Page 1

Proračun u crvenom Planirani godišnji deficit potrošen je već u prvom polugodištu, a rashodovna strana probila je sve granice

Nedostupne milijarde Blokirani duguju 35,56 milijardi kuna, od toga 15,5 milijardi duguju tvrtke bez ijednog zaposlenika

Korištenje europskih fondova Do kraja srpnja ugovoreno je 80,2% sredstava iz pretpristupnih fondova, a isplaćeno 47,8%

tema tjedna Str. 4-5

svijet financija Str. 28-29

euroglas Str. 18-19

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 7 9 2 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 2. rujna 2013. Godina LX / Broj 3792. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

poticanje investicija / subvencionirane kamate / predstavljanja / maiestasova inovacija / svijet financija

Broj i struktura poslovnih subjekata

i DALJE NAM MANJKA EKONOMSKE SLOBODE Tijekom krize u Hrvatskoj je narastao broj trgovačkih društava, udruga i organizacija, a pao broj poduzeća, obrta i slobodnih zanimanja >>16-17

Intervju: Željko Smodlaka, henkel adria

ikea se otvara za MANJE OD godinu dana

>> 12-13

>> 7

“Naši globalni financijski ciljevi su definirani, a oni su 20 milijardi eura prometa plus 10 milijardi eura prometa na tržištima u razvoju”

Čelnici Ikee uskoro će se u HGK-u sastati s hrvatskim proizvođačima kako bi pronašli one s kojima će surađivati


Tjedni gospodarski TV magazin

Tjedni gospodarski razgovori Pratite nas na

te regionalnim i lokalnim televizijama.


UVOD

www.privredni.hr Broj 3792, 2. rujna 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke:

G(h)ost komentator: Vedran Matošić, direktor Turističke zajednice Split

Bez smanjivanja broja zaposlenih

Bez infrastrukture nema kvalitetnog turizma

Uvjeti poslovanja u prvoj polovini godine nisu bili jednostavni, ali zadovoljni smo rezultatom. Povećanje dobiti zahvaljujemo vrlo konzervativnoj politici kreditiranja i rezervacija, kao i opreznom pristupu tržištu. Uspjeli smo održati stalno povećanje tržišnih udjela, što se nadam da ćemo zadržati i do kraja godine. Želim naglasiti da ni u ovim teškim vremenima nismo smanjivali broj zaposlenika, već da stalno pomlađujemo svoje potencijale što je, uz predani rad naših djelatnika, jedan od razloga dobrog pozicioniranja OTP banke na tržištu.

HERTA STOCKBAUER, PREDSJEDNICA UPRAVE BKS BANKA:

Držanje zacrtanog smjera Dosadašnji razvoj poslovanja u ovoj godini odgovara našim očekivanjima. I dalje se čvrsto držimo zacrtanog smjera. Bankovni sektor pod velikim je pritiskom u cijeloj Europi. Zbog plitke kamatne krivulje više gotovo nije moguće ostvariti kamatne prihode. Osim toga, financijske institucije natječu se u pružanju najpovoljnijih uvjeta. U kombinaciji s lošom konjunkturom, mnoge financijske institucije primorane su okrenuti se konsolidaciji umjesto rastu. I naša ekspanzija je postupna, a ponajprije se ostvaruje uvođenjem novih proizvoda.

TONI BALAŽIČ, PREDSJEDNIK UPRAVE MERCATOR GRUPE:

Nastavak strategije restrukturiranja Nastavljamo sa strategijom restrukturiranja. Do kraja godine bit ćemo usredotočeni na povećanje prometa, poboljšanje profitabilnosti i poslovanja, osiguranje dugoročno održive i stabilne financijske strukture. Ona će imati pozitivan učinak i na ostvarivanje pozitivnog poslovanja društava-kćeri nakon zaustavljanja trenda pada njihova poslovanja. Također je osigurano poštovanje obveza utvrđenih ugovorom o prodaji između konzorcija prodavača i tvrtke Agrokor. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Naš je cilj imati desetomjesečnu sezonu. Trenutačno nam dominira mlađa struktura gostiju, a mi se u budućem razdoblju okrećemo ozbiljnijim gostima - tu prije svega mislim na razvoj industrije poslovnih događaja i sastanaka

B

ar kad je riječ o Splitu, rezultate ovogodišnje turističke sezone već možemo ocijeniti odličnima. Imamo povećanje za oko 20 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U Splitu svakodnevno boravi oko 10.000 turista. To je i nas donekle iznenadilo - s obzirom na očekivane kapacitete, predviđali smo povećanje za 10 posto. Ovakvi pokazatelji ponajviše su rezultat toga što su ove godine smještajni kapaciteti uvećani za više od 1400 novih kreveta i to uglavnom u privatnom smještaju, što nismo očekivali. Svi ti kreveti su se popunili. Split inače ima oko 13.000 kreveta, od kojih je oko 2100 u hotelskom smještaju. Takva struktura smještajnih kapaciteta je nepovoljna jer mi želimo privući i drugačiju klijentelu koja nam može produžiti turističku sezonu. Naš je cilj da imamo desetomjesečnu sezonu. Trenutačno nam dominira mlađa struktura gostiju, a mi se u budućem razdoblju okrećemo ozbiljnijim gostima. Prije svega mislim na razvoj industrije poslovnih događaja i sastanaka što podrazumijeva gradnju kongresnog centra i to negdje na istočnoj obali. Tako bismo dobili goste koji bi popu-

nili kapacitete u pješačkoj zoni, izvan glavne turističke sezone. To bi išlo na ruku i većim hotelima jer je i njihov interes da u Splitu ima više skupova. Turistička zajednica Split u suradnji s ostalim akterima u turizmu i Hrvatskim narodnim kazalištem već organizira koncerte i predstave vikendom namijenjene našim gostima. Pored toga odvojili smo sredstva i sufinanciramo Croatia Airlines da ima direktne letove prema sedam novih destinacija, jer su upravo direktni letovi ključ uspjeha

Podrazumijeva se da je ovako brz razvoj turizma donio i neke stvari koje nismo željeli i jedan od bitnih čimbenika za produženje sezone. U Splitu upravo radimo na izradi novog strateškog marketinškog plana za razdoblje 2015.2020. Taj period smo izabrali zato što smo čekali donošenje Županijskog prostornog plana, koji je upravo donesen, te Strateški plan razvoja turizma koji je također donesen za period 2014.-2020. Tako se možemo uskladiti s ova dva važna doku-

menta te ugraditi naše specifičnosti. S obzirom na to da je predsjednik Turističke zajednice ujedno i gradonačelnik, očekujemo da Grad Split donese ključna rješenja kako bi se turizam dodatno profilirao. Naše razmišljanje ide u smjeru toga da splitski poluotok ima hotele na sjevernom i južnom dijelu te da se bolje valoriziraju naše prednosti. Turizam bez izgrađene infrastrukture ne može biti kvalitetan, a to podrazumijeva dosta kvalitetnih rješenja u Splitu. Donedavno je situacija bila takva da smo investirali u evente, kako bi se oni odvijali u Splitu, a sada nam sami besplatno

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

dolaze. Nekad smo morali plaćati klape da bi pjevale na Peristilu, a danas se one bore koja će pjevati besplatno, za napojnice turista. Ni Ultra Europe festival nije došao tek tako u Split, nego su njegovi organizatori prepoznali da je Split brendiran i da je pogodan za takve događaje. Podrazumijeva se da je ovako brz razvoj turizma donio i neke stvari koje nismo željeli, ali ih u narednom periodu možemo staviti pod nadzor. Tu prije svega mislim na otvaranje većeg broja fast foodova u središtu grada. Mi ćemo u sljedećem razdoblju nastojati privući i ozbiljniju klijentelu koja može prepoznati doista veliku kulturnu ponudu Splita. Uglavnom razvijamo i razvili smo niz projekata kako bi sezona trajala 10 mjeseci - i to nam je prioritet. Kroz siječanj namjeravamo organizirati šahovske turnire, u veljači imamo karnevale, ali nam je, ponavljam, 10 mjeseci prioritet. Ispred nas je dobra perspektiva jer smo u turističkom smislu najbrže rastući UNESCOv grad, a produžili smo i prosječan boravak gostiju na više od tri dana, tako da očekujem ostvarenje 800.000 noćenja u ovoj godini.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Direktor: Darko Buković Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr


4

TEMA TJEDNA

Poticanje čistijeg transporta

Više od devet milijuna podrške za nova ekološka vozila Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) sa 9,7 milijuna kuna sufinancirat će tvrtkama i obrtnicima nabavu novih ekološki prihvatljivijih osobnih vozila i autobusa te eko guma, pregradnju postojećih vozila na ukapljeni naftni i stlačeni prirodni plin, te izgradnju punionice za vozila na stlačeni prirodni plin. Korisnici su sredstva dobili putem zajmova i subvencija. “Više od 20 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova dolazi iz transporta. Želimo da ovih 9,7 milijuna kuna koje je Fond dao budu poticaj za dalj-

nja poduzetnička ulaganja u projekte čistijeg transporta”, istaknuo je direktor Fonda Dinko Polić. Naveo je kako je i ranije FZOEU poticao ulaganje u ovo područje te je autoprijevoznicima pomogao pri kupnji 1159 cestovnih teretnih vozila Euro 5 standarda emisije štetnih plinova. Cilj Europske unije je da se do 2020. godine emisija ugljikovog dioksida (CO2) smanji na 95 grama po prijeđenom kilometru. Tako će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uskoro početi i s financiranjem programa edukacije za profesionalne vozače što predstavlja temelj dobrog, ekonomičnog i ekološkog upravljanja vozilom. (B.O.)

Sardina, Postire

Brač dobio novu tvornicu Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina otvorio je u Postirama na otoku Braču novu tvornicu za preradu proizvoda ribarstva tvrtke Sardina. Trenutačna proizvodnja ove tvrtke, koja se bavi ulovom, preradom i konzerviranjem ribe te marikulturom, iznosi oko 17 milijuna konzervi godišnje, 1540 tona proizvoda marikulture (od čega 640 tona bijele ribe te 900 tona tune). Izgradnjom nove tvornice očekuje se porast postojeće proizvodnje na razinu od 40 milijuna konzervi godišnje, ali i intenzivna proizvodnja novih proizvoda - 15 milijuna proizvoda riblje paštete, 1000 tona slane ribe te 2000 tona smrznute ribe za izvoz. Kapacitet smrzavanja ribe u novoj tvornici je 150 tona ribe dnevno, a kapacitet njezinoga skladištenja je čak 4000 tona.

Nova tvornica prostire se na 15.231 četvornom metru, a svojim se posebnostima svrstava u jednu od najmodernijih takvog tipa u Europi. Tehnologija proizvodnje je na najvišoj razini i omogućava kako maksimalnu kvalitetu proizvoda tako i energetsku učinkovitost u poslovanju. Ukupna investicija u izgradnju nove tvornice iznosi 250 milijuna kuna, od čega je 70 posto sredstava pribavljeno kroz HBOR-ove kredite, dok se preostalih 30 posto odnosi na vlastita ulaganja. Investicija je u okviru IPARD programa. (B.O.)

Privredni vjesnik Broj 3792, 2. rujna 2013.

( 1,4 mlrd kn

rast prihoda od PDV-a u prvih 6 mjeseci 2013.

Proračun u crvenom

Deficit se gomila, neizbježan oštar r Planirani godišnji deficit od 10 milijardi kuna potrošen je već u prvom polugodištu, a BDP-a. Rashodovna strana probila je sve granice, dosegnuvši čak 62,3 milijarde, za Drago Živković zivkovic@privredni.hr

K

ada je potkraj prošle godine u Saboru predstavljao prijedlog državnog proračuna za 2013. godinu, ministar financija Slavko Linić govorio je da će njegov glavni cilj biti bitka za nova radna mjesta i investicije. Linićev je proračun visio na prognozi gospodarskog rasta, koja se nije ostvarila, pa se nakon pola godine pretvorio u bitku za svaku kunu prihoda. Iako prihodi proračuna u prvih šest mjeseci nisu znatnije podbacili – prikupljeno je 52,17 milijardi kuna, oko 750 milijuna manje nego lani – rashodovna strana probila je sve granice, dosegnuvši čak 62,3 milijarde, za 4,8 milijardi više nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Tako je planirani godišnji deficit od 10 milijardi kuna dosegnut već u prvom polugodištu, a nastavi li se tako, manjak će se popeti na razinu iznad šest posto BDP-a. Rast kamata i poticaja Rebalans više nije mogućnost, on je postao nužnost i hitnost. Kako stvari sada stoje, već u rujnu, s obzirom na to da prvi podaci o izvršenju proračuna u srpnju ukazuju da je deficit povećan za još 1,6 milijardi kuna, zbog pada prihoda od carina i promjene rokova obračuna PDV-a.

Lokalna samouprava u plusu Zanimljivo je da financije jedinica lokalne samouprave pružaju bitno drukčiju sliku od državnih. Tako su sve općine, gradovi i županije u prvih šest mjeseci ostvarili prihod od 7,62 milijarde kuna, što je za oko 400 milijuna više nego u istom lanjskom razdoblju. Za toliko su povećani i rashodi, na 6,76 milijardi, pa je lokalna samouprava u plusu za oko 750 milijuna kuna. Naknade zaposlenima smanjene su sa 1,82 na 1,75 milijardi, što ukazuje na zaključak da lokalne jedinice ipak nisu takvi rasipnici kako se obično tvrdi. Stoga je i ukupni deficit konsolidirane opće države ipak bio nešto manji, oko 9,5 milijardi kuna, uz prihode od 60,24 i rashode od 69,74 milijarde kuna u prvih šest mjeseci ove godine. Pažljiviji pogled na rashodovnu stranu otkriva gdje se nalaze rupe kroz koje cure milijarde. Najveća, široka preko tri milijarde kuna, nalazi se u stavci socijalnih naknada iz osiguranja, a odnosi se na sanaciju zdravstva. Tako su ukupni troškovi socijalnih naknada u prvih šest mjeseci poveća-

ni sa 28,07 milijardi kuna lani na 31,25 milijardi ove godine. Troškovi kamata, kako je to i najavljivao ministar Linić, povećani su za oko 10 posto, sa 4,02 na 4,48 milijardi kuna. Najveći dio porasta je u stavci inozemnih kamata, za koje je plaćeno 410 milijuna kuna više nego lani.

Čitava milijarda kuna više potrošena je na subvencije: lani 2,78 milijardi kuna u šest mjeseci, ove godine 3,75 milijardi. Pritom država nije bila selektivna, pa je povećanje subvencija podjednako i prema tvrtkama u javnom i u privatnom vlasništvu. Manje od kazni Riječ je ponajprije o poticajima poljoprivrednicima, koji su ove godine isplaćeni nešto ranije nego lani, pa je moguće da će se ta stavka do kraja godine izravnati. Naknade zaposlenima smanjene su za 350 milijuna kuna, na 15,35 milijardi, a troškovi korištenja dobara i usluga za 150 milijuna, na 3,43 milijarde kuna. Ostali rashodi ostali su uglavnom u okvirima prošlogodišnjih.


5

www.privredni.hr Broj 3792, 2. rujna 2013.

( 31,25 mlrd kn

Poticanje ulaganja

troškovi socijalnih naknada u istom razdoblju

Val investicija malih tvrtki

ebalans

nastavi li se tako, manjak će se popeti na razinu iznad šest posto 4,8 milijardi više nego u prvih šest mjeseci prošle godine Najviše investitora za poticaje se prijavilo u više od 20 posto, na gotovo da. Računalo se na rast koji Varaždinskoj županiji (19), Splitsko-dalmatinskoj (15), 235 milijuna kuna, dok su je izostao, prema mišljenju Gradu Zagrebu (14) i Krapinsko-zagorskoj županiji (13) prihodi od trošarina ostva- Novotnyja, i zbog toga što reni na gotovo istoj razini, uz pad od oko 50 milijuna kuna na nešto manje od pet milijardi u prvih šest mjeseci. Pritom su blago povećani prihodi od trošarina na automobile, smanjeni prihodi od naftnih derivata, alkohola i piva, dok su prihodi od trošarina na duhan

Deficit će na kraju godine biti oko 15 milijardi kuna, prognozira analitičar Damir Novotny Na prihodovnoj strani, unatoč velikom pritisku Porezne uprave u procesu fiskalizacije, učinak je gotovo nikakav. Prihodi od svih poreza povećani su za tek 130 milijuna kuna, na 30,64 milijarde. Najveći je podbačaj u kategoriji poreza na dohodak, dobit i kapitalnu dobit, za čak 1,5 milijardi kuna u prvoj polovini godine. Gotovo sav podbačaj rezultat je oštrog pada dobiti u gospodarstvu, što je smanjilo i porez na dobit, dok su prihodi od poreza na dohodak građana za oko 20 milijuna kuna veći nego lani. No, to je uglavnom kompenzirano rastom prihoda od PDV-a za oko 1,4 milijarde, sa 18,8 milijardi lani na 20,2 milijarde u prvih šest mjeseci ove godine. Značajno je povećana i naplata poreza na imovine, za

smanjeni za oko 200 milijuna kuna, na 1,56 milijardi u prvom polugodištu. Doprinosi za socijalno osiguranje očekivano su manji za oko milijardu kuna, što je posljedica ponajviše smanjenja stope doprinosa za zdravstveno osiguranje, ali i smanjenja ukupnog broja zaposlenih. Ukupni prihodi od dividende bili su 404,5 milijuna kuna, što je nešto bolje nego lani, ali su smanjeni prihodi od administrativnih taksi, naknada, kazni i globa, kojih je naplaćeno oko 244 milijuna kuna u šest mjeseci. Potpuni raskorak Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra kako je nakon prvih šest mjeseci svima jasno da su proračunske projekcije s početka godine bile prenapuhane na strani priho-

je povećanje PDV-a sa 23 na 25 posto izazvalo pad domaće potražnje, pa se višak prihoda prelio u banke, gdje je štednja povećana za desetak posto. To je za gospodarstvo loše jer BDP u velikoj mjeri ovisi o domaćoj potrošnji. Ove godine će, predviđa Novotny, rashodi proračuna biti oko 121 milijardu kuna, ali na razini ekonomske aktivnosti kakva je bila 2007. godine, kada su rashodi bili 93 milijarde kuna, uz samo četiri milijarde kuna deficita. Zato očekuje da će deficit na kraju godine biti oko 15 milijardi kuna. “Imamo potpuni raskorak između realnog poreznog kapaciteta ekonomije i nemilosrdne potrošnje države koja ne uvažava realno stanje i nastavlja sa svojom rastrošnošću. Otpori su, naravno, veliki, ali odgovorna vlada mora vidjeti taj deficit”, ističe Novotny. Ministar Linić je, dodaje, vjerovao da će Porezna uprava kroz pritisak na poduzetnike smanjiti deficit. To se može dogoditi jednokratno, kao što se jednokratno proračun može pokrpati prihodima od privatizacije ili monetizacije autocesta. “Ali već sljedeće godine imat ćemo još veći deficit i novi javni dug. To je na ovoj razini ekonomske aktivnosti nepodnošljivo za privatni sektor i može se negativno odraziti na ekonomsku aktivnost sljedeće godine”, zaključuje Damir Novotny.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

O

d donošenja Zakona o poticanju investicija prošlo je 11 mjeseci, a potpore iz tog zakona zatražila su 152 investitora iz sektora malog i srednjeg poduzetništva. U Hrvatsku će uložiti više od četiri milijarde kuna i otvoriti najmanje 4000 novih radnih mjesta. Taj rezultat gotovo je jednak učinku koji je proizveo prethodni Zakon o poticanju ulaganja – ali u punih pet godina, objavio je prošli tjedan Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta. Planirane investicije u zadnjih 11 mjeseci čak su i veće od ukupnih investicija u prethodnih pet godina. Od 2007. do 2012. poticaje je dobila 241 tvrtka, a uloženo je 3,9 milijuna kuna. “To potvrđuje da smo dobro pogodili model poticaja i da smo se svrstali među najkonkurentnije zemlje za investitore, na razini Slovenije, Mađarske ili Srbije”, rekao je Maras. Najviše investitora za poticaje se prijavilo u Varaždinskoj županiji (19), Splitskodalmatinskoj (15), Gradu

Zagrebu (14) i Krapinskozagorskoj županiji (13). Iz Šibensko-kninske županije nije se prijavio nitko. Iako su poticaji veći ako se ulaže u slabije razvijena područja, ipak je poticaje zatražio veći broj ulagača u kontinentalnoj (79) nego u jadranskoj regiji (33). No prema visini ulaganja prednjači Splitskodalmatinska županija. Ondje će se uložiti gotovo 1,5 milijardi. Prema Marasovim riječima, radi se o nizu projekata obnovljivih izvora energije (vjetroparkovi i slično), u kojima se pojedinačno ulaže i po nekoliko stotina milijuna kuna, ali se zapošljava manji broj radnika. Po tome ti ulagački projekti spadaju u sektor malog i srednjeg gospodarstva.

na 50.000 eura. Poticaji se mogu dobiti već uz tri novozaposlena radnika. Natjecati se mogu trgovačka društva i obrtnici, obveznici poreza na dobit. Iznos poticaja, ovisno o djelatnosti i području u kojem se ulaže, može dosegnuti i 9000 eura po novozaposlenome. Najviše novih radnih mjesta nastat će u Primorsko-goranskoj županiji (210), Splitsko-dalmatinskoj (198) i Istarskoj županiji (196). Najviše investicija bit će ostvareno u metaloprerađivačkom

Nova radna mjesta Ministar Maras stoga nije propustio naglasiti da se nagli skok zahtjeva za investicije odnosi na sektor malog i srednjeg gospodarstva, a nove investicije ostvarit će se još i u ostalim gospodarskim resorima. Prema Zakonu o poticanju investicija smanjen je najniži prag ulaganja

sektoru, prehrambenoj i drvno-prerađivačkoj industriji te turizmu. Ministar Maras očekuje da će iduće godine različite poticaje dobiti više od 1000 poduzeća jer će se koristiti europski fondovi. Uvjeren je da zbog nesuglasica oko europskog uhidbenog naloga Hrvatska neće izgubiti ni lipe iz fondova.

U Hrvatsku će se uložiti više od četiri milijarde kuna i otvoriti najmanje 4000 radnih mjesta

Od obrade drveta do vjetroelektrana Drvni centar iz Gline poticaje će koristiti za izradu predmeta s višom dodanom vrijednosti. Ulažu 26 milijuna kuna, a zaposlit će 42 nova radnika. AGM-trgovina u Gornjoj Stubici razvija proizvodnju gumenih profila uz inovativnu tehnologiju. Poticaje dobivaju za 40 milijuna kuna ulaganja i 58 radnih mjesta. Ležajeve za vjetroelektrane proizvodit će zagrebački Feroimpex. Planira zapošljavanje 25 radnika, a investirat će 67 milijuna kuna.


6

AKTUALNO

*vijesti Sajam prehrambene industrije Hrvatska gospodarska komora organizira nastup hrvatskih tvrtki na međunarodnom sajmu prehrambene industrije ANUGA koji se održava u Kölnu od 5. do 9. listopada. ANUGA svake druge godine okupi prehrambene industrije cijeloga svijeta. Na ovogodišnjem sajmu predstavit će se 14 izlagača iz Hrvatske, a to su Podravka, Gavrilović, Pan Pek, Derma, Paška sirana, Sirana Gligora, Zigante tartufi, Stella Mediterranea, Paprenjak, PIP, Hermes International, Eko Vrelo, Dupin i Mygros. Jačanje željezničkih čvorišta HŽ Putnički prijevoz sa 28 partnera iz 10 zemalja sudjeluje u projektu RAIL4SEE. Svrha projekta je stvaranje jasnih smjernica kako povećati priljev putnika u intermodalnome javnom prijevozu velikih željezničkih čvorišta u Jugoistočnoj Europi te kako ih ojačati i bolje povezati. U projektu sudjeluju prijevozničke tvrtke, lokalne uprave, znanstvene institucije i udruge iz Italije, Austrije, Slovačke, Mađarske, Grčke, Slovenije, Rumunjske, Bugarske, Srbije i Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 4,8 milijuna eura. Niže cijene nekretnina

Tražene cijene nekretnina, prema Indeksu cijena nekretnina, na mjesečnoj se razini nisu mijenjale, dok su u odnosu na godinu ranije niže za 5,1 posto. U kolovozu u Zagrebu i okolici pale su za 6,9 posto u odnosu na isti mjesec lani. Prosječna tražena cijena stana bila je 1581 euro po četvornome metru ili sedam posto niža. Na godišnjoj razini za 2,6 posto pale su i cijene nekretnina na Jadranu. Cijene stanova u Splitu u godinu dana pale su za čak 11,9 posto.

Privredni vjesnik Broj 3792, 2. rujna 2013.

( 1,6 mlrd kn ( 2500 službenika i sudaca vrijedio bi ugovor o gradnji

radilo bi na novom Trgu pravde

Prva faza natječaja traje do 23. rujna

Ne odustaje se od Trga pravde Nakon realizacije ovog projekta, državne zgrade koje su dosad koristili sudovi moći će se prodati ili iznajmiti kako bi se zaradio dio novca za plaćanje naknade javno-privatnom partneru Igor Vukić vukic@privredni.hr

nost zagrebačkih sudova smanjuje njihovu učinkovitost, a znatan se novac izdvaja za najam prostora. Visoki su troškovi poštanskih usluga za slanje pošiljki sa suda na sud, postojeće zgrade se neredovito održavaju, zbog čega su u lošem stanju i troše previše energije.

S

ukob između ministra pravosuđa Orsata Miljenića i ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka oko budućeg Trga pravde više je potenciran u medijima nego što stvarno postoji, ocijenio je prošli tjedan ministar obrta i poduzetništva Gordan Maras. I dok se akteri navodnog sukoba nisu oglašavali, Maras je na novinarsko pitanje izjavio da će podržati svaki investicijski projekt koji potiče zapošljavanje i nove poslove i ujedno smanjuje

Raspršenost zagrebačkih sudova smanjuje njihovu učinkovitost državne troškove. “O svakom takvom poslu članovi vladine koalicije će raspravljati, kao što su to radili i do sada. Svakako da treba čuti što imaju reći predstavnici Ministarstva pravosuđa koji će biti i glavni korisnici budućeg pravosudnog centra i podmirivati njegove troškove”, rekao je Maras. Podsjetimo, Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) 13. kolovoza 2013. godine objavio je na stranicama Elektroničkog oglasnika javne nabave poziv za izbor privatnog partnera za projektiranje, financiranje, izgradnju i upravljanje Trgom pravde u Zagrebu. Ugovor o gradnji, koji bi se proveo na temelju javno-privatnog partnerstva, bio bi ukupno vri-

jedan 1,6 milijardi kuna. Investiciju je predstavio i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. No zatim se u medijima počela provlačiti informacija da se tom poslu protivi ministar Miljenić. On navodno smatra da prednost treba dati proizvodnim investicijama. Zanimanje privatnika U Vladi će vjerojatno biti još rasprava o toj temi, a iz CEI-ja poručuju da se zasad radi o prvoj fazi natječajnog postupka koja je otvorena do 23. rujna. Bude li sve išlo prema ranijim planovima, prve obveze plaćanja za Ministarstvo pravosuđa nastupit će tek 2019. godine.

Prema planu, postupak odabira privatnog partnera za Trg pravde provest će se putem natjecateljskog dijaloga, u dvije faze. U prvoj se odabiru natjecatelji koji moraju dokazati sposobnost sudjelovanja u natječaju. Potom bi CEI, u svojstvu naručitelja, u suradnji s Ministarstvom pravosuđa, s odabranim natjecateljima vodio dijalog radi pronalaženja i definiranja jednog ili više rješenja koja najbolje udovoljavaju potrebama i zahtjevima Ministarstva pravosuđa. Tijekom dijaloga s natjecateljima se mogu raspraviti svi aspekti ugovora o javno-privatnom partnerstvu, ocjenjuje

Od sudova do hotela i dječjeg vrtića Prema natječajnoj dokumentaciji na Trgu pravde bili bi smješteni svi zagrebački sudovi (općinski, županijski, trgovački i prekršajni) te županijsko i općinsko odvjetništvo. Bili bi tu i Pravosudna akademija, kongresni centar, hotel, dječji vrtić i garaža. U natjecateljskom dijalogu s potencijalnim privatnim partnerima mogu se definirati i drugi komercijalni sadržaji koji bi pridonijeli rentabilnosti projekta. Ukupna površina na kojoj će se graditi iznosi 47.252 četvorna metra.

CEI, odakle se neslužbeno može čuti da je za Trg pravde stiglo gotovo najviše upita zainteresiranih privatnih partnera. Nakon odabira Ministarstvo pravosuđa sklopilo bi ugovor s privatnim partnerom na 30 godina. U etapi građenja koja bi trebala trajati pet godina (od 2014. do 2018.) Ministarstvo pravosuđa ne bi imalo troškove, odnosno u toj etapi ne bi bilo ni utjecaja na državni proračun. Naknada za plaćanje JPP projekta potom se vodi kao tekući izdatak u razdoblju korištenja objekta, od 2019. do 2044. godine. Nakon 30 godina sve građevine vraćaju se u vlasništvo javnom sektoru bez naknade. Ideja o smještanju svih zagrebačkih sudova na jednom mjestu pojavila se još 2003. godine, kada je odlukom Vlade cijeli kompleks vojarni u zagrebačkoj Ilici dodijeljen na korištenje Ministarstvu pravosuđa. U okviru reforme pravosudnog sustava uočeno je da rasprše-

Dobitak i za građevinski sektor Na novom Trgu pravde na jednom mjestu radilo bi 2500 službenika i sudaca, a uz javne garaže i urbanistička rješenja bio bi olakšan pristup za tisuće građana koji koriste pravosudne usluge. Postojeće državne zgrade moći će se prodati ili iznajmiti i tako će se namaknuti dio novca za plaćanje javno-privatne naknade. I druge su vlade dosad davale povoljnu ocjenu projektu. Temeljem Programa za izradu urbanističko-arhitektonskog natječaja Trga pravde, koji je izradilo Ministarstvo pravosuđa 2007. godine, raspisan je međunarodni natječaj za arhitektonsko rješenje. Projekt je trebao biti gotov ove godine. Osim toga izrađena je preliminarna tehnička studija izvodivosti te analiza financijskih opcija za izgradnju kompleksa. Po toj analizi preporučena je primjena javno-privatnog partnerstva. Trg pravde uključen je i u program Vlade iz 2012. te u investicijski program iz proljeća ove godine. Zagovornici projekta stoga očekuju da će uskoro biti prevladane nesuglasice oko projekta u kojem bi se, uz ostalo, angažirale mnoge tvrtke iz građevinskog sektora, snažno pogođenog krizom.


7

www.privredni.hr Broj 3792, 2. rujna 2013.

( više od 1 mlrd izvoza ( 300 zaposlenih ostvareno u Poljskoj putem Ikee

bit će u Ikei u trenutku otvaranja

Intervju: Vladislav Lalić, Ikea, regionalni direktor za nekretnine i razvoj

Rast na krilima hrvatskih izvođača i proizvođača U listopadu imamo još jedan skup u Hrvatskoj gospodarskoj komori s hrvatskim proizvođačima namještaja, ali i drugih proizvoda, kako bismo pronašli one koji su sposobni raditi s nama, najavljuje Vladislav Lalić Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

N

akon dugog očekivanja prošlog je tjedna započelo izvođenje glavnih, nadzemnih građevinskih radova na Ikeinoj robnoj kući u Zagrebu. Otvorenje robne kuće, koja će nuditi više od 9000 proizvoda za uređenje doma na 38.000 kvadrata, očekuje se u ljeto 2014. godine, a u trenutku otvaranja Ikea Hrvatska imat će oko 300 zaposlenih. Za izgradnju robne kuće bit će zadužena tvrt-

Većinu radova na 165 milijuna kuna vrijednoj izgradnji u Rugvici izvode hrvatske tvrtke ka Strabag koja je na međunarodnom natječaju dobila posao vrijedan 165 milijuna kuna. Izvođači radova su uglavnom hrvatske tvrtke. Tvrtka Bauer Spezialtiefbau izvela je radove na dubokom temeljenju u vrijednosti od 25 milijuna kuna, Kamgrad je radio sedam milijuna kuna vrijedne zemljane radove na pripremi gradilišta, a Tehnika za 25,5 milijuna kuna montira betonsku konstrukciju buduće robne kuće. Ikea ujedno sa 100 milijuna kuna sufinancira izgradnju novog prometnog čvorišta Ivanja Reka i pristupnih cesta te niz ostalih

infrastrukturnih projekata u okolici buduće robne kuće. O ovom projektu razgovarali smo s regionalnim direktorom Ikee zaduženim za nekretnine i razvoj Vladislavom Lalićem. Hoće li robna kuća bez ponovnih odgađanja biti dovršena i otvorena u ljeto iduće godine? - Ovaj teren u Rugvici na kojemu gradimo konačno nije više ledina i već se vide pomaci naprijed. Kad krene veći zamah nadzemnih radova, vidjet će se i više toga. Do sada se puno radilo na infrastrukturi, pristupnim cestama, melioracijskom kanalu, temeljima. Mi duboko vjerujemo da će robna kuća Ikea biti otvorena u ljeto 2014. godine. Kao i svaki projekt, i on ima rizike zbog kojih može doći do kašnjenja, no vje-

rujem da ćemo u suradnji s izvođačima koje smo dobili na međunarodnom natječaju ostvariti sve što je planirano. Kolika je vrijednost ovog projekta i koliko posla će odraditi hrvatske tvrtke? - Projekt je vrijedan 165 milijuna kuna. No to nije sve. Do sada smo investirali 690 milijuna kuna za kupnju zemljišta, infrastrukturu, operativne troškove za funkcioniranje naše kompanije u Hrvatskoj. Vrijednost same investicije bit će više od 100 milijuna eura. U njoj će biti izravno 300 zaposlenih, no uz to treba računati i na ono indirektno zapošljavanje naših dobavljača i onih koji će nam pružati usluge u svim fazama projekta, koje je teško točno procijeniti. No taj broj je, kada

u njega uključimo i izvođače radova, sigurno do tri puta veći. Većina izvođača radova hrvatske su tvrtke. Međunarodni natječaj je odredio tko će posao dobiti i po kojoj cijeni. Kriteriji su bili jasni i najbolje ponude koje zadovoljavaju naše kriterije dale su te tvrtke. Jeste li već pronašli zaposlenike za svoju robnu kuću? - Proces zapošljavanja ljudi u Ikei već je započeo i prvi val onih koji su nam potrebni u ovoj fazi projekta već radi u Ikei. Riječ je o djelatnicima čija priprema za posao zahtijeva dužu edukaciju i pripremu. Novi val zapošljavanja krenut će početkom iduće godine, a 2015. će se otvoriti i nova radna mjesta u projektu trgovačkog centra koji će kasnije biti otvoren.

Koliko će hrvatske tvrtke moći raditi za Ikeu i mogu li iskoristiti Ikeu za izlazak na regionalno tržište? - Mi već dugo surađujemo s hrvatskim tvrtkama. S Tvinom radimo već više od 30 godina i zadovoljni smo i sretni s tom suradnjom. Ona ima već dugu povijest, no imamo ambiciju, želju i cilj da se takva suradnja s hrvatskim tvrtkama pojača. U listopadu imamo još jedan u nizu skupova u Hrvatskoj gospodarskoj komori s hrvatskim proizvođačima namještaja, ali i drugih proizvoda, kako bismo pronašli one koji su sposobni raditi s nama. Ono što tražimo je proizvodnja velikih količina i dobre kvalitete, poštivanje rokova i drugo. Znamo i na primjerima drugih zemalja u koje smo ušli da je došlo do drastič-

nog povećanja proizvodnje. Dolaskom Ikee na tržištu se mijenja situacija. Mi jako pazimo na troškove, a troškovi transporta veoma utječu na cijenu pojedinog artikla i upravo tu je prilika za proizvođače u blizini prodajnog centra. U Poljskoj je preko Ikee ostvaren izvoz veći od milijardu eura. Taj rast se dogodio kada smo ušli na to tržište. Slično se događa u Bugarskoj i Rumunjskoj gdje je izvoz sve veći. Vjerujemo i sve ćemo učiniti da pronađemo poduzeća i tvrtke koje su spremne, zainteresirane i imaju mogućnosti surađivati s Ikeom. Kakvi su planovi na tržištu regije? - Ulaskom na tržište jugoistoka Europe koji pokriva područje Slovenije, Hrvatske, Srbije i od 2010. godine Rumunjske, prvo smo planirali otvoriti robnu kuću u Zagrebu, zatim dugoročno u Splitu i Rijeci. Nismo od tih planova odustali, no ne mogu točno reći kada ćemo krenuti u izgradnju u tim gradovima. To ovisi o procesu pronalaska zemljišta i njegove kupovine. U procesu smo pronalaženja zemljišta u Ljubljani i Beogradu. U Rumunjskoj planiramo proširenje na drugu robnu kuću u Bukureštu i još pet do sedam gradova u toj zemlji koji prema našim analizama imaju potencijala. U sljedećih 10 do 15 godina u ovoj regiji trebalo bi biti najmanje desetak Ikeinih robnih kuća.


8

AKTUALNO

( krediti od 80.000 do 700.000 kn

*vijesti Kamp Valkanela radi i u listopadu Sezona u Maistrinom autokampu Valkanela u Vrsaru produljuje se sve do 13. listopada zahvaljujući ovogodišnjim investicijama kampa u ponudu i komfor smještaja. Osim uređenja parcela i rekonstruiranja restorana, postavljeno je 50 potpuno novih mobilnih kućica s bazenima, idealnih za odmor i nakon ljeta. Povećane trošarine na gorivo

Privredni vjesnik Broj 3792, 2. rujna 2013.

na rok od 12 godina u programu Poduzetništvo mladih

Subvencionirane kamatne stope nisu dovoljan mamac

Krediti s manjom kamatom još uvijek čekaju poduzetnike Ove je godine iskorišteno samo 38 posto novca namijenjenog subvencioniranju kamata u programu Poduzetnički impuls: od 40 milijuna kuna za snižavanje kamata, do 12. kolovoza utrošeno je tek oko 15 milijuna kuna ma korisnika. Ovi krediti mogu se, uz ostalo, koristiti za certificiranje proizvoda i za razvoj postojeće proizvodnje. Krediti za turizam dodjeljuju

Igor Vukić vukic@privredni.hr

Vlada je u petak na telefonskoj sjednici odlučila ponovno povećati trošarine na gorivo. Povećali su trošarine na motorne benzine, plinsko ulje i kerozin za pogon. Do kraja godine u državni će se proračun zbog ovog povećanja trošarina sliti dodatnih 60 milijuna kuna. Godišnje će se proračun zbog ove odredbe povećati za oko 230 milijuna kuna. Nove trošarine stupaju na snagu od utorka 3. rujna. Iz Vlade tvrde da veće trošarine neće utjecati na maloprodajnu cijenu naftnih derivata zato što će se istodobno umanjiti premija energetskih subjekata. Bankarstvo i IT U organizaciji grupacije Asseco South Eastern Europe od 17. do 20. rujna u Rovinju, u hotelu Lone, održat će se šesti regionalni skup New Banking Vision. Riječ je o jednoj od najvećih bankarskih

konferencija koja se drugi puta organizira u Hrvatskoj. Očekuje se da će na konferenciji sudjelovati više od 250 predstavnika banaka i ICT stručnjaka koji će raspravljati o trendovima i izazovima tržišta.

D

aruvarčani Marko i Tomislav Kovačić saznali su prije par godina da se u Hrvatsku uvozi drvo za ogrjev iz Poljske i prodaje u trgovačkim centrima. Budući da su se bavili prometom drva, jedan njemački kolega skrenuo im je pažnju da bi tim centrima mogli ponuditi jeftinije a kvalitetnije cjepanice od hrvatske bukve i hrasta. Kovačići su za ideju uspjeli dobiti povoljan kredit HAMAG Investa i HBOR-a. Sada imaju više od 30 zaposlenih, a osim

Početnici mogu računati na kredite od 80.000 do 1,8 milijuna kuna domaćeg tržišta opskrbljuju i inozemne kupce. Posao namjeravaju i proširiti. Unatoč takvim primjerima, znatan dio jeftinijih kredita još uvijek čeka na korisnike iz poduzetničkih redova. Ove je godine iskorišteno samo 38 posto novca namijenjenog subvencioniranju kamata u programu Poduzetnički impuls. Stoga je ministar obrta i poduzetništva Gordan Maras prošli tjedan pozvao poduzetnike da se i dalje javljaju na natječaj i tako smanje troškove proizvodnje. Od 40 milijuna kuna za snižavanje kamata, do 12. kolovoza utro-

Velik dio poticaja namijenjen je za dodatno obrazovanje

šeno je oko 15 milijuna kuna. Program za mlade i početnike Osim toga, Maras je najavio da od rujna mladi poduzetnici i početnici mogu dobiti i subvenciju kamata iz novih programa Poduzetništvo mladih i Početnik, koji se provode u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak. U programu Poduzetništvo mladih dodjeljivat će se krediti od 80.000 do 700.000 kuna, na rok od 12 godina i s počekom od dvije godine. Kamatna stopa uz subvenciju Ministarstva poduzetništva i obrta iznosit će dva posto. Kredite mogu dobiti tvrtke koje su u većinskom vlasništvu jedne ili više osoba starih do 30 godina. I direktor im mora biti mlađi od 30.

Početnici mogu računati na kredite od 80.000 do 1,8 milijuna kuna. Do 700.000 kuna kredit će im u cijelosti isplatiti HBOR, dok za veće iznose trebaju imati 15 posto vlastitog učešća. Kamata je također dva posto, rok otplate 14 godina, a poček tri godine. Ove kredite mogu dobiti mali i srednji poduzetnici koji posluju kraće od dvije godine i mlađi su od 55 godina. Kandidati za kredite za mlade i početnike prednost će imati ako razvijaju nove proizvod-

ne djelatnosti, ako ulažu u turizam, inovacije i razvoj novih proizvoda. HBOR u tim sektorima ima i ponudu kredita za sve ostale poduzetnike, bez obzira na veličinu, istaknuo je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, koji je s ministrom Marasom predstavio nove kreditne programe. Primjerice, iznos kredita za novu proizvodnju nije ograničen. Rok otplate je 14 godina, a kamata dva ili tri posto ovisno o području ulaganja i referenca-

HBOR prati 30 posto svih investicija Krediti HBOR-a u prvih šest mjeseci vrijedili su ukupno 12 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, rekao je Anton Kovačev. Novac odobren za investicije bio je 50 posto veći. HBOR kreditno prati oko 30 posto svih novih investicija pokrenutih u Hrvatskoj. Početnici su od HBOR-a dobili 20 milijuna kuna, a sektor turizma ukupno 500 milijuna kuna. Od toga se 80 posto odnosi na male i srednje poduzetnike.

se na 17 godina, s kamatom od dva, tri i pet posto. Krediti za inovacije kreću od 80.000 kuna, a namijenjeni su poduzetnicima koji svoje poslovne planove temelje na novim tehnologijama i istraživačko-razvojnom radu. Maras: Uvjeti nisu prestrogi Ministar Maras smatra da uvjeti za dobivanje jeftinijih kredita i drugih poduzetničkih poticaja nisu prestrogi. Prema njegovim riječima, gotovo 90 posto obrtnika bez problema bi moglo ispuniti uvjete za poticaje koji se dodjeljuju obrtnicima koji zapošljavaju do 10 radnika. Veliki dio poticaja namijenjen je dodatnom obrazovanju radnika, a upravo takve oblike potpore obrtnici i najviše traže. Maras je rekao da dodatnu pomoć kreditnim programima daju i jamstva HAMAG-a. Prošle godine dodijeljeno je 200 jamstava, a ove godine trebalo bi ih biti 500. Uz poticaje koje dodjeljuje njegovo ministarstvo, zaposleno je 12.000 novih radnika, istaknuo je Maras.


S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3792, 2. rujna 2013.

( sa 22,2 mlrd kn

Pad manji no što se očekivalo

BDP pao 0,7 posto, ali trendovi su sve bolji

raspolagala leasing društva potkraj 2012.

Sjednica hrvatske vlade

I obični ljudi mogu iznajmljivati na leasing Zbog ukupnih gospodarskih kretanja i smanjenja kreditne sposobnosti klijenata, leasing društvima se omogućava da imovinu koja im je vraćena ponovno daju u najam ili zakup Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

rema prijedlogu novog zakona o leasingu tom djelatnošću moći će se baviti i fizičke osobe, a ne samo trgovačka društva kao dosad. “Mnogi ljudi imaju neku imovinu koju sami ne koriste, a koju bi mogli dati iznajmiti u obliku leasinga”, rekao je ministar financija Slavko Linić, predstavljajući taj zakonski tekst na prošlotjednoj sjednici Vlade. Zbog ukupnih gospodarskih kretanja i smanjenja kreditne sposobnosti klijenata, leasing društvima se po ovom zakonu omogućava da imovinu koja im je vraćena ponovno daju u najam ili zakup, što dosadašnjim zakonskim rješenjima nije bilo moguće. Jedrilice ili skupocjeni automobili, koje su korisnici vratili jer više nisu mogli plaćati redovitu naknadu, stajali su na skladištima leasing društava kao mrtvi kapital. No leasing društva i dalje ne smiju odobravati kredite i zajmove. Novi zakon regulira i sudjelovanje leasing društava iz Europske unije na hrvatskom tržištu. Pojačane su i nadzorne poluge nad tim segmentom financijskog tržišta. Propisani su stroži uvjeti za upravljanje rizicima i interne revizije, a provedbu tih mjera i dalje će nadzirati Hanfa. Prema riječima ministra Linića, u Hrvatskoj sada djeluje 25 leasing društava. Potkraj 2012. raspolagali su sa 22,2 milijarde kuna, što predstavlja

Dragan Marčinko na čelu Petrokemije Dragan Marčinko, dosadašnji direktor Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicije (CEI), bit će novi predsjednik Uprave Petrokemije, prema prijedlogu Vlade. S njim u kutinsku tvrtku kao član Uprave ide Neven Zečević. Iz Uprave odlaze dosadašnji predsjednik Josip Jagušt i član Žarko Rijetković. 4,1 posto imovine financijskog tržišta. Unutar tog tržišta (vrijednog ukupno 542,5 milijardi kuna), leasing spada u nebankovni sektor, koji je težak 134,8 milijardi kuna. Linićevi podaci pokazuju i da su u 2012. godini leasing tvrtke ostvarile 142,6 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja. Olakšavanje uvjeta za poslovanje, osim sudionika leasing tržišta, dobili su i proizvođači soli te uzgajivači hrane u staklenicima i plastenicima. Njima se smanjuju naknade za tzv. uređenje voda. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina objasnio je da će, primjerice, naknada za korištenje vode u solanama biti naplaćivana po nižoj tarifi: umjesto 1,05 kuna po četvornom metru plaćat će se 30 lipa. Za staklenike i plastenike plaćat će se 10 lipa umjesto 30

lipa po četvornom metru. Tim odlukama smanjujemo neporezna opterećenja poduzetnika i činimo ih konkurentnijima, naglasio je Jakovina. Preskupi autobusni prijevoznici U raspravi o subvencioniranju međumjesnog prijevoza za 73.000 učenika (41 posto ukupnog broja) ministar znanosti Željko Jovanović prozvao je autobusne prijevoznike da koriste priliku i preskupo naplaćuju vozne karte. “Prijevoznicima je to jedan od rijetkih sigurnih izvora prihoda, a oni to koriste i stalno podižu cijenu. Osobito na cijenama za srednjoškolce. Ministarstvo je procijenilo da će za tu namjenu trebati izdvojiti 26 milijuna kuna, no sada je ukupna cijena narasla već na 32 milijuna kuna”, objasnio je Jovano-

9

vić. Pozvao je i jedinice lokalne samouprave da snažnije sudjeluju u programu subvencioniranja prijevoza i pregovaraju s prijevoznicima. Prosječna cijena za putovanje autobusom u prošloj godini bila je 683 kune. Najviša cijena bila je u Koprivničko-križevačkoj županiji, 1140 kuna. Ministarstvo subvencionira 75 posto cijene. Najviše učenika-putnika u postotku ima u Međimurskoj županiji (65 posto), a najviše subvencija dodijeljeno je učenicima u Splitskodalmatinskoj županiji, oko 8439. Ministar Jovanović predložio je još jednu točku vezanu uz financije: snižavanje plaća za 37 rektora i prorektora na osam javnih sveuči-

Snižene plaće za 37 rektora i prorektora na osam javnih sveučilišta lišta. Zbog ranijih izmjena zakona i pozivanja na autonomiju sveučilišta, njihova je plaća zadnjih godina znatno nadmašila plaće predsjednika Republike i premijera. Novom odlukom smanjit će im se na razinu ministra i pomoćnika ministra. Tako će, primjerice, rektor Zagrebačkog sveučilišta umjesto bruto 47.000 kuna ubuduće primati 35.000 (oko 19.000 neto). Prorektor će imati 14.500 kuna neto. S tako ušteđenih pet milijuna kuna moći će se zaposliti 25 znanstvenih novaka, naglasio je Jovanović.

Da nije bilo snažnijeg rasta uvoza automobila, BDP bi u drugom kvartalu bio malo iznad nule, rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić komentirajući podatak da je BDP u drugom tromjesečju pao 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Riječ je o padu manjem nego u prvom kvartalu, i svakako manjem no što su očekivali makroekonomisti. Pozitivan doprinos BDP-u dao je rast potrošnje i turističke usluge. Grčić je dodao i da su državne investicije rasle 30 posto. “Ovo je najbolja stopa u mandatu ove vlade. Iako treba biti oprezan, trendovi su sve bolji i pokazuju da idemo prema oporavku”, rekao je. Industrijska proizvodnja još je slaba i tek se čekaju pravi efekti predstečajnih nagodbi. Pozitivni doprinos treba dati i privatizirana brodogradnja. “Isporuka jednog ve-

ćeg broda može puno toga promijeniti”, rekao je potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo. Unatoč pozitivnim pomacima, Vlada će vjerojatno u rebalansu proračuna revidirati raniju procjenu godišnjeg rasta BDP-a od 0,7 posto. Prema posljednjim podacima Eurostata, osam država u EU-u ima slabiji rast od Hrvatske. Sedam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, očekivalo je u drugom kvartalu prosječni pad BDP-a od jedan posto. Procjene su se kretale od 0,8 do 1,4 posto. U prvom tromjesečju BDP je pao za 1,5 posto. (I.V.)

Monetizacija

Autocestom do mirovine

Do kraja godine trebalo bi biti poznato koliki je stvarni interes za koncesiju hrvatskih autocesta. Povela se i rasprava trebaju li u monetizaciji sudjelovati i obvezni mirovinski fondovi kao dio šireg konzorcija. Ekonomski analitičar Velimir Šonje ne podržava tu ideju. U kolumni koju je objavio na Tportalu, podsjeća se da se koncesionar traži i zbog dosadašnjeg slabog upravljanja autocestama pa nije jasno kako se iz “takve imovine može izvući nešto jako korisno za buduće umirovljenike”. Osim toga, članovi mirovinskih fondova su budući umirov-

ljenici, ali su sada porezni obveznici, pa takvim ulaganjem može doći do sukoba interesa. Šonje pritom kaže da nije protiv koncesioniranja autocesta. Drugi ekonomisti, poput Ljube Jurčića ili Ivana Lovrinovića, protive se tom postupku. Vlada je u srpnju odobrila da proces započne prikupljanjem neobvezujućih ponuda. Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić rekao je da Vlada očekuje od 2,4 do 3,2 milijarde eura ovisno o tome koliko će trajati koncesija - od 30 do 50 godina. U pregovorima s potencijalnim ulagačima definirat će se i visine cestarina te sudjelovanje države u budućim prihodima. U drugom krugu slijedile bi obvezujuće ponude. Autoceste koje bi išle u koncesiju imaju kreditni dug od ukupno četiri milijarde eura. (I.V.)


10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3792, 2. rujna 2013.

( već oko 30

( 2007. godine

TOMMARIS KREATIVA, ZAGREB

Vinarija i hotel Boškinac, otok Pag

korisničkih stranica ima nedavno otvoreni portal

Boškinac proglašen najboljim malim hotelom

Portalom protiv susjedskog otuđenja

Neka hrana bude tvoj lijek... MojaZgradaOnline.hr je svojevrsna, uvijek dostupna oglasna Uz hotel se nalaze vinogradi na šest hektara površine te ploča zgrade za čije korištenje je potreban samo pristup vinarija Boškinac u kojoj se održavaju degustacije vina i internetu koji omogućuje pregled objavljenih informacija autohtonih proizvoda

T

vrtka Tommaris kreativa nastala je početkom ove godine. Do tada su Marina Zaninović Pranjić, voditeljica marketinga u toj tvrtki, i njezin brat Tomislav radili na marketinškim poslovima, dizajnu, strateškom planiranju i prodaji te su stoga odlučili ove djelatnosti obavljati u sklopu svoje zajedničke tvrtke. Njihov prvi projekt koji je nedavno ugledao svjetlo dana je portal MojaZgradaOnline.hr. Portal je počeo s radom u lipnju i već do sada broji tridesetak korisničkih stranica. On predstavlja svojevrsnu, uvijek dostupnu oglasnu ploču zgrade za čije korištenje je potreban samo pristup internetu. “Korištenje portala potpuno je sigurno, a informacije vidljive isključivo suvlasnicima zgrade. Administrator korisničkih stranica je predstavnik stanara zgrade, a stanari se registriraju upisom imena i lozinke. Korištenje portala je jednostavno i prilagođeno svim korisnicima neovisno o razini informatičkog znanja koje posjeduju”, objaš-

njava Marina Zaninović Pranjić. Zbog manjka sredstava za marketing, kako kaže, sada ponajprije ovise o širenju vijesti metodom od usta do usta, no, jako su zadovoljni reakcijama ljudi. “Neovisno o njihovoj životnoj dobi, većinom su oduševljeni idejom i jedva čekaju da se počnu služiti korisničkim stranicama. Očito se kvalitetne ideje prepoznaju te postoji još prostora u Hrvatskoj za inovacije i neke nove ideje”, kaže. Rijetki sastanci Ideja o pokretanju portala plod je odlaska sestre i brata iz roditeljskog doma. Oni su tada mislili kako će njihovo preseljenje u novu zgradu prepunu mladih ljudi dovesti do novih prijateljstava i druženja. “Nažalost, to se nije dogodilo. Danas su se svi nekako otuđili te se sva komunikacija u zgradama svodi na dobar dan i doviđenja. Raspravom s prijateljima shvatili smo da nismo izolirani u takvim razmišljanjima. Pored toga, mnogi od njih, iako uplaćuju novac u pri-

čuvu, ne znaju u kakvoj je financijskoj situaciji zgrada u kojoj žive, koga trebaju kontaktirati ako primijete neki kvar, a prilika

Sva komunikacija u zgradama svodi se na dobar dan i doviđenja, kaže Marina Zaninović Pranjić za kontakt s ostalim suvlasnicima svodi se na rijetko održavane sastanke. Sve navedeno potaknulo nas je na razmišljanje o portalu koji bi omogućio međusobno upoznavanje suvlasnika, transparentnost financijskih sredstava zgrade, olakšan pristup informacijama te njihovu bržu i jednostavniju razmjenu sa susjedima i predstavnikom stanara”, napominje. Osim informatizacije što većeg broja zgrada, brat i sestra Zaninović žele, kada projekt pusti svoje korijene u nas, pronaći strateške partnere u ostalim zemljama i tako se proširiti na regiju. (B.O.)

O

biteljski hotel Boškinac, izgrađen 2000. godine, dobitnik Plavog cvijeta Hrvatske turističke zajednice i nagrade Adrian za najbolji mali hotel u Hrvatskoj 2007., nalazi se na uzvisini usred guste borove šume, uz rub vinograda i maslinika na otoku Pagu. Uz njega se nalaze vinogradi na šest hektara površine te vinarija Boškinac u kojoj gosti mogu degustirati vina obitelji Šuljić, vlasnika toga imanja. U prekrasno uređenom interijeru vinarije posebno mjesto na zidu zauzima poznata Hipokratova izreka - “Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek

svoj salon i bar. Posebnost je u tome što je sav namještaj ručno izrađen. “Zamisao nam je bila da kod uređenja hotela poštujemo neke tradicijske vrijednosti, ali ne u banalnom smislu, već kroz reinterpretaciju. To znači da naši gosti mogu osjetiti tradiciju kroz razne boje, proporcije i eleganciju u svakom kutku našeg hotela”, rekla je Mirela Šuljić, supruga Borisa Šuljića, vlasnika imanja i poznatog paškog gospodarstvenika. Na imanju je i izvor slatke vode Osim ugodnog odmora, u hotelu Boškinac organiziraju se ekskluzivna vjen-

U hotelu Boškinac organizira se i team building za poslovne ljude neka bude tvoja hrana”, jer su vlasnici željeli skrenuti pažnju svojih gostiju na činjenicu kako je Hipokrat vinom liječio želučane tegobe. Hotel Boškinac ima osam soba i tri apartmana, a svaka soba ima

čanja, ali i team building za poslovne ljude. No posebnost imanja je vinarija Boškinac u kojoj se organiziraju degustacije vina uz kušanje domaćeg pršuta i paškog sira. Obitelj Šuljić posebno je ponosna

na autohtono vino Gegić, a godišnja proizvodnja tog vina iznosi do 50.000 butelja. Uz to, Šuljići proizvode chardonnay te cabernet sauvignon, za što su dobili brojne nagrade na izložbama vina. Govoreći o tisućljetnoj tradiciji koja obilježava područje hotela i vinarije Boškinac, Mirela Šuljić je rekla i kako je na njihovom imanju na 92 metra dubine tj. ispod razine mora pronađen izvor slatke vode. No ta se voda ipak ne koristi za piće nego samo za tehnološke potrebe. Hotel i vinarija rade gotovo cijele godine osim u siječnju i veljači kada su zatvoreni zbog pripreme za novu turističku sezonu. “Iz godine u godinu primjetan je rast turističkih dolazaka u naš objekt, ali se pritom mijenja i struktura gostiju. Prije desetak godina 90 posto njih bili su domaći gosti, a ostalo stranci, dok je danas situacija drukčija. Pretpostavka je da je to zbog ekskluzivnosti ponude i slabije platne moći domaćih gostiju”, istaknula je Mirela Šuljić. (S.P.)


PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3792, 2. rujna 2013.

( 6 okretaja u minuti ( 5 zaposlenih optimalna brzina za pečenje

*vijesti

u tvrtki Maiestas

Maiestas, Kaštel Lukšić

Mirakulom do pečenog janjca i odojka Svoju djelatnost tvrtka temelji na razvoju i primjeni Kroline inovacije - elektrobaterijskog ražnja s gradelama i pripadajućim priborom za pečenje raznih vrsta mesa Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

T

vrtka Maiestas osnovana je 2006. godine. Osnovao ju je Dražen Krolo, koji osim Maiestasa ima još nekoliko tvrtki, a ovu je specijalizirao za proizvodnju i prodaju visokokvalitetnih proizvoda od nehrđajućeg čelika i inoksa. Svoju djelatnost tvrtka temelji na proizvodnji, razvoju i primjeni Kroline inovacije, a to je elektrobaterijski ražanj za pečenje janjaca s pripadajućim priborom za pečenje raznih vrsta mesa, uključujući i gradele. Elektrobaterijski ražanj i pripadajuće gradele registrirani

Za pripremu ribe i povrća patentirane su gradele Mirakul-2 kao dodatak elektrobaterijskom ražnju su i zaštićeni pod nazivom Mirakul. Posebno je pogodan za pečenje cijelih janjaca, odojaka i kozlića, a izrađen je od inoxa u obliku ravne cijevi. Lako je prenosiv, ima samostalni pogon, i rastavljiv je na više dijelova. Izveden je tako da stražnji dio u kojem je smješten elektromotor miruje, dok se ostatak ražnja okreće optimalnom brzinom za pečenje od šest okretaja u minuti. Elektromotor se pokreće potpuno automatski i bešumno. Na po-

kretnom dijelu su rupice kroz koje se provlači žica za pričvršćivanje mesa na ražanj. Nakon upotrebe ražanj se jednostavno rastavi na više dijelova i očisti. Sve za vas “Prednost elektrobaterijskog ražnja Mirakul je u tome što će vam omogućiti da vrijeme koje ste dosad trošili na priključivanje običnog ražnja na električnu mrežu, traženje agregata ili ručnog okretanja drvenih ražnjeva korisno provedete u društvu sa svojim prijateljima i obitelji. Ovaj ražanj jednim će pritiskom na prekidač sve odraditi umjesto vas”, ističe Dražen Krolo, vlasnik i direktor tvrtke Maiestas iz Kaštel Lukšića. Tvrtka je svoj proizvodni pogon smjestila u Strmendocu kraj Trilja. Trenutačno zapošljava pet radnika, a svoje proizvode izvozi u nekoliko država. Za pripremu svih vrsta mesa, ribe i povr-

ća patentirane su gradele Mirakul-2, kao dodatak elektrobaterijskom ražnju. Gradele su izrađene od inoksa 304, nehrđajućeg čelika koji se upotrebljava u prehrambenoj industriji. Elektrobaterijski ražanj i gradele su patentirani, tehnološki i zdravstveno ispitani, te im je dodijeljen certifikat o sukladnosti. Osim gradela i ražnja u tvrtki se prozvodi i dodatna oprema kao što je hvataljka za janje, također od inoksa. Ovakav trodijelni komplet hvataljki koji služi za hvatanje mesa za ražanj zamjenjuje stari način hvatanja pomoću žice. Proizvodi se i dvodijelni komplet hvataljki za perad. “Sve dijelove asortimana Mirakul od sada možete jednostavno spremiti u praktične transportne torbe u dvije različite dimenzije. Mala transportna torba namijenjena je za ražanj, koji nakon upotrebe jednostavno rastavite i složenog spremite u torbu. Velika transpor-

tna torba namijenjena je spremanju kompleta Mirakul, ražnju i gradelama. Torba ima ušivenu ručku za lakše prenošenje. Kao novost pripremili smo transportne torbe Mirakul exclusive, izrađene od kože. Torba ima dvije metalne kopče, koje se spajaju na dva vanjska ušivena džepa”, pojašnjava Krolo. Nagrade i priznanja Kao inovator ovog jedinstvenog i višestruko nagrađivanog elektrobaterijskog ražnja, Krolo je zadovoljan što je svojim izumom olakšao spremanje gastronomskih specijaliteta i time omogućio ljudima ugodan boravak u prirodi. “Zbog svoje jednostavnosti i praktičnosti ražanj i gradele Mirakul idealni su za korištenje na svim lokacijama”, ističe Krolo. Krolina inovacija je nagrađena Zlatnom diplomom kao najbolja inovacija Dalmacije za 2000. godinu, koju svake godine dodjeljuje Društvo

inovatora Dalmacije. Dobio je Zlatnu medalju na izložbi inovacija 2001. godine Eureka u Bruxellesu, brončanu medalju izložbe inovacija u Genevi, srebrnu medalju izložbe ARCA Zagreb, a nedavno je dobio plaketu Zlatna kuna za inovaciju, koju dodjeljuje Hrvatska gospodarska komoraŽupanijska komora Split. Također je dobitnik priznanja Vrijedne ruke. U tvrtki Maiestas napravili su još nekoliko prototipova proizvoda od kojih svi imaju karakteristike inovacije, ali za njih još nisu pokrenuli registraciju. Riječ je o pili za rezanje kamenih obloga, stroju za postavljanje stupova u vinogradima, sumporači za bačve, univerzalnim kolicima za prenošenje i pranje barrique bačava, a tu je i stroj za štancanje rezica za vinovu lozu. Trenutačno razvijaju i nautički program pa proizvode brodske ljestve, ograde od inoksa te nosače za stolove.

Zadržavanje lokalnih stručnjaka Ministarstvo poduzetništva i obrta prihvatilo je projekt Razvojne agencije Zagreb-TPZ u sklopu programa Poduzetnički impuls 2013. te će joj dodijeliti bespovratna sredstva u vrijednosti 505.229 kuna. Ciljevi projekta su stvaranje mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta kako bi se zadržali lokalni stručnjaci te, među ostalim, uređenje i opremanje prostora za prihvat malih i srednjih poduzetnika, odnosno poduzetnika početnika čija se djelatnost temelji na visokim tehnologijama i inovacijama. Podsjetnik na obvezu Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja uputilo je županijama i gradovima dopis podsjećajući ih da moraju dostaviti svoj plan rješavanja zahtjeva za legalizaciju. Ministarstvo želi znati koliko ljudi u pojedinoj općini radi na tome i koliko će ih se dodatno zaposliti, a najavilo je da će pratiti realizaciju plana i po potrebi intervenirati. Planovi se u Ministarstvu očekuju do 5. rujna. Dva računa, a jeftinija struja

Više od 3000 hrvatskih građana koji su odabrali RWE Energiju za novog opskrbljivača od 1. rujna plaća manju cijenu električne energije. Tvrtka je sredinom lipnja predstavila ponudu kojom mogu uštedjeti i do 12 posto godišnje cijene struje. “Korisnici će u početku dobivati dva odvojena računa - jedan za opskrbu električnom energijom (RWE Energija) i jedan za distribuciju (HEP ODS). Trenutačno se radi na tome da se pronađe najbolje rješenje za korisnike – samo jedan račun”, izjavio je Zoran Miliša, predsjednik Uprave RWE Energije.


12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3792, 2. rujna 2013.

Doznajte što Rusija zahtijeva od proizvođača

Pregled farmi radi izvoza u Rusiju Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede organizira pregled farmi radi ispunjavanja uvjeta za izvoz u Rusiju. Proizvođači hrane životinjskog podrijetla koji još nemaju potrebno veterinarsko-sanitarno odobrenje trebaju se do 15. rujna javiti u HGK, savjetniku Zoranu Radanu, na adresu zradan@hgk. hr. Uz adresu proizvodnog objekta treba dostaviti i veterinarski kontrolni broj objekta. Potom će se zajedno s Upravom za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede organizirati posjet ruskih veterinarskih inspektora. Rusko veterinarsko odobrenje izdaje Federalna služba za veterinarski i fitosanitarni nadzor Ruske federacije (Rosseljhoznadzor). Na internetskoj stranici HGK-a, u odjeljku Sektora za poljoprivredu, može se pronaći i

niz propisa, prevedenih na hrvatski jezik, o izvozu hrane u Rusiju. Tu se, uz ostalo, može saznati što Rusija zahtijeva od proizvođača peradi i jaja, mlijeka, mesa, mesnih konzervi... Tako se već unaprijed može provjeriti može li neka farma ili proizvodni pogon ispuniti uvjete za izvoz. Rusija je drugo izvozno tržište za poljoprivredno-prehrambene proizvode iz Europske unije i prvo po vrijednosti za izvoz životinja i proizvoda životinjskog podrijetla poput mesa i mliječnih proizvoda, kao i voća

i povrća. I obrnuto, EU je važno izvozno tržište za ruske poljoprivrednoprehrambene proizvode, uključujući žitarice i ribarstvo. Trgovina se odvija u skladu s propisima kojima se osigurava sigurnost izvezenih proizvoda. Od 2010. godine Rusija je uskladila svoje veterinarsko-sanitarne i fitosanitarne norme s Kazahstanom i Bjelorusijom, u okviru carinske unije (CU), tako da se s odgovarajućim veterinarsko-sanitarnim odobrenjem može izvoziti i u te zemlje. (I.V.)

Nova publikacija Hrvatske gospodarske komore

Ususret kohezijskim fondovima

Centar za Europsku uniju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori objavio je publikaciju Ususret fondovima kohezijske politike u Hrvatskoj. Kohezijska politika je investicijska politika EU-a kojom se promiče i podržava ukupan ravnomjeran razvoj država članica i njihovih regija. Ona podupire nastajanje novih radnih mjesta, konkurentnost, gospodarski rast, unapređenje kvalitete života te održivi razvoj. Ona je istovremeno i iskaz solidarnosti Unije s manje razvijenim državama i regijama, koja koncentrira sredstva u područjima i sektorima

u kojima su najpotrebnija. Tom politikom se želi smanjiti značajne ekonomske, socijalne i teritorijalne razlike koje postoje u europskim regijama. Hrvatska kao država članica EU-a preuzima odgovornost za cjelokupnu pripremu, provedbu i rezultate u potrošnji sredstava iz fondova kohezijske politike. Hrvatskoj je za proračunsko razdo-

blje 2014.-2020. godine na raspolaganju više od osam milijardi eura iz tih fondova. Kao preduvjet korištenja tih sredstava, Hrvatska je definirala tri operativna programa “Konkurentnost i kohezija”, “Učinkoviti ljudski resursi” i “Tehnička pomoć”. U uvodniku publikacije ističe se kako je njeno izdavanje samo jedna u nizu aktivnosti koje HGK provodi u svjetlu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Namjera Komore je sažetim prikazom povijesti, sadašnjosti i budućnosti te primjerima uspješnih projekata iz drugih država korisnica, zainteresiranim poduzetnicima, ali i široj javnosti odškrinuti prozor u svijet fondova EU-a. (K.S.)

( oko 47.000 ljudi zapošljava Henkel diljem svijeta

Željko Smodlaka, predsjednik Uprave tvrtke

Inovacijama d hrvatskom trž

Naši globalni financijski ciljevi za 2016. su definirani, a oni su 10 posto zarada po dionici, kaže predsjednik Uprave Henkela Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

enkel je osnovan davne 1876. godine i diljem svijeta zapošljava oko 47.000 ljudi. Tvrtka posluje u tri područja - u sektoru proizvoda za pranje i čišćenje u domaćinstvu, sektoru ljepila i tehnologije, te sektoru proizvoda za njegu tijela. Henkel Croatia osnovan je 1994. i uskoro navršava jubilarnih 20 godina. Željko Smodlaka, predsjednik Uprave Henkela za regiju Adria, kaže nam kako trenutačno u Henkelu Croatia radi 130 ljudi. S vremenom je ta podružnica postala dio Adria regije, kojoj osim Hrvatske pripadaju Slovenija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora i Kosovo. Sjedište Adria regije nalazi se u Zagrebu. Henkel ima strategiju s poslovnim ciljevima do 2016., o čemu se radi? - Danas je Henkel bolje pozicioniran nego ikada, ne samo u smislu financija. Od 2008. godine smo znatno ojačali, globalizirali smo tvrtku i postali konkurentniji. Razvojem u protekle četiri godine postavili smo snažne temelje za razdoblje do 2016. Naši globalni financijski ciljevi za 2016. su definirani, a oni su 20 milijardi eura prometa, 10 milijardi eura prometa na tržištima u razvoju, 10 posto zarada po dionici. Kao globalizirana tvrtka po-

stavljenje ciljeve namjeravamo postići s pojednostavljenim aktivnostima i iznimno inspiriranim timom. To je zapravo bit naše strategije. Jeste li zadovoljni mjestom koje Henkel zauzima na hrvatskom tržištu? - Iznimno sam zadovoljan pozicijom na hrvatskom tržištu. Od 1994. do danas dogodile su se brojne promjene, kako na gospodarskom, tako i na društvenom planu. U skladu s njima mijenjala se kupovna moć, rasla je potreba za globalnim brendovima, a potrošači razvijali svoje preferencije. Henkel je oduvijek pratio trendove na tržištu. Također, kontinuiranom strategijom inovacija dovodio je nove, revolucionarne proizvode koji su

po prodaji kozmetike, odmah iza Njemačke i Austrije. Karakteristika hrvatskih potrošača je to što su vrlo otvorenih i širokih pogleda. Stoga inovacije imaju ključnu ulogu u postizanju uspjeha na hrvatskom tržištu. Naša vizija u Henkelu je postići globalno vodstvo na području brendova i tehnologije, a inovacije su temelj za uspješno pretvaranje te naše vizije u stvarnost.

stvarali trendove i to je ono što vjerujemo da su naši potrošači prepoznali. Najznačajnije proizvode ne bih izdvajao, jer svaki nam je proizvod u svojoj kategoriji jednako bitan.

Koliko ste do sada uložili u poslovanje u Hrvatskoj i u što najviše? - Hrvatsko tržište djeluje u sklopu Henkelove regije Adria koja obuhvaća i susjedne zemlje. Grupiranje tržišta na našim prostorima nije rijetkost s obzirom na veličinu tih nacionalnih tržišta i relativnu sličnost kupaca i potrošača. Naša tvornica u Mariboru ima dugogodišnju tradiciju još iz vremena kada je poslovala kao Zlatorog. Henkel je tu tradiciju prepoznao i kupio tvornicu koju dalje razvija i u nju ulaže već više od 20 godina te je ona danas jedna od najmodernijih i najvećih Henkelovih tvornica diljem svijeta. Otprilike 95 posto mariborske proizvodnje usmjereno je na izvoz što nas čini i jednim od najvećih slovenskih izvoznika.

Kako ocjenjujete naše tržište, ide li u dobrom smjeru? - U globalnom svijetu Henkela, Hrvatska i Slovenija su pri samom vrhu

S kojim se problemima susrećete u poslovanju? - S obzirom na ekonomsko okruženje u kojem djelujemo, svi se susrećemo s brojnim zahtje-

Karakteristika hrvatskih potrošača je to što su vrlo otvorenih i širokih pogleda


INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3792, 2. rujna 2013.

( gotovo 20 godina

6. Weekend Media Festival

Rovinj opet postaje medijska meka

postoji Henkel Croatia

e Henkel za regiju Adria

o uspjeha na ištu 20 milijardi eura prometa, 10 milijardi eura prometa na tržištima u razvoju, za regiju Adrija čije je sjedište u Zagrebu vima i problemima. Ali u Henkelu sve prepreke nastojimo gledati kao izazove i rješavamo ih. Volio bih da svi igrači u po-

slovnom sektoru svoj dio posla i obveza odrađuju maksimalno profesionalno i učinkovito, imajući na umu partnere, potrošače, ali i zajednicu u kojoj djeluju jer je to jedini način na koji se tržište u cjelini može razvijati u pozitivnom smjeru. Posluju li velike multinacionalne kompanije poput Henkela jednako na svim tržištima ili ne? - Dat ću vam primjer proizvodi koji se mogu pronaći na hrvatskom tržištu uglavnom su proizvedeni u tvornica-

ma u Mariboru i Beču, a one su među najsuvremenijim tvornicama na svijetu. U njihovim pogonima proizvode se proizvodi za više od 80 zemalja na raznim kontinentima. Naša se proizvodnja diljem svijeta odvija u skladu s najvišim standardima kvalitete i prema recepturi koja zadovoljava različite potrošačke navike pojedinih područja. U tom proizvodnom procesu nikada se ne štedi na kvaliteti bez obzira na područje, regiju ili državu u kojoj se proizvod prodaje. Jeste li zadovoljni zaposlenicima u Hrvatskoj? - Zaposlenici su zapravo temelj našeg uspjeha. Jako sam ponosan na naš tim i uspjehe koje iz godine u godinu postižemo. Isto sam tako ponosan što su zaposlenici koji su imali priliku raditi u našoj centrali u Beču nakon povratka u svoju zemlju preuzeli odgovorne poslove i pozicije. Održivom politikom upravljanja ljudskim potencijalima ulažemo u zaposlenike, dodjeljujemo im ključne funkcije, gradimo korporativnu kulturu temeljenu na radnoj učinkovitosti te poštujemo različitost. Henkel Croatia dio je međunarodnog koncerna koji svim zaposlenicima pruža mogućnost obrazovanja i usavršavanja unutar kompanije kroz program seminara i edukacije, a tu su i tečajevi jezika ukoli-

ko zaposlenik smatra da su mu oni potrebni. Često ističete da ste održiva kompanija, što to znači i predstavlja za Henkel, zaposlenike, ali i zemlju u kojoj ova kompanija posluje? - Kao lokalni poslodavac i poslovni partner, stvaramo ugodna radna mjesta s dobrim uvjetima i pri-

U globalnom svijetu Henkela, Hrvatska i Slovenija su pri samom vrhu po prodaji kozmetike donosimo regionalnom gospodarskom razvoju. Poštujemo zaposlenike, ulažemo u njihovo znanje i vještine potičući ih pritom na svakodnevne aktivnosti koje pridonose održivosti. A upravo je održivost jedna od pet osnovnih vrijednosti naše tvrtke i svakako jedan od fokusa u nadolazećim godinama – kako globalno tako i u Henkelu Croatia. Što očekujete od nedavnog ulaska Hrvatske u EU? - Ulazak Hrvatske u Europsku uniju vidimo kao mogućnost dodatne stimulacije tržišta. Optimistični smo i smatramo da ćemo i u ovoj godini unaprijediti svoj položaj na tržištu zahvaljujući našem sustavu inovacija. Fokus će nam biti na zadovoljavanju potreba poslovnih partnera i kupaca.

Weekend Media Festival i ove godine, po šesti put, u Rovinj dovodi domaće i strane stručnjake iz medija, marketinga i odnosa s javnošću. Od 19. do 22. rujna u prostorima stare tvornice duhana održat će se niz predavanja, panel-rasprava i prezentacija na kojima se očekuje oko 4000 ljudi iz Hrvatske, regije, ali i iz niza europskih zemalja. Među najavljenim predavačima ističe se Tom Buday, voditelj marketinga i odjela za komunikaciju s potrošačima švicarske prehrambene industrije Nestle, njemački profesor poslovne strategije Nicholas Kfuri, kao i voditelj sektora izvoza u izraelskoj ispostavi Googlea Nir Korczak. Viktor Marohnić, suosnivač

i direktor ShoutEm Five minutes studija iz SAD-a u Rovinju će govoriti o tome kako dvadesetgodišnjaci, propali studenti i totalni autsajderi mogu postati uspješni poslovni ljudi, čak i ako nemaju kontakata, referenci i velikih klijenata. Novitet ovogodišnjeg festivala su SoMoBorac nagrade za najbolje Facebook fan stranice, službene Twitter profile, internetske videouratke te za community menadžera godine. U sklopu Weekend Media Festivala po drugi put će se održati i BalCannes, regionalna revija najboljih reklamnih agencija, koja je lani privukla više od 100 radova i 50 agencija iz šest zemalja regije. (D.Ž.)

Podravka: restrukturiranje ide dalje

Otpremnine 4000 kuna po godini staža

Uprava Podravke je donijela odluku o nastavku provođenja stimulativnog programa zbrinjavanja radnika uz otpremnine u iznosu od 4000 kuna po svakoj godini neprekinutog staža u tvrtki, čime nastavlja s procesom restrukturiranja.

Odlučeno je da će započeti i novi ciklus zapošljavanja pripravnika u okviru Podravkinog programa Shape your future with a heart. U natječaju, koji će biti otvoren od 2. do 10. rujna, bit će zaposleno 20 visokoobrazovanih pripravnika potrebnih stručnih referenci i profila. U uredu za korporativne komunikacije koprivničke tvrtke podsjećaju kako je Podravka prošle godine uspješno provela taj program na koji se prijavilo više od 800 kandidata iz Hrvatske, a njih 28 dobilo je priliku graditi svoju karijeru u toj tvrtki. (B.O.)


14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3792, 2. rujna 2013.

( 240 kreveta

ima Thalassotherapia (bolnički i hotelski dio)

( gotovo 300 ležajeva imaju Bizovačke toplice

Medicinski turizam u Hrvatskoj

Sjaj i bijeda zdravstvenog od Opatije do Bizovca

Iako su obje tvrtke u državnom vlasništvu, za razliku od uspješne Thalassotherapije, Bizovačke toplice na rubu su propasti. voditelja ovog objekta je u tome što su umjesto korištenja termalne vode oni imali silne dodatne troškove za energente”, kaže Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

P

rema mnogim definicijama, zdravstveni ili medicinski turizam jedan je od najstarijih specifičnih oblika turizma u okviru kojeg se stručno i kontrolirano koriste prirodni ljekoviti činitelji i postupci fizikalne terapije s ciljem očuvanja zdravlja te poboljšanja kvalitete života. Osnovu zdravstvenog turizma čini korištenje prirodnih ljekovitih faktora koji mogu biti morski, toplički i klimatski. Već iz ovih karakteristika jasno je da Hrvatska položajem i prirodnim potencijalima zadovoljava sve kriterije i da bi mogla postati europska perjanica zdravstvenog turizma. Ili, kako je rekao oftalmolog Nikica Gabrić, vlasnik Specijalne bolnice za oftalmologiju Svjetlost, Hr-

Jamčim da zakupac Bizovačkih toplica već ove zime može ostvariti pristojno poslovanje, kaže Duško Zec vatska bi po mogućnostima razvoja zdravstvenog turizma mogla biti europska Florida, pogotovo za stanovnike Sjeverne Europe. Izvrsni prirodni uvjeti za razvoj tog oblika turizma uočeni su na hrvatskim prostorima još sredinom 18. stoljeća u

današnjim Daruvarskim toplicama, te stotinjak godina kasnije u Opatiji. Uzlet Thalassotherapije Jedan od najboljih hrvatskih primjera konkretizacije zdravstvenog turizma svakako je opatijska Thalassotherapia koja je osnovana 1957. godine. Posljednjih desetak godina Thalassotherapia je dostigla visoku stručnu, organizacijsku te znanstveno-nastavnu razinu. U znanstvenom smislu je postala Katedra za rehabilitacijsku medicinu Medicinskog fakulteta u Rijeci te nastavna baza medicinskih fakulteta u Rijeci i Osijeku. Također, ona je i Klinika za liječenje, rehabilitaciju i prevenciju bolesti srca i krvnih žila, a desetak doktora znanosti koji tamo rade pravi su znanstveni kapital. K tome, ona je prvi i jedini Referentni centar za zdravstveni turizam i

medicinski programirani odmor Ministarstva zdravstva, a izgradnja modernog ThalassoWellness centra 2005. godine jedan je od najznačajnijih događaja hrvatskog zdravstvenog turizma ovog desetljeća. “Ustanovljavanje klinike u Thalassotherapiji predstavlja znanstveni i stručni preokret, ali donosi i komercijalnu dobit jer pacijenti koji dolaze poboljšati svoje zdravlje tu uslugu plaćaju na tržišnoj osnovi. To su fizičke osobe s našeg emitivnog tržišta – Austrije, Slovenije, Hrvatske i područja bivše Jugoslavije. Stručan kadar uz primjenu vrhunske dijagnostičke opreme kupljene u protekle dvije-tri godine logično nas navode da napustimo filozofiju jeftinog rehabilitacijskog ili wellness kreveta u korist skupog stručnog kreveta gdje se naplaćuje znanje”, kaže prof.dr.sc. Viktor Peršić, zamje-

nik ravnatelja bolnice i predstojnik Klinike. Inače, Thalassotherapia ima ukupno 240 kreveta raspoređenih na bolnički dio kardiologije, kardiološke rehabilitacije, fizikalne medicine i reumatologije, te na hotelski dio u Villi Dubrava. Zaposleno je 220 ljudi, pri čemu je pola medicinskog, a pola nemedicinskog osoblja. Čitav kompleks Thalassotherapije raspolaže s oko 12.000 četvornih metara prostora u šest povezanih i vrhunski opremljenih objekata. Pri tome je važno da 35 do 40 posto prihoda ostvare na tržištu. Pad Bizovačkih toplica I dok opatijska Thalassotherapia postaje sve snažnija destinacija na karti ne samo hrvatskog nego i europskog zdravstvenog turizma, Bizovačke toplice u Slavoniji višegodišnji su gubitaš koji

je od ovoga ljeta u stečaju. Iako je vlasnik obje institucije isti - država, rezultati su dramatično drukčiji. Razvoj Bizovačkih toplica je započeo 1970. godine posve slučajno, kada su tragajući za izvorima nafte i zemnog plina radnici zagrebačkog InaNaftaplina pronašli vruću vodu. S dubine od oko 1800 metara briznula je vrela voda (96°C), toplija od bilo koje druge poznate termalne vode, a uz to slana i izrazito bogata mineralima. Prvi bazen uz skromne smještajne objekte izgrađen je 1974. godine. Taj dio, poznat kao Stari hotel, funkcionira i danas. Suvremeni hotel Termia otvoren je 1990., a u sklopu njega Poliklinika za medicinsku rehabilitaciju. Godine 1997. završena je izgradnja Aquapolisa, suvremenog kupališnog kompleksa s desetak bazena i 1500 četvornih metara vodene

površine. Nažalost, uslijed dugogodišnjeg lošeg vođenja kojem je kumovala politika umjesto struke, Bizovačke toplice su danas, unatoč nespornim potencijalima, na rubu propasti. Uz spomenute hotele s ukupno gotovo 300 ležajeva, dva restorana, brojne bazene i prateće turističko-uslužne sadržaje, Bizovačke toplice su i osnivač Lječilišta koje ima ugovor s HZZOom za rehabilitaciju ortopedskih i kardiovaskularnih pacijenata. Iako prema riječima stečajnog upravitelja, osječkog odvjetnika Duška Zeca, stečaj po definiciji znači prestanak poslovanja, zbog specifičnih okolnosti to se nije dogodilo. “Rad svih segmenata okupljenih u sustavu Bizovačkih toplica ovisi upravo o matičnoj tvrtki Bizovačke toplice. Stoga bi potpuni prestanak poslovanja značio i kraj


15

www.privredni.hr Broj 3792, 2. rujna 2013.

( oko 150 mil kn ( 25% građana EU-a iznosi ukupan dug Bizovačkih toplica

ima više od 55 godina

Europski trendovi u zdravstvenom turizmu

turizma:

“Najveći i meni gotovo neobjašnjivi apsurd dosadašnjih e Duško Zec, stečajni upravitelj Bizovačkih toplica Preventivno-rehabilitacijski centar Jedan od mogućih smjerova razvoja Bizovačkih toplica može biti upravo kardiološka rehabilitacija, kaže Viktor Peršić, zamjenik ravnatelja bolnice i predstojnik Klinike u Thalassotherapiji. Hrvatska, nastavlja on, ima samo dva takva stacionarna centra – Opatiju i Krapinske toplice. “Zašto istočni dio Hrvatske ne bi mogao imati kardiološku rehabilitaciju u Bizovcu? Prema nekim statističkim podacima, svega oko 40 posto Hrvata odlazi na takvu rehabilitaciju. Istovremeno postoji snažna preporuka Europskog kardiološkog društva da bi svi trebali proći takve programe jer je nakon aplikacije rehabilitacijskih programa bitno smanjen mortalitet. Dakle, ima puno prostora za razvoj jer je minimum da Hrvatska ima četiri takva centra. Pri tome nije nužno razvijati se toliko u kliničkom dijelu, kao što smo to mi učinili, pa to onda i nije tako nedostižna investicija”, predlaže Viktor Peršić. rada Lječilišta, a kada se jednom prekine rad neke zdravstvene ustanove, u sadašnjim uvjetima gotovo ga je nemoguće ponovno pokrenuti”, kaže Zec dodajući kako je upravo ovih dana 43 radnika (od 105 zatečenih u vrijeme početka stečaja) ponovno pozvano na posao. Time su stvoreni osnovni uvjeti da Lječilište sa svojih 46 zaposlenika i dalje može obavljati svoju medicinsku uslugu, dok je pacijentma i dalje omogućen boravak i potrebne usluge u dijelu hotela Termia. Istovremeno, stečajni upravitelj je proteklog tjedna uputio javni poziv za iskazivanje interesa o zakupu Bizovačkih toplica. Veliki igrači, gdje ste? “Očekujem da se jave oni koji imaju interesa, znanja i sredstava kako bi od Bizovačkih toplica mogli napraviti profitabilnu tvrtku u djelatnosti zdrav-

stvenog turizma. Najbolje bi bilo kada bi se javio netko od tzv. velikih

Thalassotherapija svojih 35 do 40 posto prihoda ostvari na tržištu igrača, koji bi od Bizovca napravio centar izvrsnosti za kardiologiju i ortopediju jer za te djelatnosti postoje odlični preduvjeti. Važno je napomenuti da su Bizovačke toplice odličan projekt ako u njega uđe netko tko želi zadržati dokazano uspješnu djelatnost. Naime, nisu Bizovačke toplice dovedene u lošu poziciju zato što one za djelatnost zdravstvenog turizma ne valjaju, nego zato što se njima loše i neodgovorno upravljalo”, objašnjava Zec dodajući kako ukupan dug Bizovačkih toplica iznosi oko 150 milijuna kuna, od čega je najveći dio pre-

ma državi, odnosno prema vlasniku. “Usprkos svemu lošemu, jamčim da potencijalni zakupac Bizovačkih toplica već u predstojećem zimskom razdoblju može ostvariti pristojno poslovanje. Svi pozitivni potencijali Bizovačkih toplica pak mogu biti kvalitetno iskorišteni uz dobro isplanirani razvoj, ulaganja i odgovorno korištenje silnih energetskih potencijala koje pruža upravo termalna voda. Najveći i meni gotovo neobjašnjivi apsurd dosadašnjih voditelja ovog objekta je u tome što su umjesto korištenja raspoložive termalne vode oni imali silne dodatne troškove za energente”, objašnjava Zec koji ipak s optimizmom očekuje da će i Bizovačke toplice postati uzorom razvoja zdravstvenog turizma poput opatijske Thalassotherapije ili obližnjih toplica u mađarskom Siklosu.

Fondovima će se poticati razvoj “seniorskog turizma” Medicinski turizam prihode donosi neovisno o sezoni i jedna je od najbrže rastućih grana turizma u EU-u Zdravstveni turizam u svijetu je prepoznat kao vrlo unosan i rentabilan oblik turizma koji za sobom povlači intenzivan razvoj pratećih djelatnosti poput plasmana eko hrane, umrežavanja obiteljskih i ruralnih smještajnih kapaciteta u ponudu i slično. Od svih sadržaja zdravstvenog turizma Hrvatska je do danas najviše razvila wellness: iako je prije 10 godina postojalo tek pet takvih centara u hotelima, danas ih je stotinjak i teško je pronaći hotel s četiri zvjezdice koji nema integriranu wellness ponudu – čulo se na ovogodišnjoj konferenciji industrije zdravstvenog turizma (HTI – Health Tourism Industry Conference) održanoj u Zagrebu. “Naša zemlja posjeduje iznimne, ali nažalost nedovoljno iskorištene lječilišne resurse temeljene na prirodnim ljekovitim činiteljima. Njemačka u tom segmentu realizira više od 100 milijuna noćenja (trećinu noćenja) i 30 milijardi eura prihoda, a petnaestak slovenskih

termi realizira tri milijuna noćenja i oko 200 milijuna eura prihoda. Nasuprot tome od ukupno 12 milijuna noćenja i sedam milijardi eura prihoda, hrvatska lječilišta realiziraju tek 200.000 noćenja i 0,6 milijuna eura prihoda. Većini naših lječilišta tek predstoje značajni investicijski ciklusi, u čemu očekujemo da će iskoristiti mogućnosti koje pružaju EU fondovi”, objasnila je Leila Krešić-Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK-a. Brojni podaci potvrđuju kako je medicinski turizam jedna od najbrže rastućih grana turizma u Europskoj uniji. K tome, za razliku od klasičnog turizma, medicinski turizam donosi prihode tijekom cijele godine. Kako je jedan od ciljeva turističke strategije EU-a produljenje sezone, razvoju medicinskog turizma Unija pridaje veliku važnost, objasnila je za Privredni vjesnik dr. Biljana Borzan, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu. “Uostalom, Europski parlament je u svojoj re-

zoluciji Europa kao svjetska turistička destinacija br.1 medicinski i wellness turizam označio kao najperspektivniju granu europskog turizma. Demografska kretanja europskog stanovništva pokazuju da je ono sve starije (trenutačno 25 posto stanovništva ima više od 55 godina), stoga je turizam usmjeren prema starijim osobama nužno poticati i razvijati. U tu svrhu Europska komisija

Hrvatska lječilišta realiziraju tek 200.000 noćenja i 0,6 milijuna eura prihoda, kaže Leila Krešić-Jurić je u svibnju 2012. pokrenula pilot-projekt Senior Tourism Initiative kao prvi korak u izradi paketa mjera za poticanje te vrste turizma”, kaže Biljana Borzan, koja kao članica parlamentarnog Odbora za zdravstvo i okoliš želi pomoći hrvatskim projektima razvoja zdravstvenog turizma.


16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3792, 2. rujna 2013.

( 147.594 aktivnih

( od toga 122.814

poslovnih subjekata krajem lipnja (od registriranih 274.714)

aktivnih trgovačkih društava

Broj i struktura poslovnih subjekata

I dalje nam nedostaje e

U privatnom je vlasništvu 81,7 posto poslovnih subjekata, u državnom njih tek 0,7 posto, a u zadružnom 1,4 posto. Zanim udruga i organizacija, a pao broj poduzeća, obrta i slobodnih zanimanja. Ekonomski analitičar Damir Novotny objašnjava d zakonodavnog okvira, odnosno lakšeg osnivanja poduzeća s malim kapitalom Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

Hrvatskoj je krajem lipnja bilo registrirano ukupno 274.714 poslovnih subjekata od kojih je aktivno bilo njih 147.594 ili 53,7 posto. Uspoređujući ove podatke s istim razdobljem lani, primjećuje se

Oblik obrta u nas je na neki način jedinstven, a obrtnici su zapravo mikropoduzetnici smanjenje ukupnog broja, ali uz više aktivnih subjekata. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, koncem tog mjeseca 2012. godine u nas su bile registrirane 288.972 pravne osobe, od čega je aktivno bilo 134.110 ili 46,4 posto. Ako se promatraju podaci za kraj 2008., odnosno u vrijeme kada gospodarska kriza još uvijek nije uzela maha, oni otkrivaju kako je tada u Hrvatskoj bilo registrirano 263.759 pravnih osoba, dakle, nešto manje nego što je to sada. Aktivnih subjekata bilo je 132.258, odnosno 50,1 posto. Kada se podvuče crta, može se zaključiti kako je tijekom krize u Hrvatskoj uvećan broj trgovačkih društava, ustanova, tijela, udruga i organizacija, uz pad broja poduzeća, obrta i slobodnih zanimanja. Drugim riječima, prvog ljetnog mjeseca bilo je registrirano 140.987 trgovačkih društava, od kojih je aktivnih bilo 122.814 ili 87,1 posto. Koncem 2008. bilo je registrirano njih 128.337, a

Struktura pravnih osoba1 prema pravno ustrojbenim oblicima i aktivnostima, stanje 30. lipnja 2013. Registrirani

Aktivni

100% 80% 60% 40% 20% 0%

Ukupno

Trgovačka društva

Poduzeća i zadruge

1 Uključena su tijela državne vlasti te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Izvor: DZS

od te brojke aktivnih tvrtki bilo je 103.382 ili 80,6 posto. U njihovoj strukturi izrazito prevladava oblik društava s ograničenom odgovornošću, čiji je udio registriranih 93,9 posto i aktivnih 93,4 posto. Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, tzv. tvrtka za 10 kuna, prema brojnosti je drugi oblik. Na njega otpada 4,3 posto registriranih i 4,9 posto aktivnih. U lipnju

je bilo 67.097 registriranih (aktivno 33,7 posto) ustanova, tijela, udruga i organizacija, što je za 23,7 posto manje nego 31. prosinca 2008. godine, kada ih je ukupno bilo 54.228 (aktivnih 39,5 posto). Mikropoduzeća nemaju snage Damir Novotny, ekonomski analitičar i managing partner u tvrtki T&MC Group, kaže kako je u Eu-

Ustanove, tijela, udruge i organizacije

ropskoj uniji jedan od najvažnijih pokazatelja upravo broj novoosnovanih subjekata. Jer u tržišnoj ekonomiji oni poslovni subjekti koji ne mogu preživjeti i biti konkurentni odlaze u stečaj te se stvaraju novi. “U velikoj većini zemalja EU-a ove godine prvi puta nakon krize veći je broj novoosnovanih poslovnih subjekata od onih koji su otišli u stečaj. To je jedan od znakova oporavka ekono-

mije. U Hrvatskoj, nažalost, ona još uvijek nestaju s tržišta”, ističe Novotny. Hrvatska je, nastavlja, loša i kada se promatraju ekonomske slobode. “Primjerice, baltičke zemlje su u tome smislu, odnosno stvaranju novih biznisa i gašenju onih koji ne mogu preživjeti, daleko ispred nas. A to se odražava i na ekonomske aktivnosti. Dakle, u nas nema dovoljno ekonomske aktivnosti pa tako ni rasta ni zapošljavanja. To stvaranje i gašenje tvrtki povezano je s ekonomskim rastom i u nas je to jedno od najvažnijih pitanja”, objašnjava dodavši kako je taj mali rast broja poslovnih subjekata koji se bilježi od konca 2008. do danas zapravo rezultat promjene zakonodavnog okvira, odnosno lakšeg osnivanja poduzeća s malim kapitalom i slično. “Međutim, to nije dovolj-

no. Ta mikropoduzeća nemaju dovoljno snage. Nedostaju druge institucije poput javnih investicijskih fondova koje bi im pomogle da se održe na tržištu”, napominje analitičar. Najveća razlika S druge pak strane, manji je broj poduzeća i zadruga. Tako je krajem lipnja u nas bilo registrirano ukupno 66.630 poduzeća i zadruga, od čega su aktivne 2162 ili svega 3,2 posto. U 2008. godini bilo ih je 81.194, a od te brojke aktivno je bilo 7465 ili 9,2 posto. Poduzeća i zadruge na taj način su skupina s najvećom razlikom između registriranih i aktivnih. Za nju su djelomično krivci oni subjekti koji nisu podnijeli zahtjev za usklađenje sa Zakonom o trgovačkim društvima. Zanimljiv je podatak da je u lipnju bilo aktivno 90.860 subjekata u obrtu


17

www.privredni.hr Broj 3792, 2. rujna 2013.

( 4,9% aktivnih društava ( 90.860 subjekata čine jednostavni d.o.o.-i

aktivno u obrtu

ekonomske slobode

mljivo, ali za 15,3 posto pravnih osoba vlasništvo se ne prati. Tijekom krize u Hrvatskoj je narastao broj trgovačkih društava, da je i taj mali rast broja poslovnih subjekata koji se primjećuje od konca 2008. do danas zapravo rezultat promjene Struktura aktivnih pravnih osoba prema oblicima vlasništva i područjima NKD-a 2007., stanje 30. lipnja 2013. Ukupno

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo Rudarstvo i vađenje Prerađivačka industrija Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gosp. otpadom te djel. sanacije okoliša Građevinarstvo Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla Prijevoz i skladištenje Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Informacije i komunikacije Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja Poslovanje nekretninama Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje Obrazovanje Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi Umjetnost, zabava i rekreacija Ostale uslužne djelatnosti Ukupno

Državno vlasništvo

Privatno vlasništvo Zadružno vlasništvo Mješovito vlasništvo

Nema vlasništva

Broj pravnih osoba

Udio u ukupnom prihodu (%)

Broj pravnih osoba

Udio u ukupnom prihodu (%)

Broj pravnih osoba

Udio u ukupnom prihodu (%)

Broj pravnih osoba

Udio u ukupnom prihodu (%)

Broj pravnih osoba

Udio u ukupnom prihodu (%)

3090 287 14.682 996 799 16.110 34.405 4453

18 8 108 36 242 98 64 64

0,6 2,8 0,7 3,6 30,3 0,6 0,2 1,4

2215 259 13.910 940 527 15.745 33.584 4252

71,7 90,2 94,7 94,4 66,0 97,7 97,6 95,5

812 7 314 6 11 157 254 46

26,3 2,4 2,1 0,6 1,4 1,0 0,7 1,0

43 13 348 13 15 109 316 63

1,4 4,5 2,4 1,3 1,9 0,7 0,9 1,4

2 2 1 4 1 187 28

0,1 0,0 0,1 0,5 0,0 0,5 0,6

8987 5740 1164 5709 17.761 5222 1199 2975 2334 6407 15.274 147.594

54 45 16 42 134 42 16 5 1 33 29 1055

0,6 0,8 1,4 0,7 0,8 0,8 1,3 0,2 0,0 0,5 0,2 0,7

8627 5594 913 5622 17.259 5093 2 706 512 1170 3557 120.487

96,0 97,5 78,4 98,5 97,2 97,5 0,2 23,7 21,9 18,3 23,3 81,7

136 19 27 7 87 46 1 5 37 22 48 2042

1,5 0,3 2,3 0,1 0,5 0,9 0,1 0,2 1,6 0,3 0,3 1,4

130 59 16 38 161 33 4 2 9 20 1392

1,4 1,0 1,4 0,7 0,9 0,6 0,1 0,1 0,1 0,1 0,9

40 23 192 120 8 1180 2255 1782 5173 11.620 22.618

0,4 0,4 16,5 0,7 0,2 98,4 75,8 76,3 80,7 76,1 15,3

Izvor: DZS

(ponovno prednjači trgovina) i slobodnim zanimanjima. Kako je njih koncem lipnja 2012. bilo 93.277, a krajem 2008. godine čak 100.262, i u ovoj djelatnosti zamjetan je pad. “Oblik obrta u Hrvatskoj je na neki način jedinstven. Obrtnici su zapravo mikropoduzetnici. Taj pravni oblik koji smo zbog tradicije zadržali u zakonodavstvu nije najbolje rješenje jer su obrtnici jamčili svojom imovinom za sve obveze svojeg mikropoduzeća. S druge strane, tradicionalni obrti koji postoje u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske nestaju s tržišta”, naglašava. Više opskrbljivača strujom Prema strukturi poslovnih subjekata prednjače oni koji se bave trgovinom na veliko i malo, popravkom motornih vozila i motocikala. Njih je u lipnju

bilo 79.763 ili 29 posto od ukupno registriranih pravnih osoba. Zatim, slijede ostale uslužne djelatnosti (43.159 ili 15,7 posto), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (24.141 ili 8,8 posto) te građevinarstvo (22.747 ili 8,3 posto). U prošloj godini isto tako prednjačila je trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala (90.826 registrirana poslovna subjekta s udjelom od 31,4 posto). Nadalje, ostale uslužne djelatnosti (41.070 ili 14,2 posto), građevinarstvo (24.970 ili 8,6 posto) i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (24.614 ili 8,5 posto). “U nas se trgovina razvila zbog ekonomskog modela koji smo inaugurirali nakon 1995. godine. Ona je rasla na valu snažne domaće potražnje koja je bila financirana razvojem financijskog sektora. On se naglo razvio nakon velike bankar-

ske krize 1999., kada je jedan dio naših banaka morao otići u stečaj, a drugi je privatiziran. Kroz bankarski sektor, odnosno taj kanal,

Također, značajan porast subjekata u promatranom godišnjem razdoblju bilježi se u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijal-

Prema broju zaposlenih, najveći udio ili čak 52,7 posto imaju subjekti bez zaposlenih, dakle 77.823 tvrtki-fikusa uvezli smo otprilike 200 milijardi kuna tuđe štednje, iz Austrije, Italije, i time smo financirali rast potrošnje. A vrlo snažan rast potrošnje izazvao je rast trgovačkog sektora”, kaže. Posebice je zanimljivo i to da je u prvoj polovini godine bilo 1037 subjekata koji se bave opskrbom električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, u odnosu na 698 lani.

ne skrbi (sada 4249, a lani 4086) i umjetnosti, zabavi i rekreaciji (20.684, a lani 19.978). Potreba za samozapošljavanjem Struktura aktivnih pravnih osoba prema oblicima vlasništva pokazuje da je privatno vlasništvo najčešći oblik. U njemu se nalazi 81,7 posto njih. U državnom je 0,7 posto subjeka-

ta, u mješovitom 0,9 posto, u zadružnom 1,4 posto, a za 15,3 posto pravnih osoba vlasništvo se ne prati. Struktura vlasništva prema djelatnostima pokazuje da su subjekti u privatnom vlasništvu najzastupljeniji u uslužnim djelatnostima. Promatra li se pak struktura aktivnih pravnih osoba prema broju zaposlenih, uočljivo je da najveći udio ili čak 52,7 posto imaju subjekti bez zaposlenih, dakle 77.823 tvrtki-fikusa. Najviše ih je u sektoru trgovine na veliko i malo. “To je posljedica prvog vala osnivanja poduzeća između 1990. i 1995. godine. Tada je bilo osnovano mnogo mikropoduzeća s jednim ili nijednim zaposlenim koja su zapravo nastala kao potreba samozapošljavanja. Dobar dio sugrađana osnivao je takva poduzeća kako bi si osigurao egzistenciju, odnosno da u slučaju gubitka posla u

velikoj državnoj ili privatnoj tvrtki ne budu trajno nezaposleni. Ona su se davno trebala očistiti s tržišta”, ističe Damir Novotny. Zamjetnih 37,5 posto iznosi udio subjekata koji imaju do 10 zaposlenih. Udio onih koji imaju između 10 i 49 zaposlenih je 7,3 posto. Slijede, sa 2,1 posto, srednje veliki subjekti koji imaju između 50 i 249 zaposlenih. Samo 0,4 posto su oni veliki subjekti s više od 250 zaposlenih. Podaci o teritorijalnoj raspoređenosti na županijskoj razini pokazuju kako je nešto manje od jedne trećine ukupno registriranih poslovnih subjekata smješteno u Zagrebu, njih 87.879. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija sa 32.760 registriranih poslovnih subjekata. Najmanje ih je u Ličko-senjskoj (2222) i Požeško-slavonskoj županiji (2859).


18 EUROGLAS *vijesti Potpora održivom razvoju

Privredni vjesnik Broj 3792, 2. rujna 2013.

( više od 13 mlrd €

na raspolaganju Hrvatskoj u razdoblju 2013. - 2020.

( 600 mil €

vrijednost pripremljenih projekata

Korištenje europskih fondova

Europska komisija objavila je novi program koji će pomoći gradovima u istočnom (Armenija, Gruzija...) i južnom (Alžir, Egipat...) susjedstvu Europske unije pri rješavanju lokalnih izazova održivog razvoja kao što su energetska učinkovitost, sigurna opskrba energijom i održivi gospodarski rast. Program je dio nastojanja EU-a kojima želi ohrabriti općine da se prijave na Sporazum gradonačelnika (Covenant of Mayors), dobrovoljnu inicijativu čiji je jedan od ciljeva smanjenje emisije ugljikova dioksida. Kreditna procjena EOS Grupe Njemačka agencija Euler Hermes Raiting devetu godinu zaredom provela je kreditnu procjenu EOS Grupe te joj i ove godine dodijelila najviši A rejting. Revizori agencije ocijenili su najvišim rejtingom održivu stopu likvidnosti i prepoznatljivost EOS Grupe, čija je osnovna djelatnost upravljanje potraživanjima. Prognoze revizora navode stabilno poslovanje tvrtke i u idućih 12 mjeseci. Osnovni čimbenik koji je doveo do A rejtinga je veliko iskustvo EOS Grupe u procjeni, preuzimanju i oporavku rizičnih kredita. Disciplina donijela rezultate Neto dobit poljske osiguravateljske tvrtke PZU Grupe, koja je, uz Adris Grupu i slovenski Triglav, zainteresirana za Croatia osiguranje, u prvom polugodištu iznosila je gotovo 1,68 milijardi zlota (otprilike 395 milijuna eura) i bila je manja za 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Istovremeno, PZU je prikupio 8,49 milijardi zlota (dvije milijarde eura) doprinosa ili tri posto više.

Početak ozbiljno Do kraja srpnja ove godine ugovoreno je 80,2 posto sredstava iz pretpristupnih fondova, a isplaćeno je projekata je 506,4 milijuna eura, a korisnicima projekata isplaćeno je do sada više od 302 milijuna eura Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

J

esmo li spremni za korištenje europskih fondova i imamo li projekte na koje bismo mogli potrošiti novac koji nam je na raspolaganju? Na to pitanje odgovori su različiti, ovisno o tome koga se pita. Iskustva Srednje i Istočne Europe U razdoblju od 2013. do 2020. godine Hrvatskoj će na raspolaganju biti više od 13 milijardi eura iz Fonda za regionalni razvoj Europske unije, Kohezijskog fonda i fondova Zajedničke agrarne politike. Taj novac je znatan s obzirom na veličinu hrvatske ekonomije, a posebice uzevši u obzir činjenicu da je bespovratan. No stručnjaci koji rade na europskim projektima i mnogi konzultanti, ističu kako je veliko pitanje hoće li jedinice lokalne samouprave i domaća poduzeća imati dovoljno svojeg novca za sudjelovanje u projektima i hoće li imati ljude koji će kvalitetno voditi te projekte. Iskustva zemalja Srednje i Istočne Europe u proteklih sedam godina od ulaska u Uniju pokazuju različite rezultate. Na raspolaganju su imali više od 208 milijardi eura i u prvih pet godina ugovoreno je tek nešto više od 110 milijardi. Najbolje su novac koji im je bio na raspolaganju iskoristile baltičke zemlje te Slovačka, Češka i Poljska. U istom razdoblju Slovenija je iskoristila 48 posto

novca, Rumunjska 45, a Bugarska samo 37 posto novca iz europskih fondova. Krivnju za loše rezultate mnogi vide u činjenici kako zemlje jugoistoka Europe nisu dovoljno razvile svoje institucije, a Slovenija je tek 2009. godine napravila okvir za upravljanje fondovima koji su joj bili na raspolaganju. Stručnjaci upozoravaju i kako se novac u tim zemljama koristio pod velikim utjecajem političara na vlasti, neučinkovito i sporo. Uspješnije zemlje imaju zajednički obrazac - definiranu industrijsku politiku, razvijene institucije te korištenje fondova prema potrebama tržišta, a ne politike. Hrvatska vlada je najavila kako sredstva iz fondova većinom želi usmjeriti u prometnu infrastrukturu, obnovu željeznice, sustave za zbrinjavanje otpada i energetske projekte. Ekonomski stručnjaci upozoravaju kako takvo

Struka i poduzetnici očekuju kako će se više prostora dati malim i srednjim poduzetnicima korištenje fondova neće imati onaj učinak na ekonomski rast i zapošljavanje koji je Hrvatskoj u dugogodišnjoj recesiji potreban. Primjer za to lako možemo vidjeti u poljoprivredi koja je dobila i u pretpristupnim programima dosta novca koji ipak nije učinio taj sektor kon-

kurentnijim. Novca je bilo i ranije, no dovoljno projekata za povlačenje sredstava ipak nije bilo. Napredak tek zadnjih mjeseci Struka, a i sami poduzetnici očekuju kako će se u korištenju europskih fondova više prostora dati najdina-

mičnijem dijelu gospodarstva, malim i srednjim poduzetnicima, koji bi svoje poslovanje temeljili na inovacijama, ljudskom kapitalu te novim proizvodima i informatičkim tehnologijama koji mogu lako postati konkurentni na europskom ali i svjetskom tržištu. Sami poslodavci već

godinama upozoravaju kako ekonomska politika i ekonomski modeli - porezi i administracija - nisu pomagali njihovom rastu i razvoju. U korištenju pretpristupnih programa proteklih godina nismo briljirali. U korištenju IPA programa državama kan-


19

www.privredni.hr Broj 3792, 2. rujna 2013.

( više od 300 mil kn

izdvojeno za pripremu regionalnih razvojnih projekata

( 449,4 mil €

sredstva kohezijske politike odobrena Hrvatskoj

Branko grčić, potpredsjednik vlade

g trošenja 47,8 posto sredstava. Vrijednost subvencija ugovorenih didatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama pomaže se u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU-a te ih se priprema za korištenje Kohezijskog fonda i strukturnih fondova. Tu smo tek posljednjih mjeseci učinili znatan napredak. Za programe pomoći u tranziciji i jačanju institucija, prekogranične suradnje, regionalnog razvoja, razvoja ljudskih potencijala i ruralnog razvoja na kraju 2011. godine od dodijeljenih 631,5 milijuna eura za razdoblje 2007.-2011. bilo je ugovoreno tek 37,4 posto sredstava, a isplaćeno svega 19 posto. Do kraja srpnja ove godine ugovoreno je 80,2 posto sredstava, a isplaćeno je 47,8 posto. Vrijednost subvencija ugovorenih projekata je 506,4 milijuna eura, dok je korisnicima projekata isplaćeno više od 302 milijuna eura. Kako kažu u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, u ovoj je godini izdvojeno više od 300 milijuna kuna na razini svih ministarstava i agencija za pripremu regionalnih razvojnih projekata. Prošle godine to je ministarstvo potrošilo 30 milijuna kuna za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za 32 regionalna razvojna projekta, dok će ove godine u to biti utrošeno 45 milijuna kuna. Na javni poziv koji je Ministarstvo raspisalo pristiglo je gotovo 400 projektnih ideja od kojih će priprema nekih od njih biti potpomognuta.

Dovršena je priprema devet velikih projekata, pojedinačno vrednijih više od 10 milijuna eura i spremnih za provedbu do kraja ove i početkom iduće godine. Ukupna vrijednost tih projekata veća je od 580 milijuna eura, od čega bi se iz EU fondova trebalo osigurati kroz sufinanciranje više od 430 milijuna eura.

Vlada sredstva želi usmjeriti u prometnu infrastrukturu, sustave za zbrinjavanje otpada i energetske projekte Dva projekta vrijedna 103 milijuna kuna već su dobila zeleno svjetlo Europske komisije. Riječ je o projektu vrijednom 53 milijuna eura kojim će se poboljšati vodna infrastruktura u Osijeku i 49,7 milijuna eura namijenjenih sustavu odvodnje i uređaju za pročišćavanje otpadnih voda u Poreču. Ukupna vrijednost tih dvaju projekata s nacionalnim udjelom nešto je manja od 140 milijuna eura, a tijekom rujna objavit će se i natječaj za njih. Uskoro novi natječaji Kako kažu u Ministarstvu, u postupku je odobravanje i projekt izgradnje drugoga kolosijeka i rekonstrukcija željezničke pruge na dionici Dugo Selo-Križevci, vrijedan 198 milijuna eura, od čega je EU-ov dio 168 milijuna

eura. Izrađuje se natječajna dokumentacija za izgradnju nove pruge Sveti Ivan Žabno-Gradec. Taj je projekt vrijedan više od 32 milijuna eura. Obnova željezničkih pruga Rijeka-Botovo na koridoru V.b i granica sa Slovenijom - granica sa Srbijom na koridoru X. također je u proceduri. Krenulo se s ugovaranjem projekata pripremne projektne dokumentacije, a projekti su vrijedni nekoliko milijardi eura. Izrada projektne dokumentacije trajat će najmanje tri godine, tako da će izvedba krenuti tek iza 2016. godine. Uskoro će se objaviti i natječaji za bespovratna sredstva ukupno vrijedna 55,3 milijuna eura za poslovnu infrastrukturu, jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva te analizu i inovacije poslovnih procesa primjenom ICT tehnologije. Objavljeni su natječaji za sheme bespovratnih sredstava vrijednih 3,5 milijuna eura, za projekte pristupa radu osoba s invaliditetom, jačanje socijalnog dijaloga, podršku programima organizacija civilnog društva za poticanje socijalno isključenih skupina i podršku programima jačanja volonterstva i gospodarske i društvene kohezije. Ministarstvo je zaposlilo 88 ljudi u sustavu upravljanja i korištenja EU fondova, pripremljena je reakreditacija sustava za upravljanje strukturnim fondovima i dovršava se proces programiranja za financijsko razdoblje od 2014. do 2020. godine.

U očekivanju investicijskog buma Novac iz fondova Europske unije trebao bi donijeti Hrvatskoj investicijski bum, kaže potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić “Trenutačni stupanj spremnosti Hrvatske jamči da ćemo biti jedna od uspješnijih zemalja pristupnica na početku razdoblja korištenja EU-ovih fondova, jer je država pripremila velike projekte ukupno vrijedne 600 milijuna eura, a financira izradu dokumentacije za 500 manjih lokalnih projekata”, ističe Grčić. “U godinu i pol mandata pripremili smo projekte veće vrijednosti nego što su pripremljeni za sve pretpristupne fon-

dove”, tvrdi Grčić. Prema njegovim riječima, investicijski ciklus u Hrvatskoj odgođen je upravo zato što prethodna vlada nije pripremila projekte pogodne za financiranje iz EU-ovih fondova. “Već 2014. godine započinje razdoblje nove financijske perspektive EU-a za koju se Hrvatska dobro pripremila pa ne očekuje kašnjenje u predaji nacionalnog referentnog okvira za to razdoblje. Do 2016. godine najveća ulaganja bit će nam u vodoopskrbne i odvodne sustave jer su ti projekti najbolje pripremljeni. Potom će uslijediti velika ulaganja u željezničku infrastrukturu i to prvenstveno na europskim koridorima koji pro-

laze kroz Hrvatsku”, naglašava Grčić. U tijeku je i ocjenjivanje i selekcija manjih projekata koji će dobiti pomoć od Ministarstva od ideje do kraja projekta, a Ministarstvo uskoro otvara i poseban internet portal na kojem će svi zainteresirani za projekte iz EU fondova na jednom mjestu moći dobiti sve informacije o njima te rokove natječaja za pojedine programe.

europska komisija: zeleno svjetlo hrvatskom planu

Kohezijska sredstva ključan prvi korak Hrvatske prema konkurentnosti

Europska komisija je prošlog tjedna dala zeleno svjetlo za hrvatski plan ulaganja za korištenje sredstava kohezijske politike EU-a. Iznos od 449,4 milijuna eura dodijeljenih Hrvatskoj po njenu ulasku u EU koristit će se prema Nacionalnom strateškom referentnom okviru. Strateški projekti s jasnim, unaprijed utvrđenim ciljevima koji se

podudaraju s tim prioritetima trebaju se utvrditi što prije kako bi se ova sredstva iskoristila prije isteka roka 2016. godine, kažu u Europskoj komisiji. Ovo je ključan prvi korak za Hrvatsku na putu prema konkurentnosti, istaknuo je Johannes Hahn, europski povjerenik za regionalnu politiku. “Sredstva kohezijske politike moraju se ulagati tamo gdje je najpotrebnije kako bi se ojačalo lokalno gospodarstvo, povećalo sudjelovanje na tržištu rada i kapitaliziralo prednosti zemlje, primjerice u očuvanje i promicanje prirodnih resursa za poticanje turističke industrije i poslovnu podršku

za pomoć napretku malih i srednjih poduzeća”, dodao je Hahn. Ulaganja Kohezijskog fonda od 149,8 milijuna eura namijenjena su gospodarenju otpadom i otpadnim vodama, kao i poboljšanju opskrbe vodom. Europski fond za regionalni razvoj daje Hrvatskoj 228,4 milijuna eura za podršku poslovanja malih i srednjih poduzeća, istraživanje i inovacije, zajedno s osnovnijim infrastrukturama kao što su željeznice i plovni putovi. Iz Europskog socijalnog fonda osigurano je 60 milijuna eura za stvaranje radnih mjesta i ulaganje u projekte socijalnog uključivanja i obrazovanja.


20

Privredni vjesnik Broj 3792, 2. rujna 2013.

Predstečajne nagodbe Predstečajna nagodba ključno je oružje u borbi Vlade protiv nelikvidnosti. Iako se o predstečajnoj nagodbi puno govori u javnosti i dokumenti su javno dostupni, njeni detalji uglavnom ostaju nepoznati. Stoga Privredni vjesnik odvaja prostor za konkretne primjere aktualnih predstečajnih nagodbi, s naglaskom na većim tvrtkama

Ingra d.d., Zagreb

Eurobeton d.d., Prelog

Hoteli Vodice d.d, Vodice

Prijedlog podnesen

7. lipnja 2013.

Prijedlog podnesen

2. svibnja 2013.

Prijedlog podnesen

10. srpnja 2013.

Postupak otvoren

27. kolovoza 2013.

Postupak otvoren

26. kolovoza 2013.

Postupak otvoren

22. kolovoza 2013.

Temeljni kapital

270.904.000 kn

Temeljni kapital

16.372.200 kn

Temeljni kapital

56.700.028 kn

Broj radnika

14

Broj zaposlenih

63

Broj zaposlenih

52

Ukupne obveze

700.000.000 kn

Ukupne obveze

33.686.413 kn

Ukupne obveze

152.337.507 kn

Dugotrajna imovina

772.340.000 kn

Dugoročne obveze

18.372.024 kn

Kratkotrajna imovina 38.821.306 kn

Kratkotrajna imovina 298.498.000 kn

Kratkoročne obveze

15.314.855 kn

Kratkoročne obveze

83.843.547 kn

Iznos blokade

179.800.000 kn

3.949.777 kn

Obrtni kapital

-45.022.000 kn

Račun dobiti i gubitka

2012. (-138.337.000 kn)

Manjak likvidnih sredstava Procjena vrijednosti imovine u slučaju stečaja

21.213.460 kn

Račun dobiti i gubitka

2012. (-3.053.930 kn)

I.-III. 2013. (-61.362.000 kn)

Akumulirani gubitak 201.854.000 kn Vlasnička struktura na dan 31. ožujka 2013.

5,71% Igor Oppenheim 4,46% Hypo-Alpe-Adria-Bank 4,17% Societe GeneraleSplitska banka 3,81% Valamar Adria Holding 3,24% Tehnika 78,61% Ostali

Plan financijskog restrukturiranja: • otpis svih obveza za kamate za sve skupine vjerovnika • dio duga prema vjerovnicima sa založnim pravima nad imovinom refinancira se do prodaje ili preuzimanja takve imovine • preostali dug prema vjerovnicima sa založnim pravima i dug prema svim ostalim vjerovnicima refinancirao bi se izdavanjem nove obveznice povezanog društva Lanište d.o.o., nositelja ugovora o zakupu Arene Zagreb • okvirna vrijednost obveznica je 387,3 milijuna kuna, otplata 2025. godine, uz poček od sedam godina i kupon između 4,5 i 5,5 posto, ovisno o inflaciji • otplata nove obveznice uskladit će se s priljevima od zakupa Arene Zagreb nakon podmirenja kredita BKS banke Plan operativnog restrukturiranja: • zbrinjavanje viška radnika, za što se u 2014. očekuju povećani rashodi od oko 1,2 milijuna kuna • smanjivanje rashoda za plaće, režijskih i administrativnih troškova • revidiranje ugovora s dobavljačima • nova organizacijska struktura koja će rezultirati povećanjem efikasnosti poslovanja • likvidacija neaktivnih povezanih društava i pojednostavljenje strukture Grupe • povećanje kontrole nad provedbom projekata i ključnim poslovnim procesima

Iznos blokade računa 3.132.000 kn

I.-II. 2013. (-542.541 kn)

Plan financijskog restrukturiranja: • za tijela javne uprave i trgovačka društva u državnom vlasništvu: otpis kamata i 60 posto glavnice, plaćanje ostatka u osam godina uz poček od dvije godine i kamatu od 4,5 posto • za banke: promjena dospijeća na 10 godina, uz dvije godine počeka i kamatu od šest posto • za zajmove: promjena dospijeća na 12 godina, uz četiri godine počeka i kamatu od 4,5 posto • za kratkoročne obveze prema bankama: promjena dospijeća na jednu godinu uz kamatu od četiri posto • za strateške dobavljače: otpis kamata i podmirenje dugovanja u roku od tri godine • za dobavljače osnovnih sredstava: otpis kamata i 70 posto duga, podmirenje ostatka duga u roku od tri godine • za ostale dobavljače: otpis kamata i podmirenje dugovanja u roku od pet godina • za predujmove: otpis kamata i podmirenje dugovanja u roku od jedne godine Plan operativnog restrukturiranja: • nova tržišna situacija dovela je do značajnog rasta prihoda u 2013. godini, a do kraja godine naručeni su poslovi u vrijednosti 6,5 milijuna kuna, pa je osiguran prihod od najmanje 12 milijuna kuna • razumno je u 2013. očekivati porast prihoda od 15 posto, na oko 15 milijuna kuna • sljedećih godina očekuje se godišnji rast prihoda od 10 posto, nakon otvaranja tržišta u Sloveniji i Mađarskoj, koja su dosad pokrivali znatno udaljeniji proizvođači

Račun dobiti i gubitka

2012. (-7.156.798 kn) I.-III. 2013. (-8.275.991 kn)

Plan financijskog restrukturiranja: • Ministarstvo financija: otpis kamata i 30 posto glavnice, ostatak na otplatu u sedam godina, uz kamatu od 4,5 posto • dobavljači u državnom vlasništvu i lokalna samouprava: otpis kamata i 30 posto glavnice, ostatak na otplatu u pet godina • banke, leasing, faktoring: otpis kamata, unos 100 posto glavnice u temeljni kapital, odnosno otpis 30 posto glavnice i otplata ostatka na rok od pet do 15 godina • ključni dobavljači: otpis kamata, otplata 100 posto glavnice na rok od pet godina, beskamatno • ostali dobavljači: otpis kamata i 30 posto glavnice, otplata ostatka na rok od pet godina, beskamatno Plan operativnog restrukturiranja: • smanjenje troškova zaposlenih kroz povećanje produktivnosti • pojačana kontrola i upravljanje troškovima • revizija ugovora s ključnim dobavljačima • aplikacija strukturnim fondovima i resornim ministarstvima za projekte povećanje energetske učinkovitosti • podizanje razine prihoda sa 10.000 eura po sobi na 18.000 eura po sobi, što je prosječan prihod u smještajnim jedinicama iste kategorije na Jadranu


MERIDIJANI 21

www.privredni.hr Broj 3792, 2. rujna 2013.

Hum HT d.d., Vela Luka

( 28 mil €

ukupni troškovi izgradnje

Prijedlog podnesen

13. lipnja 2013.

Postupak otvoren

23. kolovoza 2013.

Temeljni kapital

32.394.800 kn

Broj zaposlenih

38

Ukupne obveze

87.347.328 kn

Ukupna imovina

111.361.921 kn

Dugoročne obveze

20.985.966 kn

Kratkoročne obveze

66.999.424 kn

Račun dobiti i gubitka

2012. (-9.295.006 kn)

Radovi na novoj interkonekciji

I.-IV. 2013. (-2.970.099) Plan financijskog restrukturiranja: • država: otpis kamata i 40 posto glavnice, otplata ostatka na rok od pet godina uz kamatu od 4,5 posto • banke: otpis zateznih kamata, otplata ostatka na rok od osam godina, s počekom do 2016., uz kamatu od 6,5 posto • dobavljači: otpis kamata i 40 posto glavnice, otplata ostatka na rok od pet godina uz kamatu od 4,5 posto • pozajmica Samoborka d.o.o.: dokapitalizacija zamjenom duga za kapital • pozajmice Perpetuum d.o.o. i Željko Glaser: dokapitalizacija zamjenom duga za kapital • ostali: otpis kamata i 40 posto glavnice, otplata ostatka na rok od pet godina uz kamatu od 4,5 posto Plan financijskog restrukturiranja: • promjena prodajne politike i ulaganje dodatnih napora u prodajne i marketinške aktivnosti • investicija u smještajne kapacitete hotela Dalmacija i hotela Jadran • produljenje sezone kroz dodatne sadržaje i posebne pogodnosti • revizija ugovora o alotmanskom smještaju • širenje prodajnog tržišta

Auto-servis Zelina d.d., Sveti Ivan Zelina Prijedlog podnesen:

10. srpnja 2013.

Postupak otvoren:

21. kolovoza 2013.

Temeljni kapital:

3.621.600 kn

Broj zaposlenih:

16

Ukupne obveze:

3.514.407 kn

Dugoročne obveze:

789.824 kn

Kratkoročne obveze:

2.724.583 kn

Ukupna imovina:

7.677.714 kn

Račun dobiti i gubitka:

2012. (-373.371 kn) I.-IV. 2013. (-1.711.176 kn)

Vlasnička struktura:

58,45% Ivan Žigrović 41,55% Bogdanka Žigrović

Plan financijskog restrukturiranja: • otpis svih kamata svih vjerovnika • Ministarstvo financija: otpis 40 posto glavnice, otplata ostatka u 60 rata uz kamatu od 4,5% • dobavljači: otpis 40 posto glavnice, otplata ostatka u 60 rata • kratkoročne pozajmice: otpis 40 posto glavnice, otplata ostatka u 60 rata, uz poček do 2018. • naplata tražbina pružanjem usluga servisa na osobnim i teretnim vozilima Plan operativnog restrukturiranja: • otpušteno sedam zaposlenika koji su bili tehnološki višak, zadržana dva mehaničara, dva lakirera, tri limara, jedan autoelektričar i voditelj poslova • visina plaće rukovodnog osoblja smanjena na prosjek plaće • putni troškovi ukinuti u vrijeme predstečajne nagodbe

Europski plin u Moldaviji Plinovod Ungheni-Ia i će imati maksimalni kapacitet od milijardu prostornih metara plina godišnje, što otprilike odgovara trećini potrošnje plina u toj zemlji Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P

ovjerenik Europske unije za energetiku Günther Oettinger te rumunjski i moldavski premijeri Victor Ponta i Iurie Leancă inaugurirali su početak radova na interkonekciji plinovoda između te dvije zemlje. Interkonekcija je smještena između zapadnomoldavskog grada Unghenija, smještenog na rijeci Prut, i Iaşija, jednog od većih gradova u istočnoj Rumunjskoj. Povjerenik EU-a za energetiku Oettinger kaže kako je početak radova zapravo povijesni dan zbog činjenice da će Moldavija biti izravno povezana s plinskim tržištem Europske unije. “To će povećati njenu energetsku sigurnost i smanjiti ovisnost o jedinom dobavljaču kojega ona ima sada”, rekao je. Interkonektor, dužine 42 kilometra, prvi je i jedini izravni plinovod koji spaja tu bivšu državu SSSR-a i Europsku

uniju. Plinovod UngheniIaşi će imati maksimalni kapacitet od milijardu prostornih metara plina godišnje, što otprilike odgovara trećini potrošnje tog energenta u Moldaviji. A kada bude izgrađen i novi, 130 kilometara dug cjevovod, plin iz te interkonekcije će doći pred vrata građana glavnoga moldavskoga grada Kišinjeva. Tako će, prvi put u povijesti, Moldavija moći dobiti plin izravno iz Europske unije, ali i s drugih međunarodnih tržišta, objavljeno je na internetskim stranicama Europske komisije. Valja naglasiti kako je do sada ta kontinentalna država u Istočnoj Europi u potpunosti ovisila o uvozu prirodnog plina iz Rusije jer nema domaću proizvodnju tog energenta. Širenje energetskog tržišta Europska komisija za projekt je već odobrila sedam milijuna eura bespovratnih sredstava u okviru programa prekogranične suradnje (CBC) Eu-

ropean Neighbourhood Policy Instrument (ENPI) između Rumunjske, Ukrajine i Moldavije od 2007. do 2013. godine. Rumunjska vlada se obvezala pomoći Moldaviji s devet milijuna eura, dok ukupni troškovi izgradnje iznose 28 milijuna eura.

Moldavija je do sada ovisila o uvozu prirodnog plina iz Rusije Inače, Moldavija je od 2010. godine članica Energetske zajednice, koja ima za cilj proširiti unutarnje energetsko tržište Europske unije prema susjedima. Članice Energetske zajednice su Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora, Srbija, Ukrajina i Kosovo. Europska unija nastoji ove zemlje integrirati na energetsko tržište, kako svojim propisima tako i fizičkim pripajanjima kao što su interkonekcije.


22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3792, 2. rujna 2013.

( 2,6 mil €

investirala Vindija u novi pogon u Vojvodini

Vindija otvorila pogon za proizvodnju mesa i prerađevina peradi u Vojvodini Aluminij ne kupuje više struju od HEP-a Mostarski Aluminij više ne kupuje struju od HEP-a. Ugovor o kupnji 100 MWh električne energije Aluminij je potpisao sa slovenskom tvrtkom GENI po povoljnijim uvjetima od prethodnih, i to do kraja godine. Godišnje potrebe Aluminija iznose 225 MWh električne energije, a 100 MWh je do sad kupovano od HEP-a. Taj ugovor nakon ulaska Hrvatske u EU morao je pretrpjeti izmjene i bio je nepovoljan za mostarski kombinat. Naime, do sada su zadnje dvije hrvatske vlade donijele odluku da je Aluminij povlašteni kupac, ali taj status više nije moguć. Ugovor vijedan 11,6 milijuna eura Sarajevska farmaceutska kompanija Bosnalijek potpisala je ugovor o dugoročnoj suradnji s farmaceutskom kućom Imperia-Pharma iz Rusije, u vrijednosti 11,6 milijuna eura. Tim se ugovorom osigurava daljnji plasman Bosnalijekovih proizvoda na rusko tržište, te pridonosi kontinuitetu poslovanja Bosnalijeka u inozemstvu, priopćeno je iz sarajevske tvrtke. Promet Imperia-Pharma prošle godine iznosio je milijardu američkih dolara, a plan prodaje za ovu godinu iznosi 1,6 milijardi dolara. Prva isporuka lijekova iz Sarajeva u vrijednosti od 750.000 eura već je realizirana. Dobit triju telekoma Kompanija BH Telecom iz Sarajeva u šest mjeseci poslovanja ove godine ostvarila je dobit od 65,1 milijuna KM, banjolučki M-tel u istom je razdoblju ostvario dobit od 48 milijuna, a mostarski HT od 7,6 milijuna KM. Polugodišnji prihod BH Telecoma iznosio je 285,5 milijuna KM, M-tela 227 milijuna KM, a HT-a 122,2 milijuna KM.

Hrvatsko-srpske koke idu u svijet

Na pitanje jesu li poticaji utjecali na odluku da nastavi investirati u Srbiji gdje je, kada se sve zbroji, uložio 34 milijuna eura, prvi čovjek Vindije odgovorio je niječno. “Ne, jer do sada nismo ništa dobili”, kazao je Drk i dodao - “bumo videli” vodinu i Srbiju “za stvaranje takvih okvira u kojima gospodarski subjekt kao što je Vindija pronalazi mogućnost uspješnog poslovanja”. Na kraju je ocijenila da će ova sinergija donijeti dobrobit i jednoj i drugoj strani.

Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

N

e bojim se i ne mislim da je rizik investirati u Srbiju”, izjavio je za Privredni vjesnik generalni direktor Vindije Dragutin Drk odgovarajući na pitanje kako procjenjuje rizik ulaganja u Srbiju. Drk je pretprošlog tjedna s predsjednikom vlade Vojvodine Bojanom Pajtićem otvorio novi pogon za proizvodnju mesa i

Vojvodina subvencionira svako novo radno mjesto sa 1200 do 1500 eura prerađevina peradi u Plandištu, blizu Vršca, 80 kilometara udaljenom od Beograda. Pogon je dio moderne mesne industrije koju je Vindija podigla na temeljima nekadašnje klaonice Planima farm, kupljene 2009. godine za 12 milijuna eura. “U novi pogon investirali smo 2,6 milijuna eura i u startu zaposlili 50 ljudi. A kada bude radio punim kapacitetom, imat ćemo 150 radnika”, kazao je Drk. Zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta veoma je važno za vojvođansku vladu, kao što su važni i odnosi na relaciji pokrajina-republika, pa je Pajtić nekoliko puta ponovio “da je na zahtjev rukovodstva Vindije voj-

Boris Slunjski, Bojan Pajtić i Dragutin Drk vođanska vlada izdvojila 19 milijuna dinara podrške”. Odgovarajući na pitanja novinara, nije propustio istaknuti da Vojvodina subvencionira svako novo radno mjesto sa 1200 do 1500 eura, ocijenivši da je to višestruko manje nego na republičkoj razini. I dodao da je posebno važno to što je novi Vindijin pogon otvoren u Plandištu, jednoj od tri najnerazvijenije općine u Vojvodini. Poticaji - o tom potom Na naše pitanje jesu li ti poticaji utjecali na odluku da nastavi investirati u Srbiji gdje je, kada se sve zbroji, do sada uložio 34 milijuna eura, prvi čovjek Vindije odgovorio je niječno. “Ne, jer do sada nismo ništa dobili”, kazao je Drk i dodao - “bumo videli”. Unatoč velikoj vrućini i mnoštvu uzvanika i novinara u maloj prostoriji gdje su upriličena izlaganja, zbog čega su svi bili

okupani znojem, Drk je detaljno izložio 50-godišnju povijest i portfelj kompanije, “da se vidi o kome se radi”. Uz objašnjenje na kraju izlaganja da to čini imajući na umu iskustvo iz Makedonije, gdje je Vindija investirala u akviziciju u Bitoli, ali ljudi nisu znali o kakvoj je kompaniji zapravo riječ pa je cijela priča dobila negativan publicitet. Najimpresivniji podatak za prisutne u Plandištu svakako je bio taj da je prošle godine ukupan prihod Grupe iznosio 411 milijuna eura i da je u pitanju

najveća prehrambena industrija u Hrvatskoj. Da je tako, potvrdila je i savjetnica ministra poljoprivrede Republike Hrvatske Zvjezdana Blažić, koja je kazala kako je Vindija po ukupnom prihodu jedan od najjačih segmenata hrvatskoga gospodarstva, te naglasila kako ta kompanija “i nakon dugotrajne gospodarske krize i recesije nalazi snage, sredstava, načina i znanja za daljnje strateške iskorake”. Ona je pohvalila menadžment Vindije, ali i lokalnu zajednicu, Voj-

Na vezi gazda osobno “Vlasnik kompanije i generalni direktor Dragutin Drk osobno nadgleda sve poslove, pa i one u Srbiji. Svake večeri me zove i u tijeku je sa svim događanjima”, ispričao nam je direktor Vindije u Srbiji. Lazić podsjeća da se u domaćoj javnosti i medijima često navodi kako je Fiat glavni izvozni adut Srbije, ali on smatra da je to prije svega prehrambena industrija, u kojoj i srpski prehrambeni proizvodi Vindije imaju značajno mjesto. Lazić ističe da se Vindijini proizvodi i brendovi nalaze u svim velikim trgovačkim lancima, ali i manjim trgovinama u Srbiji te da ne nailaze na prepreke za plasman.

Izvoz u EU, Rusiju i Ceftu Dobrobit se očekuje prije svega zato što je “otvaranjem ovog pogona stvorena kvalitetna ponuda za izvoz na tržišta zemalja članica Europske unije i Ruske Federacije, za koje je Vindija dobila izvozne brojeve, ali i prije svega u države Cefte”, izjavio je Željko Lazić, direktor Vindije u Srbiji, čije je sjedište u Lajkovcu, stotinjak kilometara od Beograda, gdje je varaždinska kompanija 2005. godine kupila istoimenu mljekaru. Danas je tamo umjesto mljekare distributivni centar. Vindija u Srbiji osim lajkovačkog ima još dva distributivna centra, farme za tov, tvornicu stočne hrane u Valjevu i industriju mesa u Plandištu, u kojima je zaposleno 330 radnika. Koke i pilići se uzgajaju na četiri farme, meso peradi i prerađevine imaju HACCP i halal certifikate, a u planu je implementacija IFS i BRC standarda. Mesna industrija u Plandištu na 700 četvornih metara ima 22 hladnjače i veterinarsku stanicu, te kapacitete za obradu od 15.000 do 20.000 pilića dnevno.


23

www.privredni.hr Broj 3792, 2. rujna 2013.

( 5% manje premija ( 8 mil € ubralo Triglav osiguranje u 6 mjeseci 2013.

*vijesti

ispravke i rezervacije u ovoj godini

AKVIZICIJA TRIGLAV OSIGURANJA

Kupili bi, samo ne znaju - čime Nadzorni odbor Triglav osiguranja uskratio je upravi suglasnost da neobvezujućom ponudom potvrdi slovenskog osiguravatelja kao mogućeg kupca Croatia osiguranja, implicirajući da slovenski kupac za tu kupnju nema pokriće Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

S

užava se krug zainteresiranih konkurenata za preuzimanje Croatia osiguranja. Nadzorni odbor Triglav osiguranja na sjednici 22. kolovoza uskratio je upravi suglasnost da neobvezujućom ponudom potvrdi slovenskog osiguravatelja kao mogućeg kupca vodeće osiguravateljske tvrtke u Hrvatskoj. Uskratom ovlaštenja nadzornici nisu rekli da se protive značajnoj akviziciji. Rekli su nešto drugo – da slovenski kupac nema pokriće za predmet svoje privatizacijske namjere. Nadzornici, prije bilo kakve odluke, žele dobiti očitovanje države kao većinskog vlasnika. Pojednostavljeno, “očitovanjem” se povlači vladu za rukav da kaže

s koliko je novca spremna sudjelovati u operaciji preuzimanja Croatia osiguranja. Teško dostižan cilj U trenutačnim okolnostima atraktivan privatizacijski cilj za Triglav osiguranje teško je dostižan. Nakon zabrinjavajućeg pada premija u prošloj godini tržišni položaj slovenskog osiguravatelja i dalje se pogoršava. U prvom polugodištu na razini skupine ubrano je pet posto manje premija, dok je matično društvo kaliralo čak za osam posto. Pozitivan poslovni rezultat, prema priznanju uprave, skrojen je uz oblikovanje izrazito skromnih rezervacija. Lani je ispravaka i rezervacija bilo za 33 milijuna, a ove godine u usporedivom razdoblju samo za osam milijuna eura. Tako male rezervacije u izrazi-

toj su opreci sa stanjem u Triglav osiguranju Beograd, a posebno u kćerinskoj tvrtki u Brnu, gdje su štete eskalirale za trećinu. Sredinom rujna Andrej Slapar, koji je po razrješenju Matjaža Rakovca privremeno preuzeo vođenje Triglava, ima obvezu predočiti nadzornom odboru konkretne izračune važne za možebitno preuzimanje Croatia osiguranja. Ključno je pitanje s koliko novca može vlada podržati cijeli preuzimateljski posao. Na žalost, državne financije gotovo da su već “na aparatima”. Cijelo ljeto vlada Alenke Bratušek bavi se prioritetno bankama. S velikom zebnjom čeka se ishod stresnog testiranja 10 slovenskih banaka. Iznenadno testiranje isprovocirala je Europska komisija, jer su nje-

ni eksperti posumnjali da će za slovenski bankarski sustav biti dovoljna sanacijska doza od 1,2 milijarde eura. Uprava NLB-a već je požurila s vlastitom procjenom da bi prekapanja po bilancama mogla poljuljati prvobitne procjene o 500 milijuna eura kao iznosu dovoljnom za sanaciju najveće slovenske banke. Menadžment NLB-a otvoreno strahuje da bi sanacijski ulog za ukupno slovensko bankarstvo (1,2 milijarde eura) mogla usrkati samo njihova banka. U iščekivanju stresnog testiranja Sve je izglednije da će stresno prekapanje po bilancama slovenskih banaka, što se upravo provodi pod paskom EK-a, završiti slovenskom molbom za financijsku pomoć. Tome u prilog govori i nervozan

ispad predsjednika umirovljeničke stranke Karla Erjavca. Važan član koalicije požurio je s odmora da bi u televizijske kame-

U trenutačnim okolnostima atraktivan privatizacijski cilj za Triglav osiguranje teško je dostižan re istresao riječi prijetnje onima koji iz te iste koalicije namjeravaju slovenske financije uravnotežiti, između ostalog i – smanjenjem mirovina. “U vladi smo samo zato da zaštitimo interese umirovljenika. Ako se vlada sprema smanjiti mirovine – mi odlazimo”, bio je rezolutan Erjavec. Gdje onda u svemu tome naći još i pokriće za preuzimateljske nakane Triglav osiguranja!

Financijski sanitarci stižu bez najave Gdje je menadžment NLB-a našao uporište za alarmantnu tvrdnju da bi cijeli iznos prvobitno predviđen za sanaciju ukupnog slovenskog bankarskog sustava – riječ je o 1,2 milijardi eura – mogla usrkati samo njihova banka? Razlike proizlaze iz različitih pristupa u ocjenjivanju kvalitete portfelja. Oni koji prosuđuju o kvaliteti portfelja, zatim izvođači stres-testova, naposljetku i procjenitelji kontaminiranih potraživanja što ih se planira prenijeti na “lošu” banku, ne moraju primjenjivati ista mjerila. Skrbni pre-

gled aktive banaka obavljaju Ernst&Young i Deloitte, uz primjenu krajnje strogih mjerila. Nesposobnost poduzeća da podmiruju svoje obveze ta dva pregledača strogo određuju već od peterostrukog iznosa dobiti iz poslovanja prije amortizacije. Ne pristaju na bilo kakve iznimke, a osiguranja za kredite jednostavno ignoriraju uz objašnjenje da tržište nije likvidno. Oštra mjerila za procjenjivanje kvalitete bankarskog portfelja ne vrijede samo za NLB, NKBM i Abanku koje će sudjelovati u mjerama

za poboljšanje stabilnosti. Iste mjere primjenjivat će se i na ostalih sedam banaka što ih je u preglede uključila Banka Slovenije. To su Banka Celje, Gorenjska banka, Probanka, Factor banka, Unicredit, Hypo i Raiffeisen banka. Te su banke bile iznenađene kada su im na vrata pokucali kontrolori i stres-majstori. Nitko ih, naime, nije unaprijed izvijestio da dolaze financijski sanitarci.

Svaki drugi ugostitelj prepravlja račune Metodom prikrivenog fotografiranja porezni inspektori u Sloveniji našli su da izdane račune briše ili djelomično prepravlja gotovo polovina svih ugostitelja. Neugodna porezna činjenica ogorčila je porezne stručnjake kojima nije jasno zašto vlada ustraje na jalovoj mjeri odvraćanja od tako velikih zloporaba. Naime, Slovenija je zakonom zabranila brisanje i prepravljanje računa. Da Slovenija uvede porezne blagajne po uzoru na Hrvatsku, slovenski porezni eksperti izračunali su da bi država ubrala 380 milijuna eura veće porezne prihode. Kolpa opet povećava opseg prodaje

Za tvrtku Kolpa Metlika 2012. bila je jedna od najtežih u 35 godina poslovanja, izjavio je Mirjan Kulovec, predsjednik uprave. Na dva ključna tržišta – slovenskom i hrvatskom – prodaja je pala za 30 posto. Srećom, u prvom polugodištu ove godine prodaja opet raste, i to za 10 posto, zahvaljujući tržištu u Velikoj Britaniji i novom velikom poslu u Indiji. U HIT-u linearno smanjenje plaća Kockarnica HIT u Novoj Gorici danas je izrazito ranjiva tvrtka, ovisna o razumijevanju banaka, priznao je Dimitrij Piciga, predsjednik uprave. Posjetitelja je u kockarnici nekoliko postotaka manje nego lani. Na žalost, svi koji dođu troše znatno manje nego što se trošilo u bolja vremena kada je zabilježeno i po 12 milijuna eura mjesečne realizacije. Većih otpuštanja u HIT-u neće biti, ali će zaposlenici kroz određeno vrijeme morati pristati na linearno sniženje plaća ili na rad u skraćenom vremenu.


24 STIL *vijesti tipTravel magazine i na Newsstandu Prvi hrvatski online magazin o turizmu i putovanjima tipTravel magazine čiji je prvi broj izašao u srpnju ove godine od sada je dostupan za čitanje i na iOS platformi Newsstand tzv. kiosku za digitalna izdanja. To omogućuje kvalitetnije čitanje na iPad, iPhone i iPod touch uređajima. Magazin tipTravel je dvomjesečnik koji u elektronskom obliku izlazi na hrvatskom i engleskom jeziku te je besplatan, a nalazi se na web stranici www. tiptravelmagazine.com. Cilj toga magazina je da na kvalitetan i zanimljiv način promovira hrvatski turizam. Dubrovnik-Babin kuk pripojen Riviera Adriji

Privredni vjesnik Broj 3792, 2. rujna 2013.

( 1/3

turističkog prometa Hrvatske ostvaruje se u Istri

Etno susreti u Bilju Kulturno-turistička manifestacija Etno susreti u Bilju 14. put zaredom organizira se 6. i 7. rujna na području Općine Bilje. Kroz raznovrsne aktivnosti i sadržaje ta manifestacija nastoji očuvati tradicijsku kulturu i običaje. Etno susrete u Bilju do sada je posjetilo oko 10.000 posjetitelja.

hotelskih soba u Istri do 2020. g.

Istra u budućnosti

Destinacija doživljaja i dobre hrane Istra treba profitabilniji turizam zasnovan na visokokvalitetnoj usluzi i specifičnoj ponudi, primjerice eno i gastro turizmu, cikloturizmu, golfu i nautici Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

I Uprave društava Riviera Adria i Dubrovnik-Babin kuk potpisale su Ugovor o pripajanju tvrtke-kćeri Dubrovnik-Babin kuk matičnom društvu Riviera Adria, čime je nastavljen proces objedinjavanja turističkog portfelja grupacije Valamar. Pripajanjem će Dubrovnik-Babin kuk prenijeti svu svoju imovinu, prava i obveze na Riviera Adriju, koja je jedini dioničar poduzeća Dubrovnik -Babin kuk, pa nema obveze prijenosa dionica. Stoga Riviera Adria neće time povećati temeljni kapital. Nakon pripajanja, Riviera Adria bit će vlasnik 22 hotela, sedam turističkih naselja i devet kampova, u kojima se može smjestiti više od 40.000 gostiju.

( još 4000

ako je Istra turistički najuspješniji dio naše zemlje, i ona treba unaprijediti turističku ponudu ako u budućnosti želi primiti goste tzv. nove generacije. To su turisti koje zanima više od uobičajene ponude sunca i mora. Tako Istra treba profitabilniji turizam zasnovan na visokokvalitetnoj usluzi i specifičnoj ponudi. Uz to, i dalje treba razvijati eno i gastro turizam, cikloturizam, golf te nautiku, rečeno je na poslovnoj konferenciji Croatia Business Open održanoj u Umagu u organizaciji Zagrebačke banke, Istarske županije te uz partnere, časopis Banka i turističku tvrtku Istraturist. Tom je prigodom rečeno i kako su

sunce i more kao i obiteljski odmor još uvijek glavni proizvodi hrvatskog turizma, pa je zato potrebno sustavno promisliti na koji se način okrenuti od “apartmanizacije” te gostima ponuditi mnogo više vrijednih sadržaja. Istra je značajna i po tome što se u toj regiji ostvaruje trećina ukupnog turističkog prometa Hrvatske, pa je od iznimne važnosti njen turistički i gospodarski razvoj. Župan Istarske županije Valter Flego kaže kako se gospodarski razvoj Hrvatske, ali i Istre treba temeljiti na suglasju privrednih i političkih faktora, ali za oporavak ekonomije potrebne su nove investicije i konkurentnost. “Rast i razvoj danas sve više ovise o ljudskom kapitalu. Ulaskom Hrvatske u Europ-

sku uniju pruža se prilika veće iskorištenosti EU fondova, a jedan od ciljeva je da Istra bude vodeća regija u našoj zemlji upravo u privlačenju novca iz tih fondova”, istaknuo je Flego. S njim se slaže i ministar turizma Darko Lorencin koji je rekao kako u Istri do 2020. godine treba izgraditi još 4000 hotelskih soba, realizirati projekt Brijuni Rivijera, povećati broj greenfield projekata te izgraditi nekoliko golf igrališta. Luksuzni kampovi i apartmani “U prvoj fazi izgradnje golf igrališta Istra bi trebala imati od četiri do šest takvih igrališta. Osim toga, u Istri će se i dalje razvijati kulturni ili turizam kulturne baštine, poslovni i seoski turizam, ono po čemu je ta regija

i prepoznatljiva u svijetu”, istaknuo je Lorencin. Tek kada usluga i sadržaji budu na još kvalitetnijoj

Većina turističkih odredišta želi privući sve vrste turista, ali to je velika zabluda, kaže Eulogio Bordas razini, turisti će biti spremni platiti nešto više novca za svoj boravak u Istri, dodao je ministar. O turističkoj budućnosti Istre govorio je Eulogio Bordas, konzultant španjolske tvrtke THR, koji je upozorio na mogućnost onečišćenja i gubljenja identiteta te regije. Njegova je vizija pretvoriti Istru u lifestyle destinaciju pri čemu je napomenuo da su gosti spremni dati više

novca za uslugu koja ima dodanu vrijednost. “Do 2025. godine možete povećati profitabilnost tri puta, ako odredite strateški konsenzus. Kod poslovnog modela destinacije ključna sastavnica je ono što se nudi tj. po čemu je Istra drukčija od ostalih turističkih odredišta. Zanimljivo je to što većina turističkih odredišta želi privući sve vrste turista, ali to je velika zabluda”, rekao je Bordas. On je predložio da se u Istri izgrade luksuzni kampovi kategorije pet zvjezdica te da se apartmani pretvore u kvalitetnije objekte u kojima će se pružati usluge smještaja i doručka. Upravo se Istra pamti kao “destinacija doživljaja i dobre hrane”, pa tu specijaliziranu ponudu treba i dalje njegovati i unapređivati.

WSET u Hrvatskoj

Stvaratelji ljubitelja vina Svjetska institucija za edukaciju o vinu i žestokim pićima WSET (Wine and Spirit Education Trust) koja se u kolokvijalnom govoru često naziva “Oxfordom” u vinarstvu, u svibnju i lipnju ove godine organizirala je međunarodno certificirane WSET tečajeve u Zagrebu. Ta institucija djeluje u više od 55

zemalja, a lani je njihove programe završilo više od 43.000 ljudi. WSET od 1969. godine kvalitetnim seminarima educira profesionalce u vinskoj industriji, a od nedavno prilagođene tečajeve iz područja vina mogu pohađati i svi ostali ljubitelji vina. Tako će se ove jeseni u Zagrebu i Splitu organizirati tri stupnja teča-

ja WSET-a. Prvi stupanj namijenjen je onima koji žele brzo i jednostavno dobiti kvalitetan uvid u svijet vina, drugi stupanj idealan je za entuzijaste i sve one koji već rade s vinom te žele naučiti više, dok treći stupanj pruža detaljno znanje o širem spektru vina i žestokih pića. Naglasak trećeg stupnja je na faktorima koji utje-

ču na stil, kvalitetu i cijenu vina i žestokih pića iz svih glavnih vinskih regija svijeta. WSET tečajevi namijenjeni su djelatnicima u ugostiteljstvu, distribuciji i maloprodaji vina, onima koji rade u veleprodajnim lancima, proizvodnji vina, ali i vinskim kritičarima, blogerima, novinarima ili pak vinskim entuzijastima. (S.P.)


HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3792, 2. rujna 2013.

( 143 mil kućanstava

*vijesti

korisnici usluga SES Astre

Satelitski operatori

Nebo krije potencijal Hrvatska ima malen udio stanovništva kojem je gledanje nacionalnih televizijskih programa preko satelita prvi izbor Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

M

edijsko se tržište u zadnjih nekoliko godina značajno promijenilo, a pogotovo dio koji se odnosi na televizijske tehnologije i ponudu programskih paketa. Korisnici danas žele visoku kvalitetu i sve veći broj programa, a njihovi interesi i očekivanja izrazito su porasli. To se posebno odnosi na HDTV (High Definition Television kanale u visokoj razlučivosti slike) koji postaje sve važniji format. Danas na tržištu gotovo da ne postoji ozbiljan satelitski operator bez takvog programa, čija je kvaliteta slike i zvuka znatno bolja od tradicionalnih tehnologija kao što je PAL SECAM.

SES Astra proširuje svoj položaj na europskom tržištu sa snažnim rastom u Njemačkoj Martin Ornass-Kubacki, potpredsjednik i regionalni direktor SES Astre za Srednju i Istočnu Europu, kaže kako je taj globalni satelitski operator u Hrvatskoj prepoznat i kod krajnjih i kod poslovnih korisnika. “Početkom devedesetih SES Astra jedina je omogućavala gledateljima s ovih područja da prate međunarodne programe. Želimo istaknuti činjenicu da od ožujka 2009. godine popularna televizijska stanica Nova TV emi-

Digitalna dividenda HAKOM je donio odluku da se preostali nedodijeljeni radiofrekvencijski spektar digitalne dividende dodijeli zainteresiranim operatorima pokretnih komunikacija na javnoj dražbi. Na njoj će se ponuditi dva frekvencijska bloka za pružanje komunikacijskih usluga temeljenih na tehnologiji dugoročnog razvoja (LTE). Dodjelom oba bloka državni proračun bi uprihodio najmanje 226 milijuna kuna jer bi operatori plaćali i godišnju naknadu za uporabu radijskih frekvencija od osam milijuna kuna po bloku, a stvorili bi se uvjeti i za veću dostupnost širokopojasnog pristupa internetu. Rok za podnošenje ponuda je 28. listopada. Fokus na rješenjima Sedma Combis konferencija, jedna od najvećih hrvatskih tehnoloških konferencija, održat će se 26. i 27. rujna u Šibeniku. Fokus konferencije će biti na ICT rješenjima najuspješnijih tvrtki u regiji, na predstavljanju najboljih rješenja dokazanih u praksi, te na razmjeni iskustava vodećih stručnjaka hrvatske i regionalne ICT scene. Očekuje se da će je posjetiti više od 300 sudionika. Ususret WebCampu

tira s pozicije Astra 23,5 stupnja istočno. Vjerujemo da je Nova TV samo prvi u nizu hrvatskih programa koji će se emitirati na ovoj poziciji. Uz njen program, pozicija 23,5 stupnja donosi velik broj besplatnih programa koji su građanima Hrvatske dostupni putem kućne satelitske antene promjera 60 centimetara. Nadalje, važno je napomenuti još jednu orbitalnu poziciju Astre - 19,2 stupnja istočno, koja nudi stotine besplatnih programa u HD formatu”, ističe on. Tako zahvaljujući SES Astri korisnici u nas mogu pratiti više od 2100 radijskih i televizijskih programa kao što su Animal Planet, Eurosport, Cartoon Network, CNN i Discovery Channel. A ta kompanija, čiji se sateliti na-

laze iznad Europe pa tako i Hrvatske, korisnicima pruža i uslugu širokopojasnog interneta. Veliki potencijal Uz to SES Astra predvodi proces digitalizacije putem satelita u Europi, što je naročito vidljivo na tržištima Francuske, Velike Britanije, Češke, Slovačke ili Austrije. “Imajući na umu zemljopisnu konfiguraciju Hrvatske, mnogobrojne otoke i planinska područja, mogućnosti digitalizacije zemaljskog televizijskog signala su ograničene, pa čak i nemoguće u nekim dijelovima zemlje. Pritom, primjerice, talijanski odašiljači ometaju signal, što onemogućava zemaljski prijam u dijelovima priobalja. Tu u igru ulazi satelit, čija mo-

gućnost pokrivanja cjelokupnog područja unutar svog dometa mnogi stručnjaci smatraju jednom od najvećih prednosti takvog prijenosa televizijskog signala. Nije ograničen fizičkim preprekama i stoga ne postoje nepokrivena područja. Infrastruktura je postojeća, što ne iziskuje dodatne investicije radijskih ili televizijskih kuća. Upravo zbog toga satelit predstavlja odličan dodatak digitalnom zemaljskom emitiranju”, objašnjava on. Trenutačno Hrvatska ima malen udio stanovništva kojem je gledanje nacionalnih televizijskih programa preko satelita prvi izbor. “No uzimajući u obzir najnovije trendove u regiji Srednje i Istočne Europe, kao i u EU-u, distribucija i emitiranje

programa putem satelita definitivno imaju veliki potencijal i u Hrvatskoj”, napominje Martin Ornass-Kubacki. Najnovije godišnje istraživanje tržišta Satellite Monitora, objavljeno u ožujku, pokazuje kako SES Astra proširuje svoj položaj na europskom tržištu sa snažnim rastom u Njemačkoj. Diljem Europe ta kompanija, koja u svojoj globalnoj floti ima 52 satelita, pruža usluge u čak 143 milijuna kućanstava, uključujući i ona koja ih primaju putem kabela ili IPTV-a (televizija utemeljena na internetskom protokolu). “Uvjereni smo kako će satelitska televizija kao sredstvo distribucije zadržati svoju vodeću ulogu i u budućnosti”, zaključuje Ornass-Kubacki.

Konferencija WebCamp Zagreb održat će se 26. listopada u prostorijama Hrvatske gospodarske komore na Novoj cesti. “Trudit ćemo se osigurati zanimljiv plan predavanja koji će pokrivati aktualne trendove razvoja web stranica i aplikacija. WebCamp je izvrsna prilika za povezivanje s kolegama iz zajednice te prilika za čuti zanimljiva iskustva ljudi koji rade na sjajnim projektima”, kaže Miro Svrtan uime organizacijskog tima WebCampa. Prijava predavača moguća je do 9. rujna.


26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Coen Simon ČEKAJUĆI SREĆU FILOZOFIJA ČEŽNJE Naklada Ljevak

“Uvijek kad odlazim nekamo na nekoliko dana, djeci ostavim mali crtež”. Prisnost tih uvodnih riječi tipična je za ovu knjigu. U ovome djelu autor istražuje prirodu i učinak čežnje, želje, nade i čekanja. Suvremeni čovjek želi previše, barem tako glasi njegova samodijagnoza. Stoga se masovno bacamo na samoistraživanje. Jer ako znamo tko smo, onda nam je i jasnije što doista želimo. No pritom zaboravljamo jedno pitanje: nudi li nam svijet ikada ono što želimo?

Erik Axl Sund Soba zla -Tko je Victoria Bergman Znanje

U Stockholmu je pronađen mrtav dječak. Istragu vodi Jeanette Kihlberg, a liječnik patolog angažiran na slučaju je Ivo Andrić, koji je u Švedsku došao iz BiH. Nitko ne ostaje ravnodušan na zvjerski okrutan način na koji je skončao taj dječak, po svemu sudeći ilegalni useljenik. Policija tapka u mraku, a po gradu se pojavljuju tijela ubijenih dječaka. U policijskim akcijama razotkriva se mreža pedofila i trgovaca djecom kao seksualnim robljem, no ubojica im izmiče iz ruku...

Joseph O’Connor Svjetlo za duhove

Privredni vjesnik Broj 3792, 2. rujna 2013. Višnja Starešina, “EU u 100 koraka”, Naklada Ljevak

Precizna analiza koja detektira i anticipira Knjiga “EU u 100 koraka” izvor je autoričinih promišljanja i zaključaka vezano uz hrvatske pristupne pregovore koji su često bili dalekovidniji od izjava i postupaka hrvatskih političara, iako su oni raspolagali s više informacija

H

rvatski put do punopravnog članstva u Europskoj uniji trajao je gotovo čitavo desetljeće. Najveći dio tog puta svojim je kolumnama u poslovnom tjedniku Lider od 2005. do 2013. pratila, a često i predviđala novinarka i publicistkinja Višnja Starešina. Dio kolumni okupljen je u knjigu naslovljenu EU u 100 koraka, kao dokument o jednom neobičnom putovanju s preprekama. U 100 priča ova knjiga prati hrvatski put u EU od otvaranja pristupnih pregovora do prvih europskih izbora. Kako ističe autorica, da još jednom ne bismo zaboravili kamo idemo i zašto smo uopće krenuli.

Fraktura

U dublinskom kazalištu Abbey susreće se dvoje ljudi čija će veza protresti grad šapatom i glasinama. Molly Allgood mlada je, lijepa i buntovna glumica skromna podrijetla, ali s talentom i snom o slavi. Ne nedostaje joj udvarača, ali iza zastora svoga života uvest će samo jednoga, pjesnika i mučaljivoga genija Johna Syngea. No njihovoj vezi protive se njihove obitelji, društvo i, konačno, sudbina sama. Mnogo godina kasnije iznova se rasplamsavaju dva iznimna života i strast koja ih je pokretala.

Jeff Lindsay DRAGI I PREDANI DEXTER Algoritam

Otkako su nabasali jedan na drugoga, zgodnog, šarmantnog, ubilačkog manijaka Dextera Morgana u stopu prati narednik Doakes. Dexter jest stručnjak za disperziju krvi i radi za policiju u Miamiju, no njegov kolega Doakes naslućuje na koji način Dex voli provoditi slobodno vrijeme i čvrsto je odlučio uhvatiti ga na djelu. A tad se pojavi tijelo, grozno osakaćeno i jedva živo. Kako bi ulovili mučitelja, Doakes i Dexter morat će surađivati – a jedan od njih morat će poslužiti kao mamac…

Virginia Morell UNUTARNJI SVIJET ŽIVOTINJA Planetopija

Stav da životinje ne misle i ne osjećaju još je vrlo raširen, ali Virginia Morell nam dokazuje suprotno. Ona ne nagađa, već se drži rezultata najnovijih istraživanja, istovremeno iskazujući ljubav i suosjećanje za životinje o kojima piše. Njeni eseji govore o životinjama koje su svjesne sebe, koje donose odluke, suosjećaju i svađaju se, tuguju... Tako upoznajemo zaljubljene dupine, spretne vrane, škakljive štakore, mudre slonove, papige svađalice i mnoga druga bića s kojima dijelimo ovaj svijet.

Pred nama je nova epoha koja će nas naučiti da se izborimo za vlastite interese Nakon prvih višestranačkih izbora 1990. naivno smo se nadali da smo pred vratima Europske zajednice koja se upravo pretvarala u EU. Onda je došao, pa završio rat. Činilo se da ćemo napokon i mi krenuti u EU, no ništa od toga ni nakon Oluje 1995., niti nakon mirne reintegracije Podunavlja 1998. godine. Trebalo je najprije promijeniti vlast, demokratizirati se i ispuniti još mnogo uvjeta: regionalizirati se i interna-

cionalizirati, locirati, uhititi, identificirati, transferirati... A onda smo nakon mnogo odgoda, zadavanja i ispunjavanja uvjeta, na jesen 2005. napokon ozb i l j n o krenuli u EU, ne znajući koliko će dug biti put i kakve ćemo prepreke na njemu nalaziti. No kakvi smo to mi, putnici u EU? Posttranzicijski, koji stalno pokazuju da su izgubili vrijednosti, izokrenuli ih, ili ih možda nikada nisu ni imali. Fokusirana na pristupne pregovore, Hrvatska potpuno zapostavlja politiku prema istočnim susjedima ili zaboravlja prepoznati vlastiti nacionalni interes u toj politici. U međuvremenu, u svijetu se događalo arapsko proljeće, i mnoge druge stvari koje često nismo željeli vidjeti ni razumjeti. Nedostatak svijesti Kukuriku koalicija na čelu sa šefom SDP-a Zoranom Milanovićem nakon osam godina u oporbi ponovno se vraća na vlast. No prvobitna naklonost i simpatije se ubrzano tope. Čak i nakon okončanog pristupnog procesa i potpisivanja pristupnog sporazuma s EU-om uspijevaju dove-

sti u pitanje hrvatski ulazak u EU 1. srpnja 2013. Još pokoji pokušaj destabilizacije, a onda, nekako tiho i gotovo stidljivo, stigosmo u EU. I kao da smo još jednom zaboravili zašto smo zapravo krenuli. Ova je knjiga izvor autoričinih promišljanja i zaključaka vezano uz hrvatske pristupne pregovore koji su često bili dalekovidniji od izjava i postupaka hrvatskih političara, iako su oni raspolagali s više informacija. Riječ je o preciznoj i točnoj analitici koja procese započete 2005. godine ne samo detektira već i promišljeno anticipira. Autorica upozorava na nedostatak svijesti u hrvatskoj javnosti o svemu što se događalo tijekom pristupnih pregovora i nemogućnosti da naučimo iz ranijih pogrešaka. Ipak, izražava nadu da je pred nama nova epoha koja će nas otvoriti kao društvo i naučiti da se izborimo za vlastite interese. (D.Ž.)

O autorici: Višnja Starešina je novinarka i publicistkinja. Kao stalna dopisnica Večernjeg lista pri UN-u u Ženevi pratila je međunarodne mirovne pregovore za bivšu Jugoslaviju, bila je posebna izvjestiteljica iz Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu. Područja posebnoga profesionalnog interesa su joj međunarodni politički odnosi, sigurnosna politika, međunarodni kazneni sudovi. Od 2005. objavljuje redovite tjedne političke kolumne u poslovnom tjedniku Lider. Autorica je knjiga Vježbe u laboratoriju Balkan (2004.), Haaška formula (2005.) te dokumentarnih filmova Treći pohod (2008.) i Zaustavljeni glas (2010.).


27

www.privredni.hr Broj 3792, 2. rujna 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Posredovanje na poljskom tržištu

Prodaje se i hotelskorekreacijski centar Građevinsko zemljište u području zdravstvenog turističkog naselja Bratovići, ukupne površine 40.342 četvorna metra, Poreč, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 6,5 milijuna kuna. Dražba se održava 3. rujna u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 84, II. kat. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 650.000 kuna i uplaćuje se na depozitni račun Trgovačkog suda u Zagrebu, Amruševa 2/II. Detaljnije informacije o predmetu prodaje moguće je dobiti od stečajnog upravitelja Božidara Hižmana na broj telefona 099/3034 500. Poslovni prostor, ukupne površine 1562 četvorna metra, Čakovec, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti 1.871.178,29 kuna. Dražba se održava 5. rujna u 12.30 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene cijene, a potrebno ju je uplatiti na žiro-račun Suda do 3. rujna. Razgledavanje moguće, ali uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem Želimirom Uršulinom i pozivom na broj telefona 042/771 850 ili 098/481 953. Oranica, ukupne površine 1820 četvornih metara, Koprivnica, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 196.560 kuna. Dražba se održava 5. rujna u 14.10 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Kao ponuditelji mogu sudjelovati osobe koje prije održavanja ročišta za dražbu uplate jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Sve dodatne informacije mogu se dobiti kod stečajne upravi-

teljice Sanje Mihalić na telefonske brojeve 042/302 243 i 042/302 244. Zgrada, ukupne površine 637 četvornih metara, Brinje, Ličko-senjska županija, procijenjene vrijednosti 140.944,71 kunu. Dražba se održava 6. rujna u 9 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije do 3. rujna uplatile osiguranje od 10 posto procjenjene vrijednosti nekretnine, odnosno 34.801,16 kuna, na žiro-račun ovog suda, broj 2390001-1300002703 i dokaz o tome predočile sucu prije dražbe. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretnine uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/5420 635. Hotelsko-rekreacijski centar, ukupne površine 18.432 četvorna metra, Trogir, Splitsko-dalmatinska županija, ukupne vrijednosti 56 milijuna kuna. Dražba se održava 6. rujna u 12 sati u zgradi Trgovačkog suda u Splitu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine potrebno je uplatiti najkasnije do 3. rujna. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretninu uz prethodni dogovor sa stečajnom upraviteljicom Meri Šitić čiji je broj telefona 098/205 828. Voćnjak, ukupne površine 48 četvornih metara, Zagreb, procijenjene vrijednosti 37.219,50 kuna. Javno otvaranje ponuda je 10. rujna u 9.30 sati u prostorijama javnobilježničkog ureda Sanje Barbarić, Ivana Šibla 13, Zagreb. Prodaja po načelu viđe-

no-kupljeno, što isključuje naknadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti te ju je potrebno uplatiti do 6. rujna. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretninu i dokumentaciju uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/6100-024. Proizvodno-skladišni objekti, ukupne površine 19.571 četvorni metar, Valpovo, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 3,523.584 kune. Dražba se održava 10. rujna u 12 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije do 6. rujna uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti imovine, na žiro-račun Trgovačkog suda u Osijeku, broj HR31 2390 0011 30000020 0 otvoren kod Hrvatske poštanske banke, s uplatnim pozivom na broj HR05 272-287-12 i dokaz o tome predočile stečajnom sucu prije početka dražbe. Razgledavanje moguće svakoga radnoga dana od 9 do 14 sati uz prethodnu najavu stečajnom upravitelju na telefon 098/1882 207. Građevinsko zemljište, ukupne površine 71.414 četvornih metara, Vis, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 11,8 milijuna kuna. Dražba se održava 11. rujna u 9.20 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije dva dana prije održavanja ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto. Razgledavanje moguće, ali uz prethodni dogovor, tj. poziv na broj 091/1493 214.

Yugotrade, Wroclaw, Poljska. www.yugotrade.com. Tvrtka nudi mogućnost oglašavanja tvrtkama s područja bivše Jugoslavije s ciljem pronalaska poslovnog partnera u Poljskoj. Kontakt: kontakt@yugotrade.com, +48 788 637283. Vezivo za baliranje i vrtlarstvo

Ivković SZR, Togočevce, Lebane, Srbija. Tvrtka se bavi proizvodnjom PP veziva T-800, T-500 i T-320 za tvrdo baliranje slame i djeteline, kao i T-1200 UV-a stabiliziranog za vezivanje paradajza, paprike i krastavaca u plastenicima. Rade i pp rafiju za vezivanje vinograda, malina i kupina. Proizvode i metlarski konac. Kontakt: Dalibor Ivković, szrivk@medianis.net, +381 16 856402, +381 64 2157583. Staklenici

KGP Greenhouses, Lodz, Poljska, www.kgpgreenhouses.com. Tvrtka se bavi gradnjom staklenika u cijelome svijetu. Trenutno posluju u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi te konstantno rade na proširenju svoje djelatnosti. KGP Greenhouses bavi se dostavom potrebnih materijala za: grijanje, ekraniranje, sjenčanje, osvjetljavanje, navodnjavanje, zamagljivanje, gnojenje, automatiziranje, uprav-

Poljoprivredni i vrtlarski proizvodi

Acer, Komarow, Poljska. Tvrtka je zainteresirana za prodaju poljoprivrednih i vrtlarskih proizvoda (sjeme, lukovice, zemlja za sadnju, borova kora) te vrtlarskog materijala, bjelogoričnog i crnogoričnog drveća i grmlja na hrvatskom tržištu te kupnju svih vrsta žitarica (pšenica, ječam, kukuruz itd.) od hrvatskih proizvođača. Kontakt: acer2009@interia.pl, +48 84 6154000.

Sjeme

Poljoprivredni institut Osijek, Osijek, www. poljinos.hr. Institut prodaje sjeme visoke kvalitete ratarskih kultura kukuruza, pšenice, ječma, soje, suncokreta, lucerne i graška. Kontakt: zvonimir.zdunic@poljinos.hr, +385 31 515523. +385 98 391576. Sadnice voćki

Bjeliš, Opuzen, www. bjelis.hr. Tvrtka proizvodi voćne sadnice visoke zdravstvene kvalitete. Kontakt: zeljko.bjelis@ du.t-com.hr, +385 20 672310. Povrće

PZ Rit Bilje, Lug. Zadruga proizvodi povrće - papriku svježu i začinsku, dorađenu te tikvice. Kontakt: Stojanka Omerbašić, pzrit@net.hr, +385 98 9317824. Upravljanje vodom

Temak, Atena, Grčka, www.temak.gr. Tvrtka je proizvođač i opskrbljivač cjelovitih rješenja za obradu vode te nudi suradnju hrvatskim tvrtkama. Kontakt: expsales@temak.gr, +30 210 2581583, +30 6973320346.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Zamjena stolarije

Dom zdravlja ZagrebCentar nabavlja usluge zamjene stolarije. Rok dostave ponuda je 17. rujna. Usluge čišćenja ureda

Hrvatski zavod za zapošljavanje nabavlja usluge čišćenja ureda. Rok dostave ponuda je 13. rujna. Satelitski prijamnici

Hrvatska radiotelevizija nabavlja satelitske prijamnike. Rok dostave ponuda je 16. rujna.

tare čuvare. Rok dostave ponuda je 1. listopada. Spremnici za otpad i kompost

Tvrtka Usluga iz Pazina nabavlja spremnike za otpad i kompost. Rok dostave ponuda je 11. rujna.   Regija Videonadzor

Zagrebački holding nabavlja uniforme za zašti-

vere, desktop računala i mrežnu opremu. Rok dostave ponuda je 4. listopada. Vozila

Brčko Distrikt nabavlja putnička motorna vozila za potrebe policije. Rok dostave ponuda je 4. listopada.

Ministarstvo sigurnostiGranična policija u Ilidži nabavlja videonadzor. Rok dostave ponuda je 25. rujna. Informatička oprema

Uniforme

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

ljanje klimom, uređaje za sortiranje, pakiranje, njegu, prijevoz unutar zemlje, te mnogo drugih komponenti i materijala koji se koriste u staklenicima. Nude također savjetodavne usluge za staklenički uzgoj povrća. Za hrvatske klijente nude pomoć u prikupljanju sredstava iz Europske unije za gradnju staklenika. Tvrtka surađuje s iskusnim consulting kompanijama koje će pripremiti potrebnu dokumentaciju te poslovni plan na hrvatskom jeziku. Tvrtka surađuje s bankama u Hrvatskoj te nudi stručnu pomoć po pitanju dobivanja kredita za gradnju staklenika. Partneri tvrtke imaju veliko iskustvo u radu na financijskim projektima Europske unije, što rezultira velikim šansama za dobivanje potrebnih sredstava. Kontakt: info@kgpgreenhouses.com, +48 42 6560466.

Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova BiH u Sarajevu nabavlja ser-

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr


28 SVIJET FINANCIJA Proizvodnost rada

Rast u industriji

Nakon što je lani bila u padu, proizvodnost rada u industriji u prvih šest mjeseci ove godine bilježi rast. Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvodnost rada u industriji, koja se računa kao omjer indeksa fizičkog obujma industrijske proizvodnje i indeksa razine broja zaposlenih osoba u industriji, u razdoblju od siječnja do lipnja zabi-

lježila je rast od 5,3 posto uslijed pada obujma industrijske proizvodnje od 0,8 posto i broja zaposlenih u industriji od 4,5 posto godišnje. Promatrajući prema kategorijama GIG-a, proizvodnost rada ostvarila je rast u kategorijama intermedijarni proizvodi (6,9 posto), energija (16,3 posto) i netrajni proizvodi za široku potrošnju (4,9 po-

sto), dok ostale kategorije bilježe pad. Pri tome je najveći pad proizvodnosti zabilježen u proizvodnji kapitalnih proizvoda (8,9 posto). Prema područjima i odjeljcima NKD-a, u djelatnosti rudarstvo i vađenje proizvodnost je povećana za 2,7 posto, dok je u prerađivačkoj industriji porasla za 1,9 posto, a u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije proizvodnost je u prvoj polovini 2013. povećana za 26,9 posto. Unutar prerađivačke industrije proizvodnost rada najviše je porasla u djelatnosti proizvodnje metala (25,3 posto) te u djelatnosti proizvodnje gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (13,2 posto), dok je najsnažniji pad proizvodnosti ostvaren u djelatnosti proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (44,7 posto). (RBA)

Državni zavod za statistiku

Rast trgovine na malo Podaci Državnog zavoda za statististiku o trgovini na malo u lipnju potvrdili su njen realni porast od 2,7 posto godišnje (prema kalendarski prilagođenim indeksima). U drugom tromjesečju promet od trgovine na malo bio je realno za 0,8 posto viši nego u istom lanjskom kvartalu, dok je na polugodišnjoj razini taj promet realno niži za 1,7 posto u odnosu na prvo polugodište 2012. Promatrajući prema trgovačkim strukama, prema izvornim nominalnim indeksima, najveći nominalni rast na godišnjoj razini zabilježen je u kategoriji koja uključuje motorna vozila i motocikle te dijelove i pribor (26 posto), no s obzirom na visoke stope pada u prethodnim mjesecima ove godine, u razdoblju od siječnja do lipnja zabilježen je kumulativni pad od osam posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Promet od trgovine na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama, koje u strukturi čine gotovo 40 posto trgovine na malo, ostvaren je rast od 1,8 posto godišnje te kumulativno u prvoj polovini godine rast od 3,7 posto godišnje. S druge strane, u kategoriji koja uključuje kompjutersku opremu, knjige i novine, igre i igračke, cvijeće i sadnice, satove i nakit i ostalu trgovinu na malo u specijaliziranim prodavaonicama zabilježen je godišnji

pad od 4,9 posto (3,6 posto kumulativno od siječnja do lipnja). S početkom ove godine (od veljače) kretanja u trgovini na malo počela su pokazivati poboljšanje, što je međutim velikim dijelom rezultat baznog učinka s obzirom na to da je od travnja prošle godine trgovina na malo počela bilježiti godišnje realne stope pada. Ipak, rast u zadnja dva mjeseca mogao bi se povoljno odraziti na podatke o BDP-u u drugom tromjesečju, smatraju analitičari RBA.

Privredni vjesnik Broj 3792, 2. rujna 2013.

( 27 mlrd kn dug

pravnih osoba iz sektora gospodarstva

Financijska agencija

Blokirani duguju Više od tri četvrtine pravnih osoba (77,8 posto), njih 16.237, 15,5 milijardi kuna

Z

bog nepodmirenih osnova za plaćanje 31. srpnja 2013. bilo je blokirano 61.485 poslovnih subjekata, što je za 4,9 posto manje nego u lipnju, pokazuju podaci Financijske agencije. Oni su ukupno dugovali 35,56 milijardi kuna ili 3,2 posto manje u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na srpanj 2012. godine riječ je o smanjenju za 11.873 poslovna subjekta (12 posto) i smanjenju prijavljenih nepodmirenih osnova za plaćanje u iznosu od 8,3 milijarde kuna (19 posto). Valja napomenuti da je s osnove otvaranja predstečajnih postupaka iznos prijavljenog, a nepodmirenog duga u srpnju smanjen za 0,91 milijardu kuna, a broj dužnika za 144. Zbog svojih dugovanja potkraj srpnja u blokadi je bilo 269.644 građana koji su imali nepodmirene 20,82 milijarde kuna, što je za tri posto više nego u lipnju. Broj zaprimljenih osnova za plaćanje od 1. siječnja 2011. do 31. srp-

Potkraj srpnja u blokadi je bilo 269.644 građana koji su dugovali 20,82 milijarde kuna nja 2013. je 2.948.278, od čega se njih 43,31 posto odnosi na poslovne subjekte, a 56,69 posto na građane. U istom razdoblju ukupno je izvršena 51,1 milijarda kuna po osnovama koje se odnose na poslovne subjekte i 6,7

milijardi kuna po osnovama koje se odnose na građane. Dominiraju dugotrajno blokirani Promatra li se pojava insolventnosti prema trajanju blokade, u srpnju su i dalje dominirali poslovni subjekti u dugotrajnoj

blokadi, kako po broju tako i po iznosu blokade. Broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi duljoj od 360 dana, kao i iznos njihovog dugovanja, manji su u odnosu na lipanj, broj poslovnih subjekata za 5,6, a iznos za 3,1 posto. Broj nelikvidnih poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi, za 5,8 posto je veći nego krajem prethodnog mjeseca. U blokadi do 60 dana bilo je 3375 poslovnih subjekata, čiji je evidentirani prijavljeni dospjeli dug iznosio 1,5 milijardi kuna. Više od tri četvrtine poslovnih subjekata u blokadi je više od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 85,6 posto iznosa ukupnoga duga. Kod poslovnih subjekata u dugotrajnoj blokadi, više od godinu dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je čak 30,3 posto. Promatramo li pojavu insolventnosti prema trajanju blokade i vrsti po-

slovnih subjekata, pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost očito je da dominiraju pravne i fizičke osobe u dugotrajnoj blokadi, 360 i više dana. Gotovo dvije trećine svih poslovnih subjekata ili njih 40.409 odnosi se na poslovne subjekte bez zaposlenih. Iznos njihovih nepodmirenih obveza čini 65,4 posto iznosa ukupnoga duga. Od ukupno 61.485 blokiranih poslovnih subjekata, manje od polovine su pravne osobe, s tim da se na njih odnosi najveći dio iznosa ukupnog nepodmirenog duga ili 76,7 posto. Najmanji je iznos prijavljenog dospjelog, a nepodmirenog duga nelikvidnih pravnih osoba u trajanju do 30 dana, 522,3 milijuna kuna, a najveći pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, 22,9 milijardi kuna. Od 28.888 bloki-


29

www.privredni.hr Broj 3792, 2. rujna 2013.

( 8,27 mlrd kn ( 322,8 mil kn duguju dug blokiranih fizičkih osoba

*vijesti

pravne osobe izvan sektora gospodarstva

35,56 milijardi kuna koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika. Njihov ukupan dug iznosi Pregled broja blokiranih PRAVNIH OSOBA u SEKTORU GOSPODARSTVA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. srpnja 2013. (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade

Broj blokiranih pravnih osoba

Struktura u%

Broj zaposlenih

Struktura u%

do 30 dana 31 – 60 dana 61 – 180 dana 181 – 360 dana više od 360 dana UKUPNO

1118 565 2744 3110 19.790 27.327

4,1 2,1 10,0 11,4 72,4 100,0

4085 904 4084 2737 9640 21.450

19,1 4,2 19,0 12,8 44,9 100,0

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje 512.231 952.903 1.174.177 1.747.763 22.571.253 26.958.327

Struktura u% 1,9 3,5 4,4 6,5 83,7 100,0

Pregled broja blokiranih PRAVNIH OSOBA izvan sektora gospodarstva, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. srpnja 2013. (iznosi u tisućama kuna)

ranih pravnih osoba, njih 27.327 ili 94,6 posto odnosi se na pravne osobe iz sektora gospodarstva (trgovačka društva, banke, društva za osiguranje, leasing društva, zadruge, inozemni osnivači, investicijska društva, kreditne unije i zajedničke financijske institucije). Na pravne osobe iz sektora gospodarstva odnosi se 27 milijardi (98,8 posto) neizvršenih osnova za plaćanje, dok na pravne osobe koje nisu svrstane u sektor gospodarstva (ustanove, neprofitne organizacije, lokalna samouprava i političke stranke) otpada 322,8 milijuna kuna (1,2 posto). Više od tri četvrtine pravnih osoba (77,8 posto), njih 16.237, koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika. Njihov ukupan dug iznosi 15,5 milijardi kuna. U odnosu na stanje u lipnju broj insolventnih pravnih osoba u dugotraj-

Trajanje blokade

Broj blokiranih pravnih osoba

Struktura u%

Broj zaposlenih

Struktura u%

do 30 dana 31 – 60 dana 61 – 180 dana 181 – 360 dana više od 360 dana UKUPNO

83 46 163 176 1093 1561

5,3 3,0 10,4 11,3 70,0 100,0

303 91 130 73 233 830

36,5 11,0 15,6 8,8 28,1 100,0

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje 10.025 7469 17.860 7524 279.893 322.771

Struktura u% 3,1 2,3 5,6 2,3 86,7 100,0

Pregled broja blokiranih FIZIČKIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. srpnja 2013. (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade

Broj blokiranih fizičkih osoba

Struktura u%

Broj zaposlenih

Struktura u%

do 30 dana 31 – 60 dana 61 – 180 dana 181 – 360 dana više od 360 dana UKUPNO

1053 510 3169 2525 25.340 32.597

3,2 1,6 9,7 7,8 77,7 100,0

1248 453 3654 2068 14.253 21.676

5,8 2,1 16,9 9,5 65,7 100,0

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje 23.511 23.653 243.308 419.288 7.567.078 8.276.838

Struktura u% 0,3 0,3 2,9 5,1 91,4 100,0

Izvor: FINA

noj blokadi smanjen je za 4,6 posto, a iznos njihova duga za tri posto. Prema stanju godinu dana ranije, broj pravnih osoba u blokadi duljoj od 360 dana smanjen je za 29,9 posto, a iznos za 21,4 posto. Zbog neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju do 60 dana, bilo je blokirano 1812 pravnih osoba, što je za 166 pravnih osoba više nego u ovogodišnjem lipnju. Njihov je dug iznosio 1,4 milijarde kuna ili 110,1 milijun kuna više nego potkraj lipnja. Istovremeno je u

blokadi do 30 dana bilo 258 pravnih osoba više u odnosu na lipanj, ali je iznos njihovih neizvršenih osnova bio 624,2 milijuna kuna manji. Dug fizičkih osoba bez zaposlenih Na fizičke osobe u blokadi dulje od jedne godine odnosi se 77,7 posto od ukupnoga broja blokiranih fizičkih osoba. Kao i kod pravnih, najmanji je iznos prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje nelikvidnih fizičkih osoba u trajanju do

30 dana, koji iznosi 23,5 milijuna kuna. Iznos blokade u trajanju od 31 do 60 dana neznatno je veći (23,7 milijuna kuna), dok je najveći iznos fizičkih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, on iznosi 7,6 milijardi kuna. Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 63,6 posto ili 16.117 su fizičke osobe bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 4,7 milijardi kuna. Prema stanju krajem lipnja broj fizičkih osoba u bloka-

di duljoj od godinu dana smanjen je za 6,3 posto, a iznos duga za 3,4 posto. Broj fizičkih osoba u kratkotrajnoj blokadi, do 60 dana, u odnosu na lipanj veći je za 1,2 posto, ali je iznos njihovih nepodmirenih obveza manji za 36,2 posto. Prema stanju na dan 31. srpnja 2013. zbog neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju do 60 dana, bile su blokirane 1563 fizičke osobe, čije su evidentirane prijavljene dospjele neizvršene osnove iznosile 47,2 milijuna kuna.

Stabilno poslovanje BKS Banka BKS Bank u prvoj je polovini godine u odnosu na kraj 2012. ostvario rast kredita od 2,1 milijun eura. Ukupni iznos kredita do konca lipnja iznosio je 112,1 milijun eura. Razina primarnih sredstava banke u iznosu od 71,6 milijuna eura neznatno je premašila razinu s kraja 2012. “U prvoj polovini godine ostvarili smo bilančnu sumu od 157 milijuna eura. Zahvaljujući tom rezultatu, poslujemo i dalje stabilno”, kazao je Goran Rameša, predsjednik Uprave BKS Banka Hrvatska. Opet plaćanje Dinersom u Sloveniji Ispunjavanjem tehničkih preduvjeta i ponovnim podizanjem mreže za prihvat Diners kartica na prodajnim mjestima, Erste Card iz Ljubljane u suradnji sa svojim partnerima omogućio je ponovno korištenje usluga Diners Cluba u toj državi. Uspostavom prihvatne mreže omogućuje se i korisnicima Diners kartica izdanih u drugim državama, da kartice ponovno koriste u Sloveniji. Otkako je Erste Card, u vlasništvu Erste Card Cluba iz Zagreba, preuzeo franšizno poslovanje, stvoreni su temelji za ponovnu uspostavu poslovanja u Sloveniji. Rezultati HP-a Hrvatska pošta je u prvih šest mjeseci ostvarila dobit u poslovanju od 29,2 milijuna kuna. Ukupni prihodi iznose 833,1 milijun kuna, a rashodi 803,9 milijuna kuna, objavljeno je u nerevidiranom konsolidiranom izvješću tvrtke na Zagrebačkoj burzi. Ostvarena EBITDA iznosi 78,9 milijuna kuna. Ulaganja Hrvatske pošte od početka siječnja do konca lipnja iznosila su 10,5 milijuna kuna.


30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3792, 2. rujna 2013.

Tržište novca Zagreb

Trgovanje uz povoljnu kamatnu stopu Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

V

isoka likvidnost sustava i opušteno trgovanje sudionika novčanog tržišta uz niske kamatne stope traje i dalje. Upravljanje viškovima likvidnosti vrlo je zahtjevna zadaća u uvjetima ovako niske potražnje za kratkoročnim pozajmicama. U organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb trguje se uz vrlo povoljnu kamatnu stopu. Unatoč dostatnoj ponudi, zbog međusobnih ograničenja sudionika ne uspijeva se podmiriti ukupno prijavljena potražnja.

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

26.8.’13. - 30.8.’13.

19.8.’13. - 23.8.’13.

u%

300

5 4

200 3 2 100 1 0

26.8.2013.

27.8.2013.

28.8.2013.

U protekli utorak je Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima. Prema očekivanjima, interes za upis trezorskih zapisa u kunama bio je velik. Ponuđeno je ukupno 2,142 milijarde

29.8.2013.

0

30.8.2013.

kuna, a prihvaćeno 1,570 milijardi kuna. Najveći interes bio je za upisivanjem trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 364 dana na koji je upisano 1,2 milijarde kuna po kamatnoj stopi od 2,55 posto. Na rok od 91 dan

ponedjeljak

utorak

upisano je 230 milijuna kuna po kamatnoj stopi od jedan posto, a na 182 dana upisano je 140 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 1,7 posto. Kod trezorskih zapisa izraženih u eurima interes je također bio veći

srijeda

četvrtak

petak

od planiranog iznosa izdanja. Unatoč obilnoj ponudi u iznosu od 47,7 milijuna eura, prihvaćeno je manje od trećine i to 14,8 milijuna eura, od toga šest milijuna eura s rokom dospijeća 91 dan i 8,8 milijuna eura s ro-

kom dospijeća od 364 dana. Svi pokazatelji na novčanom tržištu govore da će odnos ponude i potražnje novca i dalje ostati nepromijenjen, odnosno da je ponuda novca dominantna. Stoga će trgovanje sudionika u idućem razdoblju biti slično prošlotjednom, skromnije i uz nisku kamatnu stopu.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Slab tjedan za kunu

Pad vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je prošli tjedan u odnosu na američki dolar oslavaluta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

EUR

7.57

5,096749

kanadski dolar

frankom u promatranom razdoblju umanjena za 0,3 posto.

USD

5.72

CHF

6.15

7.56

5.70

6.14

7.55

5.68

6.13

7.54

5.66

6.12

7.53

5.64

6.11

7.52

5.62

6.10

5,420027

JPY

japanski jen (100)

5,817398

CHF

švicarski franak

6,129912

GBP

britanska funta

8,838061

USD

američki dolar

5,707942

EUR

euro

7,553891

27.8.

28.8.

29.8.

30.8.

26.8.

27.8.

28.8.

29.8.

30.8.

26.8.

27.8.

28.8.

29.8.

30.8.

Međunarodno tržište kapitala

Promatrani indeksi izgubili vrijednost Mogućnost nove političke nestabilnosti u Italiji i odgode ekonomskih reformi te povećanje napetosti na Bliskom istoku bili su početkom protekloga tjedna 6600 6550

neki od razloga snažnijeg opreza ulagača na svjetskim burzama. Sredinom tjedna, također, investitori su bili zabrinuti zbog moguće vojne intervencije 15000

FTSE 100

14940

Sjedinjenih Američkih Država i saveznika protiv Sirije. Važno je naglasiti kako je pad vrijednosti dionica tada bio popraćen snažnim rastom cijene nafte i zlata. 3700

Dow Jones

3670

6500

14880

6450

14820

3610

6400

14760

3580

27.8. 4100 4060

28.8.

29.8.

30.8.

CAC40

3550 26.8.

8550 8460

27.8.

28.8.

29.8.

30.8.

26.8. 13800

DAX

8370

13600

3980

8280

13500

3940

8190

13400

3900

8100 27.8.

28.8.

29.8.

30.8.

27.8.

28.8.

29.8.

30.8.

NIKKEI 225

13700

4020

26.8.

NASDAQ

3640

14700

6350

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirexa prošlog je petka dosegnula razinu od 181,2379 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim tjednom, primjećuje se pad od 0,4 posto. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

183

183

182

182

181

181

180

primjena od 31. kolovoza 2013. 26.8.

Izvor: HNB

tako je bila manja za 0,1 posto. Vrijednost kune je i u usporedbi sa švicarskim

bjela za 1,2 posto. Vrijednost domaćeg platnog sredstva na tjednoj razini u odnosu na euro isto

13300 26.8.

27.8.

28.8.

29.8.

30.8.

26.8.

27.8.

28.8.

29.8.

30.8.

Krajem tjedna pak popustila je napetost oko mogućeg vojnog udara u Siriji, a tako i ulagački strah. Unatoč tomu, vrijednost svih promatranih burzovnih indeksa je umanjena na tjednoj razini. Tako je indeks Pariške burze CAC40 bio manji za gotovo tri posto, a Londonske burze FTSE (koja nije radila u ponedjeljak) za 0,03 posto. Zatim, pad vrijednosti zabilježio je frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju oslabio za 3,7 posto, a tehnološki indeks Nasdaq za 1,6 posto. Također, američki Dow Jones bio je manji za 0,9 posto, kao i indeks Tokijske burze Nikkei za 1,8 posto.

180 30.7.

10.7.

19.7.

29.7.

26.8.

27.8.

28.8.

29.8.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 29.8.2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen Zatvoreni dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

186,3695 186,7974 166,6170 179,8808 181,2379

194,7206 216,8670 133,7603 155,6943 159,1263 171,4464 107,2906 121,7131 208,3876 203,5123 219,4999 102,7242 159,9025 138,4786 117,3295 180,9147 123,4849 133,6737 193,7098 166,2514 136,5878 119,9267 157,5343

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


31

www.privredni.hr Broj 3792, 2. rujna 2013. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 260,844 milijuna kuna

Dionički promet u padu noj razini predstavlja pad od 32 posto, tj. 19,9 milijuna kuna. Indeks Crobex je tjedan završio s padom od 0,44 posto. Njegova posljednja vrijednost bila je 1.841,41 bod. Indeks Crobex10 tjedan je zavr-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

roteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 43,6 milijuna kuna, što na tjedTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Ingra d.d. Turbo certifikat DAX long 2 Dalekovod d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Dioki d.d. Luka Ploče d.d. Petrokemija d.d. Ledo d.d. Valamar Adria Holding d.d.

tjedna promjena +3,25% +19,44% -18,91% +25,95% -0,90% -1,74% 0,00% -0,08% -0,63% -1,72%

zadnja cijena 183,48 3,87 86,20 33,25 276,00 28,25 500,00 196,99 7.950,00 160,20

promet 9.645.218,69 3.200.148,50 2.103.123,41 1.983.099,48 1.966.013,27 1.862.440,87 1.497.280,85 1.376.818,73 1.203.445,51 1.199.469,90

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 43.597.306,30 kn

šio na 1.038,94 boda što predstavlja pad od 0,6 posto. Obveznički indeks Crobis pao je za 0,55 posto, a Crobistr za 0,44 posto. Najveći promet ostvaren je dionicama HT-a, kojima je trgovano u vri10 dionica s najvećim rastom cijene Turbo certifikat DAX short 4 Hoteli Brela d.d. Elektroprojekt d.d. Turbo certifikat nafta long 2 Turbo certifikat DAX short 3 Hrvatski duhani d.d. Dalekovod d.d. Centar banka d.d. (povlaštena) Turbo certifikat zlato long 3 Ingra d.d.

jednosti od 9,6 milijuna kuna. HT je trgovanje završio po cijeni od 183,48 kuna što je tjedni rast od 3,25 posto. Ovotjedni dobitnik je Dalekovod s rastom od 25,95 posto i prometom od 2,103 milijuna

tjedna promjena +53,48% +46,67% +35,54% +35,43% +33,22% +27,67% +25,95% +21,65% +19,76% +19,44%

zadnja cijena 64,80 44,00 675,00 113,90 91,00 114,90 33,25 25,00 181,20 3,87

promet 790.098,01 7.920,00 52.240,00 14.642,00 347.499,70 229,80 1.983.099,48 2.083,12 55.756,00 3.200.148,50

INVESTICIJSKI FONDOVI

Proteklog je tjedna od aktivnih 78 fondova njih 30 ostvarilo rast vrijednosti, dok je 48 fondova palo. Tako je od 35 dioničkih fondova poraslo njih sedam. Najveći tjedni rast bilježi KD Energija koji je porastao 0,6 posto te je postignutim rastom postao dobitnik tjedna. U grupi dioničkih, Ilirika JIE ostvario je najveći tjedni pad od 2,97 posto.

Kod mješovitih su od ukupno 15 fondova samo dva porasla, a najviše je vrijednost uvećao HPB Global, za 0,25 posto. Najveći minus od 3,15 posto bilježi C-Premium koji je time postao gubitnik tjedna. Za razliku od tjedna ranije kad su svi obveznički fondovi ostvarili negativne tjedne promjene, proteklog su tjedna tri

obveznička porasla. S rastom od 0,08 posto najuspješniji je bio ZB bond. Najveći pad bilježi PBZ Bond s tjednim minusom od 0,045. Kod novčanih fondova su OTP euro novčani (-0,10 posto) i PBZ Dollar (-0,01 posto) tjedan završili u minusu, a ostalih 18 novčanih ostvarilo je pozitivne rezultate u rasponu od 0,01 do 0,07 posto. Najuspješ-

niji su bili Agram Euro Cash (0,07 posto) i Locusta Cash s rastom od 0,06 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 22.8. do 29.8. 2013. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € kn kn € € €

14,9129 8,3999 116,0800 120,9400 129,7800 56,9429 11,1907 115,5279 47,6300 68,8089 86,2381 76,6100 92,3688 97,8700 64,7059 39,6452 54,3101 66,4373 106,5875 12,6009 5,8365 38,6817 88,0339 468,3676 81,6621 83,6200 142,2908 87,8497 8,4914 67,0467 98,0917 8,9681 81,1400 112,0100 117,9179

-0,49 -1,25 0,15 -1,84 -1,20 0,20 -1,10 -2,97 -0,69 0,11 0,25 -0,67 -0,59 0,50 -1,18 -2,89 0,00 0,01 -2,03 -0,90 -0,74 -1,00 -1,59 -0,30 -0,18 -0,87 -1,70 -1,53 -0,16 -1,44 -1,21 0,60 -0,16 -0,26 -1,18

€ kn € €

136,2600 92,9840 10,1817 119,0500

-0,07 -0,23 -0,86 -0,33

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe NETA GDEM Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced

zadnja vrijednost 1.841,4100 1.038,9400 100,6243 122,7728

kuna. Zadnja cijena Dalekovoda iznosila je 33,25 kuna. Gubitnik tjedna je Turbo certifikat DAX 10 dionica s najvećim padom cijene Turbo certifikat zlato short 2 Turbo certifikat nafta short 3 Turbo certifikat E-mini S&P 500 long 2 Turbo certifikat DAX long 2 Konzum d.d. Podravska banka d.d. Turbo certifikat HT short 1 VABA d.d. banka Varaždin Koestlin d.d. Centar banka d.d. (redovna)

tjedna promjena -0,44% -0,60% -0,55% -0,44%

long (EGB-S-LDX2) s minusom od 18,91 posto i prometom od 2,1 milijuna kuna.

tjedna promjena -28,23% -19,35% -19,35% -18,91% -15,24% -13,33% -13,14% -10,11% -9,09% -6,63%

zadnja cijena 148,20 66,70 7,50 86,20 122,06 260,00 4,43 8,00 250,00 21,00

promet 16.091,50 806.309,10 202.970,00 2.103.123,41 88.493,73 39.240,00 2.215,00 29.052,64 35.372,70 1.260,00

*vijesti

Dobitnik tjedna je KD Energija

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Naziv(fond) ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NETA Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust NETA GBEM Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

100,1414 77,9178 96,2358 7,8721 67,9582 4,6904 55,1423 8,4127 122,3880 91,6600 93,5898

*Tjedna promjena [%] -1,05 0,25 -0,12 -0,04 0,04 -3,15 0,00 -0,14 -0,66 -0,42 -0,13

€ € € € € kn € €

167,5700 12,1534 152,7900 109,8112 121,1600 181,3785 135,0858 100,2000

0,08 -0,03 0,03 -0,45 -0,08 0,01 -0,10 -0,02

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € € kn kn €

140,7665 172,3477 147,4353 135,5674 153,9000 147,8400 147,5556 127,7926 140,6975 130,1970 124,7905 11,7707 116,1842 113,0900 106,5783 103,7800 104,2813 1288,1457 103,5947 100,6337

0,03 0,02 0,03 0,03 0,01 0,03 0,03 -0,01 0,03 0,02 0,04 0,07 0,02 0,02 0,04 0,02 0,03 0,06 0,04 -0,10

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički Erste Adriatic Bond

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani

Manja prosječna plaća Prosječna neto isplaćena plaća u pravnim osobama u lipnju iznosila je 5486 kuna i bila je nominalno za 95 kuna ili 1,7 posto manja nego u svibnju. Uspoređujući s istim mjesecom lani, bila je nominalno manja za šest kuna ili 0,1 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Prosječna pak bruto plaća u lipnju iznosila je 7899 kuna, što je nominalno za 166 kuna ili za 2,1 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Dobri rezultati OTP banke Unatoč nepovoljnom gospodarskom okruženju te suprotno negativnom trendu profitabilnosti ukupnog bankarskog sustava, OTP banka Hrvatska u prvoj je polovini godine ostvarila 49 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja, što je za 45 posto više nego je ostvareno u prvom polugodištu lani. Dobar rezultat može se pripisati konzervativnoj politici banke i opreznom pristupu rezervacijama te pravovremenom prepoznavanju rizika, a posebice u segmentu kreditiranja gospodarstva. Plaćanje pomoću kamere RBA na dlanu, usluga mobilnoga bankarstva za iPhone i Android uređaje, ima novu funkcionalnost - FotoNalog. On korisnicima omogućava jednostavnu i brzu pripremu podataka za plaćanje

koristeći kameru uređaja. FotoNalog je posljednja u nizu inovativnih funkcionalnosti usluge RBA na dlanu, kao što su primjerice i postojeće interaktivne karte kojima se veoma jednostavno mogu locirati poslovnice odnosno bankomati Raiffeisen banke. Manja dobit Mercator Grupe

Mercator Grupa je u prvom polugodištu 2013. ostvarila gotovo 1,4 milijarde eura čistih prihoda od prodaje što je za 3,3 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. Niži prihodi ponajprije su rezultat zaoštrenih gospodarskih uvjeta i strukturnih promjena u ponašanju potrošača uslijed pada kupovne moći. Gubitak Mercator Grupe se smanjuje te je za petinu manji od gubitka ostvarenog u istom razdoblju 2012. godine. Troškovne uštede Mercator Grupe u prvom su polugodištu 2013. iznosile 18,6 milijuna eura i do kraja godine će premašiti planirane vrijednosti. Grupa je u polugodišnjem razdoblju smanjila neto zaduženost ispod milijarde eura. K tomu, uspješno je realiziran postupak povlačenja s tržišta Bugarske i Albanije.


Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovanju banaka, stambenih štedionica, osiguravateljskih i leasing društava, te fondova

financijska industrija

2012.

Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovnim rezultatima najvećih hrvatskih tvrtki 2012. godine

400 najvećih +

400 najvećih tvrtki po svim županijama RH

Pv 3792  

Elektronsko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you