Page 1

I Hrvati uskoro u Feniksu U konzorcij je udruženo 40 poduzeća iz regije i dovoljno je jak za nastup na velikim infrastrukturnim projektima

Obračun oko klađenja Privatne kladionice smatraju da Ministarstvo financija izravno pogoduje Hrvatskoj lutriji i potiče monopol

Dominacija energetike Ulaz među 500 najvećih tvrtki Srednje i Istočne Europe opet je izborilo 12 hrvatskih tvrtki

aktualno

svijet financija

svijet financija

Str. 6

Str. 20

Str. 21

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 7 9 3 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 9. rujna 2013. Godina LX / Broj 3793. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

hbor: novi poticaji izvoznicima / predstavljanja tvrtki / regija / stil / hrwwwatska / svijet financija

Imaju li male banke budućnost?

Smanjenje broja banaka nije trend, nego imperativ Među malim bankama više je onih koje bi mogle doživjeti sudbinu Centar ili Credo banke >>10-11

Intervju: Leonid Kožara

Više je mogućnosti za zajednički izlazak ukrajinskih i hrvatskih tvrtki na treća tržišta, kaže ministar vanjskih poslova Ukrajine

>> 4-5

G POSEBAN PRILO info EEN onosi

ork Što d rope Netw u E e is pr Enter

vrijeme je za ulaganja u dalmaciju

Investitorima koji imaju gotove projekte župan Zlatko Ževrnja zajamčio je dobivanje dozvola u roku od 60 dana

>> 12


Upoznajte gospodarski, kulturni i tradicijsko-etnografski potencijal hrvatskih županija

19 - 22. 9. 2013. Tema: Hrvatski proizvod na tržištu Europske unije

Partner sajma:

U istom terminu održava se MYSTIC ORGANICA - 4. međunarodni sajam alternative, zdravog života i graničnih područja znanosti

Zagrebački velesajam, Avenija Dubrovnik 15, 10020 Zagreb, Hrvatska Tel. +385 1 6503 421, 6503 407, Fax +385 1 6503 108, E-mail: sajam-zupanija@zv.hr

www.zv.hr


UVOD

www.privredni.hr Broj 3793, 9. rujna 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

Slavko Linić, ministar financija:

G(H)OST KOMENTATOR: MARIO MRLJIĆ, DIREKTOR RAZVOJA, NEOS

Reinvestiranje smanjilo punjenje proračuna

Poslovna inteligencija ide uzlazno

Mogućnost reinvestiranja zadržane dobiti smanjila je proračunske prihode. Proračun se puni kako je planirano, ali ipak, nešto veće iznenađenje je iznos zadržanih sredstava s obzirom na mogućnost neplaćanja poreza na dobit radi reinvestiranja. Ta je mogućnost imala negativni efekt na proračun veći od jedne milijarde kuna. To je jedno iznenađenje dobro za gospodarstvenike i nešto manje dobro za proračun.

Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva:

Uskoro niži nameti Stabilna porezna politika jedan je od kriterija konkurentnosti zemlje, ali kad je riječ o smanjenju parafiskalnih nameta, oni se mogu očekivati vrlo skoro. U nekoliko tjedana ćemo vrlo ozbiljno porazgovarati o svim prijedlozima iz svih resornih ministarstava. Mislim da ćemo smanjiti za bar 150-200 nameta. Trebamo izračunati koje je to budžetsko opterećenje bilo i što proračun može istrpjeti, a da rasteretimo poduzetništvo i gospodarstvo pa i građane tih parafiskalnih nameta. Vrlo brzo ćemo donijeti odluke u kojem to smjeru treba ići.

Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a:

Izvoz je kruna poduzetništva Izvoznici, kao i atletičari, moraju imati snage, brzine, hrabrosti i odlučnosti. Što je atletika u sportu, to je izvoz u ekonomiji - kruna poduzetništva. HBOR je lani kroz kredite i jamstva u izvozni sektor plasirao 8,4 milijarde kuna. U prvih sedam mjeseci ove godine plasmani su iznosili oko četiri milijarde kuna. Unatoč tome Hrvatska je još uvijek izrazito uvozno orijentirano gospodarstvo, a svi smo svjesni da bez rasta izvoza nema ni rasta ekonomije. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Ciljevi uvođenja IT sustava mogu biti razni - povećanje efikasnosti proizvodnje i kvalitete krajnjeg proizvoda, kao i automatizacije poslovanja ili unapređenje proizvodnih, prodajnih i logističkih procesa

P

ovijesno gledano, već više od pola stoljeća poslovne organizacije postupno uvode IT sustave u kontekstu podrške i unapređenja različitih poslovnih funkcija. Prvotno su se sustavi uvodili s ciljem podrške osnovnih procesa kao što su proizvodnja, nabava, prodaja, računovodstvo. Daljnjim razvojem tehnologija i globalizacije tržišta tijekom 80-ih i 90-ih IT tehnologije su postale osnova i ostalih poslovnih procesa te u nekim slučajevima i potpuno preuzele primat i promijenile način poslovanja (kao primjer možemo uzeti internet i mobilno bankarstvo, prodaju aviokarata i sličnih usluga). Ciljevi uvođenja IT sustava mogu biti razni - povećanje efikasnosti proizvodnje i kvalitete krajnjeg proizvoda, kao i automatizacije poslovanja, unapređenje proizvodnih, prodajnih i logističkih procesa i slično. Globalizacija i dinamičnost tržišta su natjerale brojne tvrtke da pored unapređenja i restrukturiranja osnovnih poslovnih procesa pokušaju steći dodatnu konkurentsku prednost uvođenjem IT tehnologija u

kontekstu upravljanja i donošenja poslovnih odluka. Tijekom 80-ih godina ovaj koncept se intenzivirao u obliku sustava za podršku odlučivanju, dok se tijekom 90-ih kristalizira potreba za specifičnim sustavima koji primarno služe za spremanje očišćenih, ujedinjenih i povijesnih podataka iz transakcijskih sustava u zasebnu bazu podataka popularno nazvanu “skladište podataka” (Data Warehouse). Skladišta podataka

Skladišta podataka su osnova tj. podloga svakog sustava poslovne inteligencije su strukturirana i optimizirana za analizu i izvještavanje za razliku od transakcijskih baza podataka koje su prilagođene podršci svakodnevnih procesa koji se fokusiraju na obradu pojedinačnih transakcija i dokumenata. Naravno, osim samog skladištenja, dodatno se na tržištu pojavljuju različiti alati koji krajnjem korisniku omogućuju uvid i samostalnu analizu podataka u realnom vremenu. Tako se

i koncept analiza pomiče od pregleda unaprijed pripremljenih izvještaja prema ad hoc analizama kojima upravljaju korisnici, i to na temelju analiziranih podataka. Osnovna postavka ovog koncepta (Data Driven Analysis) je da korisnik ne može unaprijed definirati u kojem će smjeru tražiti detaljniju razradu izvještaja dok ne vidi stvarne podatke i na osnovi oscilacija od očekivanih vrijednosti može samostalno detaljnije širiti analizu spuštanjem na nižu razinu detaljnosti ili razrade prema drugim kriterijima. Sustav s takvim karakteristikama nazivamo sustav poslovne in-

teligencije (Business Intelligence) iako zastupamo mišljenje da samo prikazivanje izvještaja, grafova i analiza koji se temelje jedino na osnovnim podacima iz transakcijskih/operativnih sustava nije sustav poslovne inteligencije u potpunom smislu. Da bismo neki sustav smatrali sustavom poslovne inteligencije, rješenje mora pružiti dodatnu vrijednost u smislu obogaćivanja podataka transformacijama i primjenama poslovnih pravila, omogućavanja povijesnih analiza, dodatnih klasifikacija i segmentacija na kojima se temelji izračun ključnih pokazatelja koji mogu imati utjecaj na donošenje poslovnih odluka. Iz navedenog može se zaključiti da su skladišta podataka osnova tj. podloga svakog sustava poslovne inteligencije. Trend uvođenja i korištenja sustava poslovne inteligencije u svijetu već duži niz godina ima uzlaznu putanju te se i prema zadnjoj analizi konzultantske kuće Gartner predviđa da će ulaganja u sustave poslovne inteligencije biti područje najvišeg prioriteta i udjela investiranja tijekom 2014. godine.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

Direktor: Darko Buković

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr


4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3793, 9. rujna 2013.

Leonid Kožara, ministar vanjskih poslova Ukrajine i predsjedavajući OESS-a

Hrvatsku i Ukrajinu vez prijateljstvo, a uskoro i Mi visoko cijenimo to što Zagreb podržava eurointegraciju Ukrajine i spreman je podijeliti s nama svoje iskustvo u pristup političkog partnerstva niti realnom potencijalu gospodarskih odnosa između Ukrajine i Hrvatske. Zato prioritetnu pažnju Igor Vukić vukic@privredni.hr

S

Leonidom Kožarom, ministrom vanjskih poslova Ukrajine i aktualnim predsjedavajućim OESS-a razgovarali smo u povodu njegovog službenog posjeta Hrvatskoj. Ministar Kožara susrest će se s hrvatskim gospodarstvenicima 9. rujna u Hrvatskoj gospodarskoj komori, gdje će se osnovati Poslovno vijeće za gospodarsku suradnju s Ukrajinom. Cilj rada tog vijeća bit će pomoć hrvatskim tvrtkama u nastupu na ukrajinskom tržištu. Poštovani Leonide Oleksandroviču, ovo je Vaš prvi posjet Hrvatskoj. Kako ocjenjujete dosadašnju suradnju Ukrajine i Hrvatske? - Politički odnosi između Ukrajine i Hrvatske jesu i oduvijek su bili izvrsni. Između nas nikad nije bilo nesporazuma, naše pozicije i ocjene slažu se u većini bilateralnih i multilateralnih pitanja. Želio bih naglasiti da siguran temelj za tako uzorno političko partnerstvo stvara kako naša etnička srodnost, jezična i kulturološka bliskost, tako i zajednička želja da gradimo budućnost u ujedinjenoj Europi. Pošto je članstvo u EU-u strateški cilj Ukrajine, ulazak Hrvatske u EU dopunjuje naše tradicionalno prijateljstvo dodatnim značenjem. Mi visoko cijenimo to što Zagreb podržava eurointegraciju Ukrajine i spreman je podijeliti s nama svoje iskustvo u pristupanju EU-u.

Što se tiče trgovinskogospodarske suradnje, jasno je da njena razina ne odgovara ni razini političkog partnerstva niti realnom potencijalu gospodarskih odnosa između Ukrajine i Hrvatske. Zato prioritetnu pažnju moramo posvetiti upravo snažnom jačanju trgovinskogospodarske suradnje. Nama je neophodno usredotočiti se na potražnju i realizaciju konkretnih uzajamno korisnih projekata, i u tome veliku ulogu mogu imati gospodarske komore dviju država. Već smo uveli izuzetno korisnu praksu održavanja hrvatskoukrajinskih poslovnih foruma tijekom kojih poslovni ljudi dviju država mogu uspostaviti neposredne kontakte. Počevši od 2000., održalo se već osam takvih događaja. Zadnji je bio u ožujku ove godine u Donecku, a sljedeći se planira već u listopadu ovdje u Zagrebu. Naročito značajan uspjeh naše su države postigle u razvoju međuregionalne suradnje. To su izravni, međuljudski kon-

za potpisivanje još dvaju dokumenata. Partnerski odnosi uspostavljeni su također između dva ukrajinska i dva hrvatska grada. U kojim ekonomskim sektorima je moguće brže potaknuti suradnju? - Između najperspektivnijih izdvojit ću metaluršku industriju, brodogradnju, prometnu i kemijsku industriju, energetski sektor, građevinarstvo, farmaceutiku, poljoprivredu... Energetski sektor, bez preuveličavanja, ima strateško značenje. U tom području dobru perspektivu ima zajedničko sudjelovanje hrvatskih i ukrajinskih državnih naftnih i plinskih kompanija i njihovih podružnica, u izgradnji novih (ili obnovi postojećih) naftovoda i plinovoda, LNG terminala, te u razradi i eksploatiranju naftnih i plinskih polja u Hrvatskoj i Ukrajini. Imamo dobre preduvjete za uspješnu suradnju u razvoju alternativnih i obnovljivih izvora ener-

Robna razmjena Ukrajine i Hrvatske Robna razmjena Ukrajine i Hrvatske bila je u 2012. godini vrijedna 94 milijuna dolara, od čega je hrvatski izvoz bio 54 milijuna dolara. U prvih sedam mjeseci ove godine izvoz u Ukrajinu iznosio je 12,7 milijuna dolara, dok je uvoz bio vrijedan 22,9 milijuna dolara. Najveći dio hrvatskog izvoza u Ukrajinu odnosi se na izvoz lijekova (28,9 milijuna dolara u prošloj godini). takti, neposredna gospodarska i kulturna razmjena. Na današnji dan već osam ukrajinskih oblasti potpisalo je sporazum o partnerstvu s hrvatskim županijama, a spremaju se

gije kao što su bioenergetika, korištenje sunčeve energije, toplinske energije okoliša, razvoj vjetroelektrana, korištenje hidropotencijala malih rijeka Hrvatske i Ukrajine.

Naravno, kad je riječ o Hrvatskoj, nije moguće zaobići turizam. Zahvaljujući tome što je hrvatska vlada u zadnje četiri godine ukidala vize za državljane Ukrajine tijekom ljetne sezone, broj naših turista porastao je sa 33.000 u 2009. godini na više od 70.000 u 2012. Nadam se da povratak na vizni režim zbog ulaska vaše države u EU neće značajno utjecati na ovu tendenciju rasta. Primijetit ću da je turizam za sada ulica s jednosmjernim prometom jer u Ukrajini praktički nema hrvatskih turista. Međutim, kod nas se ima što

pogledati, a i gdje odmoriti. Kijev, Lavov, Odesa pravi su turistički biseri. Odmor u Karpatima i okolici, u gornjem dijelu rijeke Dnjestar, gdje se nalazi i povijesna domovina Bijelih Hrvata, ili, recimo, na Krimu, može lijepo iznenaditi čak i one koji su odrasli na Jadranskoj obali. Uz to, mi smo još od 1. lipnja 2012. ukinuli vize za državljane Hrvatske. Stoga, Ukrajina je potpuno otvorena za sve vas i spremna za plodnu i uzajamno korisnu suradnju. Što hrvatski gospodarstvenici mogu očekivati

od ukrajinskog tržišta? Kome se mogu obratiti za informacije o poslovnim kontaktima i uvjetima poslovanja? - Mi stvaramo optimalne pravne uvjete za razvoj poduzetništva, poboljšanje poduzetničke klime, privlačenje stranog kapitala i investicija. Pojednostavljena je zakonska regulativa, optimiziran postupak zasnivanja i likvidacije biznisa, državnog nadzora i kontrole, tehničkog reguliranja. U okvirima porezne reforme predviđeno je smanjenje poreznog opterećenja na biznis, smanjenje stope poreza na dobit poduze-


5

www.privredni.hr Broj 3793, 9. rujna 2013.

uje dugo i blisko zajedničko tržište EU-a anju EU-u. Što se tiče trgovinsko-gospodarske suradnje, jasno je da njezina razina danas nikako ne odgovara niti razini moramo posvetiti upravo snažnom jačanju trgovinsko-gospodarske suradnje U šest mjeseci stiglo oko 900 milijuna dolara stranih investicija Kakva je konkurencija i tko su najveći strani ulagači u Ukrajinu? - Mi smo već mnogo toga učinili za poboljšanje uvjeta vođenja biznisa u Ukrajini i jačanje investicijske privlačnosti naše zemlje, i to pridonosi dolasku direktnih investicija u nacionalno gospodarstvo. U prvih šest mjeseci ove godine u ukrajinsku ekonomiju stiglo je oko 900 milijuna dolara stranih investicija. Do 1. srpnja izravne strane investicije dosegnule su 55,3 milijarde američkih dolara, što predstavlja 1218 dolara per capita. Iz zemalja EU-a došlo je 42,8 milijardi dolara (77 posto ukupnog dioničkog kapitala), iz zemalja ZND-a 4,4 milijarde dolara (osam posto). Investicije su nam došle iz 138 zemalja svijeta. Među vodećim investitorima su Cipar – 17,9 milijardi američkih dolara, Njemačka – 6,2 milijarde dolara, Nizozemska – 5,4 milijarde dolara, Ruska Federacija – 3,8 milijardi dolara, Austrija – 3,2 milijarde dolara, Velika Britanija – 2,7 milijardi dolara. Imamo određene investicije i iz Hrvatske koje iznose 2,3 milijuna dolara.

ća, oslobađanje od poreza na dobit na period od 10 godina za tvrtke u sektoru brodogradnje, zrakoplovne i lake industrije, hotelske industrije, elektroenergetike (pri proizvodnji energije iz obnovljivih izvora), strojogradnje i poljoprivrednog sektora... Provedba intenzivnih reformi dala nam je mogućnost da se dosta uspješno suočimo s posljedicama svjetske financijske recesije, koja je 2008.-2009. bolno pogodila Ukrajinu. Tijekom 2010.-2013. naš BDP porastao je na gotovo 10 posto, uglavnom zbog stabilnog ra-

zvoja grana realnog sektora gospodarstva – industrije i poljoprivrede. Stabilizirana je situacija u području državnih financija: razina deficita državnog proračuna smanjila se 2,2 puta, u 2011. godini prvi put u četiri godine zaustavljen je negativni trend povećanja državnog duga. Sve ove godine neovisnosti inflacija se zadržava na rekordno niskoj razini (0,1 posto za siječanj-srpanj 2013.). Snažan alat za ubrzavanje unutarnjih reformi, jačanje investicijske privlačnosti i rast konkurentnosti ukrajinskih proizvoda na svjetskom tržištu postat će budući sporazum o pridruživanju s Europskom unijom te stvaranje zone slobodne trgovine s EU-om. Poslovni kontakti mogu se uspostaviti uz pomoć Trgovinsko-privredne komore Ukrajine, Ukrajinskog saveza privrednika i poduzetnika koji imaju razgranatu strukturu i predstavništva u svakoj regiji naše države. Također, svoja udruženja imaju pojedinačne gospodarske grane, ona

djeluju u užim spektrima ekonomije ovisno o strukovnoj pripadnosti. Osim toga, aktivno radi državno poduzeće Deržzovni-

Poslije potpisivanja sporazuma u Vilniusu Ukrajina će faktički postati dio zajedničkog tržišta EU-a

šinform. To je informacijsko-analitički i ekspertni centar Ukrajine na čijoj se web stranici može naći baza podataka “Uvoznici i izvoznici Ukrajine”, postaviti pitanja, dobiti rezultate marketinških istraživanja, informaciju o izložbama u Ukrajini i slično. Isto tako želim obratiti pozornost čitatelja na postojanje Vijeća izvoznika i investitora Ukrajine koje djeluje pri Ministarstvu vanjskih poslova Ukrajine. U sastav Vijeća ulaze vodeće ukrajinske kompanije iz različitih sektora gospodarstva, uključujući predstavnike poznatih financijsko-in-

vestitorskih kompanija, a također niza gospodarskih komora i udruženja. Uvijek je dobro i neposredno se obratiti Veleposlanstvu Ukrajine u Hrvatskoj jer mi ćemo učiniti sve da vam pomognemo u pronalaženju partnera i vođenju posla u Ukrajini. Kakva su iskustva ukrajinskih izvoznika na hrvatskom tržištu? S kakvim se problemima susreću? - Ukrajinski izvoz u Hrvatsku sastoji se 85 posto od crnih metala i proizvoda od njih. I to je, nesumnjivo, mana koju treba ispravljati. Mogli bismo isporučivati na hrvatsko tržište proizvode energetske privrede, strojogradnje, poljoprivrede i slično. Što se tiče pozitivnog iskustva suradnje, vrijedi spomenuti našu nedavnu pobjedu na natječaju i potpisivanje ugovora o remontu sedam borbenih zrakoplova MiG-21 za Oružane snage Hrvatske, koji će se obaviti u Ukrajini, i prodaji još pet MiGova, a također o remontu šest helikoptera Mi-8. Uzimajući u obzir potencijal ukrajinskog vojno-

privrednog kompleksa, nadam se da je to tek početak plodne i uzajamno korisne suradnje. Je li ulazak Hrvatske u EU znatno promijenio uvjete za poslovnu suradnju hrvatskih i ukrajinskih tvrtki? Što je bolje, a što lošije nakon 1. srpnja ove godine? - Želim naglasiti kako ne samo što ne očekujemo pogoršanja u gospodarskoj suradnji s Hrvatskom poslije 1. srpnja ove godine, nego smo sigurni da će se odnosi u trgovinsko-gospodarskoj i investicijskoj sferi između naših zemalja poboljšati. Razlogom za to će postati sporazum o asocijaciji Ukrajina-EU koji planiramo potpisati u studenom ove godine u Vilniusu tijekom Summita Istočnog partnerstva. Naglasit ću da se od nekoliko stotina kartica sporazuma gotovo 90 posto odnosi na stvaranje produbljene i sveobuhvatne zone slobodne trgovine između Ukrajine i EU-a. Štoviše, nje-

Ukrajinski izvoz u Hrvatsku sastoji se 85 posto od crnih metala i proizvoda od njih. I to je mana koju treba ispravljati ne odredbe će se primjenjivati u praksi još prije ratificiranja dokumenta u parlamentima zemalja članica EU-a. To znači da će poslije potpisivanja sporazuma Ukrajina na gospodarskom planu fak-

tički postati dio zajedničkog tržišta Europske unije. To će biti još jedan moćni poticaj za intenzifikaciju ukrajinsko-hrvatskih gospodarskih odnosa. Kakve su mogućnosti zajedničkog nastupa hrvatskih i ukrajinskih tvrtki na trećim tržištima? Primjerice, u Rusiji i drugim zemljama Zajednice nezavisnih država? - Smatram da postoji više mogućnosti za zajednički izlazak na tržišta trećih zemalja, između ostalog i na rusko. Već sam smještaj Ukrajine u zemljopisnom centru europskog kontinenta, kao i cijela naša povijest, određuje njenu prirodnu ulogu kao posrednika i karike koja spaja Istok i Zapad. Takva uloga postaje posebice važnom danas kad se u Europi odvijaju integracijski procesi. U kontekstu liberalizacije trgovine u Ukrajini, naglasit ću da takav posao vodimo ne samo s EU-om, nego i s cijelim nizom zemalja. Primjerice, od prvog siječnja ove godine stupio je na snagu Sporazum između Ukrajine i Crne Gore o slobodnoj trgovini. U tijeku su pregovori o stvaranju zona slobodne trgovine sa Srbijom, Kanadom, Izraelom i Turskom. Zajedno s partnerima iz ZND-a radimo na tome da zona slobodne trgovine Zajednice počne što brže funkcionirati u punom opsegu. Dosta uspješno vode se pregovori glede zone slobodne trgovine uslugama u okvirima ZND-a.


6

AKTUALNO

*vijesti Jeftinije dopunsko zdravstveno osiguranje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je donio odluku po kojoj se cijena police dopunskog osiguranja smanjuje na 70 kuna mjesečno za sve kategorije. Nova cijena police bit će u primjeni nakon objave u Narodnim novinama i završenih tehničkih priprema. Dopunsko zdravstveno osiguranje u potpunosti pokriva participacije u troškovima zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje inače osiguranik mora sam doplatiti prilikom korištenja primarne zdravstvene zaštite, bolničkog i ambulantnog liječenja, specijalističkih pregleda, dijagnostike, laboratorijskih usluga i drugog. Zahtjevi za plaćanje poreznog duga Porezna uprava Ministarstva financija je obavijestila porezne obveznike da rok za podnošenje zahtjeva za plaćanje poreznog duga sukladno Zakonu o naplati poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom istječe 23. rujna. Obrazac zahtjeva koji je poseban za pravne, a poseban za fizičke osobe objavljen je na web stranici Porezne uprave www.poreznauprava.hr, a može se podići i u svakoj ispostavi Porezne uprave. Sve više zainteresiranih Broj zainteresiranih za privatizaciju Croatia osiguranja povećan je sa sedam na njih 11, a za HPB na tri. Prošlog tjedna Vlada je imala tek jedno pismo n a mjere za Hrvatsku poštansku banku. Za preuzimanje državne banke interes imaju OTP i Erste, dok se tek nagađa da je treći interesent belgijski KBC. Osim Adrisa, poljskog PZU-a, Triglava, AIG-a, Erga i VIG-a, za preuzimanje udjela u Croatia osiguranju interes je iskazao i EBRD.

Privredni vjesnik Broj 3793, 9. rujna 2013.

( 4 mlrd € Feniksov promet

Regionalna poslovna suradnja

I hrvatski građevinari uskoro u Feniksu

U konzorcij je udruženo 40 poduzeća iz Slovenije, Srbije, BiH i Crne Gore. To mu daje snagu za nastup na velikim infrastrukturnim projektima koji se pokreću u Rusiji, Saudijskoj Arabiji, Kataru, Omanu, Kazahstanu... Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

redstavnici stotinjak kompanija iz zemalja bivše Jugoslavije sastali su se prošloga petka u Ljubljani kako bi razmotrili prilike za jačanje poslovne suradnje u regiji i mogućnosti za zajednički nastup na trećim tržištima. Bile su zastupljene tvrtke iz Slovenije, Hrvatske, Bo-

Jasminka Trzun, potpredsjednica HGK-a podržala je suradnju poduzeća u regiji sne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije te predstavnici njihovih gospodarskih komora. Sastanak je organizirala Gospodarska komora Slovenije, a povod je održavanje Europskog košarkaškog prvenstva na kojem svaka od tih država ima svoju momčad. “Nekad se govorilo da Jugoslavija ima igrače za dvije dobre reprezen-

tacije, a sad se pokazalo da naše države mogu napraviti i više. Tako je i u poslu: dobrim ulaganjem i upornim radom i mali mogu postići mnogo”, rekao je Miroslav Smrekar, direktor slovenske podružnice tvrtke Adecco i potpredsjednik Slovenskog košarkaškog saveza. “Sad je došlo vrijeme da pojačamo suradnju i ostvarimo bolje rezultate i na stranim igralištima”, dodao je Smrekar. Neke od tih ideja već se ostvaruju u praksi. U siječnju 2012. godine građevinske tvrtke iz Slovenije i Srbije osnovale su konzorcij Feniks, kojem su se kasnije priključila i poduzeća iz BiH i Crne Gore. Udruženo je 40 poduzeća, s više od 30.000 radnika i prometom od četiri milijarde eura. To mu daje snagu za nastup na velikim infrastrukturnim projektima koji se pokreću u Rusiji, Saudijskoj Arabiji, Kataru, Omanu, Kazahstanu... Konzorcij Feniks je već angažiran na gradnji sportskih dvorana i hotela za Zimske olimpijske igre

Suradnja ubrzava izlazak iz krize Na susret u Ljubljani stiglo je šest hrvatskih tvrtki (Gavrilović, Cio-nekretnine, Fanon, Intereuropa, Prehrana i Ulola). Goran Jambrešić iz Fanona, tvrtke za proizvodnju stočne hrane iz Petrijanca kod Varaždina, kaže da je imao nekoliko dobrih razgovora s potencijalnim partnerima iz Makedonije i Srbije. S BiH već odlično surađuje. Fanon izvozi oko 30 posto proizvodnje, a najviše baš u velike farme u BiH od 1000 do 1500 krava. S HGK-om je surađivao i na uspješnom nastupu na Novosadskom sajmu. Mišo Mitrović, izvršni direktor trgovačkog lanca Megapromet iz Crne Gore (sedam velikih trgovačkih centara, 40 milijuna eura godišnjeg prihoda), kaže da takvi susreti uvijek rezultiraju poboljšanjem suradnje. U Hrvatskoj već posluje s Vindijom, a raduje se i susretu s Ivicom Todorićem koji će u Crnu Goru doći preko Mercatora. Kriza se u maloprodajnom sektoru i dalje snažno osjeća, promet je daleko od najboljih dana, ali uz suradnju u regiji i oporavak može stići brže, ocijenio je Mitrović. u Sočiju te novog stadiona u Moskvi za Svjetsko nogometno prvenstvo 2018. Nosilac dobivanja posla u Rusiji je srpska kompanija PSP Farman, čiji je vlasnik Branislav Grujić pokrenuo ideju zajedničkog nastupa i sinergije znanja i kontakata građevinara iz regije. Ujedinjeni i te kako konkurentni I kako su Srbi doveli ostale u Rusiju, tako će građevinari iz BiH biti most za dobivanje poslova u arapskim zemljama. U Saudijskoj Arabiji se, primjerice, ove godine planiraju ulaganja od sedam milijardi eura. Grujić je obja-

snio da ni jedna tvrtka nema znanje i reference za poslove od 300 ili 500 milijuna eura, ali ujedinjeni mogu biti i te kako konkurentni. Iako su odavno pozvane, hrvatske građevinske tvrtke još se nisu pridružile konzorciju Feniks. Predstavnici Feniksa prošle su godine razgovarali s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem, koji se i sam čudio izostanku interesa hrvatskih građevinara, snažno pogođenih krizom na domaćem tržištu. Predsjednik Slovenske gospodarske komore Samo Hribar Milič kaže kako je od slovenskih predstavnika u

konzorciju čuo da će se u sljedećim poslovima Feniksa u energetskom sektoru angažirati i neke hrvatske građevinske tvrtke. Jasminka Trzun, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore, podržala je suradnju poduzeća u regiji. HGK će svojim kolegama iz komora pomoći prenošenjem iskustava stečenih u procesu približavanja Europskoj uniji. Suradnja i poslovni kontakti između kompanija mogu pomoći i u prevladavanju promjena koje je hrvatskim tvrtkama donio izlazak iz Cefte i ulazak u EU, rekla je potpredsjednica HGK-a.


7

www.privredni.hr Broj 3793, 9. rujna 2013.

( sa 81. na 75. mjesto

Predstavljen projekt Bbio

Održivi razvoj pograničnih regija

popela se ove godine Hrvatska među 148 zemalja

Pomak za šest mjesta na listi konkurentnosti

Napredujemo u dobrom, ne mijenjamo se u lošem Hrvatska nije popravila elemente koji su važni za privlačenje stranih investicija. I dalje je kompliciran i nestabilan pravni okvir za strana ulaganja, a slab je učinak poticaja za zapošljavanje i investicije, smatra Ivica Mudrinić Igor Vukić vukic@privredni.hr

ziti na naš rang”, rekao je Vrdoljak. Božo Prka, predsjednik Uprave Privredne banke, sklon je povjerovati ministarskim najavama. “U Vladi vidim ozbiljne ljude koji žele slušati savjete i imaju volju mijenjati stvari”, ocijenio je Prka.

H

rvatska je napredovala za šest mjesta na listi konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma. Sa 81. mjesta popela se ove godine na 75. mjesto, među 148 zemalja. “Napokon rast nakon nekoliko godina pada”, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HT-a i čelnik Nacionalnog vijeća za konkurentnost. Hrvatska je popravila stanje u sektorima u kojima je i do sada relativno dobro stajala. Primjerice, u stanju opće infrastrukture, tehnološke opremljenosti ili visokog obrazovanja. Pokvarila je makroekonomsku stabilnost, stagnira u inovativnosti, efikasnosti tržišta roba i rada. “Tržište roba nije efikasno zbog slabe konkurencije”, rekao je Mudrinić. Ocijenio je i da Hrvatska nije popravila elemente koji su važni za privlačenje stranih investicija. I dalje je kompliciran i nestabilan pravni okvir za strana ulaganja, a slab je učinak poticaja za zapošljavanje i investicije. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade za gospodarstvo, kaže da će biti kažnjavane institucije koje budu ometale ulagače. “Do sada je neka županija mogla izigrati investitora promjenom prostornog plana. On bi zatim tužio državu, a odštetu bi plaćao državni proračun.

Iza Bocvane, ispred Rumunjske Hrvatska je na ljestvici smještena iza Bocvane, a iznad Rumunjske. Od zemalja u okruženju bolje su se plasirale Bugarska, Slovenija, Mađarska, Crna Gora i Makedonija, dok su slabije Slovačka, BiH, Albanija i Srbija (koja je pala čak na 101. mjesto). Na prva tri mjesta nije bilo promjena u odnosu na 2012. godinu. Najjednostavnije je poslovati u Švicarskoj, Singapuru i Finskoj. Njemačka i SAD smjestile su se na 4. i 5. mjesto, popravivši svoj rezultat u zadnjih godinu dana. Ubuduće će štetu podmirivati ona tijela vlasti koja su kriva za propast investicije”, najavio je Grčić. I dalje problemi s javnim nabavama Blagi rast hrvatske konkurentnosti za njega je “dobar znak, nedovoljan, ali indikativan”. Neki pomaci nabolje primijećeni su i u sektorima u kojima Vlada ima utjecaj, a Grčić se slaže da se mnoge loše navike sporo mijenjaju. Manja je korupcija u javnim fondovima, ali poduzetnici i dalje nisu zadovoljni provedbom javnih nabava. Dio pozitivnih promjena Hrvatskoj je do-

nijelo i članstvo u Europskoj uniji. Manje su zapreke u trgovini i carinskim procedurama, jača je konkurencija i veća mogućnost izbora dobavljača. Bolje ocjene dobio je i pristup financijskim uslugama. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak uvjeren je da će poboljšanje na listama konkurentnosti biti pretvoreno u stalan uzlazni trend. Sljedeća lista ovog tipa, ona Svjetske banke, bit će objavljena u listopadu, a anketa za nju provedena je u svibnju. “Do tog mjeseca Vlada je uvela dosta novih zakonskih rješenja koja će se pozitivno odra-

Ulagati u edukaciju radnika Predsjednik Hrvatskih nezavisnih sindikata Krešimir Sever uočio je da među 20 najkonkurentnijih zemalja barem polovina ima klasično, “nefleksibilno” radno zakonodavstvo. “Švedska, Finska, Austrija, Danska i slične zemlje ne tretiraju radnike samo kao trošak, pa su opet uspješne. Možda bi bilo bolje razmišljati o ulaganju u obrazovanje radnika kako bi naša ekonomija lakše stvarala proi-

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kaže da će biti kažnjavane institucije koje budu ometale ulagače zvode dodane vrijednosti i privlačila kvalitetnije ulagače”, istaknuo je Sever. Izvješće o globalnoj konkurentnosti temelji se na anketiranju poslovnih ljudi i statističkim podacima. U Hrvatskoj je početkom godine ispitano 80 direktora vodećih hrvatskih poduzeća i institucija.

Prošloga je tjedna započela provedba projekta Održivi razvoj pograničnih regija kroz očuvanje autohtonih pasmina i otvaranje genskih centara u Buhovu i Biokovu – BBio projekt vrijedan 385.356,56 eura i financiran iz IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska - Bosna i Hercegovina. Cilj projekta je očuvanje i valorizacija pograničnih područja prirodne baštine kroz teritorijalnu suradnju Hrvatske i BiH. Kako bi se osigurao održiv razvoj tih područja, BBio projektom će se očuvati autohtone pasmine kroz uspostavu edukativno-informativnih i genskih centara u Dalmaciji i Hercegovini. “Svrha genskih centara je održavati matična stada za daljnje selekcije i repro-

dukcije, potaknuti uspostavu jedinstvenih istraživačkih jedinica koje će pridonijeti očuvanju neprocjenjivog genetskog bogatstva te podizanje javne svijesti o očuvanju pasmina”, istaknula je Jelena Petrov, voditeljica projekta, dodavši kako su autohtone pasmine važne i u kontekstu očuvanja agro-bioraznolikosti i održive proizvodnje. Nositelji projekta su Javna ustanova za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije - RERA SD i Ministarstvo gospodarstva Zapadnohercegovačke županije. (J.V.)

Prijevoznici

Manja kvota CEMT dozvola

Povodom podnošenja zahtjeva za raspodjelu multilateralnih prijevozničkih CEMT dozvola za 2014., koji će se zaprimati između 1. i 15. listopada, Uprava cestovnog i željezničkog prometa Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture želi izvijestiti sve zainteresirane prijevoznike o razvoju, odnosno korištenju hrvatske kvote tih dozvola u sljedećoj godini. Naime, kako je Hrvatska postala punopravnom članicom Europske unije, u 2014. će joj os-

novna kvota biti smanjena sa 180 na 150 dozvola jer se prijevoz tereta dodatno liberalizira i prijevoznici mogu prevoziti teret između EU zemalja bez dozvola. Uz smanjenje osnovne kvote, u 2014. predviđeno je i smanjenje pretvorbenih koeficijenata (koji ovise o ekološkoj kategoriji) za korištenje vozila s Euro 3 standardom emisije štetnih plinova. S obzirom na smanjenje osnovne kvote, te izrazito nepovoljan pretvorbeni koeficijent za Euro 3 vozila, Ministarstvo je donijelo odluku o zamjeni cjelokupne hrvatske osnovne kvote za kontingent dozvola za Euro 5 vozila. Drugim riječima, CEMT dozvole u 2014. moći će koristiti samo vozila koja zadovoljavaju Euro 5 standard. (B.O.)


8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3793, 9. rujna 2013.

( 1,2 mlrd kn manje

u proračunu zbog reinvestiranja dobiti poduzetnika

( 35 mlrd kn

registriranih neplaćenih računa

12. HBOR-ova međunarodna konferencija o poticanju izvoza

Izvoznici kao atletičari Samo lani HBOR je kroz kreditiranje, osiguranje izvoza i izvoznih garancija podržao izvoz sa 8,4 milijarde kuna, a u sedam mjeseci ove godine s dodatne četiri milijarde Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Proces sređivanja financija ne bi uspio da nismo imali potporu bankarskog sustava, rekao je Linić “Izvoz je kruna poduzetničkog djelovanja. Naši izvoznici ostvaruju vrijedne rezultate na međunarodnom tržištu te unatoč nepovoljnom gospodarskom okruženju kreću u nove investicije, otvaraju radna mjesta i nova tržišta”, istaknuo je Kovačev. Naveo je kako je samo lani HBOR kroz kreditiranje, osiguranje izvoza i

Grgo Jelavić/PIXSELL

O

vogodišnja, 12. po redu HBORova međunarodna konferencija o poticanju izvoza okupila je tijekom dva dana u Dubrovniku oko 300 sudionika, predstavnika Vlade - koja je ove godine pokrovitelj - hrvatskih izvoznika, banaka, izvozno-kreditnih agencija i međunarodnih institucija. Sudionici konferencije bavili su se trendovima u financiranju izvoza, a važna tema bilo je i pokretanje investicija namijenjenih izvozu i stjecanje izvoznih referenci. Predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Anton Kovačev usporedio je izvoznike s atletičarima jer izvoznici, prema njegovim riječima, moraju imati snagu i brzinu, biti svestrani ali i imati hrabrost i odlučnost.

izvoznih garancija podržao izvoz sa 8,4 milijarde kuna, a u sedam mjeseci ove godine s dodatne četiri milijarde. “Unatoč ovim brojkama ne možemo reći da smo zadovoljni jer još bilježimo deficit u robnoj razmjeni i još smo uvijek uvozno orijentirano gospodarstvo. Iz tog razloga moramo pronaći odgovore na pitanja ima li novih proizvoda koji će potaknuti izvoz, je li problem u nedostatku potražnje, kolatelara ili hrabrosti, jer bez povećanja izvoza nema niti rasta gospodarstva niti stabilne ekonomije, a samim time niti napretka”, kaže Kovačev. Borba za konkurentnost Ministar financija Slavko Linić istaknuo je kako je pred Vladom prošle godine bio ogroman posao borbe za konkurentnost. “Morali smo konsolidirati vlastite financije uz što manja opterećenja te rezati ogromnu potrošnju za koju smo sami bili krivi. Zajedno s bankarskim

sektorom uspjeli smo smanjiti kamatnu stopu za financiranje izvoza, smanjili smo dio parafiskalnih nameta, a ove godine imamo manjak od 1,2 milijarde u proračunu jer smo oslobodili poduzetnike poreza na dobit ako je reinvestiraju u svoju proizvodnju. Morali smo riješiti financijski nered jer smo zatekli 45 milijardi registriranih neplaćenih računa. Danas, nakon svega devet mjeseci primjene Zakona o financijskom poslovanju, spustili smo ih na 35 milijardi. Taj proces sređivanja financija ne bi uspio da nismo imali potporu bankarskog sustava”, rekao je Linić. Upozorio je na činjenicu da je najveći dio poslovnog sektora ulagao u nekretninski posao, rezultat čega je financijska nesposobnost dijela tvrtki. “Iz tog razloga nam slijedi čišćenje i tog dijela u narednom razdoblju. U ovom trenutku, zajedno s HBOR-om, s domaćim i međunarodnim financij-

Do kraja rujna i gospodarska diplomacija Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih poslova, najavio je u Dubrovniku i uspostavu hrvatske gospodarske diplomacije, kao dio sustava podrške hrvatskim izvoznicima koji bi trebao biti implementiran već do kraja rujna. U tu svrhu bit će postavljena i posebna web stranica s informacijama o potencijalnim izvoznim tržištima. U suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom gospodarskom komorom Ministarstvo će podatke prikupljene kroz veleposlanstva dostavljati izvozno orijentiranim tvrtkama. skim institucijama nastojimo oformiti kapitalni fond kako bismo ojačali kapital tvrtki koje bi jedino na taj način mogle osnažiti svoje izvozne programe. Vlada će u narednom periodu još više ojačati HBOR te će međunarodne financijske institucije usmjeriti na to da svoja sredstva plasiraju preko HBOR-a”, najavio je ministar financija. Linić je naglasio i kako se isplatilo smanjiti PDV na ugostiteljske usluge jer nam je tako turizam postao konkurentniji. Najavio je skidanje dijela parafiskalnih nameta te reforme u smislu efikasnije i jeftinije uprave. “Nakon sređivanja stanja po-

lako se, najvećim dijelom putem HBOR-a, okrećemo prema razvoju. To neće biti lak posao jer se zbog neodgovornog dosadašnjeg ponašanja dug popeo na preko 200 milijardi kuna. Ti dugovi sa sobom nose 12 milijardi kuna kamata godišnje, koje rastu godišnje za milijardu do milijardu i pol. Ta sredstva ne možemo nadomjestiti poreznim prihodima i taj će nas deficit sve skupa opterećivati”, pojasnio je Linić. EIB će pojačati plasmane Europska investicijska banka je u Hrvatskoj zadnjih nekoliko godi-

na imala vrlo važnu ulogu kad je riječ o pristupu financijskim sredstvima u vrijeme globalne krize. Hrvatskoj je EIB, najvećim dijelom preko HBOR-a, a dijelom i preko komercijalnih banaka, dodijelio 3,5 milijardi eura kreditnih sredstava od 2001. godine naovamo. “Pratimo i podržavamo socijalnu i ekonomsku koheziju, pružamo potporu malim i srednjim tvrtkama te njihovim ulaganjima, podržavamo razvoj održivog okruženja, razvoj transeuropske mreže u prometu i energetici te pružamo potporu inovacijama. Podržavali smo gradnju autocesta te niz manjih investicija na razini gradova i općina”, istaknuo je Dominique Courbin, voditelj odsjeka za Sloveniju, Hrvatsku i zapadni Balkan Europske investicijske banke. Prema njegovim riječima, pristup financijama je opći problem, prisutan na svim razinama. “Situacija u EU-u je teška jer su neke zemlje u velikim poteškoćama i imaju vrlo otežan pristup financijama što se odražava i na financijski sektor. Stoga je EIB u lipnju pokrenuo novi program potpore financiranju trgovine u kojem mi preuzimamo rizik poslovnih banaka u Grčkoj kod garancija i potvrde akreditiva. Taj proizvod je vrlo važan za izvoz. Imamo niz instrumenata i programa pomoći malim i srednjim tvrtkama”, istaknuo je Courbin. Najavio je još više plasiranih sredstava odnosno veću aktivnost u Hrvatskoj u naredne tri godine.


S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3793, 9. rujna 2013.

( za 10 mlrd kn smanjena nelikvidnost

Sjednica hrvatske vlade

Još jedna prilika za predstečajnu nagodbu Do kolovoza su stigla 4932 zahtjeva za provođenje nagodbi, vrijedna ukupno 47,8 milijardi kuna. Nagodbena vijeća riješila su 3837 slučajeva ili 78 posto. Pri tome su odbila 3065 prijedloga i ta će poduzeća otići u stečaj Igor Vukić vukic@privredni.hr

V

jerovnici i dužnici dobit će u predstečajnim nagodbama još jednu priliku za dogovor. Uredbom o izmjeni Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi uvedeno je i četvrto ročište za sklapanje nagodbe. Do sada je dužnik podnosio plan fi-

Otkriveno je 4200 korisnika socijalnih potpora koji na taj novac nisu imali pravo nancijskog restrukturiranja, na koji su vjerovnici mogli odgovoriti protuprijedlogom. Nakon toga je dužnik pripremio treći prijedlog plana, koji je trebao predstavljati finalnu međusobnu nagodbu. U praksi se događalo da ta tri pokušaja nisu bila dovoljna za postizanje nagodbe, iako su stajališta vjerovnika i dužnika bila donekle približena. Stoga je uvedena još jedna mogućnost za postizanje dogovora, objasnio je ministar financija Slavko Linić. No rok za dostavu izmijenjenog plana financijskog poslovanja smanjen je sa 30 na 15 dana. Uredba treba popraviti i druge nedostatke zakona uočene u praksi. Primjerice, sada je točno propisano da prijedlog za stečajni postupak podnosi Financijska agencija, odnosno nagodbeno vijeće.

Zato će se ovrhe i drugi nalozi za plaćanje, zaprimljeni nakon privremene deblokade dužnikova računa, samo evidentirati, ali se neće izvršavati. Time se dužniku omogućava nastavak poslovanja, a ovrhovoditeljima se pruža zaštita od zloporabe i zadržavanje mjesta u redu za naplatu, ako se nagodba ne postigne. Učinkoviti s nagodbama Linić je rekao da su do kolovoza stigla 4932 zahtjeva za provođenje nagodbi, vrijedna ukupno 47,8 milijardi kuna. Nagodbena vijeća riješila su 3837 slučajeva ili 78 posto. Pri tome su odbila 3065 prijedloga i ta će poduzeća otići u stečaj. “Već i po tome se vidi koliko je jaka kriza u Hrvatskoj. Mnoge od tih malih tvrtki jednostavno nisu imale šanse za preživljavanje”, rekao je Linić. Od 787 prihvaćenih zahtjeva, 165 je dovršeno uz potvrdu trgovačkog suda, a 619 se još dovršava. U tvrtkama koje su prošle kroz nagodbe zaposleno je 12.580 radnika, a

postignut je dogovor o dugovima vrijednima 12 milijardi kuna. Prosječno vrijeme sklapanja nagodbe je 60 dana, a potom ih potvrđuju trgovački sudovi u idućih 58 dana. Tako se postiže zakonski rok provođenja nagodbe od 120 dana. Uočeni su i razni pokušaji zloporaba. Prema Linićevim riječima neki vlasnici zaduženih poduzeća javljali su se i kao lažni vjerovnici. Stoga je uredbom propisana i obveza vjerovnika da sa zahtjevom odmah dostavi i dokumente kojima se tražbina dokazuje. Nagodbama i reprogramima dugova smanjena je nelikvidnost za 10 milijardi kuna, i sada iznosi 35 milijardi, istaknuo je Linić. Snažnija borba protiv lažnih invalida Vlada kreće i u snažniju borbu protiv lažnih invalida i korisnika socijalne pomoći. U mirovinskom sustavu ima 25 posto invalidskih mirovina, što je daleko veći postotak nego u sličnim zemljama. Stoga se uvodi mehanizam pro-

vjere sumnjivo stečenih invalidskih mirovina. Uz ostalo, ustrojit će se centar za medicinska vještačenja. “Bilo je tu svega, mirovina se dobivala na temelju samo jednog liječničkog mišljenja ili bi zahtjev bio podnesen u ponedjeljak, a odluka bila ekspresno gotova već u petak”, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. U sustavu socijalne skrbi otkriveno je 4200 korisnika socijalnih potpora koji na taj novac nisu imali pravo, izvijestila je Milanka Opačić, potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih. Jedni su radili i uz plaću primali i socijalnu pomoć, drugi su uzimali pomoć za preminule rođake... Od prekršitelja će se sudskim putem tražiti povrat novca. Lažni korisnici socijalne pomoći iz proračuna godišnje izvuku oko 40 milijuna kuna. Stoga će se centralizirati isplata socijalnih pomoći, koje su isplaćivane preko više ministarstava, kako bi se smanjio broj prekršaja.

9

Višegodišnji silazni trend

Sve manje obrta U Hrvatskoj je krajem lipnja bilo aktivno 82.667 obrta, što je za 1047 obrta ili gotovo 1,3 posto manje u odnosu na konac prošle godine. Ovo smanjenje nije izoliran slučaj već trend koji se proteže unazad nekoliko godina. Naime, prema podacima Hrvatske obrtničke komore, na kraju prosinca 2008. u nas je bilo aktivno 100.777 obrta. Godinu dana kasnije bilo ih je 92.965, u 2010. evidentirano je 88.340 aktivnih obrta, a na kraju 2011. njih 86.426. Dakle, uspoređujući trenutačno stanje s onim na koncu 2008. godine, primjećuje se kako je u Hrvatskoj broj obrta smanjen za 18.110 ili gotovo 18 posto. “Opadanje broja obrta poklapa se s dubokom svjetskom ekonomskom krizom koja je na Hrvatsku počela snažno utjecati 2008. godine.

Hrvatska ekonomija, a s njom i broj obrta, snažno je opadao do početka 2012., da bi se taj pad usporio, i danas smo se stabilizirali na oko 83.000 obrta. Nadamo se da je to pokazatelj da je kriza dosegla dno i da slijedi ekonomski uspon u kojem će se povećavati broj obrta”, ističu u Hrvatskoj obrtničkoj komori. “Pad broja obrta bio je ravnomjeran po svim djelatnostima – kriza je jednako pogodila sve, tako da su najviše trpjeli oni kojih ima najviše: trgovci, ugostitelji, građevinari i prijevoznici”, kažu u HOKu. (B.O.)

Ponuda jeftinije struje za kućanstva

GEN-I predstavio rezultate

Tvrtka GEN-I Zagreb, koja je 17. lipnja predstavila ponudu Jeftina struja za kućanstva i male poduzetnike, zaprimila je 11.776 upita za promjenu opskrbljivača električnom energijom. Od toga 10.590 otpada na kućanstva, a 1186 je upita malih poduzetnika. Robert Golob, predsjednik Uprave GEN-Ija, kaže kako je tvrtka do sada potpisala ugovore s oko 7000 potrošača, a od početka rujna strujom opskrbljuje više od 4500 potrošača u Hrvatskoj. Golob ističe kako je proces promjene opskrbljivača ipak nešto dulji nego što je očekivao. “Umjesto tri do četiri, on

traje između šest i osam tjedana”, naglašava dodajući kako je razlog tomu ponajprije nedorečena regulativa. Ponuda Jeftina struja jamči najnižu cijenu električne energije na hrvatskom tržištu. Tako su, prema njegovim riječima, cijene za kućanstva niže 12,5 posto u odnosu na one Hrvatske elektroprivrede (HEP), dok su cijene za male poduzetnike niže i do 30 posto. Usto, GEN-I Zagreb novim korisnicima koji potpišu ugovor do kraja listopada ponovno nudi besplatnu električnu energiju u prvih mjesec dana korištenja. Ova je posebna pogodnost produljena i za one koji su potpisali ugovor tijekom kolovoza. Golob napominje da će, kada HEP snizi cijene, to ponovno učiniti i GEN-I. “Od HEP-a ćemo uvijek biti jeftiniji barem 10 posto”, ističe on. (B.O.)


10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3793, 9. rujna 2013.

( 70%

( 8%

udjel malih banaka u ukupnom broju banaka

udjel malih banaka u ukupnoj imovini banaka

Imaju li male banke budućnost?

Smanjenje broja banaka nije trend, nego imperativ I dok se za šest velikih (Zagrebačka, Privredna, Erste, Raiffeisen, Hypo i Societe Generale-Splitska banka), pa i tri srednje banke (HPB, OTP i Sberbank) može reći da su stabilne i zdrave, iako uz rastući udjel loših kredita, među malim bankama više je onih čiji financijski podaci ukazuju da bi mogle doživjeti sudbinu Centar ili Credo banke Drago Živković zivkovic@privredni.hr

S

tečaj Centar banke iznova je izbacio na površinu onaj dio bankarskog tržišta o kojemu Hrvatska narodna banka rijetko govori. Kadgod se čelni ljudi HNB-a pohvale da je hrvatski bankarski sektor zdrav i stabilan, pritom zapravo misle na velike i srednje banke. No, male banke, prema kriteriju HNB-a, čine čak 70 posto broja banaka, iako je njihov udjel u uku-

Vaba nastavlja razgovore s više potencijalnih investitora zainteresiranih za ulazak u vlasništvo pnoj imovini tek nešto više od osam posto, odnosno malo ispod, umanjimo li ga za 0,35 posto, koliko je bio udjel Centar banke. I dok se za šest ve-

likih (Zagrebačka, Privredna, Erste, Raiffeisen, Hypo i Societe Generale-Splitska banka), pa i tri srednje banke (HPB, OTP i Sberbank) može reći da su stabilne i zdrave, iako uz rastući udjel loših kredita, među malim bankama više je onih čiji financijski podaci ukazuju da bi mogli doživjeti sudbinu Centar ili Credo banke. Nakon prvih šest mjeseci ove godine, najveći je pojedinačni gubitaš među malim bankama varaždinska Vaba banka. Iz Vabe su odmah poručili da stečaj Centar banke ni na koji način neće utjecati na njihovo poslovanje, jer, unatoč gubitku većem od 24 milijuna kuna, imaju solidnu stopu adekvatnosti kapitala od 14,2 posto. Vaba ističe da nastavlja razgovore s više potencijalnih investitora zainteresiranih za ulazak u vlasništvo banke. Pozitivni primjeri Drugi najveći gubitaš

Privremeni nerevidirani podaci za kreditne institucije na dan 30. lipnja 2013. (u tisućama kuna i postocima) Naziv institucije

Ukupna imovina

BANCO POPOLARE CROATIA d.d. BANKA KOVANICA d.d. BANKA SPLITSKO-DALMATINSKA d.d. BKS BANK d.d. CENTAR BANKA d.d.1 CROATIA BANKA d.d. ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d.d. HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d. HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. IMEX BANKA d.d. ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d. JADRANSKA BANKA d.d. KARLOVAČKA BANKA d.d.* KENTBANK d.d. KREDITNA BANKA ZAGREB d.d. NAVA BANKA d.d. OTP BANKA HRVATSKA d.d. PARTNER BANKA d.d. PODRAVSKA BANKA d.d. PRIMORSKA BANKA d.d. PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d. RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d. SAMOBORSKA BANKA d.d. SBERBANK d.d. SLATINSKA BANKA d.d. SOCIÉTÉ GÉNÉRALE-SPLITSKA BANKA d.d. ŠTEDBANKA d.d. TESLA ŠTEDNA BANKA d.d. VABA d.d. BANKA VARAŽDIN VENETO BANKA d.d. ZAGREBAČKA BANKA d.d. Ukupno za sve banke i štedne banke

2.385.853 1.101.157 366.805 1.176.050 1.405.579 2.377.926 58.881.938 17.760.141 33.965.710 2.242.775 2.710.009 3.029.546 1.654.361 710.338 3.728.736 289.833 13.263.739 1.283.549 3.071.002 216.503 67.199.093 34.704.530 441.624 8.729.085 1.476.658 27.385.475 1.076.095 22.573 1.272.015 1.375.696 104.834.725 400.139.118

Udio u ukupnoj imovini, %

0,59 0,27 0,09 0,29 0,35 0,58 14,45 4,36 8,34 0,55 0,67 0,74 0,41 0,17 0,92 0,07 3,26 0,32 0,75 0,05 16,50 8,52 0,11 2,14 0,36 6,72 0,26 0,01 0,31 0,34 25,73 98,22

(gubitak) iz poslovanja Rast imovine, Dobit Stopa adekvatnosti koje će se nastaviti, prije % jamstvenog kapitala, % poreza

-7,22 3,19 5,97 -2,08 -10,53 20,10 0,33 4,11 -2,10 6,47 1,06 -1,10 -7,16 16,76 16,43 4,51 -0,83 -0,90 0,11 2,79 -2,54 -2,79 1,83 6,03 2,39 3,61 -11,59 -17,52 5,63 6,28 0,67 0,06

5.307 -12.790 215 2.118 -66.426 -8.018 152.868 62.268 35.430 5.897 9.611 1.784 -21.537 -9.592 5.536 -3.824 49.043 4.553 2.830 -2.714 583.591 71.028 185 -10.671 1.014 -54.502 3.846 -2.708 -24.167 7.063 476.104 1.263.342

18,96 13,33 15,13 21,67 9,80 14,30 17,79 14,74 28,29 14,04 15,32 14,84 10,15 24,04 13,10 14,25 16,00 14,51 16,02 29,97 22,58 18,00 27,14 20,70 16,15 16,95 35,11 93,48 14,19 18,24 24,13 20,79

Napomene: Podaci o rastu imovine i klasičnih izvanbilančnih stavki (IBS) izračunati su u odnosu prema podacima s kraja prethodne godine. Izvor podataka o Dobiti (gubitku) iz poslovanja koje će se nastaviti, prije poreza jesu izvještaji RN (Odluka o nadzornim izvještajima kreditnih institucija, NN, br. 35/2010., 81/2010., 146/2010., 68/2011., 147/2011., 37/2012. i 67/2013.). * Zbog neudovoljavanja zakonskim odredbama o minimalnoj stopi adekvatnosti jamstvenoga kapitala u tijeku je poduzimanje supervizorskih mjera

Zašto je propala Centar banka? Poteškoće u poslovanju Centar banke HNB je uočio još prošle godine, zbog čega je 24. rujna 2012. naložio provedbu desetak interventnih mjera. Tijekom travnja i svibnja ove godine HNB je proveo izravni nadzor kojim su utvrđeni značajni nedostaci i nezakonitosti, kao i znatno lošiji pokazatelji od onih koje je banka iskazala u svojim izvješćima središnjoj banci. Nakon uključivanja svih potrebnih ispravaka vrijednosti, stopa adekvatnosti kapitala pala je daleko ispod zakonskog minimuma. Stoga je HNB 23. svib-

nja Centar banci imenovao povjerenika, ali se stanje nastavilo pogoršavati, pa je na kraju srpnja banka iskazala negativnu stopu adekvatnosti kapitala, što znači da je postala nesolventna. Prema tumačenju Uprave i Nadzornog odbora, Centar banka je otišla u stečaj isključivo zato što se ključni dioničari banke (Heruc i država) nisu suglasili s načinom dokapitalizacije koji je predložila češka J&T banka. Česi su tražili da država preuzme cijeli portfelj rizičnih plasmana, ministar Slavko Linić je to odbio, Česi su se

povukli, pa Savjet HNB-a nije imao drugog izbora nego pokrenuti stečaj. Iz J&T banke su to potvrdili, ističući kako nisu htjeli preuzeti i čistiti gubitke koji proizlaze iz ponašanja prethodnih uprava Centar banke. Ipak, J&T Banka je otvorena za daljnje pregovore s ozbiljnim partnerima na hrvatskom tržištu. Za razliku od Credo banke, čiji je stečaj donio gubitke privatnim ulagačima, propašću Centar banke i država je izravno “štetovala” 50 milijuna kuna koje je Vlada lani uložila u njezin spas iz fondova gospodarske surad-

nje. Svi oni koji su u Centar banci držali do 100.000 eura, koliko je osigurana štednja u cijelom EU-u, dobit će svoj novac od Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Rok za isplatu je najkasnije 30 dana od izdavanja rješenja o otvaranju stečaja, a direktorica DAB-a Marija Hrebac vjeruje da će isplata početi i ranije. Obavijest o isplati bit će objavljena na web stranici DABa i u dnevnim novinama. Potraživanja veća od 100.000 eura ulaze u stečajnu masu i njihova je isplata neizvjesna.


11

www.privredni.hr Broj 3793, 9. rujna 2013. Goran Gazivoda, bankar

Ovo je dobar trenutak za kupnju male banke Ako vlasnik misli da njegova banka vrijedi više od procijenjene vrijednosti, onda ostaje sam u borbi za opstanak na tržištu

D

onedavni predsjednik Uprave Banco Popolare Goran Gazivoda ima bogato iskustvo u vođenju poslovanja male banke. Njegovo je predviđanje da će se broj banaka nastaviti smanjivati, stoga savjetuje pokretanje projekta spajanja malih banaka.

sa 21,5 milijuna kuna minusa je Karlovačka banka, koja ima i dodatni problem u tome što joj je stopa adekvatnosti kapitala pala na 10,15 posto, ispod zakonskog minimuma, što znači da joj hitno treba strateški ulagač. Slijedi je sa 12,8 milijuna kuna gubitka Banka Kovanica, no ta banka u vlasništvu Cassa di Risparmio iz San Marina u zadnjih je šest mjeseci uspjela smanjiti gubitak i povećati adekvatnost kapitala. Upravo su te tri banke, uz Nava banku (gubitak 3,8 milijuna kuna) i Centar banku bile one koje je Ministarstvo financija htjelo okupiti oko državne Croatia banke, koja je također ostvarila gubitak veći od osam milijuna kuna. Pokušaj je propao, prema tumačenju Ministarstva, krivnjom vlasnika banaka, koji nisu bili spremni prihvatiti neminovno smanjenje svoga udjela. Nije sve loše u malim bankama. Dapače, ima itekako pozitivnih primjera. Istarska kreditna banka Umag, čiji su vlasnici lokalne tvrtke, je u prvom polugodištu ostvarila dobit od 9,6 milijuna, dok Veneto banka bilježi dobit od 7,3 milijuna. Pozitivno posluju i Banco Popolare kao i

Malim bankama HNB ne namjerava pomoći Održivost poslovanja pojedinih banaka, istaknuli su u HNB-u za Privredni vjesnik, ne ovisi o njihovoj veličini, nego o strategiji koju određuju dioničari i o kvaliteti rada uprave. Banke koje bilježe slabije rezultate moraju naći načina za popravak poslovanja ili se moraju konsolidirati s drugim bankama. Zadaća regulatora, smatraju u HNB-u, nije izbjegavanje poslovnih teškoća u svakoj banci, nego stvaranje okolnosti u kojima financijski sustav u cjelini ne trpi značajne posljedice zbog stanja u pojedinoj banci. Malim bankama HNB ne namjerava pomoći posebnim propisima ili olakšicama, jer bi to otvorilo pitanje nelojalne tržišne utakmice. BKS banka, koja je zabilježila neto dobit od 2,1 milijuna. Smanjiti regulativu Predsjednik Uprave BKS banke Goran Rameša smatra da na hrvatskom tržištu nema previše malih banaka. Dodaje kako male banke imaju niz prednosti, poput osobnog pristupa, fleksibilnijeg i bržeg obavljanja bankarskih poslova. “Neke male banke mogu opstati, neke ne, ovisno o ukupnoj poziciji na tržištu, vlasničkoj strategiji i bilančnim pokazateljima”, kaže Rameša, koji priželjkuje da HNB malim bankama pomogne tako da im smanji i pojednostavi neke regulatorne zahtjeve. Za isto se zalaže i Anto Pekić, predsjednik Uprave Primorske banke iz Rijeke, koja

je u prvih šest mjeseci ostvarila gubitak od 2,7 milijuna kuna. Pekić također smatra da hrvatsko bankarsko tržište nije previše usitnjeno, ali ističe da dugoročni opstanak male banke mogu temeljiti prvenstveno na specijalizaciji usluga. Štedbanka također posluje s dobiti - u prvih šest mjeseci ove godine 3,8 milijuna. U Štedbanci očekuju da će se, prvenstveno zbog regulatornih zahtjeva koji znatno povećavaju troškove poslovanja, nastaviti trend okrupnjavanja ili gašenja malih banka. Stoga smatraju da bi HNB svakako trebao smanjiti regulatorne zahtjeve prema malim bankama, primjerice tako da im dopusti manji broj zaposlenih u nekim službama ili da jedna osoba obavlja nekoliko funkcija u banci.

Kako stimulirati vlasnike malih banaka da se okrupnjavaju? - Nema potrebe za stimuliranjem. Vrijednost neke banke se može lako ustanoviti analizom. Ako vlasnik misli da njegova banka vrijedi više od procijenjene vrijednosti, onda ostaje sam u borbi za opstanak na tržištu.

dvije mogla bi se očekivati neka takva transakcija, jer mislim da je trenutak za kupnju dobar. Može li i treba li HNB pomoći malim bankama drugačijom regulativom ili olakšicama u poslovanju? - To je jedna stara priča koja nikad nije dobila pravi ishod. Naravno da neke mjere imaju različit utjecaj na velike i male banke. Najbolji primjer je bilo ograničenje kreditnog rasta prije nekoliko godina, to je bio masakr za male banke. Međutim,

Kako ocjenjujete ukupno hrvatsko bankarsko tržište, u svjetlu podatka o padu profitabilnosti za 40 posto u prvih šest mjeseci ove godine? - Stanje u bankarskom sektoru je posljedica stanja u cijelom gospodarstvu. Smanjenje profitabilnosti je posljedica usklađivanja vrijednosti imovine s knjigovodstvenim stanjem, što je logično, s obzirom na povećani broj nenaplativih i djelomično naplativih potraživanja, pada vrijednosti nekretnina i ostalih kolaterala. Rast

Imaju li male banke ikakvih komparativnih prednosti na ovako malom tržištu? - Imaju, ali naravno da treba pronaći svoju nišu na tržištu i svoje klijente. To znači brzinom i fleksibilnošću pružati usluge koje su adekvatne u ovom trenutku krize i depresije.

Naravno da neke mjere imaju različit utjecaj na velike i male banke Jesu li naše male banke nakon ulaska Hrvatske u EU postale dobra prilika za strane ulagače? - Sve je pitanje cijene. Ne vidim da sada postoji interes nekog novog igrača za ulazak na hrvatsko tržište. S druge strane, prilika jest dobra jer se može doći do licence i tržišta po dosta povoljnoj cijeni, koja je u svakom slučaju ispod knjigovodstvene vrijednosti. U sljedećih godinu-

svi pokušaji da se primjenjuje različit tretman nisu urodili plodom. Broj banaka postupno se smanjuje. Vidite li u tome dugoročni trend koji bi se mogao nastaviti? - Mislim da to nije trend već imperativ. Broj banaka je prevelik, pa je nužno da ih u budućnosti bude manje. Mogući su različiti modeli, od poželjnog modela, a to je spajanje i konsolidacija, do jednostavnog nestajanja nekih banaka s tržišta, zbog nemogućnosti osiguranja dostatnog kapitala.

loših kredita zabrinjava, međutim kapitalna adekvatnost banaka još uvijek je zadovoljavajuća i one mogu apsorbirati udar povećanih rezervacija. Sve ovisi o daljnjem razvoju događaja u gospodarstvu, odnosno hoće li doći do nekih poboljšanja. U ovoj situaciji mislim da svaka banka treba prilagoditi svoj katalog proizvoda sadašnjem trenutku i aktivno se uključiti u rješavanje ove ekonomske situacije. Pasivno stajanje sa strane nije dobro ni za banke ni za gospodarstvo u cjelini. (D.Ž.)


12 AKTUALNO *vijesti Rast trgovine na malo U srpnju je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo porastao 0,4 posto na godišnjoj razini, što je treći mjesec zaredom kako raste. Promet u trgovini na malo neprestano je padao od ožujka prošle godine, da bi u svibnju ove godine porastao za 1,1, a u lipnju za 2,7 posto. Rast je nastavljen i u srpnju, no sporije nego u lipnju. Tom je rastu pridonijela niska baza, s obzirom na to da je od ožujka prošle godine potrošnja neprestano padala, kao i potrošnja turista, kojih je u srpnju bilo više nego lani. Pad industrijske proizvodnje Industrijska je proizvodnja u srpnju nastavila s negativnim godišnjim stopama uz ubrzanje godišnje stope pada u usporedbi s lipnjem. Prema podacima DZS-a, u srpnju je zabilježila pad od 4,1 posto u odnosu na srpanj prošle godine, što je nešto veći pad od očekivanja analitičara. Ukupno je u prvih sedam mjeseci industrijska proizvodnja za 1,3 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju. Prema desezoniranim podacima, industrijska je proizvodnja u srpnju pala za 0,9 posto u odnosu na lipanj. Porasle cijene goriva

Cijene benzina su porasle od 27 do 31 lipe po litri, eurodizel je poskupio 19 lipa, dok su plavi dizel i loživo ulje poskupjeli za 18 lipa. Nova cijena eurosupera 95 je 10 kuna i 78 lipa. Eurosuper 98 poskupio je 29 lipa te je, prvi put od sredine ožujka, njegova cijena iznad 11 kuna po litri. Nova cijena eurosupera 100 je 11 kuna i 12 lipa. Iako su dizelska goriva manje poskupjela, cijena eurodizela premašila je 10 kuna za litru i iznosi 10 kuna i jednu lipu.

Privredni vjesnik Broj 3793, 9. rujna 2013.

56 vjetro i solarnih parkova ( predviđeno po prostornom planu

2. konferencija o mogućnostima ulaganja u Splitsko-dalmatinsku županiju

Vrijeme je za ulaganje Investitorima koji imaju gotove projekte splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja zajamčio je dobivanje dozvola u roku od 60 dana, naglasivši kako u prostornom planu postoje lokacije za izravna ulaganja Jozo Vrdoljak vrdoljak@privedni.hr

N

a drugoj konferenciji o mogućnostima ulaganja u Splitsko-dalmatinsku županiju zainteresirani su popunili dvoranu Hrvatske gospodarske komoreŽupanijske komore Split. Na konferenciji, koja je ove godine nazvana Vrijeme je za ulaganje u Splitsko-dalmatinsku županiju, okupilo se više od 200 sudionika. Konferenciju su, kao i prvu koja je nosila naziv Mogućnosti ulaganja u Splitsko-dalmatinsku županiju, organizirale Hrvatska gospodarska komora-ŽK Split, Splitskodalmatinska županija i splitska podružnica Hrvatske matice iseljenika, s ciljem predstavljanja gospodarskih potencijala i prednosti ulaganja u ovu županiju. Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević istaknuo je kako su se neke nepovoljne okolnosti poklopile u ključnim trenucima za Hrvatsku, što

se odrazilo na investicije. “Hrvatska je ušla u NATO, koji je inače veliki zamašnjak gospodarstvu, u trenutku kada je nastupila globalna ekonomska kriza. Isto tako, ušli smo u Europsku uniju u trenutku kada su gospodarstva naših susjeda poput Italije, koja nam je važan trgovinski partner, Mađarske i Slovenije u padu”, podsjetio je Vidošević.

Split ima velike mogućnosti i zbog svog kadrovskog potencijala, pogotovo u tehničkoj struci, smatra Vidošević Prema njegovim rječima, Hrvatska mora definirati svoju poziciju i odrediti kojoj regiji pripada. “Hrvatska pripada Srednjoj Europi, a ne Jugoistočnoj kako nas se stalno svrstava. Ukoliko se mentalno pozicioniramo u taj prostor, onda će nam biti puno lakše. To je nova

mogućnost za naše gospodarstvo i velika perspektiva jer smo malo radili na povezivanju u tom prostoru”, rekao je Vidošević na splitskoj konferenciji. Očekuju se ulagači u proizvodnju Vidošević je podsjetio da se Split nakon pristupa Hrvatske Europskoj uniji na neki način našao odsječen od Bosne i Hercegovine, što će imati određen negativni učinak jer veliki dio BiH gravitira prema Splitu. Međutim, smatra on, Split ima velike mogućnosti i veliku perspektivu zbog svog položaja, ali i zbog kadrovskog potencijala, pogotovo u tehničkoj struci. Vidošević je pozvao poduzetnike da koriste infrastrukturu Hrvatske gospodarske komore koja je jako dobro razvijena, jer su osnovani centri za pomoć poduzetnicima i investitorima. Investitorima koji imaju gotove projekte splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja zajamčio je dobivanje do-

zvola u roku od 60 dana, naglasivši kako u prostornom planu postoje lokacije za izravna ulaganja. Ževrnja je najavio skoro stupanje na snagu izmijenjenog županijskog prostornog plana u kojem je predviđeno 56 vjetro i solarnih parkova, 98 turističkih lokacija, 13 komunalno opremljenih poslovnih zona u koje investitori mogu izravno ulagati, 70 luka nautičkog turizma od kojih sedam ima više od 200 vezova... “Očekujemo i investitore u proizvodnju i u proizvodne pogone iz prehrambenog sektora. Za potporu ulaganjima neophodna je kvalitetna suradnja svih obnašatelja funkcija i na lokalnoj i na nacionalnoj razini, te njihova suradnja s poduzetnicima, ali i sa znanstvenim institucijama”, rekao je splitsko-dalmatinski župan. Zainteresirani iseljenici Predsjednica HGK-Županijske komore Split Jadranka Radovanić podsjetila je da je Europ-

ska komisija proglasila Hrvatsku najboljom u regiji što se tiče mogućnosti ulaganja. “Imamo sređen zakonodavni okvir, sređenu infrastrukturu, ali i kvalitetne kadrove što je investitorima jako važno. Zbog toga su nas prepoznali kao najbolju zemlju u regiji za ulaganje”, istaknula je Jadranka Radovanić. Branka Bezić, predsjednica splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika, naglasila je kako među iseljenicima vlada veliki interes za ulaganje u Hrvatsku. “Upravo zbog odličnih učinaka prve konferencije naši iseljenici su tražili organiziranje i ove druge, koja će, uvjerena sam, imati isto tako odlične efekte”, istaknula je Branka Bezić. U sklopu konferencije predstavljeni su hrvatski zakoni i propisi, poticaji i ostale informacije relevantne za strane investitore, održani su poslovni susreti domaćih i inozemnih poduzetnika, te upriličen posjet poslovnim zonama u zaleđu Splita.


enterprise europe

info

Broj 91, 9. rujna 2013.

IPARD

Krediti za mlade i početnike Mladima do 30 godina i poduzetnicima početnicima od rujna ove godine na raspolaganju su novi kreditni programi Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), a Ministarstvo poduzetništva i obrta (MINPO) predvidjelo je tri milijuna kuna za subvenciju kamatnih stopa. Kroz programe Poduzetništvo mladih, Početnik i druge projekte HBOR-a kojima se subvencioniraju krediti u kategoriji mladih i/ili početnika moguće je odobrenje kredita u iznosu od 80.000 do 1,8 milijuna kuna uz 100-postotni udio HBOR-ovog kredita u investiciji, odnosno 15 posto učešća korisnika kod programa Početnik. Predviđeni rok otplate je 12 odnosno 14 godina (u programu Početnik), uz poček od dvije do tri godine i kamatnu stopu od četiri posto, od čega pola subvencionira MINPO. Krediti su namijenjeni za ulaganja u osnovna sredstva, materijalnu imovinu (osnivačka ulaganja, zemljište, građevinski objekti, oprema i uređaji, osnovno stado i podizanje dugogodišnjih nasada), nematerijalnu imovinu (razvoj proizvoda ili usluge, patenti, licence, koncesije, autorska prava, franšize), ali i trajna obrtna sredstva (do 30 posto ukupnog iznosa kredita). Korisnik kredita u programu Poduzetništvo mladih može biti društvo koje je u većinskom vlasništvu jedne ili više osoba u dobnoj skupini do 30 godina i čiju upravu vodi osoba starosti do 30 godina. Korisnici kredita u programu Početnik mogu biti mali i srednji poduzetnici koji posluju kraće od dvije godine i mlađi su od 55 godina.

Posljednji natječaji za novac iz IPARD-a Od početka provedbe programa IPARD predstavljena su 1142 projekta s ukupnom visinom ulaganja od 3,5 milijardi kuna te traženim iznosom potpore od 2,1 milijarde kuna. Novi izvori financiranja bit će mogući nakon dovršetka programa ruralnog razvoja koji priprema Ministarstvo poljoprivrede Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavještava potencijalne korisnike da će 16. rujna 2013. godine biti raspisan IPARD natječaj za Mjeru 202 Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja, a bit će otvoren do 18. listopada 2013. godine. Nakon ovog posljednjeg natječaja za IPARD projekte, do daljnjega neće biti raspisivanja drugih novih natječaja za tu ili druge IPARD mjere. Kako kažu u Agenciji, s obzirom na veliki interes za bespovratna sredstva IPARD programa te uslijed velikog broja zaprimljenih prijava na dosadašnje IPARD natječaje, čiji ukupni traženi iznos potpore premašuje trenutno raspoloživa sredstva, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do kraja 2013. godine, dok ne obradi sve do sada zaprimljene prijave, neće raspisivati nove natječaje. Nakon toga će Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede dogovoriti daljnje aktivnosti.

Nakon IPARD programa, po ulasku Hrvatske u Europsku uniju, Ministarstvo poljoprivrede intenzivno radi na kreiranju mjera koje će se uvrstiti u program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Do kraja ove godine bit će dostupni detalji o mogućnostima sufinanciranja investicija u ruralnim područjima za predstojeće razdoblje. Program ruralnog razvoja pružat će mnogo više mogućnosti za ulaganja u razvoj ruralnih područja od IPARD programa. Kroz mjere programa ruralnog razvoja sufinancirat će se projekti koji će zasigurno pridonijeti intenziviranju i jačanju

poljoprivrednih i ostalih gospodarskih aktivnosti, zapošljavanju stanovništva u ruralnom području te općenito održivom razvoju hrvatskih ruralnih područja. Od početka provedbe programa IPARD (nakon 18 provedenih natječaja) do danas su u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju zaprimljena 1142 projekta s ukupnom visinom ulaganja od 3,5 milijardi kuna te traženim iznosom potpore od 2,1 milijarde kuna. Popis svih IPARD projekata i korisnika može se vidjeti na http:// www.apprrr.hr/ipard-31.aspx.


enterprise europe Europski mozaik

Radionica o E Piše >> Davorko Vidović, savjetnik u HGK-u za radnu politiku i zapošljavanje

Izmjene Zakona o radu – kako raspravljati? Izmjene pojedinih zakona iz područja radnog zakonodavstva, a naročito izmjene temeljnog radnog zakona, oduvijek su spadale i spadaju u izrazito osjetljivo društveno pitanje, kada se nužno pokreću ne samo teme vezane za zakonske institute koji se uvode ili mijenjaju već i za širi društvenorazvojni koncept, pa i ideološko profiliranje društva. Tako se svaka izmjena promatra pod lupom kao ona koja ide više ili u korist poslodavaca ili pak u korist radnika. No, unatoč velikom interesu i često ostrašćenim raspravama, pratećim prosvjedima i svrstavanjima za i protiv, u Hrvatskoj se rijetko otvarala rasprava o fundamentalnim pitanjima o samoj društvenoj prirodi rada i promjenama u svijetu rada koje su posljedica ne samo političkih mijena, već i značajnijih promjena koje su donijeli globalizacija, tehnološki razvoj, vrijednosno-kulturne promjene vezane za poimanje države, društva, stilova života, socijalnih i ljudskih prava i slobode, socijalnog identiteta... Naprosto, sve se promijenilo i sve se ubrzano mijenja, pa se tako mijenjao i mijenja i društveni karakter rada. Hipotrofiraju neke njegove funkcije, a na važnosti dobivaju neke druge. O ovim se pitanjima naširoko raspravlja u svijetu, no rasprava ovoga tipa u Hrvatskoj nema. Zanimljivo, Hrvatska nema čak ni

znanstveni institut koji bi se bavio radom. S manje ili više strasti, krene se u obračune, osporavanja, pa i prijetnje, tek kada se najave izmjene radnih zakona. ... Bilo bi svakako poželjno težiti (čak i ako se ne može ostvariti) što širem socijalnom suglasju o tim vrijednostima rada, koji nikako nije samo roba koja se kao i svaka druga roba kupuje na slobodnom tržištu, već i najvažniji oblik svekolikih društvenih interakcija s odrazom na cjelokupno društvo. Stoga HGK zagovara da se rasprava o izmjenama Zakona o radu, najavljena za ovu jesen, otvori, uz prethodni dogovor o načelima koja bi pomogla smanjenju tenzija i mirnijoj raspravi. Prvo bi od tih načela moglo biti da se zakonom ne smiju otežavati ili smanjivati mogućnosti zemlje za gospodarski rast i društveni razvitak. To načelo implicira postojanje jasne i objektivne slike stanja hrvatskog gospodarstva, razloga koji su do njega doveli, ciljeva kojima kao društvo, mimo parcijalnih interesa bilo koje skupine, težimo, te mjera i politika koje mogu dovesti do ostvarenja tih ciljeva. U tom kontekstu je svakako i od velike važnosti sagledavanje radnih odnosa te stanja na tržištu rada, odnosno objektivnog ocjenjivanja pojedinih aspekata zakonske zaštite rada. Cijeli posao može olakšati komparativno sagledavanje tih aspekata rada u ra-

zličitim zemljama. Pri tome valja trajno imati u vidu da Hrvatska ima ogromnu podzaposlenost i najnižu stopu aktivnosti stanovništva u Europi, te visoku stopu nezaposlenosti. Drugo načelo oko kojega ne bi trebalo biti nesporazuma je načelo najviše zaštite ljudskih, socijalnih i radnih prava građana (radnika) naše zemlje. I to iz sasvim jednostavnog razloga, što ne možemo graditi dobro društvo u kojemu će većina građana biti pravno nesigurna, trajno frustrirana i nesretna. To ne može biti ideal društva. No, zaštita tih prava ne smije ni na koji način ići na štetu onih naših građana koji nisu niti u prigodi participirati u svijetu rada. Najveća nepravda i najveće kršenje ljudskih, socijalnih i radnih prava je nezaposlenost! Treće načelo aktualne i budućih rasprava o radnom zakonodavstvu jest načelo istinskog socijalnog partnerstva, dijaloga i suglasja (dokazano u prvim ovogodišnjim promjenama ZOR-a), jer bi otvaranje sukoba, socijalnih nemira ili pak inzistiranje na nepromjenjivosti pojedinih instituta i propuštanje prigode da se i radnim zakonodavstvom pridonese izlasku iz krize i društvenom razvoju, bilo u konačnici društveno neprihvatljivo. Hrvatskoj trebaju socijalni mir i razumni, hrabri i odgovorni lideri među svim trima socijalnim partnerima koji ga mogu uspostaviti.

[Tekst cijelog bloga moguće je pronaći na stranici http://www.hgk.hr/izdvojeno/izmjene-zakona-o-radukako-raspravljati]

Zagorska razvojna agencija i Krapinsko-zagorska županija u suradnji s Veleposlanstvom Francuske u Hrvatskoj organiziraju dvodnevnu radionicu tijekom koje će gosti iz Francuske prezentirati konkretne primjere uspješno implementiranih projekata financiranih iz fondova Europske unije. Službeni je početak radionica u utorak 10. rujna u 10.00 sati u dvorani općinske zgrade u Svetom Križu Začretju, a otvorit će je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar i francuska veleposlanica u Hrvatskoj Michele Boccoz. Radionici će prisustvovati i predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i fon-

Cilj: veća iskoristivost bespovratnih sredst

Škola za EU f

Kako bi pridonijeli povećanju iskoristivosti bespovratnih sredstava iz fondova EU-a, koja su gotovo 10 puta veća nego u pretpristupnom razdoblju (oko milijardu eura godišnje), tvrtka Krutak ponovno organizira višednevnu praktičnu edukaciju Škola za EU fondove - kako napisati i provesti projekt financiran iz fondova Europske unije.

Centar za industrijsku suradnju EU-Japan

Japan: prilik Centar za industrijsku suradnju EUJapan osnovan je suradnjom Opće uprave za poduzetništvo i industriju Europske komisije i japanskog ministarstva gospodarstva, trgovine i industrije. Centar organizira aktivnosti poput menadžerskih treninga, klaster misija, informacijskih seminara, programa istraživanja, studentskih programa, poslovnih foruma, kao i razne druge usluge s ciljem stvaranja partnerstva između europskih i japanskih tvrtki. Ove godine Centar EU-Japan organizira besplatne treninge/seminare s ovim temama:


www.een.hr

9. rujna 2013.

U projektima

2 3

Transport

va EU-a. Pod zajedničkim nazivom Europski mozaik ove će se godine uz potporu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a održati 16 radionica u ukupnom trajanju od 30 dana. Radionica, koja u suradnji s Veleposlanstvom Francuske donosi praktične primjere i savjete, najbolja je uvertira u projekt Europski mozaik.

dova EU-a, koje je inače odobrilo potporu Zagorskoj razvojnoj agenciji u provedbi projekta Europski mozaik, u okviru Potprograma V. - Jačanje ljudskih potencijala na lokalnoj i regionalnoj razini za učinkovitu pripremu i korištenje fondo-

Radionica je besplatna, uz osigurano simultano prevođenje, a prijava je moguća isključivo putem elektronskog obrasca na web stranici Zagorske razvojne agencije (http://www.zara.hr/hr/ edukacije/on-line-prijava/), na kojoj možete pronaći i sve ostale informacije vezane uz Europski mozaik.

ava

ondove Edukacija će se održati u Puli, Dubrovniku i Splitu, a namijenjena je svim pravnim subjektima i pojedincima, djelatnicima JLRS-a, poduzetnicima i obrtnicima, obrazovnim, znanstvenim, kulturnim, zdravstvenim i ostalim ustanovama, županijama, gradovima, općinama, poslovnim inkubatorima, poduzetničkim centrima, centrima za istraživanje, poljoprivrednim udrugama, gospodarstvima i zadrugama, nevladinim organizacijama, udrugama poslodavaca, profesionalnim udrugama, turističkim zajednicama, agencijama... Pula: 16. rujna – 19. rujna 2013. Dubrovnik: 30. rujna – 3. listopada 2013. Split: 14. listopada – 17. listopada 2013.

Za uspješnu prijavu projektnog prijedloga i u konačnici dobivanje bespovratnih sredstava potrebno je konkretno znanje o pravilima određenog fonda iz kojega će se tražiti sufinanciranje, ali i procedurama ugovaranja te službenoj metodologiji koja se koristi pri prijavi na natječaje EU-a. Predavači koji će voditi edukaciju posjeduju stručna i praktična znanja iz tematike europskih politika, fondova i strategija te mogu pridonijeti vlastitim iskustvom u što kvalitetnijem usmjeravanju organizacije/pojedinca u ostvarenju njihovih ciljeva. Više informacija o školi na info@euasistent.eu info@europski-fondovi.eu, 01 3391 332, www.euasistent.eu, www.europski-fondovi.eu.

a za hrvatske poduzetnike • HRTP - Uvid u japansku industriju (četiri tjedna program obuke + tjedan matchmaking misija, Japan) • World Class Manufacturing (tjedan programa obuke, Japan i EU organizacije) • Misija klaster podrške (tjedan treninga i matchmaking misija, Japan) • Vulcanus u Japanu (jednogodišnje stažiranje u Japanu za EU studente) • Vulcanus u Europi (jednogodišnje stažiranje u EU-u za japanske studente) • FP7 - J-bilateral (suradnja EU-Japan/ znanost i tehnologija) • Transfer tehnologije (EU-Japan partnerstvo/potpora malim i srednjim poduzećima)

• Enterprise Europe Network (potpora malim i srednjim poduzećima) • Posao u Japanu (informativni portal) Za mala i srednja poduzeća Centar EUJapan pokriva sve troškove izravno vezane za program (kotizacije za predavanja i seminare, grupna studijska putovanja...), dok se od sudionika očekuje plaćanje troškova puta i smještaja. Više informacija potražite na: www.eu-japan.eu.

Investiranje u čistiji transport Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira nabavu ekološki prihvatljivih osobnih vozila, autobusa, nabavu eko guma, pregradnju vozila na pogon plinom i izgradnju punionica plina Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ima na raspolaganju 9,7 milijuna kuna s kojima će tvrtkama i pojedincima sufinancirati nabavu novih ekološki prihvatljivijih vozila kategorije M1 - osobna vozila, M2 i M3 - autobusa, kao i nabavu eko guma, pregradnju postojećih vozila na ukapljeni naftni i stlačeni prirodni plin, te izgradnju punionica za vozila na stlačeni prirodni plin. Korisnici su sredstva dobili putem zajmova i subvencija. Zajmovi do 1,4 milijuna kuna dani su na rok od pet godina s mogućnošću odgode povrata sredstava do dvije godine, dok sredstva subvencije iznose do 200.000 kuna po projektu. Do 800.000 kuna subvencionirat će se i kamate na već odobrene namjenske kredite. Kako kaže direktor Fonda Dinko Polić, više od 20 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova dolazi iz transporta. “Želimo da ovih 9,7 milijuna kuna bude poticaj za daljnja poduzetnička ulaganja u projekte čistijeg transporta. Fond je i ranije poticao ulaganje u ovo područje te se autoprijevoznicima pomoglo kupiti 1159 cestovnih teretnih vozila standarda EURO 5”, naglasio je.

Strateškim planiranjem prometnog sustava i prometne politike - koje će dati smjernice smanjenja negativnih učinaka prometa, mjere poboljšanja su-

Strateškim planiranjem prometnog sustava i prometne politike moguće je ostvariti značajna smanjenja negativnog utjecaja prometa na okoliš stava kao i mjere prevencije uz implementirane međunarodne sporazume i smjernice koje vode prema rješavanju ekoloških problema - moguće je ostvariti značajna smanjenja negativnog utjecaja prometa na okoliš, ističu u Fondu. Europska unija želi da se do 2020. godine emisija ugljičnog dioksida smanji na 95 grama po prijeđenom kilometru, pa će tako Fond uskoro početi i s financiranjem programa edukacije za profesionalne vozače. To bi, kažu stručnjaci, predstavljalo inovativni temelj dobrog, ekonomičnog i ekološkog upravljanja vozilom.


enterprise europe Grant sheme

Bespovratan novac z

U drugom i trećem kvartalu 2013. godine otvaraju se nove mogućnosti za sufinanciranje poduzetničkih projekata putem darovnica iz EU fon Nakon konzultacija s predstavnicima Ministarstva poduzetništva i obrta održanih u prvoj polovini srpnja 2013. godine, za kraj trećeg/početak četvrtog kvartala ove godine najavljene su dvije grant sheme iz Europskog fonda za regionalni razvoj, namijenjene podizanju konkurentnosti poduzetnika.

sebna kreditna linija HBOR-a s niskom kamatnom stopom te rokom otplate od 15 do 17 godina.

Očekuje se raspisivanje “velike” grant sheme za investicijske projekte iz sektora industrije i usluga, posebice turizma, čija bi minimalna vrijednost iznosila milijun eura. Prednost pri dodjeli darovnica temeljem te grant sheme imat će projekti s cjelovitom dokumentacijom odnosno projekti u visokom stupnju spremnosti ulaganja. Ovu će grant shemu pratiti po-

Za drugu polovinu ove godine najavljene su ove sheme 1. Shema bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu 2. Shema bespovratnih sredstava “Analiza i inovacije poslovnih procesa primjenom ICT tehnologija” te nekoliko javnih poziva iz područja jačanja kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije.

Za drugu polovinu ove godine najavljena je i posebna kreditna linija za mikropoduzetništvo te za start-up tvrtke za koje je Ministarstvo poduzetništva i obrta već objavilo detaljnije informacije.

Dobre vijesti čekaju poduzetnike i u sljedećim godinama jer je za period 2014.2020. u EU proračunu (strukturni fondovi)

Poduzetnicima koji u svojim razvojnim planovima žele koristiti bespovratna sredstva iz EU fondova preporuča se pravovremeno poduzimanje predradnji potrebnih za pripremu prijavne dokumentacije za malo i srednje poduzetništvo rezervirano 1,2 milijarde eura. Također, od sljedeće se godine očekuje raspisivanje grant she-

EU natječaji otvoreni jedinic

Otvoreno je pet natječaja putem kojih jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu povući bespovratna sredstva iz europski Informacijski centri za EU radnike migrante i radnike poslane izvan zemlje (VP/2013/011) Vrsta natječaja: Bespovratna sredstva Država: EU 28 Tema/sektor: Demokratizacija i dobro upravljanje Datum otvaranja natječaja: 1. svibnja 2013. Rok za prijavu: 20. rujna 2013. Iznosi sredstava €: 300.000 Prijavitelji: Tijela državne uprave izuzevši Vladu i ministarstva, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

o slobodi kretanja radnika te o slanju radnika. Aktivnosti mreže bi također trebale uzeti u obzir djelovanje drugih EU mreža. Bilo koji članovi koji su dio uspostavljene nacionalne mreže mogu nastaviti s radom na nacionalnoj razini, kao i u suradnji sa svojim partnerima iz EU-a. Temeljem ovog ukupnog opsega, ovaj poziv za podnošenje prijedloga je namijenjen za podršku za maksimalno dvije inicijative usmjerene na umrežavanje već postojećih ravnopravnih tijela. Svaka inicijativa treba obuhvaćati najmanje tri prihvatljive zemlje.

Sveukupni cilj ove pripremne radnje je procijeniti mogućnosti i postaviti okvir za buduće stvaranje transnacionalne mreže informacijskih centara na razini EU-a koji su uključeni u pružanje informacija i pravne podrške. Ove aktivnosti trebaju uzeti u obzir specifičnosti različitih kategorija radnika i biti u skladu s postojećim zakonima EU-a

Čuvari mora (MARE/2013/09) Vrsta natječaja: Bespovratna sredstva Država: Hrvatska Tema/sektor: Hrana, Poljoprivreda Datum otvaranja natječaja: 31. srpnja 2013. Rok za prijavu: 18. listopada 2013. Iznosi sredstava €: 1.200.000 Prijavitelji: Tijela državne uprave izuzevši Vladu i ministarstva, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, mala i srednja poduzeća, velika poduzeća, udruge, zadruge, instituti, fakulteti Svrha ove akcije je promicanje bolje ravnoteže između ribolovne flote EU-a i raspoloživih ribljih resursa i pridonošenje smanjenju EU ribarske flote, istovremeno osiguravajući radna mjesta u priobalnim zajednicama. Akcija treba ispitati i pokazati isplativost i ekonomsku održivost pomorskih djelatnosti, osim ribolova, koriste-

ći ponovno dodijeljen ribarski brod kojim će upravljati ribari i zapovjednici koji su napustili ribolov, čime će se na najbolji način iskoristiti njihovo znanje, iskustvo i stručnost. Akcija također treba poslužiti unapređenju te ponovnoj dodjeli ribarskih brodova i profesionalne preorijentacije ribara za aktivnosti i usluge koje bi trebale pridonijeti održivom upravljanju i korištenju mora i pomorskih resursa. Potpora EU-a kroz ove pripremne radnje može poprimiti oblik sufinanciranja operativnih troškova brodova i troškova posade tijekom prve godine poslovanja izvan ribolova. Napomena: Iznos bespovratnih sredstva koji se dodjeljuje po projektu iznosi od 100.000 do 400.000 eura. Komisija očekuje financiranje četiri do pet projekata. Ovaj natječaj je namijenjen zemljama Mediterana - osim Hrvatske, to su sljedeće članice EU-a: Cipar, Grčka, Malta, Italija, Slovenija, Francuska i Španjolska.

CIPS 2013 Vrsta natječaja: Bespovratna sredstva Država: EU 28 Tema/sektor: Sigurnost Datum otvaranja natječaja: 24. lipnja 2013. Rok za prijavu: 30. rujna 2013. Iznosi sredstava €: 9.500.000 Prijavitelji: Tijela državne uprave izuzevši Vladu i ministarstva, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, mala i srednja poduzeća, velika poduzeća, instituti, fakulteti Svrha ovog natječaja je poziv za prijavu projekata za financijsku potporu za aktivnosti u području kritične infrastrukture za zaštitu od opasnosti. Aktivnosti koje se financiraju u sklopu ovog programa moraju se temeljiti na pristupu prema svim opasnostima, gledajući prijetnju od terorizma kao prioritet. Identificirani prioriteti za 2013. godinu navedeni su u pozivu za prijavu. Prijedlozi koji sadrže aktivnosti


www.een.hr

9. rujna 2013.

4 5

za infrastrukturu i inovacije

ndova ma (darovnica) za malo i srednje poduzetništvo najmanje četiri puta godišnje. Poduzetnicima koji u svojim razvojnim planovima žele koristiti bespovratna sredstva iz EU fondova preporuča se planiranje razvoja tvrtke te pravovremeno poduzimanje predradnji potrebnih za pripremu prijavne dokumentacije za najavljene grant sheme za poduzetništvo. Od prijave projektnog prijedloga pa do potpisivanja ugovora o realizaciji projekta nerijetko prođe i godina dana. I dosadašnja iskustva poduzetnika na pozive iz III.C komponente instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) namijenjenog podizanju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva govore tome u prilog. Poduzetnici bi već sada trebali raditi na investicijama čija će se realizacija dogoditi u srednjem roku,

za najranije godinu dana, te već sada početi izrađivati i prikupljati dokumentaciju po-

U periodu od 2014. do 2020. u EU proračunu za malo i srednje poduzetništvo rezervirano je1,2 milijarde eura trebnu za provedbu projekta poput građevinske dokumentacije ili studije izvodljivosti. Pomoć u tome pružaju im i mnogi poduzetnički centri i savjetodavne službe, kao i konzultanti, a u velikom broju slučajeva one su ili u potpunosti besplatne ili naplata tih usluga ovisi o uspješnom dobivanju sredstava iz fondova.

cama lokalne samouprave

ih fondova izvan prioriteta također dolaze u obzir, no podliježu procjeni kvalitete i dostupnom budžetu nakon financiranja projekata koji su u skladu s prioritetima. Poziv na dostavu projektnih prijedloga u okviru IPA prekograničnog programa Hrvatska - Bosna i Hercegovina 2007.-2013. (EuropeAid/134-964/L/ACT/IPA)

Vrsta natječaja: Bespovratna sredstva Država: Hrvatska, BiH Tema/sektor: Okoliš, Poduzetništvo, Kultura, Prekogranična suradnja, Društvo i društvene znanosti, Turizam Datum otvaranja natječaja: 6. kolovoza 2013. Rok za prijavu: 4. studenog 2013. Prijavitelji: Tijela državne uprave izuzevši Vladu i ministarstva, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, udruge, instituti, fakulteti, neformalna

udruženja i inicijative, razvojne agencije, osnovne škole, srednje škole, ustanove Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske i Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini objavljuju poziv za prikupljanje projektnih prijedloga u okviru IPA prekograničnog programa Hrvatska-Bosna i Hercegovina 2007.-2013. s ciljem poticanja stvaranja prekogranične suradnje i partnerstva, poticanja razvoja zajedničkih prekograničnih aktivnosti, revitaliziranja gospodarstva, zaštite prirode i okoliša te unapređenja socijalne povezanosti na programskom području. Napomena: U okviru ovog poziva indikativni iznos od 3.822.090,56 eura dostupan je za projektne prijedloge iz obje partnerske zemlje, i to iznos od 1.800.000 eura za Hrvatsku i 2.022.090,56 eura za Bosnu i Hercegovinu. Build Up Skills 2013 – kvalifikacije i programi osposobljavanja (stup II) (CIP-IEE-PROMO-BWI) Vrsta natječaja: Bespovratna sredstva Država: EU 28, Makedonija Tema/sektor: Okoliš, Energija Datum otvaranja natječaja: 20. prosinca 2012. Rok za prijavu: 28. studenog 2013. Prijavitelji: Tijela državne uprave izuzevši Vladu i ministarstva, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, mala i srednja poduzeća, velika poduze-

ća, udruge, udruge poslodavaca, sindikati, zadruge, instituti, fakulteti, razvojne agencije, poduzetnički inkubatori, klasteri, osnovne škole, srednje škole, ustanove Partneri: Tijela državne uprave izuzevši Vladu i ministarstva, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, mala i srednja poduzeća, velika poduze-

ća, udruge, udruge poslodavaca, sindikati, zadruge, instituti, fakulteti, razvojne agencije, poduzetnički inkubatori, klasteri, osnovne škole, srednje škole, ustanove Namjera natječaja Build Up Skills, inicijative Inteligentne energije u Europi, je povećati broj kvalificiranih radnika u ukupnoj građevinskoj radnoj snazi u Europi. Build Up Skills će pridonijeti ciljevima dviju vodećih inicijativa unutar strategije Komisije Europa 2020 – Resursno

učinkovita Europa i Agenda za nove vještine i poslove kao i Planu za energetsku učinkovitost (Energy Efficiency Plan). Također će poboljšati interakciju postojećih struktura i instrumenata financiranja poput Europskog socijalnog fonda (ESF) i Programa za cjeloživotno obrazovanje (LLp). Prijedlozi moraju demonstrirati prioritete u skladu s nacionalnim smjernicama razrađenim pod Stupom I. ili im moraju odgovarati. Prioritet se daje podupiranju aktivnosti novoosnovanih ili unaprijeđenih masovnih kvalifikacijskih programa i programa osposobljavanja koji su bazirani na preporukama iz smjernica. Projekti mogu uključivati razvoj novih i/ili poboljšanje postojećih tečajeva (uključujući razvoj materijala, edukacije trenera), koordinacijske aktivnosti za postavljanje/ unapređenje i upravljanje masovnim obrazovnim programima (što uključuje uspostavu dobrovoljnih sporazuma, mehanizme akreditacije i certifikacije, financijske aranžmane) kao i promotivne/komunikacijske aktivnosti. Predloženi programi moraju: biti u skladu s Europskim kvalifikacijskim okvirom (EQF) i nacionalnim kvalifikacijskim okvirom i temeljeni na ishodima učenja, dati odgovore glede održivosti financiranja obuke kao i drugih vrsta poticaja, uključiti nadzor i evaluaciju prvog kruga programskih shema.


enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted. europa.eu.

Procjena usluga Norad (Direktoratet for utviklingssamarbeid), Oslo, Norveška, traži procjenu konzultantskih usluga. Natječaj je otvoren do 29. rujna, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Norad (Direktoratet for utviklingssamarbeid), Ruseløkkvn. 26, Pb 8034 Contact point(s): Evalueringsavdelingen, For the attention of: Ida Lindkvist, Oslo 0030, Norway, www.norad.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Građevinski radovi Schweizerische Bundesbahnen SBB infrastruktur projekte, Zürich, Švicarska, traži izvođača radova na izgradnji. Natječaj je otvoren do 18. listopada, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Schweizerische Bundesbahnen SBB infrastruktur projekte, région Ost, Kasernenstrasse 95/97, For the attention of: Jochen Graner, 8021 Zürich. Switzerland, jochen. graner@sbb.ch. Više podataka o natječaju na http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=783417.

Laseri Eidgenössisch Technische Hochschule Zürich Institut für Quantenelektronik, Zürich, Švicarska, traži nabavu lasera. Natječaj je otvoren do 25. rujna, a prijave na engleskom jeziku se predaju na Eidgenössisch Technische Hochschule Zürich Institut für Quantenelektronik, Wolfgang-Pauli-Strasse 16, For the attention of: Prof. Steven Johnson, 8093 Zurich, Switzerland, johnson@phys.ethz. ch. Više podataka o natječaju na http:// www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=787337.

Računalni programi Go-Ahead Group plc, London, Velika Britanija, traži nabavu računalnih programa i baza podataka. Natječaj je otvoren do 20. rujna, a prijave na engleskom jeziku se predaju na Go-Ahead Group plc, 4 Matthew Parker Street, Westminster, For the attention of: Antoinette Lourens, SW1H 9NP London, United Kingdom, antoinette.lourens@go-ahead.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Fizička i tehnička zaštita Zračna luka Zagreb, Zagreb, Hrvatska, traži nabavu usluga fizičke i tehničke zaštite. Natječaj je otvoren do 18. rujna, a

prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Zračna luka Zagreb d.o.o. 60482636839, Ulica Rudolfa Fizira 1, Contact point(s): Služba nabave, For the attention of: Tihomir Škugor, Suzana Štrljić, 10150 Zagreb; Croatia, javna-nabava@zagrebairport.hr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Svjetlosna oprema SNCF – direction des achats, traži nabavu svjetlosne opreme i rasvjetnih tijela. Natječaj je otvoren do 25. rujna, a prijave na francuskom jeziku se predaju na: SNCF – direction des achats, 120 boulevard Vivier Merle, Contact point(s): ADDSO-ASC-P – services centralisésprestations, For the attention of: Philippe Gusto, 69502 Lyon Cedex 03, France, philippe.gusto@sncf.fr. Više podataka o nadmetanju na http://www.sncf.com/ fournisseurs/achats-sncf. Geotehničke inženjerske usluge Grand port maritime de Marseille, Marseille, Francuska, traži geotehničke inženjerske usluge. Natječaj je otvoren do 24. rujna, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Grand port maritime de Marseille, 23 place de la Joliette, CS

81965, Contact point(s): Direction des affaires juridiques – activité marchés publics, For the attention of: M. le directeur général du grand port maritime de Marseille, 13226 Marseille, France, marchesgpmm@marseille-port.fr. Više podataka o nadmetanju na http:// marches.localtrust.com/marseilleport. Inženjerske usluge HŽ Infrastruktura, Zagreb, traži nabavu inženjerskih usluga. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na HŽ Infrastruktura d.o.o., 39901919995, Ulica kneza Branimira 27, Contact point(s): HŽ infrastruktura d.o.o., Nabava, Zagreb, Mihanovićeva 12, For the attention of: Matija Šulentić, 10000 Zagreb, Croatia. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/ application/ipn/Document Management/DokumentPodaciFrm. aspx?Oznak aDokumenta=2013%2 fS+005-0073920.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Konzultantske usluge ne području mehanike i elektronike (BOPT20130705001) Portugalska tvrtka, specijalizirana za konzultantske usluge na području mehanike i elektronike, traži poslovne partnere. Tvrtka obavlja računalne simulacije, razvija mehaničke projekte i proizvode. Tvrtka se bavi i proizvodnjom elektromehaničkih uređaja prilagođenih specifikacijama kupca, po principu ključ u ruke, za industrijsko, ali i potrošačko tržište. Fotonaponski moduli (BOPL20120412020) Poljski proizvođač fotonaponskih modula traži distributere za svoje proizvode. Tvrtka ima veliko iskustvo u ovom području na temelju vlastitih istraživač-

kih radova te suradnje s R&D institucijama. Osim distributera, tvrtka je također zainteresirana za recipročnu proizvodnju, gdje bi oni djelovali kao proizvođač fotonaponskih modula, a potencijalni poslovni partner bi instalirao cjelovite solarne sustave. Osim toga, tvrtka nudi podugovaranje. Tjestenina (BOIT20130708003)

Talijanska tvrtka, proizvođač kvalitetne svježe tjestenine raznih vrsta i oblika, traži partnere za internacionalizaciju svoje djelatnosti, odnosno distribuciju proizvoda. Proizvodnju tjestenine karakterizira korištenje isključivo prirodnih i hranjivih sastojaka proizvodnim metodama koje su inovativne, ali i tradicionalne. Certificiranje (20130610034) Vodeća talijanska tvrtka akreditirana za pružanje usluga certificiranja poduze-

ćima, traži partnere za međunarodne suradnju s tvrtkama s kojima bi kroz podugovaranje mogli razviti tržište za svoje usluge. Tvrtka nudi globalne certifikacijske usluge te je posebno zainteresirana za konzultantske organizacije – certifikacijska tijela koja žele stvoriti sinergiju kako bi pružala usluge certificiranja krajnjim korisnicima.

Mineralna voda i bezalkoholna pića (BODE20130702004) Njemački proizvođač mineralnih voda i bezalkoholnih pića traži uvoznike, distributere i/ili izravne klijente. Brendirana bezalkoholna pića i rješenja za mineralnu vodu orijentirana prema klijentima su glavne prednosti tvrtke. U Njemačkoj tvrtka opskrbljuje markete, veleprodajne dućane... Aluminijska vrata i rolete (20130705001) Grčki proizvođač aluminijskih vrata i roleta, koji je zbog svog inovativnog dizajna i kvalitete aluminijskih okvira rangiran među najbolje proizvođače, traži distributera i/ili predstavnika. Proizvodi su eco-friendly, a koriste se u ekstremnim uvjetima, što dokazuje njihovu otpornost na sve vremenske uvjete, ali i da su kvalitetna zvučna izolacija.

Metaloprerađivačka industrija (20130705003) Latvijska metaloprerađivačka tvrtka traži suradnju na području elektrotehničke, automobilske i srodnih industrijskih grana kako bi ponudila podugovaranje i svoje usluge tokarenja i glodanja s alatom/opremom visoke preciznosti i efikasnosti te fleksibilnim pristupom. Energetski učinkovite zgrade (20130703001) Latvijska građevinska tvrtka za proizvodnju drvenih ekoloških energetski učinkovitih zgrada traži trgovačke posrednike i agente. Tvrtka također nudi podugovaranje potencijalnim poslovnim partnerima/klijentima. Tvrtka ima više od 10 godina iskustva u proizvodnji i izgradnji ekoloških energetski učinkovitih zgrada: vila, obiteljskih kuća, apartmana, ureda, škola, zdravstvenih ustanova, sportskih dvorana, hotela, turističkih naselja... Prirodna kozmetika (20130703002) Latvijski proizvođač prirodne kozmetike traži distributera i nudi franšizu. Tvrtka ima iskustva u proizvodnji prirodne kozmetike i razvila je više od 300 jedinstvenih proizvoda, 36 grupa proizvoda zanimljivog dizajna i izbora mirisa.


www.een.hr

9. rujna 2013.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en.cfm.

1

Autosjedalica, brend Chicco, model Trio Autofix. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer kopča pojasa može imati proizvodnu grešku pa se može osloboditi u slučaju nesreće. (slika 1)

izvedenih kočnica, kao i nekvalitetno napravljenog upravljača koji se može slomiti. (slika 2)

Sklopivi bicikl, brend JR Speed, model JR 081. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer može doći do električnog udara budući da izolacijski materijali nisu dovoljno kvalitetno izvedeni. Do ozljeda može doći i zbog nedovoljno kvalitetno

2

6

3

4

5 7

Ljepilo za nokte, brend UNU Bond, model Art.No.01848. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer ljepilo sadrži ftalate. (slika 3) LED svjetiljke u traci, brend Viking, model Single Color LED List, KDL-12100. Proizvod predstavlja rizik za korisnike

8

9

jer ispravljač električne energije koji se prodaje u paketu nije dovoljno kvalitetno izoliran pa može doći do električnog udara. (slika 4)

Mekane loptice, brend Force Link, batch broj 20120915. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer lopte sadrže ftalate. (slika 8)

Automobili, brend BMW, modeli 1, 5, 7, X3, X5, X6, proizvedeni svibnja i listopada 2009. godine. Nekvalitetan kontakt grijača filtra za gorivo može grijač držati uključen i dok vozilo stoji. U nekoliko slučajeva grijač se pregrijao. (slike 5, 6, 7)

Dječja sjedalica za bicikl, brend Pekas, model Euro Exclusive. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer nema zaštitu za noge, preniska je sjedalica i pojas za vezivanje nije dovoljno kvalitetan. (slika 9)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Za ove oglase uputite upit na lada. benzon@bicro.hr

bala biti razvijena i dostupna po razumnoj cijeni.

Projekt za poboljšanje energetske učinkovitosti za kampuse (Ref: 12 RO 662C 3RJ4) 12/2013 • Tehničko sveučilište iz Rumunjske traži partnere/znanstvenike za suradnju na projektu u području inteligentne energije. Projekt će analizirati i razvijati različite scenarije energetske učinkovitosti s ciljem da se identificiraju mogućnosti za smanjenje potrošnje energije na sveučilišnom kampusu. Traženi partneri su inovativna mala i srednja poduzeća za istraživanje i razvoj na području inteligentne energije uključena u EU ili međunarodne programe za I&R.

Razvoj prirodnih biocida za zaštitu drva (Ref: 13 ES 23D1 3S91) 10/ 2013 • Španjolski istraživački centar koji se bavi obradom drva, procesima izrade namještaja i pakiranja traži istraživače, kemičare i proizvođače biocida za suradnju. Cilj suradnje je razvoj i unapređenje načina prirodnog konzerviranja drva, analizirajući djelovanje procesa na različite ksilofagne organizme, kao i djelovanje biocida pri završnoj obradi drveta. Istraživački centar očekuje blisku i produktivnu suradnju između partnera/ znanstvenika.

Tehnologija za obradu čelika usmjerena na poboljšanje trajnosti radnih dijelova poljoprivrednih strojeva (Ref: 13 PL 61AK 3SGL) 05/2014 • Mala poljska tvrtka iz metaloprerađivačkog sektora namjerava uspostaviti proizvodni pogon za poljoprivrednu opremu i strojeve (drljače, noževi...). S obzirom na to da se radni dijelovi tih strojeva lako istroše, popucaju ili napuknu, tvrtka želi kupiti već licencirano tehničko rješenje za kaljenje tih dijelova. U obzir dolaze tehnologije termičke ili kemijske obrade površine materijala. Tražena tehnologija bi u potpunosti tre-

Elektrana na biomasu i otpadne vode od proizvodnje maslinovog ulja (Ref: 10 TR 97NA 3HHH) 04/2014 • Turska tvrtka koja se bavi proizvodnjom maslinovog ulja svake sezone u proizvodnji generira veliku količinu otpada u svojim mlinovima tzv. Olive Mill Waste Water (OMWW), te ima mogućnost prikupljati i mnogo veće količine OMWW-a iz svoje regije. S ciljem iskorištavanja spomenutih otpadnih voda, tvrtka planira izgraditi elektranu. Tvrtka traži partnere/tvrtke koje posjeduju tehnologiju potrebnu za izgradnju takve elektrane s ciljem sklapanja komercijalnog sporazuma s tehničkom pomoći, kao i tehničke suradnje.

Tehnologija rezanja i zavarivanja plastičnih pruga (Ref: 12 PL 62AP 3R3A) 11/2013 • Poljski proizvođač namještaja i dodatne opreme od tehnoratana traži tehnologiju za rezanje i spajanje po-

ni madraci, tapecirani namještaj ili sjedala automobila), cilj je očistiti i dezinficirati proizvod prihvatljivo i ekonomično, uzimajući u obzir njegovo ponovno korištenje. U obzir dolaze različiti oblici suradnje. Traži se tehnologija za zavarivanje različitih aluminijskih lamela za bakrene cijevi (Ref: 13 IL 80ER 3SF5) 04/2014 • Izraelska tvrtka, specijalizirana u korištenju solarne energije za grijanje vode, traži tehnologiju za zavarivanje aluminijskih lamela za bakrene cijevi. Tehnologija bi se koristila pri proizvodnji upijajućih panela za kolektore. U idealnom slučaju, tehnologija bi trebala biti primjenjiva na selektivne aluminijski obložene lamele (0,4-0,5 mm debljine) kojima se pridružuju bakrene cijevi (8 i 16 mm vanjski promjer). Traži se u potpunosti razvijena tehnologija.

lietilenskih pruga i njihovo zavarivanje. Tehnologija treba omogućiti učinkovito zavarivanje pruga u kratkom vremenu. Tvrtka traži partnere s ciljem sklapanja komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći. Fleksibilna pjena i dezinfekcija tekstila (Ref: 13 BE 0213 3RWB) 02/ 2014 • Belgijska tvrtka traži razvijene procese za dezinfekciju tekstila i fleksibilne pjene. S obzirom na to da je riječ o postpotrošačkim proizvodima (korište-

Traži se pametna tehnologija za brojače/brojila (Ref: 12 BE 0315 3P4R) 04/2014 • Belgijska MSP tvrtka koja nudi IT usluge traži partnere koji razvijaju addon tehnologije za brojače/brojila, s ciljem da se dobiveni podaci mogu dalje koristiti u velikim podatkovnim mrežama. Traže se tehnologije koje su već na tržištu. Uz izmjenu tehnološkog know-howa među partnerima, cilj je prilagoditi i integrirati ponuđenu tehnologiju za ciljane aplikacije.


enterprise europe

9. rujna 2013.

8

Natječaj za nabavu opreme za BIOCentar Nakon što je raspisan natječaj za izgradnju BIOCentra, natječaj o nadzoru nad izvođenjem radova, te natječaj o pružanju tehničke pomoći u svrhu definiranja portfelja i usluga BIOCentra i jačanju kapaciteta osoblja zaduženog za provedbu budućih aktivnosti BIOCentra, danas je otvoren i natječaj za nabavu opreme za inkubacijski centar za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije (BIOCentar). Svrha ugovora je nabava odgovarajuće opće laboratorijske opreme, analitičke laboratorijske opreme, procesne i izolacijske laboratorijske opreme, laboratorijskog namještaja, uredskog namještaja te informatičke opreme koja će biti postavljena u novoizgrađenom inkubacijskom centru za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije (BIOCentar). Natječaj je otvoren do 16. rujna. Sva potrebna dokumentacija za prija-

vu na natječaj nalazi se ovdje. Hrvatska posjeduje znatan istraživačko-razvojni potencijal zahvaljujući tradicionalno jakom znanstvenom i obrazovnom temelju u području bioznanosti, brojnim inicijativama te razmjerno razvijenim poslovnim sektorima (posebice farmaceutskoj i prehrambenoj industriji). Međutim, postoji potreba za tehnološkom infrastrukturom i portfeljem usluga koji će osigurati neophodnu podršku novoosnovanim biotehnološkim poduzećima u najkritičnijoj fazi njihovog ra-

zvoja. Iz tog razloga BICRO je u sklopu instrumenta pretpristupne pomoći IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance) – komponente IIIc – Operativni program za regionalnu konkurentnost, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, Sveučilištem u Zagrebu, te Gradom Zagrebom pripremio projekt Inkubacijski centar za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije - BIOCentar. Ukupna investicija u projekt iznosi 18.823.995,70 eura, u vremenskom razdoblju od 2007. do 2014. godine, od

čega 16.376.410,70 eura iznosi izgradnja, nadzor i opremanje što će biti financirano putem IPA-e. Cilj projekta je osposobiti tematski inkubator koji će moći ponuditi neophodnu infrastrukturu i usluge za razvoj start-up kompanija iz područja bioznanosti, jednog od prioritetnih i najpropulzivnijih područja ulaganja koje je ključno za gospodarski razvoj naše zemlje te daljnju izgradnju ekonomije utemeljene na znanju. Izgradnja BIOCentra započela je u studenom 2012. godine i trajat će 18 mjeseci.

Greenvest – sajam otvorenog tipa u Arena Centru Prvi hrvatski green-tech i green-lifestyle sajam otvorenog tipa Greenvest: Home Edition održat će se u trgovačko-zabavnom centru Arena od 17. do 19. listopada, na unutarnjoj izložbenoj površini od 1000 četvornih metara i vanjskoj izložbenoj površini od 2500 četvornih metara. Riječ je o sajmu na kojem će se predstavljati domaće i strane tvrtke te njihove green usluge, proizvodi i tehnologije.

Područja sajma su: eko inovacije, eko poljoprivreda, energetska učinkovitost, financijske usluge, informatičke tehnologije, inteligentna energija, inteligentni sustavi i procesi, inženjerske usluge, konzultantske usluge, obnovljivi izvori energije, proizvodi od recikliranih materijala, tehnologije reciklaže, zaštita okoliša, zelena gradnja, zelene uslužne djelatnosti, zeleni lifestyle proizvodi, zeleni prijevoz i zeleni turizam.

Korisnicima usluga Europske poduzetničke mreže u Hrvatskoj popust od 25 posto na sve izlagačke i marketinške pakete. Obrazac za prijavu možete preuzeti na http://www.een.hr/upload/ Newsletter/obrazac.doc. Sve informacije o sajmu i zakupu izložbenog prostora možete vidjeti na: http:// www.greenvest.com.hr/GREENVESTINFO/Sudjelovanje.

Gospodarski susret b2b@SASO fair

Poslovni susreti u Celju

Četvrti međunarodni gospodarski susreti B2B@SASOfair 2013. održat će se u petak, 25. listopada 2013. godine u Splitu. Tradicionalni događaj organizira Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Poslovno-inovacijskom agencijom Hrvatske BICRO te stranim partnerima u okviru Europske poduzetničke mreže. Prošlogodišnji susreti bili su iznimno uspješni te su okupili 126 tvrtki i institucija iz Hr-

HGK-Europska poduzetnička mreža Hrvatske poziva vas 12. rujna na već tradicionalne poslovne susrete koji se održavaju u sklopu 46. međunarodnog sajma obrta MOS u Celju. Poslovni razgovori se organiziraju u okviru mreže komora Nova Alpe Adria, u suradnji Obrtničke komore Slovenije s partnerima EEN-Europske poduzetničke mreže te Europskom komisijom. Svoje sudjelovanje mogu prijaviti tvrtke iz sljedećih sektora: ob-

vatske i inozemstva, a održalo se preko 180 poslovnih sastanaka. Zanimljiv format susreta idealna je prilika za promociju proizvoda i usluga, širenje poslovanja na nova tržišta i pronalazak novih poslovnih partnera. Pozivamo Vas da se što prije registrirate za sudjelovanje kako biste maksimalno iskoristili mogućnosti koje susreti nude. Sudjelovanje je besplatno, a registrirati se možete na http://saso.talkb2b.net/page/14/ B2B+matchmaking. Za pitanja i prijedloge kontaktirajte: een@utt.unist.hr

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 9. rujna - EU-Brazil matchmaking događanje, Rio de Janeiro, Brazil 9.-11. rujna - Ljetna škola na temu transfera tehnologije i potpore inovacijama, Split 12. rujna - Međunarodni sajam MOS, poslovni susreti, Celje, Slovenija 18. rujna - B2B Matchmaking Event at 100% Design 2013., London, Velika Britanija

7. listopada - Cluster Mission Japan, Yokohama, Japan 22.-24. listopada - Mission for Growth, Tel Aviv, Izrael 25. listopada - Međunarodni poslovni susreti na sajmu SASO, Split

novljivi izvori energije, metaloprerađivačka industrija, građevinska industrija,drvoprerađivačka industrija, elektrotehnička industrija i industrija plastike. Sudjelovanje u poslovnim razgovorima tvrtkama pruža priliku da u jednom danu ostvare izravne brojne poslovne kontakte. Zemljapartner je Turska, te je predviđeno sudjelovanje većeg broja turskih tvrtki. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno, a službeni jezik je engleski.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković


PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3793, 9. rujna 2013.

( 2014. god.

lansirat će i projekt znanstvenih igračaka

ŽELIM BITI ZNANSTVENIK, ZAGREB

( više od 200

vrsta vina u ponudi La Bodege

La Bodega, Zagreb

Djeci je znanost zabavna

Mjesto susreta i priče Znanstveni rođendani udruzi donose najviše prihoda, pa zahvaljujući njima može financirati manje komercijalne, edukativnije projekte i razvoj radionica

U ponudi je desetak vrsta hrvatskih pršuta i sireva te više vrsta maslina i maslinovog ulja. Uz to gosti mogu isprobati pata negru, jedan od najboljih pršuta na svijetu

U

S

druga Želim biti znanstvenik u sklopu projekta Fora radionice organizira znanstvene radionice, rođendane, edukativne kampove za djecu... Željka Babić, predsjednica udruge, kaže nam kako djeci pružaju iskustveno učenje znanosti, tehnike i tehnologije, a bave se i povezivanjem tih područja uz zabavu, show i animaciju. “Djeci je znanost zabavna, oni u istraživanju i učenju istinski uživaju, a mi imamo jedinstveni fora pristup - kreiramo nesvakidašnje i zabavne radionice, i na taj način idealno ozračje za učenje”, ističe. Cilj radionica je polaznicima približiti prirodne znanosti, tehniku i tehnologiju. “Najvažnije je da djeca rano nauče razmišljati znanstveno, da savladaju osnove programiranja i robotike te sačuvaju kreativan i inovativan um. Također, važno je da puno rade rukama, čega u školama nažalost ima premalo, i da su u kontaktu s prirodom”, objašnjava Željka Babić dodajući kako djeca posebno vole njiho-

ve znanstvene rođendane. “Nudimo ih u nekoliko igraonica s kojima surađujemo, tako da nam rođendani donose najveće pri-

ska unija snažno potiče ranu znanstvenu edukaciju, predsjednica udruge vjeruje da će s vremenom moći računati na sredstva

Uskoro na tržište izlazi naša edukativna slikovnica, kaže Željka Babić hode. Zahvaljujući njima možemo financirati manje komercijalne, edukativnije projekte, razvoj radionica i slično”, napominje ona. Suvišna birokracija Rast u poslovanju mogli bi postići povećanjem broja radionica jer je mnogo interesa za to što rade. “No, nemogućnost pronalaska odgovarajućeg prostora nas dosta usporava. Uredski prostori, kojih u Zagrebu ima mnogo, nisu adekvatni za nas, a gradske prostore je jako teško unajmiti - iako zjape prazni. To nam je teško shvatiti”, kaže. Kao i većina ljudi koji nešto poduzimaju u Hrvatskoj, smatra da su državne institucije kudikamo prespore. Kako Europ-

iz EU fondova, a možda i veće razumijevanje institucija za ovo što radi. Među budućim poslovnim koracima ističe želju za pronalaskom prostora i otvaranjem centara. “Cilj je imati prostor otvoren cijeli dan kako bi djeca, dok roditelji rade, mogla kvalitetno provesti vrijeme uz programiranje, robotiku, prirodne znanosti, ali i dizajn. Uskoro na tržište izlazi naša edukativna slikovnica, uz kemijski set ‘Ludi eksperimenti iz laboratorija dr. Sovice’, kojim pokrećemo svoju izdavačku djelatnost. Radimo i na projektima znanstvenih igračaka, koje ćemo lansirati 2014. godine”, kaže Željka Babić. (B.O.)

poj vinskog podruma, konobe i modernog brunch/caffe bara odlikuje nedavno otvoreni ugostiteljski objekt La Bodega u središtu Zagreba. Ideja o La Bodegi nastala je tijekom brojnih putovanja njenih vlasnika po Europi. “U Londonu smo vidjeli sličan lokal i povezali to s ugođajem tapas barova u Barceloni i Madridu, te smo odlučili otvoriti sličan ugostiteljski objekt u Zagrebu, u kojem ćemo svojim gostima nuditi mnoge domaće delicije”, kaže Željko Jakić, voditelj La Bodege, te dodaje kako će najbolji hrvatski pršuti, sirevi, vino i maslinovo ulje činiti 80 posto ponude. Te se delicije nabavljaju od dobavljača iz Dalmacije i Istre, s otoka Paga, te od domaćih vinara i njihovih distributera. Osim toga, u ponudi će biti i jedan od najboljih pršuta na svijetu, pata negra. La Bodega je otvorena tijekom dana, ali u planu je da se nakon dnevnog prebace i na “noćni program”, uz glazbu DJ-eva. Takav će program biti od srijede

do subote, do dva sata iza ponoći. Domaće delicije uz čašu vina U La Bodegi je zasad zaposleno osmero radnika, školovanih barista, od kojih su dvojica majstori u pripremanju kave. Jakić je istaknuo kako će u ponudi biti desetak vrsta hrvatskih pršuta i sire-

Vlasnici La Bodege namjeravaju otvoriti ovakve barove u Splitu, Hvaru i Dubrovniku va te više vrsta maslina i maslinovog ulja, a zanimljivo je i to da će ih gosti moći odabrati na iPadu. Aplikacija na iPadu će sama predložiti određenu

vrstu pršuta i vina ako gosti neće znati što odabrati. Naime, pojasnio je, ideja je da se za 120 do 150 kuna dobiju dvije porcije (plata za dvoje) finih domaćih delicija uz čašu vina. U ponudi je više od 200 vrsta vina i desetak pjenušaca. S obzirom na to da se vlasnici bave isključivo ugostiteljstvom, namjera im je u skorije vrijeme otvoriti još tri takva bara, i to La Bodega Split, Hvar i Dubrovnik. Jakić je rekao kako se nada da će ulazak Hrvatske u Europsku uniju pomoći u dovođenju još više stranih gostiju jer im naša zemlja može mnogo toga ponuditi. Pritom je izrazio nadu da će uz domaće u La Bodegu dolaziti i strani gosti. La Bodegu su vlasnici zamislili kao mjesto susreta i priče, a možda će u bliskoj budućnosti otvoriti nekoliko takvih barova i u inozemstvu. Želja im je obogaćivati i mijenjati ponudu te pozivaju domaće proizvođače pršuta, sira, vina, maslina i maslinovog ulja da im se jave za suradnju. (S.P.)


14 HRVATSKA & REGIJA Federacija BiH i gubitak hrvatskog tržišta

Ove godine oko 50 milijuna KM manje

Privredni vjesnik Broj 3793, 9. rujna 2013.

( 30 mil €

vrijedan ugovor Igmana s Amerikancima

PONOVNI PROCVAT NAMJENSKE INDUSTRIJE U BiH

Jago Lasić, predsjednik Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine, na konferenciji za novinare u Mostaru predstavio je prve rezultate vanjskotrgovinske razmjene BiH i Hrvatske nakon njenog ulaska u Europsku uniju. Prema njegovim riječima na razini BiH je u srpnju u odnosu na lipanj zabilježen pad izvoza u Hrvatsku za 11 posto, a uvoza iz Hrvatske za 7,3 posto. Kad je riječ o izvozu Federacije BiH u Hrvatsku, on je pao za velikih 22 posto, dok je i uvoz bio manji za 11,4 posto. Lasić je procijenio da bi FBiH do kraja godine, zbog gubitka hrvatskog tržišta, mo-

gla pretrpjeti štetu od oko 50 milijuna konvertibilnih maraka. Statistički podaci pokazuju da Federacija BiH ima daleko razvijenije trgovanje s Hrvatskom od Republike Srpske. Iz FBiH je za sedam mjeseci izvezeno u Hrvatsku robe u vrijednosti 568,1 milijun KM, a iz srpskog entiteta 194,3 milijuna KM. Iz Hrvatske je FBiH uvezla roba za 996,5 milijuna KM, a RS za 106,5 milijuna KM. Srpski entitet je u Srbiju u sedam mjeseci izveo roba vrijednih 215,7 milijuna KM, a uvezao za 419 milijuna KM. Inače, nakon izlaska Hrvatske iz Cefte na tržištu BiH je sve više roba iz Srbije. (Z.L.)

*vijesti Koncesija za rudnik zlata u Fojnici Nakon dvogodišnje procedure vlada Srednjobosanske županije odobrila je privrednom društvu BBM iz Sarajeva koncesiju na tri godine za istraživačke radove u nekadašnjem rudniku zlata Bakovići kod Fojnice. Istodobno je tvrtki Glanz Investment iz Sarajeva dodijelila koncesiju za istraživanje i eksploataciju zlata i obojenih metala, te koncesiju za istraživanje i eksploataciju željezne rude na području općine Gornji VakufUskoplje. Investicije u Banoviće U Rudniku Banovići pušteno je u rad mehanizirano čelo za podzemnu eksploataciju ugljena kojim se proizvodnja ugljena povećava četiri puta, a sigurnost rudara 10 puta. Investicijska sredstva od 23,5 milijuna KM osigurao je Rudnik iz vlastitih

sredstava, a tehnologija je proizvedena u poljskoj tvrtki Kopex. Kapacitet mehaniziranog čela je 2000 tona ugljena dnevno što će omogućiti realizaciju novih dviju velikih investicija: izgradnju termoelektrane i cementare u Banovićima. Dobra turistička sezona Bosnu i Hercegovinu je u šest mjeseci ove godine posjetilo 389.000 turista ili 10,7 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Ostvareno je i 810.000 noćenja što je 9,1 posto više nego u šest mjeseci prošle godine. Najviše gostiju je bilo iz Turske, Srbije i Hrvatske.

Sklopljeni milijunski poslovi U 2011. godini BiH je izvezla naoružanja u vrijednosti 44,4 milijuna konvertibilnih maraka, dok je lani taj iznos dosegao 79 milijuna. Kako sada stvari stoje s ugovorenim poslovima i isporukama, izvoz će se do kraja godine približiti iznosu od 100 milijuna KM Zdravko Latal latal@privredni.hr

usmjeravane u tehnološku modernizaciju, a trenutačno se realizira jedna od najvećih - izgradnja objekta za pročišćavanje otpadnih voda svih inicijalnih eksploziva i kemikalija iz tvornice u vrijednosti 1,5 milijuna KM.

I

zaslanstvo Ujedinjenih Arapskih Emirata koje je proteklih dana boravilo u Sarajevu iskazalo je posebno zanimanje za suradnju dviju zemalja u području namjenske industrije. Nešto ranije namjenska industrija Igman iz Konjica potpisala je s američkom tvrtkom Howell Machine ugovor o isporuci oružja, uglavnom streljiva, u vrijednosti 30 milijuna eura. To je najveći poslijeratni pojedinačni potpisani ugovor jedne bosanskohercegovačke tvrtke iz područja namjenske industrije, što potvrđuje da ova grana privrede polako izlazi iz poratnih problema. U 2011. godini BiH je izvezla naoružanja u vrijednosti 44,4 milijuna konvertibilnih maraka, dok je lani taj iznos dosegao 79 milijuna. Kako sada stvari stoje s ugovorenim poslovima i isporukama, izvoz će se do kraja godine približiti iznosu od 100 milijuna KM. Većina poslova odnosi se na nekadašnje vojne tvornice locirane u Federaciji BiH. Gotovo otpisana industrija Posao Igmana s Amerikancima angažirao je vladu FBiH da ovoj proizvodnji posveti mnogo više pažnje nego što je to do sada činila jer je namjenska industrija bila gotovo otpisana u planovima razvoja zemlje. Igman trenutač-

no zapošljava 820 radnika koji rade u dvije smjene, a posao s Amerikancima zahtijeva zapošljavanje novih 140 radnika. U razgovorima predstavnika vlade FBiH i menadžmenta iz Konjica postavilo se i pitanje osiguranja povoljnih kredita za tehnološko-tehničku modernizaciju kapaciteta te tvornice što bi omogućilo ugovaranje novih poslova, povećanje proizvodnje i nova zapošljavanja. Sarajevski Pretis, iz čijih je pogona uglavnom izlazila artiljerijska municija kalibra 155 milimetara, koji je bio otpisan u programima razvoja, također je dinamizirao rad. Više od godinu dana trajalo je usvajanje proizvodnje novih suvremenih kalibara što je omogućilo ne samo opstanak tvornice, nego i njen novi razvoj i otvaranje novih radnih mjesta. To je rezultiralo i sklapanjem triju ugovora vrijednih 30 milijuna KM. Problema u tvrtkama namjenske proizvodnje ima još, prije svega kad je riječ o podmirivanju rani-

jih obveza, ali su dobiveni poslovi Pretisa posebno značajni za cjelokupnu namjensku industriju jer će omogućiti rad i drugim tvornicama, primjerice Binasu iz Bugojna. Vlada FBiH je iz sredstava prikupljenih na računu

Za namjenske tvrtke interes su pokazale Turska, ali i još neke zemlje Bliskog i Dalekog istoka revolving fonda odobrila Pretisu kredit od 6,5 milijuna KM za pokriće bankarskih jamstava za tekuća sredstva potrebna za realizaciju ugovora, a reprogramiran im je na 36 mjeseci, uz šestomjesečni grace period, komisioni kredit. Kuju se strateški planovi i za modernizaciju proizvodnje goraždanskog Ginexa koji ima razvijenu suradnju s namjenskim tvrtkama u regiji, posebice onima iz Srbije. Investicije su do sad

Velik interes stranaca Za namjenske tvrtke u Bosni interes su pokazale posebno Turska, ali i još neke zemlje Bliskog i Dalekog istoka, kao Kuvajt i Malezija. Na Međunarodnom sajmu namjenske industrije IDEF 2013. u Istanbulu ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović i ministar obrane BiH Zekerijah Osmić potpisali su s ministrom obrane Turske Ismetom Jilmazom dva ugovora o suradnji u području obrambene industrije. Izaslanstvo turske državne tvrtke sklopilo je sporazum o suradnji s UNIS Groupom i iskazalo interes za zajedničku proizvodnju i izlazak na treća tržišta. Najveći problem u oživljavanju rada i modernizaciji poduzeća namjenske proizvodnje predstavljaju potraživanja tvrtki iz BiH iz predratnog razdoblja od poduzeća iz Srbije, Hrvatske i drugih bivših jugoslavenskih republika. Samo od Srbije BiH potražuje 60,5 milijuna dolara, a sve dosadašnje tužbe i zahtjevi za izmirenje dugova su odbijeni, te će se pravda potražiti na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.


15

www.privredni.hr Broj 3793, 9. rujna 2013.

( oko 300 smjena

*vijesti

u državnom aparatu nakon svake smjene vlasti

Upravljanje državnim tvrtkama na slovenski način

Važna je prava stranačka iskaznica Gašpar Gašpar Mišič izbezumio je Sloveniju prelaskom s dužnosti kriznog sekretara u kabinetu Alenke Bratušek u fotelju šefa Luke Koper državnog tutorstva te da ne pristaju na podčinjavanje Ljubljani.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

K

ada je Igor Bavčar u ljeto 2002. godine presedlao s dužnosti ministra za europske poslove na prestižno mjesto predsjednika uprave tada bogatog Istrabenza, slovenska javnost nije pokazala nimalo nerazumijevanja prema takvom transferu, mada je znala da holding u Kopru s razgranatim djelatnosti-

Uobičajeno je da se uz objavu imena članova nadzornih odbora označava iz koje su stranačke kvote ma u nafti, turizmu i prehrambenoj industriji dobiva čelnog čovjeka bez i jednog dana iskustva u vođenju veće tvrtke. Na isti takav potez koji je ovih dana izveo Gašpar Gašpar Mišič, sekretar u kabinetu Alenke Bratušek, gdje se bavio gašenjem kriznih stanja u slovenskom gospodarstvu, prelaskom također u Koper, ali u fotelju predsjednika uprave tamošnjeg lučkog poduzeća, slovenska javnost vrisnula je kao ofurena. Mišičev samovoljni potez Samovoljni potez Gašpara Gašpara Mišiča osudila je cijela javnost, a zgrožena je i politika. Alenka Bratušek saznala je za po-

tez suradnika iz svog kabineta i člana iste stranke (Pozitivna Slovenija) iz novina. U iskazivanju nezadovoljstva najdalje je otišao Gregor Virant, ministar unutarnjih poslova i predsjednik Državljanske liste. On je iznenadni Mišičev potez označio svojevrsnom mafijaškom podvalom. Jednako kao

Virant misli i veći dio slovenske javnosti. Mišič, pomorski časnik po izobrazbi, nije imao neki zavidan pomorski staž. Još u mlađim godinama otisnuo se u nekretninske vode gdje se pročuo, najblaže rečeno, dvojbenim poslovima. Sada je Mišič zasjeo u fotelju šefa Luke Koper glasovima lo-

Brzopleto mijenjali upravljačke modele U zadnje tri godine Slovenija je brzopleto iskušala tri modela upravljanja tvrtkama u državnom vlasništvu. Najprije je pod mentorstvom OECD-a osnovana Agencija za upravljanje kapitalnim ulaganjima. Samostalna i neovisna institucija trebala je oduzeti politici poluge uplitanja u rad državnih poduzeća. Agenciju je samo nakon godinu dana ukinula vlada Janeza Janše, preuzevši na sebe sve važne kadrovske i poslovne odluke na razini državnih poduzeća. Godinu iza toga parlament je ozakonio državni holding sa zadaćom da upravlja državnim poduzećima kao podređenim društvima. Seriju neuspjelih pokušaja sada je nadopunila premijerka Alenka Bratušek idejom o predaji državnog vlasništva na upravljanje inozemnom upravljačkom društvu. U košmaru dobrih zamisli i loših implementacija nastala je institucionalna praznina u kojoj se ne zna što dolazi sutra. Mnogi stoga žure dočepati se još živih poduzeća. Nije nimalo ohrabrujuća spoznaja da je i OECD digao ruke od Slovenije koju je svojedobno počeo pripremati kao predvodnika novog modela upravljanja u svim državama Jugoistočne Europe.

kalnih članova u nadzornom odboru – predstavnika zaposlenika i lokalne zajednice. Špekulira se da je njima manipulirao Boris Popovič, župan Kopra, čovjek s više privođenja u policiju, čak i sudski presuđen. Grad i Luka imaju nekoliko nedovršenih nekretninskih poslova, pa javnost zaključuje da nema ništa slučajno u netom izvedenoj kadrovskoj namještaljki. Traži se šef Luke kompatibilan s poslovima koje treba što prije dovršiti. Predstavnici paradržavnih fondova već su objavili saziv skupštine i najavili određene statusne promjene koje će imati za posljedicu smjenu nadzornog odbora, izbor novog te vjerojatni kraj lučke epizode u karijeri Gašpara Gašpara Mišiča. Jedan kolumnist već je dao oduška svojoj frustraciji napisavši da Gašpar Gašpar Mišič neće dugo voditi Luku Luku Koper. Župan Popovič i lokalna zajednica brane se od svih objeda tvrdnjama da im je dosta

Imenovanje slučajnih genija Slovenija, u stvarnosti, proživljava perforaciju slijepog crijeva kadrovske politike koju su prisvojile političke stranke kao svoje leno. Svaka smjena vlasti završavala je dosad u Sloveniji s otprilike 300 smjena u državnom aparatu koje su zatim proizvodile daljnje smjene u dijelu gospodarstva vlasnički podložnog državi. Stranke su nastojale dijeliti plijen što diskretnije, ali su međustranačke svađe prečesto bivale tako bučne da je mnogo toga kontaminiralo i širu javnost. Apsurdi političkog kadroviranja došli su tako daleko da se sada zna kojoj stranci pripada pojedina gospodarska djelatnost i konkretna tvrtka. Postalo je sasvim uobičajeno da se uz objavu imena članova nadzornih odbora označava iz koje su stranačke kvote. Imenovanjem slučajnih genija na važne položaje u državnoj administraciji i u gospodarstvu šalje se krajnje neugodna poruka mladima: školovanje i predan rad nisu nimalo važniji od prave stranačke iskaznice. Međustranačka trvljenja za prevlast u poduzećima dramatično su nagrizla kredibilitet slovenske države. Ljudi iz prošlogodišnjeg demonstrirajućeg pokreta već su najavili ponovni izlazak na ulice.

Nestabilnost još ne ugrožava izvozne poslove Narodni ustanci i sve učestaliji sukobi još nisu ugrozili uhodane izvozne poslove slovenskih tvrtki na tržišta Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Slovenska poduzeća koja tek pokušavaju prodrijeti na tržišta regije MENA, trenutačno teško nalaze odgovarajuće sugovornike, izjavio je Aleš Cantarutti, direktor Centra za međunarodno poslovanje pri Gospodarskoj zbornici Slovenije. Potvrdio je da je vrijednost slovenskog izvoza na nestabilna područja lani iznosila 600 milijuna eura te da se ove godine bilježe nova povećanja. Vrijednosno značajan je izvoz u Tursku, Alžir, Egipat, Libiju, Iran i Maroko. Najviše se izvozi lijekove, gume, automobile i dijelove, te papir, boje, električnu opremu i metalurške proizvode. Euro Basket donosi golem prihod Europsko prvenstvo u košarci dovelo je u Sloveniju oko 1000 igrača i službenih osoba. Priređivači najveće sportske priredbe očekuju i dolazak 30.000 navijača. Samo od noćenja domaćini se nadaju prihodu u visini od 11 milijuna eura. S ostalom potrošnjom u tri tjedna trajanja prvenstva Slovenija će inkasirati ukupno 28 milijuna eura prihoda. Objavili pad prodaje uz povećanje gubitaka

Intereuropa i Mercator objavili su pad prihoda u prvom polugodištu. Vodećem logističaru prihodi od prodaje pali su za 15 posto, a najvećem trgovcu – 3,3 posto. Čistog gubitka našlo se u Mercatoru za 15,1 milijun eura (milijun i pol manje nego u usporedivom razdoblju prošle godine).


16 STIL *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3793, 9. rujna 2013.

( 48% Nijemaca

ljeti ide na sportska putovanja (zimi 52%)

( 580 €

prosječna potrošnja po takvom putovanju

Razvitak sportskog turizma Certifikat održivog turizma Nacionalni park Kornati te parkovi prirode Vransko jezero, Lonjsko polje i Medvednica nominirani su za prestižni Europarkov certifikat za održivi turizam, kažu u Svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode World Wide Fund for Nature (WWF). U sklopu projekta Parkovi Dinarskog luka WWF je u suradnji s Europark federacijom odabrao 16 parkova iz regije, među kojima su i spomenuta četiri hrvatska parka. Svjetski turistički Oscari Valamar Lacroma Dubrovnik proglašen je najboljim u kategoriji vodećeg hotela u Hrvatskoj, dok je Valamar Riviera pobijedio u kategoriji vodećeg boutique hotela u našoj zemlji. Riječ je o svojevrsnim turističkim Oscarima koje turistička organizacija World Travel Awards dodjeljuje zadnjih 20 godina najistaknutijim turističkim destinacijama, hotelima, resortima, prijevoznicima, agencijama i drugim turističkim subjektima, i to prema izboru putničkih agenata, touroperatora i javnosti. Međunarodni festival čipke U Lepoglavi će se od 19. do 22. rujna održati Međunarodni festival čipke. Vjeruje se kako su pavlini, bijeli fratri, donijeli čipku u hrvatske krajeve. Prepoznavši njenu ljepotu, seosko je stanovništvo počelo izrađivati čipku, a ta tradicija njeguje se sve do danas. Posebno ju je prihvatilo stanovništvo Lepoglave, poznato po svojoj čipkarskoj tradiciji. Na festivalu će se moći razgledati i čipkarski radovi s otoka Paga, iz Svete Marije u Međimurju, Hvara te iz raznih europskih zemalja.

Brže, više, jače... Danas oko 400 milijuna turista putuje zbog nekog oblika sportskog turizma, bilo da je riječ o rekreaciji ili odlasku na neku sportsku manifestaciju Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P

utovanja zbog sporta i sportskih događanja oduvijek su bila društveni, ekonomski i kulturni fenomen. Simboličan početak razvoja suvremenog sportskog turizma vezan je uz obnavljanje olimpijskih igara 1896. godine.

Sportski turizam jedan je od 10 prioritetnih turističkih proizvoda u Strategiji razvoja hrvatskog turizma Od tada do danas sportski je turizam dobivao na važnosti i sve se više razvijao. “Većina suvremenih turističkih kretanja uključuje neku sportsku aktivnost. Upravo je sportski turizam oblik turističkih kretanja u kojima je sport glavni motiv putovanja i boravka turi-

sta u nekom odredištu”, kaže Oliver Kesar, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Prema podacima European Travel Monitora, danas oko 400 milijuna turista putuje zbog nekog oblika sportskog turizma, bilo da je riječ o rekreaciji u turističkom odredištu ili odlasku na neku sportsku manifestaciju. Primjerice, 48 posto Nijemaca ljeti odlazi na sportska putovanja, dok ih zimi na takva putovanja odlazi 52 posto. Prosječna potrošnja po sportskom putovanju Nijemca iznosi 580 eura, dok je prosječna potrošnja po noćenju 79 eura. Počela izgradnja golf igrališta U posljednje se vrijeme i u Hrvatskoj sve više razvija sportski turizam, a upravo je taj oblik turizma u 10 prioritetnih turističkih proizvoda u Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine. Među raznim oblicima sportskog turizma po-

sebno je važan golf zbog mogućnosti produljenja turističke sezone. “Hrvatska za sada raspolaže sa samo četiri golf igrališta sa 18 polja, pa je zato nužno realizirati još dvadesetak golf terena diljem naše zemlje. Tako bismo u golf turizmu postali konkurentni u odnosu na druge mediteranske zemlje”, istaknuo je Darko Lorencin, ministar turizma. Dodao je kako se u mediteranskim zemljama golf ponuda uglavnom nalazi uz priobalne turističke centre. Promatrajući statistički, te zemlje prosječno raspolažu sa šest golf igrališta na milijun turističkih dolazaka, dok Hrvatska ima oko 0,32 golf terena na milijun dolazaka turista. “Hrvatska ima velike mogućnosti za razvoj golfa i to upravo zbog svoje pozicije, kao najbliže toplo turističko odredište za emitivna tržišta Srednje i Istočne Europe”, rekao je Lorencin. U prilog tome ide i

nedavno završen Golf centar Zagreb s gradskim igralištem od devet polja te natjecateljskim igralištem sa 18 polja i dvije klupske kuće. U taj je projekt uloženo 210 milijuna kuna. I atletika privlači Uz golf, strane turiste možemo privući raznim sportskim manifestacijama, pa je tako protekli tjedan u Zagrebu organiziran atletski IAAF World Challenge meeting Zagreb 2013., ili 63.

Hanžekovićev memorijal, a od 13. do 15. rujna u Umagu će se održati kvalifikacijski susret za Svjetsku skupinu Davis Cupa između Hrvatske i Velike Britanije. Ministar Lorencin izrazio je nadu kako će upravo taj događaj potaknuti britanske turiste na dolazak u našu zemlju, naglasivši kako je u sedam mjeseci ove godine zabilježeno 25 posto više dolazaka i noćenja turista iz Velike Britanije u hrvatskim turističkim odredištima.

Tradicionalna akcija “Poslovi u turizmu”

Idealan ljetni posao - spasitelj na plaži U sklopu tradicionalne akcije Poslovi u turizmu u organizaciji portala MojPosao, u osam mjeseci ove godine na tom je portalu objavljeno više od 2100 radnih pozicija u kategoriji turizam i ugostiteljstvo, što je na razini protekle godine. Od ukupnog broja oglasa 19 posto bilo je objavljeno u kategoriji turizam i ugostiteljstvo. Većina oglasa,

njih 60 posto, odnosila se na jadranske županije što je gotovo isto kao i prošle godine kada se na te županije odnosilo 62 posto oglasa. Najtraženiji su bili konobari, kuhari i recepcionari, a zatim pomoćni kuhinjski radnici te pizza-majstori. Osim za Grad Zagreb u kojem je bilo 23 posto od uku-

pnog broja oglasa, najviše oglašenih radnih pozicija bilo je za Istarsku (16 posto) i Primorsko-goransku županiju (13 posto). Među gradovima na obali ove je godine najviše radnih pozicija oglašeno u Splitu, i to četiri posto ukupnog broja oglasa u turizmu, i Dubrovniku - tri posto objavljenih oglasa. U većini oglasa (67 posto) tražena je srednja stručna spre-

ma. Važno je napomenuti kako su sezonski poslovi šansa za tražitelje poslova bez iskustva, a u polovini oglasa iskustvo nije bilo važno. Idealan ljetni posao bio je spasitelj na plaži. Akciju Poslovi u turizmu i ove su godine podržale Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska obrtnička komora i Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske. (S.P.)


HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3793, 9. rujna 2013.

( 180.000 kn ( 2 škole stoji učionica za 30 učenika

*vijesti

obuhvatio testni projekt

ICT u obrazovanju

Učionica budućnosti otvorila vrata Učenici i nastavnici Osnovne škole Kamešnica mogu voditi bilješke s predavanja, podcrtavati ključne informacije ili crtati, kako na tablet računalima tako i na pametnoj ploči Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

onica za 30 učenika vrijedi oko 180.000 kuna.

O

snovna škola Kamešnica u Otoku, malenom mjestu u Splitsko-dalmatinskoj županiji, postala je prva Učionica budućnosti. Zahvaljujući zajedničkome projektu Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet i tvrtke Samsung Electronics

Učionica budućnosti jedan je od prvih takvih ICT projekata u regiji Adriatics, koji su imali podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, više od 470 učenika te škole i područnih škola Ruda i Udovičići, moći će učiti interaktivno s pomoću najnovijih informacijskih tehnologija. Valja dodati kako je ovo jedan od prvih takvih projekata u regiji, a ugrađene tehnologije ponajprije će se koristiti za kurikulum predmeta matematike i informatike, a potom i za druge. Učionica budućnosti opremljena je nastavničkim i tablet računalima te pametnom pločom, koji će omogućiti interaktivnu razmjenu znanja učenicima od petih do osmih razreda. Nastavnicima pak omogućuje dijeljenje sadržaja na interaktivnoj, pametnoj ploči, koji uz svega nekoliko klikova mogu poslati na učeničke tablete. Učenici i nastav-

nici mogu voditi i bilješke s predavanja, podcrtavati ključne informacije ili crtati, kako na tablet računalima tako i na pametnoj ploči. Također, nastavnici vrlo brzo mogu provjeriti razumiju li učenici predavanje, uz kratke kvizove znanja, ankete i raspravu. Model ravnomjernog razvoja “Jedan od CARNetovih prioriteta je poticanje uvođenja i korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovanju. Prepoznali smo potencijal Učionice budućnosti kao jednog od projekata koji će značajno pridonijeti tome cilju. U sinergiji s našim nagrađivanim projektom Škole 2.0, CARNet će, kroz Učionicu budućnosti, nastaviti raditi na iskoracima kako bi svaki učenik, nastavnik i roditelj imao nesmetan pristup tehno-

logiji i internetu koji su danas preduvjet za ono osnovno, a to je pristup znanju”, naglašava Zvonimir Stanić, ravnatelj CARNeta. Miroslav Jukić, ravnatelj Osnovne škole Kamešnica, kaže kako se njeni djelatnici trude u tome da njihovi učenici ni u kojemu pogledu nemaju lošije uvjete za školovanje od onih u elitnim kvartovima Splita ili Zagreba. “Dapače, uvjereni smo, bez lažne skromnosti, da smo u određenim segmentima i ispred njih. To zaslužuju otočka i sva druga provincijska djeca. To je po mojem mišljenju jedini razvojni model koji može jamčiti ravnomjeran razvoj svih dijelova naše domovine“, ističe Jukić. Danijel Bačelić, voditelj Odjela poslovnih rješenja u zagrebačkoj podružnici tvrtke Samsung Electronics,

napominje kako se na samom projektu, dakle od ideje do realizacije, radilo približno godinu dana. “Krenuli smo od idejnih prezentacija samog rješe-

Na samom projektu, od ideje do realizacije, radilo se oko godinu dana nja, koje je nastavljano s praktičnim testiranjima sustava te njegovom prilagodbom za potrebe škola u Hrvatskoj. Pripremna faza projekta uključuje i integraciju s drugim sustavima poput telekonferencijskog te povezivanja s postojećim rješenjima koja se koriste, poput EDnevnika i matičnog registra učenika”, objašnjava on. Vrijednost učionice, nastavlja, ovisi o broju učenika, a uobičajena uči-

Budućnost učenja Ovo je prva škola u kojoj je predstavljena Učionica budućnosti, no testni je projekt obuhvatio dvije škole - IX. Gimnaziju u Zagrebu te ovu osnovnu školu kod Sinja. “Mnogi su čimbenici uzeti u obzir prilikom odabira škola koje mogu sudjelovati u pilot-projektu. Najvažniji elementi za odlučivanje uključivali su spremnost škole za korištenje naprednih tehnologija, što uključuje obrazovanje nastavnika, pripreme za predavanja koristeći digitalne materijale kao i mogućnost neprekidnog izvođenja nastave”, kaže. Igor Detoni, voditelj poslovnih odnosa s korporativnim korisnicima tvrtke Samsung Electronics Adriatic, napominje kako vizija ove tehnološke kompanije uključuje i onu budućnosti obrazovnog sektora. “Želimo biti aktivni sudionici u oblikovanju budućnosti učenja i osnažiti nastavnike i učenike kroz novo iskustvo učenja, u kojem tehnologija pruža individualizirane alate koji omogućavaju kvalitetnije obrazovanje. Projektima kao što je Učionica budućnosti dugoročno želimo omogućiti učenicima i nastavnicima iz svih krajeva Hrvatske ravnopravan pristup svim raspoloživim tehnološkim alatima kako bismo podržali njen razvoj u društvo znanja i jednakih šansi”, zaključio je Detoni.

Veća ulaganja Zbog prelaska na nove tehnologije operatori mreža pokretnih i nepokretnih komunikacija u drugom tromjesečju nastavili su ulagati u tržište elektroničkih komunikacija. Tako je u drugom kvartalu uloženo oko 18 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, objavila je Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije. Glavna područja rasta usluga i dalje su širokopojasni pristup internetu i prijenos TV programa uz plaćanje naknade. Novo Vipnetovo preuzimanje Vipnet je stekao stopostotno vlasništvo u pulskoj tvrtki Istarska kabelska. Ovim preuzimanjem Vipnet proširuje vlastitu fiksnu infrastrukturu i optičko-kabelsku mrežu. Istarska kabelska osnovana je 2009. godine te svojim uslugama pokriva područje Pule i okolice. Ovom, inače petom ovogodišnjom akvizicijom Vipnet nastavlja širiti svoje poslovanje na području pružanja fiksnih komunikacijskih usluga. Istovremeno, nastavlja provedbu strategije pružanja kompletnih komunikacijskih usluga. Aplikacijom do poslovnih informacija Ponuđač poslovnih informacija Bisnode je putem EuroContactPoola, jedinstvene i najveće europske poslovne tražilice, lansirao na tržište softversku aplikaciju koja Bisnode bazu informacija integrira u Microsoft Dynamics CRM (Customer Relationship Management) softver za upravljanje poslovanjem i odnosom s klijentima. Tako je zahvaljujući usluzi AccesPoint, koju je razvio EuroContactPool, korisnicima omogućen nesmetan pristup provjerenim podacima o 26 milijuna poslovnih korisnika te 22 milijuna izvršnih menadžera u 16 zemalja.


18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Bekim Sejranović Sandale V.B.Z.

Junak Sandala je jedan od onih književnih skitnica koje volimo ma koliko bili autodestruktivni i nesposobni za “normalan” život. Stalno se boreći i sa sobom i svijetom, hvatajući se pritom za sve što pronađe uz put – alkohol, pornografiju, drogu... – nježan i tužan, borben i malodušan, duhovit i autoironičan i kad govori o najvažnijim stvarima svog i našeg života, Sejranovićev je pripovjedač vjerojatno jedan od najintrigantnijih likova novije hrvatske književnosti.

Roland Merullo Doručak s Buddhom Naklada Ljevak

Kad ga sestra nagovori da njezinog gurua poveze na put, Otto Ringling nije oduševljen. Šest dana voziti se s čovjekom koji na svako pitanje odgovara zagonetkom nije nešto čemu bi se veselio. U pokušaju da pozapadnjači svojeg suputnika Otto mu odluči pokazati malo “zabave na američki način”. Od tvornice čokolade u Hersheyu do kuglane u South Bandu, od utakmice Cubsa na stadionu Wrigley Field do obiteljske farme u Sjevernoj Dakoti, Ottu se pruža prilika da svoj svijet i svoj život - sagleda tuđim očima.

Patrick deWitt Braća Sisters Fraktura

Hermann Kermit Warm mora umrijeti - odlučio je moćni Komodor, a za izvršenje će se pobrinuti njegovi plaćenici Eli i Charlie Sisters. Iako sa svojim starijim bratom ne dijeli strast za ubijanjem i alkoholom, posao ubojice jedini je koji je Eli ikada radio. No put od Oregona do Kalifornije dug je, a Warm je sve prije negoli običan tragač za zlatom. Moralne nedoumice neodlučnog revolveraša i složenost obiteljskih odnosa samo su neka od pitanja kojima će se Eli baviti prije nego ih razriješi u svome stilu – jednom zauvijek.

Hallgrimur Helgason Vodič za uredan život: mali savjeti profesionalnog ubojice

Privredni vjesnik Broj 3793, 9. rujna 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Najam poslovnih prostora

Delta, Elblag, Poljska, w w w. d e l t a . e l b l a g . p l . Tvrtka se bavi iznajmljivanjem trgovačkih, uslužnih, proizvodnih i skladišnih prostora. Njihovi objekti nalaze se na ključnim lokacijama u gradu Elblagu u Poljskoj (u luci i središtu grada), što tvrtki omogućuje pružanje širokog spektra usluga u području skladišne logistike i upravljanja zalihama. Ukupna površina objekata u njihovom vlasništvu iznosi oko 50.000 četvornih metara. Detaljnije informacije dostupne su na sljedećim internetskim stranicama: www. deltawynajem.pl i www. portelblag.pl. Kontakt: Mariusz Hejnowicz, delta@delta.elblag.pl, +48 55 2361361, +48 512 418281. Prodaja proizvodnog pogona

Nova Đakovčanka, Đakovo. Tvrtka prodaje nekretnine proizvodnog pogona prehrambenog proizvođača Nove Đakovčanke d.o.o. u Đakovu, Ulica Franje Račkog bb, u gospodarsko-poslovnoj zoni grada Đakova. Nekretnina se nalazi na strateškoj poziciji u neposrednoj blizini autoceste i udaljena je 23 kilometra od prometnog čvorišta Sredanci na autocesti Zagreb-Beograd. Nekretnina obuhvaća: upravnu zgradu, proizvodne i skladišne hale, pomoćnu zgradu i servisnu zgradu, trafostanicu, pumpnu stanicu, vagarsku stanicu i kolnu

vagu, kotlovnicu, asfaltirano parkiralište i manipulativne prostore. Ukupna površina nekretnine iznosi 103.405 četvornih metara. Kontakt: Dalibor Milić, dalibor.milic@eurovoce.hr, +385 91 2738306. Lokal u Beogradu

Almas Pet, Beograd, Srbija. Tvrtka prodaje lokal od 255 četvornih metara u centru Beograda, Vranjska 2, (kod restorana Lipov lad). Kompletno opremljen, novogradnja. Kontakt: Aca Alil, aca@starpet.rs, +381 11 3076027, +381 631 080651. Nekretnine u Španjolskoj

Luaterra, O Grove, Pontevedra, Španjolska. Tvrtka se bavi poslovanjem nekretninama. Tvrtka nudi svoje usluge svima zainteresiranima za kupnju nekretnina u Španjolskoj. Kontakt: Francisco Luna, +34 627 306236, paco-luna@telefonica.net. Nekretnine u Albaniji

Tirana Property Company, Tirana, Albanija, www.tiranaproperty.com. Albanska agencija za nekretnine pruža integrirane i specijalizirane usluge pri kupovini, prodaji i iznajmljivanju nekretnina na cijelom području Albanije. Kontakt: Leonidas Comino, info@tiranaproperty.com, +355 4222112. Skladište u Bregani

Fering Fit, Zagreb, www. fering-fit.hr. Tvrtka iznaj-

mljuje skladišni prostor u Bregani, Slovenija, u blizini hrvatsko-slovenskog graničnog prijelaza. Kontakt: Mara Martinović, fering-fit@fering-fit.hr, +385 1 2325175. Najam hala i zemljišta

Jedinstvo, Krapina, www. jedinstvo.com. Tvrtka iznajmljuje hale i zemljište, trgovačke centre, proizvodnju... Rijeka, Ulica Milutina Barača: tri hale ukupno 32.000 četvornih metara, neposredna blizina mora, izgrađena infrastruktura, za različite namjene. Zagreb, Ulica Dragutina Golika i Zagrebačka cesta: 23.000 četvornih metara, za trgovački centar, zemljište za poslovni objekt. Krapina, Žutnica 4-6: 130.000 četvornih metara, hale za proizvodnju, skladištenje, izgrađena infrastruktura, rezervoar nafte, rezervoar vode, željeznički kolosijek, direktan prilaz na autocestu. Krapina, Slobodna carinska zona i Bobovje: ukupno 110.000 m2, hale i zemljišta, za trgovački centar, proizvodnju, skladište... Ivanec, pješčara: 200.000 četvornih metara za gospodarske namjene + 200.000 četvornih metara poljoprivrednog zemljišta. Jastrebarsko: 58.000 četvornih metara zemljišta, za logistički centar. Samobor: 8000 četvornih metara zemljišta. Dugo Selo: 4000 četvornih metara zemljišta. Kontakt: Mirjana Hršak, info@jedinstvo.com, +385 49 374100

Meandarmedia

Tomislav Bokšić zvan Toksični profesionalno je i besprijekorno obavio 66 ubojstava za hrvatsku mafiju u New Yorku. No ovog je puta ubio pogrešnog tipa, pa mora pobjeći iz SADa. Igrom slučaja našao se na putu za Reykjavik. Na otoku gdje nitko ne prodaje oružje i ne naručuje ubojstva Toksični će se zamisliti nad svojom sudbinom. U proplamsajima romanse s Grunerevoler i u mreži vlastite bogohulne obmane Toksični strepi i od kazne kojom mu prijeti - Tortura…

Emily Brontë Orkanski visovi Šareni dućan

Prvorazredni ljubić i neupitni klasik – općeprihvaćena je percepcija ovog romana Emily Brontë koji svojom osobitom, upravo specifičnom kvalitetom i “specifičnom težinom”, pa i omiljenošću, osjetno nadmašuje prosjek književne produkcije svoga doba. Riječ je o razmjerno ranom izdanku viktorijanske književnosti i razmjerno kasnom odrazu tzv. gotičke tradicije, pa je i okružje nešto mračnije, no ipak iz njega prosijava gotovo nadnaravni sjaj ljubavi koja, unatoč svemu, pa i smrti, živi vječno.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Dinamički audio-video procesori

Hrvatska radiotelevizija nabavlja dinamičke audiovideo procesore. Rok dostave ponuda je 24. rujna. Namještaj

Narodne novine nabavljaju namještaj za tiskaru. Rok dostave ponuda je 23. rujna. Obuća

Ministarstvo pravosuđa nabavlja obuću za pravosudnu policiju i zatvorenike. Rok dostave ponuda je 23. rujna.

Ploče za označavanje ulica i trgova

Grad Zagreb nabavlja ploče za označavanje ulica i trgova. Rok dostave ponuda je 23. rujna. Regija Popravak računalne i uredske opreme

Republički zavod za statistiku u Banjoj Luci nabavlja usluge popravka računalne i uredske opreme. Rok dostave ponuda je 30. rujna. Projekt skijaških staza

Olimpijski centar Jahorina nabavlja usluge izra-

de glavnog projekta skijaških staza. Rok dostave ponuda je 2. listopada. Filteri i ležajevi za vozila

Tvrtka Rad iz Sarajeva nabavlja filtere za motorna vozila i ležajeve. Rok dostave ponuda je 30. rujna.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr


19

www.privredni.hr Broj 3793, 9. rujna 2013.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Nafta: gorivo Od vile do čaraparnice prošlosti Zgrada i dvorište u Zagrebu procijenjeni na 66,4 milijuna kuna, što u naravi predstavlja nekretninu od 2587 četvornih metara u Rudeškoj ulici 140. Dražba za ovu nekretninu će se održati 24. rujna na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 320/III. u 9 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan održavanja ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u iznosu od dva milijuna kuna. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda kod HPB na broj HR17 2390 0011 3000 0326 5, model HR05, poziv na broj 116-1702-13, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego sudac započne dražbu. Razgledavanje nekretnine će biti 10. rujna u 13 sati sa sudskim ovršiteljem. Zgrada čaraparnice u Čakovcu procijenjena na 35,6 milijuna kuna. Ne-

kretnina u naravi predstavlja 39.516 četvornih metara zgrade čaraparnice s pratećim prostorijama, skladišta, nadstrešnica i dvorišta. Dražba za ovu nekretninu održat će se 19. rujna na Trgovačkom sudu u Varaždinu, Braće Radića 2, soba 223/II., u 13 sati. Nekretnine čine proizvodno-tehnološku cjelinu i prodaju se zajedno. Razgledavanje svakim radnim danom od 8 do 14 sati uz prethodni dogovor na telefon 098/481 953, a najkasni-

je do 17. rujna. Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene i potrebno ju je uplatiti do 18. rujna na žiro-račun Trgovačkog suda u Varaždinu, broj HR40 2390 0011 3000 02754. Vila na zagrebačkom Prekrižju, procijenjena na 21,3 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja vilu i okućnicu na Gornjem Prekrižju 38, s nekoliko tereta i ovrhom. Dražba za ovu nekretninu će se održati 24. rujna u 10.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 403. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan održavanja ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u iznosu od 10.000 kuna. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda kod HPB na broj HR17 2390 0011 3000 0326 5, model HR05, poziv na broj 116-3322-11, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego sudac pristupi dražbi. Razgledavanje je moguće 16. rujna u 13 sati uz sudskog ovršitelja. Stambeno naselje u izgradnji u Sutivanu na Braču, procijenjeno na 20 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 13.567 četvornih metara građevinskih objekata - stambenog naselja u izgradnji, izgrađenih u roh bau sistemu, od 24 stambene zgrade sa 86 apartmana koji su raspoređeni u četiri bloka. Predmetne su nekretnine smještene kod južnog ulaza u mjesto, ispod prometnice koja povezuje Sutivan s Milnom. Udaljenost nekretnina od mora je oko 500 metara. Dražba za ovu nekretninu

će se održati 3. listopada u 9 sati na trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 121/I. sudnica 5. Razgledavanje se održava radnim danom od 8 do 15 sati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/653 339. Jamčevina iznosi pet posto od najmanje početne cijene - milijun kuna, i mora se uplatiti najkasnije do 1. listopada. Poslovni prostor u Zagrebu, procijenjen na 15,1 milijun kuna.

Nekretnina se sastoji od tri poslovna prostora: prvog prodajnog prostora kotlovnice, dva sanitarna čvora, teretnog dizala, dva spremišta, stubišta s dva pretprostora, dvije garderobe; drugog prodajnog prostora - tri stubišta, rampe, teretnog dizala, blagajne, dva spremišta, četiri pretprostora i dva sanitarna čvora; i trećeg prodajnog prostora - teretnog dizala, 10 ureda kancelarija, hodnika, tri pretprostora, stubišta, dva spremišta, čajne kuhinje i dva sanitarna čvora, ukupne površine 1278 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu će se održati 24. rujna u 14.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba br. 88/II. Imovina stečajnog dužnika koja je predmet prodaje može se razgledati u dogovoru sa stečajnom upraviteljicom Davorkom Huljev, uz prethodni dogovor na telefon 01/6152 555. Jamčevinu od 1,5 milijuna kuna potrebno je uplatiti najkasnije do 23. rujna na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

dr. Uroš Dujšin

I

ako korištena mnogo ranije, nafta je postala važnom sirovinom tek 1859., nakon početka eksploatacije u Pensilvaniji. Prvi bareli sirove nafte prodani su po 450 dolara današnje vrijednosti da bi od njih bio proizveden kerozin kao glavno gorivo za ribarske svjetiljke. Ostali derivati, suviše nestabilni ili oni koji su pri sagorijevanju previše dimili da bi se mogli koristiti za osvjetljenje, spaljivani su ili bacani. No nepoželjni petrolej i dizelsko gorivo nisu zadugo bacani - zahvaljujući izumu motora s unutarnjim sagorijevanjem nekoliko godina kasnije. Od tada je potražnja za naftom, uz nekoliko kratkih zastoja 1970. i 1980., neprestano rasla zahvaljujući stalnom širenju korištenja automobila, zrakoplova i brodova. Tri petine naftnih derivata otpada na gorivo. Uz milijarde Kineza i Indijaca koji jedva čekaju da sjednu za upravljač svog auta, velike naftne kompanije (kao i Međunarodna agencija za energiju i američki Institut za energiju) predviđaju da će se potražnja i dalje povećavati. Jedan od naftnih giganata, britanski BP, procjenjuje da će potražnja za naftnim derivatima porasti s današnjih 89 na 104 milijuna barela dnevno 2030. godine. Potražnja će pasti To je, smatra Economistov komentator, pogrešno. On tvrdi da će opasti potražnja, a ne ponuda. U bogatim je zemljama potražnja za naftom već prošla svoj maksimum, već je nakon 2005. počela padati. Tome treba dodati i dvije revolucije na tom području: prva je povećanje ponude putem dobivanja plina iz naf-

tnih škriljevaca. Pokrenuo ju je Teksašanin George Mitchell, silno povećavši ponudu plina iz naftnih škriljevaca. To, zajedno s novim otkrićima plinskih ležišta, nedavno je povećalo svjetske rezerve sa sadašnjih 50 na 200 godi-

Kremlju je sve teže nametati svoju volju ostatku zemlje ako se smanjuje glavni izvor njegovih prihoda. Saudijski prinčevi su se oslanjali na izvore prihoda od nafte i plaćali velikodušne socijalne programe kako bi ubla-

na. Druga velika revolucija je ona u automobilskoj tehnologiji. Brzi napredak u tehnologiji proizvodnje motora i vozila također ugrožava dominaciju nafte. Tu je na prvom mjestu povećanje efikasnosti motora s unutarnjim sagorijevanjem. Benzinski i dizel motori postaju sve ekonomičniji. Rastuća popularnost električnih i hibridnih automobila, kao i vozila na prirodni plin ili vodikove energetske stanice, također će imati utjecaja na efektivnu potražnju za naftom.

žili buntovnu mladu generaciju koja je drugdje već izašla na ulice. Njihove goleme financijske re-

Ratovi će se nastaviti Analiza američkog Citibanka računa da će se energetska efikasnost automobila i kamiona poboljšavati za 2,5 posto godišnje, što će biti dovoljno da ograniči potražnju za naftom. Predviđa se i to da će se do maksimuma od 92 milijuna barela na dan doći tijekom sljedećih godina. No, najvažnija posljedica bit će ona geopolitička. Putinova kleptokracija temelji se na nafti.

Ako Amerika zahvaljujući plinu iz naftnih škriljevaca postane neovisna o uvozu, malo je vjerojatno da će biti tolerantna prema arapskim saveznicima zerve mogu na neko vrijeme namiriti manjak, no ako prihodi od nafte budu sve manje pritjecali u njihove blagajne, bit će sve teže potkupljivati oporbu - pa će i šanse za nove nemire postajati sve veće. A ako Amerika zahvaljujući plinu iz naftnih škriljevaca postane neovisna o uvozu, malo je vjerojatno da će biti tako tolerantna prema svojim arapskim saveznicima kao ranije. Nafta je izazvala mnoge sukobe, a to će se vjerojatno nastaviti i kada potražnja za njom opadne.


20 SVIJET FINANCIJA

( 5,6 mlrd kn

ukupne uplate u kladionice u 2012.

Privredni vjesnik Broj 3793, 9. rujna 2013.

( 29,1 mil kn

dobit Hrvatske lutrije u prvih sedam mjeseci

Obračun oko klađenja

Državnim monopolom protiv privatnih kladionica Privatne kladionice smatraju da Ministarstvo financija izravno pogoduje Hrvatskoj lutriji i potiče stvaranje državnog monopola na tržištu klađenja. Hrvatska lutrija uzvraća da oni investiraju u loto, a privatne kladionice od toga profitiraju kroz klađenje Drago Živković zivkovic@privredni.hr

N

a tržištu klađenja u Hrvatskoj godišnje se vrti gotovo šest milijardi kuna, a velika većina tog iznosa završi u privatnim kladionicama. To bi se, međutim, uskoro moglo promijeniti, bude li novi zakon o igrama na sreću u skladu s objavljenim tezama Ministarstva financija. Za Udrugu sportskih kladionica teze su neprihvatljive. Smatraju da Ministarstvo financija izravno pogoduje Hrvatskoj lutriji, potiče stvaranje državnog monopola i uništava privatne kladionice. Dva su najspornija ele-

Klađenje je visokorizičan posao, svaka druga kladionica je propala menta teza: zabrana samoposlužnih terminala za klađenje, tzv. kladomata, koji se najčešće postavljaju u kafiće, te zabrana klađenja na lutrijske igre. I dok iz Ministarstva pojašnjavaju da je nakana zabrane kladomata zaštita maloljetnika, jer na kladomatima nema provjere identiteta, privatne kladionice uzvraćaju da se strogo drže zabrane klađenja za maloljetnike te da bi po istoj logici trebalo zabraniti i ula-

zak maloljetnika u kafiće. “Nejasno je i što bi se dogodilo s već postavljenim kladomatima jer oni su dopušteni još 2002. godine. Tko će kladionicama nadoknaditi štetu ako budemo morali uklanjati kladomate?”, pita se tajnica Udruge sportskih kladionica Marina Habuš. Dodatni problem je nelojalna konkurencija stranih internet kladionica, čiji rad uopće nije reguliran, pa tako ni zaštita maloljetnika. Čiji su ovisnici? Ministarstvo financija je također, ističe Marina Habuš, u krivu kada poistovjećuje klasične lutrijske igre s klađenjem na ishode tih igara. “Kladionice ne priređuju lutrijske igre, ne izvlače brojeve, niti formiraju nagradni fond za njih, a klađenje na lutrijske igre u svojoj ponudi ima i državna Hrvatska lutrija”, pojasnila je ona. U Udruzi sportskih kladionica, koja okuplja šest od osam kladionica, kažu i kako je klađenje visokorizičan posao, a to dokazuju podatkom da je u taj posao prvobitno ušlo 16 poduzetnika. Danas je aktivno upola manje kladionica, od kojih je pet lani zabilježilo višemilijunske gubitke. Upravo zbog visoke rizičnosti, u većini europskih zemalja državne se lutrije uopće ne bave klađenjem, što nije slučaj u Hrvatskoj.

Prema podacima koje je iznijela Marina Habuš, ukupne uplate u oko 2500 poslovnica svih osam kladionica (što uključu-

je i Hrvatsku lutriju) lani su iznosile 5,6 milijardi kuna, a isplate igračima 4,6 milijardi. Od preostalih milijardu kuna, 300

Dobit Hrvatske lutrije 610 posto veća U prvih sedam mjeseci ove godine Hrvatska lutrija preokrenula je svoje poslovanje, nakon prošlogodišnjeg gubitka od 10,1 milijuna kuna. Ostvaren je prihod od gotovo 301 milijuna kuna, što je za 37,5 milijuna više nego u istom razdoblju lani. Dobit prije oporezivanja iznosila je 29,1 milijun kuna, što je porast od čak 610 posto. Najveći rast prihoda HL bilježi upravo u segmentu klađenja (+37,5 posto), potom u lutrijskim igrama (+16,7 posto) i automat klubovima (+15,3 posto). Trenutačno imaju 333 vlastita prodajna mjesta i 1100 ugovornih prodajnih mjesta kod partnera. Broj zaposlenih smanjili su od početka godine za 50, a do kraja godine će za još 50, što će biti gotovo 10 posto ukupnog broja zaposlenih. Izmjenama kolektivnog ugovora uštedjet će 11,8 milijuna kuna, a to će uložiti u nove projekte. U prošloj godini u državni su proračun uplatili 180 milijuna kuna.

milijuna je država uzela za koncesije i naknade, a još 300 milijuna za poreze i doprinose. Broj ovisnika o klađenju više se ne povećava, a kladioničari smatraju da treba imati na umu i ovisnike o lutrijskim igrama, čiju ovisnost, prema njihovu mišljenju, Hrvatska lutrija potiče agresivnim marketinškim kampanjama. Lutrijski monopol Iz perspektive Hrvatske lutrije, naravno, stvari izgledaju sasvim drugačije. Predsjednik Uprave Danijel Ferić na optužbe o monopolu uzvraća da Supersport, kao vodeća privatna kladionica, sam drži 45 posto tržišta

klađenja, a Hrvatska lutrija samo 13 posto, iako s tendencijom rasta. Iznošenje podataka o gubicima kladionica Ferić smatra licemjernim, navodeći javno poznati podatak da je samo vlasnik Supersporta u zadnjih nekoliko godina izvukao više od 400 milijuna kuna neto dobiti. “Privatne kladionice hvale se da pune državni proračun, a ne govore da je prosječna plaća u njihovim poslovnicama samo 3300 kuna, dok prodavači u Hrvatskoj lutriji primaju prosječno 5600 kuna”, ustvrdio je Ferić. Hrvatska lutrija snažno se zalaže za zabranu kladomata, jer smatraju neprihvatljivim da klađenje bude dostupno maloljetnicima, iako Ferić priznaje da takva opasnost postoji i kod klađenja putem interneta. Podržavaju i zabranu loto klađenja, premda Ferić ne spori da je riječ o drugačijoj igri, no upozorava da je Hrvatska lutrija značajno investirala u Eurojackpot, a privatne kladionice od tog ulaganja profitiraju kroz klađenje. Samoj Hrvatskoj lutriji loto klađenje donosi oko 20 posto ukupnih prihoda, a Ferić ga se ne namjerava odreći, pozivajući se na monopol države na lutrijske igre. Broj ovisnika o kocki Ferić procjenjuje na 50.000, broj onih koji redovito kockaju na 230.000, dok se povremeno u igrama na sreću okuša svaki drugi stanovnik Hrvatske.


21

www.privredni.hr Broj 3793, 9. rujna 2013.

( 12 hrvatskih tvrtki

na listi 500 najvećih u Srednjoj i Istočnoj Europi

( 28. od 500

mjesto Ine na regionalnoj ljestvici

Top 500 Srednje i Istočne Europe

Regija stagnira, energetika dominira Da bi se ušlo među 500 najvećih bilo je potrebno ostvariti prihod veći od 483,3 milijuna eura, što je uspjelo 12 hrvatskih tvrtki, isto kao i prošle godine. Jedina je izmjena ispadanje Podravke, čije je mjesto zauzela tvrtka Crodux derivati dva, vlasnika Ivana Čermaka Drago Živković ke iz sektora energetike Top 10 tvrtki u Srednjoj Europi mil. eur zivkovic@privredni.hr

N

ajveće kompanije Srednje i Istočne Europe u prošloj su godini ostvarile prosječan rast prihoda od 3,26 posto, tri puta manji nego 2011., a kad se uzme u obzir inflacija, zapravo su stagnirale. Potvrdila je to i nova ljestvica 500 najvećih tvrtki u 18 zemalja šire regije koju je objavila konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte.

Slovenija ima 18 tvrtki na listi, Hrvatska 12, a Srbija je pala sa 11 na osam predstavnika Da bi se ušlo među 500 najvećih, bilo je potrebno ostvariti prihod veći od 483,3 milijuna eura što je uspjelo 12 hrvatskih tvrtki, isto kao i prošle godine. Jedina je izmjena ispadanje Podravke čije je mjesto zauzela tvrtka Crodux derivati dva, vlasnika Ivana Čermaka. Kao 28. među 500 najvećih u Srednjoj Europi, među hrvatskim se tvrtkama i ove godine najbolje plasirala Ina. Za njom slijedi Agrokor, koji je zauzeo 30. poziciju. Na regionalnom vrhu nije bilo većih promjena, pa su prve tri pozicije ponovno zauzele dvije tvrt-

– poljski PKN Orlen i mađarski MOL – dok je treća češka Škoda. Poljske tvrtke i dalje dominiraju Deloitteovom ljestvicom 500 najvećih, čineći jednu trećinu ukupnog broja.

Telekomi u padu Gledano po sektorima, po broju prednjače maloprodaja i prijevoz, ali po ostvarenim prohodima dominira sektor energetike, čiji prihodi čine čak 42 posto ukupnih prihoda 500 najvećih. “Sektor tehnologije, medija i telekomunikacija od 2008. bilježi konstantan pad prihoda, na godišnjoj razini prosječno oko tri posto, a osim toga bilježi i pad broja tvrtki koje se uspijevaju uvrstiti na ljestvicu – od nekadašnjih 48 tvrtki danas je zastupljen sa 33”, istaknuo je Ivica Krešić, direktor u Deloitteovom Odjelu financijskog savjetovanja. Na listu 500 najvećih tvrtki u Srednjoj Europi ove se godine plasirala 41 tvrtka iz regije koju Deloitte naziva Adria, a zapravo je riječ o državama sljednicama bivše Jugoslavije. To je isti broj kao i lani, što se, prema Krešiću, može smatrati pozitivnim iznenađenjem, budući da su države regije u prosjeku zabilježile pad gospodarske aktivnosti u 2012. godini. Slovenija i ove godine ima najviše predstavnika na Top 500 listi, čak 18, a slijedi

Rang Rang Naziv tvrtke 2012. 2011. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 32. 9. 7. 8.

PKN Orlen MOL ŠKODA AUTO Metinvest Naftogaz of Ukrajina ČEZ DTEK Energorynok Lotos PGE

Zemlja

Industrija

Poljska Mađarska Češka Ukrajina Ukrajina Češka Ukrajina Ukrajina Poljska Poljska

Energetika i resursi Energetika i resursi Proizvodnja Proizvodnja Energetika i resursi Energetika i resursi Energetika i resursi Energetika i resursi Energetika i resursi Energetika i resursi

Prihod od prodaje 2012.

Promjena prihoda % (2012.-2011.)

28.698,1 19.171,7 10.448,0 9.741,2 9.451,4 8.373,8 8.011,7 7.969,3 7.911,8 7.301,5

10,5% 0,6% 1,8% -4,1% 0,2% 1,0% 125,3% 21,6% 11,4% 7,0%

Prihod od prodaje 2012.

mil. eur Promjena prihoda % (2012.-2011.)

Top 10 tvrtki Adria regije po prihodima Rang Rang Adria Adria Naziv tvrtke 2012. 2011. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

28. 30. 32. 44. 63. 78. 85. 101. 106. 108.

INA Agrokor Petrol Group Mercator Group EFT INVESTMENTS NIS HSE Group HEP Group Konzum JP EPS

Zemlja

Industrija

Hrvatska Hrvatska Slovenija Slovenija Srbija Srbija Slovenija Hrvatska Hrvatska Srbija

Energetika i resursi Potrošački sektor i transport Energetika i resursi Potrošački sektor i transport Energetika i resursi Energetika i resursi Energetika i resursi Energetika i resursi Potrošački sektor i transport Energetika i resursi

3.966,8 3.951,7 3.754,0 2.873,2 2.159,9 1.995,4 1.932,7 1.675,5 1.623,0 1.569,3

-1,8% 1,2% 14,8% 0,1% -2,4% 8,8% 42,3% 6,2% -0,9% -10,2%

Izvor: Deloitte

Hrvatska sa 12 predstavnika. Srbija je zabilježila pad te nakon lanjskih 11 sada ima osam predstavnika. Za razliku od prošle godine, kada nije imala nijednog predstavnika na listi, BiH ih ove godine bilježi dva, a Makedonija jednog. Agrokor + Mercator = 14. mjesto Tri najveće tvrtke iz Adria regije su Ina sa 3,97 milijardi eura prihoda, potom

Agrokor sa 3,95 milijardi eura i slovenska Petrol Grupa, koja je lani ostvarila 3,75 milijardi eura prihoda. Dođe li do najavljenog spajanja Agrokora i Mercatora, taj bi novi regionalni div sa 6,8 milijardi eura izbio na 14. mjesto u Srednjoj i Istočnoj Europi. Na ljestvici najvećih dobitaša Adria regije na vrh je izbila Naftna industrija Srbije sa 401 milijun eura, ostavivši daleko

iza sebe Hrvatski telekom i njegovih 225 milijuna eura. Slovenska Krka treća je najprofitabilnija tvrtka u regiji, a slijede je Telekom Srbije, Ina i Tarkett, tvrtka iz Srbije koja se bavi proizvodnjom materijala za uređenje interijera, sa 66 milijuna eura neto dobiti. Na Deloitteovoj ljestvici 50 najvećih banaka vodeća je i dalje poljska PKO BP banka, s imovinom od 47,526 milijardi

eura. Popis prvih 10 zaključuje Zagrebačka banka sa 16 milijardi eura imovine, a na listi su još i PBZ i Erste banka. Među osiguravateljima uvjerljivo vodi poljski PZU sa 3,88 milijuna eura ukupne premije, a među prvih 10 je i slovenski Triglav na sedmom mjestu. Najveći hrvatski osiguravatelj Croatia osiguranje je na 19. mjestu regionalne ljestvice, a Allianz Zagreb na 49. mjestu.


22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3793, 9. rujna 2013.

Tržište novca Zagreb

Potražnja za kratkoročnim pozajmicama Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

U

srijedu započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija. Iako početak novog razdoblja, zbog vrlo visoke likvidnosti bankarskog sustava, sve manje utječe na odnos ponude i potražnje na novčanom tržištu, ipak bi potražnja za kratkoročnim pozajmicama mogla porasti, uz nešto skromniju ponudu viškova. Istodobno nije realno očekivati rast kamatne stope zbog jačanja potražnje. U organiziranom povezivanju ponude i potražnje na Tržištu novca Zagreb sudionici tr-

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

2.9.’13. - 6.9.’13.

26.8.’13. - 30.8.’13.

u%

300

5 4

200 3 2 100 1 0

2.9.2013.

3.9.2013.

4.9.2013.

guju uz vrlo niske kamatne stope, uz obilnu ponudu viškova. I dalje dio potražnje ostaje nepodmiren zbog izuzetno niske kamatne stope uz koju potencijalni kreditori nisu spremni plasirati sredstva, te zbog međusobnih ogra-

5.9.2013.

0

6.9.2013.

ničenja sudionika. Prema najavama prošlog je utorka Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima. Na dospijeću je bilo 1,266 milijardi kuna, a upisano je 1,677 milijardi kuna trezorskih zapi-

ponedjeljak

utorak

sa, tako da je saldo upisanih zapisa povećan za 411 milijuna kuna. Prinosi na zapise nisu se mijenjali, a najtraženiji zapisi bili su s rokom dospijeća od 364 dana na koji je upisano 1,112 milijardi kuna. Kod trezorskih zapisa u eurima

srijeda

četvrtak

petak

nisu prihvaćene sve ponude, unatoč iskazanom interesu sudionika. Umjesto planiranog izdanja u iznosu od 20 milijuna, upisano je 15 milijuna trezorskih zapisa u eurima. Sljedeća aukcija najavljena je za 10. rujna kada je na dos-

pijeću 938 milijuna kunskih trezorskih i 15 milijuna trezorskih zapisa u eurima. U doba visoke likvidnosti sustava, aukcije trezorskih zapisa Ministarstva financija imaju izuzetno veliku važnost na novčanom tržištu jer neutraliziraju dio ponude čime je sudionicima olakšano upravljanje viškovima likvidnosti. Prema sadašnjim pokazateljima, odnos ponude i potražnje neće se mijenjati u narednom razdoblju. Stoga će potencijalni korisnici imati mogućnost pribavljanja kratkoročnih pozajmica uz vrlo povoljne uvjete.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Blagi rast dolara i pad franka

Mirex u porastu

U proteklom je tjednu, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, američki dolar narastao valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

7.580

5,283666

kanadski dolar

dan je završila na 7,57 kuna, a tjedan je započela na lipu nižoj vrijednosti.

USD

5.79

CHF

6.15

7.575

5.77

6.14

7.570

5.75

6.13

7.565

5.73

6.12

5,52697

JPY

japanski jen (100)

5,795536

CHF

švicarski franak

6,114158

GBP

britanska funta

9,000127

USD

američki dolar

5,776529

EUR

euro

7,573607

7.560

5.71

6.11

7.555

5.69

6.10

3.9.

4.9.

5.9.

Svjetske burze proteklog su tjedna bilježile promjenjiv smjer. Njemačka industrijska proizvodnja pala je u srpnju za 1,7 po-

6.9.

2.9.

3.9.

4.9.

5.9.

6.9.

sto, što je više od očekivanih pola posto, najavivši usporavanje rasta najveće europske ekonomije. Na stanje na azijskom trži15000

FTSE 100

14940

3700

Dow Jones

3670

6500

14880

6450

14820

3610

6400

14760

3580

2.9. 4100 4060

3.9.

4.9.

5.9.

6.9.

CAC40

3550 2.9.

8550 8460

3.9.

4.9.

5.9.

2.9. 14300

DAX

14140

4020

8370

3980

8280

13820

3940

8190

13660

3900 3.9.

4.9.

5.9.

6.9.

3.9.

4.9.

5.9.

NIKKEI 225

13980

8100 2.9.

NASDAQ

3640

14700

6350

MIREX - tjedni

183

183

182

181

180

2.9.

3.9.

4.9.

5.9.

6.9.

Skokovit tjedan na burzama

6550

MIREX - mjesečni

181

Međunarodno tržište kapitala

6600

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, u petak je bila na 182,5034 boda što je za 1,2655 bodova više nego u tjednu prije. Mirex se s ovim rastom približio najvećim ovogodišnjim razinama postignutim u travnju.

182

primjena od 3. rujna 2013. 2.9.

Izvor: HNB

nosti pa je u tjednu pao za tri lipe, na 6,11 kuna. Prema euru kuna je bila relativno stabilna. Tje-

u odnosu na kunu za šest lipa i tjedan je završio na 5,78 kuna. Švicarski franak gubio je na vrijed-

13500 2.9.

3.9.

4.9.

5.9.

6.9.

2.9.

3.9.

4.9.

5.9.

6.9.

štu utjecalo je jačanje jena prema dolaru. Sve svjetske burze iščekuju podatke o zaposlenosti na američkom tržištu. Zanimljive pokrete na tržištu pokazale su cijene kositra, koje su dosegle najvišu vrijednost u posljednjih pet mjeseci. Europske dionice i američke obveznice cijelog su se tjedna kretale između gubitaka i dobitaka. Cijene nafte rasle su već četvrti tjedan u nizu, što nije zabilježeno još od veljače. Tržište očekuje jasne vijesti o najavljenim vojnim akcijama američke vojske u Siriji.

5.8.

15.8.

25.8.

5.9.

2.9.

3.9.

4.9.

5.9.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 5.9.2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

187,3423 187,7834 167,7386 181,7621 182,5034

195,8172 218,3647 134,2906 156,6752 159,6966 173,1971 107,7963 122,4430 209,7493 204,9780 221,1263 103,3647 161,1551 139,5659 117,8491 182,3850 123,9520 134,3340 195,4303 167,6220 137,2220 120,3297 158,4329

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


23

www.privredni.hr Broj 3793, 9. rujna 2013. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 255,748 milijuna kuna

Dobitnik tjedna certifikat Dax long 2 je na tjednoj razini rast od 34 posto odnosno od 14,9 milijuna kuna. Indeks Crobex je tjedan završio s padom od 0,83 posto, a njegova je posljednja vrijednost bila 1.826,19 bodova. Indeks

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

roteklog je tjedna redovni dionički promet na ZSE Zagrebačkoj burzi iznosio 58,4 milijuna kuna što Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Ingra d.d. Turbo certifikat DAX long 2 Luka Ploče d.d. Atlantic Grupa d.d. Đuro Đaković Holding d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d. Belje d.d. INA-industrija nafte d.d.

-2,44% -2,90% -7,49% +6,50% -1,00% -1,31% -9,52% +1,95% -4,88% +3,16%

zadnja cijena 179,00 268,00 3,58 91,80 495,00 676,00 58,99 101,95 59,02 4.250,00

promet 7.091.305,04 4.990.425,62 4.522.909,36 2.589.622,71 2.295.354,60 2.281.087,95 1.974.150,61 1.838.698,30 1.788.590,69 1.557.946,29

Crobex10 tjedan je završio na 1.028,62 boda što predstavlja tjedni pad od 0,99 posto. Obveznički indeks Crobis pao je za 0,02 posto, a Crobistr porastao za 0,48 posto. Tjedne pro10 dionica s najvećim rastom cijene Elektropromet d.d. Atlas turistička agencija d.d. Croatia Lloyd d.d. Slatinska banka d.d. Turbo certifikat E-mini S&P 500 long 2 Turbo certifikat € Bund fut. short 2 Koestlin d.d. Uljanik d.d. Atlantska plovidba d.d. Žitnjak d.d.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 58.447.313,59 kn

mjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od 6,50 posto do -9,52 posto. Među najlikvidnijima tri izdanja bilježe rast. Najveći promet ostvaren

tjedna promjena +50,30% +50,00% +46,29% +19,12% +18,67% +18,17% +10,00% +9,52% +8,81% +7,02%

zadnja cijena 15,00 9,00 2.999,00 52,89 8,90 74,80 275,00 46,00 334,70 197,99

promet 2.015,00 2.833,95 2.999,00 2.644,50 4.450,00 2.244,00 27.499,98 7.721,00 1.312.755,37 4.797,94

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.826,1900 1.028,6200 100,6014 122,8697

je dionicama HT-a, kojima je trgovano u vrijednosti od 7,09 milijuna kuna. Ovotjedni dobitnik 10 dionica s najvećim padom cijene Centar banka d.d. VABA d.d. banka Varaždin d.d. Hrvatska poštanska banka d.d. Lošinjska plovidba - holding d.d. Croatia airlines d.d. Turbo certifikat nafta short 3 Turbo certifikat DAX short 4 Kaštelanski staklenici d.d. Solaris d.d. Tisak d.d.

je Turbo certifikat Dax long 2 s rastom od 6,50 posto i prometom od 2,6 milijuna kuna.

tjedna promjena -93,32% -30,63% -23,35% -12,36% -12,31% -12,14% -10,80% -10,53% -10,00% -9,72%

zadnja cijena 1,67 5,55 1.602,00 54,01 114,00 58,60 57,80 340,00 540,00 180,60

promet 8.608,76 53.622,40 31.636,00 8.317,54 1.482,00 269.028,70 556.080,14 23.950,98 12.779,99 19.116,30

*vijesti

Većina fondova u plusu Proteklog je tjedna od aktivnih 78 fondova njih 63 poraslo, dok je 15 fondova palo. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od 4,57 do -0,80 posto. Dvadeset i dva fonda su porasla preko jedan posto, a nijedan nije pao više od jedan posto. Promatramo li prinose od početka godine, 15 fon-

dova bilježi rast veći od pet posto, dok tri fonda bilježe prinos veći od 10 posto. S prinosom od 19,72 posto najviše je porastao NETA US Algorithm. Kod mješovitih fondova na vrhu ljestvice su OTP uravnoteženi i KD Balanced s prinosom od 3,59 odnosno 2,01 posto. Kod obvezničkih fondova u ovoj

godini najviše su porasli Capital One za 2,35 posto, i HI-conservative za 2,04 posto, a kod novčanih najveći prinos bilježe Agram Euro Cash (2,73 posto) i Locusta Cash (1,80 posto). Prema prinosu u zadnjih 12 mjeseci najuspješniji dionički fondovi su KD Victoria s rastom od 22,63 posto te OTP MERIDIAN

20 koji je ostvario rast od 17,60 posto. Kod obvezničkih najveći prinos u promatranom razdoblju ostvario je Capital One koji je porastao za 4,24 posto, a slijedi HI-conservative s rastom od 2,73 posto. Novčane fondove predvode Agram Euro Cash s rastom od 4,08 posto i Locusta Cash (3,01 posto). (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

tjedna promjena -0,83% -0,99% -0,02% +0,08%

Valuta

od 29.8. do 5.9.2013. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

ICF Balanced

kn

100,0558

*Tjedna promjena [%] -0,09

Vrijednost udjela

KD Victoria

kn

14,8213

-0,61

HPB Global

kn

78,2018

0,36

HI-growth

8,5384

1,65

OTP uravnoteženi

kn

96,7661

0,55

Raiffeisen World

117,9600

1,62

KD Balanced

kn

7,9843

1,43

ZB euroaktiv

123,3500

1,99

NETA Emerging Markets Balanced

kn

69,6804

2,53

ZB trend

131,7700

1,53

C-Premium

kn

4,6670

-0,50

FIMA Equity

kn

56,6845

-0,45

Agram Trust

kn

55,7375

1,08

KD Prvi izbor

kn

11,4763

2,55

NETA GBEM

8,3878

-0,30

Ilirika JIE

116,0570

0,46

Allianz Portfolio

kn

122,4069

0,02

Raiffeisen Central Europe

47,4000

-0,48

Raiffeisen Prestige

91,5300

-0,14

PBZ Equity fond

kn

68,9807

0,25

VB SMART

94,0136

0,45

HPB Dionički

kn

86,5415

0,35

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Erste Adriatic Equity

76,6500

-0,03

ZB bond

168,0300

0,27

NETA Global Developed

kn

94,4235

2,22

HI-conservative

12,1631

0,08

ZB aktiv

kn

99,4200

1,58

Raiffeisen Bonds

152,8000

0,01

Capital Two

kn

64,4423

-0,41

PBZ Bond fond

110,2682

0,42

Ilirika Azijski tigar

40,7995

2,91

Erste Bond

121,4000

0,20

PBZ I-Stock

kn

56,7904

4,57

Capital One

kn

182,2620

0,49

HPB Titan

67,5225

1,63

HPB Obveznički

135,7148

0,47

HPB WAV DJE

107,7611

1,10

Erste Adriatic Bond

100,3300

0,13

Platinum Global Opportunity

$

12,7951

1,54

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

KD Nova Europa

kn

5,9619

2,15

PBZ Novčani fond

kn

140,7997

0,02

OTP indeksni

kn

38,6879

0,02

ZB plus

kn

172,3799

0,02

Platinum Blue Chip

88,2149

0,21

ZB europlus

147,4890

0,04

NETA MENA

kn

483,8460

3,30

PBZ Euro Novčani

135,6055

0,03

OTP MERIDIAN 20

81,7443

0,10

Raiffeisen Cash

kn

153,9200

0,01

A1

kn

83,5400

-0,10

Erste Money

kn

147,8700

0,02

NETA US Algorithm

kn

144,0431

1,23

HI-cash

kn

147,5961

0,03

NETA New Europe

kn

88,0876

0,27

PBZ Dollar fond

$

127,7881

-0,00

NETA GDEM

8,5375

0,54

HPB Novčani

kn

140,7297

0,02

Ilirika BRIC

69,1719

3,17

OTP novčani fond

kn

130,2012

0,00 0,04

VB CROBEX10

kn

98,2710

0,18

VB Cash

kn

124,8379

KD Energija

kn

9,2894

3,58

Agram Euro Cash

11,7790

0,07

ZB BRIC+

83,6900

3,14

Allianz Cash

kn

116,2108

0,02

Raiffeisen Prestige Equity

113,3500

1,20

Erste Euro-Money

113,1100

0,02

Allianz Equity

116,9792

-0,80

Auctor Cash

kn

106,6307

0,05

Raiffeisen euroCash

103,8000

0,02

ZB global

137,5300

0,93

HPB Euronovčani

104,2901

0,01

PBZ Global fond

kn

92,7712

-0,23

Locusta Cash

kn

1289,0001

0,07

HI-balanced

10,2784

0,95

NETA MultiCash

kn

103,6247

0,03

Raiffeisen Balanced

118,5000

-0,46

OTP euro novčani

100,5760

-0,06

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

Stečaj banke ne ide na teret građana Mogući stečaj Centar banke koštao bi više nego onaj Credo banke, no iz Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka poručuju da porezne obveznike ne bi trebao koštati ništa. U Fondu osiguranja depozita ima dovoljno raspoloživog novca za obeštećenje štediša i klijenata. Vrijednost dugova Centar banke procjenjuje se na oko 500 milijuna kuna. Posljednjih godina iznos ukupne premije koju kreditne institucije uplaćuju u Fond osiguranja depozita DAB-a kreće se nešto iznad 400 milijuna kuna godišnje. RBI preuzima RBA Raiffeisen Bank International (RBI) dogovorio je otkup preostalog manjinskog udjela u Raiffeisenbanku Austria (RBA) zbog preuzimanja potpune kontrole nad tom svojom hrvatskom podružnicom. Do kraja godine RBI planira od tri dioničara u sklopu holding kompanije Raiffeisenbank Zagreb Beteiligungs­ gesellschaft mbH otkupiti taj 25-postotni udio. Ta tri dioničara holdinga

su Raiffeisenbank Zagreb Beteiligungsgesellschaft - Raiffeisen-Landesbank Steiermark AG, vlasnik 60 posto udjela, te Raiffeisenlandesbank Oberoesterreich Ag i Raiffeisenverband Salzburg regG, koji ravnopravno dijele preostalih 40 posto. Mobilno kupovanje Zagrebačka banka uvela je m-kupi, novu vrstu mobilnog plaćanja koja omogućava plaćanje u svim prodavaonicama Konzuma i na kioscima Tiska uz pomoć aplikacije na mobitelu. Zaba je prva uvela ovu uslugu u Hrvatskoj, ali i na razini UniCredita. Za korištenje m-kupi dovoljno je skinuti aplikaciju, a na blagajni kazati da plaćate mobitelom. Potrebno je zatim pokrenuti m-zabu, odabrati m-kupi, potvrditi suglasnost za plaćanje, te trgovcu pokazati barkod na zaslonu mobitela. Nakon što je barkod skeniran dobivate potvrdu da ste obavili kupnju mobitelom. Porezni dugovi Ine Porezna uprava je u postupcima nadzora utvrdila da problema ima i kod velikih tvrtki, a u nadzoru je utvrđeno i da Ina duguje oko 140 milijuna kuna neplaćenih poreza iz prošlih godina. Ina se na taj nadzor žalila i taj je postupak u tijeku. Porezna uprava je u srpnju donijela rješenje po obavljenom nadzoru poreza na dobit i PDV‑a za 2008. i 2009. godinu.


Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovanju banaka, stambenih štedionica, osiguravateljskih i leasing društava, te fondova

financijska industrija

2012.

Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovnim rezultatima najvećih hrvatskih tvrtki 2012. godine

400 najvećih +

400 najvećih tvrtki po svim županijama RH

Pv 3793  

Elektronsko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you