Page 1

Operativni programi Do svibnja će biti gotovi projekti koji jamče da će Hrvatska više dobiti nego uplatiti u europski proračun

Trendovi na strani piletine Čak 99 posto jaja i 85 posto piletine i puretine na našem tržištu proizvedeno je na domaćim farmama

Višegradska skupina Kako su se Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska udružile radi snažnijeg djelovanja unutar EU-a

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 18-19

aktualno Str. 6

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 0 6 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 9. prosinca 2013. Godina LX / Broj 3806. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

novi pogon ad plastika / peleti sve traženiji / podzemna gradnja / regija / hrwwwatska / svijet financija

Graditeljstvo i industrija građevnih materijala

Rezerve pri kraju, preživjeli se uzdaju u izvoz

Ukupni prihodi gotovo su prepolovljeni, a iz neto dobiti od 1,2 milijarde kuna otišlo se u gubitak od 3,8 milijardi >>16-17

Intervju: Josip Berket

arbitraža: bolje rješenje svakog spora

>> 12-13

>> 20

Nakon već uloženih 120 milijuna kuna, u Marinu Kaštela ulaže još 90 milijuna kuna. Uskoro će trebati još sto novih radnika

U zadnje tri godine zaprimljene su 152 arbitražne tužbe, od čega se 34 posto odnosilo na sporove iz ugovora o građenju


Do PV izdanja u samo 3 koraka... 1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a

2 Dobit ćete povratni e-mail s

porukom da ste uključeni na našu mailing listu

3 Čitajte Privredni vjesnik i

njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu

* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...

privredni vjesnik

Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-82/09 Zagreb, 23. studenoga 2012.

PRESUDA Suda časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od Gordana Zubaka, predsjednika vijeća, te Jasne Pongrac i Narcise Knežević, članova vijeća, odlučujući po prijavi prijaviteljice BRANKE ZOBEC iz Zagreba, Piškorov breg 28, koju zastupa punomoćnica Nada Cipetić, odvjetnica u Zagrebu, Lojenov prilaz 10, protiv prijavljenih 1. L.V.R. GRADNJA d.o.o., Vukovar, Čakovečka 116, kojeg zastupaju punomoćnici Ana Šakić i Marijan Šakić, odvjetnici u Zagrebu, Dubovačka 29, 2. ZAVOD ZA ISPITIVANJE KVALITETE d.o.o., Zagreb, Gajeva 17/III, 3. PROTEKTA d.o.o., Zagreb, Ivana Šibla 9, kojeg zastupa punomoćnik Vladimir Modrić, odvjetnik u Zagrebu, Martićeva 47, 4. TOMISLAV ZAGREB d.o.o., Lučko, Hrastovička 68, zbog povrede pravila morala i dobrih poslovnih običaja, nakon glavne rasprave održane 23. studenoga 2012.,

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-25/13 Zagreb, 29. svibnja 2013.

PRESUDA Suda časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od Ksenije Kuharić Mikleušević, predsjednice vijeća, te Jadranke Kolarević i Aide Marijan, članica vijeća, odlučujući po prijavi prijavitelja 1. ADRIANE JEDREJČIĆ iz Žminja, Batlug 16 i 2. RAFFAELEA DELCARO iz Galižana, Sv. Silvestar 4, protiv prijavljenoga SMOKVINA d.o.o., Solin, Ulica domovinskog rata 34, radi povrede pravila morala i dobrih poslovnih običaja, nakon glavne rasprave održane i zaključene 29. svibnja 2013. u prisutnosti oba prijavitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog prijavljenoga, istog dana

presudio je

presudio je

Prijavljeni: SMOKVINA d.o.o., Solin, Ulica domovinskog rata 34

Prijavljeni: L.V.R. GRADNJA d.o.o., Vukovar, Čakovečka 116

ODGOVORAN JE

ODGOVORAN JE

što je kao organizator putovanja, jednostrano, bez prethodne obavijesti i bez pristanka prijavitelja, u tijeku putovanja promijenio smještajnu jedinicu putovanja na način da su prijavitelji kao ugovaratelji paket-aranžmana „Budimpešta, Nova godina, 4 dana autobusom u razdoblju od 29. prosinca 2012. do 1. siječnja 2013.’’ po dolasku na odredište u Budimpeštu, bili smješteni u hotelu „Canada 3*“ umjesto u ugovorenom hotelu „Csåszår 3*“, što predstavlja povredu dobrih poslovnih običaja i povredu pravila poslovnog morala u smislu čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (Narodne novine broj 66/06, 114/06, 129/07 i 8/08 – dalje: Pravilnik), pa mu se temeljem čl. 36. t. 1. Pravilnika izriče mjera

što je počinio povredu pravila morala i dobrih poslovnih običaja predviđenu u odredbi čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (Narodne novine broj 66/06, 114/06, 129/07 i 8/08 – dalje: Pravilnik) jer je izdao nejasnu ponudu broj 37/2009, zatim zbog nekvalitetno i u suprotnosti s pravilima struke izvedenim radovima, ugradnje necertificiranog materijala upitne kvalitete te zbog neotklanjanja nedostataka na koje ga je upozorila prijaviteljica dopisom od 6. srpnja 2009. U prvostupanjskoj presudi P-I-82/09, od 23. studenog 2012. godine, odluka o mjeri društvene stege preinačena je drugostupanjskom presudom PŽ-II-10/13 od 24. svibnja 2013. u

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE.

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE.

Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.


UVOD

www.privredni.hr Broj 3806, 9. prosinca 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

Branko Grčić, potpredsjednik Vlade:

G(h)ost komentator: Edi Bralić, direktor Adriacink transportA

Ne kasnimo za EU fondove

Važno je sačuvati postojeću građevinsku operativu

Hrvatska ne kasni ni u jednom segmentu izrade strategija i operativnih programa koji su potrebni za povlačenje sredstava iz kohezijske politike EU-a. Odrađujemo taj posao paralelno s drugim zemljama iako u ovih godinu i pol ili dvije moramo napraviti dvostruki posao, dokumente za drugu polovinu 2013. i dokumente za sedmogodišnje razdoblje 2014.-2020. U tijeku je postupak reakreditacije sustava, što je uvjet za isplatu predujma od 150 milijuna eura. Reakreditacija je složen posao, ali unatoč tome može biti završen za nekoliko mjeseci.

Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture:

Od Zračne luke Zagreb milijardu eura Republika Hrvatska, Grad Zagreb, Grad Velika Gorica i Zagrebačka županija će od koncesijske naknade za Zračnu luku Zagreb tijekom 30-godišnjeg razdoblja dobiti više od milijardu eura. Usporedimo li to s činjenicom da u prošlosti kao vlasnici od prihoda Zračne luke Zagreb nismo dobivali ni kune, a istodobno se od prihoda proteklih desetljeća nije ulagalo u gradnju novog terminala, napravili smo dobar koncesijski ugovor kao temelj dobrog posla za sve. Realizacija ovog projekta svakako će pridonijeti ne samo porastu zračnog prometa, već i ekonomskom i gospodarskom rastu.

Jerko Jakšić, predsjednik Uprave PharmaSa:

Iz generike u bezreceptni segment PharmaS započinje dualni način poslovanja: uz nastavak poslovanja s generičkim lijekovima na recept, ulazimo u Consumer Healthcare segment, odnosno bezreceptne proizvode, segment za kojim u svijetu postoji sve veća potražnja. Inicijalna ulaganja od pet milijuna kuna uložili smo u opremanje razvojno-analitičkog laboratorija, pogona za proizvodnju dodataka prehrani te u razvoj prvog proizvoda. Razvojem novih CHC proizvoda ulaganja u sljedećoj godini značajno ćemo povećati. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Činjenica je da dovršetkom autoceste do Ploča i splitske obilaznice dio građevinske operative i tisuće radnika vrlo izgledno ostaju bez posla ili upadaju u velike probleme

M

ada nisam stručnjak za financije te možda ne bih trebao komentirati kako se vode javne financije, ne mogu se oteti dojmu da se one vode tako da se samo u datom trenutku prihodovnom stranom zadovoljava rashodovna strana, te da se zaduživanje radi samo kako bi se podijelile mirovine, vraćale kamate... Imam dojam da se ne gleda niti godinu unaprijed, nego se samo trenutačno gasi požar, pa dok traje - traje.

Svi mi sada razmišljamo o tome da se, ako se nešto ne pokrene, preusmjerimo na turizam Činjenica je da dovršetkom autoceste do Ploča i splitske obilaznice dio građevinske operative i tisuće radnika vrlo izgledno ostaju bez posla ili pak upadaju u velike probleme. Jer, u ovom trenutku nema gradilišta koje bi moglo zaposliti te radnike i tvrtke, a samim tim osigurati stabilan prihod u proračun ne samo direktno zaposlenima nego i onima koji u određenoj mjeri indirektno imaju korist od tih

tvrtki i radnika. A takvih je dosta. Kako se to ne bi dogodilo, potrebno je otvoriti nova gradilišta ili pokrenuti određene infrastrukturne projekte kako bi barem dio postojećih tvrtki koje su opstale u ovoj krizi imao posla, a određeni dio Hrvatske dobio standard koji zaslužuje - odnosno izgrađenu infrastrukturu kakvu imaju drugi krajevi Hrvatske. U prvom redu tu mislim na nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku jer taj projekt ne bi smio stati pa makar se radilo etapu po etapu i mnogo sporijom dinamikom nego što se radilo na dosadašnjim dionicama. Podrazumijeva se da je pri tome neophodno uspostaviti potpuni nadzor nad tvrtkama koje izvode radove i spriječiti sve moguće zlouporabe i špekulacije, kojih je do sada očito bilo. Naime, u Hrvatskoj postoje tvrtke koje su osposobljene kvalitetno i korektno odraditi svoj posao i bila bi prava šteta da one zbog zaustavljanja radova ostanu bez posla. Ukoliko bi se potpuno zaustavili infrastrukturni projekti, s pravom bi se postavilo pitanje gdje će raditi tih nekoliko tisuća radnika koji trenutačno izvode radove i što napraviti s pustim stro-

jevima i građevinskom operativom u slučaju da stanu radovi. Određeni pad prihoda u proračunu koji se time otvara na kraju može biti i veći nego što je cijena pojedine dionice autoceste. Kolika bi korist za jug Hrvatske bila u slučaju da se on autocestom poveže s ostatkom Hrvatske i Europe, suvišno je napominjati. Stoga bi čak i zaduživanje imalo svoje opravdanje. Ponavljam da se podrazumijeva da se svaka tvrtka i svaki posao treba staviti pod nadzor jer normalnoj tvrtki nadzor ne bi trebao smetati. Potrebno je omogućiti barem ovim građevinskim i srodnim tvrtkama da opstanu - a mogu opstati samo ako imaju posla.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Možda je slikovito, ali i zabrinjavajuće, što u industrijskoj zoni Stinice gdje je smještena moja tvrtka čujete cvrkut ptica, a samo prije nekoliko godina tu se gotovo nije moglo pristupiti od buke i prašine. Znači da su sve tvrtke punim kapacitetom radile, a trenutačno svi mi razmišljamo o tome da se, ako se nešto ne pokrene, preusmjerimo na turizam. Konačno se kod nas mora shvatiti da mi, osim možda u turizmu, na europskom nivou imamo znanje jedino još u graditeljstvu. Sve ostalo su pojedinačni uspjesi. Naša tvrtka raspolaže vlastitim kapacitetima i mehanizacijom te pratećom infrastrukturom odnosno logistikom što čini osnovni preduvjet konkurentnosti i kvalitete. Specijalizirani smo za prijevoz tereta izvangabaritnih dimenzija, kao i tereta velikih težina. U proteklom razdoblju tvrtka je bila angažirana na svim većim projektima u Hrvatskoj, naročito na projektima izgradnje vijadukata. Dobivala je poslove i bila angažirana u rješavanju interventnih situacija kao što su prevrtanje strojeva i havarije na gradilištima, te na hitnim intervencijama na autocestama i spašavanju ljudskih života.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Direktor: Darko Buković Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr


4

TEMA TJEDNA

Katarsko izaslanstvo u Hrvatskoj

Suradnja s Katarom u energetici Katar i Hrvatska potpisali su prošli tjedan Memorandum o suradnji u energetici kojim se otvaraju vrata katarskim ulaganjima u hrvatski energetski sektor. Memorandum su u Banskim dvorima potpisali katarski ministar energetike i industrije Mohammed Bin Saleh Al-Sad i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Na potpisivanju je bio i premijer Zoran Milanović. Katarani i dalje pokazuju interes za opskrbom plinom budućeg LNG terminala na Krku. “Upoznat ćemo se sa svim parametrima LNG terminala, a nakon toga ćemo odlučiti o daljnjim koracima”, rekao je katarski ministar Al-Sad. Gostima iz Arapskog zaljeva prezentirani su i ostali hrvatski energetski projekti poput Jadranskojonskog plinovoda i istraživanja nalazišta nafte i plina u Jadranu. Ministar Vrdoljak ocijenio je da posjet katarskog izaslanstva potvr-

Privredni vjesnik Broj 3806, 9. prosinca 2013.

( između 1,1 i 1,4 mlrd €

godišnje Hrvatska od 2014. može očekivati iz EU fondova

Predstavljeni operativni programi za EU fondove

Grčić: Za svaki uplaćeni euro đuje da Hrvatska želi biti energetsko čvorište regije i osigurati jeftiniju opskrbu građana i industrije plinom. Osvrnuo se i na mogućnost da Katar sudjeluje u izgradnji LNGja. Podsjetio je da je stav Katarana prije godinu dana bio da su zainteresirani za opskrbu LNG-ja plinom i da se to nije promijenilo. Što se tiče njihova eventualnog sudjelovanja u projektu gradnje tog terminala, teškom više od 600 milijuna eura, Vrdoljak je kazao da se takve odluke ne donose naprečac. “Dok ne nađemo partnere za LNG, bio to Katar ili netko drugi, nećemo na sebe preuzeti rizik izgradnje LNG-ja. To bi bio prevelik rizik, nećemo se igrati sa 600 milijuna eura”, poručio je Vrdoljak. (I.V.)

Kroz operativne programe do svibnja iduće godine osigurat će se priprema projekata proračun. U ovoj godini u njega ćemo uplatiti 1,7 milijardi kuna, a trebali bismo povući Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

I

ako do sada Hrvatska u proračun Europske unije nije uplatila ni kunu, ugovorila je korištenje 626 milijuna eura što je 65 posto ukupnog novca koji je imala na raspolaganju kroz programe CARDS, PHARE i IPA. Od sredine ove godine počeli smo u proračun uplaćivati nešto novca, no u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije smatraju kako je cijena ulaska jasna. U 2013. godini Hrvatska će kao zemlja članica morati uplatiti u zajednički proračun otprilike 1,7

milijardi kuna. Istovremeno se očekuje da će u drugoj polovini 2013. iz proračuna EU-a primiti oko 300 milijuna eura, odnosno 2,22 milijarde kuna, kaže potpredsjednik hrvatske vlade i ministar regionalnog razvoja i eurofondova Branko Grčić.

Oko 500 milijuna eura godišnje iznose bespovratne potpore “Istina, nakon 2013. godine, članarina će se povećavati. U 2014. godini ona će se udvostručiti. No od 2014. godine

pa nadalje Hrvatska može očekivati između 1,1 i 1,4 milijarde eura godišnje iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda. Tomu treba pridodati i oko 500 milijuna eura godišnje bespovratnih potpora za poljoprivredu i ruralni razvoj, što je sveukupno, u razdoblju do 2020. oko 13,7 milijardi eura bespovratnih sredstava, a istovremeno bismo u zajedničku kasu vratili trećinu tog iznosa. Za jedan uplaćeni euro Hrvatska će imati mogućnost povlačenja tri eura”, ističe Grčić. Pripreme operativnih programa No koliko ćemo stvarno iskoristiti tog novca ovisi o

Nove isplate iz IPARD-a

Zračna luka Zagreb

Radovi na terminalu uskoro započinju

Aéroports de Paris Management, Bouygues Bâtiment International, TAV Airports, Viadukt, fond Marguerite i IFC (dio Svjetske banke) članovi su konzorcija ZAIC koji ima 100-postotni udio u tvrtki Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ). Konzorcij je krajem prošlog tjedna napokon potpisao s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture ugovore za koncesiju nad Zračnom lukom Zagreb.

Nakon toga je MZLZ postao i službeni upravitelj Zračne luke, a uskoro bi trebao započeti i s građevinskim radovima na novom putničkom terminalu. Vlasništvo u tvrtki MZLZ podijeljeno je tako da Aéroports de Paris, Bouygues i Marguerite imaju po 20,77 posto, IFC 17,58 posto, TAV Airports 15 posto, a Viadukt 5,11 posto. Ugovor o koncesiji uključuje izgradnju terminala i upravljanje zračnom lukom na 30 godina. Vrijednost investicije je 331 milijun eura, od čega 243 milijuna otpada na izgradnju terminala, a 88 na održavanje infrastrukture. Građevinski radovi trajat će tri godine, a izvodit će se u suradnji s hrvatskim tvrtkama. (D.Ž.)

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je isplate na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za prihvatljive troškove u sklopu mjere 202 Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja. LAG-u Srijem isplaćeno je 13.410,92 kune, LAG-u Zapadna Slavonija 32.105,39 kuna, a LAGu Podravina 28.171,19 kuna. Agencija

za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do sada je sklopila ugovore o dodjeli sredstava iz IPARD programa za sufinanciranje 30 Lokalnih akcijskih grupa u iznosu od 27 milijuna kuna. Lokalnim akcijskim grupama Europska unija sufinancira izradu studija za područje LAG-a, usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera te članova LAG-a, izradu

promidžbenih materijala, organizaciju promotivno-promidžbenih događaja, radionica, seminara i studijskih putovanja za članove i stanovnike LAG-a, plaće za zaposlenike LAG-a, najam ureda i režijske troškove ureda LAG-a te uredsku i računalnu opremu. Za navedene troškove LAG-ovima se može odobriti maksimalni iznos od 450.000 kuna godišnje.

Novi industrijski pogon

AD Plastik iz Jankomira za cijeli

T

vornica automobilskih dijelova AD Plastik predstavila je svoj novi pogon u Zagrebu, investiciju vrijednu 20 milijuna eura, koja će otvoriti 100 novih radnih mjesta. Pogon smješten na zapadnom rubu grada, u Jankomiru, robotizirana je lakirnica plastičnih dijelova za automobile Renault Twingo i Daimler Smart. Njego-

vim otvaranjem AD Plastik će povećati svoj izvoz za više od 20 posto, pre-

Najbolji će dobiti pomoć kako bi bili još bolji, naglasio je ministar Vrdoljak ma riječima predsjednika Nadzornog odbora Josipa Bobana, koji je naja-


5

www.privredni.hr Broj 3806, 9. prosinca 2013.

(

( na 195 mlrd kn

oko 13,7 mlrd €

narast će javni dug do kraja ove godine

Hrvatska može dobiti bespovratnih sredstava do 2020.

Prihvaćen državni proračun za iduću godinu

o možemo povući tri koji će jamčiti da ćemo više dobiti nego uplatiti u europski oko 2,22 milijarde

se kroz operativne programe. Hrvatska je već pripremila operativni program Promet u kojem je naglasak stavljen na unapređenje željezničkog sustava te sustava unutarnje plovidbe. Kroz program Zaštita okoliša priprema se ulaganje u infrastrukturu za gospodarenje otpadom te poboljšanje sustava vo-

doopskrbe i odvodnje. Regionalna konkurentnost je operativni program za ulaganja vezana u regionalni razvoj i jačanje potencijala regija kroz razvoj poslovne infrastrukture, jačanje konkurentnosti gospodarstva kroz ulaganje u mala i srednja poduzeća te jačanje inovativnosti i poticanje transfera tehnologije između znanstvenog sektora i gospodarstva. Programom Razvoj ljudskih resursa radi se na poticanju zapošljavanja, socijalne uključenosti, obrazovanja i jačanja civilnog društva. Poseban je program predviđen za poljoprivredu i ruralni razvoj, a nekoliko manjih je namijenjeno prekograničnoj suradnji. Veći dio iduće godine provest ćemo u procesu programiranja za novo proračunsko razdoblje, a ključni dokument za to, Partnerski sporazum, trebao bi se u ožujku 2014. predstaviti Europskoj komisiji. Krajnji rok za operativne programe koji se iz njega izvode je sredina srpnja.

predsjednik Vlade Branko Grčić i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, koji u njemu vide dokaz da i u Hrvatskoj borba za konkurentnost može donijeti uspjeh. Za iskorak u investiciju zaslužan je i kvalitetan Zakon o poticanju investicija s kojim je Vlada napravila odličan posao, dometnuo je Boban, na što je Vrdoljak istaknuo da su poslušali savjete čelnih ljudi AD Plastika o tome kako im mogu pomoći. “Najbolji će dobiti pomoć kako bi bili još bolji. Ovo

je poruka i poziv za ostale ulagače da Vlada želi da se investira u Hrvatsku”, rekao je Vrdoljak. AD Plastik je hrvatska kompanija s međunarodnom prisutnošću. U Hrvatskoj imaju pogone u Solinu i Zagrebu s ukupno 870 radnika, po jednu tvornicu u Rumunjskoj i Sloveniji te tri tvornice u Rusiji. Ukupno zapošljavaju 2700 radnika. Vrijednost godišnjeg izvoza hrvatskog dijela AD Plastika je 70 milijuna eura, a cijele grupe 250 milijuna eura. (D.Ž.)

a, 29 milijuna eura ćemo dobiti iz tranzicijskog instrumenta koji predstavlja svojevrsni nastavak IPA I komponente namijenjene jačanju administrativnih sposobnosti državne uprave, a 40 milijuna eura nas čeka iz schengenskog instrumenta namijenjenog pripremi zemlje članice za primjenu novog graničnog režima. Područja potrošnje tog novca određuju

Koliko ćemo stvarno iskoristiti novca iz EU-a ovisi o pripremljenosti naših projekata za financiranje pripremljenosti naših projekata za financiranje. U sljedećoj godini ćemo 150 milijuna eura dobiti kao avans iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda, 75 milijuna eura dobit ćemo iz instrumenta novčanog toka, namijenjenog poboljšanju neto novčane pozicije hrvatskog proračuna u odnosu na proračun EU-

svijet vio i nove investicije putem klastera automobilske industrije, čiji je AD Plastik član. Klaster je već pripremio projekt za povlačenje 20 milijuna eura iz fondova EU-a za regionalni razvoj. Ako se taj projekt realizira, donio bi još 700 radnih mjesta u AD Plastiku i kod drugih proizvođača članova klastera. Novi pogon AD Plastika obišli su i pot-

Deficit veći od 17 milijardi kuna

H

rvatski sabor prihvatio je prošli tjedan državni proračun za iduću godinu. Proračunski rashodi u 2014. planirani su u visini od 130,5 milijardi kuna, a prihodi 113,1 milijarde kuna, što znači da će proračunski deficit biti veći od 17 milijardi kuna.

Oko 305 milijuna kuna godišnje iz proračuna uštedjet će se na rezanju povlaštenih mirovina Nije prihvaćen ni jedan amandman oporbe. Sabor je također prihvatio rebalans proračuna za ovu godinu. Vladinim amandmanom na prijedlog zakona o izvršavanju proračuna za 2014. godinu državni dug u idućoj godini ograničava se na 62 posto BDP-a. Prilikom predstavljanja proračuna u Saboru premijer Zoran Milanović rekao je da je povećanje deficita u proračunu za 2014. najmanje milijardu kuna u odnosu na

ovu godinu, što će biti deficit od pet posto BDP-a. Premijer je tom prilikom najavio da će hrvatska ekonomija u iduće dvije ili tri godine stajati na puno zdravijim temeljima. Upozorio je da je Hrvatska godinama živjela iznad svojih mogućnosti. Do kraja ove godine javni dug narast će na 195 milijardi kuna, a servisiranje tog duga najveći je uteg u naporima da Hrvatska što prije izađe iz krize. Smanjivanje javnog duga i proračunskog deficita Milanović je označio preduvjetima ozbiljnog rasta hrvatskog gospodarstva, ne samo obvezom prema EU-u. No zbog prekoračenja visine deficita i javnog duga Hrvatska će biti podvrgnuta europskoj

proceduri smanjenja prekomjernog deficita. Morat će predložiti mjere kojima će u roku od tri godine, pod nadzorom Europske komisije, smanjiti manjak ispod maastrichtskih kriterija. Vlada je već prošli tjedan započela s najavljenom racionalizacijom troškova. Mirovine koje se isplaćuju po posebnim propisima (tzv. povlaštene mirovine), koje su veće od 5000 kuna, smanjit će se za 10 posto. Proračun bi tako mogao uštedjeti oko 305 milijuna kuna godišnje. Osnovane su i radne skupine koje trebaju provesti ostale mjere: izdvajanje i privatizaciju servisnih službi po ministarstvima, objedinjavanje javne nabave i drugo. (I.V.)

Predaja obvezujućih ponuda za privatizaciju

Produljen rok za HPB i CO Rok za predaju obvezujućih ponuda za privatizaciju Hrvatske poštanske banke produljen je na 9. prosinca, a za privatizaciju Croatia osiguranja do 16. prosinca. Za HPB se natječu Erste i OTP banka. Erste je u prvom krugu ponudila 130,2 milijuna eura, dok je OTP dala ponudu u rasponu od 92,2 milijuna eura do 118 mi-

lijuna eura, ovisno o modelu privatizacije. Ako bi Erste banka preuzela HPB, time bi po tržišnom udjelu postala druga najveća banka u Hrvatskoj. Za Croatia osiguranje je Adris Grupa ponudila 104,5 milijuna

eura za 132.267 dionica, te dokapitalizaciju od dodatnih 130 milijuna eura. Poljski PZU spreman je platiti 142,5 milijuna eura za 158.174 dionice i osigurati još 50 milijuna eura za kapitalno osnaživanje. Croatia osiguranje ove je godine zadržalo vodeću poziciju na tržištu od 29,9 posto. Slijede Allianz sa 13,2 posto i Euroherc s udjelom od 10,3 posto. (I.V.)


6

AKTUALNO

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 29. studenoga do 1. prosinca 2013. u Hrvatskoj je osnovano 86 poslovnih subjekata, što je 5 poslovnih subjekata manje nego tjedan prije. Pritom su osnovana 62 jednostavna d.o.o.-a te 24 klasična d.o.o.-a. U svim tjednima studenoga i listopada, osim jednom, razvidno je otvaranje većeg broja j.d.o.o.-a u odnosu na klasični d.o.o., no razvidno je i da intenzitet otvaranja tvrtki – bez obzira na oblik – opada kako se bliži kraj godine. Samo u studenome osnovana su 394 poslovna subjekta, što je mjesec s najmanjim brojem novoosnovanih tvrtki. Istodobno s otvaranjem novih tvrtki, ugasilo se odnosno brisana su 124 poslovna subjekta, dok je likvidirano 11 poslovnih subjekata. U studenom je tako brisana 51 tvrtka više nego ih je osnovano – brisano je 445 tvrtki. Najviše tvrtki i dalje se osniva u Zagrebu, 35 u jednom tjednu, slijedi Split i Rijeka sa po 10 novoosnovanih tvrtki. Zadnji tjedan studenoga bit će zabilježen i po podatku da je u tom razdoblju u raznim oblicima i fazama stečajnih postupaka - klasični stečajni postupak, skraćeni stečajni i brzi stečajni postupak - bilo 136 hrvatskih kompanija, dok je u predstečajnim nagodbama – u raznim fazama procesa – bilo 171 poduzeće, pri čemu je za 44 poduzeća zaključen postupak predstečajne nagodbe.Broj subjekata u blokadi do 30 dana u zadnjem tjednu studenoga najveći je u zadnjih tri mjeseca – ukupno je bilo 6684 subjekta u kratkoročnoj blokadi.

STEČAJEVI Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

30 16 10 4 66 7 59 40 40 171 61 6 26 34 44

BRISANI SUBJEKTI Brisani subjekti Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka

124 124 12 11 1

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA Poslovni subjekti 86 24 d.o.o. 62 j.d.o.o. 0 d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar 5 Slavonski 0 Brod Dubrovnik 4 Split 10 Karlovac 3 Šibenik 4 Osijek 8 Varaždin 2 Pazin 4 Zadar 3 Rijeka 10 Zagreb 35 Sisak 0 BLOKADE Subjekti u blokadi na dan: 25.11.2013. 6684 Blokirano 0-30 dana 4076 Blokirano 31-60 dana 3754 Blokirano 61-90 dana 1292 Blokirano 91-120 dana 2029 Blokirano 121-180 dana 7713 Blokirano 180 do 365 dana 20728 Blokirano 1-2 godine 11042 Blokirano 3-5 godina 249701 Neblokirani subjekti REJTING TJEDNA DI KLANA d.d.

Privredni vjesnik Broj 3806, 9. prosinca 2013.

( manje od 2 mlrd €

lanjska robna razmjena država Višegradske skupine i Hrvatske

Predstavnici Višegradske skupine u HGK-u

Poslovni most između Jadrana i Baltika Dijelimo gotovo istovjetne povijesne, gospodarske i kulturne okolnosti i sve upućuje na to da bismo morali imati i veću razmjenu u svakom pogledu, no tome još nije tako, istaknula je Vesna Trnokop Tanta Igor Vukić vukic@privredni.hr

T

ajna našeg razvoja u zadnjih 20 godina je jednostavna: težak rad, kaže Grzegorz Gawin, zamjenik veleposlanika Poljske u Hrvatskoj. Na prošlotjednom skupu u Hrvatskoj gospodarskoj komori Gawin i njegovi diplomatski kolege, veleposlanici Češke, Slovačke i Mađarske, predstavili

Tajna našeg razvoja u zadnjih 20 godina je jednostavna: težak rad, kaže Grzegorz Gawin su djelatnost Višegradske skupine. Riječ je o udruženju kojim te četiri zemlje unutar Europske unije promoviraju regionalni razvoj i gospodarsku suradnju. Novi zamah za suradnju Ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo EU-a suradnja može dobiti novi zamah, istaknuo je Ivan Gabor, veleposlanik Mađarske. Predstavnici Višegradske skupine pozvali su hrvatske poduzetnike da istraže mogućnosti rada na njihovim tržištima. Zajedničkim nastupom mogli bi izaći i na tržišta u Kini, Rusiji ili Južnoj Americi. Višegradska skupina na tome radi i osnivanjem

Grzegorz Gawin, Juraj Priputen, Martin Košatka, Ivan Gabor i Vesna Trnokop Tanta

inozemnih predstavništava. Jedno takvo postoji u Cape Townu u Južnoj Africi, a uskoro se otvara Višegradska kuća i u Ho Ši Minu u Vijetnamu. Jedan od modaliteta suradnje je angažiranje tvrtki iz Hrvatske, posebice malih i srednjih, u lancu dobavljača velikih ili multinacionalnih kompanija koje djeluju u ovim zemljama. Takva suradnja već je započela. Oko 25 posto izvoza Hrvatske u Slovačku otpada na dijelove za sjedala za automobile, koji se ugrađuju u vozila u slovačkim tvornicama, rekao je veleposlanik Slovačke Juraj Priputen. Riječ je o naslonima za glavu koji se proizvode u Pregradi. Predstavnici Višegradske skupine mogu hrvatskim poduzetnicima prenijeti iskustva iz privlačenja europskih fondova, dodao je češki veleposlanik Martin Košatka. Prema njegovom mišljenju, Hrvatska treba razvijati dobre odnose sa susjedima jer će joj to uvijek

ostati najbliža tržišta. Češka iskustva u postizanju kvalitetnih proizvoda razumne cijene mogla bi biti korisna i hrvatskim proizvođačima. Važnost zajedničke sigurnosti Potpredsjednica HGKa Vesna Trnokop Tanta najavila je suradnju s komorama zemalja Višegradske skupine. Istaknula je da su ove četiri države uživale prednosti članstva u EU-u devet godina prije ulaska Hrvatske te kvalitetno iskoristile zlatno doba članstva u Uniji. Hrvatska je ušla u sasvim drugačijim okolnostima, usred financijske i gospodarske krize. Ipak, kazala je, mnogo je toga što možemo naučiti od država Višegradske skupine. Dijelimo gotovo istovjetne povijesne, gospodarske i kulturne okolnosti i sve upućuje na to da bismo morali imati i veću razmjenu u svakom pogledu, no tome još nije tako, naglasila je ona. Lani je ukupna robna raz-

mjena između država Višegradske skupine i Hrvatske iznosila manje od dvije milijarde eura. Članice Višegradske skupine veliku pažnju posvećuju zajedničkoj sigurnosti – od vojne komponente, gdje se razvija suradnja obrambenih sustava – do sigurnosti opskrbe energijom, prometne povezanosti, istaknula je Edit Batorfi Szilagyne iz Ministarstva vanjskih poslova Mađarske. Nastoje se osigurati dobava plina i nafte iz različitih pravaca i izvora. Tako je snažno podržavana gradnja LNG terminala u Poljskoj, koji bi trebao biti gotov za dvije godine. Zanimanje pokazuju i za najavljenu gradnju LNG terminala na Krku. Tješnjom suradnjom s Hrvatskom mogle bi se spajati i razvijati željezničke i cestovne mreže koje bi sezale od Jadrana do Baltika, ocijenila je Andrea Petrić iz Sektora za međunarodne odnose HGK-a. Članovi Višegradske skupine međusobno koordiniraju i nastup u Bruxellesu i tako imaju aktivniju ulogu pri stvaranju regionalnih politika EU-a. Upravo je korištenje kohezijskih fondova pomoglo, primjerice, Poljskoj da njezini poljoprivrednici prebrode izlazak na zajedničko europsko tržište. A ne treba zaboraviti da i samo tržište Višegradske skupine ima 64 milijuna potencijalnih potrošača pa već i zbog toga može biti privlačno stranim ulagačima.


7

www.privredni.hr Broj 3806, 9. prosinca 2013.

“Zbog svog zemljopisnog položaja, Višegradska skupina može biti most za suradnju između Baltika i dunavske regije.”

Ivan Gabor, mađarski veleposlanik u Hrvatskoj

Ivan Gabor, veleposlanik Mađarske u Hrvatskoj

Željeznica je dobar adut za europske fondove Ako Zagreb namjerava potpore kohezijske politike usmjeriti prvenstveno u razvoj željeznice, već sada možemo reći da će biti u povoljnoj poziciji za stjecanje podrške Europske komisije jer je željeznica “prijateljskija” za okoliš od drugih oblika prometa

O

d 1. srpnja ove godine Višegradskom skupinom predsjeda Mađarska. Veleposlanik Mađarske u Hrvatskoj Ivan Gabor za Privredni vjesnik govorio je o prioritetima mađarskog predsjedanja i projektima koji će u idućem razdoblju biti na dnevnom redu u ovoj grupaciji zemalja. Koje energetske projekte podupire Višegradska skupina? - Zalažemo se za razvoj energetskog tržišta u skladu sa smjernicama Europskog vijeća iz veljače 2011. Potičemo projekte na južnom dobavnom pravcu da bi u regiju mogao stizati plin iz različitih izvora. Iz istog razloga želimo razvijati i LNG terminale. Tako će nastati regionalno plinsko tržište čime bi se bolje iskoristili plinovodi i plinske interkonekcije između država članica. Slično vrijedi i za naftovode kojima želimo ostvariti sigurnost dopreme nafte za cijelu regiju. Europska unija propi-

sala je vrlo ambiciozne ciljeve za razvoj ekonomije s niskim zagađenjem okoliša. Ti ciljevi, koji trebaju biti ostvareni do 2050. godine, bit će velik izazov energetskom sektoru i zahtijevat će velike troškove. Radi postizanja tih ciljeva treba sačuvati ulogu nuklearne energije, kao čistog, sigurnog i cjenovno prihvatljivog izvora električne energije. Višegradska skupina ima posebnu radnu grupu koja se bavi ra-

Treba poticati uključivanje malih i srednjih tvrtki u mrežu dobavljača multinacionalnih kompanija zvojem nuklearne energije. U okviru te radne grupe raspravlja se o mogućnostima suradnje na razvojnim projektima vezanim uz nuklearnu energiju. Pratimo i analize Europske komisije u pogledu iskorištavanja nekonvencionalnih izvora nafte. Članice Višegradske skupine razmotrit će najbolje prakse iskorištavanja nafte iz škriljevca, uz najvišu razinu zaštite okoliša.

Robert Anic/PIXSELL

Igor Vukić vukic@privredni.hr

U kojim ekonomskim sektorima je najlakše ostvariti suradnju? Što mogu očekivati mala i srednja poduzeća? - Hrvatskim tvrtkama bi moglo biti korisno iskustvo mađarskih malih i srednjih poduzeća u učinkovitom iskorištavanju europskih fondova. Priključenjem Hrvatske Europskoj uniji te ukidanjem carinskih formalnosti raste i značaj pograničnih područja s gospodarskog, poljoprivrednog, trgovinskog i turističkog aspekta. Osim toga, treba poticati uključivanje malih i srednjih tvrtki u mrežu dobavljača multinacionalnih kompanija. Izvozni

potencijal imaju i poljoprivredna i prehrambena industrija. U “zelenom gospodarstvu” treba razvijati tehnologije vezane uz industriju zaštite okoliša i iskorištavanja geotermalnih izvora energije, zatim proizvodnju energije iz biomase. Otvaraju se i velike mogućnosti za razvoj poslovnih i financijskih usluga te usluga razvoja nekretnina za cijelo područje Višegradske skupine i zapadnog Balkana. Hrvatska planira niz projekata u razvoju infrastrukture, osobito željezničkog prometa. U tome želi koristiti novac iz europskih fondova.

Koliko joj u tim nastojanjima mogu koristiti iskustva zemalja Višegradske skupine? - Za Hrvatsku prometni koridor V.b, koji povezuje Rijeku, Zagreb i Budimpeštu, ima posebnu važnost. Na tom koridoru je već ostvareno cestovno povezivanje, a željeznička veza, koja je za budućnost Luke Rijeka od odlučujuće važnosti, jest zadatak koji je pred nama. Drugi prometni pravac – i od političke važnosti – jest prometni koridor V.c koji povezuje Ploče, Sarajevo, Osijek i Budimpeštu. Prometno povezivanje na ovom pravcu, kako cestovno, tako i željezničko,

od izuzetne je važnosti za regiju. Zemlje Višegradske skupine su do danas već stekle veliko iskustvo na području realizacije razvoja infrastrukture uz pomoć fondova Unije, koje smo spremni podijeliti s Hrvatskom. Za početak, ako Zagreb namjerava potpore kohezijske politike usmjeriti prvenstveno u razvoj željeznice, već sada možemo reći da će biti u povoljnoj poziciji za stjecanje podrške Europske komisije jer je željeznica “prijateljskija” za okoliš od drugih oblika prometa. Na koji još način Višegradska skupina doprinosi europskim idejama otvorenog tržišta i regionalnog razvoja? - Srednja Europa je nakon proširenja EU-a 2004. godine doživjela temeljite promjene. Unija ima makroregionalne strategije usmjerene na ravnomjeran razvoj, a Višegradska skupina svojim iskustvom može pomoći u kreiranju primjerenih projekata. Zbog svog zemljopisnog položaja, Višegradska skupina može biti most za suradnju između Baltika i dunavske regije.

Poticati ravnomjeran razvoj zemalja i jačati suradnju među građanima

Mađarski poduzetnici, javite se

Koji su prioriteti mađarskog predsjedanja Višegradskom skupinom? - Glavni naglasak je na poticanju ravnomjernog razvoja naših zemalja i jačanju suradnje među građanima. Nastojimo o temeljnim principima Višegradske skupine informirati što više ljudi te da oni osjete da se mogu pridružiti sa svojim inicijativama. Unutar tog općeg okvira, u vrijeme mađarskog predsjedanja aktivnosti se odvijaju u tri glavna pravca. To su prije svega zapošljavanje i socijalna uključenost, s programima za poboljšanje položaja romske manjine u našim ze-

Tvrtke u Hrvatskoj osnovane mađarskim kapitalom, nažalost, naše predstavništvo (Ured za ekonomske odnose) potraže samo kada se susretnu s nekim administrativnim ili drugim problemom te im je potrebna pomoć. O onima koji već godinama posluju bez problema na hrvatskom tržištu imamo vrlo malo ili nimalo informacija. Stoga bih iskoristio priliku da zamolim mađarske poduzetnike koji posluju u Hrvatskoj da svoje kontakt podatke dostave Uredu za ekonomske odnose našeg Veleposlanstva na sljedeću e-mail adresu: zagreb@hita.hu.

mljama. Zatim je tu prometna povezanost: potičemo akcije za uklanjanje prepreka povezivanju naših zemalja. Tu posebice želimo razvijati cestovni i željeznički pravac sjever-jug kao prometnu os te pripadajuću mrežu prometnica. Treći stup djelatnosti Višegradske skupine je energetska sigurnost. Želimo razvijati regionalno tržište energijom i stvoriti uvjete za različite dobavne energetske pravce.


8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3806, 9. prosinca 2013.

( 27 država

rangirali su stručnjaci UHY-a prema nekoliko faktora

( 5,6%

rast izvoza u Hrvatskoj od 2005. od 2011. godine

Najnovija studija UHY-a, međunarodne mreže za računovodstvo, reviziju, porezno i poslovno savjetovanje

Hrvatska odlično koristi globalizaciju Hrvatska se rangirala visoko jer ne oporezuje dodatno dobit stečenu u inozemstvu, objašnjava Helena Budiša, kao i zbog visoke stope rasta izvoza u promatranom razdoblju Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Niska ocjena za visoki porez na ino dobit

P

rema novoj studiji UHY-a, međunarodne mreže za računovodstvo, reviziju, porezno i poslovno savjetovanje, Hrvatska je jedna od najbolje plasiranih svjetskih država u utrci u iskorištavanju globalizacije, što bi mogao biti oslonac za pozitivni ekonomski rast u budućnosti. UHY-ovi stručnjaci u poreznom i poslovnom savjetovanju u 27 država rangirali su svoje ekonomije prema nekoliko faktora, uključujući poreznu i trgovinsku politiku, a koji pokazuju koliko je ekonomija već internacionalizirana, i kako je pozicionirana da bi iskoristila prednosti globalizacije trgovine u budućnosti. Solidna Hrvatska U studiji UHY-a su uključeni parametri o tome koliko je uspješna država u pregovorima o povoljnim poreznim aranžmanima s potencijalnim trgovačkim partnerima; koliko je uspješna u rastu izvoza; koliko važnu ulogu međunarodna trgovina već ima u njenoj ekonomiji; koliko poreza se naplaćuje na povrat dobiti ostvarene u inozemstvu; gleda se njezin rang u istraživanju Svjetske banke Doing Business te troškovima rada. Podaci su dobiveni od Svjetske banke, Svjetske trgovinske organizacije, Međunarodne organizacije rada i nacionalnih vlada. Ocijenjena prema ovim faktorima, Hrvatska je rangirana kao osma s ukupnom ocje-

Iako je Kina prošla ukupno daleko bolje nego SAD, s ukupnom ocjenom od 4,6 od 10, ocjene obje najveće svjetske ekonomije srušene su visokim porezima koji se zaračunavaju na povratak zarađene inozemne dobiti društava, no ti porezi smanjuju mogućnosti društava da organiziraju podružnice preko granice. Pola država iz studije ne zaračunava porez na povratak zarađenih dividendi, objašnjava Rick David iz UHY-a LLP USA. “Američke tvrtke su prepoznate i udomaćene u čitavom svijetu, ali u stvarnosti naš porezni sustav je vrlo loše usmjeren prema ohrabrivanju američkih tvrtki na međunarodni rast, s najvećim porezom na povratak inozemno zarađene dobiti u studiji”, kaže Rick David.

nom od 5,1, rangirajući se ispred Kine, te dijeleći poziciju s Češkom, Indijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. “Hrvatska se rangirala visoko budući da ne oporezuje dodatno dobit stečenu u inozemstvu. Nepostojanje takvog poreza ohrabruje kompanije sa sjedištem u Hrvatskoj da prenesu dobit natrag u Hrvatsku, kako bi primjerice povećale ulaganja i ponudu posla. Ostaje problem, međutim, što

je Vlada skrivenim porezom za isplatu dobiti zapravo povećala stopu unutrašnjeg poreza na dobit i do 32,5 posto, što nas je svrstalo u tri zemlje s najvećim porezom na dobit u Europi, a to je zaista nečuveno ako pogledamo naše konkurentske zemlje”, istaknula je Helena Budiša, direktorica tvrtki UHY HB Ekonom i UHY Savjetovanje, društva članice UHY mreže, sa sjedištem u Splitu.

Prema njezinim riječima, izvoz je područje koje je osiguralo rast hrvatskoj ekonomiji, s prosječnom visokom godišnjom stopom rasta od 5,6 posto u razdoblju od 2005. od 2011. “Te brojke ohrabruju, međutim treba ih uzeti s dozom skepse, uzevši u obzir zaista nisku početnu visinu izvoza, te lošu situaciju na domaćem tržištu koje je još znatno više orijentirano na uvozne proizvode. Valja ima-

ti na umu i činjenicu da hrvatski izvoz ne pokriva uvoz, ali poglavito da se najveći dio tog izvoza odnosio na tržište Cefte, s kojom više nemamo tako povoljne uvjete trgovine”, ističe ona. Potreban dodatni napor I u studiji UHY-a stoji da je potrebno poduzeti korake kako bi Hrvatska ostvarila daljnji rast internacionalizacije svoje ekonomije. “Hrvatska se rangirala loše u smislu ocjenjivanja broja sporazuma o dvostrukom oporezivanju, sa samo 56 njih na snazi. Međunarodna trgovina potiče se kada su ugovori na sna-

Rang lista koja pokazuje sposobnost 27 država u iskorištavanju buduće globalizacije trgovine Rang 1. 2. 3. 3. 3. 6. 7. 8. 8. 8. 8. 12. 12. 12.

Država Njemačka Slovačka Nizozemska Novi Zeland Velika Britanija Danska Francuska Češka Republika Indija Hrvatska UAE Rumunjska Brazil Irska

Ocjena od 10 6,4 6,3 6,0 6,0 6,0 5,4 5,3 5,1 5,1 5,1 5,1 5,0 5,0 5,0

Rang 15. 15. 17. 17. 17. 20. 21. 21. 23. 24. 25. 25. 27. Izvor: UHY

Država Rusija Australija Kina Urugvaj Španjolska Meksiko Kanada Austrija Izrael Nigerija Italija SAD Japan

Ocjena od 10 4,7 4,7 4,6 4,6 4,6 4,4 4,3 4,3 4,1 4,0 3,7 3,7 3,0

zi kako bi minimizirali ili izbjegli dvostruko oporezivanje, a povisujući broj država s kojima ima takve ugovore, Hrvatska bi mogla povećati svoju konkurentnost u ovom području”, smatraju stručnjaci UHY-a.

Navedene brojke ohrabruju, međutim treba ih uzeti s dozom skepse, kaže Helena Budiša U ostatku Europe, UHY je istaknuo Slovačku, Češku i Rumunjsku kao vrlo uspješne u iskorištavanju mogućnosti koje im pruža tržište EU-a. U međuvremenu se Španjolska izvukla iz recesije u trećem kvartalu 2013. i to zahvaljujući rastu izvoza, te bi potencijalno mogla poboljšati svoju trgovinsku poziciju u budućnosti. Očekivano, Njemačka, kao jedan od najvećih svjetskih izvoznika, predvodi listu. Hrvatska, pak, tek treba iskoristiti mogućnosti bescarinskog izvoza na tržište EU-a, te se dokazati na njemu.


S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3806, 9. prosinca 2013.

( 104 mil kn

MOL planira predložiti zatvaranje rafinerija

odobreno za program Pomoć u tranziciji i jačanju institucija

Sjednica hrvatske

vlade

Efikasnije ovrhe Događalo se da se dužnicima ovrhom oduzima nekretnina koja višestruko premašuje iznos duga. Sad će im se nuditi da predlože drugi predmet ovrhe Igor Vukić vukic@privredni.hr

C

ijene naftnih derivata na benzinskim crpkama ubuduće će se formirati slobodnom odlukom trgovaca, odredila je Vlada na prošlotjednoj sjednici. U povijest za sada odlaze Pravilnik o utvrđivanju najviših maloprodajnih

Cijene naftnih derivata na benzinskim crpkama formirat će se slobodnom odlukom trgovaca cijena naftnih derivata i Pravilnik o utvrđivanju cijena ukapljenog naftnog plina. Najviša cijena se prema tim pravilnicima utvrđivala svaka dva tjedna. Cijena se računala na temelju prosječnih cijena goriva na mediteranskom tržištu. Maloprodajni lanci i samostalne benzinske postaje mogle su i do sada nuditi niže cijene, no nisu mogle povećavati cijenu iznad maksimalne, čak i ako su im rasli ulazni proizvodni ili prodajni troškovi. Sada će moći odre-

9

đivati cijene kako žele, u skladu s odgovorom potrošača. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak podsjeća da je to u skladu s pravilima Europske unije i da će se tako povećati konkurencija na tržištu. U Vladi smatraju da bi se zbog toga mogli pojaviti i novi sudionici na hrvatskom tržištu nafte i naftnih derivata. Nova uloga Fine Vlada je izmijenila Ovršni zakon, uvodeći neke socijalne mjere za zaštitu ovršenika, ali su dodane odredbe za povećanje efikasnosti ovrha, čime se ide i na ruku ovrhovoditelja. Uz ostalo, skraćuju se rokovi za postupanje. Žalba na ovrhu više neće putovati s općinskog na županijski sud pa se sporo vraćati na općinski radi provedbe. “Sve će se odvijati na općinskom sudu: žalbu će rješavati vijeće od tri suca i to brzo, u susjednoj sobi”, naglasio je Orsat Miljenić, ministar pravosuđa. U praksi se događalo da se dužnici ovršuju tako da im se oduzima nekretnina iako je dug višestruko manji od njezine vrijednosti. Stoga se uvodi moguć-

nost da ovršenik pod određenim uvjetima predloži drugi predmet ovrhe. Financijska agencija dobiva novu ulogu u postupcima ovrhe nad nekretninama. Ministar Miljenić kaže da se događalo da se nekretnine prodaju po znatno nižoj cijeni od stvarnih vrijednosti jer se prodaja odvijala u uskom krugu sudionika. Zato će Fina organizirati procjenu vrijednosti nekretnina uz pomoć neovisnih procjenitelja. Slijedit će oglašavanje u elektroničkom oglasniku s fotografijama i opisom nekretnina. Dražbe će se održavati elektroničkim putem, a tko nema kompjuter moći će doći u poslovnicu Fine i sudjelovati u dražbi, rekao je Miljenić. Privučeno više novca Građani kod kojih se provodi ovrha na jedinoj nekretnini za stanovanje dobit će mogućnost da šest mjeseci žive u tom stanu dok se ne snađu. Za to vrijeme plaćat će vjerovniku, odnosno, novom vlasniku nekretnine, zaštićenu najamninu. Ovrha se neće moći provesti na novcu koji je netko dobio na račun put-

nih troškova. “To nije plaća već naknada za stvarne troškove i ne može biti predmetom ovrhe”, objasnio je Miljenić. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić obavijestio je ministre da je Hrvatska prošli tjedan povećala svoj rezultat u privlačenju novca iz europskih fondova. Plus u odnosu na novac koji je trebalo uplatiti kao članarinu za EU je sa šest milijuna eura porastao na 18 milijuna eura. Naime, Ministarstvu poljoprivrede odobren je novi europski projekt. A za program Pomoć u tranziciji i jačanju institucija, o kojem se u Vladi raspravljalo prošli tjedan, Hrvatskoj je odobreno 104 milijuna kuna. Od toga će EU dati 87 milijuna kuna, a iz državnog proračuna će se osigurati 16,6 milijuna kuna. Isplata slijedi u idućoj godini. U kreditiranje Hrvatskih autocesta uključila se i ruska Sberbanka, sa 150 milijuna eura. Kredit je podignut na sedam godina, uz kamatu od 4,5 posto. Vlada je preuzela jamstvo da će Hrvatske ceste vratiti kredit i ako dođe do promjene vlasništva nad tim poduzećem.

Vrdoljak: Vlada neće pristati Vlada neće pristati na zatvaranje rafinerija, izjavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Bio je to odgovor najavama iz medija da MOL planira predložiti zatvaranje rafinerija u Rijeci i Sisku jer su premale i nerentabilne. MOL je nedavno zatvorio svoju daleko veću rafineriju u Mantovi i, kako se procjenjuje, tržišta na kojima posluje namjerava opskrbljivati iz svojih moderniziranih rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj. Modernizacija hrvatskih rafinerija stajala bi od 350 do 500 milijuna eura i pitanje je bi li se isplatila u postojećim tržišnim okolnostima. Ministar Vrdoljak rekao je da još nije dobio MOL-ov prijedlog strategije, u kojem bi mogla stajati i službena najava zatvaranja pogona u Sisku i Rijeci. “Očekujemo da ćemo to dobiti prije trećeg pregovaračkog kruga.

MOL bi trebao konkretizirati prijedlog strategije ako želi razvijati Inu”, kazao je Vrdoljak. Dodao je da bi zatvaranje bio zločin za zaposlenike Ine, za industriju i energetsku stabilnost Hrvatske. Uprava Ine priopćila je da je kompanija prije nekoliko godina pokrenula investicijski projekt velikih razmjera u sklopu kojeg se uložilo više od pet milijardi kuna u riječku i sisačku rafineriju, a koje danas proizvode gorivo EURO V kvalitete. Ulaganja su se obavljala u skladu s tržišnim okolnostima, o čemu trebaju odlučivati tijela kompanije, a ne dioničari, priopćeno je iz Ine. (I.V.)

Prijedlog zasad povučen

Zakon o radu prebačen u iduću godinu

Vlada ne odustaje od izmjena Zakona o radu, već uzima predah do siječnja, kad ćemo ponovo pozvati sindikate na pregovore, rekao je prošli tjedan ministar rada Mirando Mrsić. Komentirao je odluku Vlade da zasad iz procedure povuče prijedlog koji je naišao na snažno protivljenje sindikata. Iako je donošenje odluke o izmjenama ZOR-a odgođeno, sindikalni predstavnici prosvjedovali su prošli tjedan ispred Vlade na Markovu trgu. “S obzirom na to da saborsko zasjedanje traje do 15. prosinca, a izmje-

ne ZOR-a trebaju ići u dva čitanja, imamo vremena da sjednemo za stol i još neke stvari razmotrimo i promijenimo. ZOR bi trebao ići na Vladu negdje u siječnju pa ponovno pozivam sindikate da raspravimo sva otvorena pitanja i konsenzusom donesemo taj zakon”, izjavio je ministar Mrsić. Dodao je i kako treba vidjeti je li prijedlog izmjena usklađen s pravnom stečevinom EUa, te da za to treba određeno vrijeme s obzirom na brojne direktive koje se odnose na radno zakonodavstvo. Opovrgnuo je da se uplašio sindikalnih prijetnji. “Moramo donijeti novi zakon o radu, budući da je to zakon koji povećava konkurentnost Hrvatske, čuva radna mjesta i pomaže otvaranju novih”, rekao je Mrsić. (I.V.)


10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3806, 9. prosinca 2013.

( oko 60 sjedećih mjesta ( 12 ha vinograda ima konferencijska dvorana Event Ilica 107

DARRER, ZAGREB

sa 60.000 loza obrađuju Senjkovići

Vina Senjković, Dračevica-Nerežišća (Brač)

Kongresni centar za sve

Njihov izbor je vrhunska kvaliteta Prostor se po želji svakoga klijenta može vrlo lako prilagoditi tako da može biti dvorana za promociju, ali i centar za tjelovježbu

Vinoljupci se lako privikavaju na mlade vinare iz obitelji Senjković i njihova vrhunska vina koja su u vrlo kratkom roku osvojila hrvatsko tržište

moru poslovnih prostora koji zjape prazni, jedan od njih u centru Zagreba u svibnju je otvorio svoja vrata, ali ovaj put kao konferencijska dvorana Event Ilica 107. Sven Darrer, vlasnik tvrtke čija je dvorana, kaže nam kako je ideja o projektu zapravo rezultat vlastite potrebe za takvim prostorom u centru grada. “U potrazi za manjom konferencijskom dvoranom uspjeli smo pronaći tek hotelske koje su bile izvan grada i do kojih smo trebali doći vlastitim prijevozom, ili pak one kojima je cijena bila previsoka. Stoga smo odlučili svoj poslovni ured u Ilici 107 pretvoriti u novi, moderan, multifunkcionalan prostor za održavanje prezentacija, promocija, seminara, sastanaka, radionica, izložbi i druženja”, ističe. Prostor je površine 136 četvornih metara i kapacitet mu je oko 60 sjedećih mjesta. Dvorana je podijeljena u tri dijela. “Ulazi se u prijemni dio, a on se nadovezuje na središnji koji je predviđen za druženje i okrjepu uz šank, stolove i

onedavno vinarski zapostavljen otok Brač posljednjih godina doživljava pravi procvat. Nakon Bakovića, koji je dosta vremena uz Carića bio najpoznatiji vinar ovog otoka, velike investicije u ovu djelatnost ostvario je i Jako Andabak sa svojim brendom Jako vino. Međutim, u zadnje vrijeme vinoljupci se lako privikavaju na vrlo simpatične mlade vinare iz obitelji Senjković i njihova vrhunska vina koja su u kratkom roku osvojila hrvatsko tržište te polako privikavaju Nijemce i Austrijance na bračke okuse. Ove godine su Senjkovići zaustavili izvoz jer su uspjeli plasirati sve količine vina u Hrvatskoj. Kako su ispraznili bačve, nisu nastupili ni na Međunarodnom festivalu vina i kulinarstva u zagrebačkoj Esplanadi. Dva brata Saša i Lari sa suprugama te njihov otac Tonči Senjković trenutačno obrađuju 12 hektara vinograda na kojima je zasađeno 60.000 loza od čega je 70 posto plavac mali, a ostalo su cabernet sauvignon i syrah. U no-

U

stolce te sofu s malim stolićem. Treći dio je ujedno i najveći, a on se otvara u seminarsku dvoranu opremljenu projektorom, računalom, platnom i pločom za pisanje”, napominje on. Snažnija promidžba Korisnici ove konferencijske dvorane su konzultanti, poslovne akademije, autoškole, škole stranih jezika, dječje igraonice, udruge, privatne

Korisnici dvorane su konzultanti, poslovne akademije, autoškole, dječje igraonice... tvrtke koje promoviraju svoje usluge i proizvode, sportski klubovi, centri za zdravlje i ljepotu i slično. “Napominjem kako je prostor multifunkcionalan s mogućnošću preoblikovanja za različite potrebe korisnika. Na taj način svakome poslovnom partneru po želji vrlo lako možemo prilagoditi prostor od dvorane za razne promocije do centra za tjelovježbu”, objašnjava dodavši kako je, kao u mno-

gim drugim poslovima, i ovome lokacija jedna od najvažnijih prednosti. Ulaganja i podrška u ovome projektu, nastavlja Darrer, ne bi bila moguća bez najuže obitelji. “Svatko od njih dao je dio sebe i svojih sredstava u konferencijsku dvoranu. Država, a posebice banka, u našem slučaju, na žalost, nisu prepoznale ovaj vid poduzetništva. Kredit nismo dobili, kao ni poticaje ni subvencije. Unatoč tomu, uspjeli smo sami svojim snagama i na to smo ponosni”, ističe. Od trenutačnih poslovnih poteza Darrer ističe usmjerenost na snažniju promidžbu tog prostora. “Stoga kontinuirano ulažemo u prostor kako bi bio udobniji i atraktivniji. Pratimo tehnološki razvoj i primjenjujemo ga. Poslovni plan nam je otvaranje sličnih prostora diljem zemlje, u Rijeci, Splitu, Puli, Zadru i Osijeku za sve one koji, kao i mi nekad, nemaju gdje po povoljnoj cijeni i u motivirajućem ambijentu pružati svoje usluge i okupljati se na seminarima i druženjima”, zaključuje Darrer. (B.O.)

D

vim vinogradima uzgajaju bijeli pošip. “Ove godine planiramo zasaditi još nekoliko tisuća loza sorte pošip i na tome planiramo ostati još neko vrijeme. Kako imamo uglavnom mlade vinograde, proizvodnju ćemo povećavati sukladno prinosu. Sadnju novih vinograda ne planiramo jer je ovo točna količina koju možemo u potpunosti nadzirati. Isto tako, ne namjeravamo otkupljivati grožđe. Opredijelili smo se za kvalitetu i na tome ćemo ustrajati”, ističe Saša Senjković, direktor proizvodnje u vinariji Vina Senjković. Pokoja čaša, poneki stih U njihovoj vinariji zaposleno je njih petero, a uspjeh zahvaljuju i dobroj podjeli posla. Podrum im se nalazi u mjestu Dračevica u Općini Nerežišće, dok su im vinogradi, smješteni između Dračevice i Ložišća, na nadmorskoj visini između 220 i 350 metara. “Kako su nam vinogradi većinom mladi, ove godine smo na tržište izbacili 20.000 boca vina koja plasiramo pod tri brenda - ružičasto Spoža,

zatim Bročka rič - kupaža plavca malog i cabernet sauvignona, te Bosso - čisti plavac mali, dozrijevan dvije godine u barriqueu. Iduće sezone na tržištu će se naći kupaža plavca malog, cabernet sauvignona i

Iduće sezone na tržištu će se naći kupaža plavca malog, cabernet sauvignona i syraha syraha, kojoj još nije određeno ime. Riječ je o vinu dobivenom iz probranog grožđa iz ovih sorti, koje odležava dvije godine u hrastovim bačvama”, govori Senjković. Senjkovići su napravili dobar posao s grupama turista koji posjećuju njihovu vinariju i njihovo je daljnje opredjeljenje, uz obradu tržišta, prodaja vina na kućnom pragu. Da turistima uz čašu vina bude servirana i pokoja dobra priča o Braču, pobrinut će se Sašina supruga Magdalena, uspješna čakavska pjesnikinja koja je u ovoj vinarskoj obitelji preuzela brigu o marketingu. (J.V.)


PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3806, 9. prosinca 2013.

( više od 40%

broj samozaposlenih žena u Hrvatskoj

( 300 najmoćnijih žena u hrvatskom biznisu predstavio Lider

Žene u biznisu 2013.

Već godinama raste broj tvrtki u vlasništvu žena Broj žena u poslovnom svijetu u Hrvatskoj, ali i u ostalim državama, raste, no rastu i njihove obveze, a njihove se sposobnosti i znanje često podcjenjuju. Velik broj poslovnih žena djeluje samostalno i razvija vlastito poslovanje pokretanjem startup tvrtki Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Ž

ene su vlasnice tvrtki ili imaju važne funkcije u nekom poduzeću, ali u top menadžmentu još je uvijek više muškaraca nego žena. Žene su i inovatorice: izumile su, primjerice, cirkularnu pilu, pancirni prsluk i indigo papir. Broj žena u poslovnom svijetu u Hrvatskoj, ali i u ostalim državama, ra-

Najveće i najtrajnije prepreke su pretežito u glavama samih žena, smatra psihologinja Mirjana Krizmanić ste, no rastu i njihove obveze. No, njihove se sposobnosti i znanje često podcjenjuju. Velik broj poslovnih žena djeluje samostalno i razvija vlastito poslovanje pokretanjem startup tvrtki. Kako bi bile što uspješnije u biznisu, trebale bi se umrežiti s ostalim kolegicama iz srodnih tvrtki, rečeno je na 3. susretu Žene u biznisu 2013., održanom proteklog tjedna u Zagrebu u organizaciji tjednika Lider. Tom je prigodom Lider predstavio i svoju listu 300 najmoćnijih žena u hrvatskom biznisu. Prva od njih je Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica koncerna Agrokor, druga je Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericsson Ni-

kole Tesle, a treća Lada Tedeschi Fiorio, potpredsjednica Nadzornog odbora Atlantic Grupe. Nagrade najboljima uručio je glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović. Preskočiti prepreke O tome kako žene mogu preskočiti prepreke na koje nailaze u svakodnevnom poslu, ali i u privatnom životu, pokušala je odgovoriti psihologinja Mirjana Krizmanić. Prema njezinim riječima “najveće i najtrajnije prepreke su pretežito u glavama samih žena”. Ona smatra kako muškarci još uvijek teško prihvaćaju žene kao ravnopravne u poslu, a još teže kao šefice. No, i žene same teško prihvaćaju svoje kolegice kao nadređene. “Iako su žene temeljitije i pouzdanije, one više vjeruju u sposobnosti muškaraca nego žena. Jedna od prepreka u ženskim glavama je i različit odgoj muške i ženske djece te položaj žena lijepe vanjštine u društvu. Nažalost, postoji predrasuda da su sve lijepe žene glupe”, rekla je Mirjana Krizmanić. Dodala je kako takve žene nastoje napredovati u karijeri zbog svoje inteligencije, a ne ljepote, kako smatraju neki muškarci, ali i žene. Zbog svih tih razloga, smatra ona, žene same sebi dodatno otežavaju položaj u poslovnom svijetu. Da je žena u biznisu upornija i čvršća od muškaraca, smatra Saša Cvetojević, osnivač Zagrebačkog inkubato-

Nagradu Ljerki Puljić uručio je glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović

ra poduzetništva (ZIP). “No, problem je u tome što neke žene koje imaju startup tvrtke uopće nisu pripremljene za takvo poslovanje. Naime, na fakultetima se uči samo teorija, dok je zanemarena praktična primjena znanja i stvaranje određenih vještina koje će im trebati u pokretanju vlastitog bi-

znisa”, istaknuo je Cvetojević dodajući kako se mora unaprijediti obrazovni sustav. Aktivna politika zapošljavanja žena Neki koraci u tom pogledu već su napravljeni, pa je tako u Hrvatskoj proteklih godina proveden cijeli niz projekata s ciljem

promocije ženskog poduzetništva i njihova osnaživanja na tržištu rada. Jedan od njih je projekt koji je proveo Hrvatski zavod za zapošljavanje u razdoblju od prosinca 2010. do siječnja 2012. Cilj tog projekta bilo je povećanje zapošljavanja žena koje se nalaze u nepovoljnom položaju i pružanje pomoći

Fleksibilno radno vrijeme za zaposlene majke U poslovnom svijetu radi sve više žena koje su i supruge i majke koje za svoje privatne obveze imaju sve manje vremena. Nedavno je provedeno istraživanje Fleksibilno radno vrijeme za zaposlene majke, a prema njegovim rezultatima žene u prosjeku tjedno na kućanske poslove te brigu o djeci i obitelji troše 30 sati. Mnoge od njih su samohrane majke koje imaju i dodatne obveze. “Većina anketiranih žena izjavila je kako nailazi na nerazumijevanje svojih poslodavaca, pa nerijetko moraju lagati o tome zašto im treba slobodan dan ili nekoliko slobodnih sati jer poslodavci ne mogu prihvatiti da im je dijete bolesno”, rekla je voditeljica istraživanja Sanela Dropulić iz tvrtke AGIT. Dodala je kako bi se sve to promijenilo kada bi se u Hrvatskoj uvelo fleksibilno radno vrijeme za zaposlene majke jer bi se u tom slučaju smanjila bolovanja, a na poslu bi došlo do veće radne angažiranosti i produktivnosti.

pri ulasku na tržište rada. Poseban cilj projekta bio je poticanje razvoja i provedbe učinkovitijih mjera aktivne politike zapošljavanja i posebno osmišljenih metoda rada usmjerenih prema tim navedenim skupinama žena. Hrvatska gospodarska komora provela je istraživanje potreba za obrazovanjem i usavršavanjem žena poduzetnica u sklopu projekta Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje Jugoistočne Europe (SEECEL) pod nazivom Žene poduzetnice pokretači otvaranja novih radnih mjesta u Jugoistočnoj Europi, kako bi se utvrdilo stanje i napravile podloge za razvoj novih ili poboljšanje postojećih mjera iz Akcijskog plana za razvoj ženskog poduzetništva. Kao rezultat tog istraživanja iskristalizirala se činjenica da je potrebno poduzetničko učenje uvesti u sustav obrazovanja te poticati žene putem stipendiranja za znanstvene i istraživačke projekte koji u konačnici mogu rezultirati poduzetničkom aktivnošću zasnovanom na inovaciji. Od 2002. u Hrvatskoj se bilježi rast broja poduzeća u vlasništvu ili većinskom vlasništvu žena, a kao razlog za pokretanje poslovne aktivnosti žene ističu želju za neovisnošću. Tako je i broj samozaposlenih žena u našoj zemlji veći od prosjeka zemalja EU-a - premašuje 40 posto.


12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3806, 9. prosinca 2013.

( oko 280.000 t

( 420 vezova

Drvna biomasa – strateški izazov energetske politike zemalja JIE

Josip Berket, vlasnik Marine Kaštela, Kaštel

godišnja proizvodnja peleta u Hrvatskoj

ima Marina Kaštela

Nigdje nema u istočnoj strani Kad bismo mi gradili vezove u zaštićenim otočnim uvalama, izgu otocima poput Vele Luke, Korčule, Starigrada, Hvara, Jelse, Komi Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Glad za peletima J Konjunktura na europskom tržištu je vrlo dobra tako da trenutačno u inozemstvu završi oko 92 posto hrvatskih peleta. Najviše hrvatskih peleta završava u Sloveniji i Italiji Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

edavno prihvaćen Nacionalni akcijski plan (NAP) za obnovljive izvore energije (OIE) do 2020. godine jezičac na vagi takvih projekata prebacio je sa sunčevih i vjetroelektrana na male hidroelektrane, biomasu i

U industrijski pogon za proizvodnju peleta potrebno je uložiti oko pet milijuna eura kogeneraciju. Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (Regea), na 4. međunarodnoj energetskoj konferenciji Drvna biomasa – strateški izazov energetske politike zemalja Jugoistočne Europe, istaknuo je kako je Hrvatska trebala imati ipak mnogo više završenih projekata korištenja biomase nego što je to sada. “S obzirom na to koliko imamo šumske biomase, odnosno drvnog

ostatka, moramo postići da ona bude obnovljiv izvor energije koji se zaista koristi”, naglasio je. Ono pak što stoji na putu većem broju energana na biomasu u Hrvatskoj je složena administrativna procedura. Ni promjene zakonodavne regulative, pa makar i neznatne, kozmetičke, nisu dobre za investitore jer se radi o projektima u kojima na povrat uloženih sredstava moraju čekati nekoliko godina. Također, ulagače u takva energetska postrojenja - za koja očito postoji interes jer ih je u Registru projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača Ministarstva gospodarstva prijavljeno stotinjak - može otjerati primjerice nejednako tretiranje prilikom kupnje, tj. raspodjele drvne sirovine koja se koristi pri proizvodnji peleta (valjčići od prešanog usitnjenog drva - piljevine i strugotina). Velik potencijal A u Hrvatskoj upravo proizvodnja peleta ima velik potencijal. Naime, kon-

junktura na europskom tržištu je vrlo dobra tako da trenutačno u inozemstvu završi oko 92 posto hrvatskih peleta, s time da bi taj postotak mogao biti i veći. Najviše hrvatskih peleta završava u Sloveniji i Italiji. U Hrvatskoj se godišnja proizvodnja tog proizvoda od domaće drvne sirovine, kojim je moguće zamijeniti korištenje fosilnih goriva, kreće oko 280.000 tona. Ne manje važno je to da je u industrijski pogon za proizvodnju peleta potrebno uložiti oko pet milijuna eura. Na taj način izravno je otvoreno tridesetak, a neizravno oko 70 radnih mjesta, istaknuto je na tom događanju koje su organizirali časopis Drvo&Namještaj, Drvni klaster i Regea. K tomu, taj ekološki energent, koji još uvijek nije dovoljno poznat te je stoga podcijenjen, pridonosi ispunjavanju međunarodnih ekoloških, energetskih i drugih okolišnih obveza koje je Hrvatska preuzela uoči i nakon stjecanja statusa punopravne članice Europske unije.

osip Berket vlasnik je tvrtki Bavadria, Marina Kaštela i Marinconsult. Bavadria pruža usluge iznajmljivanja plovila, Marina Kaštela jedna je od najpoznatijih marina u Hrvatskoj, a njegova treća tvrtka bavi se pomorskim menadžmentom. S Josipom Berketom razgovarali smo o problemima brodskog prijevoza i pomorstva, ali i o novim ulaganjima u Marinu Kaštela i o njegovoj viziji razvoja nautičkog sektora u Hrvatskoj. Što znači dobivanje nacionalne koncesije za tvrtku Marina Kaštela? - Do sada smo imali županijsku koncesiju koja se izdaje na rok od 12 godina. Prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama naša tvrtka je dobila državnu koncesiju jer su se za vrijeme trajanja županijske koncesije izmijenili prostorno planski dokumenti na području Splitsko-dalmatinske županije. Već 2006. godine promijenio se županijski prostorni plan, a potom i GUP tako da je luka nautičkog turizma od 200 vezova narasla na 420. Potom, nakon što je Županija odbila odrediti prijedlog granice pomorskog dobra, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture prekinuo je takvu situaciju na taj način da je granicu odredilo Mini-

starstvo. Tako su se stekli uvjeti za dobivanje nacionalne koncesije u trajanju od 30 godina. Važno je istaknuti da je nacionalna koncesija na 30 godina uvjetovana koncesija. Marina Kaštela ima točno propisane uvjete koje mora ispunjavati, a odnose se na obvezu ulaganja. Kolika su ta ulaganja i u što će se ulagati? - Marina Kaštela do sada je realizirala oko 120 milijuna kuna izravnih ulaganja u sadržaje kojima

Kada se poboljšaju aviolinije i izgradi koridor V.c, imat ćemo još bolje rezultate u nautičkom turizmu luka danas raspolaže te se, sukladno Studiji gospodarske opravdanosti završetka Marine Kaštela, planiraju daljnje investicije u iznosu od 90 milijuna kuna. Ulaganja su planirana u poslovni centar s bazenom, jedriličarski klub, obalni zid u servisnoj zoni odnosno novu rivu, hangar, 200-tonski travel lift i ugostiteljstvo. U servisnoj zoni moramo dovršiti sve započeto kako bismo poboljšali uslugu servisa. Moramo skupa s Hrvatskim vodama izgraditi kanal za oborinske vode na devastiranom području. Ugradnjom novog travel lifta omogućit ćemo servisiranje brodova do 200

tona i to na način da ćemo one iznad 60 tona servisirati u sklopu postojeće servisne baze, a brodove ispod 60 tona na prostoru Adriachema koji smo nedavno zajedno s tvrtkom Ribola preuzeli. Što ćete napraviti s tim prostorom? - Adriachem smo preuzeli na desetom dražbenom ročištu koje se održalo na Trgovačkom sudu u Splitu uplativši zajednički 30,5 milijuna kuna, tako da je udio obje tvrtke jednak. Mi tamo namjeravamo napraviti novu servisnu zonu uključujući i hangar te suhu marinu. Dio prostora ko-


INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3806, 9. prosinca 2013.

( oko 120 mil kn

izravnih ulaganja u Marinu Kaštela već realizirano

( 90 mil kn

planirane nove investicije u tu marinu

Gomilica

vjeta za jedrenje kao na Jadrana bili bismo svoju osnovnu prednost u nautičkom turizmu. Iz tog razloga vezove možemo raditi samo u gradovima na že i u devastiranim područjima na obali. Velike marine ne smiju biti u tim uvalama obvezu servisiranja jedanput godišnje. Kakvu je sezonu imala Marina Kaštela? - Imali smo uspješnu sezonu. Pokazatelji su nam na razini prošlogodišnjih, čime smo zadovoljni. Inače, ove godine je nautička sezona po fizičkim pokazateljima slična prošlogodišnjoj. Marina je zbog poznatih problema s dozvolama bila uskraćena za segment poslovanja vezan uz ugostiteljstvo, trgovine, usluge bazena te druge uobičajne popratne usluge. To je sada nova prigoda jer nakon dobivanja nacionalne koncesije morat ćemo plaćati i veću koncesijsku naknadu.

ristit će i srodne tvrtke koje se bave izradom jedara, popravkom motora i sličnim poslovima. Zapošljavat ćemo po potrebi, a do zaokruživanja investicije mislim da ćemo zaposliti stotinjak novih radnika, od kojih u našem servisu najmanje 30. Naša obveza je i izgradnja jedne prometnice za lakše funkcioniranje servisne zone. Znači li to da se usluge servisiranja premještaju na našu stranu Jadrana? - Taj proces je počeo najprije na sjevernom Jadranu sve do servisne baze NCP-a u Šibeniku. Iz-

gradnjom našeg servisnog centra usluge servisa većih brodova će se moći obavljati i južnije. Činjenica je da su na istočnoj strani Jadrana bili brodovi koji su se servisirali u Italiji gdje se nalazila oprema za servisiranje, ali i struka. Nije zanemariva činjenica da veliki broj naših stručnjaka radi u talijanskim servisnim centrima. Ono što je sada bilo tamo polako će se premjestiti k nama. Mi ćemo moći servisirati male putničke kruzere do 200 tona, kakvih imamo dosta u Krilu Jesenice. Oni se do sada nisu mogli servisirati na širem splitskom području, a imaju

Zašto je Hrvatska tako uspješna destinacija za čarter goste? - Iz jednostavnog razloga što nigdje nema ovakvih uvjeta za jedrenje kao što imamo mi u Hrvatskoj. Imamo uvijek dovoljno vjetra, ali, što je vrlo važno, zbog naših otoka koji su idealno raspoređeni i imaju dovoljno zaklona, kod nas mogu jedriti i obitelji s djecom. S druge strane Jadrana nema povoljnih uvjeta za takvo jedrenje. Isto tako, grčki otoci nisu ni približno dobro raspoređeni kao naši pa se na tom području često oskudijeva u povoljnom vjetru za jedrenje. Prije desetak godina mene su pozvali u tadašnje ministarstvo mora da kažem svoje mišljenje jer su svjetske čarter tvrtke pri-

Brodovlasnici naručuju nove brodove Kakva je trenutačno situacija na tržištu brodskog prijevoza? - Nazire se oporavak, ali je presmjelo reći da prestaje kriza. U ovom trenutku povećan je uvoz željezne rudače iz Brazila za Kinu koja diktira stanje na brodarskom tržištu i ugljena za Japan zbog zatvaranja nuklearnih elektrana i otvaranja termoelektrana. U značajnom porastu je i prijevoz palminog ulja. Naime, krče se prašume po Južnoj Americi i Indoneziji i sade palme, tako da se gradi više brodova za prijevoz palminog ulja. Primjetno je da brodovlasnici pomalo naručuju nove brodove. Marinconsult je pristupila International Maritime Associationu u koji su se udružile velike pomorske kompanije kako bi pomorci imali jasne uvjete u vezi sa svojim pravima. Potpisali smo i kolektivni ugovor sa Sindikatom pomoraca Hrvatske. Mi trenutačno vodimo 15 brodova i imamo oko 400 pomoraca. Moram reći da je u pomorstvu ove 2013. godine nastao preokret jer se kolektivni ugovori s pomorcima tretiraju kao segment pri klasifikaciji broda. jetile da će iseliti iz Jadrana ukoliko budu morale ploviti pod našom zastavom, odnosno registrirati se u Hrvatskoj. Poznajući prednosti našeg mora savjetovao sam tadašnjem državnom tajniku da to slobodno napravi kako bi iskorijenio crni čarter i da se njihove prijetnje neće ostvariti. Tako se i dogodilo. Kada se malo poboljšaju aviolinije i kada se izgradi koridor V.c, mi ćemo imati još bolje rezultate u nautičkom turizmu. Nautički turizam je jedan od najpropulzivnijih dijelova gospodarstva i u njemu se ostvaruju dobri rezultati. Dobre rezultate ostvaruje čak i tvrtka u državnom vlasništvu. Što nedostaje postojećoj Strategiji razvoja nautičkog turizma? Očito je da se ne ostvaruju njezini ciljevi. - Ta strategija je u jednom dijelu dobra, a u drugom nerealna. Ne može se reći da nam je potrebno 15.000 vezova, nego je potrebno odrediti koliko vezova treba. Koliko ih

graditi za sjeverni a koliko za južni Jadran, koliko na obali te koliko na otocima. Strategija mora sadržavati podatke o tome koliko brodova i koje veličine možemo primiti. Neozbiljno je nas uspoređivati s recimo Francuskom te uspoređivati broj vezova po kilometru obale jer smo mi potpuno drugačiji. Kad bismo mi gradili ve-

Moći ćemo servisirati male putničke kruzere do 200 tona, kakvih imamo dosta u Krilu Jesenice zove u zaštićenim otočnim uvalama, izgubili bismo svoju osnovnu prednost u nautičkom turizmu. Iz tog razloga vezove možemo raditi samo u gradovima na otocima poput Vele Luke, Korčule, Starigrada, Hvara, Jelse, Komiže i u devastiranim područjima na obali. Velike marine ne smiju biti u tim uvalama. Ono što se napravilo davno na Žutu, Piškeri i Pal-

mižani neka ostane, ali je neozbiljno i devastirajuće planirati vezove u prekrasnim otočnim valama. Plovila dolaze u te uvale. Što treba napraviti kako bi se uvelo reda? - Treba ih pretvoriti u sidrišta i koncesionirati te nadzirati ekološku održivost, a to se može napraviti uvođenjem fekalnih tankova. Sidrišta su jamac reda u tim valama. Inače, sve luke nautičkog turizma moraju imati riješen sustav odvodnje fekalija. Kako napraviti onda red u prostornom planiranju luka nautičkog turizma? - Zbog jednostavnijeg nadziranja nautičkog turizma osobno sam protiv potpune decentralizacije u tom segmentu. Ne može se dogoditi da svaka lokalna jedinica planira gradnju marine jer bi u tom slučaju nastao totalni nered. Isto tako, nužno je voditi računa o malim brodicama te sportskim lučicama i jedriličarskim klubovima.


14 AKTUALNO *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3806, 9. prosinca 2013.

( 11 radiopostaja i 3 televizije u posljednjih godinu dana u Hrvatskoj je ugašeno

6. dani elektroničkih medija Prodaju se Pružne građevine Objavljen je poziv za iskaz interesa za sudjelovanje u restrukturiranju Pružnih građevina, tvrtke kćeri HŽ Infrastrukture, a do subote očekuje se i objava nadmetanja u Financial Timesu. Riječ je o prodaji 100-postotnog udjela putem otvorenog međunarodnog postupka u dva kruga. U prvom krugu koji traje do 17. siječnja predviđeno je dostavljanje neobvezujućih ponuda, nakon čega slijedi dubinska provjera i dostava obvezujućih ponuda. Okončanje prodaje planirano je za lipanj 2014. Najveći servisni pregled zrakoplova U tehničkom središtu Croatia Airlinesa završen je najveći servisni pregled zrakoplova, obavljen na Airbusu 320 u vlasništvu kompanije Thomas Cook. Pregled je trajao 36 dana, a vrijednost radova iznosila je oko 4,2 milijuna kuna. To je prvi servisni pregled zrakoplova Airbus 319/320 u ovom dijelu Europe. U radovima je sudjelovalo oko 60 aviomehaničara Croatia Airlinesa, koji su radili ukupno 9000 sati. Od 2001. godine, kada je Croatia Airlines dobila ovlaštenje za održavanje inozemnih zrakoplova, u tehničkom središtu u Zagrebu obavljena su 184 velika pregleda te više od 260 tehničkih zahvata. Opatijski lokali stalno otvoreni Gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić preporučio je opatijskim ugostiteljima radno vrijeme 24 sata dnevno u razdoblju od 6. prosinca ove godine do 6. siječnja 2014. U blagdanskom razdoblju u Opatiji su najavljeni brojni događaji, pa je cjelodnevni rad preporučen kako bi se potaknuo rast turističke privrede, ali i zadovoljstvo gostiju Opatije između Svetog Nikole i Sveta Tri kralja.

Elektronički mediji u Lokalni mediji, nažalost, polako se gase. Posljedica je to krize i, naravno, pada oglašavanja, ali i države traže žurno smanjenje naknade za emitiranje Drago Živković zivkovic@privredni.hr

K

riza snažno ugrožava elektroničke medije, posebno lokalne, a trendovi nisu obećavajući. U posljednjih godinu dana u Hrvatskoj je ugašeno čak 11 radiopostaja i tri televizije. Od 2008. godine do danas sve radijske i televizijske postaje u Hrvatskoj bilježe pad prihoda od oglašavanja. Mnoge od njih još preživljavaju zahvaljujući sredstvima Fonda za pluralizam koje Agencija za elektroničke medije svake godine dodjeljuje temeljem Natječaja za radijske i televizijske programe. Stalan problem i dalje ostaje rast troškova na koje elektronički mediji ne mogu utjecati. Za 2013. očekuje se dodatan pad prihoda i produbljivanje krize s neizvjesnim završetkom, istaknuto je na 6. danima elektroničkih medija koje su u Opatiji organizirali Agencija za elektroničke medije, Hrvatska udruga radija i novina (HURIN), Nacionalna udruga televizija (NUT) i Hrvatska agencija za poštu i elektroničke telekomunikacije (HAKOM). I samo ime okruglog stola Gase li se lokalni mediji? dalo je naslutiti tešku situaciju s kojom su suočeni lokalni elektronski mediji, što je nakon otvorenog razgovora i potvrđeno - lokalni mediji, nažalost, polako se gase. Posljedica je to krize i, naravno, pada oglašavanja, ali i nereagiranja države na probleme, zbog

čega regionalni i lokalni televizijski nakladnici od države traže žurno smanjenje naknade za emitiranje.

Naknada za emitiranje lokalnim televizijama predstavlja dodatni godišnji trošak u iznosu od 7,5 milijuna kuna S obzirom na to da je mnogima od oko tristotinjak okupljenih predstavnika nakladnika i lokalnih medija poslovanje dovedeno u pitanje, predstavnici HURIN-a i NUT-a su ponudili moguća rješenja koja bi im mogla pomoći da prevladaju tešku tržišnu situaciju. “Posebno bismo htjeli naglasiti potrebu rede-

finicije medija u smislu razlikovanja javnog servisa i komercijalnih medija. Što se tiče televizijske djelatnosti, potrebno je u hitnom postupku nastaviti aktivnosti na iznalaženju rješenja problema previsokih naknada za emitiranje kao uzroka gašenja lokalnih i regionalnih televizija”, istaknuo je predsjednik HURINa Juraj Hrvačić. Previsoka naknada Naknada za emitiranje lokalnim televizijama predstavlja dodatni godišnji trošak u iznosu od 7,5 milijuna kuna za koji predlažu da se financira iz prihoda digitalne dividende. Taj prijedlog upućen je i godinu prije, sa 5. dana elektroničkih medija, a predsjednik NUT-a Denis Mikolić podsjeća da je prelaskom na digital-

no emitiranje, u kojem ekskluzivno pravo posjedovanja odašiljača i emitiranja ima tvrtka Odašiljači i veze (OIV) u 100-postotnom vlasništvu države, udio troškova emitiranja skočio na desetak posto ukupnih godišnjih prihoda – 7,5 milijuna kuna godišnje. Posljedica je to da TV postaje duguju milijunske iznose OIV-u, svjesni da iste neće moći podmiriti, nakon čega slijedi crni scenarij gašenja. Taj se problem pojavio u gotovo svim zemljama EU-a koje su prešle na digitalno emitiranje, pa su države pronašle način da obeštete i omoguće daljnji rad lokalnih TV postaja koje, kao i naše, obavljaju javnu funkciju na lokalnoj razini. U našem bližem okruženju postoje dva različita modela inter-

vencije države, pojašnjava Mikolić. U Italiji u kojoj elektroničke TV postaje mogu posjedovati digitalne odašiljače, država je zakonom propisala i lokalnim TV postajama vratila 10 posto od ubrane digitalne dividende. U Italiji je 240 milijuna eura vraćeno lokalnim TV postajama. U Sloveniji je država, suočena s istim problemom, zakonom utvrdila da TV postaje koje obavljaju javnu funkciju ne plaćaju trošak emitiranja odašiljačima i vezama, koji su kod njih u sastavu državne televizije, dakle kao i kod nas u državnom vlasništvu. Vjerojatno će navedeni trošak državnoj televiziji država nadoknaditi iz ostvarene digitalne dividende. Za slovenski se model, ističe Mikolić, zalaže


15

www.privredni.hr Broj 3806, 9. prosinca 2013.

( na oko 10% ukupnih prihoda

*vijesti

skočio televizijama udio troškova emitiranja

borbi za opstanak nereagiranja države na probleme, zbog čega regionalni i lokalni televizijski nakladnici od

i NUT i apelira da se navedenom rješenju pristupi hitno, prije nego budemo suočeni s gašenjem lokalnih TV postaja. Čeka se strategija Nakladnici su pozdravili najavu zamjenika mi-

nistrice kulture Berislava Šipuša da bi do svibnja 2014. trebala biti donesena medijska strategija Ministarstva kulture, što bi moglo bitno pridonijeti rješavanju nagomilanih problema. Predstavnici HURIN-a i NUT-a izrazili su žaljenje i nezadovoljstvo što u radu Dana nije sudjelovao savjetnik ministrice za medije Milan Živković te su zatražili sastanak s ministricom Andreom Zlatar kako bi joj prenijeli zaključke skupa. U Opatiji je održana i skupština HURIN-a, nakon koje je Zvonimir Ancić, potpredsjednik HURIN-a i predstavnik radijskih koncesionara na nacionalnoj razini, potvrdio da svim medijima predstoji velika borba, jer “mediji nisu u nekom zrakopraznom prostoru, nego živimo u konkretnom vremenu i sve što se reflektira na cjelokupno društvo, reflektira se i na medije”. Temeljni je problem gospodarska situacija. Stalan problem i dalje ostaje rast troškova na

koje elektronički mediji ne mogu utjecati i zbog toga smo na simboličan način, paljenjem svijeća, podsjetili na 11 radijskih i tri televizijske kuće koje više ne rade. “Ne bismo htjeli da se to više događa našim kolegicama i kolegama diljem Hrvatske i želimo sačuvati svaku radijsku postaju. Dokazano je da naši građani najviše

Poseban naglasak nakladnici elektroničkih medija stavljaju na razlikovanje uloge javnog servisa i komercijalnih medija vjeruju lokalnim medijima koji imaju vrlo važnu ulogu u lokalnim zajednicama i učinit ćemo sve da više ne bude upaljena ni jedna svijeća”, kaže Ancić. Istaknuo je kako je uvjeren da se sve probleme može prevladati, ali samo zajedničkim snagama “jer ako

EU iskustva i RH

Natječaji za sredstva Fonda za pluralizam

Govoreći o europskim trendovima u medijima, Sandra Bašić Hrvatin s Fakulteta humanističkih studija Sveučilišta u Ljubljani, usporedila je stanje u europskim medijima s “četiri jahača Apokalipse”. To su, prvo, koncentracija i monopol te okupljanje velikih korporacija, drugo, kolaps industrije oglašavanja, treće, kraj tradicionalnih, osobito tiskanih medija te četvrto - nepovjerenje građana u medije.

Po okvirnom kalendaru predviđeno je da se tijekom prosinca i siječnja 2014. provede natječaj za sredstva Fonda za pluralizam za nakladnike novina, u veljači i ožujku za nakladnike radija i televizije, te za neprofitne pružatelje medijskih usluga, a za neprofitne proizvođače i publikacije do lipnja sljedeće godine. Vesna Roller iz Vijeća za elektroničke medije istaknula je da je za 2013. godinu namijenjeno oko 15,3 milijuna kuna za financiranje programa 19 nakladnika televizije i 15,8 milijuna kuna za 125 nakladnika radija, što je na razini proteklih nekoliko godina.

Denis Mikolić, predsjednik NUT-a

Juraj Hrvačić, predsjednik HURIN-a

zajedno tražimo kvalitetno rješenje, onda ćemo ga i naći. Lokalnim medijima zajedničko je to što ne žele biti ničiji servis, osim servis građanima, a kao takvi biti objektivni, nepristrani i brzi u prenošenju istinitih informacija i zadobiti i zadržati povjerenje građana.” Zdenko Ljevak, predsjednik Vijeća za elektroničke medije, istaknuo je značaj skupa i otvorenosti razgovora o svim problemima i temama značajnim za rad nakladnika. Zato je, kaže, bitan nastavak suradnje svih medijskih dionika pri čemu će Vijeće i dalje biti otvoreno za partnerske odnose i jednak pristup medijima, naravno u okviru zakona i podzakonskih akata.

nja u projektima od lokalnog i regionalnog značaja. Predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova su pojasnili uvjete prijavljivanja na natječaje kao i EU smjernice do 2020. godine. Dosad su samo dva lokalna medija u Hrvatskoj povukla sredstva iz EU fondova – SBTV i Radio Kaj čiji su predstavnici okupljenim kolegama prenijeli svoja iskustva. Fond za poticanje pluralizma je uveo nove neprofitne korisnike što je veliki poticaj razvoju tog sektora, a Vijeće za elektroničke medije će pratiti utjecaj tih sredstava kroz mjerljive kriterije kako bi u budućnosti moglo što bolje definirati odnose podjela među pojedinim kategorijama korisnika. Vijeće za elektroničke medije je predstavilo i osnovne elemente projekta analize društvenog utjecaja Fonda za razdoblje 2010.-2012. u kojem će direktno putem anketa, intervjua i studija slučajeva sudjelovati 30 radijskih i televizijskih nakladnika i građani na području njihovih koncesija. U pripremi je i projekt edukacije nakladnika o pojedinim temama zadanim Zakonom o elektroničkim medijima.

Pozdrav promjenama Predstavnici udruga HURIN i NUT ocijenili su pozitivnim nedavne promjene Zakona o elektroničkim medijima kojim je Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija otvoren i za neprofitne medije. Predstavnicima lokalnih medija su predstavljene i mogućnosti korištenja europskih fondova, odnosno načini sudjelova-

HT prodaje struju Hrvatski telekom od 9. prosinca počinje građanima i poduzećima nuditi električnu energiju po cijeni pet posto nižoj od univerzalne usluge kod dominantnog opskrbljivača za građane, odnosno do 30 posto za poslovne korisnike. HT jedini ne naplaćuje fiksnu naknadu za opskrbu strujom, koja za kućanstva iznosi 9,25 kuna mjesečno, a za male i srednje poslovne korisnike 43,75 kuna (s PDV-om). Prvi kupci struje od HT-a će do 31. prosinca 2013. dobiti dodatni popust od 300 kuna za građane, odnosno 575 kuna za poslovne korisnike. Kupci nisu dužni potpisati ugovornu obvezu s minimalnim trajanjem. Atlanticu distribucija Unilevera Atlantic Grupa i Unilever potpisali su ugovor kojim Atlantic u Hrvatskoj i Sloveniji preuzima distribuciju jednog od najvećih svjetskih proizvođača robe široke potrošnje s prihodom većim od 50 milijardi eura, u čijem se portfelju nalaze globalne robne marke Knorr, Rama, Lipton, Bertolli, Hellmann’s, Dove, Axe, Rexona, Cif, Domestos i mnoge druge. Ugovor je, promatrajući ukupnu godišnju vrijednost prodaje portfelja na ovim dvama tržištima, vrijedan ukupno 32 milijuna eura. Tekstilni dani Zagreb 2013.

Ako tekstilna industrija opstane u Hrvatskoj, trebat će stručnjake, prije svega tekstilne inženjere. Osim toga, izrada nacionalne industrijske strategije kasni i ne zna se kada će biti gotova. Moguće je da će se završiti 2016., a to znači da ćemo novac iz europskih fondova moći povući tek 2017. godine, a to je već kasno, rekla je Sandra Bischof, dekanica zagrebačkog Tekstilno-tehnološkog fakulteta na Tekstilnim danima Zagreb 2013.


16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3806, 9. prosinca 2013.

( sa 115.032 na 83.806 ( sa 75,4 na 43,8 mlrd kn pad broja zaposlenih u graditeljstvu

pad prihoda u graditeljstvu

Graditeljstvo i industrija građevnih materijala

Rezerve pri kraju, preživje

Ukupni prihodi od 2008. do 2012. gotovo su prepolovljeni, sa 75,4 na 43,8 milijardi kuna, a iz neto dobiti od 1,2 mili Drago Živković zivkovic@privredni.hr

P

očetkom 21. stoljeća hrvatsko je graditeljstvo krenulo u snažnu ekspanziju na domaćem tržištu, s osloncem na stanogradnju i cestogradnju. Nekretninski balon počeo se ispuhavati potkraj 2008. godine, a od tada do kraja 2012. broj zaposlenih u graditeljstvu smanjio se za 27 posto, sa 115.032 na 83.806, prema podacima iz analize koju je izradio Bisnode Hrvatska. Ukupni prihodi u istom su razdoblju gotovo prepolovljeni, sa 75,4 na 43,8 milijardi kuna, a iz neto dobiti

Kroz održavanje cesta sačuvao bi se najkvalitetniji dio hrvatske asfaltne industrije od 1,2 milijarde kuna otišlo se u gubitak od 3,8 milijardi. Udjel izvoza u ukupnim prihodima povećan je sa 1,9 na 3,3 posto, ali to je rezultat pada na domaćem tržištu jer su prihodi od izvoza 2012. (1,4 milijarde kuna) gotovo jednaki kao 2008. (1,465 milijardi). O dubini krize u graditeljstvu možda ponajviše govori podatak da su investicije u dugotrajnu imovinu smanjene za gotovo tri puta, sa 12,6 na 4,8 milijardi kuna. Vrijednost imovine svih poslovnih objekata u graditeljstvu krajem 2008. iznosila je 231,5 milijardi kuna, a potkraj 2012. godine 218,5 milijardi, što je prvenstveno posljedica drastičnog smanjenja ulaganja u operativnu imovinu (strojeve, alate i opremu). Gu-

bici su se pokrivali rezervama i zadržanom dobiti, a kroz nova zaduživanja vrijednost dugoročnih obveza porasla je nešto više od 11 milijardi kuna ili 19 posto. Iako je vrijednost neoperativne imovine (zemljišta, ulaganja u nekretnine) od 2008. godine porasla za 6,3 milijarde kuna, upitno je koliko je tu riječ o stvarnom porastu, s obzirom na nedostatak informacija o usklađenju knjigovodstvene vrijednosti nekretnina s tržišnom vrijednosti. Betonski kolnici S padom graditeljstva neminovno je došao i pad industrije građevnog materijala u svim njezinim segmentima. Hrvatska industrija cementa sastoji se od tri tvornice (Cemex, Holcim i Našicecement) koje su 2008. godine ostvarivale ukupni prihod od 2,5 milijardi kuna. U prošloj godini prihod im je pao na 1,4 milijarde, koliko je 2008. imao sam Cemex, kaže Trpimir Renić, predsjednik Uprave Cemexa i potpredsjednik grupacije cementara u GIU Promins. U ovoj godini Renić očekuje daljnji pad prihoda za 200 do 250 milijuna kuna, a dobiti vjerojatno neće biti, kao ni prethodne tri godine. Hrvatska je na graditeljskom vrhuncu trošila tri milijuna tona cementa, a sada tek oko 1,5 milijuna, od čega 20 posto dolazi iz uvoza. Istina, istodobno raste i izvoz koji je lani dostigao milijun tona, a za ovu godinu Renić predviđa čak 1,3 milijuna. Broj zaposlenih u cementarama smanjio se sa 1500 na 1000, međutim, i to je na rubu profitabilnosti, s obzirom na to da je donja granica 2500 tona po radniku.

Prioriteti industrije cementa su, prema Reniću, promocija betonskih kolnika, gdje se pokušava nadmetati s industrijom asfalta, te edukacija inženjera o novim tehnikama gradnje s betonom.

Reciklaža asfalta Proizvodnja asfaltnog materijala prepolovila se od 2008. do 2010. sa 4,29 na 2,17 milijuna tona, a od tada je zabilježen blagi oporavak na oko 2,5 mili-

juna tona. Nagli pad, prema predsjedniku Hrvatskog asfalterskog društva Miroslavu Kelleru, posljedica je sličnog pada aktivnosti u cestovnom sektoru, prvenstveno cestogradnji.

Stagnacija rudarstva Rudarsku djelatnost u Hrvatskoj obavlja više od 350 trgovačkih društava i obrtnika s registriranih oko 8500 radnika, prema podacima koje je na ovogodišnjem Mineral forumu iznio Dragan Krasić, načelnik sektora rudarstva u Ministarstvu gospodarstva. Pribrojimo li i gospodarske subjekte koji se bave preradom mineralnih sirovina (cement, vapno, staklo, gipsani proizvodi, punila, cigla, keramika...), dolazimo do brojke veće od 500 trgovačkih društava i obrtnika s više od 17.000 zaposlenih. Istražnih prostora mineralnih sirovina imamo ukupno 203, uključujući 13 istražnih prostora ugljikovodika, od kojih je država ovlaštenik 11 istražnih prostora. Eksploatacijskih polja mineralnih sirovina ukupno je

668, uključujući 60 eksploatacijskih polja ugljikovodika. Najveći broj je odobrenih eksploatacijskih polja tehničko-građevnog kamena (274), arhitektonsko-građevnog kamena (118) i građevnog pijeska i šljunka (94). Od ukupnog broja eksploatacijskih polja mineralnih sirovina u Hrvatskoj najveći broj odobren je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (91), te Istarskoj i Zadarskoj županiji (po 67). Gledajući trend eksploatacije od 2005. do 2012. godine za tri najznačajnije neenergetske mineralne sirovine (kamen, pijesak i šljunak) vidljiva je stagnacija ili manji porast utvrđenih rezervi, ali i značajan pad otkopanih količina od 2009. do 2011. godine, izuzevši arhitektonsko-građevni kamen.

Razdoblje intenzivne izgradnje cesta je završeno, ali ostaje održavanje i obnova izgrađene cestovne mreže koju čini 1200 kilometara autocesta, oko 7000 kilometara državnih cesta i oko 20.000 kilometara županijskih i lokalnih cesta. Održavanje svih tih cesta traži značajnu proizvodnju asfaltnih materijala u narednih desetak i više godina, koju Keller procjenjuje na oko tri milijuna tona godišnje, čime bi se sačuvao i najkvalitetniji dio hrvatske asfaltne industrije. Asfaltni kolnici se grade korištenjem prirodnih resursa (kameni agregati i veziva), koji su ograničeni i stoga je za održivi razvitak važno ponovno korištenje starog asfalta. U Njemačkoj već 60 posto novih asfalta sa-


17

www.privredni.hr Broj 3806, 9. prosinca 2013.

(

sa 1,56 na 3,13 kn po m3 rast cijene plina za industrijske potrošače

eli se uzdaju u izvoz

ijarde kuna otišlo se u gubitak od 3,8 milijardi. Udjel izvoza u ukupnim prihodima povećan je sa 1,9 na 3,3 posto Industrija građevinskog materijala Godina 2008.

Broj poslovnih subjekata

Broj Ukupni prihodi zaposlenih

Neto dobit ili gubitak

Prihodi od prodaje u inozemstvu

Udio izvoza u ukupnim prihodima

Investicije u dugotrajnu imovinu

556

2674

18,7%

1378

969

17.708

14.331

2009.

1014

14.848

11.355

-199

2653

23,4%

616

2010.

1028

13.858

9592

-520

2333

24,3%

439

2011.

1008

13.021

9575

-433

2530

26,4%

586

2012.

959

12.339

9026

-260

2576

28,5%

723

Izvor: Bisnode

dacima Nikole Lovrića, predsjednika Grupacije proizvođača vapna. Izvoz je padao sličnim tempom, ali još uvijek čini više od polovine proizvodnje, dok uvoz polako raste i premašio

S padom graditeljstva neminovno je došao i pad industrije građevnog materijala u svim njezinim segmentima drži reciklirani stari asfalt, a cilj je 100-postotna reciklaža. Da bismo takav trend potaknuli i u Hrvatskoj, potreban je dobar zakonski okvir koji omogućava i potiče ponovno korištenje sta-

U Njemačkoj već 60 posto novih asfalta sadrži reciklirani stari asfalt rog asfalta na način koji je atraktivan za obje strane – i za industriju asfalta i za cestovne uprave. Jeftinija energija Od 2008. do 2012. cijena plina za industrijske potrošače udvostručila se sa 1,56 na 3,13 kuna po prostornom metru, pa troškovi plina sada

čine više od polovine ukupnih troškova proizvođača opeke i glinenog crijepa, upozorava Darko Jambreković, predsjednik njihove grupacije. Količina otkopane ciglarske gline prepolovila se sa 1,3 milijuna prostornih metara na 624.500, pa je i opeke i glinenog crijepa proizvedeno upola manje, oko 450 milijuna komada. Opekarskoj industriji, predlaže Jambreković, najbolje bi se moglo pomoći smanjenjem cijene energije i javnih davanja, ali i ona sama trebala bi prilagoditi svoj proizvodni program novim okolnostima i izvozu. Proizvodnja vapna strmoglavila se s gotovo 300.000 tona 2008. godine na tek nešto preko 100.000 tona 2012., a pad je nastavljen i ove godine, prema po-

je 10.000 tona. Vrijednost izvoza vapna smanjena je s više od 11 na manje od šest milijuna dolara, dok je vrijednost uvoza blago porasla na oko milijun dolara godišnje. I u industriji vapna primarni energenti čine gotovo 50 posto ukupnih troškova, a druga najveća kategorija su plaće zaposlenih. Stoga bi i njima najviše pomogle niže cijene nafte i plina, ali valja razmišljati i o drugim rješenjima, poput biogoriva. Manje eksploziva Kamen, šljunak i pijesak vade se sa 368 eksploatacijskih polja, od kojih su 274 polja građevnog kamena, govore podaci Predraga Mikulčića, predsjednika Grupacije proizvođača građevinskog šljunka i pijeska. Otkopane količine

kamena od 2008. smanjile su se gotovo tri puta, sa 16,2 na 6,5 milijuna tona, dok su količine šljunka i pijeska pale sa 4,9 na 2,9 milijuna tona. U strukturi troškova nešto više od 50 posto čine troškovi radne snage, a ostatak podjednako čine koncesijske naknade i naknade za služnost zemljišta. Upravo bi ovu posljednju naknadu, smatra Mikulčić, trebalo smanjiti ili ukinuti, kao i neke druge parafiskalne namete, kako bi se poduzetnicima koji vade kamen, šljunak i pijesak pomoglo da prebrode krizu. U djelatnosti proizvodnje eksploziva za gospodarske svrhe ukupni prihodi osam najvećih tvrtki od 2008. su gotovo prepolovljeni na tek nešto više od 100 milijuna kuna, prema podacima Renata Piska, predsjednika Grupacije eksploziva u GIU Promins. Neto dobit je 2009. bila 10 milijuna kuna, da bi do 2011. bila pretvorena u neto gubitak od dva milijuna kuna. Broj zaposlenih smanjen je sa 170 na ispod 140. Investicije u hidroelektrane, željezničke pruge, ceste i podzemne objekte imaju izravan utjecaj na proizvodnju eksploziva i radova miniranja. Stoga će u budućnosti te investicije odrediti i budućnost ove djelatnosti, zaključuje Pisk.

Struktura vrijednosti izvršenih radova u 2013. prema vrstama građevina Prometna infrastruktura

11,1%

Složene konstrukcije na ind. prostorima 28,8%

40,9%

Ostale nespomenute građevine

16,5% 0,8%

Cjevovodi, kanalizacijski i energetski vodovi

1,9%

Izvor: Pregled osnovnih statističkih pokazatelja u sektoru graditeljstva RH, Siječanj – lipanj 2013., HGK, 2013.

Nestambene zgrade Stambene zgrade

Rast kroz održavanje Graditeljstvo je sektor od strateške važnosti za sva gospodarstva. Na razini cijele Europske unije tržište graditeljskog sektora vrijedno je oko 1300 milijardi eura, pri čemu infrastruktura čini 23 posto, a nova stambena i nestambena izgradnja zajedno oko 35 posto. Zanimljivo je, međutim, da obnova i održavanje zgrada u EU-u čini čak 42 posto tržišta i upravo u tome ekonomist Mladen Vedriš vidi prostor za jačanje hrvatskog graditeljstva. Nova izgradnja i na razini EU-a u ovoj se recesiji gotovo prepolovila, ali su obnova i održavanje ostali stabilni, što je bitno ublažilo krizu. Hrvatska u tome dijeli sudbinu Istočne Europe gdje je također udjel obnove i održavanja samo tridesetak posto, dok u Zapadnoj Europi taj dio graditeljstva ostvaruje više od 55 posto ukupnih prihoda. S obzirom na negativne demografske trendove, realno je očekivati da će u skoroj budućnosti biti sve manje kupaca novih nekretnina, a sve više onih kojima će trebati obnova starih.


18 AKTUALNO

( oko 62.000 t

Privredni vjesnik Broj 3806, 9. prosinca 2013.

godišnja proizvodnja pilećeg mesa u Hrvatskoj

( oko 13.700 t

prosječna godišnja proizvodnja puretine

Peradarska proizvodnja

Trendovi su na strani pile Domaći proizvođači piletine na hrvatskom tržištu imaju dobru poziciju, a uz pomoć sredstava iz EU fondova mogli bi dovolj Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

P

osljednjih godina gotovo svi sektori mesne industrije bilježe pad. Manje se proizvodi svinjetina, teletina i govedina, manja je i potrošnja tog mesa, no istodobno njihov uvoz bilježi rast. Pad bilježi i proizvodnja pilećeg i purećeg mesa, no ukupno gledano negativni trendovi znatno su manji. Hrvatski proizvođači ipak imaju solidnu poziciju na domaćem tržištu jer je oko 85 posto ukupno prodane piletine i puretine proizvedeno na domaćim farmama.

Oko 85 posto piletine i puretine na hrvatskom tržištu proizvedeno je na domaćim farmama Na promjene u potražnji mesa na svjetskom tržištu najviše su utjecali veći troškovi proizvodnje. Zbog više cijene, potrošnja govedine u protekle je dvije godine pala za 1,6 posto, a svinjetine za 0,6 posto. U isto vrijeme na globalnoj razini povećana je potrošnja pilećeg i purećeg mesa za oko pet posto, te je u ukupnoj stukturi potrošnje to meso povećalo svoj udio na 35 posto. Prema procjenama Europskog udruženja proizvođača peradi AVEC (Association of Poultry Processors and Poultry Trade in the EU), do 2020. godine očekuje se ukupan rast za petinu ili prosječni godišnji rast nešto manji od tri posto.

U Hrvatskoj se, prema statistikama, godišnje u prosjeku proizvede oko 62.000 tona pilećeg mesa. U 2011. i 2012. uvezlo se godišnje oko 13.000 tona pilećeg mesa, dok je izvoz iznosio oko 4000 tona. Godišnje se na domaćem tržištu pojede oko 70.000 tona, odnosno svaki hrvatski građanin u prosjeku pojede oko 15 kilograma pilećeg mesa. Puretine se pak prosječno godišnje proizvede oko 13.700 tona. Pritom se i izveze oko 873 tone tog mesa, a uveze 1615 tona. Godišnja potrošnja iznosi nam 14.442 tone ili oko tri kilograma purećeg mesa po glavi stanovnika. Sveukupna potrošnja i prerada mesa peradi prema procjeni Državnog zavoda za statistiku iznosila je u 2012. godini nešto više od 88.000 tona ili oko 19,50 kilograma po glavi stanovnika. U 2012. je ostvaren i najveći izvoz mesa i prerađevina od peradi, za 50 milijuna dolara. Takve je robe pak uvezeno za oko 37 milijuna dolara. Peradarstvo je lani prema metodologiji ekonomskog izračuna ostvarivalo 17 posto udjela stočarske proizvodnje, a isti udio taj sektor ostvaruje i u drugim članicama EU-a. Uvozna jaja 1,5 posto Podaci Državnog zavoda za statistiku bilježe u posljednje dvije godine manji broj nesilica, i to za osam posto godišnje. Od ukupno oko 4,2 milijuna koka nesilica lani je oko polovine bilo smješteno na 149 registriranih farmi za proizvodnju konzumnih jaja, a ostatak se na-

lazi kod samoopskrbnih gospodarstava. Prošle je godine proizvedeno 585 milijuna komada kokošjih jaja, a godinu prije 691 milijun. U prva tri kvartala ove godine ukupno ih je proizvedeno 219 milijuna. U prvoj polovini ove

godine uvezeno je 310 tona konzumnih jaja vrijednih 410.000 američkih dolara. U istom razdoblju izvezeno je 77 tona jaja vrijednih 97.000 dolara. Ukupna proizvodnja konzumnih jaja ostvarena je većim dijelom kod registriranih proizvođača.

Uvoz jaja je u ukupnim brojkama malen. On je u prošloj godini iznosio tek 1,5 posto od količine jaja koja su bila na policama dućana. Već niz godina proizvodimo dovoljno jaja za svoje potrebe - točnije, 99 posto potreba dolazi s domaćih farmi.

Potrošnja po glavi stanovnika trenutno je oko 160 komada godišnje - znatno ispod europskog prosjeka od 225 komada, pa je realno u budućnosti očekivati rast toga broja. No da bi se to ostvarilo, potrebno je osigurati preduvjete, prije svega

Zvjezdana Blažić: Ulaskom u EU poljoprivredna industrija doživjela je šok Stanje u mesoprerađivačkoj industriji nije nimalo ohrabrujuće. Potrošnja mesa pada u cijeloj Europi. U nas je broj goveda, svinja i peradi manji nego početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Od 2010., kada je iz hrvatskih klaonica izašlo 65.000 tona mesa, proizvodnja je pala na 57.000 tona. Uvoz znatno premašuje izvoz u svim granama proizvodnje, a jedina svijetla točka je rastu-

ća proizvodnja mesnih prerađevina koja ima i izvozni suficit. Upravo o tim problemima govorilo se na prošlotjednom Drugom okruglom stolu projekta Snaga hrvatske hrane Poslovnog dnevnika, održanog pod nazivom Meso i mesne prerađevine. Prijedlog operativnog programa kojim će se iz Europskih fondova povući novac za ovaj sektor je najvećim dijelom naprav-

ljen, istaknula je Zvjezdana Blažić, pomoćnica ministra poljoprivrede. “Ulaskom u EU poljoprivredna industrija je doživjela šok. Nova trgovinska politika negativno se odrazila na tržišta Cefte gdje su se pogoršali uvjeti, ali problem je i to što prije ulaska u EU nismo jačali konkurentnost te se promovirali na novim tržištima”, ocijenila je Zvjezdana Blažić.

“Turistička industrija je nakon smanjenja PDV-a trebala nešto vratiti i proizvođačima u smislu da se mogu plasirati na domaćem tržištu”, naglasio je Zvonimir Širjan, najveći proizvođač teletine u Hrvatskoj. “Zašto se u našim hotelima i brošurama turističkih zajednica ne promoviraju i hrvatski proizvodi”, pita se Širjan. “Moramo ojačati konkurentnost proizvodnje hra-


19

www.privredni.hr Broj 3806, 9. prosinca 2013.

( čak 99% jaja

u kućanstva dolazi s hrvatskih farmi

( oko 2% rast

proizvodnje piletine i puretine u zadnjih nekoliko godina

Branko Bobetić, direktor Croatiastočara

tine

Sve je u našim rukama

no ojačati za borbu s konkurencijom Bilance potrošnje u Hrvatskoj 2009-2012. (u tonama) 450.000 400.000 350.000 300.000 250.000 200.000 150.000 100.000 50.000 0

U svijetu se očekuje povećanje potražnje za mesom peradi i tu Hrvatska mora naći svoje mjesto. Mali proizvođači hitno moraju prilagoditi svoju kaveznu proizvodnju standardima EU-a ako žele opstati na tržištu

U 2009. 2010. 2011. 2012. Ukupna potrošnja mesa Potrošnja goveđeg i svinjskog mesa Potrošnja mesa peradi Izvor podataka: DZS, HPA; Obrada: “Croatiastočar”

Sve traženije meso peradi, očekuje se i rast proizvodnje jaja Prema statistikama, Hrvati jedu mesa peradi manje od svojih europskih susjeda pa je realno očekivati povećanje njegove potrošnje. Prema procjenama analitičara ovog sektora, zbog porasta globalnog tržišta mesa realno je očekivati nastavak rasta proizvodnje mesa peradi. U Hrvatskoj bi se to povećanje moglo kretati između 20 i 30 posto, ovisno o vrsti ulagati u proizvodne kapacitete. Prošle je godine većina jaja proizvedena u malim kavezima koji ne zadovoljavaju standarde EU-a. Od ukupno 1,9 milijuna nesilica, čak 1,2 milijuna bilo je u takvim kavezima. Samo 120.000 nesilica bilo je na pod-

ne kao i same prehrambene industrije. Nužno je restrukturiranje poduzetnika, a u jačanju konkurentnosti moraju pomoći svi, od lokalne samouprave do Vlade”, ustvrdio je Branko Bobetić, direktor Gospodarsko interesnog udruženja Croatiastočar. “Najveći problem proizvođačima predstavljaju skupi krediti. Troškovi financiranja premašuju neto dobit i tri puta su veći nego

mesa te utjecajima domaće potrošnje. U istom razdoblju zbog pozitivnih trendova i rasta potražnje proizvođači jaja bi mogli očekivati još značajniji porast koji bi mogao dosegnuti i četrdesetak posto. U prošloj godini proizvedeno je oko 710 milijuna jaja, a taj bi se broj mogao povećati do 2020. na čak milijardu i 100 milijuna komada.

nom ili u slobodnom uzgoju. Stari kavezi neće se ponovno puniti i procjene govore kako bi se do 2020. godine broj nesilica mogao povećati na 3,5 milijuna kod registiranih proizvođača, uz još oko 100.000 kod samoopskrbne proizvodnje. Od tog bi

je prosjek u Europi. To je neodrživo”, upozorava on. Na skupu su o proizvodnji mesa govorili i Šimun Cvitanović, komercijalni direktor Podravke, Zlatko Heruc, pomoćnik Uprave Agroproteinke, profesor na Veterinarskom fakultetu Igor Štoković, direktor klastera Hrvatski pršut Ante Madir te Ivan Tovunac, voditelj istraživanja i razvoja novih proizvoda u Gavriloviću. (K.S.)

broja 1,9 milijuna koki bilo u obogaćenim kavezima, a ostatak u alternativnom uzgoju. Ulog u budućnost Za ostvarenje optimističnih procjena u ovom sektoru slijede godine ulaganja u mnoge stvari. Nužno je osigurati održivu proizvodnju s praksom višestruke sukladnosti i principom dobrobiti peradi u uzgoju. Proizvođačima bi u tome trebali pomoći EU fondovi. Od ulaska u EU hrvatsko je tržište otvoreno za sve EU proizvođače. Domaći proizvođači morat će ojačati konkurentnost, nuditi finalne proizvode i poraditi na brendiranju. Dobru poziciju na svom tržištu već imaju. Nema razloga da se ona i dodatno ne unaprijedi.

natoč turbulencijama na domaćem tržištu, u proizvodnji jaja i mesa peradi domaće tržište je relativno stabilno, ali ako budemo investirali u taj dio gospodarstva, idućih bi godina moglo biti i bolje. O tome smo razgovarali s direktorom Gospodarsko interesnog udruženja Croatiastočar Brankom Bobetićem. Kako vidite stanje u peradarstvu? - Peradarstvo unatoč dugogodišnjoj krizi bilježi proizvodnu i ekonomsko gospodarsku stabilnost. I u proizvodnji jaja i mesa peradi imamo visoko samodostatnu proizvodnju. Vrijednosno gledano, izvozimo više nego što uvozimo. Uvoz konzumnih jaja je zanemariv, a od mesa peradi uvozimo ono što na domaćem tržištu ne proizvodimo. Kakvi su trendovi u ovom gospodarskom sektoru? - Proizvodnja jaja bilježi lagani pad što je vezano za pad samoopskrbne proizvodnje na domaćinstvima, ali ona na registriranim farmama minimalno raste. Proizvodnja pilećeg i purećeg mesa bilježi lagani rast, u zadnjih nekoliko godina oko dva posto. Trendovi rasta su nešto sporiji nego u starim članicama Europske unije. Nove članice EU-a bilježile su posljednjih godina veće stope rasta. Pred nama su novi izazo-

vi. Carinske zaštite nema i sve je u rukama naših proizvođača. Kvaliteta i menadžment nisu u pitanju, veliki proizvođači imaju svoja matična jata koja im osiguravaju sigurnu proizvodnju, a sami i proizvode hranu. Izazovi su u borbi s troškovima proizvodnje kako bi bili konkurentniji, posebice prema našim susjednim zemljama. Jesu li mali proizvođači spremni za EU tržište? - Usklađenje proizvodnje konzumnih jaja s europskom direktivom kasni. Kod nas je većina proizvodnje do sada bila u malim kavezima koji sada, nakon ulaska u EU, neće biti punjeni novim jatima nesilica. Manji broj proizvođača imao je podnu ili tzv. free range - proizvodnju na otvorenome. Europa je tu puno napravila i sada se manje od 50 posto jaja proizvede u obogaćenim kavezima. Tu imamo dvostruke probleme. U pretpristupnim programima EU-a bilo je sredstava za ulaganje u proizvodnju, no u ograni-

čenim količinama i prilično kasno. Sada tek oko 25 posto farmera ima usklađenu proizvodnju. Postoji opasnost da će zbog manje proizvodnje doći do povećanja uvoza jeftinih uvoznih jaja što će negativno utjecati na domaće proizvođače na tržištu. Kakvi su izvozni potencijali ovog sektora? - Što se tiče mesa peradi, na svjetskim razinama se očekuje rast potražnje i to prema procjenama za četiri posto godišnje. Šanse za

Postoji opasnost da će zbog manje proizvodnje doći do povećanja uvoza jeftinih jaja naše proizvođače su dobre. Treba se jače etablirati na tržištima starih članica EU-a. Tu već poslovni sustav Vindije ima svoju poziciju, ali i prostor za napredak. Neće biti jednostavno, no Hrvatska će, vjerujemo, slijediti velike pozitivne trendove novih članica.


20 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3806, 9. prosinca 2013.

21. dani hrvatske arbitraže

Svaki treći spor građevinski Arbitraža je važna nadopuna državnom sudstvu, paralelni kolosijek koji bi trebalo što više koristiti Drago Živković zivkovic@privredni.hr

P

red Stalnim arbitražnim sudištem HGK-a godišnje se nađe između 30 i 70 predmeta. U najboljoj godini bilo ih je 180, a najveća zabilježena vrijednost sporova u jednoj godini bila je 130 mili-

Građevinski sporovi i u svijetu često završe pred arbitražom juna eura. Oko 30 posto sporova tiče se graditeljstva, pa je to bila glavna tema ovogodišnjih 21. dana hrvatske arbitraže. Podršku jačanju arbitraže kao alternativnog načina rješavanja sporova ponovno su dali ministar pravosuđa Orsat Miljenić i predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin. Arbitraža je, istaknuli su oni, važ-

na nadopuna državnom sudstvu, paralelni kolosijek koji bi trebalo što više koristiti. Građevinski sporovi i u svijetu često završe pred arbitražom, ponajviše zato što se u njima često sukobljavaju različiti pravni sustavi i prakse. U ugovorima s međunarodnim obilježjima najčešće se koriste pravila Međunarodnog udruženja savjetodavnih inženjera (FIDIC). Inženjeri, a ne pravnici U Hrvatskoj su ugovore po FIDIC pravilima uveli Svjetska banka i EIB, a potom su ih počele koristiti i veće domaće graditeljske tvrtke. Najveći je problem tih pravila, smatra Vladimir Skendrović s Građevinskog fakulteta u Osijeku, to što ih u praksi moraju primjenjivati inženjeri, a ne pravnici. Zato među mnogim našim inženjerima postoji snažan otpor prema FIDIC-u, iako Skendrović

Hrvoje Sikirić, potpredsjednik Stalnog arbitražnog sudišta HGK-a:

Riješeni sporovi vrijednosti 600 milijuna kuna Koliko je arbitražnih postupaka u građevinskim sporovima dosad okončano? - U zadnje tri godine pred Stalnim arbitražnim sudištem HGK-a zaprimljene su 152 arbitražne tužbe, od čega se 52 arbitražna spora ili oko 34 posto odnose na sporove iz ugovora o građenju. Ukupna vrijednost arbitražnih građevinskih sporova, prema vrijednosti predmeta sporova koju su naznačili tužitelji, iznosila je 857.261.467 kuna. Doneseno je 19 arbitražnih odluka u kojima je odlučeno o ukupnoj vrijednosti sporova u iznosu od 602.019.907 kuna, što čini oko 70 posto vrijednosti zaprimljenih tužbi u zadnje tri godine.

Sedam arbitražnih postupaka vrijednih 65.695.040 kuna okončano je povlačenjem tužbi (zbog mirnog rješenja spora i sklapanja nagodbi izvan arbitražnog postupka), dok je 26 arbitražnih postupaka ukupne vrijednosti od 189.546.520 kuna u tijeku. Od arbitražnih postupaka u tijeku, pet je prekinuto zbog postupaka predstečajne nagodbe.

Koje su specifičnosti arbitraže u građevinskim sporovima? - Arbitražni postupci u pravilu su složeniji i zahtijevaju često provedbu vještačenja. Često su mjerodavni ugovori modelirani prema Općim uvjetima ugovaranja za građevinske i inženjerske radove Međunarodnog udruženja savjetodavnih inženjera, tzv. FIDIC pravilima. Često se postavlja pitanje provedbe prethodnog postupka pred vijećem za rješavanje sporova prema FIDIC pravilima, čija odluka ne priječi stranke da u određenom roku pokrenu spor pred “pravom” arbitražom. Ako to ne učine, odluka vijeća postaje obvezujuća.

ističe da ta pravila zapravo nisu posebno komplicirana, samo je potrebno dosta prethodne edukacije. U drugom dijelu Dana arbitraže govorilo se o

uredbama Bruxelles I, Rim I i Rim II, doprinosu Suda Europske unije međunarodnoj trgovačkoj arbitraži te kontroli koncentracije između podu-

zetnika i arbitraži. Obilježeno je i 20 godina izlaženja godišnjaka Croatian Arbitration Yearbook, koji donosi radove iz prethodne godine.

Duga tradicija arbitraže Arbitraža u gospodarskim sporovima u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, podsjetio je predsjednik Stalnog arbitražnog sudišta HGK-a Mihajlo Dika. Prva institucija koja se bavila arbitražom osnovana je prije točno 160 godina pri Trgovačkoj i obrtničkoj komori Grada Zagrebu. Bio je to dio dalekosežnih reformi provedenih u vrijeme tzv. Bachova apsolutizma, kada su osnovane i prve komore, a seljaci dobili vlasništvo nad zemljom. Arbitraža se isprva nije udomaćila, ali je između Prvog i Drugog svjetskog rata doživjela procvat, pa se tako od 1926. do 1929. godišnje rješavalo od nekoliko stotina do nekoliko tisuća sporova. Nakon 1945. arbitraža je posve zamrla, a oživljena je 1965., da bi od 2001. dobila ovlasti i u sporovima s međunarodnim obilježjima.

Natječaj otvoren do 16. prosinca 2013.

Završen drugi krug pregovora između SAD-a i EU-a

Prijavite se za Indeks DOP-a

Prilika za jačanje gospodarstva

Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj i Hrvatska gospodarska komora šestu godinu za redom provode natječaj za ocjenjivanje dobrovoljnih društveno odgovornih praksi hrvatskih poduzeća pod nazivom Indeks DOP-a. Sudjelovati u ocjenjivanju mogu sve tvrtke koje su u 2012. zadovoljile kriterije poslovne solventnosti i ocijenjene su kao najuspješnije. Natječaj je otvoren do 16. prosinca 2013. u 16 sati. Nakon provedenog rangiranja najbolje će tvrtke biti nagrađena u sklopu

U studenom je završen drugi krug pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije o sklapanju Transatlantskog sporazuma o trgovini i investicijama (Transatlantic Trade and Investment Partnership TTIP). Cilj sporazuma, koji predstavlja priliku za jačanje gospodarstva SAD-a i EU-a, je uklanjanje barijera trgovini i investicijama. Stoga pregovarački timovi već neko vrijeme razgovaraju o investicijskim propisima, trgovini uslugama, energetici i sirovinama, pitanjima re-

Pete nacionalne konferencije o društvenom odgovornom poslovanju koja će se održati 25. ožujka 2014. Indeks DOP-a dodjeljuje se za svaku od četiri jednakovrijedne skupine: za velika, srednja, mala te javna poduzeća. Posebna nagrada za najve-

ći napredak dodjeljuje se poduzeću koje je ostvarilo najveću razliku u sveukupnim bodovima u odnosu na prethodnu godinu. Poduzećima koja ostvare najbolji rezultat u pojedinim područjima upitnika dodijelit će se posebna nagrada za područja: Odgovorne politike i prakse u radnoj okolini; Odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem i Društveno odgovorni odnosi sa zajednicom. DOP predstavlja dugoročan poslovni pristup koji povećava prilike za opstanak i napredak poduzeća te pridonosi konkurentnosti.

gulatorne usklađenosti... Studija Centra za istraživanja ekonomske politike (Center for Economic Policy Research) je pokazala da bi taj sporazum mogao generirati 119 milijardi eura godišnje za EU i 95 milijardi tržištu SAD-a. Elena Bryan,

viša trgovinska predstavnica Misije SAD-a pri EU-u, kaže kako SAD i EU generiraju gotovo 50 posto svjetskog BDP-a i 30 posto svjetske trgovine. “Pregovori nisu jednostavni; nešto slično pokušalo se prije pedesetak godina, ali bezuspješno. Od tada se mnogo toga promijenilo i političke vođe danas su spremne za pregovore o mogućoj suradnji”, istaknula je na poslovnom doručku AmChama. Dodala je kako bi bilo dobro da pregovori završe što brže, ali uz ispunjavanje svih ciljeva. (B.O.)


MERIDIJANI 21

www.privredni.hr Broj 3806, 9. prosinca 2013.

POGLED U SVIJET

Podzemni urbanizam

Čari narodnog kapitalizma dr. Uroš Dujšin

U Život ispod zemlje Današnje tehnologije omogućavaju gradnju podzemnih građevina složenijih od podzemne željeznice, poput trgovačkih centara ili postrojenja za zbrinjavanje otpadnih voda Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

natoč tomu što se u podzemne građevinske pothvate gradski oci u svjetskim gradovima upuštaju već više od stotinu godina, u Hrvatskoj takvi projekti najčešće ostaju samo ideja. Davorin Kolić, predsjednik Hrvatske udruge za tunele i podzemnu gradnju ITA Croatia, kaže kako je jedan od razloga tomu zasigurno neznanje javnosti i lokalne sredine o prednostima izgradnje takvih projekata. “Primjerice, prije nekoliko godina napravili smo prvu fazu studije lake gradske željeznice u Zagrebu koja bi svojim ve-

Novac za projekte podzemnih građevina, ističe Kolić, najčešće nije problem namaknuti ćim dijelom bila podzemna. Riječ je o jednom od najsuvremenijih načina razvoja prometne infrastrukture”, ističe on dodavši kako to nije bilo dovoljno te da je potrebno u većoj mjeri upoznati sredinu s time koliko bi jedan takav projekt rasteretio gradski promet.

Današnje tehnologije omogućavaju gradnju složenijih podzemnih građevina od podzemne željeznice, poput trgovačkih centara ili postrojenja za zbrinjavanje otpadnih voda. Jedan od najsvježijih primjera je podvodni željeznički tunel koji je prometno povezao Europu i Aziju i koji je izuzetno važan za promet Istanbula. Valja naglasiti i kako u podzemnoj gradnji prednjače gradovi na sjeveru, kao što su Helsinki ili Montreal. “Oni su zbog klimatskih razloga s nekim građevinama bili prisiljeni ići pod zemlju jer je zimi na površini jako hladno. Kako bi građanima olakšali kupovinu, neke su trgovačke centre smjestili pod zemlju. S vremenom su pak te trgovačke centre međusobno povezali pješačkim tunelima, a njih potom i podzemnom željeznicom”, napominje Kolić. Tuneli za hidroelektrane U Hrvatskoj se u podzemnu gradnju krenulo početkom 20. stoljeća za što je djelomično zaslužno rudarstvo. No gradnja rudarskih tunela nije bila snažno razvijena kao u Srbiji te Bosni i Hercegovini. “Tunelogradnja se u nas ponajprije razvi-

la kako bismo zadovoljili energetske potrebe zemlje zbog čega u većoj mjeri Hrvatska gradi hidrotehničke tunele za hidroelektrane. U posljednjih 20 godina pak dolazi do prometnog razvoja, što je pratila gradnja cestovnih tunela”, objašnjava on. Posebice je zanimljivo kako nijedan od prometnih tunela nije građen u gradovima. “Urbane sredine tada nisu bile zrele za takve projekte, a građevinska industrija je bila tradicionalnije više usmjerena na površinske radove”, kaže on. Novac za projekte podzemnih građevina, nastavlja on, najčešće nije problem namaknuti, a u tome mogu pomoći i financijska sredstva koja su dostupna iz europskih fondova. Podzemnu gradnju, pa tako i otvaranje novih radnih mjesta i gospodarski rast, mogu poduprijeti odgovarajuća inženjerska znanja domaćih stručnjaka koji, na žalost, još uvijek nemaju dovoljno iskustva u tome. “Zbog svega toga projekti podzemne gradnje su nešto s čime će se Hrvatska susresti”, ističe Kolić dodavši kako glavni problem i dalje ostaje odluka o gradnji te ponajviše usmjerenost lokalne uprave na takve projekte.

dio rada u nacionalnom dohotku je pao. Pravo rješenje problema je pomoći radnicima, a ne kažnjavati poduzeća, upozorio je nedavno Economistov uvodničar. Zamislimo rezultate privredne aktivnosti kao kolač podijeljen na radničke nadnice i prinose koji pripadaju vlasnicima kapitala - bila to dobit, renta ili prihodi od kamata. Tada vidimo da je sve do početka 1980-ih relativna veličina tih udjela bila do te mjere stalna da je postala empirijskim pravilom. Velik dio modernih makroekonomista pretpostavlja da su ti udjeli stalni. Ta konstanta pokazuje da, ako radnici uvijek dobiju isti dio privrednog kolača, tada povećanje prosjeka njihove produktivnosti - koja ubrzava rast - treba dovesti do povećanja prosjeka njihovih zarada. Povećanje nejednakosti No u novije vrijeme su udžbenici ekonomije ostali jedino mjesto u kojima udio rada u nacionalnom dohotku ostaje isti. U zadnjih 30 godina je udio radnika u tom kolaču smanjen širom svijeta. U Americi je na nadnice i plaće otpadalo skoro 70 posto BDP-a; sada je taj udio, prema procjeni OECD-a, tek 64 posto. Najveći dio ovog smanjenja dogodio se u egalitarnim društvima

kao što je primjerice ono norveško, gdje je udio nadnica i plaća smanjen od nekadašnjih 64 na sadašnjih 55 posto. Do pada udjela nadnica došlo je i u mnogim zemljama u usponu, naročito onim azijskim. Razmjeri i širina tog pada su zapanjujući, a i posljedice su gadne. Budući da su vlasnici kapitala bogataši, rast njihova udjela u nacionalnom dohotku povećava nejednakost. Tamo gdje se jaz u dohocima među samim zaposlenicima povećao - kao u Americi, udio narodnog dohotka koji odlazi najlošije plaćenim radnicima, kojih je 90 posto, pada sa 60 posto od prije 1980. na sadašnjih 50. Ako je k tome, kao sada, i rast u zastoju, tada najveći dio radnika dobiva mrvice od još manjeg kolača. Očito je da je to politički opasno jer izaziva sve oštrije rasprave. Ljevičari će za to okriviti velika poduzeća i slabost sindikata, dok će desnica, ako uopće i uoči problem, za to okriviti velik udio države i visoke poreze. Širenje kruga vlasnika kapitala Sve ovo ukazuje na mogućnosti koje se pružaju političarima da saniraju stanje. Oni bi se trebali usmjeriti na poboljšanje šansi za loše plaćene i nekvalificirane radnike, i pobrinuti se za širenje kruga vlasnika kapitala. Trebalo bi dakle ojačati radnike bez tlačenja poduzeća.

Prioritet je rast, a ne zaštita radnika. Više rada znači i snažnije tržište rada koje bi povećalo udio radnika u ukupnom dohotku. No čak i u rastućoj privredi radnik koji konkurira stroju izgubit će utakmicu. Zato se i obrazovanje treba koncentrirati na egzaktne znanosti, od matematike do mehanike kako radnike ne bi zamjenjivali strojevi, nego bi ih oni projektirali i upravljali njima.

Trebalo bi dakle ojačati radnike bez tlačenja poduzeća. Prioritet je rast, a ne zaštita radnika Niz razboritih reformi može izgledati nelogično. Jedna od njih je sniženje stope poreza na dobit poduzeća. Zajedno sa smanjenjem razlike između poreznih stopa na dohodak pojedinaca od kapitala i često visoko oporezovanih osobnih dohodaka, rezultat bi bio efikasniji sistem koji bi poticao privredni rast - a time i zapošljavanje. Trebalo bi razmisliti i o povećanju broja vlasnika kapitala putem reformi mirovinskog sustava ili privatizacijom. Izgleda paradoksalno, ali bi dobra protumjera padu udjela radnika u nacionalnom dohotku bilo povećanje udjela radnika u vlasništvu kapitala. Narodni kapitalizam ima svoje čari.


22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Libijski premijer u Sarajevu U Sarajevu su održane prve bilateralne konzultacije ministarstava za inozemne poslove BiH i Libije, a u fokusu razgovora bio je posjet libijskog premijera Alija Zeidanija. Zeidanija će dočekati tema povratka tvrtki iz BiH na libijska gradilišta, reguliranje njihovih nenaplaćenih potraživanja od 44 milijuna eura, kao i višemilijunskih šteta na gradilištima. Libija u sljedećih nekoliko godina planira investirati oko 140 milijardi dolara u čemu tvrtke iz BiH imaju realne šanse sudjelovati. Agrokor preuzima Opresu i Duhanpromet Konkurencijsko vijeće BiH potvrdilo je da su okončani pregovori Agrokora i sarajevske Oprese i Duhanprometa te lanca Riva iz Tuzle, Brčkog i Doboja o preuzimanju maloprodajne mreže trgovina novina, duhana i drugih artikala u BiH, te da to vijeće nastavlja aktivnosti oko ocjene dopuštenosti koncentracije. Te će tvrtke, ako se uspješno završi proces koncentracije, imati kontrolu nad tržištem i najvjerojatnije monopolski položaj. Za izvoz gljiva i eteričnih ulja 16,6 milijuna maraka

Grupacija za proizvodnju, preradu i sakupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH priopćila je da je u devet mjeseci 2013. ostvaren rekordan izvoz tih proizvoda u vrijednosti od 16,6 milijuna KM, što je 70 posto više nego u istom periodu lani. U Grupaciji kažu da će znatno premašiti vrijednost prošlogodišnjeg rekordnog izvoza gljiva i eteričnih ulja od 22 milijuna KM.

( 885 mil €

Privredni vjesnik Broj 3806, 9. prosinca 2013.

procjena cijene modernizacije dionice u Srbiji

( 1,5 mlrd €

koštat će dionica pruge u Mađarskoj

Kinezi nude izgradnju brze pruge od Budimpešte do Beograda

Na javi 160, a sanja se 300 na sat Kineska ponuda je realna ne samo zato što ih žulja onih 10 milijardi dolara, koliko su nakanili uložiti u zemlje Srednje i Istočne Europe, nego i zato što time jednim udarcem pogađaju dvije poželjne investicijske lokacije - Mađarsku i Srbiju onice - Srbija, Mađarska i Kina - jer se mora uzeti u obzir problem Srbije s visokom razinom javnog duga i usklađenost s europskim pravilima jer je Mađarska članica EU-a. “Najvjerojatnije je da će se raditi modernizacija pruge od Beograda do Budimpešte za brzine od 160 kilometara na sat. Srbiji je na tom pravcu potrebna pruga i za putnički i teretni promet”, kazao je Antić. On je dodao da će stručnjaci iz Kine, Srbije i Mađarske zajednički odgovoriti koji model modernizacije pruge je nabolji.

Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

U

Srbiji se pojavila nova gospodarska i politička tema, ali stari šlager: modernizacija željeznica. Ovoga puta, međutim, kao sasvim realna priča koja je pokrenuta na nedavno održanom velikom investicijskom summitu s Kinezima u Budimpešti

Kinezi žele što prije raditi i ulagati kako bi potom širili posao i profit gdje je, između ostalog, objavljena i ponuda Kine da izgradi modernu željezničku prugu od Beograda do Budimpešte. Ovaj projekt kineskog premijera i ekipe na prvu su prihvatila druga dva premijera, mađarski i srpski, ovaj posljednji čak s oduševljenjem. Kineska ponuda je realna i konkretna ne samo zato što ih žulja onih 10 milijardi dolara, koliko su nakanili uložiti u zemlje Srednje i Istočne Europe koje smatraju vratima europskog tržišta i mekim investicijskim trbuhom Europe, i zato što vole vlakove, nego zato što jednim udarcem pogađaju dvije poželjne investicijske lokacije. Mađarsku, koju, kako je ranije navedeno, smatraju najpoželjnijim partnerom u ovom dijelu Europe, a Srbiju su u tom pogledu već ovjeri-

li pa uveliko grade mostove i puteve, a spremaju se graditi i termoelektranu. Srbija ne želi biti slijepo crijevo Na stolu su se našle sve karte: Srbiji je ova pruga najpotrebnija jer joj vlakovi umjesto brže idu sve sporije, na nekim prugama čak se stiglo do Prvog svjetskog rata idući sve u rikverc, što će reći do 40 na sat. Ili još važnije, ako ne modernizira ovaj pravac na koridoru X., Srbija će ostati slijepo crijevo jer su Bugarska i Rumunjska premostile dio pruge koji je nedostajao na tom europskom koridoru i prijeti opasnost da sav pružni promet iz Turske krene tim pravcem. Što ne bi odgovaralo ni Mađarskoj. Mađarska je opet riješila svoje željezničko pitanje odnosno pravac prema zapadu, pa se do Beča na

primjer stiže europskom prugom i brzinama, ali je jugoistočni pravac problem koji bi trebalo rješavati. I eto ti Kineza. Kinezi žele što prije raditi i ulagati kako bi potom širili posao i profit. A da misle ozbiljno, govori i dolazak u Beograd, ravno iz Budimpešte, delegacije nadležne za konkretizaciju ponude i izradu projekta. Glavni inženjer Kineske željezničke korporacije (China Railway Corporation) He Huavu, izjavio je tom prilikom da bi “studija izvedivosti za

modernizaciju pruge Beograd-Budimpešta mogla biti gotova u roku od šest mjeseci. On je na sastanku s ministrom prometa Srbije Aleksandrom Antićem kazao kako je tu procjenu iznio na temelju iskustava iz Kine i ideje da se pruga modernizira za brzine od 160 kilometara na sat. Prema prvobitnim procjenama modernizacija dionice pruge u Srbiji koštala bi 885 milijuna eura, a u Mađarskoj 1,5 milijardi eura, ali bi financiranje projekta tek trebale usuglasiti sve tri sudi-

Kinezi grade termoelektranu u Srbiji Kineske kompanije u Srbiji grade most Zemun-Borča preko Dunava, prvu fazu modernizacije teremoelektrane Kostolac B, a dogovorena je i druga faza u okviru koje će prvi put kineske kompanije graditi novu elektranu u Europi. Iz fonda od 10 milijardi dolara koji je Kina namijenila financiranju projekata u 16 zemalja Srednje i Istočne Europe, gradit će se i dionica autoputa na takozvanom koridoru XI. od Obrenovca do Ljiga.

Prioritetan projekt Prije stručnjaka, međutim, svoje mišljenje je dao i srpski premijer Ivica Dačić, koji je naveo da će se startati sa 160 kilometara, ali da ima i ideja ili želja da ova pruga bude primjer u ovom dijelu svijeta i prva s vlakovima koji idu brzinom od 300 na sat. Možda će se od ambicioznijih brzina ohladiti i Kinezi koji su poslije razgovora i dogovora u vladi Srbije izašli na lice mjesta i provozali se vlakom od Beograda do Subotice odakle vlak prelazi granicu i ide dalje prema Budimpešti. S njima je bio i kineski ambasador u Beogradu Yang Vansyu koji je ocijenio da je “Srbija dala poseban značaj suradnji s Kinom u području infrastrukture i jedna je od najuspješnijih među 16 država Srednje i Istočne Europe po tom pitanju”.


23

www.privredni.hr Broj 3806, 9. prosinca 2013.

( plaće čelnika 385 državnih i općinskih tvrtki

*vijesti

tzv. Lahovnikov zakon ograničio na iznos pet prosječnih mjesečnih plaća u njihovoj tvrtki

Posljedice administrativnog zauzdavanja plaća državnih menadžera u Sloveniji

Gdje su kompetentni među podobnima? U manje od tri godine Lahovnikov zakon uspio je porezati stršeće platne piramide, ali je pokazao i svu štetnost dobivene platne uravnilovke. Poduzeća u državnom ili prevladavajućem državnom vlasništvu počela su na kadrovskom tržištu izvlačiti kraći kraj Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

R

asipnost kakvu su sve do 2009. godine prakticirala vodstva državnih poduzeća u Sloveniji, darivajući sebe visokim plaćama i raznim bonusima, izrazito je iritirala javnost, pa je vlada bila prinuđena reagirati

Lahovnikov zakon formalno nije ukinut, ali je već toliko razgrađen da se doima kao da ga više nema protumjerama. Slovenija je dobila tzv. Lahovnikov zakon. Tadašnji ministar gospodarstva sročio je interventni zakon kojim su plaće vodećih ljudi u 385 državnih i općinskih poduzeća ograničene na iznos pet prosječnih mjesečnih plaća u poduzeću. Rasipnost je bila loša – limitacijski zakon za liječenje platnog samoljublja još gori. U manje od

tri godine Lahovnikov zakon uspio je porezati stršeće platne piramide, ali je pokazao i svu štetnost dobivene platne uravnilovke. Poduzeća u državnom ili prevladavajućem državnom vlasništvu počela su na kadrovskom tržištu izvlačiti kraći kraj. Nisu mogla dobiti kompetentan kadar. Morala su uzimati ljude koji nisu bili dovoljno dobri za privatni sektor. Priliku su dodatno zloporabile političke stranke za dovođenje podobnih u uprave i nadzorne odbore. Ako i nije najsposobniji, važno je da je naš! Tri godine platne uravnilovke sada se dovodi u izravnu vezu s presporim prilagodbama državnih poduzeća kriznim okolnostima, pa čak i s porastom broja nezaposlenih sa 88.000 u rujnu 2009. na 116.000 u rujnu ove godine. Izuzeci od zakona Lahovnikov zakon formalno još nije ukinut, ali je u međuvremenu pod teretom raznih okolnosti toliko već razgrađen da

se doima kao da ga više nema. Već dugo se zna da Slovenija neće imati dovoljno kompetentnih ljudi za sanaciju bankarskog sustava i da će biti prinuđena potražiti pojačanja iz inozemstva. U Sloveniji već radi bivši viceguverner središnje banke Švedske. U Ljubljanu se privremeno preselila i bankarica s Islanda koja je prošla kreševo s tamoš-

njim bankama u sanaciji. Jasno je da ljudi dokazanog sanacijskog pedigrea nisu došli u Sloveniju na pet mjesečnih plaća. Sve to znala je još vlada Janeza Janše pa je prije ostavke donijela zakon kojim je izuzela iz primjene Lahovnikovog zakona članove upravnog odbora Društva za upravljanje potraživanjima banaka. Radi se o tzv. lošoj banci

na koju će se uskoro prenositi kontaminirana potraživanja skrahiranog slovenskog bankarstva. Čišćenje banaka podrazumijeva i čišćenje prezaduženog gospodarstva. Veliko pospremanje u gospodarstvu izvodit će se pod kapom Slovenskog državnog holdinga kojem je ministar financija Uroš Čufer već dao slobodne ruke u pogledu platne politike. U Zakon o SDH-u dao je zapisati da fiksne plaće vodećih ljudi u državnim poduzećima moraju biti dovoljno stimulativne kako bi privukle kompetentne ljude koji će biti motivirani za rad. U Zakonu ima i prevencijska uputa kojom se nadzornike obvezuje na sprečavanje “neutemeljno visokih plaća”, neutemeljnih u odnosu na potrebe, uspješnost i financijsko stanje tvrtke. U Lahovnikovom zakonu probušen je tunel za još jedan izuzetak. Sukobivši se s prirodnim načelima motivacije, Lahovnikov zakon našao se na sporednom kolosijeku.

Dobro plaćeni najveći, a ne najbolji Lahovnikov zakon nije se pojavio samo tako. Došao je kao nužan odgovor na popriličnu razbarušenost u slovenskoj platnoj politici. Visoke plaće nisu dobivali najbolji, nego najveći. Najviše plaćen slovenski menadžer 2008. godine bio je Dušan Črnigoj, predsjednik uprave građevnog poduzeća Primorje. Poduzeće više ne postoji. Pomela ga stečajna metla, jednako kao i SCT, čiji je direktor, Ivan Zidar, bio na vrhu

platne ljestvice 2009. godine. Godinama su mjesto u vrhu platne liste zauzimali i članovi uprave Probanke koja se od ljetos nalazi u postupku kontrolirane likvidacije. Lahovnikov zakon izravno je detoniran iritantnom Kramarovom otpremninom. Predsjednik uprave NLB-a, odlazeći s vodećeg mjesta, dao se za uspješan rad u banci nagraditi s milijun eura otpremnine. Njegova visoka otpremnina, međutim, poklapa se s

“nasađivanjem jaja” pod kvočku buduće sanacije. NLB danas slovi kao najteži pacijent i pitanje je neće li se u sanacijskom krematoriju naći njegovih loših poslovnih odluka za više od milijardu eura. Platna intervencija iznuđena je notornim grabežom. Bruto plaće članova svih uprava u Sloveniji iznosile su 2007. godine 9,8 prosječnih bruto plaća po zaposlenom u poduzeću. Lani je vodeće plaće činio zbroj 5,5 prosječnih pla-

ća po zaposlenom. Na žalost, usput se dogodila uravnilovka. Ključni je problem što su menadžerske plaće u Sloveniji u pravilu fiksne. Varijabilni dio rukovodnih plaća iznosi samo 12 posto ukupnih primanja. U europskoj praksi fiksni dio menadžerske plaće iznosi oko 40 posto. Varijabilni dio čini 30 posto, a isto toliki dio nose i dugoročni bonusi koji se isplaćuju nakon što rezultati rada menadžera dođu na vidjelo.

Agrokor pod povećalom Ništa u Sloveniji što je u bilo kakvoj vezi s Agrokorom ne može proći bez povećane pozornosti. Tako je i najnovija odluka Andreja Kraška, šefa Agencije za zaštitu konkurentnosti, da povezivanje Konzuma i Mercatora neće unijeti bitne promjene u slovensku maloprodaju – dočekana pitanjem zašto je Agencija požurila sa suglasnošću, te zašto nije raščlanila i moguć utjecaj Agrokorove prehrambene industrije na Mercatorove nabavne kanale. Jedno od objašnjenja glasi da se brzom odlukom Agencije pokušava prinuditi Agrokor na izjašnjenje ima li novac za preuzimanje. Rat za mlijeko Potražnja za sirovim mlijekom pretvorila se i u Sloveniji u svojevrsnu hajku s usputnim nabijanjem otkupnih cijena, tvrdi Drago Zupanič, direktor Mljekarske zadruge Ptuj. Mnogi u Sloveniji strahuju od Lactalisa koji je odnedavno i vlasnik Ljubljanskih mlekarn. Pristane li Lactalis na više cijene, u tome ga neće moći slijediti slovenske mljekare. Povećanje otkupnih cijena moglo bi potopiti Pomurske mlekarne i mljekaru Celeia. Otkupna cijena mlijeka u Sloveniji dosegla je 33 centa. U Italiji slovenski mljekari dobivaju 40 do 50 centi za litru mlijeka. I Božić pod nadzorom Slovenski potrošači u prvih devet mjeseci poslali su Poreznoj upravi 2650 SMS poruka s fotografijama računa. To je dio ukupnog programa pojačanog nadzora koji je rezultirao sa 255 milijuna eura naknadno utvrđenih poreznih obveza. Iz porezne uprave najavili su sada i temeljit nadzor prodaje na božićnim štandovima.


24 TURIZAM *vijesti Arheološki turizam u Dalmaciji “Arheološki turizam u Dalmaciji ima veliku perspektivu za razvoj i unapređenje kulturnog turizma, te je na području Splitsko-dalmatinske županije pripremljeno više projekata obnove arheoloških nalazišta. Tim novim kulturnim programima nastojat ćemo privući što više turista”, rekao je splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja. Dodao je kako ta županija jedina u Hrvatskoj ima vlastitu strategiju razvoja kulturnog turizma, kojoj je cilj privlačenje turističke klijentele iz cijeloga svijeta. U Hrvatskoj u listopadu više turističkih dolazaka U Hrvatskoj je u listopadu zabilježeno 9,7 posto više turističkih dolazaka nego u istom mjesecu 2012., dok je broj noćenja u komercijalnim smještajnim objektima povećan za sedam posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Ukupno je u 10 ovogodišnjih mjeseci u Hrvatskoj zabilježen porast broja turista za pet posto, a njihovih noćenja za 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Pritom su 89 posto od ukupnog broja dolazaka ostvarili strani turisti, na koje se odnosi čak 92,5 posto noćenja. Održan Festival dobrog stila

Privredni vjesnik Broj 3806, 9. prosinca 2013.

( na 10 turističkih regija podijeljena Hrvatska

Projekt destinacijskih menadžment organizacija

Debirokratizacija turističkog sustava Promjene u sustavu HTZ-a potrebne su zbog promjena u konkurentskom okruženju, strukturnih interesnih skupina u turizmu Hrvatske te zbog definiranih ambicija hrvatskog turizma, ističe Branko Bogunović Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

S

ustav turističkih zajednica u Hrvatskoj star je dvadesetak godina i do sada je davao zapažene rezultate. No, s obzirom na to da se promijenilo cjelokupno okruženje, nužno je unijeti promjene u sustav kako bi on bio što učinkovitiji i konkurentniji. Upravo se zato radi na izmjenama i dopunama Zakona o turističkim zajednicama, za koji ćemo uskoro izraditi teze što će se naći na javnom savjetovanju te na temelju tih teza napraviti prijedlog novog zakona, rekao je ministar turizma Darko Lorencin na prošlotjednom forumu na kojem je predstavljen projekt destinacijskih menadžment organizacija (DMO). Destinacijski menadžment je proces u kojem turistička industrija, vlada, ali i svi ostali zainteresirani subjekti usmje-

Kako od odmora u Austriji razviti brend Austrija uz svoju nacionalnu turističku organizaciju na nižoj razini ima devet pokrajinskih turističkih organizacija te još 1800 DMO-ova u brojnim gradovima i selima. Ta organizacija u svijetu ima 21 predstavništvo u kojem promovira svoj brend - odmor u Austriji. Svaka pojedina turistička regija Austrije zasebno radi na turističkoj promociji. ravaju razvoj destinacije. Prema projektu promjene turističkih zajednica u destinacijske menadžment organizacije kreće se već s reorganizacijom Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice. Kako je istaknuo Branko Bogunović, projekt menadžer tvrtke Horwath HTL, Glavni ured reorganizirat će se

u nacionalnu promotivnu agenciju po uzoru na austrijski model. Osim toga, regionalne turističke zajednice postaju regionalne menadžment organizacije (RMO), a lokalne turističke zajednice postaju destinacijske menadžment organizacije (DMO). Te će promjene nekadašnjim turističkim zajedni-

cama donijeti veća prava, ali i obveze. Pojašnjavajući razliku između RMOa i DMO-a, Bogunović je naglasio kako je RMO turistički upravitelj regije, a DMO operativni voditelj. Na nižim razinama djelovat će pak informativni centri, koji će biti podružnice DMO-a. “Kroz Glavni ured HTZ-a registrirana je 301 jedinica, od čega 280 jedinica pokriva zemljopisna područja raznih veličina”, rekao je Bogunović. Promjene u sustavu HTZ-a potrebne su zbog promjena u konkurentskom okruženju, strukturnih interesnih skupina u turizmu Hrvatske te zbog definiranih ambicija hrvatskog turizma. Debirokratizacija i depolitizacija sustava, redefiniranje misije te odgovornost svih u sustavu pravci su promjena sustava HTZ-a. Bogunović je istaknuo kako je već ranije definirano 10 turističkih regija, a to su: Zagreb, Slavonija,

središnja Hrvatska, Kvarner, Istra, Lika i Karlovac, Dalmacija - Zadar, Dalmacija - Šibenik, Dalmacija - Split i Dalmacija - Dubrovnik. Slijedom toga treba ustanoviti 10 RMO-ova koji će povezivati turističke subjekte u tim regijama. S druge pak strane, DMO će obuhvaćati rivijere, šira područja gradova na oba-

Turističke zajednice imaju interne i eksterne povijesno naslijeđene funkcije li, veće otoke, a na kontinentalnom dijelu područja županija. Primjer jednog RMO-a je Istra, koja već ima sedam DMO-ova koji se nalaze u Umagu, Poreču, Vrsaru, Rovinju, Puli, Labinu i u unutrašnjosti Istre. Hoće li tako ostati i u budućnosti, vidjet će se. Novi zakon o turističkim zajednicama trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja 2015. godine.

Vinarija Saints Hills U zagrebačkom City Centru one East održano je premijerno izdanje novog velikog projekta, Festivala dobrog stila powered by BIPA, koji su posjetili brojni Zagrepčani i njihovi gosti. U dva dana trajanja tog festivala novosti iz svijeta ljepote posjetiteljima su predstavili poznati svjetski modni brendovi, a svoje proizvode su predstavile i domaće kozmetičke tvrtke.

Za nezbrinutu djecu 20.000 eura Vlasnici vinarije Saints Hills, supružnici Ernest i Ivana Tolj, sa svojim njemačkim partnerima organizirali su nedavno u Münchenu humanitarnu gala večer na kojoj je prikupljeno više od 20.000 eura za Dječji dom u Nazorovoj u Zagrebu. Obitelji Tolj priključili su se i Stjepan Čuljak, vlasnik

tvrtke CM Weine, i mladi dizajner Ante Čurčić. Večeri su nazočili brojni uzvanici i poduzetnici iz Hrvatske i Njemačke. U ime Dječjeg doma u Zagrebu donaciju je preuzela logopedica Svjetlana Tončetić Bogović. Odabir Dječjeg doma u Zagrebu bio je logičan budući da su i Ernest i Ivana ro-

ditelji četvero djece. “Na humanitarnoj aukciji prodali smo 75 boca vina iz serije ET po cijeni od 500 eura za svaku bocu jer je riječ o svjetskoj klasi vina proizvedenoj u limitiranoj seriji”, kazao je Tolj. “Preporučili bismo svakome tko posjeti Zagreb da barem nakratko navrati u Dječji dom u Nazorovoj.

Nevjerojatno je s kojom količinom ljubavi djeca prihvaćaju kad im netko dođe u posjet. Njima su uskraćene stvari koje mi uzimamo zdravo za go-

tovo. Još ako se za djecu može učiniti i više od jednog posjeta, vjerujem da je to vrijedno svakog truda s naše strane”, istaknuo je Tolj. (J.V.)


HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3806, 9. prosinca 2013.

( oko 30% veći

*vijesti

odlazni promet u mrežama pokretnih komunikacija

Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije

Više ćakule zbog EU-a Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju povećao se promet u roamingu za više od 100 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

kupni odlazni promet u mrežama pokretnih komunikacija u trećem tromjesečju povećan je za oko 30 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno za više od 15 posto u odnosu na proteklo tromjesečje. Značajan sezonski učinak, karakte-

Raste i broj korisnika usluge prijenosa televizijskog programa uz plaćanje naknade rističan za tržište pokretne telefonije, zamjetan je u ljetnim mjesecima, osobito u srpnju i kolovozu, zahvaljujući turistima u roamingu te domaćim

korisnicima koji također ostvaruju veći promet. S druge strane, ulaskom u Europsku uniju u Hrvatskoj se počela primjenjivati regulacija roaminga u skladu s pravilima EU-a. Pad cijena zbog nove regulacije utjecao je na pad prihoda operatora, uz istovremeno značajan rast prometa vlastitih korisnika u roamingu, i to za više od 100 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavila je Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM). Gustoća širokopojasnih priključaka Valja naglasiti kako se utjecaj sezonskih promjena odrazio i na broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu putem mreža pokretnih

komunikacija (podatkovne kartice i mobilni uređaji). Tako je korištenje podatkovnih kartica povećano za oko 12 posto u odnosu na prethodno razdoblje. A uspoređujući podatke iz rujna 2012. godine, kada je oko 55 posto stanovništva pristupalo internetu putem mreža pokretnih komunikacija, može se uočiti kako je u trećem tromjesečju ove godine taj

udjel narastao na više od 66 posto. Promjene su pak primjetne i u gustoći širokopojasnih priključaka po županijama. Tako je, primjerice, Primorsko-goranska županija dostigla broj priključaka Zagrebačke županije i Grada Zagreba, s udjelom većim od 26 posto. Nadalje, na kraju trećeg tromjesečja broj korisnika paketa usluga

(objedinjene govorne, podatkovne i televizijske usluge) čini gotovo dvije trećine ukupnog broja priključaka širokopojasnog pristupa internetu. U skladu s ovim trendom raste i broj korisnika usluge prijenosa televizijskog programa uz plaćanje naknade. Nastavak sličnih trendova Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije očekuje i u sljedećem razdoblju.

Naglasak na jedinstvenom oblaku Advanced Technology Days, deveta po redu tehnološka konferencija, održana je prošli tjedan u Zagrebu. Okupila je više od 150 razvojnih inženjera, IT profesionalaca, programera i drugih koji se profesionalno ili privatno bave razvojem i korištenjem IT rješenja. Konferencija je pružila pregled novih trendova u svijetu Microsoftovih tehnologija, stavljajući naglasak na jedinstveni oblak. Uz 40 stručnih predavanja veliki interes izazvao je i okrugli stol na kojem se raspravljalo o budućnosti aplikacija. Širokopojasne škole i domovi zdravlja Na HAKOM-ovom otvaranju ponuda na trećem javnom natječaju za dodjelu državnih potpora za izgradnju širokopojasnih mreža na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima, jedinu ponudu za četiri županije dostavio je Vipnet. Završetkom izgradnje gotovo svi ciljani korisnici poput škola i domova zdravlja bit će spojeni na širokopojasni internet. U prva dva kruga natječaja dodijeljene su potpore od gotovo 29 milijuna kuna za 15 županija. U ovom krugu je na raspolaganju gotovo 21 milijun kuna.

U Bakuu se predstavilo više od 250 tvrtki iz 35 zemalja

Osam hrvatskih izlagača na Bakutelu Udruženje za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore ove je godine po treći put organiziralo nacionalni štand na 19. međunarodnom sajmu i konferenciji o telekomunikacijama i informacijskim tehnologijama Bakutel 2013. Među ovogodišnjim izlagačima iz Hrvatske bile su informatičke tvrtke Abba, Banksoft, Dekod telekom, Domena.com, EDC, ELNA kabel, MediaHUB i Vestigo. Osječka tvrtka Abba tamo je predstavila svoja informatička rješenja za bankarstvo i leasing kuće.

Zatim, zagrebački Banksoft ponudio je napredna rješenja za bankarstvo i elektroničko bankarstvo, a Dekod telekom sustave za ulaznice i kontrolu pristupa. Domena.com ponudila je sustave za upravljanje sadržajem za tvrtke s više medija, a EDC je predstavio geografske informacij-

ske i informacijsko-tehničke sustave za komunalne, naftne i plinske kompanije te za lokalnu upravu. ELNA kabel je posjetiteljima predstavio ponudu koja uključuje optičke komunikacije te komunikacijske i elektroenergetske mreže, a MediaHUB konzultantske usluge i uprav-

ljanje projektima u medijskoj i telekomunikacijskoj industriji. Tvrtka Vestigo pak predstavila je sustave za back-office u mobilnim plaćanjima. Na ovogodišnjem Bakutelu, najvećem ICT sajmu u regiji Kavkaza i Kaspijskog jezera koji se od 2. do 5. prosinca održavao u Bakuu, predstavilo se više od 250 tvrtki iz 35 zemalja na izložbenoj površini od 12.000 četvornih metara. Azerbajdžan je 2013. proglasio godinom informacijskih i komunikacijskih tehnologija, a ovogodišnji je Bakutel površinom narastao za 35

posto u odnosu na lanjski. Osim hrvatskih, na sajmu su izlagale ICT tvrtke iz Bjelorusije, Mađarske, Španjolske, Kanade, Latvije, Litve, Francuske i Estonije... Za čak 40 posto izlagača to nije bio prvi nastup na Bakutelu, uz sve značajniji broj domaćih, azerbajdžanskih tvrtki. Njih je sada već 30 posto od ukupnog broja, što je znak uzlaznog trenda u informatizaciji društva ove naftom i plinom bogate države koja planira ambiciozne informacijske i telekomunikacijske projekte. (B.O.)

Skupština HIZ-a Svečana skupština Hrvatskog informatičkog zbora (HIZ) održat će se 12. prosinca u zagrebačkom Hotelu Four Points by Sheraton Panorama. Skupština je podijeljena u dva dijela – radni i svečani. U sklopu radnog dijela govorit će se o radu, rezultatima, prijedlogu financijskog plana za 2014. godinu te će se održati izbor novih članova u Upravni odbor HIZ-a. Tijekom svečanog dijela skupštine bit će uručena godišnja priznanja Hrvatskog informatičkog zbora.


26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Reinhard Lauer Miroslav Krleža Naklada Ljevak

Miroslav Krleža – je li on klasičan pjesnik? Je li on hrvatski klasik? To su pitanja u pozadini ove knjige, premda ona u kronološkom slijedu govori o privatnom životu, političkom razvoju i ideološkoj orijentaciji autora koji je bio utjecajniji i plodonosniji nego bilo koji drugi. Unatoč Krležinu ideološkom angažmanu, ova knjiga potvrđuje ocjenu da je riječ o hrvatskom klasiku 20. stoljeća, ne samo u domaćim nego i svjetskim okvirima.

Tomislav Sabljak Rječnik hrvatskoga žargona Profil Knjiga

Sabljak nastavlja upućivati na nezaustavljivu i snažnu ekspanziju ovoga idioma. Ovo izdanje Rječnika proizlazi iz njegova višedesetljetnoga bilježenja raznovrsnih jezičnih promjena te prikupljanja novih riječi uličnoga i svakodnevnog govora različitih društvenih slojeva i skupina, koji uključuju i najaktualnije primjere. Na temelju stručnoga odabira i analize građe prikupljene u zadnjih 10 godina usustavljeno je tako dodatnih 5000 natuknica kojima je Rječnik obogaćen.

Daniel Kahneman Misliti, brzo i sporo Mozaik knjiga

Uvlačeći čitatelja u živahan razgovor o načinu na koji razmišljamo, Kahneman otkriva gdje možemo, a gdje ne možemo vjerovati svojoj intuiciji i kako se služiti dobrobitima sporog mišljenja. Nudeći nam praktične uvide u načine donošenja odluka u poslovnom okruženju i osobnom životu te nas upućujući kako možemo koristiti raznolike tehnike da bismo se obranili od mentalnih obrazaca koji nas dovode u nezgodne situacije, “Misliti, brzo i sporo” promijenit će način na koji smo navikli misliti o mišljenju.

Brian Greene SKRIVENA STVARNOST Jesenski i Turk

Moguće je postojanje višestrukoga svemira – multiverzuma – u kojem se događaji zbivaju u paralelnim svjetovima gdje svaka jedinka iz univerzuma koji poznajemo može imati svoje dvojnike. Pokazalo se da postojanje višestrukih svjetova ne proizlazi samo iz kozmoloških istraživanja već se pojavljuje i kao dodatna mogućnost u nizu teorija. A Greene se pita kako je moguće osigurati napredak fundamentalne znanosti ako postoji stvarnost skrivena našim mogućnostima opažanja.

Robert Galbraith ZOV KUKAVICE Mozaik knjiga

Kad se manekenka problematična ponašanja baci sa svojega snijegom prekrivena balkona u londonskom Mayfairu, svi će pretpostaviti da je riječ o samoubojstvu. Međutim, njezin brat ne dijeli opće mišljenje i unajmljuje privatnog istražitelja Cormorana Strikea da se pozabavi slučajem. Strike je ratni veteran i život mu je u rasulu. No, što dublje bude ulazio u neobičan svijet mlade manekenke, stvari će postajati sve mračnije...

Privredni vjesnik Broj 3806, 9. prosinca 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Hladnjaci

Minus 40, Eppindust, Cape Town, Južnoafrička Republika, www.minus40.co.za. Tvrtka nudi hladnjake i zamrzivače za medicinske objekte, laboratorije i ugostiteljsku industriju. Kontakt: Peter Hurst, peter@addedasset. com, +27 21 3862290. Suradnja

Gourmet Conventual, Lisabon, Portugal, www. gourmetconventual.com. Tvrtka proizvodi konzervirane riblje proizvode, džemove, maslinovo ulje, ocat, čajeve... Tvrtka traži poslovne partnere za distribuciju svojih proizvoda na hrvatskom tržištu. Kontakt: Bruno Cardoso, bruno.cardoso@ gourmetconventual.com, +351 21 0968171, +351 91 6318544. Sušeni kvasac

Anchor Yeast Consumer Exports, Johannesburg; Južnoafrička Republika, www.anchor.za. Tvrtka je jedan od najvećih proizvođača kvasca na južnoj hemisferi, a posjeduje ISO 9001:2000 i HACCP certifikate. Tvrtka nudi sušeni kvasac. Kontakt: Piet Botha, consumer@anchor. co.za, +27 11 2488231. Zastupanje

Skansi, Zagreb, www. skansi.hr. Kao distributer i partner talijanskog proi-

zvođača beauty i medicinske opreme AMI srl traži distributere kozmetičke i medicinske opreme na području Europe. Kontakt: Duško Ćupurdija, dusko@ skansi.hr, +385 1 6388001, +385 91 6776000. Grafički strojevi

MP Papirograf, Samobor, www.mp-papirograf. hr. Tvrtka traži kooperante za plasman rabljenih grafičkih strojeva te pripadajućeg pribora, alata i potrošnih rezervnih dijelova. Kontakt: Armanda S. Bortas, info@mp-papirograf. hr, +385 1 3361977. Zastupanje

Proficentar, Novi Sad, Srbija. Tvrtka je zainteresirana za veletrgovinu žitarica, pšeničnog brašna, voća i povrća. Nude i usluge zastupanja i posredovanja u tim proizvodima. Kontakt: Vladislava Štimac, stimac@neobee.net, +381 64 9604294. Suradnja

Meduza, Karlovac. Tvrtka za uvoz i izvoz svježe i smrznute ribe traži poslovne kontakte u tuzemstvu i inozemstvu. Kontakt: Igor Jurković, meduza@ka.tcom.hr, +385 47 432400, +385 98 247201. Svježe i dehidrirano povrće

Isha Exports, Bhavnagar, Indija, www.ishaexports. co.in. Tvrtka je indij-

ski proizvođač i izvoznik svježeg i dehidriranog povrća (proizvodi od luka i češnjaka). Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: ishaexportsco@gmail.com, +91 278 2572177, +91 9998276002. Zastupanje

Pro Mimato, Zagreb, www.pro-mimato.hr. Tvrtka proizvodi tipske i univerzalne autopresvlake i autotepihe. Traži zastupnike za ekskluzivnu prodaju svojih proizvoda iz vlasite proizvodnje. Kontakt: Tomislav Marić, tomislav. maric@pro-mimato.hr, +385 1 3886855. Suradnja

Stražaplastika, Hum na Sutli, www.strazaplastika. hr. Tvrtka proizvodi plastičnu ambalažu, dijelove akumulatora te ostale proizvode široke potrošnje. Traži potencijalne distributere, zastupnike ili posrednike koji mogu pronaći put do novih kupaca. Također traži partnere za proizvodnju plastičnih proizvoda korištenjem alata koje dostavi potencijalni partner. Kontakt: Robert Posavec, robert.posavec@ strazaplastika.hr, +385 49 382333.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Kante i posude

Zagrebački holding nabavlja kante i posude za otpad. Rok dostave ponuda je 13. siječnja.

Rezano cvijeće i zelenilo

Tvrtka Nasadi iz Zadra nabavlja rezano cvijeće i zelenilo. Rok dostave ponuda je 20. prosinca. Usluge čišćenja

Microsoft licence

Agencija za lijekove i medicinske proizvode nabavlja Microsoft licence za servere i baze. Rok dostave ponuda je 23. prosinca. Klima-uređaji

Hrvatska pošta nabavlja klima-uređaje. Rok dostave ponuda je 13. siječnja Staklo i staklarski radovi

Grad Zagreb nabavlja staklo i staklarske radove. Rok dostave ponuda je 23. prosinca.

Rijeka Promet nabavlja usluge čišćenja javnih parkirališta. Rok dostave ponuda je 19. prosinca. Regija Usluge izrade fotografija

Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona nabavlja usluge izrade fotografija. Rok dostave ponuda je 23. prosinca. Računala i skeneri

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske

nabavlja računala i skenere. Rok dostave ponuda je 30. prosinca. Putnički automobili

Lutrija Republike Srpske nabavlja putničke automobile. Rok dostave ponuda je 3. siječnja. Uredska oprema

Općina Nikšić nabavlja uredsku opremu. Rok dostave ponuda je 31. prosinca.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr


27

www.privredni.hr Broj 3806, 9. prosinca 2013.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

sLOVEerotica

Kamioni, slike, alatni strojevi, apartman na moru... Tegljač MAN, model C-128445, snaga motora 485 kW, radni obujam 18.273 cm2, godina proizvodnje 2004., imovina stečajnog dužnika, tvrtke Trgošped. Neregistriran, u voznom stanju, nalazi se u Zagrebu, u naselju Savski Gaj. Procijenjena vrijednost 240.000 kuna. Prodaje se prikupljanjem pisanih ponuda, prodavatelj zadržava pravo ne prihvatiti nijednu ponudu ako ocijeni da nisu prihvatljive. Ponude dostaviti na adresu stečajnog upravitelja: 10290 Zaprešić, Ivana Vencla 32, najkasnije do 10. prosinca 2013. Stečajni upravitelj će u roku od 15 dana obavijestiti ponuđače o svojoj odluci. Predmet prodaje zainteresirani mogu razgledati i dobiti sve informacije uz dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/311 312. Strojevi i oprema, namještaj, zalihe, slike, kamion IVECO 49.12 TD proizveden 1994. godine i ostala pokretna imovina AG Matoša d.d. u stečaju iz Samobora. Procijenjena vrijednost svih pokretnina je 2.268.064,80 kuna, a jamčevina je 10 posto. Prednost imaju ponuđači koji ponude kupnju svih pokretnina u cijelosti. Ponude se dostavljaju do 10. prosinca 2013. stečajnom upravitelju, Zaharova 3, 10000 Zagreb, na broj ST-1288/13. Razgledavanje se može dogovoriti svakim radnim danom od 9 do 12 sati, na telefon 01/4647 218. Rezervni dijelovi za vozila, imovina Velasa d.o.o. u stečaju iz Velike Gorice, procijenjene vrijednosti 3.379.237,45 kuna s PDV-om. Pokret-

nine se prodaju kao jedinstvena cjelina, a na njima je upisano lebdeće razlučno pravo u korist Erste banke. Jamčevina je 10 posto. Ponude se dostavljaju do 10. prosinca 2013. stečajnom upravitelju, Zaharova 3, 10000 Zagreb, na broj ST- 1251/12. Razgledavanje se može dogovoriti svakim radnim danom od 9 do 12 sati na telefon 01/4647 218. Tiskarski stroj GIETZ FSA 870 COMPACT, imovina Grafocolora d.o.o. u stečaju iz Zagreba, procijenjene vrijednosti 2.660.000 kuna plus PDV. Ispod te cijene ne može se prodati na ovom ročištu. Jamčevina je 10 posto. Ročište za javnu dražbu održat će se 10. prosinca 2013. u 11 sati na Trgovačkom sudu Zagreb, Petrinjska 8, soba 90/II. Pokretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/7997 449. Industrijski alatni strojevi za obradu metala s pratećom opremom i alatom, procijenjene vrijednosti 1.795.590 kuna. Pokretnine se nalaze u Osijeku, a prodaju se kao tehnološka cjelina od ukupno 163 komada. Jamčevina je 10 posto. Ponude se otvaraju 10. prosinca 2013. u 10 sati kod javnog bilježnika Tatjane Kovačev u Osijeku, Europske avenije 4. Razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnom upraviteljicom na broj 098/270 335. Tri osobna i sedam teretnih vozila, imovina tvrtke Gušti d.o.o. u stečaju iz Križevaca, ukupne procijenjene vrijednosti

108.675 kuna, bez PDVa. Ponuda se daje za pojedinačno vozilo ili više njih zajedno. Ponuđena cijena ne može biti manja od polovine procijenjene vrijednosti svakog pojedinačnog vozila. Razgledavanje je moguće na adresi sjedišta stečajnog dužnika, Cubinec 28, Križevci, uz prethodnu najavu na mobitel 099/8825 754 ili 091/5959 761. Ponude se dostavljaju do 13. prosinca 2013. na adresu Odvjetnički ured Tea Gatternig, A. Šenoe 3, 42000 Varaždin. Ugostiteljski objekt površine 160 četvornih metara, sanitarni čvor, dva skladišta i kuhinja površine 75 četvornih metara, imovina stečajnog dužnika Teri-Croteka d.o.o. iz Rijeke. Procijenjena vrijednost je 2.000.000 kuna, a nekretnina se ne može prodati ispod te cijene. Jamčevina je 10 posto. Nekretnine se mogu razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/6571 111. Ročište za prodaju održat će se 10. prosinca 2013. u 9.30 sati u zgradi Trgovačkog suda u Rijeci, Zadarska 1 i 3, soba br. 11, prvi kat. Apartman u naselju Nečujam na Šolti, Splitskodalmatinska županija, ukupne površine 65 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 441.000 kuna. Jamčevina je 20.000 kuna. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 01/4647 218. Dražba se održava 11. prosinca 2013. u 12.45 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 96, drugi kat (mala dvorana).

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

od 13. do 15. prosinca; Celje, Slovenija Novi tim Sajma erotike priprema novu koncepciju, uglađen novi izgled i novoopremljenu dvoranu. Sajam počinje u petak 13. i završava u nedjelju 15. prosinca 2013. godine u dvorani K Celjskog sajma. sLOVErotika će ponuditi intenzivan trodnevni program uz večernja događanja s pravom mješavinom vrhunskog erotskog sadržaja.

Festival božićnih kolača i kolačića od 14. do 16. prosinca; Opatija Prvi put u okviru Zime u Opatiji održat će se i Festival božićnih kolača i kolačića, od 14. do 16. prosinca u šatoru na Maloj ljetnoj pozornici. Osim kušanja i kupnje slastica, zainteresirani će moći sudjelovati i na radionicama u sklopu kojih će poznati kuhari/slastičari pripremati kolače i ostale slastice.

Sajam kućnih ljubimaca i 22. državna izložba malih životinja od 14. do 15. prosinca; Gudovac Na izložbenom prostoru površine 5000 četvornih metara održat će se prodajni sajam malih životinja, izložba fotografija i dječjih radova na temu kućnih ljubimaca, revijalne izložbe pasa i mačaka, demonstracije dresure pasa i rada službenih pasa te demonstracija njege i uljepšavanja kućnih ljubimaca. Budući da su kućni ljubimci neodvojiv dio čovjekovog života, nužno je kontinuirano poboljšavati kvalitetu suživota ljudi i životinja, a Sajam kućnih ljubimaca svojim će stručno-edukativnim, izložbeno-prodajnim i drugim zanimljivim sadržajima okupiti velik broj vlasnika i ljubitelja životinja, ali i svih onih koji nude usluge, opremu i proizvode za brigu i uzgoj kućnih ljubimaca bilo koje vrste i pasmine.

Terezijanski sajam od 14. do 15. prosinca; Otočac Terezijanski sajam je prikaz sačuvanih tradicijskih obrta koje i dan-danas njeguju udruge i obrtnici Ličko-senjske županije, kao i gostujuće udruge koje djeluju u susjednim županijama. Na ovom sajmu oživljavaju se već pomalo zaboravljene vještine kroz “žive” radionice – preradu i ručnu obradu vune, izradu drvenarije, nakita, uporabnih predmeta od gline... U otvorenim tradicijskim radionicama u kojima izlagači predstavljaju svoj rad istovremeno se posjetiteljima pruža mogućnost da se okušaju u nekim vještinama. Osim obvezne radionice, svaki izlagač i prodaje svoje proizvode na sajmu.

Artomat od 15. do 24. prosinca; Zagreb Ovaj sajam nekonvencionalnih umjetničkih predmeta spaja kreativce različitih područja koji svojim nekonvencionalnim razmišljanjem sudjeluju u kreiranju izuzetno inspirativnog sajma. Posjetitelji mogu uživati u bogatom popratnom programu, edukativnim radionicama, performansima ili se opustiti u lounge zoni.

Podatke sakupili:


28 SVIJET FINANCIJA *vijesti HNB uvodi novi namet bankama Hrvatska narodna banka uvela je novi trošak za poslovne banke: naknadu za usluge supervizije. Naknada će se naplaćivati u visini od 0,01 posto aktive banaka na zadnji dan godine, što bi za banke značilo dodatni trošak od oko 40 milijuna kuna, s obzirom na to da je ukupna aktiva nešto više od 400 milijardi kuna. HNB novu naknadu uvodi po uzoru na praksu u Europskoj uniji, a naplatit će je do kraja svibnja sljedeće godine. Slatinska želi Vaba banku Slatinska banka je putem Zagrebačke burze iskazala interes za stjecanje većinskog udjela u varaždinskoj Vaba banci. Većinski dioničar Vaba banke, Alternative upravljanje iz Zagreba, objavio je 19. studenog poziv zainteresiranim ulagateljima za kupnju 66,6 posto dionica Vaba banke. Rok za ponude je 16. prosinca. Vaba banka je krajem rujna ove godine, po podacima HNB-a, imala ukupnu aktivu 1,26 milijardi kuna i zabilježila gubitak u poslovanju od 25,8 milijuna kuna. Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala iznosila joj je 13,43 posto. Banka ima 144 zaposlena. HBOR preuzima 50 posto rizika

Hrvatska banka za obnovu i razvitak predstavila je nove kreditne linije za industriju. Najavljena je i nova linija kojoj je cilj potaknuti ulaganja u nove tehnologije i certificiranje proizvoda i usluga. Kod velikih investicija HBOR preuzima rizik do 50 posto iznosa ukupnog kredita, dok poslovna banka kreditira i preuzima rizik najmanje 50 posto iznosa ukupnog kredita. Tijekom devet mjeseci ove godine po svim programima kreditiranja izvoznicima je ukupno odobreno 3,23 milijarde kuna kredita.

Privredni vjesnik Broj 3806, 9. prosinca 2013.

( 2 mil €

najveći iznos kredita za poslovne subjekte

Program suradnje Zagrebačke banke i EBRD-a

Lakše ulaganje u energetsku učinkovitost i OIE Mogućnost investiranja u energetski učinkovite projekte sada dobiva i komunalni sektor koji inače često ima ograničeniji pristup sredstvima za ove namjene učinkovitosti su oni koji dovode do smanjenja potrošnje od 20 posto ili emisije CO2. A kreditna sredstva mogu se, među ostalim, dobiti za ulaganja u građevinske objekte (zgrade) u kojima će se smanjiti potrošnja energije za najmanje 30 posto.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Z

agrebačka banka i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predstavile su kreditnu liniju koja će tvrtkama i jedinicama lokalne samouprave omogućiti lakše investiranje u energetsku učinkovitost i projekte obnovljivih izvora energije. Kreditna linija Zagrebačke banke, uz prihvatljive uvjete i besplatnu tehničku pomoć, korisnicima omogućuje pristup bespovratnim poticajnim sredstvima Europske unije, a rezultat je EBRDova projekta realiziranog u suradnji s Europskom unijom pod nazivom Western Balkans Sustainable Energy Financing Facility II (WeBSEFF II). Također, rezultat je uspješne suradnje s EBRD-om koji je intenzivirao svoju podršku hrvatskom malom i srednjem poduzetništvu i unapređivanju energetske učinkovitosti potpisavši sa Zagrebačkom bankom u srpnju ugovor o kreditiranju od 60 milijuna eura, od čega je 20 milijuna eura namijenjeno za projekte sektora privatne i komunalne energetske učinkovitosti te za one obnovljivih izvora energije. I za javni i za privatni sektor Renata Možar Milković, direktorica Poslovnog centra građevinarstva i turizma Zagrebačke banke, naglašava važnost koju ta banka pridaje projektima obnovljivih

Kreditna linija omogućava korištenje bespovratnih sredstava EU-a

izvora energije i energetske učinkovitosti. “Naš je cilj klijentima omogućiti što lakši pristup sredstvima za ove namjene, a naročito nam je drago što suradnjom s EBRD-om mogućnost investiranja u energetski učinkovite projekte dobiva i komunalni sektor koji inače često ima ograničeniji pristup sredstvima za ove namjene”, istaknula je.

Zaba je potencijal OIE i energetske učinkovitosti prepoznala još 2006. Mirna Arnautović, specijalistica za inozemne kredite Zagrebačke banke, predstavljajući projekt WeBSEFF II, kazala je kako Zaba ima mnogo iskustva u projektima obnovljivih

izvora energije i energetske učinkovitosti. “Njihov smo potencijal prepoznali još 2006. godine, kad smo financirali našu prvu vjetroelektranu Trtar-Krtolin. Izuzetno smo motivirani da budemo najbolji u ovom segmentu na razini cijele Hrvatske. Potpisom ugovora između EBRD-a i Zabe o aktiviranju WeBSEFF II kreditne linije napravili smo veliki korak prema ostvarenju toga cilja. Sada je na nama i na našim postojećim i budućim klijentima odrediti najbolje projekte i zajednički ih realizirati”, naglasila je Mirna Arnautović. Vedrana PerkovićHadl, bank relationship manager za WeBSEFF, dodala je da je ova kreditna linija otvorena praktički svima - i javnom i privatnom sektoru - koji žele poboljšati učinkovitost korištenja energije ili pak ulagati u postrojenja

za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. “Naš projektni tim koji uključuje stručnjake za tehničku i financijsku ocjenu projekata, te za marketing i javnu nabavu, tu je da ponudi potrebnu pomoć u formuliranju i ocjeni projekata i za javni i za privatni sektor”, istaknula je Vedrana Perković-Hadl. Bespovratna sredstva EU fondova Valja naglasiti kako kreditna linija omogućava korištenje bespovratnih sredstava europskih fondova. Iznos bespovratnih sredstava za projekte koji će zadovoljavati kriterije uštede energije ili smanjenja emisije ugljikova dioksida (CO2) bit će od pet do 10 posto iznosa kredita za poslovne subjekte odnosno od 10 do 15 posto za jedinice lokalne uprave i samouprave. Među prihvatljivim projektima energetske

Tako se na popisu prihvatljivih industrijskih projekata nalaze kogeneracije toplinske i električne energije, popravak ili zamjena starog bojlera, optimizacija proizvodnih procesa ili implementacija sustava za upravljanje energijom. Među prihvatljivim građevinskim projektima pak ističu se toplinska izolacija vanjskih zidova, krovova ili podruma zgrade, zamjena sustava grijanja ili ugradnja energetski učinkovitijih stakala. Za poslovne subjekte maksimalni iznos pojedinačnog kredita iznosi dva milijuna eura, a za klijente u javnom sektoru 2,5 milijuna eura. Inače, zahvaljujući WeBSEFF I, čija je provedba započeta 2009. godine u Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Srbiji, omogućeno je financiranje 128 projekata u poslovnom sektoru i to ponajviše proizvodnom, industrijskom.


29

www.privredni.hr Broj 3806, 9. prosinca 2013.

( više od 60 mlrd kn

Borba na tržištu autoosiguranja

Allianz smanjuje cijene za starije od 30

potrebe države za refinanciranjem u 2014.

Financijska očekivanja od 2014.

Godina iznuđenih promjena Iako su hrvatska kućanstva srednje zadužena po kriterijima EU-a, u usporedbi sa zemljama regije zaduženost je ipak relativno visoka Drago Živković zivkovic@privredni.hr

S

ljedeća godina bit će godina iznuđenih promjena, ponajprije zbog ulaska Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita. Nakon pada BDP-a od oko jedan posto u ovoj godini, u 2014. nas očekuje stagnacija i rezultat oko nule, zaključili su bankari okupljeni na okruglom stolu magazina Banka o financijskim očekivanjima u idućoj godini. Za banke je ovu godinu obilježila stagnacija portfelja i nagli pad dobiti, a 2014. će biti godina neizvjesnih promjena zbog primjene vrlo kompleksne regulative, najavio je viceguverner Hrvatske narodne banke Damir Odak. Kako je riječ o sasvim novoj regulativi na razini cijelog EUa, nitko ne zna kako će ona u praksi funkcionirati, pa su moguće i promjene u hodu. To će u poslovanje banaka unijeti dozu pravne nesigurnosti, a pod posebnim će povećalom biti naše najveće banke, jer su one u sastavu velikih europskih grupacija. Primjenjivat će se vrlo strogi kri-

teriji održivosti portfelja, posebno korporativnog dijela, ali Odak vjeruje da su naše banke dovoljno kapitalizirane da mogu podnijeti sve testove koje je razradila Europska središnja banka. Negativna dinamika Iako je naš bankarski sustav i dalje stabilan i posluje s dobiti, Odaka zabrinjava negativna dinamika u strukturi prihoda i rastu lo-

Prvo oporavak, onda kredit, a ne obratno, upozorava Velimir Šonje ših kredita. Prihodi banaka od kamata smanjeni su za osam posto, pa je ostvarena dobit ponajviše rezultat smanjenja troškova i jednokratnih transakcija. Udjel kredita čija naplata kasni više od 90 dana porastao je u ovoj godini za čitavih 25 posto, pa bi do sredine 2014. takvi krediti mogli činiti čak polovinu ukupnog portfelja. Za banke će tako sljedeća godina biti onoliko dobra koliko uspiju naći rješenja za kredite čija je naplata sve ote-

žanija zbog općeg stanja u gospodarstvu. Banke koje eventualno budu bilježile gubitak zbog takvog čišćenja portfelja Odak ne smatra problematičnima, dok vlasnicima banaka koje ostvaruju gubitak zbog negativnog operativnog poslovanja poručuje da se moraju ozbiljno pozabaviti tim problemom, inače će on biti riješen na njihovu štetu. Direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo banke Hrvoje Stojić podsjetio je da će potrebe države za refinanciranjem u sljedećoj godini premašiti 60 milijardi kuna, što je gotovo 20 posto BDP-a. Sva ušteda zbog restrukturiranja brodogradnje izgubljena je u rastu kamata, pa u takvim uvjetima Stojić ne očekuje gospodarski rast ni u sljedećoj godini. Bit će bolje 2015. Osobna potrošnja čini 60 posto hrvatskog BDP-a, a glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač ne očekuje njezin oporavak u sljedećoj godini. Iako su hrvatska kućanstva srednje zadužena po kriterijima EU-a, u usporedbi sa zemljama regije zaduženost

je ipak relativno visoka. Zato se kućanstva u ovoj recesiji razdužuju znatno brže od poduzeća, a dio dohotka uspijevaju staviti i u banke, pa je tako štednja građana od 2008. povećana za 25 posto. Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić nije nimalo optimističan kad je o zaposlenosti riječ. Rast nezaposlenosti, po njemu, sigurno će se nastaviti i u sljedećoj godini, a mogući pad u srednjoročnom razdoblju prije bi mogao biti posljedica odljeva radne snage, nego novog zapošljavanja. Za Šantića je izlaz iz tog začaranog kruga u fiskalnoj prilagodbi, a to znači u smanjenju poreznog opterećanja plaća uz istodobno povećanje produktivnosti. Prvo oporavak, onda kredit, a ne obratno, stoga opsjednutost mjerama HNB-a koje bi potaknule kreditiranje nema veze sa stvarnošću, upozorio je Velimir Šonje iz Arhivanalitike. Šonje je uvjetni optimist: ako nas procedura prekomjernog deficita u 2014. natjera na nužne promjene, već bi 2015. mogla biti godina investicija i značajnijeg rasta.

Allianz je predstavio svoje novo obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti koje se temelji na individualnom pristupu u izračunu premije, a uključuje i proširena pokrića i druge pogodnosti za vozače. Premija se izračunava prema četiri ključna rizika: starosti vozača, snazi vozila, registarskim oznakama i vremenskom razdoblju bez nezgode. U Allianzovu modelu premije tako najveću uštedu ostvaruju oprezni vozači stariji od 30 godina s osobnim vozilom snage motora iznad 44 kilovata. “Allianz se za liberalizaciju tržišta opredijelio još 2008. godine, kada smo prvi put predali cjenik na odobrenje Hanfi, ali tada nismo naišli na razumijevanje. Vjerujemo da će naš novi proizvod pridonijeti konstruktivnoj liberalizaciji na hrvatskom tržištu jer nije samo dobar za klijente, već je i dugo-

ročno održiv”, tvrdi Boris Galić, predsjednik Uprave Allianza. Uz obvezno autoosiguranje, Allianz daje i besplatnu pomoć na svim cestama u Hrvatskoj za vozače osobnih vozila koji policu ugovore do 31. ožujka. Tu je i obiteljski popust, kao i Superbonus, što uključuje zadržavanje maksimalnog bonusa nakon prve skrivljene nezgode. Dodatna pogodnost je i naknada troškova do 40.000 kuna za obranu vozača u sudskom postupku koji se vodi zbog izazivanja prometne nesreće. Allianz će isplaćivati i štete vlasniku ili vozaču neosiguranog vozila, kojih u Hrvatskoj ima oko 100.000.

*vijesti

Zaba: za inovativnost 300.000 kuna Tri projekta pobjednika natječaja Zagrebačke banke nazvanog Moja prilika dobili su svaki po 100.000 kuna potpore za inovativni pristup poslovanju. To su Telemetrijski hidrant, projekt Igora Ignaca i Bore Markića, Lisnati Odred Goes Pro tvrtke Opet njih dvije, te Univerzalni dodatak za automatsko izoštravanje kod video snimanja, tvrtke Stype CS, objavila je Zaba. Od 194 prijavljena projekta u finalni su krug ušla 24 najbolja. Adris donira tri milijuna kuna Zaklada Adris dodijelila je još tri milijuna kuna za projekte iz područja Znanje i otkrića, Stvaralaštvo,

Ekologija, Baština i Dobrota. Izvrsnim učenicima i studentima te polaznicima poslijediplomskih i doktorskih studija dodijeljeno je 18 stipendija vrijednih ukupno 410.000 kuna. Do sada je kroz sedam donacijskih ciklusa Zaklada ukupno dodijelila više od 26 milijuna kuna. Za sredstva Zaklade Adris ove godine je bilo prijavljeno čak 740 projekata, 56 više nego prošle godine. Kaufland ulaže 75 milijuna eura Kaufland Hrvatska počeo je u gospodarskoj zoni pokraj Jastrebarskoga izgradnju logističkog centra na površini od 136.000 četvornih metara, vrijednog 75 milijuna eura. Centar bi trebao biti završen u travnju 2014., a u njemu će biti zaposleno oko 300 ljudi. U 12 godina prisutnosti na hrvatskom tržištu taj je trgovački lanac investirao više stotina milijuna eura, a zapošljava oko 3000 radnika.


30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3806, 9. prosinca 2013.

Tržište novca Zagreb

Do kraja godine obilje kuna Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

B

ližimo se kraju godine koju je obilježila visoka likvidnost sustava. Kroz cijelu godinu na novčanom tržištu protezao se višak kuna u sustavu s niskom potražnjom i visokom ponudom novca, a kamatne stope bilježile su minimalne razine. Uspoređujući prosječne mjesečne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb, najniža prosječna mjesečna kamatna stopa bila je u mjesecu studenome i iznosila je 0,79 posto. Ministarstvo financija je na aukciji trezorskih zapisa koja je održa-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

2. - 6. 12. 2013.

25. - 29. 11. 2013.

u%

800

4

700 600

3

500 400

2

300 200

1

100 0

2.12.2013.

3.12.2013.

4.12.2013.

na u utorak izdalo znatno veći iznos zapisa od planiranog. U nemogućnosti povoljnijih plasmana visoka potražnja za trezorskim zapisima imala je za posljedicu smanjenje prinosa. Planirani iznos izdanja bio je 1,1 milijar-

5.12.2013.

0

6.12.2013.

du kuna, a ostvareni iznos emisije bio je 1,734 milijarde kuna. Najviše je upisano zapisa na rok od 364 dana i to 1,554 milijuna kuna po nepromijenjenoj kamatnoj stopi od 2,5 posto. Kamatna stopa na 91 dan smanjena je na

ponedjeljak

utorak

0,8 posto, a na rok od 182 dana na 1,3 posto. Saldo upisanih trezorskih kunskih zapisa povećao se za 548 milijuna kuna i ukupno iznosi 20,644 milijarde kuna. Kod trezorskih zapisa izraženih u eurima interes sudionika nije bio

srijeda

četvrtak

petak

zapisa i 15 milijuna trezorskih zapisa izraženih u eurima. Zakoračili smo u mjesec prosinac u kojem se na novčanom tržištu ne očekuju značajnije promjene. Do kraja godine najvjerojatnije će u sustavu i dalje biti obilje kuna, a trgovanje će biti skromno i trgovat će se po niskim kamatnim stopama.

velik i upisano je samo 1,8 milijuna eura na rok od 91 dan po kamatnoj stopi od 0,45 posto. Ministarstvo financija najavilo je aukciju trezorskih zapisa za utorak 10. prosinca, kada planira izdati 1,1 milijardu kunskih trezorskih

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Euro stabilan, franak raste

Mirex u blagom padu

Prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, euro u prošlom tjednu nije bitno mijenjao svoj odnos valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

kanadski dolar

5,242115

JPY

japanski jen (100)

5,472417

CHF

švicarski franak

6,234722

7.636

5,064781

GBP

britanska funta

9,142318

USD

američki dolar

5,588162

EUR

euro

7,635664

primjena od 7. prosinca 2013. 2.12.

Izvor: HNB

pod 5,60 kuna, dok je švicarski franak blago ojačao i završio tjedan na 6,23 kune, malo iznad praga

prema kuni. Tijekom cijelog tjedna bio je stabilan oko 7,63 kune. Američki dolar lagano je otklizio is-

3.12.

4.12.

5.12.

USD

koji mu je postavila švicarska narodna banka. 5.64

CHF

6.24

6650 6600

16200

FTSE 100

16100

6.23

0,8%

0,0%

7.632

5.62

6.22

0,6%

-0,1%

7.630

5.61

6.21

0,4%

-0,2%

0,2%

-0,3%

7.628

5.60

6.20

7.626

5.59

6.19

6.12.

2.12.

3.12.

4.12.

5.12.

6.12.

nezaposlenosti pala je sa 7,3 na sedam posto. Dow Jones odmah je poskočio za gotovo jedan posto i ponovno se približio granici od 16.000 bodova, 4070

Dow Jones

4060

6550

16000

4050

6500

15900

4040

6450

15800

4030

6400

15700 2.12.

4350 4300

3.12.

4.12.

5.12.

6.12. 9500

CAC40

9400

3.12.

4.12.

5.12.

6.12.

2.12. 15900

DAX

15750

4250

9300

4200

9200

15450

4150

9100

15300

4100 3.12.

4.12.

5.12.

6.12.

3.12.

4.12.

5.12.

6.12.

4.12.

5.12.

6.12.

NIKKEI 225

15600

9000 2.12.

NASDAQ

4020 2.12.

15150 2.12.

3.12.

4.12.

5.12.

6.12.

MIREX - tjedni

5.63

2.12.

3.12.

4.12.

5.12.

6.12.

Crni tjedan, svijetli petak Sjedinjenim Državama. Američko je gospodarstvo u mjesecu studenom otvorilo 203.000 radnih mjesta, dvadesetak tisuća više od prognoza, a stopa

MIREX - mjesečni

7.634

Međunarodno tržište kapitala

Dugi crni tjedan na svjetskim burzama napokon je u petak došao svom kraju, nakon objave neočekivano dobrih podataka o novom zapošljavanju u

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka pala na razinu od 184,0784 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim tjednom, kada je iznosio 184,7563, primjećuje se pad od 0,36 posto.

2.12.

3.12.

koju je prešao prethodnoga tjedna. Američki optimizam prelio se vrlo brzo i na europske burze, pa je londonski FTSE porastao za stotinjak bodova. Oporavak su predvodili naftni divovi Royal Dutch Shell i BP, ali uzlet su doživjeli i telekomi poput Vodafonea. Tokijski Nikkei donekle se oporavio nakon opće rasprodaje dionica i snažnog pada indeksa u srijedu i četvrtak, ali još uvijek je u tjednom minusu od oko tri posto.

0%

-0,4% 5.11.

15.11.

25.11.

5.12

2.12.

3.12.

4.12.

5.12.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 5.12.2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

188,7763 190,0831 168,8907 183,4311 184,0784

197,7305 216,2941 134,9971 157,6357 162,0393 175,2310 108,4958 122,4220 208,6925 203,1672 219,3892 103,8605 160,0735 142,1029 118,5237 185,3641 125,0910 135,2725 197,3458 170,0323 138,4784 121,2617 160,4136

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


31

www.privredni.hr Broj 3806, 9. prosinca 2013. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 196,499 milijuna kuna

Dobitnik tjedna porastao 174 posto noj razini pad od 29 posto, za 17 milijuna kuna. Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od +173,94 posto do -20,98 posto. Među najlikvidnijima je osam izdanja poraslo. Najlikvidni-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

rotekli tjedan je redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 44 milijuna kuna što je na tjedTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Dalekovod d.d. Lošinjska plovidba - holding d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Atlantic Grupa d.d. Đuro Đaković Holding d.d. Ledo d.d. Atlantska plovidba d.d. Adris grupa d.d. (redovna) Turbo certifikat DAX long 8

tjedna promjena +1,47% +8,75% +173,94% +0,62% +0,87% +5,24% +0,12% -0,13% 0,00% -20,98%

zadnja cijena 174,14 29,20 111,00 1.459,99 705,10 66,30 8.090,00 367,48 300,00 72,30

promet 6.084.158,56 2.880.915,64 2.621.073,23 2.609.491,18 1.861.773,16 1.688.884,29 1.632.132,31 1.348.011,94 1.336.888,10 1.178.400,19

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 43.517.613,47 kn

je izdanje ponovno je bio HT, čiji je promet iznosio 6,084 milijuna kuna, a cijena dionice je u tjedan dana porasla za 1,47 posto. Dalekovod je drugo najlikvidnije izdanje tjedna. Trgovanje je ostvareno u iznosu 10 dionica s najvećim rastom cijene

od 2,9 milijuna kuna, a cijena je rasla za 8,75 posto. Dobitnik tjedna među najlikvidnijima je Lošinjska plovidba, treće najlikvidnije izdanje, čija je cijena uvećana za 173,94 posto uz promet od 2,621 mili-

tjedna promjena

Lošinjska plovidba - holding d.d. Turbo certifikat DAX short 6 ZIF FIMA Proprius d.d. Turbo certifikat DAX short 7 Turbo certifikat € bund fut. Short 2 Apartmani Medena d.d. Viadukt d.d. Jadranka d.d. Jadroplov d.d. Turbo certifikat Erste group dion. short

+173,94% +84,85% +48,80% +46,74% +38,27% +36,00% +32,30% +32,05% +18,75% +15,73%

zadnja cijena 111,00 42,70 14,88 65,30 56,00 68,00 314,87 680,07 95,00 41,20

promet 2.621.073,23 409.708,67 5.535,36 1.354,70 57.229,10 22.295,65 784.002,93 949.947,42 498.659,82 14.420,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.765,2900 990,7700 99,8501 123,6081

jun kuna. Cijena Lošinjske plovidbe je u tjedan dana porasla sa 44,88 na 111 kuna. Ukupno je 13 izdanja 10 dionica s najvećim padom cijene Centar banka d.d. Magma d.d. RIZ-odašiljači d.d. Turbo certifikat WTI-nafta short 5 Turbo certifikat DAX long 8 Finvest Corp d.d. Turbo certifikat srebro long 4 Turbo certifikat DAX long 7 Turbo certifikat WTI-nafta short 3 OT-Optima telekom d.d.

tjedna promjena -0,38% -0,25% +0,13% +0,24%

skupilo promet veći od milijun kuna, dok su 23 protrgovana u vrijednosti većoj od pola milijuna kuna.

tjedna promjena -57,68% -29,67% -27,29% -21,84% -20,98% -20,55% -16,52% -14,95% -14,48% -13,97%

zadnja cijena 1,02 0,64 17,00 69,80 72,30 58,00 9,60 110,40 128,20 5,91

promet 116,28 5.747,36 56.912,40 463.337,10 1.178.400,19 110.888,23 24.960,00 123.456,90 38.460,00 46.167,79

*vijesti

Većina u padu, dobitnik ponovno KD Victoria Proteklog tjedna je 27 od aktivnih 77 fondova poraslo. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od 3,86 do -3,24 posto. Kod dioničkih i mješovitih fondova najviše su pali fondovi orijentirani na strana tržišta. Od 35 dioničkih fondova samo su dva porasla, a najviše KD Victoria, za 3,86 po-

sto. Capital Two je s tjednim rastom od 0,23 posto drugi na ljestvici, a slijedi VB Crobex10 s padom od 0,27 posto. U grupi dioničkih fondova najveći pad zabilježio je fond KD Nova Europa (-3,24 posto) te je postao gubitnik tjedna, a slijedi Ilirika BRIC s padom od -2,93 posto. Kod mješovitih fondova su

od ukupno njih 14 u proteklom tjednu tri fonda porasla. ICF Balanced je među mješovitima ostvario najveći tjedni rast od 0,51 posto. Najviše je na vrijednosti izgubio HI-balanced, pao je za 1,67 posto, a slijedi Allianz Portfolio s padom od 1,21 posto. Dva su obveznička fonda porasla, a najviše Capital One

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

za 0,18 posto, slijedi PBZ Bond fond (+0,05 posto). Negativni rezultat kod obvezničkih bilježi šest fondova, a najviše je pao Erste Bond za 0,28 posto. Svih 20 novčanih fondova je tjedan završilo u zelenom, s rastom od 0,01 do 0,08 posto. Najuspješniji je bio NETA MultiCash s rastom od 0,08 posto.

od 28. studenoga do 5. prosinca 2013. godine ICF Balanced

kn

98,4928

*Tjedna promjena [%] 0,51

KD Victoria

kn

14,9006

3,86

HPB Global

kn

76,4157

-0,58

HI-growth

8,5920

-2,27

OTP uravnoteženi

kn

101,5695

-0,76

Raiffeisen World

119,2500

-2,85

KD Balanced

kn

8,0628

-0,05

ZB euroaktiv

125,7300

-2,42

NETA Emerging Markets Balanced

kn

70,4123

-1,04

ZB trend

131,0100

-1,20

Agram Trust

kn

54,9116

0,08

FIMA Equity

kn

55,9144

-2,06

NETA GBEM

8,2497

-0,51 -1,21

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

KD Prvi izbor

kn

11,9716

-2,21

Allianz Portfolio

kn

119,9793

Ilirika JIE

125,6363

-2,49

Raiffeisen Prestige

92,6700

0,28

Raiffeisen Central Europe

47,2600

-0,98

VB SMART

94,8291

-0,91

168,3400

-0,10

PBZ Equity fond

8,9038

-0,94

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

HPB Dionički

kn

84,8888

-1,19

ZB bond

Erste Adriatic Equity

73,7000

-0,57

HI-conservative

12,5875

-0,04

NETA Global Developed

kn

95,2424

-1,48

Raiffeisen Bonds

155,9600

-0,16

ZB aktiv

kn

99,3300

-0,82

PBZ Bond fond

110,5417

0,05

Capital Two

kn

64,9228

0,23

Erste Bond

123,1900

-0,28

Ilirika Azijski tigar

41,4976

-1,29

Capital One

kn

183,6403

0,18

PBZ I-Stock

kn

57,9615

-1,42

HPB Obveznički

136,3108

-0,16

HPB Titan

66,8069

-1,17

Erste Adriatic Bond

101,0900

-0,24

HPB WAV DJE

112,5897

-1,27

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

Platinum Global Opportunity

$

13,3678

-1,35

PBZ Novčani fond

kn

141,1176

0,01

KD Nova Europa

kn

6,2146

-3,24

ZB plus

kn

172,8207

0,02

OTP indeksni

kn

37,4774

-0,27

ZB europlus

147,9723

0,03 0,03

Platinum Blue Chip

90,3154

-2,20

PBZ Euro Novčani

136,1050

NETA MENA

kn

482,8615

-1,14

Raiffeisen Cash

kn

154,3600

0,01

OTP MERIDIAN 20

84,0571

-1,46

Erste Money

kn

148,2400

0,01 0,03

A1

kn

77,0800

-2,31

HI-cash

kn

148,1689

NETA US Algorithm

kn

154,4713

-0,73

PBZ Dollar fond

$

127,8372

0,01

NETA New Europe

kn

86,6238

-1,53

HPB Novčani

kn

141,0808

0,01

NETA GDEM

8,6021

-0,54

OTP novčani fond

kn

130,5340

0,03

Ilirika BRIC

70,6449

-2,93

VB Cash

kn

125,4671

0,04

VB CROBEX10

kn

93,4891

-0,27

Agram Euro Cash

11,8514

0,06

KD Energija

kn

9,4790

-1,74

Allianz Cash

kn

116,5578

0,02

ZB BRIC+

85,9300

-1,20

Erste Euro-Money

113,3200

0,02

Raiffeisen Prestige Equity

110,4600

-1,04

Auctor Cash

kn

107,1134

0,03

Allianz Equity

114,5785

-0,82

Raiffeisen euroCash

104,0300

0,03

HPB Euronovčani

104,6857

0,03

Locusta Cash

kn

1296,8188

0,03

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

134,9100

-0,68

PBZ Global fond

kn

91,3605

-0,73

NETA MultiCash

kn

104,2364

0,08

HI-balanced

10,3904

-1,67

OTP euro novčani

100,8309

0,02

Raiffeisen Balanced

118,7900

-0,26

Plaća dva posto manja U prvih devet mjeseci ove godine prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je 5498 kuna, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na isto razdoblje 2012. plaće su nominalno više za 0,8 posto, ali realno niže za dva posto. Gledano po djelatnostima, najveća prosječna plaća za rujan isplaćena je u zračnom prometu, 9420 kuna, te u promidžbi, reklami i propagandi, 9230 kuna. Najniže prosječne plaće za rujan isplaćene su u proizvodnji odjeće (2901 kuna) te u zaštitnim i istražnim djelatnostima, u iznosu od 2997 kuna. Stambena štednja s osiguranjem

Prva stambena štedionica proširila je ponudu i prva na tržištu stambene štednje ponudila proizvod Duo Protekt, koji spaja stambenu štednju i Allianz policu osiguranja od posljedica nezgode. Klijent bira vrstu pokrića, a pokrivene su smrtne posljedice uslijed nezgode, prometne nezgode, bolesti, dnevna naknada za boravak u bolnici i lom kostiju. Tijekom trajanja osiguranja moguće je vi-

šekratno korištenje police za boravak u bolnici ili za lom kostiju. Polica osiguranja vrijedi dok se plaća premija osiguranja, odnosno do dospijeća stambene štednje. Cijena police je od tri eura mjesečno. EIB: 80 milijuna eura za ZLZ Europska investicijska banka (EIB) kreditirat će sa 80 milijuna eura proširenje Zračne luke Zagreb, priopćeno je iz EIBa. EIB će financirati prvu fazu proširenja koja uključuje izgradnju putničkog terminala na 65.000 četvornih metara i povezanu zemljišnu i zračnu infrastrukturu. Ovo je prvi projekt javno-privatnog partnerstva koji EIB financira na zapadnom Balkanu. EIB-ova sredstva, odobrena u sklopu inovativnog JPP financiranja, omogućit će povećanje kapaciteta zračne luke sa 1,5 na pet milijuna putnika godišnje. Klimaoprema ulaže 37 milijuna kuna Predstavnici tvrtke Klimaoprema i Grada Nove Gradiške potpisali su predugovor o izgradnji nove tvornice za proizvodnju opreme za ventilaciju, klimatizaciju i čiste prostore, vrijednosti 37 milijuna kuna. U novoj tvornici će se u prvoj godini proizvodnje otvoriti oko 50 radnih mjesta, a uz planirani rast proizvodnje u konačnici 150 do 200 ljudi.


Poslovna oÄ?ekivanja 2014.

USKORO


Pv 3806  

Elektronsko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you