.1.

8.1.

9.1.

10.1.

DAX

16200

4250

9500

16050

9400

15900

4150

9300

15750

4100

9200

15600

7.1.

8.1.

9.1.

10.1.

6.1.

7.1.

8.1.

9.1.

10.1.

NASDAQ

6.1.

16350

4200

6.1.

MIREX - tjedni 0,7%

0,5%

0,6%

0,25%

0,5%

0%

0,4%

-0,25%

0,3% 0,2%

-0,5%

7.1.

8.1.

9.1.

10.1.

NIKKEI 225

6.1.

7.1.

8.1.

9.1.

10.1.

19.12.

29.12.

9.1

6.1.

7.1.

8.1.

9.1.

6.03

Međunarodno tržište kapitala

Cijene europskih obveznica rasle su prošli tjedan. Pozitivnom sentimentu pridonijeli su vrlo dobri rezultati ostvarene malopodaje u eurozoni (rast od 1,4 posto u stude-

MIREX - mjesečni 0,75%

9.12.

primjena od 11. siječnja 2014. 6.1.

Izvor: HNB

vrijednosti koju je imao i u prosincu. Vrijednost američkog dolara porasla je na kra-

ispod 6,2 kune. Sredinom tjedna franak je vrijedio 6,16 kuna. Euro je i dalje na stabilne 7,62 kune, na

sto stoji pri odluci da zadrži referentnu kamatnu stopu na trenutnim, a po potrebi i nižim razinama. Kao reakcija dvogodišnji njemački prinos pao je na 0,2 posto, a desetgodišnji na 1,9 posto. Španjolska je ujedno izdala 3,53 milijarde eura vrijedne obveznice dospijeća 2019. godine, po prinosu od 2,382 posto što je najmanji prinos ostvaren do sada. Nasuprot tome, u SAD-u su prinosi na američke državne obveznice rasli na 3,009 posto zbog spekulacija o smanjenju stimulativnog programa koji će uslijediti do kraja godine.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 9.1.2014. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

190,0524 191,8136 171,3558 184,9724 185,6727

198,6192 218,6357 136,1050 159,3611 162,7624 177,0616 109,2321 123,8763 211,4237 205,4517 221,7968 105,4912 161,8545 143,8246 119,5315 186,6535 126,0405 136,3408 199,1775 171,0696 138,0015 161,2892

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


23

www.privredni.hr Broj 3810, 13. siječnja 2014. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 549,632 milijuna kuna

Crobex iznad 1.800 bodova Iztok Likar www.hrportfolio.hr

na tjednoj razini, u odnosu na skraćeni prethodni tjedan, rast od 55 posto odnosno za 22 milijun kuna. Indeks Crobex rastao je peti tjedan za redom te se uspio zadržati iznad 1.800 bodova. Tjedni rast Cro-

P

rotekli tjedan je redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 61,8 milijuna kuna što je Top 10 po prometu AD plastik d.d. Privredna banka Zagreb d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Hrvatski Telekom d.d. Valamar Adria Holding d.d. Ledo d.d. Končar - elektroindustrija d.d. Podravka d.d. Arenaturist d.d. Zvijezda d.d.

tjedna promjena -0,62% +1,14% -1,07% -0,06% +4,08% +3,03% -1,74% +2,64% +12,74% -5,26%

zadnja cijena 125,32 445,00 277,00 174,89 152,97 8.500,00 678,00 268,35 202,94 3.600,00

promet 19.928.015,43 14.503.961,44 12.129.144,06 8.027.420,70 4.175.783,30 2.109.687,00 2.107.509,04 1.646.067,79 1.530.604,51 1.245.796,25

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 61.831.982,48 kn

bexa iznosio je 0,29 posto te je došao na 1.804,47 bodova. Crobex10 je pao za 0,07 posto na 999,67 bodova. Među sektorskim indeksima s rastom se ističe CROBEXturist (8,40 posto) dok najveći pad bi10 dionica s najvećim rastom cijene Centar banka d.d. (povl.) Tekstilpromet d.d. Vjesnik d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Turbo certifikat WTI nafta short 5 Turbo certifikat € bund fut long 4 Hoteli Cavtat d.d. Auto Hrvatska d.d. Chromos agro d.d. Arenaturist d.d.

lježi CROBEXindustrija (-1,24 posto). Najlikvidnije izdanje bio je AD Plastik koji je skupio promet od 19,9 milijuna kuna od čega se 12,5 milijuna odnosi na blok-transakciju.

tjedna promjena +53,64% +39,18% +33,69% +19,28% +18,52% +18,39% +17,63% +15,84% +13,43% +12,74%

zadnja cijena 4,01 444,00 25,00 110,00 97,90 45,70 200,01 364,89 295,00 202,94

promet 4.010,50 51.803,72 1.250,00 34.887,44 18.039,20 5.313,90 800,04 3.998,80 46.273,00 1.530.604,51

INVESTICIJSKI FONDOVI

Potkraj protekle godine su HPB WAV DJE i HPB Titan pripojeni fondu HPB Dioničkom, a Raiffeisen Balanced i Raiffeisen Prestige su spojeni u novi fond Raiffeisen Absolute, tako da su sad aktivna 74 fonda. Od toga su u proteklom tjednu 54 fonda porasla. U minusu je tjedan završilo 19 fondova. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu

od -2,62 posto do +2,48 posto. Devet fondova je poraslo za više od jedan posto, dok četiri fonda bilježe pad veći od jedan posto. Od 33 dionička fonda, 21 fond je porastao. Vrijednost je najviše uvećana fondu KD Victoria, za 2,48 posto, koji je postao i dobitnik tjedna. Drugi na ljestvici je Ilirika JIE s tjednim rastom od 1,90 posto. U grupi dioničkih

fondova najveći pad zabilježio je fond KD Nova Europa (- 2,62 posto) te postao gubitnik tjedna, a slijedi PBZ I-Stock s padom od -1,84 posto. Kod mješovitih fondova je od njih ukupno 13 u proteklom tjednu pet fondova poraslo. ZB global je među njima ostvario najveći tjedni rast od 1,60 posto. Slijedi KD Balanced s rastom od 0,85 posto. Najveći pad kod mje-

šovitih fondova bilježi ICF Balanced koji je pao za 0,85 posto, a slijedi Raiffeisen Absolute s padom od 0,77 posto. Obveznički ponovno bilježe odličan tjedan, naime, svih osam obvezničkih fondova je poraslo, a najviše Erste Bond za 0,85 posto. Svih 20 novčanih fondova je tjedan završilo u zelenom. Ostvarili su rast u rasponu od +0,01 do +0,08 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Valuta

od 2. 1. do 9. 1. 2014. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

15,6895 8,7816 122,6000 128,4200 135,1400 58,0466 11,9873 124,9334 49,2100 9,2301 86,4183 76,1700 96,4198 102,0200 67,2988 40,2000 56,9917 13,7086 6,0917 38,5053 91,0264 498,0938 85,5898 68,5300 154,3210 82,2662 8,6312 66,8011 94,8198 9,4853 85,4700 112,7800 117,6603

2,48 -0,37 0,67 -0,02 1,81 1,05 0,19 1,90 0,96 0,74 -0,57 -0,08 1,10 1,37 1,33 -0,25 -1,84 0,81 -2,62 0,43 -0,71 1,15 0,13 -1,00 0,83 0,87 0,06 -1,40 0,39 -0,14 -0,75 0,32 0,76

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen New Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe NETA GDEM Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Absolute Aggressive Allianz Equity

kn € € € € kn kn € € € kn € kn kn kn € kn $ kn kn € kn € kn kn kn € € kn kn € € €

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced

zadnja vrijednost 1.804,4700 999,6700 99,6225 123,9750

Dobitnik tjedna je Arenaturist, čija je cijena uvećana za 12,74 posto uz promet od 1,5 milijuna kuna. 10 dionica s najvećim padom cijene Turbo certifikat WTI nafta long 4 Karlovačka banka d.d. Finvest Corp d.d. Elektrometal d.d. Atlas turistička agencija d.d. Drvna industrija Spačva d.d. Zvečevo d.d. Hoteli Brela d.d. Magma d.d. RIZ-odašiljači d.d.

tjedna promjena +0,29% -0,07% +0,50% +0,57%

Gubitnik tjedna je Zvijezda čija je cijena, uz promet od 1,3 milijuna kuna, pala za 5,26 posto.

tjedna promjena -31,55% -27,57% -22,02% -20,00% -19,35% -19,22% -18,63% -13,66% -10,28% -9,75%

zadnja cijena 39,70 18,00 51,47 20,00 6,21 32,78 69,00 5,50 1,92 54,15

promet 162.416,40 7.207,00 11.472,88 2.000,00 1.304,10 1.016,18 3.174,00 4.510,00 233.090,71 432.336,82

*vijesti

Po novom aktivna 74 fonda

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

€ kn € kn kn kn kn

138,6600 93,6496 10,6000 99,8785 75,9968 103,6876 8,2166

1,60 0,53 -0,12 -0,15 -0,02 0,79 1,15

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] -0,12

NETA Emerging Markets Balanced

kn

66,5967

Agram Trust

kn

55,0028

0,58

NETA GBEM

8,2490

0,00

Allianz Portfolio

kn

121,7741

-0,03

VB SMART

94,8915

-0,22

Raiffeisen Absolute

99,1600

-0,77

ZB bond

169,5800

0,41

HI-conservative

12,7084

0,50

Raiffeisen Bonds

157,3500

0,18

PBZ Bond fond

110,7949

0,42 0,85

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Erste Bond

125,2300

Capital One

kn

183,5996

0,25

HPB Obveznički

136,6214

0,26

Erste Adriatic Bond

102,5300

0,76

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond

kn

141,2286

0,01

ZB plus

kn

172,9656

0,02

ZB europlus

148,2016

0,02

PBZ Euro Novčani

136,3020

0,03 0,03

Raiffeisen Cash

kn

154,5500

Erste Money

kn

148,3700

0,02

HI-cash

kn

148,3836

0,03

PBZ Dollar fond

$

127,8822

0,01

HPB Novčani

kn

141,1634

0,01 0,05

OTP novčani fond

kn

130,6902

VB Cash

kn

126,1199

0,02

Agram Euro Cash

11,8744

0,04

Allianz Cash

kn

116,6721

0,02

Erste Euro-Money

113,4400

0,03

Auctor Cash

kn

107,2785

0,03

Raiffeisen euroCash

104,1500

0,03

HPB Euronovčani

104,8431

0,03

Locusta Cash

kn

1299,4984

0,05

NETA MultiCash

kn

104,4801

0,05

OTP euro novčani

100,9986

0,08

Za Mercator 75 milijuna eura više Agrokor je izmijenio ponudu za preuzimanje Mercatora, piše ljubljansko Delo. Umjesto ranijih 120 eura po dionici, sada se nudi 80 eura, ali uz obvezu dokapitalizacije od 225 milijuna eura. Ukupno bi Agrokor za Mercator prema novoj ponudi dao 75 milijuna eura više nego u prvoj ponudi. Agrokorovom ponudom ispunio bi se zahtjev banaka vjerovnica Mercatora, koje traže da se Mercator financijski stabilizira i da Agrokor prilikom preuzimanja većinskog vlasništva otplati petinu Mercatorova duga, oko 200 milijuna eura, navodi Delo. Banco Popolare na burzi Od 10. siječnja na redovitom tržištu Zagrebačke burze trguje se dionicama banke Banco Popolare Croatia. U kotaciju je uvršteno 12.600 redovnih dionica te banke. Prema rješenju Zagrebačke burze, tim dionicama trgovat će se pod oznakom SSNC-R-A. Banco Popolare Croatia pravni je sljednik Štedionice Slavonija, koja je 1997. promijenila naziv u Štedionica Sonic, a 2002. se preoblikovala iz štedionice u banku, pod nazivom Banka Sonic. Potom je preuzimaju talijanski ulagači. Prema podacima Hrvatske narodne banke za prvih devet mjeseci 2013., ukupna imovina Banco Popolare Croatia iznosi 2,3 milijarde kuna.

Investicije od 21 milijun kuna Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo u 2014. godini namjerava investirati 20,9 milijuna kuna, stoji u financijskom planu koji je prošli tjedan prihvatila Vlada. Agencija će u ovoj godini imati 85 zaposlenih, a ukupni prihodi iznosit će 72 milijuna kuna. Najveći dio prikupi se naknadama za usluge agencije, odnosno 32,7 milijuna kuna. Ukupni rashodi Agencije planirani su u skladu s prihodima, na 72,2 milijuna kuna. Dokapitalizacija Karlovačke banke Dioničari Karlovačke banke u veljači bi trebali donijeti odluku o obvezujućoj ponudi Ivana Žabčića i Marka Vukovića, vlasnika tvornice oružja HS Produkt, za dokapitalizaciju i stjecanje 75-postotnog vlasničkog udjela u toj banci. U svojoj ponudi vlasnici HS Produkta ponudili su dokapitalizaciju Karlovačke banke za 75 milijuna kuna, čime bi stekli 75 posto plus jednu dionicu banke. Temeljni kapital tako bi se povećao na gotovo 97 milijuna kuna. Žabčić i Vuković dobili bi većinski udjel u banci bez obveze objavljivanja ponude za preuzimanje ostalih dionica.


Poslovna očekivanja 2014. Stisak krize ne popušta, ipak se od 2014. očekuje da bude bolja

privredni vjesnik

Pv 3810  

Elektronsko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you