Issuu on Google+

Sjajni hrvatski inovatori Uz brojna odličja ostvarili su i niz obećavajućih poslovnih susreta s predstavnicima britanskih tvrtki

Spašeno 300 milijuna eura Domaći uzgajivači ribe umalo su ostali bez poticaja i to kroz sljedećih sedam godina! Srećom, novca iz EU-a će biti

Banke: nikad manje profita Hrvatska je prema razini kredita stanovništvu trenutačno pri dnu ljestvice EU zemalja

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 7

svijet financija Str. 28-29

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 0 2 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 11. studenoga 2013. Godina LX / Broj 3802. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

komisija o deficitu / obiteljske tvrtke / novo lice kontrolinga / poslovanje u 3. kvartalu / svijet financija

Audiovizualni sektor: Mali, ali efikasni

Samo snimajte - ČITAVOJ SE državi isplati Na svaku kunu poticaja filmu u državni proračun vraćaju se 1,5 do 2,3 kune

>>16-17

Internet - igraonica Hrvatske lutrije

Osim širenja mreže preko Ine i Hrvatske pošte, Hrvatska lutrija radi i na dva važna projekta: klađenju uživo i internet kazinu

>> 11

Intervju: Ana Ivančić, Cardif osiguranjE

Sve se više moramo orijentirati na digitalne kanale, kaže predsjednica Uprave BNP Paribas Cardif osiguranja

>> 13


60 godina u službi gospodarstva privredni vjesnik Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik

Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika

Poslovne televizijske emisije

FINANCIJSKA INDUSTRIJA

18

Rang-ljestvice banaka, GODINA osiguranja, leasinga i fondova d

Zeleno je – IN

POSLOVNA OCEKIVANJA

centar za istraživanja

Barometar gospodarstva B

Izbor ekonomskog analitičara godine

Istraživanje poslovne klime u hrvatskim tvrtkama

Dobitnik nagrade Regionalni Media Biznis Partner 2012. Privredni vjesnik d.o.o.

A

Biblioteka Privrednog vjesnika

z zeleni in mmagazin

20

GODINA 400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika ik

pv+

pvTV

pvinternational

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, Hrvatska

Magazin o poslovnom životnom stilu

pv multimedija Web, društvene mreže www.privredni.hr

utemeljeno 1953. W

www.privredni.hr

E

redakcija@privredni.hr

Do PV izdanja u samo 3 koraka... 1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a

2 Dobit ćete povratni e-mail s

porukom da ste uključeni na našu mailing listu

3 Čitajte Privredni vjesnik i

njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu

* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...

privredni vjesnik

Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr


UVOD

www.privredni.hr Broj 3802, 11. studenoga 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Gordan Maras, ministar obrta:

Novim Zakonom o obrtu predložit ćemo zasad samo niži doprinos za HOK U novom Zakonu o obrtu predložit ćemo smanjivanje doprinosa za Hrvatsku obrtničku komoru za više od 50 posto, što je korak do dobrovoljnog članstva. Ja sam zagovaratelj dobrovoljnog članstva i na tome i dalje inzistiram, ali bilo je rasprava i u koaliciji da možda ne bi trebalo ići s tim odmah nego postupno, i došlo se do rješenja da se za više od 50 posto smanji komorski doprinos u startu. U zakonu će se predložiti i niz pogodnosti o kojima se već govorilo, poput ukidanja odgovornosti cjelokupnom imovinom, prijenos obrta za života obrtnika i tako dalje.

Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska:

Ovo nam je 42. transformator za Filipine Ponosni smo što će trans­ formator proizveden u Končar energetskim transformatorima (KPT), koji je u većinskom vlasništu korporacije Siemens, biti isporučen na Filipine. Transformator težak 210 tona i snage 318 MVA namijenjen je elektrani San Lorenzo na Filipinima. Nakon ulaska Siemensa kao većinskog vlasnika u KPT, tvrtki je značajno otvoreno međunarodno tržite. Samo Filipinima je do sada isporučen 41 transformator. Končar energetski transformatori su jedna od najboljih tvornica transformatora unutar grupacije Siemens.

Matija Martić, predsjednik Uprave Optima Telekoma:

Opravdati ukazano povjerenje Zadovoljni smo rezultatom glasovanja koji ukazuje na veliko povjerenje svih naših vjerovnika. Zahvaljujemo im na podršci i strpljenju koje su do sad pokazali u postupku predstečajne nagodbe. Prihvaćanjem Plana financijskog i operativnog restrukturiranja Optima Telekoma pozitivno smo okončali dio postupka koji se vodi pred Financijskom agencijom, što je velika stvar za Optimu ali i čitavo hrvatsko telekomunikacijsko tržište. Sada nam predstoji da ukazano povjerenje opravdamo kroz ostvarenje što boljih rezultata. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: NATAŠA TRSLIĆ ŠTAMBAK, REGIONALNA DIREKTORICA GRAYLINGA ZA JUGOISTOČNU EUROPU

Rebrendiranjem do poslovnog rasta

Uspješno rebrendiranje ne polazi i ne zaustavlja se na izmjeni logotipa – to je samo vrh sante leda koji dolazi na kraju cijeloga procesa, kao vizualno prepoznatljiva “naljepnica” na proizvodu

Z

bog naravi posla kojim se bavim gotovo sam svakodnevno u kontaktu s tvrtkama koje se repozicioniraju i rebrendiraju ili repozicioniraju svoj proizvod, a moj je zadatak kao PR i komunikacijskog stručnjaka savjetovati ih kako da taj proces uspješno komuniciraju svojim zaposlenicima, poslovnim partnerima, interesnim skupinama, medijima – i, ponajprije, svojim korisnicima i kupcima. Od iznimne je važnosti da ciljne skupine određene tvrtke prime točnu i preciznu informaciju te u konačnici prihvate promjenu koja bi trebala dovesti do uspjeha u budućem poslovanju i osigurati daljnji rast. Uspješno rebrendiranje ne polazi i ne zaustavlja se na izmjeni logotipa – to je samo vrh sante leda koji dolazi na kraju cijeloga procesa, kao vizualno prepoznatljiva “naljepnica” na proizvodu. Rebrendiranje je najčešće vezano uz repozicioniranje: promjenu strategije tvrtke, promjenu u načinu rada i/ili pristupu korisnicima i kupcima, promjenu u ponudi proizvoda ili usluga. Ove promjene vrlo često su posljedica utjecaja novih tehnologija – u radu, proizvodnji,

prodaji ili komuniciranju. Ukoliko se pravilno isplanira i pravovremeno implementira – repozicioniranje i brendiranje mogu poduprijeti, pa čak i potaknuti rast tvrtke. Jedan od uspješnih primjera repozicioniranja je naš klijent IBM. Od tvrtke koja se ponajprije bavila hardverom transformirao se u tvrtku koja je danas jedan od lidera u softverskom poslovanju, rješenjima i uslugama kao i poslovnom savjetovanju. IBM je bio toliko siguran u odluku o promjeni smjera poslovanja da je 2005. godine čak prodao svoj PC odjel, i potpuno izašao s tržišta osobnih računala. S druge strane, svjetski poznati lanac brze hrane Kentucky Fried Chicken se odlučio za rebrendiranje tako da je u prvi plan stavio svoje prepoznatljive inicijale KFC i tako “sakrio” riječ fried budući da je proširio svoju ponudu i izvan pržene piletine, a i zbog toga što je pržena hrana počela stjecati sve negativniju konotaciju. Kroz rebrending su prošle i mnoge hrvatske tvrtke, posebice one s dugom tradicijom, budući da je njihov brend vapio za osvježenjem kako bi bolje korespondirao s modernim trendovi-

odlučili da je vrijeme za repozicioniranje i rebrendiranje tvrtke. Na globalnoj razini uveli smo promjene u strategiji rasta, osvježili smo temeljnu ponudu usluga, napravili prve pomake u pristupu, tj. načinu rada naših konzultanata – a te strukturalne promjene naglasili smo odvažnim novim vizualnim identitetom. Uz ponudu punog asortimana PR usluga, Grayling je proširio ponudu fokusom na prikupljanje i obradu podataka na kojima temelji izradu komunikacijskih strategija, ma i novim potrošačima. No, ne naiđu svi procesi rebrendinga uvijek na rezonanciju sa svojom ciljnom publikom. Primjerice, kada je Kraš vizualno osvježio neke od svojih ključnih proizvoda – poput Domaćica i Napolitanki – potrošači to nisu s oduševljenjem dočekali. Prema nekim izvještajima, promjena je bila predrastična i potrošači su imali problema s pronalaženjem omiljenog proizvoda na policama supermarketa. Ni PR tvrtke nisu imune na promjene u poslovanju. Stoga smo, promatrajući promjene u načinu, vrstama i brzini komuniciranja, i mi u Graylingu

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Kroz rebranding su prošle i mnoge hrvatske tvrtke, posebice one s dugom tradicijom uključio nove tehnologije u poslovanje te omogućio brzu aktivaciju PR programa i kampanja. Naime, komunikacija i PR najuže su vezani uz tehnologiju. Uspješne PR tvrtke budućnosti morat će raspolagati velikim brojem podataka i biti inovativne u njihovoj obradi i uporabi kako bi razvile pobjedničke strategije za klijente. U Graylingu smo već danas započeli izgrađivati takvu tvrtku.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Direktor: Darko Buković Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr


4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3802, 11. studenoga 2013.

Uspjeh hrvatskih inovatora u Londonu

I Platina i Double gold došli Hrvatski inovatori osvojili su 13 odličja te ostvarili niz obećavajućih poslovnih susreta s predstavnicima britanskih tvrtki đen je i Nesu smart phone card. Drago Ćosić iz Cor Brevisa je osvojio brončanu medalju za inovaciju Gorivo i zapaljiva smjesa koja se koristi kao zamjena za fosilna goriva u termoelektranama na ugljen. Vrijednim srebrnim odličjem nagrađen je NIKEL serum protiv proširenih pora - inovacija Mirjane Brlečić iz tvrtke Priroda liječi. Na 13. britanskom sajmu inovacija predstavili su se i mladi zagrebački inovatori Ivana Filipović i Filip Gluhalić koji su za svoju inovaciju Iskorištavanje energije munje nagrađeni srebrnim odličjem.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

konkurenciji brojnih britanskih inovacija, ali i onih iz 10 europskih i azijskih država, hrvatski inovatori i poduzetnici na 13. britanskom sajmu inovacija u Londonu osvojili su 13 odličja. Među njima je i nagrada Platina, dvije posebne nagrade Double gold, sedam zlata, dva srebra i jedna bronca. Za-

Cilj Inovacijske misije je komercijalizacija inovacija, ističe Tajana Kesić Šapić

koja će izvoziti svoju kozmetičku liniju na tržište Velike Britanije. Britanski partner je naime zainteresiran za liniju proizvoda Green tea i Melli cream. “Cilj Inovacijske misije je komercijalizacija inovacija koje se izlažu na sajmu te upravo to predstavlja dodanu vrijednost našim tvrtkama. Sastanci business to business (B2B) organizirani su po specifičnim zahtjevima naših tvrtki i bilo je prilično teško privući britanske tvrtke na sajam, no trud se isplatio jer smo za sve naše tvrtke uspjeli organizirati pojedinačne razgovore koji će, vjerujemo, dovesti do konkretnih poslovnih rezultata i izvoza na britansko tržište”, rekla je Tajana Kesić Šapić, direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK-a. Dodala je kako je “bilo lijepo vidjeti proizvod roto rašpu hrvatske tvrtke Roto Kruna na policama britanskih trgovina alatima”. Tajana Kesić Šapić je istaknula kako upravo ovakva pomoć kakvu pruža HGK najviše zna-

hvaljujući 2. inovacijskoj misiji koju je u Londonu organizirao Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj Hrvatske gospodarske komore ostvarili su i niz obećavajućih poslovnih susreta s predstavnicima britanskih tvrtki. Ista ekipa inovatora nedavno se, tijekom listopa-

da, vratila sa sajma inovacija u tajvanskom Taipeiju okićena sa čak 20 odličja. I ovaj put među najuspješnijim hrvatskim izlagačima bili su Ivana i Roberto Legović koji su za svoj proizvod Detox Destress Lavander nagrađeni posebnom nagradom Platina i zlatnom medaljom. Vrlo su uspješni bili Jana

Žiljak Vujić, Vilko Žiljak, Klaudio Pap i Ivana Stanimirović Žiljak te zagrebačko Tehničko veleučilište, čija je Infraredesign maskirna uniforma - dualni dizajn na tekstilu i koži nagrađena posebnom nagradom Dvostruko zlato” i zlatnom medaljom. Inovatori Ivan, Roman i Tomislav Krunić osvojili su

za roto rašpu i tračnu rašpu posebnu nagradu Double gold i dvije zlatne medalje. Melita Pavlek-Moćan je dobila zlatnu medalju za Melli cream. Slobodan Rajić je dobio zlatnu medalju za inovaciju Gumeni cestovno-željeznički prijelaz DR 1 koji je izazvao neposredan poslovni interes. Zlatnom medaljom nagra-

Inovacije na policama Na Inovacijskoj misiji, a temeljem javnog poziva sudjelovale su tvrtke: Cor Brevis, Roto Kruna, Cosmel, Presencia i Telecor Zagreb. Predstavnici tih tvrtki su potencijalnim partnerima predstavili inovacije spremne za komercijalizaciju na britanskom tržištu. Tom su prigodom organizirani poslovni razgovori za tvrtku Cosmel

Naziv inovacije: DUALNI

Naziv inovacije:

Naziv inovacije: NESU

Naziv inovacije: COSMEL

Naziv inovacije: GORIVO I

Naziv inovacije: GUMENI

Opis: Holističkim pristupom sinergijske akcije phito, aroma i thalasso terapije te odabranim biljnim vrstama po posebnom protokolu obavlja se detoksikacija, regeneracija i potpuna relaksacija organizma. Unaprijeđeno je djelovanje sinergijske terapije biljakama, eteričnim uljima i algama u tretmanima, što je multipliciralo učinak detox, destress i regeneracijske akcije na organizam. Inovacija je namijenjena i izvodi se u prestižnim wellness i spa centrima.

Opis: NESU svojim sirovinskim sastavom i programiranjem po određenoj frekvenciji stabilizira energetsko polje i time eliminira negativni utjecaj EMG zračenja na ljudski organizam. Tako uporaba mobilnih uređaja postaje zdravstveno neutralna, što znači da se korištenjem NESU-a sprečava apsorpcija negativnog zračenja s mobilnih uređaja. NESU pomaže protiv elektrosmoga i može se preporučiti svim osobama koje koriste mobilne uređaje i koje su na drugi način izložene elektromagnetskom zračenju.

kao zamjena za fosilna goriva u termoelektranama na ugljen, industrijskim i pećima za centralno grijanje

Opis: DR-1 je sustav koji se ugrađuje na pružnim prijelazima gdje se pruga s asfaltnom cestom križa na istoj razini. Zadatak ovog sustava je da s jedne strane osigura što ugodniji i tiši prijelaz vozila preko pruge, a da željeznici osigura mogućnost jednostavnog remonta pruge. Sustav je demontažan i sastoji se od jednog gumenog univerzalnog elementa, metalnog podloška i vijaka. Inovacija je posebno praktična jer rješava problem križanja ceste i željezničke pruge na istoj razini.

INFRARED SIGURNOSNI DIZAJN

Opis: Kožnim materijalima pristupa se sa zadanim dvostrukim dizajnom, jednim vidljivim običnim okom na dnevnom svjetlu i drugim vidljivim tek u infracrvenom spektru. Primjenom Infraredesign® teorije došlo se do željenog cilja moguće ugradnje nevidljive informacije u vidljivu sliku na kožnim modnim predmetima koja se otkriva jednostavnom bliskom infracrvenom detekcijom. Na taj način se proizvod može potpuno inovativno brendirati, individualizirati, dizajnirati i zaštititi.

Wellness tretman: DETOX-DESTRESS LAVANDER

SMART PHONE CARD

prirodna/organska dermokozmetika MELLI CREAM za zrelu i osjetljivu kožu

Opis: Formula predstavlja inovativni pristup revitalizaciji zrele kože i pomoć u rješavanju upalnih stanja kože. Smanjuje bore i hiperpigmentaciju, djeluje na promjene uzrokovane umorom i stresom, povećava tonus i hidrataciju, kao prirodni antioksidans štiti je od slobodnih radikala, djeluje protuupalno, antibakterijski, umiruje crvenilo i opekline, ublažava tegobe ekcema, neurodermitisa, psorijaze, rozaceje i atopijskog dermatitisa.

ZAPALJIVA SMJESA

Opis: Ovo novo gorivo oslobađa 10 puta veću energiju od lignita i četiri-pet puta veću energiju od koksa ili kamenog (bitumenskog) ugljena. Primjenjuje se u termičkim uvjetima kakvi postoje u pećima termoelektrana i ostalih industrijskih procesa koji koriste ugljen kao osnovni energent. Uporabom ovog goriva znatno se smanjuje ukupna emisija stakleničkih plinova i drugih tvari štetnih za okoliš.

PUTNI PRIJELAZI DR-1


5

www.privredni.hr Broj 3802, 11. studenoga 2013. MOL odustaje od ine?

u našu zemlju či malim tvrtkama kojima zajednički nastup iznimno smanjuje troškove nastupa na sajmovima. Hrvatsko izaslanstvo je na 13. britanskom sajmu inovacija u Londonu predstavilo i 38. hrvatski salon inovacija Inova-Budi uzor koji će se održati od 11. do 17. studenoga u Zagrebu. Do sada

je potvrđeno izlaganje inovatora iz 24 zemlje. Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj priprema još jednu Inovacijsku misiju na kojoj će hrvatske tvrtke i inovatori predstaviti svoja inovativna rješenja i proizvode, a ta će se misija održati 13. studenoga u Bruxellesu.

Mađari najavili prodaju Ine

Nagrađeni hrvatski inovatori

Inovatori su lokomotiva gospodarstva

Plakete mladim hrvatskim inovatorima

Inovatori su lokomotiva hrvatskog gospodarstva, a Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) pomoći će u pokretanju te lokomotive, rekao je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a na okruglom stolu o mogućnostima financiranja komercijalizacije pronalazaka. Tom su se prigodom okupili inovatori i potporne institucije kako bi kroz zajedničku raspravu potaknuli pitanje važnosti i značaja novih i inovativnih proizvoda i usluga u povećanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. “Bez inovacija i potpore pronalazačima nema povećanja bruto domaćeg proizvoda, izvoza, ali ni otvaranja novih radnih mjesta. Htjeli bismo da se inovacije konkretiziraju i komercijaliziraju kako bi se na taj način u Hrvatskoj zaposlili mladi ljudi”, istaknuo je Kovačev. Dodao je kako je HBOR još 2006. pokrenuo kreditni program za inovatore, a do sada je putem tog programa plasirano više od 1,6 milijardi kuna sredstava. U tijeku su pregovori sa Svjetskom bankom o formiranju jedinstvenog fonda u koji će se vjerojatno uključiti i privatni investitori kako bi se pomoglo inovatorima u komercijalizaciji njihovih inovacija.

Hrvatski inovatori osvojili su brojne nagrade i na nedavno završenom 65. jubilarnom međunarodnom sajmu inovacija IENA 2013, održanom u Nürnbergu. Udruga inovatora Hrvatske je na izložbenom prostoru izložila 15 inovacija, a svi su nagrađeni zlatnim, srebrnim i brončanim plaketama, najvišim te posebnim priznanjima. Na sajmu je sudjelovalo više od 600 izlagača sa 750 inovacija iz 32 zemlje. Hrvatski su inovatori na sajmu IENA 2013 predstavili atraktivne i visokovrijedne tehničko-tehnološke inovacije koje su izazvale velik interes njemačke javnosti i poslovnih posjetitelja. Hrvatska selekcija mladih inovatora svojim je inovacijama oduševila prisutne posjetitelje i stručni ocjenjivački sud. Među nagrađenim hrvatskim inovatorima bila su i četiri učenika zagrebačke Srednje tehničke škole Faust Vrančić. Tako je učenik Jakov Šandrovčan za Univerzalnu vagu dobio zlatnu plaketu, Filip Kuftinec za inovaciju Upravljanje automobilom preko Bluetootha srebrnu plaketu, dok su Naim Canolli za Inovacije na Mercedesu i Mišo Grgić za Cijevno pojačalo Marshall JCM 800 2205 dobili brončane plakete. Mladi inovator Filip Beleta iz Inovatorskog kluba Popovača također je dobio zlatnu plaketu za svoju inovaciju Mehaničko-robotički automat za bombone.

Naziv inovacije: NIKEL

Naziv inovacije:

Opis: Učinkoviti, matirajući serum s novim aktivnim sastojkom 100 posto prirodnog podrijetla: ljekovitom smolom stabla Pistacia Lentiscus (Mastic). Smanjuje veličinu pora i sjaj, pročišćava teksturu kože dajući joj glatkoću i mat izgled. Nikel, inovativna prirodna kozmetika, najnagrađivanija je hrvatska kozmetika koja je dobila mnogobrojna priznanja i više od 20 zlatnih medalja za inovativni prirodni proizvod u Aziji, Americi, Rusiji i Europi te zlatnu medalju i certifikat International Ecology Funda.

Opis: U povijesti je bilo nebrojenih pokušaja iskorištavanja energije munje. Inovacija se sastoji u tome što je za ulazni krug korišten naponsko-strujni impulsni transformator s pripadajućim zaštitama. Energija se skladišti u kondenzatorima velikog kapaciteta, a pretvaračima s velikim faktorom korisnosti dobiva se željeni izlazni napon. Sustav je primjenjiv u brdsko-planinskim krajevima s malim brojem sunčanih dana, a jedna od primjena je napajanje telekomunikacijske opreme.

serum protiv proširenih pora

ISKORIŠTAVANJE ENERGIJE MUNJE

Naziv inovacije: TRAČNA

RAŠPA - inovativni alat za

obradu odvajanjem čestica mekih materijala kao što su drvo, plastika, guma i sl.

Opis: Cilj tračne rašpe je proširiti spektar alata za obradu odvajanjem čestica namijenjenih za ugradnju na tračnu brusilicu. Ovakvim alatom se omogućuje obrada odvajanjem čestica mekih materijala kao što su drvo, plastika, guma i slično s većim učinkom u odnosu na brusne trake. Učinak obrade nije bitno ovisan o vlažnosti ili masnoći obratka, a omogućuje i obradu površina koje su nepristupačne za obradu hoblićem.

Naziv inovacije: ROTO RAŠPA - inovativni alat za rotacijske kutne brusilice Opis: Služi za obradu odvajanjem čestica mekih materijala kao što su drvo, plastika, guma, umjetna smola, stiropor... Roto rašpom moguće je otklanjati veći volumen strugotine u jedinici vremena nego što je to moguće brusnom pločom ili brusnim papirom. Ovim alatom se omogućuje obrada s većim učinkom u odnosu na poznate alate za kutnu brusilicu. Montaža alata na kutnu brusilicu obavlja se stezanjem za njenu osovinu preko originalne stezne pločice i matice od brusilice.

Uprava MOL-a ovlaštena je početi s pripremama za prodaju svog udjela u Ini, objavila je mađarska MOL grupa u petak kasno poslijepodne na webu Budimpeštanske burze. Uprava MOL-a ovlastila je Odbor izvršnih direktora za zaključenje takvog dogovora s Vladom Republike Hrvatske koji bi vodio k stvaranju vrijednosti provedbom Inine razvojne strategije. Odbor izvršnih direktora je isto tako ovlašten započeti s pripremama za prodaju MOL-ovog udjela u Ini kako bi se maksimalizirala vrijednost te investicije, izvijestili su iz MOL-a u obavijesti sudionika tržišta kapitala o svom stajalištu vezanom uz ulaganje u Inu. Ta je obavijest objavljena nekoliko sati nakon što je završen drugi krug pregovora između hrvatske vlade i MOL-a o međusobnim odnosima u Ini, a izjave glav-

nih pregovarača potvrdile su različita gledišta i razmimoilaženja dviju strana. Na sastanku su bili glavni izvršni direktor MOL-a Joszef Molnar, Oszkar Vilagi, član Uprave MOL-a i predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott, te, uz ministra Vrdoljaka, Mladen Pejnović, predstojnik Ureda za državnu imovinu. Ministar Vrdoljak potvrdio je da je Vlada u petak na sastanku s predstavnicima MOL-a predložila novi model upravljanja Inom. Predstavnici MOL-a se s prijedlogom nisu složili jer smatraju da je postojeći oblik zadovoljavajući. Podsjećamo, MOL ima 49,1 posto dionica Ine, a Vlada 44,84 posto. Vrdoljak je izjavio nakon sastanka da između Vlade i MOL-a osim modela korporativnog upravljanja ima i drugih otvorenih pitanja i nesuglasica. (I.V.)

Suradnja HROTE-a i HOPS-a

Osniva se burza električne energije Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) i Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) sklopili su prošli tjedan Sporazum o poslovnoj suradnji na uspostavi hrvatske burze električne energije. Prema Zakonu o tržištu električne energije operator tržišta električne energije i operator prijenosnog sustava odgovorni su za organiziranje burze električne energije za fizičku trgovinu u Hrvatskoj, kao i za povezivanje s drugim burzama. S obzirom na uspješno ostvare-

nje projekta povezivanja burzi električnom energijom sjeverozapadne Europe, namjera je EU-a da se do 31. prosinca 2014. godine nacionalne burze električne energije povežu na razini Unije, navodi se u priopćenju Hrvatskog operatora tržišta energije. (B.O.)


6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3802, 11. studenoga 2013.

( 8 mlrd kn

vrijednost izvoza KPT-a u zadnjih 10 godina

( čak 97% proizvodnje

KPT izvozi zahvaljujući i tome što je dio Siemensa

Končar visoko leti

Transformator Antonovom do Filipina Koliko je filipinskom kupcu važna brzina, pokazuje i podatak da će prijevoz zrakoplovom koštati oko tri milijuna dolara, dok je cijena samog transformatora manja od dva milijuna dolara Drago Živković zivkovic@privredni.hr

K

ončar - Energetski transformatori (KPT) predstavio je prošloga tjedna svoj novi transformator snage 318 MVA, prvi koji se isporučuje kupcu zračnim putem. Transformator težak 140 tona na Filipine će, najavljeno je u utorak, tijekom vikenda prevesti ukrajinski Antonov An-225, najveći zrakoplov na svijetu. Isporuka zračnim putem iznimka je u poslovanju KPT-a, do koje je došlo zato što je kupac na Filipinima iznenada ostao bez jednog transformatora, u kojemu je eksplodirao provodni izolator, pojasnio je predsjednik Uprave Ivan Milčić. Zbog toga elektrana San

Lorenzo na Filipinima ne može proizvoditi dovoljno struje, njen vlasnik trpi velike gubitke, pa mu je

Siemens ima tri tvornice u Kini, koje su mnogo bliže, ali nisu mogle ispuniti postavljene rokove trebala hitna isporuka novog transformatora. Prijevoz brodom, koji je uobičajen za transformatore, trajao bi između 40 i 45 dana, dok će Antonov do Filipina, računajući utovar i istovar, stići za četiri do pet dana. Koliko je filipinskom kupcu važna brzina, pokazuje i podatak da je prijevoz zrakoplovom spreman platiti tri milijuna dolara, dok je cijena samog transformato-

ra manja od dva milijuna dolara. Brži od Kineza Transformator koji na Filipine leti Antonovom je čak 42. Končarov tranformator isporučen u tu ze-

mlju u zadnjih dvadesetak godina. KPT inače izvozi čak 97 posto svoje proizvodnje, u čemu mu svakako pomaže činjenica da je tvrtka u većinskom vlasništvu njemačkog industrijskog diva Siemen-

sa. Štoviše, i osnovana je 1921. kao hrvatski pogon Siemensa, da bi 1947. bila nacionalizirana i preimenovana. Siemens se vratio u vlasništvo 1995. godine i od tada je KPT jedna od 22 Siemensove tvornice

transformatora u svijetu. Iz Zagreba se transformatori izvoze u čak 84 zemlje svijeta, a vrijednost izvoza u zadnjih je 10 godina premašila osam milijardi kuna, istaknuo je Milčić. U sustavu Siemensa zagrebački pogon ima visoku reputaciju, zbog čega mu je i povjerena hitna proizvodnja transformatora za Filipine, iako Siemens ima tri tvornice u Kini, koje su mnogo bliže, ali nisu mogle ispuniti postavljene rokove. Nakon pada potražnje od 2010. svjetsko tržište transformatora se oporavilo, pa će KPT ove godine imati rast ugovora čak do 40 posto. “Ovo je najprofitabilnija tvornica transformatora u sustavu Siemensa iako plaće zaposlenih stalno povećavamo”, pohvalio se Milčić.

Novosti u nacrtu zakona o regionalnom razvoju

Male općine vodit će volonteri Male općine i gradovi imat će nadležnost u skladu sa svojim proračunima, a njihovi vijećnici i načelnici bit će volonteri. Županije će se udruživati u tzv. planska područja radi boljeg iskorištavanja novca iz europskih fondova. To su neke od novosti koje bi se trebale naći u nacrtu zakona o regionalnom razvoju. Nacrt zakona očekuje se do kraja godine, a o njemu se upravo provodi javna rasprava. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić prošli je tjedan o zakonu razgovarao s predstavncima Udruge gradova. Grčić je istaknuo da se županije neće ukidati iako

će Hrvatska biti podijeljena na pet planskih područja (Središnja Hrvatska,

Županije se neće ukidati iako će Hrvatska biti podijeljena na pet planskih područja, kaže Grčić Sjeverozapadna Hrvatska, Istočna Hrvatska, Srednji i Južni Jadran, te Sjeverni Jadran i Lika). Planska područja će na neformalnoj razini povezati županije kako bi se moglo kvalitetnije planirati i izrađivati strategije regionalnog razvoja, objasnio je Grčić.

Radi boljeg planiranja i provedbe politike regionalnoga razvoja, posebno njegove urbane dimenzije, ustrojit će se i “urbane aglomeracije”: zagrebačka, splitska, osječka i riječka te druga urbana područja koja čine gradovi s više od 35.000 stanovnika. Ta bi područja donosila svoje strategije razvo-

ja gradskih projekata. Za njih je predviđeno oko pet posto od ukupnog novca koji Hrvatska dobiva iz kohezijskih fondova EUa. Strategiju razvoja urbanog područja pripremat će veliki grad, odnosno grad koji je središte urbanog područja. “Time se stvara pretpostavka da gradovi zaista budu nositelji ra-

zvoja i to ne samo svog uskog područja, nego i šireg prostora”, rekao je gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, pred-

Kategorizacija potpomognutih područja Novost zakona o regionalnom razvoju je i uvođenje sustava kategorizacije potpomognutih područja. Gradovi i općine bili bi podijeljeni u skupine ovisno o razvijenosti. U prvoj skupini bit će jedinice čiji je indeks razvijenosti manji od 50 posto hrvatskog prosjeka, u drugoj svi s indeksom od 50 do 75 posto, u trećoj oni sa 75 do 100 posto hrvatskog prosjeka. Tvrtke koje zapošljavaju više od pet radnika, a djeluju u području prve skupine (osim onih koje se bave ribarstvom i poljoprivredom), bile bi oslobođene plaćanja poreza na dohodak i na dobit. Tvrtke koje djeluju na području druge skupine plaćale bi upola manje nego na razvijenijim područjima.

sjednik Udruge gradova. Grčić je pozvao je jedinice lokalne samouprave da se aktiviraju u pripremi projekata za financiranje iz EU fondova. “Povlačenjem novca cijelo gospodarstvo možemo učiniti konkurentnijim. Neki gradovi rade dobro, drugi zaostaju, ali nam svima trebaju novi projekti. Samo tako možemo iskoristiti bespovratna i besplatna EU sredstva”, naglasio je Grčić. (I.V.)


7

www.privredni.hr Broj 3802, 11. studenoga 2013.

( čak 65%

svoje potrošnje ribe EU mora uvoziti

( 40 mil € godišnje

Hrvatska će moći izravno povlačiti za akvakulturu

Osiguran opstanak uzgajivača ribe

Nećemo ostati bez 300 milijuna eura Domaći akvakulturni uzgajivači umalo su ostali bez sredstava iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, što bi imalo katastrofalne posljedice za razvoj tog sektora i njegovu konkurentnost Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

E

uropski parlament, zahvaljujući snažnom lobiranju Hrvatske gospodarske komore, nije prihvatio amandmane prema kojima bi hrvatska akvakultura u sljedećih sedam godina ostala kratka za gotovo 300 milijuna eura. Naime, izglasavanjem amandmana propisalo bi se da cjelokupna hrvatska akvakultura ostaje bez sredstava iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo u razdoblju od 2014. do 2020. godine. To bi imalo katastrofalne posljedice za razvoj tog sektora i njegovu konkurentnost na domaćem i EU tržištu. Navedeni amandmani vrijedili bi naravno i za ostale članice, ali

bi uzgoj ribe u nas zbog svojih posebnosti bio puno više pogođen od onog u većini drugih država EU-a. Milan Božić, predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe HGK-a i direktor tvrtke Ribnjačarstvo Poljana, kaže kako je riječ o golemim poticajima i mogućnostima s kojima se zapra-

risiti svih oko 300 milijuna eura koji nam se nude, naše ribarstvo bi cvalo”, ističe on. Stoga, napominje, sektor sada mora pripremiti što kvalitetnije projekte kako bi ih prihvatio EU. Također, Hrvatska mora izraditi kvalitetan strateški plan i operativni program razvoja ribarstva do 2020. godine.

Važni su projekti prerade ribe, kao i ulaganje u kadrove, tehnologiju i infrastrukturu, kaže Božić

Jači uzgoj, manji izlov Među projektima koji trebaju biti nositelji ovoga sektora u prvi plan Božić stavlja one koji će osigurati održivi razvoj akvakulture i uzgoja ribe, bez obzira je li ona slatkovodna ili morska. “Dakle, moramo povećati uzgoj, a smanjiti izlov ribe. Zatim, važni su projekti prerade ribe, kao i ulaganje u kadrove s odgovarajućim razinama

vo domaće ribarstvo dosad još nije susrelo. “Naime, sada je otvoren prostor za izravno korištenje oko 40 milijuna eura godišnje. A kada bismo uspjeli isko-

stručnog znanja te u tehnologiju i infrastrukturu”, napominje on. Takav razvoj, smatra, omogućit će Hrvatskoj snažniji izvoz. Posebice u Europsku uniju koja je jedno od naših najznačajnijih tržišta. “Imajući na umu činjenicu kako od ukupne potrošnje ribe u EU-u čak

65 posto otpada na onu iz uvoza, radi se o zaista velikom potencijalu”, kaže Božić. Grupacija nastavlja s radom Među najzaslužnijima za neprihvaćanje problematičnih amandmana svakako je Grupacija akvakul-

ture HGK-a. Ona je već početkom kolovoza poslala dopis hrvatskim članovima Europskog parlamenta, a na znanje nadležnom ministarstvu, u kojem ih upozorava na amandmane na prijedlog Uredbe o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo. Na rješavanju problema surađivala je, među ostalim, s Ministarstvom poljoprivrede te se obratila i Ministarstvu zaštite okoliša i Ministarstvu regionalnog razvoja. Grupacija će nastaviti s radom na rješavanju problema sve dok predmetna uredba ne bude prihvaćena. To se ne očekuje u ovoj godini jer sada slijede tzv. trilateralni sastanci Europskog parlamenta i Vijeća uz sudjelovanje Europske komisije, a zatim konačno glasanje u EP-u.

Industrijska strategija

Dosta je raftinga, treba nam yachting Industrijska strategija napisana 2008., koja nam je trebala zbog zatvaranja poglavlja u pregovorima s EU-om, završila je u ladici Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u rujnu 2013. pala je za četiri posto na godišnjoj razini, što je znatno veći pad nego što se očekivalo i veći nego mjesec dana prije. Kako taj pad zaustaviti? To je jedno od pitanja na koje bi trebala odgovoriti industrijska strategija za razdoblje od 2014. do 2020., koja nastaje u Ministarstvu gospodarstva uz pomoć njemačkog Fraunhofer Instituta. Strategija napisana 2008., koja nam je trebala zbog zatvaranja poglavlja

u pregovorima s EU-om, završila je u ladici, podsjeća Marijan Ožanić iz Razvojne agencije Zagreb. A strategija nam je potrebna, jer samo kroz razvoj industrije i realnog sektora imamo šanse izaći iz krize. Međutim, danas je vrlo teško govoriti o industrijalizaciji jer se više ne zna što je industrija. Oštro kamenje “Mnogi industriju vide kroz sliku industrije 19. stoljeća s velikim dimnjacima. Nama treba industrija 21. stoljeća, industrija znanja i podu-

Nama treba industrija 21. stoljeća, industrija znanja i poduzetništva, kaže Ožanić

zetništva temeljenog na znanju koje će proizvoditi inovativne proizvode konkurentne na svjetskom tržištu i otvarati nova radna mjesta”, ističe Ožanić. Jedan od predstavnika takve industrije je in-

formatička tvrtka IN2, čiji direktor Ante Mandić kaže da se poslovni život svake tvrtke može odvijati na dva načina: kao rafting i kao yachting. U gospodarskoj okolini kakva je naša, u kojoj je sve puno prepreka, život tvrtke je rafting po bujicama, slapovima i vrtlozima, između stijena i oštrog kamenja od kojih svaki može potopiti tvrtku. U uređenoj gospodarskoj okolini poslovanje tvrtke je slično yachtingu, putovanju mirnim morem. Među 150.000 hrvatskih poduzeća i obrta ima

i malih privatnih, inovativnih, izvozno orijentiranih poduzeća od 70 do 100 zaposlenika koja su prošla sve izazove na tržištu, rasla, razvijala se, zapošljavala. Ona mogu biti primjer razvoja novog gospodarstva. “Kada bi postojali uvjeti koji bi omogućili stvaranje 500 takvih novih dinamičnih poduzeća od 100 radnika, ili da ova postojeća zaposle novih 100 radnika, Hrvatska bi izašla iz krize”, uvjeren je Zvonko Viduka, direktor ALTPRO-a, jedne od takvih tvrtki. (D.Ž.)


8

AKTUALNO

*vijesti Aktivna politika zapošljavanja Mjerama aktivne politike zapošljavanja u 2013. godini obuhvaćeno je 47.920 osoba, što je najveći obuhvat od kada se mjere provode i s najviše do sada osiguranih sredstava iz državnog proračuna u iznosu nešto većem od 521,6 milijuna kuna. Naime, za 2012. bilo je osigurano nešto manje od 366,9 milijuna kuna, godinu ranije oko 288,4 milijuna kuna, a u 2010. otprilike 200,4 milijuna kuna, objavio je Hrvatski zavod za zapošljavanje. Pola milijuna za šljive Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je Adriatic Cor Investu iz Karlovačke županije nešto više od 538 milijuna kuna za ulaganje u novo podizanje nasada šljiva. Isplata je obavljena na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva. Također, obrtu za poljoprivrednu proizvodnju Farmi Jozić isplaćeno je oko 1,9 milijuna kuna za ulaganje u izgradnju i opremanje objekta za držanje peradi te skladišnih kapaciteta za stajski gnoj. Ministarstvo podržalo Zelenu ideju Ministarstvo poljoprivrede podržalo je projekt Zelena ideja koju je pokrenulo Hrvatsko udruženje agencija za tržišno komuniciranje (HURA) i partneri s ciljem pomaganja lokalnim ekološkim proizvođačima u njihovom nastupu na tržištu, kroz pružanje usluga promocije stranih marketinških stručnjaka. Ideja ovog projekta je promoviranje ekoloških proizvoda i njihovih proizvođača, a sve u svrhu širenja svijesti o ekološkoj proizvodnji, povećanja potražnje za takvim proizvodima i razvoja gospodarski održive Hrvatske. Natječaj i više informacija mogu se naći na web stranici www. zelenaideja.hr.

Privredni vjesnik Broj 3802, 11. studenoga 2013.

( 0,5% rast

hrvatskog BDP-a u 2014., procjenjuje EK

( 1,8%

predviđena stopa inflacije u idućoj godini

Prognoza Europske komisije

Turizam je temelj, a izvoz i investicije nude iskorak EK je zabrinut zbog velikog rasta deficita i javnog duga. Prema podacima o proračunskim prihodima, rashodima i državnim jamstvima, jasno je da će Hrvatska morati ući u proces smanjivanja prekomjernog deficita Igor Vukić vukic@privredni.hr

Z

ahvaljujući privatnim ulaganjima i izvozu, hrvatsko bi gospodarstvo iduću godinu moglo završiti s recesijom i ostvariti rast od 0,5 posto, ocijenila je Europska komisija u prognozi objavljenoj prošli tjedan. Za veći obujam domaćih i stranih ulaganja potrebno je stvoriti i dobre uvjete, smatraju u EK-u. Stoga su pozdravili donošenje Zakona o strateškim ulaganjima, koji bi mogao u 2015. pridonijeti većem rastu bruto domaćeg proizvoda. Uz domaću potražnju, BDP bi te godine mogao rasti 1,2 posto. Očekuje se pad nezaposlenosti Komisija je smanjila i procjenu pada hrvatskoga gospodarstva u ovoj godini sa jedan na 0,7 posto, no upozorila je da se Hrvatska suočava s fiskalnim izazovima, odnosno prevelikim javnim dugom. Blaži pad BDP-a re-

EK je upozorio da se Hrvatska suočava s fiskalnim izazovima, odnosno prevelikim javnim dugom zultat je dobrih rezultata u turizmu, što bi trebalo i iduće godine biti temelj za rast osobne potrošnje. U prognozi se predviđa i pad nezaposlenosti. Ranija procjena bila

Četiri zemlje slabije od Hrvatske U idućoj godini slabiji rast od Hrvatske mogle bi imati četiri zemlje EU-a. Među njima je i Nizozemska (0,2 posto), zatim Slovenija (-1 posto), Cipar (-3,9 posto) i Španjolska (0,5 posto). Za hrvatsku privredu, a napose za izvozna poduzeća, važno je što će se događati u glavnim izvoznim tržištima. Prema prognozama Europske komisije, talijanski će BDP rasti u 2014. godini za 0,7 posto, a u 2015. za 1,2 posto. Talijanski uvoz rast će po godišnjoj stopi od 3,6 posto, uz rast nezaposlenosti koja će dosegnuti 12,4 posto. Relativno niske stope rasta predviđaju se i za Njemačku. U sljedećoj godini njemački BDP trebao bi se povećati za 1,7 posto, a zatim, u 2015., za 1,9 posto. Pozitivna je stvar što će u toj zemlji rast uvoza, nakon nekoliko godina drukčijeg trenda, biti veći od izvoza. Gospodarska situacija i dalje je nestabilna u Sloveniji. Europska komisija očekuje vrhunac recesije u idućoj godini, a kakav-takav oporavak mogao bi biti zabilježen tek godinu kasnije. Slovensko gospodarstvo bi u 2015. godini moglo rasti oko 0,7 posto, prognozirao je EK. je 19,1 posto za iduću godinu, a nova prognoza je 16,9 posto. U 2015. godini stopa nezaposlenosti spustila bi se na 16,1 posto. Inflacija bi ove godine trebala pasti na 2,6 posto, s lanjskih 3,4 posto, dok bi sljedeće godine mogla iznositi 1,8, a 2015. godine dva posto. Ministar financija Slavko Linić još je optimističniji. Očekuje u idućoj godini rast BDP-a od

1,3 posto, prije svega na temelju državnih investicija u željeznici i energetici. Takav rast donio bi oko dvije milijarde kuna više u proračun, a novu milijardu donijet će i povećanje međustope PDV-a, ocijenio je Linić prošli tjedan. Europska komisija zabrinuta je zbog velikog rasta deficita i javnog duga. Prema podacima o proračunskim prihodima, rashodima i državnim jam-

stvima, jasno je da će Hrvatska morati ući u proces smanjivanja prekomjernog deficita. To je proteklog tjedna potvrdio i Olli Rehn, europski povjerenik za ekonomske poslove, koji je i predstavio Komisijine ekonomske prognoze. Kako do fiskalne konsolidacije? U listopadu je Hrvatska narodna banka objavila da

očekuje blaži pad BDP-a od jedan posto, a i Ekonomski institut očekuje pad od 0,7 posto. Hypo banka je svoju raniju procjenu o minusu od dva posto smanjila na 1,25 posto. Analitičar Hypo banke Hrvoje Stojić i dalje je među najpesimističnijim prognozerima. Smatra da je ublažavanje ovogodišnjeg pada posljedica jednokratnih razloga: od fiskalizacije koja je smanjila sivu ekonomiju do rasta proizvodnje električne energije zbog povoljne hidrološke situacije. Nešto bolje potrošačko raspoloženje, ocijenio je, potaknuto je ulaskom Hrvatske u EU. Ali nešto veći rast BDP-a u idućoj godini neće biti dovoljan za fiskalnu konsolidaciju, rekao je Stojić, koji smatra i da Vlada nije dovoljno učinila na poboljšanju poduzetničke klime. Makroekonomist Erste banke Alen Kovač očekuje da će BDP ove godine pasti 0,8 posto. U idućoj godini nastupit će stagnacija gospodarstva. Ako se investicije i počnu oporavljati, osobna potrošnja bi mogla biti slabija, smatraju u Erste banci. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, očekuje i dalje da će ovogodišnji pad biti oko jedan posto. Naime, gospodarstvo na kraju godine ovisi o domaćem tržištu, osobnoj potrošnji i investicijama, a tu trendovi još ne stoje dobro. U idućoj godini po Šantićevim analizama BDP bi mogao porasti oko 0,2 posto.


S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3802, 11. studenoga 2013.

( 820.000

Hrvatsko-ukrajinsko poslovno vijeće

Bolji gospodarski odnosi s Ukrajinom

prijava za legalizaciju stiglo do 30. lipnja

Sjednica hrvatske vlade

Lokalna uprava sporo legalizira nekretnine U nekim područnim uredima službenici još nisu ni urudžbirali desetak tisuća pristiglih zahtjeva za legalizaciju, kaže ministrica Mrak Taritaš Igor Vukić vukic@privredni.hr

J

edinice lokalne i regionalne uprave tradicionalno sporo obavljaju posao u sektoru prostornog uređenja pa zato treba osnovati novu agenciju koja će brže provesti legalizaciju protuzakonito sagrađenih nekretnina. Tako je ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš članovima Vlade prošli tjedan objasnila potrebu osnivanja nove državne agencije za legalizaciju. Dodala je da u nekim područnim uredima službenici još nisu ni urudžbirali desetak tisuća

Vlada smatra da će osnivanje još jedne agencije riješiti problem spore legalizacije pristiglih zahtjeva za legalizaciju. Do 30. lipnja stiglo je 820.000 prijava za legalizaciju, a dosad su ih službenici u lokalnoj upravi riješili samo 50.000. Dakle, oko šest posto. “Takvim tempom legalizacija bi bila provedena za 16 godina”, rekla je ministrica. Ignorirane prijave Protiv sporog rada službenika nema lijeka. Ministrica kaže da su njezini izaslanici utvrdili konkretne primjere kako neki lokalni službenici rade presporo. Prijavu protiv njih podnijeli su nadležnom županu ili gradonačelniku, kako nalaže

zakonska procedura. I ništa nisu postigli – župani i gradonačelnici ignorirali su te prijave. Vlada je stoga odlučila osnovati agenciju u koju će se slijevati neriješeni slučajevi. Kako bi ublažili kritike da je riječ o novoj birokraciji, ministrica graditeljstva je naglasila da se agencija osniva s određenim rokom trajanja. Prestat će s radom kad budu riješeni svi slučajevi, a to bi trebalo biti do kraja 2016. godine. Zaposlenici, kojih će biti oko 160, sklapat će ugovor o radu na određeno vrijeme i neće imati status državnih službenika. Agencija će se financirati iz taksi koje će se plaćati za legalizaciju. Vlada je dovršila i Konačni prijedlog zakona o obrtu. Obvezno članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori se još ne ukida, ali se članarina smanjuje na 44 kune mjesečno. Ministar obrta Gordan Maras kaže da je to korak prema dobrovoljnom članstvu i da će HOK time biti potaknut da nudi nove usluge koje će zanimati članove i koji će to htjeti platiti jer od niske člana-

9

rine neće moći raditi u postojećem obliku. U mirovinu sa 67 Novi zakon propisuje i da se obrtniku zbog ovrhe neće oduzimati osnovni prostor za stanovanje i sredstva za rad. “Dosad su i zbog malih iznosa duga obrtnici mogli ostati bez osnovnih sredstava za život”, rekao je Maras i objasnio da se više neće moći dogoditi da netko zbog 10.000 kuna duga ostane bez daleko vrednije kuće ili alata i strojeva kojima obavlja obrt. Obrt će se moći prenositi i na članove obitelji, kad osnivač obrta ode u mirovinu. Svake godine u mirovinu ide oko 3000 obrtnika. Sporedne djelatnosti i kućna radinost bit

će dopušteni do prihoda od 78.000 kuna godišnje, čime će neki umirovljenici, ocijenio je ministar, imati priliku da poprave prihode uz male mirovine. Obrtom će se moći baviti i pravne osobe, i to kada provode odobrene programe naukovanja za pojedina zanimanja. U Sabor su upućene i izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju. Prema ranijim najavama, dob za umirovljenje podiže se sa 65 na 67 godina, a povećanje počinje od 2030. godine. Umjesto Olgice Spevec na mjesto predsjednika Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja imenovan je njezin zamjenik Mladen Cerovac, do isteka njegova mandata na koji je izabran u Vijeću.

Revizija dodijeljenih koncesija Svi davatelji koncesija morat će provesti reviziju jer je uočeno da neki koncesionari imaju nerazmjernu dobit u odnosu na vrijednost koncesije, rekao je Boris Lalovac, zamjenik ministra financija. Lalovac je Vladi predstavio izvještaj u kojem stoji da je 2012. država od koncesija dobila 1,3 milijarde kuna. Riječ je o rastu od 50,5 posto u odnosu na 2011. godinu. Nadzorom je ustanovljeno da koncesionari trebaju doplatiti još 37,5 milijuna kuna. Morat će se efikasnije pokrenuti i postupci prisilne naplate za dugove koncesionara te raskidati ugovore ako naplatu nije moguće provesti, rekao je Lalovac.

U Trgovinsko-industrijskoj komori Ukrajine prošli je tjedan održan Ukrajinsko-hrvatski poslovni forum u sklopu službenog posjeta Branka Grčića, potpredsjednika Vlade, i ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka. Hrvatsko gospodarsko izaslanstvo, sastavljeno od 12 predstavnika tvrtki iz sektora graditeljstva, energetike, prehrambene industrije, poljoprivrede, turizma, industrije i trgovine, predvodila je potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta. Forum je otvorio predsjednik Trgovinsko-industrijske komore Ukrajine Genadi Chizikov, dok je Vesna Trnokop Tanta predstavila hrvatsko gospodarstvo te govorila o mogućnostima suradnje. Grčić je pozdravio inicijativu učvršćivanja gospodarskih odnosa dviju zemalja koja se događa na pragu ukrajinskog potpisivanja sporazuma o pri-

druživanju s EU-om te je iskoristio priliku da predstavi hrvatska iskustva s EU fondovima i smjernice razvojne politike. U sklopu rada Foruma Chizikov i Vesna Trnokop Tanta potpisali su Sporazum o osnivanju Hrvatsko-ukrajinskog poslovnog vijeća, čija je uloga ponajprije suradnja i učvršćivanje vanjskotrgovinskih odnosa ovih dviju zemalja. Nakon službenog dijela Foruma održani su poslovni razgovori predstavnika hrvatskih tvrtki i više od 40 ukrajinskih gospodarstvenika, te su utvrđene mogućnosti za razvoj partnerstva. (B.O.)

Hrvatska zajednica županija

Ne treba nam još jedna agencija

Povodom najave osnivanja agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan virovitičko-podravski Tomislav Tolušić je u ime HZŽ-a uputio dopis u kojem predlaže jednostavno rješenje tog problema. “Hrvatski župani nezadovoljni su izjavom ministrice graditeljstva Anke Mrak Taritaš da su županije i gradovi nesposobni riješiti predmete vezane za legalizaciju nezakonito izgrađenih zgrada, tim

više što je na našu inicijativu nedavno održan sastanak u Ministarstvu upravo na ovu temu, kada smo predložili da se županije uključe u rješavanje ovih predmeta prepuštanjem dijela sredstava koja će se od njih uprihoditi”, stoji u dopisu. Županije imaju stručne kadrove, znanje i iskustvo za legalizaciju bespravne gradnje jer se tim poslom svakodnevno bave. “No, nedostaje im sredstava za angažiranje dodatnih suradnika. Prepuštanjem dijela prihoda od legalizacije županijama omogućilo bi se učinkovito rješavanje predmeta i ne bi bilo potrebno osnivati privremenu i nepotrebnu agenciju, koja se planira financirati upravo na taj način”, kaže Tolušić. (B.O.)


10 PREDSTAVLJAMO

( 65% prometa

Privredni vjesnik Broj 3802, 11. studenoga 2013.

( 20 osoba

Abis ostvaruje u regiji

zaposleno u ZOO hotelu

ABIS, Split

ZOO HOTEL, OSIJEK

Više od samog stroja

Treća sreća Zaokružujemo kompletan ciklus potreban za proizvodnju i postavljanje asfalta i betona, kaže Željko Zečić, vlasnik splitske tvrtke Abis

Nakon pet neuspješnih natječaja o prodaji ili zakupu, ZOO hotel je potkraj rujna otvoren po treći put. Na petogodišnji zakup odvažio se Mladen Pejičić

S

N

plitsku tvrtku Abis je 2000. godine osnovao Željko Zečić, dugogodišnji zaposlenik švicarske grupacije Ammann, najvećeg svjetskog proizvođača asfaltnih postrojenja i betonara. Inače, Ammann ima svoje proizvodne pogone na tri mjesta u Švicarskoj kao i po jedno u Njemačkoj i Italiji te svoje filijale u 20 zemalja u svijetu. Ammann je grupacija s tradicijom dugom 140 godina te je poznata po izradi najkvalitetnijih i najsuvremenijih strojeva i postrojenja, a zapošljava više od 2200 radnika širom svijeta. Splitski Abis je zastupnik Ammannove opreme za asfalt, beton i separaciju te proizvoda njemačke tvrtke Bauer Maschinen GmbH, dijela grupacije Bauer. Bauer grupacija, inače, od kraja šezdesetih godina predstavlja simbol maksimalne učinkovitosti, kvalitete i konstantne inovativnosti na području specijalne niskogradnje. Unutar Bauer grupacije ova tvrtka, koja konstruira i gradi velike strojeve za bušenje, potom stro-

jeve za izradu dijafragmi i svih pripadajućih alata, djeluje samostalno na tržištu od 2001. godine. Bauer Maschinen GmbH raspolaže cjelokupnom paletom

Promet tvrtke je u odnosu na 2008. pao za 60 posto strojeva za specijalnu niskogradnju kao i za izviđanje, pripremu i eksploataciju prirodnih resursa. Bauer Maschinen osigurava, kako kaže Zečić, “više od samog stroja” jer kroz njihovo veliko iskustvo korisnik dobiva cjelokupno rješenje iz jedne ruke. Nepoticajno poduzetničko ozračje “Zaokružujemo kompletan ciklus potreban za proizvodnju i postavljanje as-

falta i betona. Trenutačno zapošljavamo pet radnika. Skoro 85 posto asfaltnih postrojenja uz autoceste Hrvatske od 1995. godine naovamo postavio je Ammann. U susjednoj Bosni i Hercegovini postavili smo ih osam. Treba naglasiti da tvrtka Abis. posluje u regiji. Također smo ovlašteni za prodaju proizvoda tvrtki Bauer Maschinen i Ammann”, ističe Željko Zečić, vlasnik i direktor tvrtke Abis. Zečić tvrdi da je kod nas nepoticajno poduzetničko ozračje, ističući kako državu zanima samo punjenje proračuna te da poduzetnike opterećuje podizanjem poreza i agresivnom poreznom politikom. “Unatoč tome, mi se borimo i u ovim teškim vremenima uspjeli smo opstati. Promet je u odnosu na 2008. godinu pao za nekakvih 60 posto. Ipak, očekujemo nastavak gradnje autoceste i pokretanje velikih infrastrukturnih projekata. Naša je sreća što smo izišli na tržište regije i tamo ostvarujemo 65 posto svog prometa te smo tako postali izvoznici”, naglasio je Zečić. (J.V.)

eposredno uz prostorno najveći hrvatski zoološki vrt, na lijevoj obali Drave kod Osijeka, već šest godina postoji zdanje Osječanima poznato kao ZOO hotel. Izgradnju hotela financirala je 2007. godine gradska komunalna tvrtka Unikom u čijem je sastavu i Zoološki vrt. Hotel je izgrađen na mjestu gdje se, do Domovinskog rata, tridesetak godina nalazio istoimeni restoran. Dakle, ugostiteljske tradicije je bilo, ali ne i tradicije ugostiteljske djelatnosti komunalne tvrtke kojoj je temeljna djelatnost održavanje čistoće Osijeka. Stoga se hotel s restoranom, kategoriziranim s četiri zvjezdice, ubrzo pokazao kao djelatnost nespojiva s temeljnom djelatnošću Unikoma. K tome, započela je i recesija. Na natječaj o prodaji 14 milijuna kuna vrijednog zdanja – nitko se nije javio. Hotel je potom dan u zakup i otvoren drugi put. No, bio je to prevelik zalogaj za tadašnje zakupoprimce, te je zatvoren početkom siječnja 2011.

godine. Nakon pet neuspješnih natječaja o prodaji ili zakupu, ZOO hotel je potkraj rujna ove godine otvoren po treći put. Na petogodišnji zakup hotela kapaciteta 35 ležajeva i restorana s pogledom na Dravu odvažio se Mladen Pejičić, jedan od najuspješnijih prodavača automobila u Hrvatskoj. Stvaranje obiteljske atmosfere “Kažu mi – treća sreća. Nadam se da je tako jer sreće treba u svakom poslu, pa tako i u hotelijerstvu i ugostiteljstvu. Međutim, da bi se uspjelo, prije svega treba uložiti mnogo rada i znanja. Angažirali smo mlade, ali i iskusne obrazovane ljude koji znaju što je hotelijerstvo. Zaposlili smo 20 osoba od tristotinjak koliko ih se prijavilo na objavljeni natječaj”, ističe Pejičić dodavši kako je, pored stručnosti, prednost ipak dao ljudima s osječkog područja. Sličan pristup ima i prema restoranskoj ponudi, te se na jelovniku nalaze jela iz Slavonije i Baranje. S nekoliko

slavonskih i baranjskih proizvođača hrane i pića ugovorena je suradnja,

S nekoliko slavonskih i baranjskih proizvođača hrane i pića ugovorena je suradnja koja uz zajamčenu kvalitetu osigurava i potrebnu količinu. U oživljavanje ovog osječkog hotela i restorana Mladen Pejičić je uključio i svoju obitelj, što se uklapa u njegovu viziju da uz vrhunsku ponudu ima pravu obiteljsku atmosferu koju želi prenijeti i na goste. “Već od jutra goste očekuje pravi slavonski doručak s domaćim pecivom. Iako su hotel i restoran visoke kategorije, kako bismo privukli što više gostiju, svakoga dana nudimo i tzv. obiteljski ručak već za 50 kuna. Osim toga, organiziramo i različite proslave, od krstitki do svadbi”, kaže Pejičić. (S.S.)


PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3802, 11. studenoga 2013.

( 502 mil kn ( 110.524 predviđeni prihodi u 2013.

*vijesti

broj igrača Hrvatske lutrije na internetu

Hrvatska lutrija – 40 godina

Internet postaje ozbiljna igraonica Osim daljnjeg širenja prodajne mreže preko ovlaštenih partnera, poput Ine i Hrvatske pošte, Hrvatska lutrija intenzivno radi na dva važna projekta: klađenju uživo i internet kazinu, što znači niz novih igara koje će se moći igrati na internetu Drago Živković zivkovic@privredni.hr

P

rve organizirane igre na sreću na području Hrvatske zabilježene su još u drugoj polovini 19. stoljeća. U Kraljevini Jugoslaviji lutrijske srećke posta-

Hrvatska lutrija je prva u ovom dijelu Europe stekla certifikat odgovornog priređivača le su vrlo popularne, pa je i u doba Nezavisne Države Hrvatske djelovala Velika narodna dobrotvorna lutrija. Odmah nakon Drugog svjetskog rata osnovana je Državna klasna lutrija, koja je 1951. preimenovana u Državnu lutriju Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Tada su u republikama i pokrajinama, tako i u Hrvatskoj, osnovane filijale, koje su 1973. godine, nakon ustavnih promjena, pretvorene u samostalne organizacije udruženog rada. U Hrvatskoj je to formalizirano Zakonom o igrama

na sreću, koji je Sabor donio 25. srpnja 1973., zbog čega Hrvatska lutrija ove godine obilježava 40 godina postojanja. U drugim državama sljednicama Jugoslavije primjenjuju drugačiju računicu, pa je tako Lutrija BiH prije dvije godine proslavila svoju 60. obljetnicu. Srećke su dugo bile jedini legalni oblik igara na sreću, sve do 1960. godine, kada je uvedena Sportska prognoza. Dvije godine potom počeo je i loto, prvo 6 od 49, potom 6 od 39, pa 5 od 36. Ipak, još su godinama srećke bile najpopularnije, da bi od sredine sedamdesetih primat preuzela Sportska prognoza, a od početka osamdesetih loto. Uz klasične igre na sreću, u kojima ima monopol, Hrvatska lutri-

ja od 2004. bavi se i klađenjem, gdje su joj konkurenti privatne kladionice. Igrači traže brzo Hrvatska lutrija danas priređuje sve igre predviđene Zakonom o igrama na sreću - lutrijske igre, kladioničke igre, igre na sreću na automatima i igre u kazinima. Oko 65 posto prihoda ostvaruje priređivanjem lutrijskih igara za koje ima monopol, dok preostalih 35 posto čine prihodi od igara kojima se smiju baviti i privatni poduzetnici, uključujući i klađenje. Hrvatska lutrija članica je Svjetske lutrijske organizacije (WLA) i Europske lutrijske organizacije (EL) i prva je lutrijska organizacija u ovom dijelu Europe s certifikatom odgovornog

priređivača koji dodjeljuje EL. S tim certifikatom, ističu u HL-u, dosegli su najviši stupanj odgovornog priređivanja igara na sreću po kriterijima Svjetske lutrijske organizacije. Novi trendovi na tržištu igara na sreću određeni su najvećim dijelom razvojem tehnologije, što mijenja preferencije igrača, pa oni traže brže, dinamičnije igre poput klađenja, eSrećaka, virtualnih igara te igara na automatima za igre na sreću. Upravo te igre stoga bilježe rast, dok interes za najpoznatije lutrijske igre, poput lota i TV Binga, postupno slabi, jer one imaju samo jedno odnosno dva izvlačenja tjedno. Širenje mreže partnera Prateći trendove, Hrvatska lutrija u svoju ponudu uvodi ne samo nove igre, već i nove mogućnosti za njihovo odigravanje. Uz eSrećke i Eurojackpot, igre pokrenute u posljednjih godinu dana, uvedene su i dodatne usluge poput aplikacije ScoreAlarm za praćenje sportskih rezultata do objave ponude i rezultata na teletekst stranicama triju vodećih nacionalnih televizija. Značajno je proširena i dostupnost najpoznatijih igara posredstvom HL POS su-

stava na blagajnama velikih trgovačkih centara i benzinskim postajama. Za sada se lutrijske igre mogu odigrati u svim Konzum prodavaonicama, na kioscima iNovina i Tiska te na Petrolovim postajama. Osim daljnjeg širenja prodajne mreže preko ovlaštenih partnera, poput Ine i Hrvatske pošte, Hrvatska lutrija intenzivno radi na dva važna projekta: klađenju uživo i internet kazinu, što znači niz novih igara koje će se moći igrati na internetu. Od 8. rujna 2010. godine otkako je uvedena mogućnost igranja na internetu, a zaključno 29. listopada Hrvatska lutrija na internetu ima 110.524 registrirana igrača. Udio uplata putem interneta u ukupnim uplatama za lutrijske igre i klađenje u prvih devet mjeseci 2013. bio je 22,76 posto. Prema preliminarnim projekcijama, do kraja 2013. godine Hrvatska lutrija će ostvariti rekordni prihod od 502 milijuna kuna, što je za 9,7 posto više od ostvarenog za 2012. godinu. Dobit prije oporezivanja bi po prvim procjenama iznosila 23,2 milijuna kuna. Sukladno članku 8. Zakona o igrama na sreću, Hrvatska lutrija izdvaja dio svojih prihoda i za promicanje razvoja sporta, socijalnu, humanitarnu i kulturnu djelatnost. U prvih devet mjeseci ove godine u te je svrhe izdvojila gotovo 58 milijuna kuna.

Zelena kreditna linija U Varaždinu je predstavljen program suradnje Zagrebačke banke i Europske banke za obnovu i razvoj namijenjen investicijama tvrtki i jedinica lokalne samouprave u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Kreditna linija dio je EBRD-ova projekta u suradnji s EU-om pod nazivom Western Balkans Sustainable Energy Financing Facility II, a omogućit će korisnicima kredita, uz atraktivne uvjete, i pristup bespovratnim poticajnim sredstvima te besplatnu tehničku pomoć. Osnažena Riviera Adria

Završeno je pripajanje tvrtke-kćeri Dubrovnik-Babin kuk matičnom društvu Riviera Adria, čemu se pristupilo s ciljem objedinjavanja turističkog portfelja grupacije Valamar. Riviera Adria ovime je dodatno osnažena te će nastaviti s konkurentnijim nastupom na domaćem i međunarodnom tržištu. Riviera Adria vlasnik je 22 hotela, sedam turističkih naselja i devet kampova, u kojima se može smjestiti više od 40.000 gostiju, što čini 10 posto kapaciteta ukupnih kategoriziranih smještajnih jedinica u Hrvatskoj. Inovatori na ZV-u Na Zagrebačkom velesajmu od 12. do 17. studenog održava se 38. hrvatski salon inovacija s međunarodnim sudjelovanjem – Inova 2013., te 9. izložba inovacija, prototipova i studentskih poslovnih planova Budi uzor. Program ovogodišnje Inove obuhvaća izložbu komercijalnih i inovacija mladih, specijalne izložbe inovacija u turizmu, energetici i zelenom gospodarstvu te izložbu inozemnih inovacija.


12 AKTUALNO *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3802, 11. studenoga 2013.

( više od 60% ( 93% tvrtki u EU-u su obiteljske tvrtke

udjel obiteljskih tvrtki u ukupnom broju tvrtki u Italiji

Obiteljske tvrtke

Dulja turistička sezona Prema službenim podacima sustava turističkih zajednica, na Jadranu i u Zagrebu u listopadu su ostvarena 547.303 dolaska ili rast od 8,5 posto te 1.896.627 noćenja što je 4,6 posto više na godišnjoj razini. Strani su turisti ostvarili 460.266 dolazaka što je porast od 10,7 posto i 1.669.526 noćenja ili za 6,6 posto više. “Produljenje sezone, odnosno jačanje predsezone i posezone, jedan je od naših glavnih ciljeva razvoja koji je jasno definiran u Strategiji, a dosadašnji rezultati pokazuju da idemo u pravom smjeru pri realizaciji tog cilja”, ističe ministar turizma Darko Lorencin. Koordinacija uslužne djelatnosti Vodeće domaće tvrtke koje pružaju usluge upravljanja imovinom, infrastrukturnim i tehničkim servisima, uređenja, pripreme hrane, čišćenja, pranja rublja i slično organizirale su se unutar Hrvatske udruge poslodavaca te osnovale HUP-Koordinaciju tvrtki iz uslužnih djelatnosti. Koordinacija okuplja tvrtke koje čine oko 80 posto tog segmenta tržišta, zapošljavaju više od 5000 radnika i ostvaruju godišnji prihod viši od 500 milijuna kuna. Glasovanje za zeleni projekt Započelo je glasovanje javnosti za najbolji projekt natječaja Moja zelena zona koji je Zagrebačka banka u suradnji s Regionalnom energetskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) raspisala kako bi se potaknula energetska učinkovitost te razvoj i primjena novih i inovativnih zelenih tehnologija. Projekt koji dobije najviše glasova javnosti dobit će potporu od 150.000 kuna bruto. Glasovanje će trajati do 17. studenoga na mikrostranici Zagrebačke banke www.zelenazona.hr.

Prednosti ekonomske, mane psihološke Niz je ekonomskih prednosti obiteljskih tvrtki: financijski su stabilnije i pouzdanije, dugoročno profitabilnije i manje sklone otkazima u krizi, što ih čini iznimno važnima za lokalnu zajednicu financijski su stabilnije i pouzdanije, dugoročno profitabilnije i manje sklone otkazima u krizi, što ih čini iznimno važnima za lokalnu zajednicu. No, imaju i mane, ali one su više psihološke nego ekonomske.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

O

biteljske tvrtke u javnosti se obično percipiraju kao male tvrtke u kojima radi najbliža obitelj i možda još poneki prijatelj. U praksi je to često tako, ali ima i iznimaka, globalno

Globalno poznate obiteljske kompanije su Fiat, Ikea, Michelin, Henkel i Barilla velikih obiteljskih kompanija, poput Fiata, Ikee, Michelina, Henkela ili Barille. Bez obzira na razlike u veličini između malih i globalnih obiteljskih tvrtki, one dijele neke zajedničke prednosti i nedostatke, zaključeno je na Forumu obiteljskih podu-

zeća, održanome na Ekonomskom institutu u Zagrebu. U Europskoj uniji obiteljske tvrtke čine više od 60 posto ukupnog broja tvrtki, a prednjači Italija, gdje je čak 93 posto tvrtki u vlasništvu obitelji, prema podacima Mirele Alpeze iz Centra za poli-

tiku razvoja malih i srednjih poduzeća (CEPOR). No, po udjelu u ukupnoj zaposlenosti na vrhu je Švedska sa 61 posto radnika u obiteljskim tvrtkama, čemu u velikoj mjeri pridonosi upravo Ikea. Niz je ekonomskih prednosti obiteljskih tvrtki:

Jedno tijelo Vlasnici emotivno doživljavaju svoje tvrtke, teško razdvajaju posao od obitelji, neskloni su dovoditi zaposlenike izvan obitelji, a veliki je problem nepotizam, na štetu ostalih radnika. Problematičan je i prijenos vlasništva na sljedeću generaciju, o čemu puno iskustva ima i Ivan Topčić, koji je sa suprugom Mirjanom vlasnik Tim kabela. Zajedno s njima u obiteljskoj tvrtki rade i dva sina, od kojih je jedan član Uprave, a drugi je na nižoj poziciji jer su svjesni, kako kaže

Topčić, da sve mora biti po sposobnostima. “Obitelj i tvrtka su jedno tijelo, a obiteljsko ponašanje je velika vrijednost za tvrtku. Kad bi tako razmišljali i u državnim tvrtkama, tko zna gdje bi nam bio kraj”, uvjeren je Topčić. Međutim, i on osjeća pritisak smjene generacija i suparništvo između različito pozicioniranih sinova. Uz to, djeca vlasnika ne osjećaju toliko potrebu za školovanjem, s obzirom na to da očekuju da će naslijediti uhodanu tvrtku. Topčić će, kaže, sigurno ostaviti tvrtku djeci – uz dva sina ima i dvije kćeri – no volio bi prije toga naći sposobne menadžere srednjeg ranga kojima bi postupno predavao upravljačka prava. No, takvih ljudi nema, žali se Topčić, a iskušali su ih već desetak, jer “mladi ljudi su nestrpljivi i sve žele odmah”.

Inicijativa za poštivanje prava djece

Djeca su naš najvažniji posao Nakon brojnih konzultacija predstavnika međunarodnog fonda za djecu UNICEF-a s predstavnicima tvrtki diljem svijeta nastala je inicijativa za društveno odgovorno poslovanje usmjereno dobrobiti i poštivanju prava djece pod nazivom Djeca su naš najvažniji posao. Cilj te inicijative je podržati poduzeća svih veličina u integraciji dječjih prava u svakodnevno

poslovanje i upravljanje. Slijedom toga nastao je i istoimeni vodič za tvrtke, predstavljen proteklog tjedna u Zagrebu, u kojem su opisani razni načini na koje tvrtke mogu integrirati prava djece u svoje poslovanje. U vodiču su navedeni savjeti i primjeri u praksi o društveno odgovornom poslovanju u odnosu na djecu. U Hrvatskoj su nositelji te inicijative Hrvatska udruga

poslodavaca (HUP), Global Compact Hrvatska i UNICEF. Govoreći o HUP-u, predsjednik te udruge Ivica Mudrinić je rekao kako HUP predstavlja vrlo važan segment i integralni dio hrvatskog društva. “Nažalost, u današnjem svijetu je poremećen sustav vrijednosti, pa često zaboravljamo tko ima kakve odgovornosti. No, djeca su naša budućnost i zato se HUP

uključio u ovaj projekt”, istaknuo je Mudrinić. O kršenju dječjih prava u segmentu gospodarstva govorila je Mila Jelavić, pravobraniteljica za djecu. U Zakonu o radu, rekla je, treba posebnu pažnju posvetiti pitanju rada djece, bilo da je riječ o sudjelovanju djece na raznim promidžbenim događanjima ili obavljanju stručne prakse kod nekih poslodavaca. (S.P.)


INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3802, 11. studenoga 2013.

( 2007. godine

Cardif uveo osiguranje sposobnosti vraćanja kredita

( 5 godina kasnije

to je postao standard u bankoosiguranju

Ana Ivančić, predsjednica Uprave BNP Paribas Cardif osiguranja

Digitalizacija traži i regulatorne promjene Sve se više moramo orijentirati na digitalne kanale budući da nam to nameću i nove generacije kupaca i nova tehnologija. Međutim, nisu svi proizvodi prilagođeni takvom načinu prodaje, stoga nam slijedi i uvođenje proizvoda koji su upravo namijenjeni digitalnim kanalima, jednostavni i jasni puno transparentnija. To je smjer u kojem mi vidimo razvoj naše usluge u svijetu digitalizacije.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

U

lazak Hrvatske u EU i liberalizacija koju on donosi već se godinama najavljuje kao prijelomni trenutak za hrvatsko tržište osiguranja. Promjene su dosad ipak bile minimalne, uglavnom samo na području autoosiguranja. O tome što možemo očekivati u nastavku liberalizacije, razgovarali smo s Anom Ivančić, predsjednicom Uprave BNP Paribas Cardif osiguranja. Već je nekoliko mjeseci prošlo od ulaska Hrvatske u EU. Najavljivalo se da će to donijeti velike promjene na hrvatskom tržištu osiguranja. Jesu li se te promjene dogodile? - Mislim da je najznačajnija promjena koja se događa i koja će se dogoditi olakšani ulaz nekih drugih osiguravateljskih dru-

Još je pred nama dug put do potpunog opismenjavanja u području osiguranja štava iz Europe na hrvatsko tržište kroz primjenu načela slobode razmjene roba i usluga. Već je dosta velik broj osiguravateljskih kuća najavio svoj ulazak na hrvatsko tržište. To će sigurno, kao prvo, povećati konkurenciju u

Jesu li nam potrebne regulatorne promjene koje bi pratile tehnološke promjene ili je regulativa već prilagođena? - Svakako će biti potrebne i neke regulatorne promjene, zbog toga što se u Hrvatskoj trenutačno ne može prodavati velik broj proizvoda osiguranja koji se u drugim zemljama s drugačijom regulativom nudi preko digitalnih kanala i preko telemarketinga. Mi se nadamo da će s vremenom i hrvatska regulativa popustiti u ograničenjima i tako nam osloboditi nove kanale i za prodaju složenijih proizvoda osiguranja.

proizvodima koji se sada nude na hrvatskom tržištu, ali će najvjerojatnije uvesti i neke nove proizvode koje do sada nismo imali, a bili su prisutni u zemljama EU-a. Da bi se domaći osiguravatelji toj novoj konkurenciji mogli oduprijeti, potrebne su i razne inovacije u području prodaje i marketinga. Koje su tu novosti? - Ako govorimo konkretno o bankoosiguranju, čime se mi bavimo, kako se bankarsko poslovanje odmiče sve više od prodaje u po-

slovnicama banaka, tako se prilagođava i prodaja osiguravateljskih društava. To znači da se sve više moramo orijentirati na digitalne kanale, budući da nam to nameću i nove generacije kupaca i nova tehnologija. Međutim, nisu svi proizvodi prilagođeni takvom načinu prodaje, stoga nam slijedi i uvođenje proizvoda koji su upravo namijenjeni digitalnim kanalima, jednostavni i jasni u smislu potrebne dokumentacije. Tu je pred nama cijeli niz koraka koje je potrebno napraviti da bi se osiguravateljska društva mogla

uklopiti u te nove trendove. BNP Paribas Cardif i globalno i lokalno radi najviše na tome da se usmjeri prema mlađoj populaciji i novim kanalima. Što je u kontekstu novih tehnologija moguće učiniti, primjerice, u naplati šteta? Je li moguća i naplata šteta digitalnim putem? - Što se tiče šteta, ono što mi vidimo kao osnovnu prednost digitalizacije je da će informacija klijenata i prijava štete korištenjem digitalnih kanala biti uvelike olakšana i

Uz regulatorne promjene vezane za tehnologiju, ima li još nekih regulatornih promjena koje očekuju osiguranje, a koje bi vam mogle otežati ili možda olakšati posao? - Sigurno će biti regulatornih promjena koje će imati i jedna i druga obilježja. Osim promjena koje će olakšati, svakako postoje trendovi u razvijenijim europskim zemljama koji će, budu li uvedeni na hrvatsko tržište, i otežati posao svim osiguravateljskim društvima. To je jednostavno neminovnost. S obzirom na to da BNP Paribas Cardif posluje u gotovo svim ze-

mljama EU-a i globalno, već imamo iskustva s raznim tipovima regulatora i različitom regulativom, pa znamo da se uvijek moramo tome prilagođavati. Uvijek ćemo biti u mogućnosti vrlo brzo vidjeti iskustva iz zemalja s nekim regulatornim zahtjevima sličnima onima koji će možda biti nametnuti i nama u Hrvatskoj. Moći ćemo se, vjerujem, vrlo brzo tome prilagoditi. To je prednost kad pripadate globalnoj grupaciji. Da bi prodaja i marketing imali uspjeha, ljudi moraju znati što zapravo prodajete. Koliko hrvatski potrošač razumije osiguranje? Jesmo li napredovali u tom dijelu financijske pismenosti? - Zadnjih godina vjerujem da smo napredovali. To se vidi i po broju prodanih polica osiguranja sposobnosti vraćanja kredita, koje smo mi kao BNP Paribas Cardif uveli 2007. godine na hrvatsko tržište. Nakon nešto više od pet godina, to je postao standard u bankoosiguranju i klijenti ga u velikoj mjeri razumiju i koriste. To svakako upućuje na zaključak da se svijest o osiguranju povećala kod naših klijenata. Svakako da postoji još čitav niz proizvoda osiguranja čije koristi mnogim osiguranicima nisu jasne. Još je pred nama, sigurna sam, dug put do potpunog opismenjavanja stanovništva u području osiguranja.


14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3802, 11. studenoga 2013.

( za 13 mlrd kn

porastao iznos ukupno oporezivih isporuka

( 93% građana

po anketi GfK-a podržava uvođenje fiskalnih blagajni

Istraživanje GfK-a

Građani za fiskalizaciju Veću dozu optimizma u pogledu funkcioniranja fiskalnih blagajni imaju obrazovaniji, kao i oni s višim mjesečnim primanjima Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

prvih šest mjeseci, u odnosu na isto razdoblje lani, iznos ukupno oporezivih isporuka povećao se za 13 milijardi kuna (za sve djelatnosti). Porezna uprava isto tako navodi da je fiskalizacija prijeko potrebna za uvođenje reda u promet trgovinom i suzbijanje sive ekonomije. Međutim, pitanje je podržavaju li fiskalizaciju i hrvatski građani, odnosno što misle o njenom uvođenju? Prema istraživanju GfK-a iz rujna, 93 posto građana podržava

uvođenje fiskalnih blagajni, samo njih sedam posto smatra da je njihovo uvođenje bilo nepotrebno jer

nje optimistična i smatra da je ona dobro zamišljen način praćenja gotovine, ali da će se ipak pronaći

Čak 60 posto građana podržava uvođenje fiskalnih blagajni na tržnice je promet gotovinom u državi i do sada dobro funkcionirao. Polovina onih koji podržavaju uvođenje fiskalizacije vjeruje u njenu provedbu i smatra da će se napraviti reda u prometu gotovinom. Iako i druga polovina podržava fiskalizaciju, malo je ma-

načini kako izbjeći izdavanje pravih računa i plaćanje poreza. Promjena ponašanja Veću dozu optimizma u pogledu funkcioniranja fiskalnih blagajni imaju obrazovaniji, kao i oni s višim mjesečnim prima-

njima. Kada je riječ o tržnicama i uvođenju fiskalnih blagajni, hrvatski građani u manjoj mjeri podupiru ovu Vladinu odluku. Točnije, 60 posto podržava uvođenje fiskalnih blagajni na tržnicama, 36 posto ne podržava ovu odluku, dok je četiri posto suzdržano. Fiskalne blagajne na tržnicama u većoj mjeri podržavaju osobe s višim obrazovanjem (njih 74 posto) i višim mjesečnim prihodima (više od 7000 kuna - 81 posto). Kod trećine građana pozitivno gledanje na odluku o uvođenju fiskaliza-

cije nije ostalo samo na izražavanju stava, već su promijenili i svoje ponašanje kojim je podupiru. Naime, 32 posto hrvatskih građana sada, nakon uvođenja fiskalizacije, češće nego ranije traži na uvid račune koji su im izdani u dućanima ili ugostiteljskim objektima. Većina građana, tj. 63 posto, nije promijenila ponaša-

nje, pa račune traži na uvid u istoj mjeri kao što su to radili i prije uvođenja fiskalizacije. Visoko obrazovani su više od ostalih (njih 43 posto) promijenili ponašanje i češće traže račune na uvid. Istraživanje je provedeno osobnom anketom u kućanstvima na uzorku od 1000 osoba starijih od 15 godina.

Nova uloga profesionalaca koji nadziru poslovne procese

Kontroling: ciljevi prije brojki Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

K

ontroling, kao koncept upravljanja, planiranja, analiziranja, praćenja i prilagodbe poslovnih procesa u tvrtki kako bi ona dostigla zadane ciljeve i dugoročni održivi razvoj, još nije uzeo maha u Hrvatskoj. Prednosti njegova uvođenja u poslovne tokove uglavnom su prepoznale velike tvrtke i poneka srednja, dok o tom procesu u malim tvrtkama ne brine gotovo nitko. Unatoč tomu, kaže Jasmina Očko, konzultantica u tvrtki Kontroling Kognosko, Hrvatska je uključena u globalne trendove na tome području. “Svijet se još uvijek

oporavlja od gospodarske krize koja je sve nas naučila lekcijama koje se nikada ne smiju zaboraviti. Pritom su kontroleri postali unutarnji glas i zdrav razum ekonomije. Naime, kontroling istražuje ispunjavaju li se u nekoj tvrtki

menadžeri trebaju biti odgovorni za odlučivanje, a kontroleri za pružanje pravovaljanih informacija.

Kontroleri su postali unutarnji glas i zdrav razum ekonomije, kaže Jasmina Očko zacrtani ciljevi. Ako se to ne događa, on vraća menadžment na pravi put”, istaknula je na 1. međunarodnoj konferenciji o kontrolingu, koju su prošli tjedan organizirali Kontroling Kognosko i po-

slovni tjednik Lider. Dodala je kako kontroleri, primjerice, trebaju redovito predlagati nove ideje te da je nedovoljno ako oni samo informiraju menadžere. “A informaciju valja znati iskoristiti

na najbolji mogući način”, napomenula je naglasivši kako u tvrtki treba razviti i bolju komunikaciju među menadžerima i kontrolerima, te utvrditi tko je od njih i za što odgovoran. Prema njezinim riječima,

Zaostatak od 20 godina Također, regionalna voditeljica međunarodne udruge kontrolera (ICVInternationaler Controller Verein) za Jugoistočnu Europu Dragica Erčulj naglasila je važnost dobre komunikacije među njima. Kontroleri, istaknula je, ne bi trebali samo sjediti u radnoj sobi i čekati da im netko pokuca na vrata, već se njihov glas treba redovito čuti. Oni su se nekada bavili isključivo brojkama i slanjem izvješća, a danas su često inovatori i osobe koje donose promjene u tvrtku.

Walter Schmidt, član Upravnog odbora ICV-a i savjetnik, napomenuo je kako su kontroleri odgovorni za dugoročne rezultate kompanije. Kontroling je, kaže, vođen ciljevima, a ne brojkama - no taj koncept može pasti u vodu ako uprava ne želi promijeniti poslovanje. Denis Petrović, menadžer i partner u austrijskoj tvrtki Contrast Management-Consulting, naglasio je kako se Hrvatska po kontrolingu sada nalazi na istom putu na kojem je Austrija bila prije dvadesetak godina. “Austriju su, baš kao sada Hrvatsku, mučile iste stvari – mentalitet i tehnički problemi”, kazao je.


15

www.privredni.hr Broj 3802, 11. studenoga 2013.

( 11%

Modni ormar Etno svijeta

Svježe dizajnerske ideje

pad bruto premija osiguranja od 2008. do 2012.

Tržište osiguranja u Srednjoj Europi

Hrvatski osiguravatelji otporniji na krizu Hrvatska i dalje zaostaje po udjelu životnog osiguranja u ukupnim osiguranjima i po tome je bolja samo od Rumunjske. Najlošije stojimo s udjelom životnih osiguranja vezanim uz štednju Drago Živković zivkovic@privredni.hr

H

rvatski osiguravatelji uspjeli su tijekom recesije održati rast profitabilnosti i spriječiti znatniji pad premija, iako su djelovali u najzahtjevnijim makroekonomskim uvjetima u regiji, pokazalo je istraživanje koje su provele konzultantska kuća

Prema rezultatima studije, past će važnost podružnica, a rasti važnost bankoosiguranja Roland Berger i EFMA, neprofitna udruga banaka i osiguravatelja. Iako je Hrvatska zabilježila najveći pad BDP-a i najveću prosječnu godišnju stopu pada osobne potrošnje u regiji, pad bruto premija od 11 posto u razdoblju od 2008. do 2012. godine znatno je bolji rezultat od Mađarske, gdje su

Ovo nije najbolje vrijeme za privatizaciju Croatia osiguranja, ali ako se hrvatska vlada već odlučila za to, onda treba izvući najviše što može, rekao je Frigyes Schannen, upitan o prodaji najvećeg hrvatskog osiguravatelja. Najbolja ponuda ne znači samo najvišu cijenu, pojasnio je, nego i ostale elemente, poput planova za budućnost. Budući kupac ne kupuje samo Croatia osiguranje nego i više od 30 posto hrvatskog tržišta, stoga su njegovi dugoročni planovi važni za cijelo tržište, upozorio je Schannen. Od dva ponuđača, prema njegovu mišljenju, poljski PZU ima prednost kao snažna regionalna osiguravateljska grupacija, ali Adris Grupa može biti bolji izbor kao lokalna kompanija koja bolje poznaje poslovanje i navike potrošača. Ako je glavni motiv hrvatske vlade prodajom Croatia osiguranja popuniti proračun, onda se isti cilj mogao postići i bez privatizacije, primjerice posebnim porezom na osiguranje, kao što su to učinile neke druge zemlje, poput Mađarske, dodao je Schannen.

Zaostaju životna Tri najveća osiguravatelja ostvaruju 52 posto bruto premija, po čemu Hrvatska ne odskače od regionalnog prosjeka, slična koncentracija na tržištu je i u Poljskoj te Češkoj. Hrvatska i da-

lje zaostaje po udjelu životnog osiguranja u ukupnim osiguranjima i po tome je bolja samo od Rumunjske. Najlošije stoji s udjelom životnih osiguranja vezanim uz štednju, takvih je u životnim osiguranjima jedva šest posto, dok se u regiji ti udjeli kreću od trećine u Poljskoj do čak dvije trećine u Mađarskoj. “Izniman potencijal za rast i profitabilnost osiguranja u regiji tijekom kriznih godina se istopio, zato je nužno procijeniti uspješnost postojećih prodajnih ka-

va hrvatska baština, dodala je. TTF kao predstavnik akademske zajednice skreće pozornost na postojanje kvalitetnog mladog dizajnerskog kadra te im omogućuje bolju suradnju s gospodarstvenicima. Dizajneri, koristeći znanja i vještine dobivene na sveučilištu, kroz kreativnost i individualnost pružaju mogućnost gospodarskim subjektima za širenje njihovih proizvodnih programa kroz primjenu novih, svježih i atraktivnih dizajnerskih ideja u novim proizvodima s kojima mogu konkurirati na današnjem zahtjevnom tržištu. (B.O.)

Inicijativa industrije polimera

Umjesto prodaje CO-a, porez na osiguranje?

premije pale 26 posto, a približno je na razini Poljske, s padom od devet posto. Hrvatske osiguravatelje već je i umjereni rast profitabilnosti u kriznim godinama svrstao pri vrhu regije, gdje je značajniji rast dobiti ostvaren samo u Češkoj.

U Centru za dizajn Hrvatske gospodarske komore otvorena je izložba Modni ormar 2013 Etno svijeta - Modna ilustracija, dizajn tekstila i accessoire. Izložba se održava u sklopu manifestacije 8. modni ormar, projekta Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu, koji je primjer promocije dobrog dizajna budućih dizajnera i koji od početka podržava HGK. Ovogodišnji Modni ormar inspiriran je etnografskom baštinom nastalom u sklopu kolegija Kreiranje tekstila. Mentorica projekta, akademska slikarica Nina Režek Wilson, ocijenila je da su studenti koji nastupaju sve bolji, dok je dekanica TTF-a Sandra Bischof naglasila da su studenti uložili veliki trud kako bi se izložba održala. Inicijativa je TTF-a uključivanje u europske projekte, ali i nastojanje da se oču-

nala i razmisliti o novim”, istaknuo je Frigyes Schannen, direktor budimpeštanskog ureda Rolanda Bergera. Prema rezultatima studije, osiguravatelji će se u prodaji i dalje snažno oslanjati na zastupnike, past će važnost podružnica, a rasti važnost bankoosiguranja. Internet će postati važniji kanal, ali pretežno kod neživotnih osiguranja i jednostavnijih proizvoda. Društveni mediji se još ne shvaćaju kao prodajni kanal, već ih osiguravatelji zasad smatraju samo podrškom.

Plastika nije smeće

Hrvatska industrija polimera se zalaže za to da se plastični otpad ne odlaže na odlagalištima već da se oporablja jer je to važan materijal, rekla je poslovna tajnica Udruženja industrije plastike i gume Hrvatske gospodarske komore Gordana Pehnec Pavlović na 8. međunarodnoj konferenciji Odlagališta bez otpada od plastike i gume. Konferenciju su organizirali HGK - Udruženje industrije plastike i gume, Gospodarska zbornica Slovenije, GIZ Grozd Plasttehnika Slovenija te Europsko udruženja proizvo-

đača polimernih materijala PlasticsEurope. “HGK nastoji pridonijeti promjeni svijesti u ovom području, što može pomoći u otvaranju novih radnih mjesta i pristupu fondovima EUa”, istaknula je potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta. “Uredbom o odlaganju otpada Ministarstvo zaštite okoliša želi velike količine korisnog otpada vratiti na tržište. U traženju novih rješenja te poslovnih partnera gospodarstvenicima može pomoći Europska poduzetnička mreža EEN, Centar za EU može pomoći u pripremi projekata za EU, a Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK-a u izradi baze za pronalaženje rješenja”, kazala je ona. (K.S.)


16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3802, 11. studenoga 2013.

( 188 mil kuna

procijenjena je direktna dodana vrijednost djelatnosti

( 103 mil kuna

uplati se prosječno godišnje u državni proračun

Audiovizualni sektor: Mali, ali efikasni

Samo snimajte - državi se Na svaku isplaćenu kunu poticaja filmu u državni proračun vraćaju se 1,5 do 2,3 kune. Država kroz samu proizvodnju uvijek, audiovizualnog djela. I to nije sve: snimanje filmova isplati se i lokalnoj zajednici u kojoj se odvija i u kojoj, ovisno o veličini pro Jasminka Šikić

I

straživanje Gospodarski i fiskalni učinci audiovizualne djelatnosti i državne potpore, koje je proveo Institut za javne financije, prvi put je temeljito proučilo put sredstava koja iz javnih izvora ulaze u sustav proizvodnje audiovizualnih djela i došlo do potpune slike funkcioniranja čitavog modela. Uz očite gospodarske i društvene rezultate, ovim su istraživanjem prvi put nakon donošenja Zakona o audiovizualnoj djelatnosti obuhvaćeni fiskalni rezultati Hrvatskog audiovizualnog centra. Time je Institut otvorio prostor hrvatskim gospodarskim i financijskim stručnjacima,

AV sektor ima enormno malu potrošnju s osnova plaće, davanja i osnovnog održavanja koji se nikad dosad nisu bavili tim područjem. U Hrvatskoj se audiovizualnom djelatnošću bavi nešto manje od 500 poduzeća, koja zapošljavaju oko 1000 ljudi, a ostvaruju oko 100 milijuna eura prometa. U 2011. godini zabilježen je rast dobiti prije oporezivanja od 24,7 posto u odnosu na 2007., a bruto marža profita porasla je sa 14 posto u 2007. na 18 posto u 2011. godini. Prema rezultatima dobivenim istraživanjem Instituta za javne financije, audiovizualne djelatnosti proizvodnje i distribucije filmova, vide-

ofilmova i televizijskog programa u državni proračun godišnje prosječno uplate 103 milijuna kuna. Budući da isplaćeni poticaji iznose oko 70 milijuna kuna godišnje, u proračun se od ovog segmenta vratilo 50,8 do 126,1 posto više sredstava od isplaćenih poticaja. “Ključno je to što ova djelatnost kreira značajnu dodatnu vrijednost, koja je viša od onoga što se neizravno dobiva kroz potpore. Direktna dodana vrijednost djelatnosti proizvodnje i distribucije filmova procijenjena je na 188 milijuna kuna. Na svaku isplaćenu kunu poticaja u proizvodnji u državni proračun vraćaju se 1,5 do 2,3 kune. Istovremeno, riječ je o relativno malim poduzećima koja imaju multiplikativan učinak na ostale grane, kao što je ugostiteljstvo i turizam”, kaže autor istraživanja Anto Bajo. Nešto dobro i u Hrvatskoj “Dobar je osjećaj da se u Hrvatskoj događa nešto dobro. Istraživanje Instituta za javne financije daje odgovor na to zašto je ovaj sektor efikasan. Audiovizualni sektor ima enormno malu potrošnju s osnova plaće, davanja i osnovnog održavanja. Producent uzima samo pet-šest posto kao naknadu za osnovni trošak, a sve ostalo je kapitalna investicija. Svi neovisni producenti izrazito malo troše na osnovno održavanje. To smo prenijeli i na HAVC, koji dva posto ukupnih sredstava troši na svoje osnovne troškove, a sav ostali novac investira u proizvod-

nju”, rekao je ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar. “Ono što dosad nismo znali je kolika je fiskalna učinkovitost, dakle kako se državi kao izoliranom entitetu i državnoj riznici novac koji uloži u vrlo kratkom roku vraća uvećan kroz novi porez. Država uvijek značajno više poreza ubere kroz samu proizvodnju i prije eksploatacije audiovizualnog djela nego što u njega uloži, bez obzira na to o kojem je od dva modela financiranja u Hrvatskoj riječ”, ističe Hribar.

U HAVC-u se, ohrabreni pohvalnim rezultatima, nadaju boljoj suradnji s ostalim institucijama države. Uz Ministarstvo kulture i Ministarstvo financija, zainteresirane strane bi mogle biti Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo obrta i malog poduzetništva te Ministarstvo turizma. Ministarstvo kulture, koje ulaže sredstva u audiovizualnu industriju, raspolaže značajno manjim sredstvima nego neke druge institucije. “Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić je sretna, ali i melankolična

Kako je Jadran film spašavao turizam Boris Dmitrović, producent kuće Formula film ističe kako je činjenica je da je sredinom 80-ih Jadran film bio treći davatelj usluga na američkom tržištu. “Hotel Intercontinental izgrađen je 1975. godine, a kad su 1983. snimani Vjetrovi rata, tadašnja putnička agencija Putnik zabilježila je 13.000 noćenja. Od toga je samo noćenja Jadran filma bilo oko 9000”, dodaje on.

oko te teme jer se benefit koji ima čitava privreda i Ministarstvo financija realizira kroz sredstva koja prolaze kroz mali proračun Ministarstva kulture”, rekao je Hribar. Institut za javne financije zainteresiran je za nastavak praćenja ovog segmenta gospodarstva. Studija koja je rađena od konca prošle godine do travnja ove godine nije obuhvatila razdoblje 2012. i 2013. godine. “Predložili bismo nastavak praćenja audiovizualnih djelatnosti jer bismo tada mogli izmjeriti točne učinke poticaja. Programi potpore počeli su tek 2012. godine. Osim toga, poticaji se iz godine u godinu prelijevaju pa bi bilo lijepo kad bi se analiza nastavila. U usporedbi s drugim sektorima, ovo je propulzivna, aktivna djelatnost. Treba nam institucionalna baza u suradnji s Državnim zavo-

dom za statistiku”, rekao je Bajo. Profitabilna Igra prijestolja Činjenica da kultura može biti profitabilni element opće turističke ponude nije novost, no hrvatski film dosad nije bilježio značajnije uspjehe na tom planu. Filmski festivali imaju svoju publiku, no ona je usko ograničena na struku i ljubitelje filmske umjetnosti pa se interes koji pobuđuju ne može mjeriti s masovnošću koju donosi Igra prijestolja, američka serija koja globalno ima 14,2 milijuna gledatelja. Upravo su se ovakve međunarodne suradnje pokazale najprofitabilnijima za hrvatski filmski turizam. Osim Igre prijestolja, korisnu turističku promociju Hrvatskoj donijela je i Diana, ali i nekoliko široj publici manje poznatih skandinavskih filmova,


17

www.privredni.hr Broj 3802, 11. studenoga 2013.

( 70 mil kn

Financijski i poslovni položaj audiovizualne djelatnosti u Hrvatskoj

godišnji isplaćeni poticaji

svakako isplati k tome, ubere značajno više poreza i prije eksploatacije jekta, uz filmsku slavu nakratko procvatu ugostiteljstvo i turizam Filmski turisti

Grgo Jelavić/PIXSELL

Prema istraživanju iz 2012., svaki deseti turist u Velikoj Britaniji je filmski turist, a sve lokacije na kojima je sniman Harry Potter bilježe povećanje posjeta od 50 posto. Godinu dana nakon prikazivanja filma Hrabro srce broj posjetitelja spomenika nacionalnom heroju Williamu Wallaceu, kojeg je u filmu u vlastitoj režiji utjelovio Mel Gibson, porastao je za čak 300 posto. U Turskoj je mjesto snimanja filma Troja zabilježilo 73 posto povećanja u turizmu.

tvrdi ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar. Unutar prezentacije u Maloj vijećnici Hrvatskog sabora 23. listopada predstavljena je i studija Učinci filmskog i TV turizma tvrtke Peacefulfish, europske konzultantske kuće s područja kreativnih industrija sa sjedištima u Londonu i Berlinu. Studija utemeljena na dobrim rezultatima posljednjih dviju godina, vezanim uz projekte kao što su Igra prijestolja i Diana, sugerira Hrvatskoj razvitak filmskog turizma. Zastupnicima se u ime tvrtke obratila viša partnerica Juliane Schulze. Ona je istaknula kako je preko internetske tražilice Google termin Game of Thrones Croatia pretražen 1.570.000 puta. To potvrđuje interes gledatelja za lokacije na kojima je serija snimana. “Ove brojke pokazuju da međunarodni projekti

koji se snimaju u Hrvatskoj pomažu u globalnoj vidljivosti Hrvatske, i to na način neusporediv s bilo čime dosad”, rekla je Juliane Schulze te dodala kako se Hrvatska pokazala i kao izvrstan dubler za zemlje kao što su Australija, Francuska, Velika Britanija ili Bosna i Hercegovina, no potrebno je raditi na osmišljavanju specifično hrvatskih priča te graditi strategije kako da lokacije i na filmu ostanu prepoznatljivo hrvatske. S time se slaže i Boris Dmitrović, producent kuće Formula film. “Snimanje filmova je izvoz na licu mjesta te svakako komplementarna djelatnost s turizmom. Nama je u interesu da se češće snimaju filmovi koji se i događaju u Hrvatskoj”, kaže Dmitrović, prisjećajući se dobrih iskustava iz prošlosti. Globalna slava Kraljeva grudobrana Podaci Turističke zajednice grada Dubrovnika, koji u seriji predstavlja zamišljeni grad Kraljev grudobran, potvrđuju benefit nakon snimanja serije Igra prijestolja. “Dubrovnik je definitivno prepoznat kao lokacija. Prema posljednjoj listi portala BuzzFeed od 16. listopada ove godine, Dubrovnik je trenu-

tačno u svijetu najpoznatija filmska lokacija. Time smo dobili jednu novu dimenziju u svojoj turističkoj ponudi. Postoje turističke agencije s posebnim turama tematski vezanima uz snimanje serije i taj dio postaje sve značajniji u našoj ponudi. Najviše nam je pomogla sama ekipa, glumci i producen-

Snimanje filmova je izvoz na licu mjesta, kaže Boris Dmitrović, producent Formula filma ti serije, koji sa svojim fanovima putem društvenih mreža direktno komuniciraju ljepote Dubrovnika”, rekla je voditeljica odnosa s javnošću Turističke zajednice Dubrovnika Jelka Tepšić. Prirodne ljepote i arhitektonska baština svakako idu na ruku razvitku filmskog turizma u Hrvatskoj. Scenograf Igre prijestolja Tom McCullagh izjavio je kako je “Dubrovnik izgrađen za Igru prijestolja”, a izvršni producent i scenarist Daniel Brett Weiss je rekao kako se nada da u Hrvatskoj može snimati “još godinama i dugo nakon toga”.

• Hrvatski audiovizualni sektor je prema pokazateljima dodane vrijednosti, prividne proizvodnosti rada i operativne bruto profitne stope uspješniji od većih audiovizualnih sektora novih, ali i starih zemalja članica EU-a • Prema operativnoj bruto profitnoj stopi Hrvatska je u usporedbi s članicama EU-a 2010. zauzimala 8. mjesto – iza Italije, Njemačke, Francuske, Nizozemske, Mađarske, Rumunjske i Latvije • Trendovi kretanja prometa ukazuju na nešto bolji položaj poduzeća iz audiovizualne industrije u odnosu na ostala uslužna poduzeća u Hrvatskoj

mjesto (iza Italije, Njemačke, Francuske, Nizozemske, Mađarske, Rumunjske i Latvije)

• U Hrvatskoj se djelatnostima vezanim uz filmove, videofilmove i televizijski program bavi nešto manje od 500 poduzeća, koja ostvaruju oko 100 milijuna eura prometa, a zapošljavaju nešto više od 1000 zaposlenika • Najveći dio poduzeća unutar djelatnosti proizvodnje i distribucije filmova u Hrvatskoj bavi se proizvodnjom (prosječno 77 posto od 2007. do 2011.). Ta su poduzeća u promatranom razdoblju zapošljavala 52 posto djelatnika unutar te djelatnosti • Od 2007. do 2011. ukupna imovina poduzeća iz djelatnosti proizvodnje i distribucije filmova u Hrvatskoj značajno nadilazi obveze. U strukturi imovine u 2011. rastu investicije te količina postrojenja i opreme, ali se i smanjuje vrijednost nepokretne imovine (zemljišta i nekretnina) • Od 2007. do 2011. poduzeća iz AV djelatnosti proizvodnje i distribucije filmova u prosjeku ostvaruju pozitivan financijski rezultat Izvor: HAVC

500

poduzeća koja ostvaruju oko

a zapošljavaju nešto više od

100 mil. 1000 eura prometa zaposlenika • 2011. u odnosu na 2007. zabilježen je rast dobiti prije oporezivanja od čak 24,7 posto • Rast dobiti preslikao se i na pokazatelje profitabilnosti ukupne AV djelatnosti pa je bruto marža profita porasla sa 14 posto u 2007. na 18 posto u 2011., odnosno neto marža sa 12 posto u 2007. na 16 posto u 2011. • Likvidnost AV sektora je prilično slaba, posebice u 2011. • Pokazatelji zaduženosti poduzeća iz AV djelatnosti također su slabi jer između 60 i 70 posto ukupne imovine financiraju tuđim (posuđenim) sredstvima • Na svakih 100 novčanih jedinica ukupnog outputa/dodane vrijednosti u audiovizualnoj industriji postoji još 200-300 novčanih jedinica outputa/ dodane vrijednosti u drugim industrijama zbog direktne ili inducirane povezanosti s audiovizualnom industrijom • Na svakih 100 osoba zaposlenih u audiovizualnoj industriji, dolazi još otprilike 200-300 drugih zaposlenih u industrijama koje se nalaze u lancu opskrbe ili pak zbog povećane potrošnje nastale zaposlenošću u audiovizualnoj industriji.


18 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3802, 11. studenoga 2013.

Rezultati poslovanja u prvih devet mjeseci

Izvoznici rastu, oslonac na do Financijska izvješća hrvatskih kompanija za prva tri tromjesečja ove godine još su jednom pokazala da je izlaz iz recesije u dobre rezultate, dok se oni koji glavninu prihoda ostvaruju na domaćem tržištu – HT, Ina, Dukat, Badel – puno teže bore s kri Ericsson Nikola Tesla

Manji prihod, veća dobit

>> Iako je Ericsson Nikola Tesla u prvih devet mjeseci imao za 39 posto manje prihode nego lani, to se ipak može smatrati dobrim rezultatom, s obzirom na to da je 2012. godina bila anomalija zbog vrlo velikog ugovora s ruskim Rostelecomom.

Razlika između prihoda ove godine (954,4 milijuna kuna) i prvih devet mjeseci prošle (1,56 milijardi) manja je od tog ugovora, pa nije iznenađenje da je bruto dobit (162,1 milijuna) veća za 7,9 posto nego lani, a neto dobit za 14,8 posto (106,8 milijuna kuna). U ukupnim prihodima Ericssona NT domaće tržište čini 25 posto, izvoz na Ericssonovo tržište 44 posto, dok izvoz na ostala tržišta sudjeluje sa 31 posto.

Intenzivno radimo na strateškim “planovima rasta za razdoblje do 2016.

Naši napori i nadalje su usmjereni na profitabilan rast, racionalizaciju i veću učinkovitost te novčani tok.

Gordana Kovačević, predsjednica Uprave

Atlantic grupa

Podravka

Dukat

Veći prihod, veća dobit

Manji prihod, veća dobit

Veći prihod, manja dobit

>> Atlantic Grupa je u prvih devet mjeseci ostvarila prihod od 3,73 milijarde kuna, što je rast od 2,6 posto. Dobit prije kamata i poreza porasla je 13 posto na 375,9 milijuna kuna, dok neto dobit iznosi 193,3 milijuna kuna, što je rast veći od 100 posto, zahvaljujući i znatno nižim troškovima kamata nakon uspješnog refinanciranja. Ukupnom rastu prihoda od prodaje Atlantic Grupe najviše su pridonijela područja sportske i aktivne prehrane

>> Ukupna prodaja Podravke u prvih devet mjeseci iznosila je 2,62 milijarde kuna, što je pad od tri posto u odnosu na isto razdoblje 2012. Rezultat je to ponajviše pada na domaćem tržištu (koje čini tri četvrtine prodaje), što je tek manjim dijelom nadoknađeno rastom na stranim tržištima. No, Podravka je ostvarila 136,6 milijuna kuna neto dobiti, a to je rast od čitavih 17 posto. Bruto dobit Podravke iznosi 1,08 milijardi kuna

>> Rezultati mliječne industrije Dukat jasno pokazuju da rast cijena mlijeka ne mora dovesti do rasta profita. Čak je i obratno. Dukat je u devet mjeseci ove godine povećao prihode na 2,44 milijarde kuna (+31 posto), ali su mu istovremeno porasli i troškovi

(rast od 13,7 posto), pri čemu je najveći rast ostvaren na tržištima Njemačke, Španjolske i Rusije. Kava se sa 20,9 posto udjela u ukupnim prihodima ističe kao najveća pojedinačna kategorija sa 778 milijuna kuna prihoda od prodaje.

Ostvarenim rezultatima na tržištima “Rusije i ostalih zemalja ZND-a

te ključnim europskim tržištima potvrđujemo internacionalizaciju kao naš strateški fokus.

Emil Tedeschi, predsjednik Uprave

i viša je od istog razdoblja prošle godine za četiri posto, dok je EBITDA porasla za 11 posto i iznosi 271,8 milijuna kuna. Ukupni troškovi bilježe pad od oko četiri posto, pri čemu su jedino troškovi marketinga u porastu, a svi ostali u padu.

Brojke nam govore da su poslovne “odluke, koje se u kontekstu vremena u

kojem se trenutno gospodarstvo nalazi mogu smatrati možda nepopularnima, bile u potpunosti opravdane.

Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave

sirovine za čak 566 milijuna kuna. Kad se tome doda povećanje troškova osoblja za 33 milijuna i financijskih rashoda za oko osam milijuna, Dukat je na kraju zabilježio neto dobit od tek 2,2 milijuna kuna, daleko ispod prošlogodišnjih 81,9 milijuna.

Ingra

Manji prihod, veći gubitak >> Ingra je u prvih devet mjeseci zabilježila prihode od 65,2 milijuna kuna, što je 28 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine (kada je prihod bio 90,7 milijuna). Više od polovine prihoda Ingra vodi pod stavkom

ostalih prihoda. Rashodi su smanjeni na 110,26 milijuna, dok su lani iznosili 116,65 milijuna. Tako je konačni rezultat Ingre u tri tromjesečja neto gubitak od 95,2 milijuna kuna, za 47,6 posto više od lanjskih 64,5 milijuna.


19

www.privredni.hr Broj 3802, 11. studenoga 2013.

maće tržište vodi u gubitak izvozu. Kompanije koje imaju visok udjel izvoza u ukupnim prihodima – Ericsson Nikola Tesla, Končar, Atlantic – bilježe >> Pripremio: Drago Živković zom Hrvatski telekom

Ina

Manji prihod, manja dobit

Veći prihod, manja dobit

>> Hrvatski telekom nastavlja svoj put nizbrdo. U prvih devet mjeseci prihodi su smanjeni za osam posto, na 5,2 milijarde kuna, a neto dobit strmoglavila se za 30,6 posto na 964 milijuna kuna. HT bilježi pad broja privatnih korisnika u pokretnoj mreži od 2,1 posto, a smanjen je i broj širokopojasnih linija za 0,4 posto. U segmentu poslovnih korisnika prihodi su se smanjili za 13,3 posto, a broj pretplatnika

>> Ina je u prvih devet mjeseci ostvarila operativnu dobit od 804 milijuna i neto dobit od 488 milijuna kuna. To je osjetni pad u usporedbi s istim razdobljem lani, kada je neto dobit od 877 milijuna bila veća od operativne dobiti u ovoj godini. Prihodi su dosegnuli 20,8 milijardi, 200 milijuna više nego lani, a EBITDA je iznosila 2,9 milijardi, što je 1,1 milijardu manje nego lani. Kapitalna ulaganja bila su 1,02 milijarde kuna, dva puta veća nego lani, a od

u pokretnoj mreži za dva posto. Ključni članovi menadžmenta HT-a (članovi Uprave i operativni direktori) u prvih su devet mjeseci primili ukupno 26 milijuna kuna naknada (milijun manje nego lani).

Pristupanje EU-u i donošenje “regulatornog okvira EU-a doveli su do

većeg pada prihoda od posjetitelja nego što se očekivalo. Unatoč izazovima, zadržali smo vodeći položaj na tržištu. I dalje smo usredotočeni na razvoj novih proizvoda i inovativnih usluga.

Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave

toga se 781 milijun odnosi na ulaganja u Hrvatskoj, uglavnom u modernizaciju 145 benzinskih postaja. Neto zaduženost smanjena je za 14 posto, 5,7 milijardi kuna, a udio duga u kapitalu smanjio se na 27,8 posto na dan 30. rujna 2013.

imovine u Siriji opteretila “jeAmortizacija dobit iz poslovanja u iznosu od 137

milijuna kuna po pojedinom kvartalu u 2013. U rafinerijskom poslovanju zabilježeno je značajno pogoršanje marži. Zoltán Áldott, predsjednik Uprave

Končar

Petrokemija

Badel 1862

Veći prihod, manja dobit

Manji prihod, veći gubitak

Manji prihod, veći gubitak

>> Grupa Končar je u prvih devet mjeseci ostvarila 1,99 milijardi kuna, 4,1 posto više nego u isto doba lani. Konsolidirana dobit prije oporezivanja

je 120,3 milijuna kuna, a dobit nakon oporezivanja 105,4 milijuna kuna (tri milijuna manje nego 2012.) Prihod od prodaje na domaćem tržištu je 854,7 milijuna kuna (48,5 posto od ukupnog prihoda), a u izvozu je ostvareno 904,6 milijuna kuna. Od siječnja do rujna Končar je ugovorio poslova za 1,82 milijarde kuna (9,9 posto više nego lani).

>> Petrokemija je u prvih devet mjeseci poslovala s gubitkom od 189,4 milijuna kuna. Nakon 68,1 milijun gubitka u prvom polugodištu 2013. godine, u trećem tromjesečju gubitak je povećan na 121,3 milijuna kuna, a pokazatelj EBITDA bio je u minusu za 89,1 milijun kuna. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, gubitak u trećem tromjesečju

2013. veći je za 30,3 milijuna kuna. U prvih devet mjeseci ukupni prihodi smanjeni su 12,2 posto, na 1,86 milijardi kuna, a ukupni rashodi manji su za 9,2 posto, te su iznosili 2,05 milijardi kuna. Takav rezultat posljedica je pada potražnje na svjetskom i regionalnom tržištu i s tim povezanog pada cijene gnojiva, navodi se u izvješću Petrokemije.

lijuna kuna. U usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem TDR je ostvario 17,3 posto manju prodaju, uz prosječan pad potrošnje na regionalnim tržištima od

desetak i više posto. U turističkom dijelu poslovanja Adris Grupe ostvareno je četiri posto manje noćenja nego u prvih devet mjeseci 2012., uz povećanje ostva-

>> Badel 1862 ostvario je prihod od 238,6 milijuna kuna, za 6,4 posto manje nego u istom razdoblju lani. Gubitak je skočio s lanjskih 12,95 milijuna

Adris Grupa

Manji prihod, manja dobit >> Ukupni prihodi Adris Grupe u devet mjeseci iznosili su 2,5 milijardi kuna, što je za 3,3 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Dobit prije po-

reza, kamata i amortizacije iznosi 589 milijuna kuna i 4,2 posto je niža od prošlogodišnje. Operativna dobit iznosi 307 milijuna kuna, a dobit prije poreza 487 mi-

rene prosječne cijene od sedam posto. U proizvodnji ribe Cromaris je ostvario 41 posto veću prodaju. Adris Grupa polovinu prihoda od prodaje ostvaruje u izvozu.

na 26,1 milijun kuna ove godine. Dio gubitka može se pripisati otpisu zaliha u vrijednosti od četiri milijuna kuna, no glavnina je rezultat snažnog rasta financijskih rashoda koji su povećani za desetak milijuna kuna zbog čišćenja bilance. Badel je uspio smanjiti rashode za oko pet milijuna kuna, no ukupni prihodi pali su za više od 18 milijuna kuna.


20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3802, 11. studenoga 2013.

( više od 8 mil stanovnika ( 8000 šekela ima Izrael (a prije 66 godina samo 600.000)

(oko 1700 €) prosječna plaća u Izraelu

Avi Barzilay, izvršni direktor kompanije Africa Israel Europe

Da, ekonomskoj krizi vidi se kraj Hrvatska nije toliko velika zemlja da bi sama diktirala trendove, pa će na kretanja utjecati ono što se događa vani, na europskom tržištu. Postoje brojne prepreke za investitore, to je istina, ali slične prepreke postoje i u drugim zemljama. Ključ za investiranje je predvidljivost i onda ćete uspjeti bez obzira na sve birokratske prepreke Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

J

e li je kriza na kraju, nije pitanje od milijun dolara nego mnogo više. Poslije nekoliko godina vidljivi su znaci stabilizacije na tržištu jer ekonomska aktivnost u svijetu više ne opada. U nekim zemljama bilježe ekonomski rast, u nekima dolazi do dramatičnih promjena, ali ne svuda. Dakle, ako moram odgovoriti konkretno, moj odgovor je da, na tržištu nekretnina kriza prolazi, izjavio je za Privredni vjesnik izvršni direktor kompanije Africa Israel (AFI) Europe Avi Barzilay. Razgovor smo vodili prošloga tjedna u poslovnoj zgradi te kompanije u Tel Avivu, što je bila i prilika da se upoznamo sa stanjem na tržištu nekretnina i građevinarstva u Izraelu i šire. Jer Africa Israel je ne samo vode-

Intenzivno tragamo za dobrim projektima i lokacijama. Ako i u Hrvatskoj nađemo takvu mogućnost, naravno da ćemo je brzo i realizirati ći graditelj na domaćem terenu nego je kompanija značajna i na međunarodnom tržištu. Poslove u inozemstvu pokriva dio Grupe pod nazivom AFI Europe na čijem je čelu naš sugovornik koji nam je objasnio da je Europa samo u nazivu, a da se odavde, iz Tel Aviva,

vode svi poslovi u svijetu. Osim u SAD-u, AFI Europe gradi i u Rusiji i osam europskih država: Srbiji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Litvi, Njemačkoj, Češkoj i Poljskoj.

vu iznosi oko 5000 eura. Zbog toga ljudi odlaze izvan velikih gradova jer su stanovi na periferiji ili u manjim okolnim mjestima jeftiniji. Prosječna plaća u Izraelu prema službenoj statistici iznosi oko 8000 šekela ili 1700 eura.

Na temelju čega ocjenjujete da kriza prolazi? - Promjene nabolje vidljive su u Rumunjskoj i u nekim drugim zemljama. Vidimo, primjerice, da se češka ekonomija stabilizira. Generalno, ocjena je da se krećemo u pozitivnom smjeru. Očekujete li i u našoj europskoj regiji pozitivan trend kako biste nastavili investirati? - Mi očekujemo da će se situacija i ovdje preokrenuti u plus kako bismo nastavili investirati. Nakon tri godine vidimo da potražnja na tržištu nekretnina ponovno raste, i to ne samo za poslovnim prostorom i trgovačkim centrima nego i za stanovima. O čemu ovisi taj rast? - Ako vidite pozitivne znakove u svim dijelovima Europe, možete ih očekivati i u Hrvatskoj. Vidimo da se stvari kreću pozitivno i da je s krizom u Europi skoro gotovo jer privreda polako počinje rasti. Ovisi li rast o domaćim prilikama i ekonomskoj politici ili o onome što se događa na europskim tržištima? - Bit će presudna europska ekonomska situacija. Hrvatska nije toliko velika zemlja da bi sama diktirala trendove, pa će na kretanja utjecati ono što se događa vani, na europ-

skom tržištu. Postoje brojne birokratske prepreke za investitore, to je istina, ali je isto tako činjenica da je birokracija globalni problem i da slične prepreke postoje i u drugim zemljama. Ključ za investiranje je predvidljivost i onda ćete uspjeti bez obzira na sve birokratske prepreke.

putu. Upravo smo otvorili novi veliki shopping centar u Rumunjskoj, u Ploieştiju, i tražimo slične prostore za investiranje i u drugim rumunjskim gradovima. Ako i u Hrvatskoj pronađemo takvu mogućnost, naravno da ćemo je veoma brzo i realizirati.

Koliko je važna kvaliteta nekretnina? - Upravo je riječ o tome. Nekretnina klase A nema dovoljno ili ih ima jako malo u Jugoistočnoj Europi. A internacionalne kompanije koje dolaze ovamo ili u neku drugu zemlju uvijek žele prvu klasu. Mi uvijek tražimo mogućnosti za investiranje u najvišu kvalitetu.

Kakva je ekonomska situacija, a kako ocjenjujete stanje na tržištu nekretnina u Izraelu? - Situacija sa stanogradnjom u Izraelu je sasvim drugačija nego u Europi ili drugim dijelovima svijeta. Kada su nekretnine u pitanju, glavni problem je vlasništvo nad zemljom. Ne toliko izvan glavnih centara, ali u Tel Avivu izvjesno. Usporedbe radi, Izrael ima tek 25 posto teritorija Hrvatske. Druga otežavajuća okolnost je to što su banke u Izraelu veoma konzervativne,

Kada možemo očekivati nove investicije? - Intenzivno tragamo za dobrim projektima i lokacijama i na dobrome smo

pa rata kredita ne smije prelaziti 25 posto zarade. I kad se sve zbroji, cijene nekretnina u Izraelu neprekidno rastu, ali najviše zbog nestašice građevinskog zemljišta. Svake godine nam je potrebno od 40.000 do 50.000 novih stanova jer stanovništvo brzo raste, obitelji imaju u prosjeku više od troje djece, a gradnja stanova ne prati takav rast. Izgradi se oko 30.000 novih stanova godišnje. Rješenje je pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište, ali to je veoma složen problem. Što je rješenje? - Rješenje jest pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište, ali za to je potrebno vrijeme i promjena zakona. Cijene nekretnina su za pet godina porasle dramatično, od 80 do 100 posto, i sada kvadratni metar u Tel Avi-

Kako i pored svih političkih problema i palestinskog pitanja uspijevate biti treća zemlja po konkurentnosti u svijetu? - Mislim da je glavni razlog za ovako visoko mjesto to što se zemlja ne fokusira isključivo na stare, tradicionalne industrije nego na one razvojne i moderne. Pa je tako hitech sektor veoma razvijen i sada je izraelski, poslije američkog, po snazi drugi u svijetu. S druge strane, postoji i ekonomsko, ali ne samo ekonomsko objašnjenje. Mi smo mala zemlja, stara samo 66 godina, a u vrijeme osnivanja Izrael je imao oko 600.000 stanovnika. Sada nas je preko osam milijuna. Suština je u viziji, a i odnosi s drugim zemljama su nam važni. Imamo dobre odnose s Amerikom, s mnogim zemljama u Europi. Pored stabilnosti, za ekonomiju je važno i što će se zbivati iduće godine. Nije toliko važna politička situacija koliko transparentnost i dobar pravni sustav, i onda je sve u redu. Ako država kao sustav funkcionira, ništa drugo nije važno. A ako se nešto mijenja danas, pa sutra opet, onda sve postaje problematično. Ekonomska politika i pravni sustav, to je dovoljno.


pv report 21

www.privredni.hr Broj 3802, 11. studenoga 2013.

PV TJEDNI REPORT

Novih 10.000 tvrtki Veljko Drakulić BonLine d.o.o.

O

d početka godine do zaključno 27. listopada 2013. u Hrvatskoj je osnovano 9826 tvrtki, najviše jednostavnih d.o.o.-a na koje otpada gotovo dvije trećine ukupno otvorenih tvrtki. Istodobno, iz sudskog registra je brisano 5837 poslovnih subjekata, za njih 750 je započet, a

za 259 zaključen postupak likvidacije. Najviše osnovnih tvrtki, 3997, bilo je u Zagrebu, slijede Rijeka i Varaždin s osnovana 902, odnosno 821 poslovnim subjekatom. U razdoblju od siječnja do kraja listopada ukupan broj blokiranih računa dosegnuo je brojku od 89.385, istodobno je broj odblokiranih računa bio 63.073, dok su u prvih 10 mjeseci 2013. ugašena 60.693 poslovna ra-

Stečajevi

j

čan

sije

Broj započetih stečajnih postupaka Broj zaključenih stečajnih postupaka Broj obustavljenih stečajnih postupaka

a

jač

vel

52 26 0

čuna poslovnih subjekata. Promatra li se trend trajanja blokada računa kroz 10 mjeseci vidljivo je da se broj blokada po računima povećao u listopadu, na 13.617, kao i da se broj ugašenih računa popeo na 9954, što je za trećinu više nego u kolovozu, dok je listopad završio sa 8174 ugašena računa. Broj blokiranih računa u trajanju od šest mjeseci do godinu dana do kraja listojak

34 6 0

ožu

tra

54 5 1

j

van

43 12 1

j

ban

svi

anj

nj

90 8 0

lipa

pada iznosio je 8556, a duži od godinu dana smanjen je na 32.047. Od početka godine do kraja listopada ukupno su započeta 1774 postupka predstečajne nagodbe, za 383 je zaključen postupak, dok je za 266 obustavljen postupak predstečajne nagodbe. Istodobno je broj stečajnih postupaka dosegnuo brojku 608, pri čemu su zaključena 182 stečajna postupka.

98 20 0

srp

97 16 1

z

ovo

kol

n

14 7 0

ruja

37 34 0

d

opa

list

89 48 0

Predstečajne nagodbe Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe

13 0 6

54 0 9

279 0 42

Brisani i likvidirani subjekti u 2013. po mjesecima

297 1 37

231 7 26

150 25 18

136 85 34

140 24 17

221 99 32

253 142 45

Broj blokiranih/odblokiranih i ugašenih računa tvrtki u 2013. po mjesecima

2500

14000 12000

2000

10000 1500

8000

Brisani subjekti

4000 500 2000 0

o ž ujak

travanj

svibanj

lipanj

srpanj

Subjekti u blokadi

kolovoz

rujan

j

čan

sije

Blokirano 0-30 dana Blokirano 31-60 dana Blokirano 61-90 dana Blokirano 91-120 dana Blokirano 121-180 dana Blokirano 180 do 365 dana Blokirano više od 1 god Neblokirani subjekti

0

listopad

a

jač

vel

jak

ožu

o ž ujak

tra

j

van

j

ban

svi

travanj

nj

lipa

svibanj

anj

srp

lipanj

srpanj

z

ovo

kol

kolovoz

n

ruja

rujan

listopad

d

opa

list

2923 2328 2841 4357 3630 2156 2065 2459 2196 5578 2417 2207 1878 2078 3326 2580 1440 1230 1660 1355 1376 2136 1882 1546 1880 2774 2233 1099 1125 1432 1523 1248 2027 1787 1436 1666 2510 1925 984 1008 2751 2388 2543 3008 3465 2966 2848 3857 3953 2508 20107 19153 18850 18063 18077 18121 7744 6958 7521 8556 21362 23292 24057 25546 26050 27026 37533 37011 36095 32047 259021 259400 258454 257262 258299 260516 261809 261061 260642 257513

Tvrtke osnovane u 2013. po mjesecima

Osnovane tvrtke od početka 2013.

9826

2000

ostali subjekti j.d.o.o.

1500

d.o.o.

osnovanih subjekata

d.o.o.

36,45% 1000

63,44% 500

j.d.o.o.

ostali oblici

0,1%

0

o ž ujak

travanj

svibanj

lipanj

srpanj

kolovoz

rujan

STEČAJEVI Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

20 14 2 4 61 40 21 32 32 120 54 10 10 31 15

BRISANI SUBJEKTI

6000

1000

U tjednu 21.-27.listopada 2013. u Hrvatskoj je osnovano 106 novih poslovnih subjekata, od čega 61 jednostavni d.o.o., a 45 klasičnih d.o.o.-a. Time je zadržan trend od početka godine snažnijeg otvaranja jednostavnih d.o.o.-a kao i trend otvaranja više tvrtki negoli ih se u isto vrijeme ugasilo – brisan je 71 poslovni subjekt, a likvidirana još 23. Najviše je tvrtki osnovano u Zagrebu, 48, slijede Osijek i Rijeka sa 13 odnosno 12 novoosnovanih tvrtki. Zadnji tjedan listopada bit će zabilježen i po podatku da je u tom razdoblju u raznim oblicima i fazama stečajnih postupaka - klasični stečajni postupak, skraćeni stečajni i brzi stečajni postupak - bilo 113 hrvatskih kompanija, dok je u predstečajnim nagodbama – u raznim fazama procesa – bilo 120 poduzeća, pri čemu je za 15 poduzeća zaključen postupak predstečajne nagodbe.

listopad

PV REPORT - sve na jednom mjestu, svaki tjedan u Privrednom vjesniku Privredni vjesnik, najstariji hrvatski poslovno-financijski tjednik, i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka

71 71 23 23 0

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA Poslovni subjekti 106 45 d.o.o. 61 j.d.o.o. 0 d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar 3 Slavonski 2 Dubrovnik 0 Brod 8 Karlovac 3 Split 1 Osijek 13 Šibenik 6 Pazin 4 Varaždin Zadar 6 Rijeka 12 48 Sisak 0 Zagreb BLOKADE Subjekti u blokadi na dan: 21.10.2013. 5095 Blokirano 0-30 dana 3664 Blokirano 31-60 dana 1170 Blokirano 61-90 dana 1110 Blokirano 91-120 dana 1949 Blokirano 121-180 dana 8841 Blokirano 180 do 365 dana 21726 Blokirano 1-2 godine 10188 Blokirano 3-5 godina 255492 Neblokirani subjekti


22 HRVATSKA & REGIJA Prvi rezultati popisa stanovništva

U BiH 3.791.622 stanovnika

Agencija za statistiku BiH i entitetske agencije priopćile su prve preliminarne rezultate popisa prema kojima u odnosu na zadnji, predratni popis iz 1991. godine, u zemlji ima 573.027 stanovnika manje, što je približno ranijim procjenama. U 1991. godini u Bosni i Hercegovini bilo je 4.364.649 stanovnika, a 22 godine kasnije popisano je 3.791.622 stanovnika, od toga u Federaciji BiH 2.371.603, u Republici Srpskoj 1.326.991, te u distriktu Brčko 93.028. Stambeni fond broji 1,5 milijuna stanova. Prema prvom popisu koji je obavljen u vrijeme Austro-Ugarske 1895. godine u BiH je živjelo 1.568.092 “duša”. Prema procjenama koje su bile u optjecaju zadnjih godina, u BiH je bilo 3,1 milijun stanovnika, a u dijaspo-

ri je živjelo još 1,1 milijun Bosanaca i Hercegovaca. Karakteristično je da je u svim većim gradovima osim Banje Luke smanjen broj stanovnika, a posebno u mjestima u kojima su se dogodili teški zločini, kao u Srebrenici i Prijedoru. Po preliminarnim rezultatima Banja Luka ima 199.191 žitelja, a prema popisu iz 1991. godine imala je 4052 manje. Šest sarajevskih općina 1991. godine imalo je 463.334 stanovnika, a sada 391.130, odnosno 72.204 manje. Tuzla, u kojoj je popisana 120.441 osoba, u minusu je za njih 11.420, a u Mostaru danas živi 113.169 građana ili 13.898 manje. Srebrenica, u kojoj se dogodio genocid, imala je pred rat 37.211 stanovnika, a po preliminarnim rezultatima ovog popisa ima ih 21.969 manje, odnosno popisano je 15.248 građana. Prijedor, u kojem su se također dogodili teški zločini protiv nesrpskog življa, danas ima 97.588 stanovnika ili 24.882 manje nego 1991. godine. (Z.L.)

*vijesti Sarajevski Virtualni dani karijera i znanja Na 4. virtualnim danima karijera i znanja, svojevrsnom regionalnom sajmu zapošljavanja održanom u Sarajevu, radna mjesta i programe za edukaciju predstavilo je 45 izlagača, a njihove infoštandove posjetilo je oko 120.000 virtualnih interesenata koji su ostavili više od 10.000 biografija. Najuspješnije kompanije iz Hrvatske, Srbije i BiH, njih 30, predstavile su 105 otvorenih radnih mjesta, a 15 edukativnih ustanova ponudilo je 110 edukativnih ponuda, priopćili su novinarima organizatori portal Posao.ba, s portalima Moj posao.net iz Hrvatske i Infostud.com iz Srbije. Na tom, ove godine najvećem regionalnom sajmu zapošljavanja sudjelovalo je i 11 izlagača iz BiH. Interes za mogućnost dobivanja posla pokazala je najvećim dijelom populacija od 20 do 24 godine.

Toyota u Velikoj Kladuši traži zemljište za tvornicu Razmatrajući izuzetno teško stanje u velikokladuškom Agrokomercu, čiji su računi blokirani a sve investicije zaleđene, vlada Federacije BiH objavila je da je japanska kompanija Toyota poslala ponudu za iznajmljivanje poslovnog prostora i zakup zemljišta za gradnju tvornice. Iz vlade nisu naveli radi li se o tvornici automobila ili autodijelova, no u njoj bi u iduće dvije godine posao dobilo oko 1500 radnika. Toyota naime traži 30.000 kvadratnih metara zemljišta za gradnju tvornice, a Agrokomerc je ponudio šest lokacija, tri u Velikoj Kladuši i tri u Cazinu.

Privredni vjesnik Broj 3802, 11. studenoga 2013.

( 65,8 mil KM

poslovni gubitak Aluminija u 2012.

Nikad kraja problemima mostarskog Aluminija

Poboljšanja nema ni na vidiku Prema upravi mostarske tvrtke, osnovni problemi u poslovanju Aluminija su rekordno visoka cijena struje u protekloj i prošlim godinama te istodobno sve niže cijene metala na Londonskoj burzi Zdravko Latal latal@privredni.hr

P

roblemima mostarskog Aluminija nikad kraja, pa ni nakon što je Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne deblokirala račun te tvrtke i nakon što je pronađeno rješenje o podmirenju 42,5 milijuna konvertibilnih maraka duga Elektroprivredi za struju potrošenu prote-

Na prvoj sjednici nadzornog vijeća Aluminija uprava će ponuditi svoje mandate na raspolaganje klih godina. Rješenje je dug će se, počevši od veljače iduće godine, vratiti u 10 rata. No, upitno je hoće li se ono moći i realizirati jer je stanje sve lošije, a poboljšanja nema ni na vidiku. Naime, na prvoj sjednici nadzornog vijeća Aluminija u novom sastavu uprava mostarske tvrtke će ponuditi svoje

mandate na raspolaganje. Uz to, generalni direktor Ivo Bradvica broji zadnje dane u vrućoj fotelji jer u siječnju iduće godine ide u mirovinu. Uprava Aluminija odlučila se na ovaj korak jer će se u novom sastavu nadzornog vijeća, nakon što je riješeno pitanje vlasničke strukture kombinata, naći i tri člana koja će delegirati vlada Federacije BiH. To će istovremeno biti i prilika da se predstavnici državnog kapitala u toj tvornice bolje upoznaju sa svim problemima poslovanja najvećeg bosanskohercegovačkog izvoznika i ocijene dosadašnji rad uprave - te joj daju ili uskrate povjerenje za nastavak rada - ali i nadzornog vijeća u dosadašnjem sastavu. Prema upravi mostarske tvrtke, osnovni problemi u poslovanju Aluminija su rekordno visoka cijena struje u protekloj i prošlim godinama te istodobno sve niže cijene metala na Londonskoj burzi što je rezultiralo poslovnim gubitkom u 2012. godini od 65,8 milijuna KM.

U Aluminiju tvrde da od EP HZ HB-a kupuju preskupu struju, a resorni ministar u vladi FBiH Erdal Trhulj to negira i tvrdi da je cijena struje u BiH jedna od najnižih ne samo u regiji nego i Europi. Sindikat na strani direktora Sindikat Aluminija je na strani direktora i javno je izrazio zabrinutost da će ih struja koštati – egzistencije. Demantirajući Trhulja, Bradvica je izjavio kako bi Aluminij, da je struju kupovao od sarajevske a ne mostarske Elektroprivrede, prošlu godinu završio s podnošljivim dugom od 23 milijuna KM te da sad kupuju struju od slovenske tvrtke GEN-I za pet eura manje po MWh nego od EP HZ Herceg-Bosne. Da je kojim slučajem Aluminij u srpskom entitetu i da je struju kupovao od Elektroprivrede RS-a iz Trebinja, prošlu bi godinu završio s dobiti od 22 milijuna KM. Vlasti u Sarajevu i Mostaru i menadžmenti koje su postavile te iste

vlasti, međutim, i ne razmišljaju o integraciji ili nekom vidu udruživanja dviju elektroprivreda, sarajevske i mostarske, koje su do rata i bile jedinstvene, zajedno s onom trećom iz Trebinja, što bi pridonijelo boljoj organizaciji ove djelatnosti i uspješnijem poslovanju elektroprivreda i tvrtki. Kad se iz stručnih krugova potaknu takve ideje, one naiđu na šutnju ili odbijenicu vlasti i vladajućih stranaka koje su tvrtke podijelile po onoj poznatoj “tko je jamio, jamio”. Uz sve to, u Aluminiju je na odbijanje nailazila i svaka ideja slična prijedlogu EP HZ HB-a da se razlika u cijeni struje od tržišne do povoljne za aluminijaše uknjiži u vlasničku strukturu Društva, ili da se dug ili njegov dio odrazi na postotak suvlasništva. Zapravo, tu nije riječ samo o postupnom gašenju proizvodnje u Aluminiju, nego i egzisteniciji više od 1000 radnika, a upitnim postaje poslovanje željeznice i Luke Ploče, ali i život u cijeloj jednoj regiji.


23

www.privredni.hr Broj 3802, 11. studenoga 2013.

( 3,1 mlrd €

*vijesti

iznos subvencija isplaćenih od 2000. do ovog ljeta

Slovenska politika subvencioniranja poljoprivrede

Zabrinjavajuće financijsko “navodnjavanje” Svi koje brine stanje u slovenskom agraru izrazito se zauzimaju za intenziviranje poljoprivredne proizvodnje, dok subvencije, umjesto da potiču razvoj i napredak, povlađuju ekstenzivnosti Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

D

a je politika subvencija u poljoprivredi duboko u zavadi sa zdravom seljačkom pameti, skloni su priznati čak i slovenski poljoprivrednici kojima subvencije iz briselske blagajne i državnog proračuna čine približno polovinu ukupnog dohotka. Agencija za poljoprivredno tržište i razvoj sela, svojevrsna slovenska banka za isplate koje prate mjere ekonomske politike, od osnutka 2000. godine do ovog ljeta poljoprivrednicima je isplatila ukupno 3,1 milijardu eura. Rezultati tako izdašnog financijskog “navodnjavanja” krajnje su zabrinjavajući. Šire se šikare U eri sveopćeg subvencioniranja samoopskrba povrćem pala je na 34 posto, svinjetinom na 46 i krumpirom na 55 posto. Samo iz svinjogojstva dezertiralo je 40 posto proizvođača. Prosječno poljoprivredno gospodarstvo obrađuje 6,5 hektara zemljišta razbacanog na dvadesetak parcela. Slovenski poljoprivrednik star je 57 godina. Udjel

Dokaza o neuspješnosti subvencijske politike ima na pretek poljoprivrednika koji nemaju potrebnu izobrazbu ili su završili samo osnovnu školu doseže 54 posto. Umjesto da potiču razvoj i napredak, subvencije povlađuju ekstenzivnosti. Na to je posebno upozorio Igor Šoltes, predsjednik Računskog suda Slovenije, 2010. godine u predstavljanju revizijskog izvještaja o provedbi po-

litike razvoja sela za razdoblje 2003.-2008. Revizijski nalaz bio je tada zaista deprimirajući. “Uz sadašnje stanje produktivnosti u poljoprivredi, Slovenija treba 278 godina da bi dostigla prosjek EU-a”, upozoravajuća je rečenica koju i danas mnogi pamte u Sloveniji. Dokaza o neuspješnosti subvencijske politike ima na pretek. U popisu obavljenom 2010. godine statističari su otkrili da slovenski poljoprivrednici obrađuju 11.000 hektara zemljišta manje nego što je to pokazivao popis 2000. godine. U međuvremenu šikare su

se proširile sa 21.500 na 30.000 hektara obradivog zemljišta. Agrarnu sliku nagrđuju i druge činjenice poput one da se trećina slovenskog mlijeka izlijeva u talijanske mljekare te da se polovica posječene drvne mase vozi izravno iz slovenskih šuma na gatere pilana u Italiji i Austriji. Subvencije podržavaju lijenost Andrej Podpečan, poljoprivrednik iz Galicije u Štajerskoj, koji zbog površina što ih obrađuje i stoke koju uzgaja dobiva na godinu oko 15.000 eura

subvencija, ljuti se na aktualnu poljoprivrednu politiku. “Subvencije podržavaju lijenost”, tvrdi Podpečan, koji ne može razumjeti zašto se toliki novac dijeli na hektar, a ne prema onome što se na tom hektaru proizvede. Da se njega pita, manji dio subvencija vezao bi na površine, a dominantni dio na ono što se proizvede. “Ja bih odredio da proizvođač mora ostvariti na hektaru zemljišta 500 eura bruto prometa”, kaže Andrej Podpečan. Slično rezonira i znani agrarni ekonomist dr. Stane Kavčič. I on je uvjeren da u sadašnjim okolnostima seljak postiže to bolje ekonomske rezultate što je njegova proizvodnja ekstenzivnija. Tvrdi da to nije dobro i da u budućnosti ne donosi ništa obećavajuće. Dr. Emil Erjavec također smatra da zajednička poljoprivredna politika kakvu forsira EU nije dobra za Sloveniju. Ne potiče razvoj, a pogoduje onima s najviše zemlje. Svi koje zabrinjava stanje u slovenskom agraru izrazito se zauzimaju za intenziviranje poljoprivredne proizvodnje. Bez toga priče o većoj samoopskrbi jednostavno su pucanj u prazno.

Bespovratna pomoć - neracionalne odluke U poljoprivredi bit će sve teže opstati bez vrhunskih znanja iz agronomije, ekonomije i ekologije, uvjeren je Štefan Cigüt, diplomirani inženjer agronomije koji u Noršincima nedaleko od Murske Sobote vodi jedno od najvećih slovenskih poljoprivrednih gospodarstava. Otac i majka počeli

su posao prije 30 godina na samo dva hektara oranica. Ulazak u EU dočekali su sa 20 hektara. Mladi Cigüt sada vodi proizvodnju hrane na 320 hektara – 110 vlastitih, ostalo imaju u najmu. Na gospodarstvu radi 11 ljudi, sedam zaposlenika i četiri para domaćih ruku. U zadnjih

10 godina Cigüti su dobili ukupno tri milijuna eura subvencija. “Svatko se rado zakvači za iznos koji dobijemo od države. Zaboravlja se da treba raditi doslovno cijeli dan. Osim toga dobivene subvencije čine samo 15 posto našeg prihoda, a drugima u Prekmurju premašuju i 80 posto”,

objašnjava mlađi Cigüt. On smatra da bi država više postigla ciljanim mjerama nego subvencijama po hektaru i grlu stoke. Svakako bi bilo korisno uložiti državni novac u okrupnjavanje parcela, sustave za navodnjavanje i gradnju poljoprivrednih objekata.

Neugodno iznenađenje iz Bruxellesa Jesenske prognoze objavljene prošli utorak u Bruxellesu neugodno su iznenadile Sloveniju. Olli Rehn najavio je recesiju u 2014. godini samo za Cipar i Sloveniju. Nakon 2,7 posto pada u 2013. godini Sloveniju čeka urušavanje i u sljedećoj godini za daljnjih jedan posto. Prognoziranje proračunskog manjka u 2014. u visini od 7,1 posto BDP-a, izražava stajalište i o slovenskim financijskim dubiozama koje su za Bruxelles očito veće i teže nego što se to smatra u Sloveniji. Slovenska bruto plaća - 1600 eura Prosječna bruto plaća zaposlenih u Sloveniji iznosila je lani 1600 eura (neto 1038 eura), objavio je Statistički ured Slovenije. Nižu od prosječne bruto plaće primalo je 65,6 posto zaposlenih, a nižu neto plaću od prosječne – 63,3 posto svih zaposlenika. Javni sektor imao je 45 posto zaposlenika s višom i visokom spremom, a privatni samo – 21 posto. Zbog toga bruto plaće u javnom sektoru bile su više od bruto plaća u privatnom sektoru prosječno za 553 eura. Gorenje ulazi u fazu razduživanja Dovršetak preseljenja proizvodnje iz Skandinavije, strateško partnerstvo s japanskim Panasonicom te napuštanje programa namještaja, nove su okolnosti koje omogućavaju strateško preusmjeravanje Gorenja. U razdoblju do 2018. Gorenje prebacuje težište na prodaju aparata višeg cjenovnog razreda s ciljem da na svakih 100 eura prihoda ostvari po šest eura dobiti. Gorenje u tome vidi priliku za ubrzano razduživanje. Financijski neto dug od 2015. ne bi trebao premašivati godišnju dobit iz poslovanja prije amortizacije za više od tri puta.


24 TURIZAM *vijesti Hotel Valamar Riviera dobio Gold Award nagradu Hotel Valamar Riviera nedavno je proglašen vodećim boutique hotelom u Hrvatskoj te je dobio World Travel Award nagradu. No hotel i dalje nastavlja nizati uspjehe pa je tako osvojio i Gold Award nagradu koju dodjeljuje TUI UK&Ireland, jedan od najuglednijih međunarodnih turističkih partnera. Ujedno je to priznanje i brendu Valamar koji je postao sinonim za kvalitetu proizvoda i usluge te iznimno visoke standarde poslovanja. Predstavljanje Hrvatske u Kini Međunarodna udruga Putevima Marka Pola i udruga Asia Consultor (ASICON), u suradnji s turističkom agencijom Med­ Adria te s kineskim partnerima CITS/Shanghai China International Travel Service i AMAI International Ltd. Hong Kong, organizira prezentaciju Hrvatske kroz nekoliko evenata tijekom studenoga u Šangaju. Time se Kinezima nastoji skrenuti pozornost na Hrvatsku kao zemlju bogate tradicije i kulture.

Natječaj za izradu suvenira na temu Apoksiomena Grad Mali Lošinj i Lošinjski muzej raspisali su natječaj za izradu suvenira na temu Povijesno razdoblje antike i brončana statua Apoksiomena. Suvenir bi trebao predstavljati odraz kontinuiteta umjetničkog, kulturnog, kulturno-povijesnog ili kulturalnog naslijeđa grada ili otoka Lošinja te prezentirati njegovu materijalnu, nematerijalnu ili prirodnu baštinu. Prijavljeni suveniri mogu biti umjetnine i umjetnički predmeti, umjetničko-obrtnički i gastro proizvodi, odjevni i uporabni predmeti, te grafički materijali i multimedija (foto-audiovideo dokumentacija). Natječaj je otvoren do 15. siječnja 2014. godine.

Privredni vjesnik Broj 3802, 11. studenoga 2013.

( 508 kampova

ima u Hrvatskoj (240 većih i 268 malih)

( čak 25,9%

udio kampinga u turističkim noćenjima

Kamping skup na Danima hrvatskog turizma

Kamping je najkonkurentniji dio hrvatskog turizma Veći rast turističkih pokazatelja u kampovima od Hrvatske ima samo Njemačka. Kada se broje noćenja u kampovima, Hrvatska je osma u Europi, a deseta po kapacitetima Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

ni s prirodom. U pravilu njima upravljaju obitelji pa je nezaobilazna obiteljska atmosfera. Mali kampovi su često profilirani i usmjereni na određenu nišu, poput kampova za ronioce, surfere, bicikliste, avanturiste, speleologe. Idealni su za kraća zaustavljanja tijekom proputovanja”, objašnjava Lulić. On je mišljenja da je kvaliteta glavni problem naših malih kampova jer

U

prvih devet mjeseci ove godine hrvatski kampovi su ostvarili rast od jedan posto u odnosu na prošlu godinu, a veći rast turističkih pokazatelja u kampovima od Hrvatske u čitavoj Europi ima samo Njemačka. Kada se broje noćenja u kampovima, Hrvatska je osma u Europi, a deseta po kapacitetima. Kampovi kod nas s gotovo 26 posto sudjeluju u ukupnim turističkim noćenjima. Te podatke na međunarodnom je stručnom skupu Kamping turizam predstavio predsjednik Skupštine Kamping udruženja Hrvatske Igor Vidas, ilustrirajući njima tvrdnju da je kamping najkonkurentniji oblik domaćeg turizma. Stručni skup održan je tijekom nedavne manifestacije Dani hrvatskog turizma, u organizaciji Hrvatskog autokluba, Kamping udruženja Hrvatske, Udruge kampista Hrvatske i Hrvatske gospodarske komore. Ministar turizma Darko Lorencin tamo je najavio skoro donošenje zakona o turističkom zemljištu koji bi trebao olakšati investiranje, a čiji će nacrt biti poznat već tijekom ovog mjeseca. Sjajni rezultati, još bolji potencijal Prema podacima Kamping udruženja Hrvatske za ovu godinu, na bazi 60 posto kamping kapaciteta ostvaren je porast

broja noćenja od jedan posto u odnosu na rekordnu 2012. godinu. “Kamping je strateški turistički proizvod naše zemlje, a mogućnosti daljnjeg razvoja kamping proizvoda su jako velike. Prostor za napredak imamo kroz povećanje kvalitete i iskorištenosti u postojećim kampovima, podizanje kvalitete i kategorije kampova u domaćinstvu, razvoj novih malih kampova i kamp odmorišta u unutrašnjosti, na otocima i u okolici gradova, kroz razvoj selektivnih oblika kampinga kao što su avanturistički, eko i slični oblici kampova. Hrvatska ima mogućnost za razvoj

jednog od najatraktivnijih kamping proizvoda na Mediteranu”, istaknuo je Igor Vidas. Prema podacima koje je iznio, hrvatski kampovi su cjenovno povoljniji od konkurencije, a kvalitetom - sukladno obradi svih kampova ADAC vodiča u 2013. - nalaze se na visokom trećem mjestu u Europi. Hrvatska ipak još nije prepoznata kao destinacija malih kampova. Razloga je dosta: mali su kampovi nedovoljno promovirani, nedovoljno usklađene kvalitete, nisu međusobno povezani, za njih se - ponajprije zbog izostanka institucionalne

podrške - veže amatersko bavljenje turizmom. Rezultat je i niska popunjenost zbog koje brojnim malim kampovima prijeti zatvaranje. No, kapacitet malih kampova i nije posve mali: njih 268 zajedno može primiti 14.504 osobe, čime sa 6,3 posto sudjeluje u ukupnim kapacitetima kampinga. Razvitak malih kampova Prema riječima Olivera Lulića iz Kamping udruženja Hrvatske, mali kampovi nisu konkurencija velikima. “Mali kampovi su sadržajno jednostavniji i cjenovno povoljniji, istinski poveza-

Kamping u brojkama Hrvatska ima 508 kampova, od kojih 240 srednje velikih i 268 malih obiteljskih kampova u domaćinstvu. Ukupni smještajni kapacitet je 226.000 osoba. Udio kampinga u noćenjima je 25,9 posto, dok je udio u ukupnim turističkim kapacitetima 25,7 posto. Hr vatska je osma zemlja u Europi po noćenjima u kampovima, a deseta po kapacitetima kampova. Prosječna dob gostiju hrvatskih kampova je 47 godina; 76 posto gostiju ima primanja veća od 1500 eura; višu ili visoku stručnu spremu ima 62 posto gostiju; 11.752 eura je prosječna vrijednost kamp opreme; 47,7 eura je dnevna potrošnja po članu obitelji. Obitelji prosječno imaju 3,6 članova.

Hrvatska ipak još nije prepoznata kao destinacija malih kampova ih je svega 10 posto prihvatljive kvalitete. “Hrvatska ima sve preduvjete za razvoj konkurentne ponude malih kampova. Potencijal hrvatske kamping ponude nije u potpunosti ostvaren. Upravo je u tu svrhu KUH prije nekoliko godina pokrenuo projekt OK Mini Camps, s ciljem poticanja kvalitete, prepoznatljivosti i razvoja malih kampova Hrvatske”, kaže Lulić. Na skupu je i predsjednik Međunarodne udruge kampista Joao Ales Pereira izrazio zadovoljstvo kvalitetom i cijenom hrvatskih kampova. Pereira je ukazao na aktualne trendove među europskim kampistima, a to su kraći i frekventniji boravci te potražnja za autohtonim doživljajima i sadržajima. I u Europi, naglasio je, jača potreba za otvaranjem kamp odmorišta.


HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3802, 11. studenoga 2013.

“ Odnos s državom ne postoji osim kroz obveze prema njoj, gdje također ne postoji sluh za okolnosti u kojima se nalazimo. Imamo preskupu državu koja ne potiče privatni sektor. ” Boris Levenski, predsjednik Uprave Terrakoma

Preuzimanja u spektru pružanja telekomunikacijskih usluga

Terrakomov poslovni iskorak Terrakom je ojačao svoj portfelj preuzimanjem tvrtki Novi kod i Insula media, i u portfelju usluga pruža sve - od pristupa internetu, telefonije do televizije za poslovne i privatne korisnike strane, ne smatramo se velikim igračem i potičemo suradnju manjih tvrtki, putem zajedničkog nastupa, razvoja i slično, jer je to jedan od modela opstanka na tržištu, posebice u vrlo složenim vremenima i okruženju u kojem poslujemo”, naglašava.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatski pružatelj telekomunikacijskih usluga Terrakom preuzeo je dvije privatne tvrtke Novi kod i Insula media. Time Terrakom jača portfelj usluga i snažno ulazi na hrvatsko poslužiteljsko i web hosting tržište. Trenutačno u portfelju usluga pruža sve - od pristupa internetu, telefonije do televizije za poslovne i privatne korisnike, i to uglavnom putem vlastite infrastrukture. U početku poslovanja bio je više usmjeren na veleprodaju podatkovnih kapaciteta, te na razmjenu telefonskog prometa na domaćem i međunarodnom tržištu. Boris Levenski, predsjednik Uprave Terrakoma, kaže kako web hosting i poslužiteljsko tržište u nas još uvijek nije dovoljno razvijeno. “Tu vidimo prostor za širenje. Tome u prilog idu ponude stranih pružatelja tih usluga, a one su u usporedbi s domaćom daleko konku-

rentnije i šire. Uz to smo, s obzirom na našu veličinu, vrlo fleksibilni te možemo brzo razvijati usluge, za ra-

U planu je i širenje u kabelskom poslovanju, core biznisu Terrakoma zliku od operatora kojima to nije core biznis”, ističe. Odluka za poslovanje na web hosting i poslužiteljskom tržištu zapravo je vrlo logičan iskorak s obzirom na potencijal koji je tvrtka dobila ovom akvizicijom. “Radi se o vrlo srodnim uslugama ili nadogradnji postojećih usluga. Druga prednost koja

olakšava proces preuzimanja jest i ta što su obje tvrtke svu svoju opremu kolocirale u prostorima Terrakoma. A dodatna korist preuzimanja je znanje i iskustvo”, objašnjava on. Država bez sluha Privatni sektor, smatra Levenski, motor je koji bi trebao pokrenuti gospodarstvo. Nema smisla ponavljati priču o problemima u poslovanju kada je svima jasno u kojem se nepoticajnom okruženju nalazimo. “Odnos s državom ne postoji osim kroz obveze prema njoj, gdje također ne postoji sluh za okolnosti u kojima se nalazimo. Imamo preskupu državu koja ne potiče privatni sektor.

S bankama je slična stvar. Do sada su nas pratili s relativno povoljnim uvjetima za kreditiranje jer nismo bili zaduženi. Ali i tu se, zbog svega navedenog, osjeća sve veći pritisak u smislu dodatnih osiguranja”, napominje Levenski dodajući kako je teško predlagati rješenja za te prepreke u poslovanju kada ne postoji ni transparentan uvid u stanje stvari. Odnos s konkurencijom ocjenjuje izvrsnim. “Vrlo često surađujemo. Štoviše, neki od konkurenata su i kupci Terrakom usluga. Smatramo da je konkurencija izuzetno važna za razvoj tržišta jer je ujedno pokretač razvoja novih usluga i ponude. S druge

Bit će još akvizicija Terrakom planira i nove akvizicije, ali ne prije nego što završi s poslovnim procesima koji su nastali ovim preuzimanjem. “Naravno, pritom je važno postaviti dobre temelje infrastrukture kako bi svaka nova akvizicija donijela dodanu vrijednost poslovanju Terrakoma. Uz navedeno, u planu je širenje u kabelskom poslovanju, core biznisu Terrakoma”, ističe Levenski. Važno je naglasiti i da Terrakom prati trendove energetske učinkovitosti. Tako ova tvrtka, u skladu sa svojom strategijom održivog razvoja, u fazi implementacije novih sustava koristi one koji troše znatno manje energije i time čuvaju okoliš.

Vipnetu i Hrvatskom Telekomu dodjeljeno dodatno radiofrekvencijsko područje

Više od milijardu kuna od digitalne dividende Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije odlučila je dodijeliti preostalu digitalnu dividendu, radiofrekvencijsko područje koje se donedavno koristilo za analognu televiziju, dvojici najvećih mobilnih operatora – Vipnetu i Hrvatskom Telekomu. Za dozvole će operatori već u studenome morati uplatiti u državni proračun ukupno 289 milijuna

kuna. Godišnje naknade za uporabu radiofrekvencijskog spektra, koje se plaćaju u jednakim obrocima do isteka dozvola 2024., donijet će proračunu dodatnih 80 milijuna kuna u idućih 10 godina. Uzimajući u obzir i prošlogodišnju dodjelu spektra, kada su operatori odjednom platili 332 milijuna kuna obvezavši se plaćati i godišnje naknade u ukupnom iznosu od

352 milijuna kuna, cijela digitalna dividenda će proračunu Hrvatske izravno donijeti više od milijardu kuna. Osim izravne koristi za državni proračun, HAKOM očekuje i velika ulaganja u mrežnu infrastrukturu mobilnih operatora te u nove usluge jer 4G mreža omogućuje korisnicima brzine pristupa internetu do 100 megabita u sekundi (Mbit/s). Dodije-

ljene frekvencije, pogodne za pokrivanje ruralnih područja s manjom gustoćom stanovnika, omogućit će operatorima učinkovitije planiranje njihovih mreža, a dostupnost brzog interneta smanjit će digitalni jaz između urbanih i ruralnih sredina. Zbog povećane gustoće širokopojasnog pristupa internetu očekuje se i pozitivan učinak na gospodarstvo u cjelini. (B.O.)

*vijesti Hrvatska među najjeftinijima Hrvatska je, prema rezultatima istraživanja Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), među najjeftinijima u Europi kada je riječ o cijenama usluga mobilnog interneta. Rezultati su temeljeni na cijeni pristupa internetu u prepaid ponudi lokalnih operatora. S prosječnom cijenom od 12,9 dolara mjesečno Hrvatska se smjestila uz sam vrh zemalja Zapadne i Srednje Europe, priopćila je Udruga pokretnih komunikacija Hrvatske. Restrukturiranje Optima Telekoma Na Zagrebačkom velesajmu održano je ročište na kojem su vjerovnici Optima Telekoma prihvatili izmijenjeni Plan financijskog i operativnog restrukturiranja. OT drugi je po veličini operator fik-

sne telefonije u nas. Zajedno s povezanim društvima, zapošljava više od 400 djelatnika te pruža telekomunikacijske usluge za više od 220.000 korisnika među kojima je velik broj gospodarskih subjekata. Sedam IT je Cisco Gold Partner Sedam IT, jedan od vodećih hrvatskih pružatelja informatičko-komunikacijskih rješenja i usluga, stekao je status Cisco Gold Partnera. Tim statusom Sedam IT potvrđuje visoku tržišnu poziciju među najvećim ICT tvrtkama u regiji. Stjecanje statusa podrazumijeva prethodno ispunjavanje zahtjevnih Cisco kriterija, poput najviše razine poznavanja portfelja Cisco rješenja i implementacijskih ciklusa. Značajno je i posjedovanje vrhunskog tima ICT stručnjaka, kontinuirana certifikacija i recertifikacija, te sustavno ulaganje u obrazovanje zaposlenika.


26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Bogusław Wołoszanski To okrutno stoljeće Profil

Wołoszanski iznosi niz novih informacija o događajima koji se smatraju općepoznatim, a koje su rezultat njegova proučavanja povijesne građe. On oslikava okolnosti u kojima su se odigravale scene ključne za sudbinu cijelog čovječanstva, stavlja ih u puno životnije okvire nego što to čine povijesni udžbenici i daje nam uvid koliko je ustvari malo potrebno da nešto krene po zlu. Osim toga Wołoszanski postavlja niz pitanja presudnih za tumačenje pojedinih događaja, a do danas nerazjašnjenih.

Simon Sebag Montefiore Govori koji su promijenili svijet Edicije Božičević

Od objava rata do zahtjeva za mirom, od vapaja za slobodom do pokliča pravedničkog gnjeva, ova potresna antologija donosi više od pedeset govora koji su oblikovali povijest. Počevši s prorocima velikih religija i završivši izbornim pobjedničkim zavjetom Baracka Obame, knjiga Govori koji su promijenili svijet obuhvaća ere, nacije i mnoge glasove – revolucionara i tiranina, vojnika i državnika, monarha i mučenika.

Stanislas Dehaene ČITANJE U MOZGU Algoritam

Čitanje je jedno od najfascinantnijih i unikatnih ljudskih sposobnosti. Nekoliko godina obrazovanja dovoljno je da pretvori naše moždane vijuge u visokoefikasan stroj koji može prepoznati gotovo 10 riječi u sekundi. Ova knjiga utemeljena na istraživanju dugom dva desetljeća pokušava odgovoriti na niz pitanja - primjerice, mijenjamo li radikalno čitanjem svoj mozak? Jesu li u mozgu uvijek ista područja zadužena za čitanje? Koja je funkcija tih područja u vremenu prije nego naučimo čitati?

Drago Hedl Donjodravska obala Naklada Ljevak

Sve je na toj Hedlovoj adresi Donjodravska obala 11 baš onako kako očekujemo od jedne srednjoeuropske kasabe nasukane na obale Drave početkom 50-ih godina 20. stoljeća. U tom dvorištu živjet će, ili kroz njega prolaziti u nepovrat, kolone malih ljudi željnih nebitne svakodnevice. Željnih najobičnijih iluzija. Spremnih da se i u novom dobu prošvercaju sa što manje ožiljaka na pjeskovitim dušama. Ali, umjesto da ih blagoslovi tom jednostavnom ljudskom žudnjom, život ih je ubacio u neočekivane miksere.

Luka Bekavac Viljevo Fraktura

Viljevo je mnogo toga: ono je novo mjesto na Bekavčevu zemljovidu neke moguće Slavonije, još jedan čvor tajni i mogućih interpretacija. Viljevo je i roman-triptih, tekst koji svoje prostore i vremena osvaja u tri glasa. Začet monologom prepisanim s loše snimke, usamljenim glasom koji otvara panoramu gotovo nenaseljene Slavonije, završava opsesivnim komentarom požutjelih stranica nečijega memoara iz Drugog svjetskog rata, dok u tamnom prostoru između čeka sirov transkript dijaloga u kojemu se odmjeravaju snage...

Privredni vjesnik Broj 3802, 11. studenoga 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Peći za keremiku

Over industrijska elektronika, Sveta Nedelja, www.over.hr. Tvrtka izrađuje peći za keramiku, staklo, raku, fussing stakla, emajliranje. Standardne dimenzije i izrada po narudžbi. Konstrukcija željezo, oplata aluminij, izolacija najkvalitetniji keramički materijali. Grijači od kanthala nalaze se u utorima stranica i poda peći, maks. temp. 1150°, 1320°. Digitalna regulacija pomoću regulatora ili procesora. Garancija, servis i rezervni dijelovi osigurani. Kontakt: Anita Obelić, info@over. hr, +385 1 3324200. Suradnja

Štimac, Škrljevo, www. stimac-wood.hr. Tvrtka traži partnere u cijelom svijetu za proizvodnju javorove i bukove građe, elemenata i podova te dobavljače istih u Istočnoj Europi. Zemlje interesa: Europa, SAD, Japan, Kina, Bliski istok. Kontakt: Marijan Štimac, marijan@stimac-wood.com, +385 51 252050. Suradnja

Comprom plus, Varaždin, www.comprom.com.

Tvrtka u vlasništvu talijanske Calzedonije radi povećanja proizvodnih kapaciteta traži proizvođače kupaćih kostima, gaćica i grudnjaka zainteresirane za dugoročnu poslovnu suradnju. Nudi uvođenje u posao, dugoročnu popunjenost kapaciteta i korektnu suradnju. Kontakt: Bruno Prapotnik, bruno.prapotnik@ comprom.com, +385 42 658658. Suradnja

Mod-diz-obuća, Varaždin. Tvrtka se bavi proizvodnjom cipela. Traži poslovnu suradnju za povećanje proizvodnje. Kontakt: Jakob Mudnić, Mod-dizo b u c a 1 @ v z . t - c o m . h r, +385 42 330740. Suradnja u izvozu

Reinox, Lopatinec. Tvrtka traži partnera za suradnju u području izrade opreme od inoksa. Kontakt je moguć na njemačkom i engleskom jeziku. Zemlje interesa: Švicarska, Njemačka, Danska, Norveška, Švedska, Luksemburg, Nizozemska, Belgija. Kontakt: Miroslav Vlah, reinox@ck.t-com. hr, +385 40 855845, +385 98 268700.

Partnerstvo

I.E.M., Buje. Tvrtka traži partnera za razvoj i proizvodnju navitih komponenti za elektronsku industriju (windings component). Kontakt: Berislav Kvajo, iem@pu.htnet.hr, +385 98 334746. Obrada metala

Inglar, Gornja Radgona, Slovenija, www.inglar.si. Tvrtka je na tržištu već više od 20 godina i vlasništvo je tvrtke ELTI - elektronika, telekomunikacije in inženiring, s kojom proizvodi antene. Ispunjavaju zahtjeve automobilske industrije po standardu VDA 6.1. za automobilske antene za prvu ugradnju, kao i rezervne dijelove. Tvrtka nudi zaštitu metala galvaniziranjem, usluge obrade aluminija (čišćenje, srebrenje), obradu željeza i obojenih metala (cinčanje, kositrenje, bakrenje, niklanje, srebrenje, patiniranje), sanaciju otpadnih kemikalija. Sve galvanske usluge izvode na vješala ili u bubnjevima na automatskim linijama. Kontakt: Edvard Sredenšek, edvard.sredensek@ elti.com, +386 25649191, +386 51315345.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Utovarivači-rovokopači i oprema

Hrvatske autoceste-Održavanje i naplata cestarine nabavljaju tri utovarivača-rovokopača s opremom. Rok dostave ponuda je 20. prosinca. Usluge pranja i glačanja rublja

Psihijatrijska bolnica Sveti Ivan nabavlja usluge pranja i glačanja rublja. Rok dostave ponuda je 26. studenoga. Vatrogasna odijela

Vatrogasna zajednica grada Zagreba nabavlja 20 kompleta zaštitnih vatrogasnih odijela. Rok dostave ponuda je 25. studenoga.

i monitore. Rok dostave ponuda je 20. studenoga. Tokarski alat i pribor

Zagrebački holding nabavlja tokarski alat i pribor. Rok dostave ponuda je 26. studenoga. Usluge održavanja vatrogasnih aparata

Hrvatska pošta nabavlja usluge održavanja vatrogasnih aparata. Rok dostave ponuda je 26. studenoga. Regija Vodomjeri

Vodovod i kanalizacija Zenica nabavlja kućne i industrijske vodomjere. Rok dostave ponuda je 19. studenoga. Matrični pisači

Stolna računala i monitori

Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske nabavlja stolna računala

Željeznice Republike Srpske nabavljaju matrične pisače. Rok dostave ponuda je 18. studenoga.

Vozila

Porezna uprava Federacije BiH nabavlja službena putnička vozila. Rok dostave ponuda je 3. prosinca. Računalna oprema

Agencija za nacionalnu bezbjednost u Podgorici nabavlja računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 18. studenoga. Gume za vozila

Radio-televizija Srbije nabavlja gume za teška i laka vozila. Rok dostave ponuda je 25. studenoga.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr


27

www.privredni.hr Broj 3802, 11. studenoga 2013.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Interliber

Prodaju se kuće, stanovi, ali i klijet Kuća i gospodarska zgrada, dvorište i pašnjak, ukupne površine 1244 četvorna metra, Zaprešić, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 1.101.508,32 kune. Dražba se održava 12. studenoga u 10.30 sati na Općinskom sudu u Zaprešiću. Nekretnina se ne može prodati ispod tri četvrtine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta dale osiguranje od 10 posto vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na račun ovoga suda, broj HR35­2­3­9­0­0­0­1­1­3­0­0­0­0­25­ ­ 5­3, model HR00, poziv na broj 100-482-03. Kupac je potvrdu o uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Klijet, terasa, šuma i vinograd, ukupne površine 1172 četvorna metra, Javorovac, Novigrad Podravski, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 64.910 kuna. Dražba se održa-

va 12. studenoga u 10.40 sati na Općinskom sudu u Koprivnici. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Stan, ukupne površine 50 četvornih metara, Osijek, Osječko-baranjska županija, procijenje-

ne vrijednosti 333.250 kuna. Dražba se održava 13. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Osijeku. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 33.000 kuna, a uplaćuje se na račun Suda u Osijeku, broj HR3­52­3­90­0­01130­00­00­419, s naznakom “jamčevina u predmetu broj 36OVR-1928/2012” model HR05 poziv na broj odobrenja 140-19282012. Kuća i dvorište, ukupne površine 346 četvornih metara, Vinkovci, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 583.957,38 kuna. Dražba se održava 14. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Vinkovcima. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Četverosobni stan, ukupne površine 76 četvornih metara, Kumrovec, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 183.240 kuna. Dražba se održava 15. studenoga u 8 sati na Općinskom sudu u Zaboku. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Stambeno-poslovna zgrada i dvorište, ukupne površine 338 četvornih metara, Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 6.989,557,76 kuna. Dražba se održava 18. studenoga u 10 sati na Općinskom sudu u Daruvaru. Nekretnina se ne

Međunarodni sajam knjiga i učila od 12. do 17. studenog, Zagreb Sajam okuplja poslovni svijet izdavačkog i edukativnog stvaralaštva

Inova

može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Hrvatski salon inovacija

Pašnjak, ukupne površine 591 četvorni metar, Jazavica, Novska, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 886,50 kuna. Dražba se održava 18. studenoga u 12 sati na Općinskom sudu u Kutini. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 20 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Sajam glazbe i multimedije

Kuća i dvorište, ukupne površine 294 četvorna metra, Vukovar, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 60.000 kuna. Dražba se održava 18. studenoga u 9.15 sati na Općinskom sudu u Vukovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, a uplaćuje se na žiro-račun Općinskog suda u Vukovaru broj 2390001-1300001155 s pozivom na broj 02 14752009. Oranica, ukupne površine 15.505 četvornih metara, Ciglenik, Kutjevo, Požeško-slavonska županija, procijenjene vrijednosti 36.436,75 kuna. Dražba se održava 19. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Požegi. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, a uplaćuje se na žiro račun Suda HR95 23900011300001376, model HR02 60911.

od 12. do 17. studenog, Zagreb Tradicionalna nacionalna izložba inovacija i novih proizvoda s brojnim pratećim sadržajima te s atraktivnim programom nagrađivanja

od 12. do 17. studenog, Zagreb Ponuda svjetskih proizvođača glazbala, glazbene i profesionalne audio opreme

Info Sajam informacijskih tehnologija od 12. do 17. studenog, Zagreb

Ideja – Kreacija – Proizvod Sajam ručnih izrada, domaćih delicija i umjetničkih obrta od 13. do 16. studenog, Rijeka Edukativno-prodajna manifestacija kojom se promovira domaća proizvodnja, ručni rad, originalnost ideja, raznovrsnost tehnika i materijala

Sajam kućnih ljubimaca i Županijska izložba malih životinja od 14. do 15. studenog, Bjelovar

Cro Eco Energy Expo Međunarodni sajam obnovljivih izvora energije od 15. do 17. studenog, Varaždin Okuplja tvrtke, međunarodne institucije i brojne profesionalce. Sajam prate zanimljive panel diskusije i prezentacije

Dani mladog maslinovog ulja Sajam maslinara i uljara iz Jadranske euroregije od 15. do 17. studenog, Vodnjan

Mesap Jesen Sajam poljoprivrede, moderne gradnje, obnovljivih izvora energije, ekološke opreme i komunalnog uređenja od 16. do 17. studenog, Nedelišće

Gospodarski sajam - Sajam sira Sajam sira, poljoprivrednih, gospodarskih i obrtničkih proizvoda od 16. do 17. studenog, Grubišno Polje Predstavit će se proizvođači sira, mljekarske kuće i mali sirari iz cijele Hrvatske

Podatke sakupili:

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)


28 SVIJET FINANCIJA *vijesti Prihodi blizu prošlogodišnje razine U trećem tromjesečju Allianz Grupa nastavila je uspješan trend iz prve polovine godine unatoč negativnim valutnim učincima. Prihodi u iznosu od 25,1 milijarde eura blizu su prošlogodišnje razine od 25,2 milijarde eura, uz pad od 0,2 posto. Operativna dobit iznosila je 2,5 milijardi eura, te je pala za 0,7 posto u usporedbi s trećim tromjesečjem prošle godine. Neto dobit pripisiva dioničarima porasla je za 6,3 posto, na više od 1,4 milijarde eura. Ugovori vrijedni 5,25 milijuna kuna Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira renoviranje križevačke gradske knjižnice te obnovu fasada i ugradnju stolarije na 42 obiteljske kuće, a sve u cilju povećanja energetske učinkovitosti u javnim i stambenim objektima. Ugovor za povećanje energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama investicija je vrijedna 1,95 milijuna kuna, a 40 posto sredstava, odnosno 780.000 kuna, daje Fond. Renoviranje Gradske knjižnice Franjo Marković po načelima održive gradnje stajat će 3,3 milijuna kuna, od kojih Fond osigurava 993.000. Stabilizacija poslovanja ZG holdinga

Zagrebački holding riješio se velikih financijskih problema. Poslovanje mu je stabilizirano zahvaljujući nizu aktivnosti provedenih u cilju rješavanja dugovanja u iznosu od milijardu kuna. Tijekom posljednja četiri mjeseca tako su realizirane mjere financijskog restrukturiranja među kojima i prodaja dijela potraživanja za društvenu infrastrukturu, reprogram dospjelih kratkoročnih kredita i reduciranje troškova službenih vozila i reprezentacije.

Privredni vjesnik Broj 3802, 11. studenoga 2013.

( između 9 i 12,4%

rasli plasmani središnjoj državi od lipnja do rujna

Aktualna kretanja u bankarstvu

Profitabilnost banaka na povijes Kamatne stope kod hrvatskih banaka su u padu i kreću se u okviru intervala eurozone još iz 2010. go stanovništva nalazi pri dnu ljestvice EU zemalja, između Nizozemske i Rumunjske Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

K

reditiranje države i dalje je glavni rastući posao banaka. Naime, od lipnja do rujna plasmani središnjoj državi rasli su po stopama između devet posto i 12,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Međugodišnji pad kreditiranja stanovništva, navodi se u kvartalnoj publikaciji Hrvatske udruge banaka HUB Pregled 3, u rujnu je prvi put nakon studenog 2012. smanjen na razinu ispod jedan posto. Međutim, uporedo s padom automobilskih, stambenih i hipotekarnih (kod kojih je usporen pad) kredita, kaže Milan Deskar-Škrbić iz Arhivanalitike, veća potražnja bila je za nenamjenskim kreditima kojima građani ponajčešće nastoje premostiti neke druge preuzete financijske obveze. “Prema razini kreditiranja stanovništva, Hrvatska se nalazi pri dnu ljestvice EU zemalja, između Nizozemske i Rumunjske”, ističe on. Na vrhu ljestvi-

ce je Slovačka, a na dnu Mađarska. Kreditiranje poduzeća pak od lipnja do rujna je bilo, u prosjeku, na 3,06 posto nižoj razini u odnosu na isto razdoblje lani. U apsolutnim izno-

U apsolutnim iznosima, u rujnu su plasmani poduzećima bili niži za 2,16 milijardi kuna u odnosu na isti mjesec lani sima, u rujnu su plasmani poduzećima bili niži za 2,16 milijardi kuna u odnosu na isti mjesec u 2012. godini. No, kada se podatak korigira za prodaju dijela kreditnog portfelja jedne banke potkraj prošle godine, krediti poduzećima bilježe blagi rast. “Hrvatska se prema kreditiranju poduzeća nalazi u društvu Švedske, Rumunjske i Njemačke”, napominje Deskar-Škrbić. Valja naglasiti kako u EU po kredit najčešće odlaze poduzeća u Belgi-

ji, a najrjeđe ona u Velikoj Britaniji. Unutar intervala eurozone Kamatne stope kod hrvatskih banaka su u padu i kreću se u okviru intervala eurozone još od 2010. godine. Više stope u prosjeku nude banke u Grčkoj, Španjolskoj

i Sloveniji. Tako se kamatna stopa na stambene kredite od 5,5 posto, koliko je u kolovozu u prosjeku zabilježeno kod hrvatskih banaka, također kreće unutar intervala eurozone. Više stope bilježe banke u Portugalu, Sloveniji, Španjolskoj i Slovačkoj. U zemljama Srednje i Istočne Europe koje nemaju euro

stope su niže u Češkoj, a više u Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj. “Kamatne stope na stambene kredite stanovništvu ubrzano su rasle te su nakon 2011. godine počele padati”, naglašava analitičar dodavši kako ovi podaci povrđuju da u Hrvatskoj ipak nisu najviše kamatne stope na stambene kre-

zakon o potrošačkom kreditiranju

Izmjena zakona je suvišna? Sabor je prošli tjedan raspravljao o konačnom tekstu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju. Ministar financija Slavko Linić naglasio je kako je cilj zaštita građana u poslovanju s bankama jer oni sve teže izvršavaju preuzete financijske

obveze prema njima te im raste nelikvidnost. Također, dodao je, definirane su sve ugovorene naknade te će se probati riješiti problem onih prekoračenja na tekućim računima koja nisu bila dovoljno jasno definirana. Valja istaknuti kako će zakon kamate u onim kreditima koji imaju apre-

cijaciju veću od 20 posto prema početnom tečaju određivati na temelju početne kamatne stope i vrijednosti libora (londonska međubankovna ponudbena promjenjiva kamatna stopa). Udruga Franak priopćila je kako je iznenađena naglim obratom koji se dogodio u Saboru. “Vla-

da je napravila još jedan ustupak bankarskom lobiju. Umjesto već prihvaćenog kvalitetnog rješenja za određivanje načina utvrđivanja kamatnih stopa koje su nezakonito ugovorene u tisućama kreditnih poslova, umjesto rješenja kojim su razmjerno i u skladu sa stvarnim dugovima obu-

hvaćeni svi dužnici čiji su krediti poskupjeli uslijed rasta tečaja rizičnih valuta, Vlada predlaže amandman na Konačni prijedlog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju. Na temelju toga amandmana većina dužnika u kreditima s valutnom klauzulom koja je aprecirala više od 20 posto ubudu-


29

www.privredni.hr Broj 3802, 11. studenoga 2013.

( 3,06% pad

Hrvatska narodna banka

kreditiranja poduzeća u odnosu na lipanj-rujan lani

no niskim razinama dine. No ipak se Hrvatska prema razini kreditiranja dite u EU-u, kako mnogi misle. Prosječna kamatna stopa za potrošačke kredite od 8,42 posto isto je unutar intervala eurozone. Više stope bilježe banke u Estoniji, Slovačkoj i Španjolskoj. U zemljama Srednje i Istočne Europe, članicama EU-a koje nisu uvele euro, kamate su u prosjeku više nego u Hrvatskoj. Prosječne kamatne stope na dugoročne ili tzv. investicijske kredite poduzećima u Hrvatskoj od 5,38 posto već se cijelo desetljeće vrlo precizno kreću uz rub gornjeg intervala eurozone. Od sredine 2011. primjećuje se blago odvajanje prema dolje, koje je bilo osobito primjetno sredinom prošle godine kada su rasle kamatne stope u zemljama eurozone koje su najjače pogođene krizom. U proteklih godinu dana, međutim, taj učinak se izgubio. Stope su u Hrvatskoj trenutačno više od intervala eurozone, a za pad maksimalne razine kamatnih stopa najzaslužniji je njihov pad u Slovačkoj. Među zemljama Sred-

će bi imala gotovo identične kamate, ali bitno različite veličine anuiteta unatoč činjenici da su podigli jednake iznose kuna na jednaki broj otplatnih anuiteta”, ističe se u priopćenju. Radi se o admi-

nje Europe koje su u EUu, ali nisu uvele euro, hrvatske kamatne stope niže su nego u Rumunjskoj i Bugarskoj, a više nego u Češkoj, Estoniji i Litvi.

ših kredita pozicioniran je logično u međunarodnoj usporedbi - uz bok Mađarskoj, Sloveniji, BiH i Latviji.

Novi udar krize Zanimljivo je i to da je nakon prvog negativnog šoka profitabilnosti bankarskog sektora u prvom valu krize, u 2011. došlo do naglog oporavka. Međutim, novi je udar krize bio još jači od prvoga i banke sada bilježe povijesno najveći pad neto dobiti. Tako je od trećeg kvartala 2012. do drugog ovogodišnjeg kvartala ona bila za 44,7 posto niža nego u usporedivom ranijem godišnjem razdoblju. U drugom tromjesečju došlo je do blagog porasta omjera loših kredita u sektoru trgovačkih društava. U sektoru stanovništva je taj omjer prvi put porastao na razinu iznad 10 posto. Zbog toga je ukupan omjer loših kredita u drugom tromjesečju porastao iznad 15 posto. A s obzirom na dubinu i trajanje krize, omjer lo-

Milan Deskar-Škrbić kaže kako najveći problemi s naplatom postoje kod kunskih kredita. Problem je podjednako zastupljen kod eurskih i kredita u švicarcima (tj. kredita uz te valutne klauzule). Međutim, kod stambenih se kredita problem naplate javlja u više nego dvostruko većem postotku kod onih koji su vezani uz švicarski franak nego kod onih vezanih uz vrijednost eura.

nistrativnoj odnosno socijalnoj mjeri kojom se ne rješava problem nezakonitosti već ugovorenih promjenjivih kamatnih stopa. “Tu nezakonitost očigledno će morati rješavati sudovi u Hrvatskoj.

Ipak, konačno mišljenje o svemu dat ćemo nakon što vidimo kako točno izgleda novi prijedlog”, kažu u udruzi. Zoran Bohaček, direktor HUB-a, ističe da su neki prijedlozi za izmjenu zakona suvišni. “Jer, oni su već riješeni ili se mogu riješiti negdje drugdje”, kaže on.

U Hrvatskoj ipak nisu najviše kamatne stope na stambene kredite u EU-u

Pad novčane mase

N

akon rasta u kolovozu, prema podacima Hrvatske narodne banke, u rujnu je zabilježen pad monetarnog agregata M1 (novčana masa) koji obuhvaća gotov novac izvan banaka, depozite ostalih bankarskih institucija i ostalih domaćih sekto-

Ne treba očekivati snažniji rast depozita ra kod HNB-a te depozitni novac kod banaka, na mjesečnoj razini, koji se ponajprije može pripisati uobičajenim kretanjima nakon završetka središnje turističke sezone zbog smanjenja potražnje za gotovinom i manjeg priljeva deviza od turizma. Novčana masa (M1) potkraj rujna je iznosila 57,9 milijardi kuna, što je za 1,2 milijarde kuna ili za dva posto manje nego na kraju kolovoza. Na godišnjoj je razini zabilježeno usporavanje rasta pa je u rujnu godišnja stopa rasta iznosila 11,7 posto (u usporedbi sa 13,3 posto u

kolovozu). Tome je najviše pridonijelo usporavanje rasta depozitnog novca od 5,6 milijardi kuna godišnje (+16,8 posto), dok gotov novac izvan banaka bilježi blagi godišnji rast od 2,3 posto. Povećana ukupna likvidna sredstva Monetarni agregat M4 (ukupna likvidna sredstva), koji obuhvaća novčanu masu, štedne i oročene kunske depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca, u rujnu je povećan za 1,6 milijardi kuna u odnosu na kolovoz, na 274,6 milijardi kuna, pri čemu su sve sastavnice M4, osim novčane mase, zabilježile mjesečni rast. Na godišnjoj razini agregat M4 viši je za 13,4 milijarde kuna ili za 5,1 posto. Tome je uz rast deviznih depozita (od 7,6 milijardi kuna ili 5,1

posto) pridonio i rast obveznica i instrumenata tržišta novca (za 2,2 posto). S druge strane, kunski su depoziti ublažili rast M4 na godišnjoj razini (smanjeni su za 686 milijuna kuna ili za 1,6 posto). Analitičari RBA do kraja ove godine ne očekuju snažnije intenziviranje rasta iznosa monetarnih agregata. S obzirom na izražena nepovoljna kretanja na tržištu rada, koja se nastavljaju i u ovoj godini, snažniji rast depozita ne treba očekivati. Rast štednje stanovništva, koja čini najveći dio ukupnih depozita, bit će ograničen činjenicom da do rasta raspoloživih dohodaka neće doći. Zbog ionako slabe likvidnosti sektora trgovačkih društava te procesa razduživanja ne treba očekivati ni značajniji rast s te strane, prognoziraju u RBA.

Državni zavod za statistiku

U rujnu 1.371.307 zaposlenih Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupan broj zaposlenih osoba u rujnu iznosio je 1.371.307, što je na godišnjoj razini smanjenje od jedan posto. Pravne osobe su zapošljavale 1.133.748 osoba, što je godišnje smanjenje za 0,6 posto. Nakon što je u mjesecima ususret središnjoj turističkoj sezoni (od ožujka do srpnja) broj zaposlenih u pravnim osobama bilježio rast na mjesečnoj razini, u rujnu je drugi mjesec za redom zabilježeno smanjenje zaposlenih u pravnim osobama što je uobi-

čajeno sezonsko kretanje nakon završetka središnjeg dijela turističke sezone. Broj zaposlenih u pravnim osobama, u odnosu na kolovoz smanjen je za 0,8 posto. Promatrajući kretanja broja zaposlenih kumulativno od siječnja do rujna ove godine, blagi rast zaposlenih u pravnim osobama u odnosu na isto razdoblje 2012. godine bilježe samo djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, poslovanje nekret-

ninama te obrazovanje. S druge strane, u svim ostalim djelatnostima kako iz javnog tako i iz privatnog sektora zabilježen je pad u promatranom razdoblju. Snažan pad zaposlenih zabilježen je u sektoru građevinarstva gdje je u rujnu bilo 72.125 zaposlenih. U odnosu na rujan prošle godine broj zaposlenih u tom sektoru manji je za 7,7 posto, dok je u odnosu na rujan 2008. godine zaposlenost u građevinarstvu smanjena za 29.500 osoba ili za 29 posto. Prerađivačka industrija, koja kao pojedinačni sektor zapošljava najviše ljudi, u rujnu je imala 198.971 zaposlenog, što je na godišnjoj razini smanjenje od 3,5 posto.


30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3802, 11. studenoga 2013.

Tržište novca Zagreb

Dio potražnje ostaje nepodmiren Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

P

rva dekada studenoga i kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija prolaze izuzetno mirno na hrvatskom novčanom tržištu. Zbog visoke likvidnosti sudionika i dominantne ponude novca, u trgovanju sudionika nema napetosti. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama vrlo je skromna, a kamatne stope bilježe minimalne razine. Unatoč tome, u organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb gotovo svakodnevno dio potražnje ostaje nepodmiren zbog među-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Promet

4

600

3

400

2

200

1

4.11.2013.

5.11.2013.

6.11.2013.

sobnih ograničenja sudionika. Ipak, u ovome je razdoblju trgovanje sudionika bilo obilnije zbog rasta potražnje za pozajmicama na dulji rok. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 0,51 posto.

7.11.2013.

0

8.11.2013.

U ovome razdoblju nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija i za sada nije najavljen datum održavanja sljedeće aukcije. Prošle je godine u studenome održana samo jedna aukcija, i to na kraju mje-

4. - 8. 11. 2013.

28. - 31. 10. 2013.

u%

800

0

de. Slijedom toga će i međusobno trgovanje i dalje biti skromno, a kamatne stope na vrlo niskim razinama.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

ponedjeljak

utorak

seca. Budući da je likvidnost sudionika izuzetno visoka, novčano tržište je zasićenije viškovima ponude nego ikada do sada. Stoga je teško očekivati značajniju promjenu odnosa ponude i potražnje novca u zadnja dva

srijeda

četvrtak

petak

mjeseca u godini. Iako je pred nama početak novog razdoblja održavanja obvezne pričuve, te postupan uvod u blagdanske pripreme, nije realno očekivati veći rast potražnje za novcem jer većina sudionika ima višak ponu-

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Slab tjedan za kunu

Pad vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je prošli tjedan u odnosu na američki dolar oslavaluta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

EUR

kanadski dolar

5,430142

JPY

japanski jen (100)

5,787096

CHF

švicarski franak

6,197301

GBP

britanska funta

9,133725

USD

američki dolar

5,682284

EUR

euro

umanjena za 0,1 posto vrijednosti.

USD

7.628

5,371606

CAD

5.70

CHF

6.200

7.624

5.68

6.195

7.620

5.66

6.190

7.616

5.64

6.185

7.612

5.62

6.180

7.608

5.60

6.175

5.11.

6.11.

7.11.

8.11.

4.11.

5.11.

6.11.

7.11.

8.11.

4.11.

5.11.

6.11.

7.11.

8.11.

Međunarodno tržište kapitala

Većina indeksa u minusu Ulagači na svjetskim burzama početkom proteklog tjedna bili su uglavnom oprezni zbog iščekivanja nekoliko važnih poslovnih i gospodarskih izvje6850 6800

šća, odluke Feda, američke središnje banke, o poticajnim mjerama te zbog mogućeg zaoštravanja monetarne politike u Kini. Također, prilično ih 15900

FTSE 100

15800

je iznenadila neočekivana odluka Europske središnje banke o snižavanju ključnih kamatnih stopa u eurozoni na 0,25 posto jer su očekivali da će one 4050

Dow Jones

4000

6750

15700

3950

6700

15600

3900

6650

15500

3850

6600

15400

3800

4.11. 4340 4320

5.11.

6.11.

7.11.

8.11.

4.11. 9150

CAC40

9100

5.11.

6.11.

7.11.

8.11.

DAX

14800

9050

14600

4280

9000

14400

4260

8950

14200

4240

8900

14000

5.11.

6.11.

7.11.

8.11.

4.11.

5.11.

6.11.

7.11.

8.11.

NASDAQ

4.11. 15000

4300

4.11.

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula razinu od 183,9731 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim tjednom, primjećuje se pad od gotovo 0,2 posto. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

1,0%

0,25%

0,8%

0,20%

0,6%

0,15%

0,4%

0,10%

0,2%

0,05%

0,0%

7,62392

primjena od 9. studenoga 2013. 4.11.

Izvor: HNB

nja za 0,2 posto. Također, vrijednost kune je u usporedbi s eurom u promatranom razdoblju

bjela za 0,8 posto. Vrijednost domaćeg platnog sredstva je u odnosu na švicarski franak bila ma-

5.11.

6.11.

7.11.

8.11.

6.11.

7.11.

8.11.

NIKKEI 225

4.11.

5.11.

ostati na dosadašnjoj razini od 0,5 posto. Na tjednoj razini pak većini promatranih burzovnih indeksa je umanjena vrijednost. Tako je tehnološki indeks Nasdaq umanjio vrijednost za jedan posto. Indeks Pariške burze CAC40 bio je manji za 0,7 posto, a londonski FTSE za 0,9 posto. Također, indeks Tokijske burze Nikkei (koja nije radila u ponedjeljak zbog praznika) oslabio je gotovo za jedan posto. S druge strane, frankfurtski DAX je od prošlog ponedjeljka do petka uvećan za 0,3 posto, kao i američki Dow Jones.

7.10.

17.10.

27.10.

7.11.

4.11.

5.11.

6.11.

7.11.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 7.11.2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) 189,0335 AZ obvezni mirovinski fond 189,3898 Erste Plavi obvezni mirovinski fond 168,9806 PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 182,9944 Raiffeisen obvezni mirovinski fond 183,9731 MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi 198,0899 AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 217,5680 AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 135,1510 CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 157,4657 Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 161,3645 Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 174,6655 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi 108,2924 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 122,7866 Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 209,7774 AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 204,4571 AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 220,6738 AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 104,0433 Z ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 161,0394 AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 141,3954 Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 118,6673 CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 185,3963 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 124,9870 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 135,0691 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 197,5289 Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 170,0034 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 138,1363 121,0763 Zatvoreni dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 160,3081 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


31

www.privredni.hr Broj 3802, 11. studenoga 2013. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 89,574 milijuna kuna

Crobex drugi tjedan u plusu na tjednoj razini rast od 43 posto odnosno uvećanje od 15,3 milijuna kuna. Indeks Crobex je porastao drugi tjedan uzastopno, ovaj put za 0,15 posto, a njegova posljednja vrijednost bila je 1.767,02 boda.

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

rotekli tjedan je redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 51,2 milijuna kuna, što je Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) AD Plastik d.d. Ledo d.d. Valamar Adria Holding d.d. Belje d.d. Atlantska plovidba d.d. Atlantic Grupa d.d. Podravka d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d.

+1,71% +1,13% -3,27% +1,25% -3,52% +0,34% -5,51% +2,08% +0,86% -3,01%

zadnja cijena 169,85 267,99 127,00 8.100,00 149,00 52,68 333,33 672,74 246,90 1.387,00

promet 14.544.253,83 6.787.260,70 4.717.441,33 3.217.288,29 2.768.420,08 2.439.792,05 1.897.602,25 1.710.286,08 1.671.121,10 1.567.300,18

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 35.831.102,52 kn

Najveći promet ostvaren je dionicama HT-a, kojima je trgovano u vrijednosti od 14,5 milijuna kuna. HT je tjedan završio s rastom od 1,71 posto, na 169,85 kuna. Dobitnik tjedna među najlikvidniji10 dionica s najvećim rastom cijene

ma je Atlantic Grupa, čija je cijena rasla za 2,08 posto, na 672,74 kune, uz promet od 1,7 milijuna kuna. Među najlikvidnijima tjedan su u crvenom završila četiri izdanja. Gubitnik je Atlantska plovid-

tjedna promjena

Industrogradnja Grupa Spin Valis d.d. Finvest Corp Badel 1862 Proficio Turbo certifikat € Bund fut. Short 2 Solaris Turbo certifikat nafta short 3 Turbo certifikat srebro short 4 Turbo certifikat DAX long 5

zadnja cijena

+21,20% +20,24% +16,39% +15,55% +15,45% +14,77% +12,51% +11,15% +11,03% +11,01%

79,99 285,01 71,00 17,39 23,09 44,30 709,93 142,50 31,20 146,20

promet 15.929,89 8.550,30 26.478,44 4.246,64 144.691,06 11.769,20 512.801,73 103.066,00 1.547,50 40.760,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.767,0200 1.003,4500 100,1678 123,4836

ba čiji je pad, uz promet od 1,9 milijuna kuna, iznosio 5,51 posto. Ukupno je 11 izdanja skupilo promet 10 dionica s najvećim padom cijene Centar banka d.d. Turbo certifikat nafta long 2 Turbo certifikat zlato long 3 Turbo certifikat DAX short 3 Turbo certifikat srebro long 4 Hoteli Brela d.d. Turbo certifikat srebro long 3 Croatia osiguranje d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Hoteli Maestral d.d.

tjedna promjena +0,15% +1,28% -0,04% +0,06%

veći od milijun kuna, dok je 16 izdanja protrgovano u vrijednosti većoj od pola milijuna kuna.

tjedna promjena -74,76% -27,64% -23,53% -19,96% -19,17% -12,73% -11,36% -10,00% -9,45% -9,03%

zadnja cijena 5,30 28,80 107,60 20,01 19,40 6,10 31,20 6.300,00 305,10 120,07

promet 222,60 787.381,05 30.111,00 240.108,00 44.710,49 23.895,25 1.722,20 95.905,00 15.625,60 8.640,92

*vijesti

Većina fondova rasla, dobitnik HI-growth Proteklog je tjedna 48 od aktivnih 77 fondova poraslo, dok je 29 fondova tjedan završio u minusu. Od 35 dioničkih fondova 17 ih je poraslo, a naviše HI-growth, za 1,25 posto, čime je postao dobitnik tjedna. U grupi dioničkih fondova najve-

ći pad zabilježio je fond NETA New Europe (-2,04 posto) te je postao gubitnik tjedna. Kod mješovitih je od ukupno 15 poraslo njih pet. HI-balanced je ostvario najveći tjedni rast od 0,78 posto. Najviše je na vrijednosti izgubio NETA Emerging Mar-

kets Balanced, a pao je za 0,75 posto. Šest obvezničkih fondova je poraslo, a dobitnik je ZB bond s rastom od 0,37 posto. Negativni rezultat kod obvezničkih bilježe samo Capital One (-0,02 posto) i PBZ Bond s minusom od 0,003 posto.

Svih 20 novčanih fondova je poraslo u rasponu od 0,01 do 0,05 posto. Najuspješniji su bili NETA MultiCash s rastom od 0,05 posto, a slijede Locusta Cash, Agram Euro Cash, VB Cash i OTP euro novčani, svi s rastom od 0,04 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 30. 10. do 07. 11. 2013. godine ICF Balanced

kn

98,1825

*Tjedna promjena [%] -0,64

KD Victoria

kn

14,2448

-0,62

HPB Global

kn

76,4995

-0,03

HI-growth

8,7587

1,25

OTP uravnoteženi

kn

100,1133

-0,25

Raiffeisen World

121,8700

0,34

KD Balanced

kn

7,9424

0,51

ZB euroaktiv

128,4700

0,50

NETA Emerging Markets Balanced

kn

71,7076

-0,75

ZB trend

131,5400

0,50

Agram Trust

kn

54,7875

0,32

FIMA Equity

kn

56,8063

-0,62

NETA GBEM

8,3346

-0,05

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

KD Prvi izbor

kn

12,0710

-0,58

Allianz Portfolio

kn

121,6323

0,26

Ilirika JIE

127,3920

-0,56

Raiffeisen Prestige

91,8900

-0,42

Raiffeisen Central Europe

47,6500

0,55

VB SMART

96,1368

-0,13

PBZ Equity fond

8,8595

0,05

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

HPB Dionički

kn

85,2220

-0,25

ZB bond

168,9600

0,37

Erste Adriatic Equity

73,7400

-0,09

HI-conservative

12,5746

0,19

NETA Global Developed

kn

95,7872

0,66

Raiffeisen Bonds

155,9400

0,06

ZB aktiv

kn

101,0200

0,89

PBZ Bond fond

110,6521

-0,00

Capital Two

kn

64,1386

-0,50

Erste Bond

123,7500

0,11

Ilirika Azijski tigar

42,6283

-0,14

Capital One

kn

182,8684

-0,02

PBZ I-Stock

kn

59,0163

-0,14

HPB Obveznički

136,4251

0,10

HPB Titan

67,5179

0,54

Erste Adriatic Bond

101,5500

0,04

HPB WAV DJE

112,6379

0,97

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

Platinum Global Opportunity

$

13,1460

-1,49

PBZ Novčani fond

kn

141,0291

0,02

KD Nova Europa

kn

6,5475

-0,19

ZB plus

kn

172,6785

0,02

OTP indeksni

kn

37,3318

-0,37

ZB europlus

147,8145

0,02

Platinum Blue Chip

91,6282

0,25

PBZ Euro Novčani

135,9533

0,03

NETA MENA

kn

496,1619

0,64

Raiffeisen Cash

kn

154,2300

0,01

OTP MERIDIAN 20

85,6481

0,27

Erste Money

kn

148,1300

0,02 0,03

A1

kn

79,2200

0,32

HI-cash

kn

147,9982

NETA US Algorithm

kn

148,0201

-0,19

PBZ Dollar fond

$

127,7960

0,01

NETA New Europe

kn

89,9535

-2,04

HPB Novčani

kn

140,9867

0,02

NETA GDEM

8,6645

-0,06

OTP novčani fond

kn

130,3941

0,03

Ilirika BRIC

72,2439

-1,50

VB Cash

kn

125,2617

0,04

VB CROBEX10

kn

93,8482

0,11

Agram Euro Cash

11,8366

0,04

KD Energija

kn

9,6297

1,20

Allianz Cash

kn

116,4518

0,02

ZB BRIC+

85,6500

-0,36

Erste Euro-Money

113,2700

0,02

Raiffeisen Prestige Equity

111,9200

-0,35

Auctor Cash

kn

106,9826

0,03

Allianz Equity

115,5976

0,16

Raiffeisen euroCash

103,9400

0,02

HPB Euronovčani

104,5668

0,03 0,04

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

137,4900

0,29

Locusta Cash

kn

1294,4990

PBZ Global fond

kn

90,9245

-0,34

NETA MultiCash

kn

104,0016

0,05

HI-balanced

10,5375

0,78

OTP euro novčani

100,7897

0,04

Raiffeisen Balanced

118,2800

-0,30

Dobit Olympije Vodice Tvrtka Olympia Vodice je u devet mjeseci ostvarila gotovo 34,2 milijuna kuna ukupnih prihoda, što je više za 8,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Pritom je imala dobit od 5,9 milijuna kuna. Najveći dio ukupnih prihoda čine oni od prodaje koji iznose nešto više od 32 milijuna kuna, što je povećanje od čak 11,9 posto, objavila je tvrtka u nerevidiranom, nekonsolidiranom financijskom izvješću na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Ukupni rashodi iznose 28,2 milijuna kuna i veći su za 2,3 posto u odnosu na one u istom razdoblju lani. ACI: Niži prihodi, veći rashodi

Nautička tvrtka Adriatic Croatia International Club (ACI) u devet mjeseci ostvarila je bruto financijski rezultat poslovanja u iznosu od 31,2 milijuna kuna, što je za 7,4 milijuna kuna ili 19 posto manje od realizacije u istom razdoblju lani. Poslovni prihodi (u koje spadaju oni od stalnog, mjesečnog i dnevnog veza, zakupa i ostalih usluga nautičarima) iznose 157,8 milijuna kuna i niži su za 2,7 milijuna kuna ili dva posto. Poslovni rashodi iznose 127 milijuna

kuna i za tri posto su veći u odnosu na prethodnu godinu. Gubitak DTR-a DTR je od početka godine do konca rujna ostvario gubitak u iznosu od 3,5 milijuna kuna. Pritom je ukupni prihod tvrtke bio 1,9 milijuna kuna, a rashodi oko 5,5 milijuna kuna. Najveći trošak bio joj je onaj za bruto plaće oko 95 zaposlenika. Recesija koja je zahvatila cijeli svijet još je više pogoršala položaj tekstilne industrije, a pad prodaje odjeće na domaćem tržištu je veliki, objavila je tvrtka u financijskom izvješću na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Rast prihoda Valamar Adria Holdinga Valamar Adria Holding je zajedno sa svim društvima koja ulaze u konsolidaciju tijekom devet mjeseci ostvario 1,1 milijardu kuna ukupnih prihoda, što je bilo za 147 milijuna ili 15,4 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. U ukupnim prihodima, na inozemno tržište otpada 80,8 posto, a na domaće gotovo 19,2 posto. Prihodi inozemnog tržišta veći su u odnosu na isto razdoblje u 2012. za 6,4 posto, dok su se oni na domaćem povećali za nešto manje od 80 posto, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. Razlog tomu ponajprije je povećanje financijskih prihoda od prodaje dionica iz portfelja društva Linteum savjetovanje.


Tjedni gospodarski TV magazin

četvrtak u 19.30 sati na gledajte nas i na slijedećim regionalnim i lokalnim televizijama:

VKTV Vinkovci

SBTV Slavonski Brod

POLJOPRIVREDNA TV Požega

SRCE TV Čakovec

VTV Varaždin

TV TREND Karlovac

TV JADRAN Split

DUTV Dubrovnik

TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

RI TV Rijeka

VOX Zadar

TV ŠIBENIK


Pv 3802