Issuu on Google+

Podržane investicije HAMAG je u prvom kvartalu jamstvenim programima podupro investicije vrijedne 462 milijuna kuna

Erdutski vinogradi Završetkom predstečajne nagodbe dug im je pao na trećinu, dobili su predah ali i ozbiljnog strateškog partnera

Kad mali postaju veliki NTL, trgovački lanac koji čini 10 manjih kuća, sada zauzima drugo mjesto na listi najvećih trgovaca

tema tjedna Str. 5

aktualno Str. 6

aktualno Str. 10-11

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 7 7 2 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 8. travnja 2013. Godina LIX / Broj 3772. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

spremni projekti za eu fondove / milijarda u brodotrogir / virovitička paprika - brend / svijet financija

PROLJETNA SJETVA 2013. – PROBLEMI TVORNICE POD OTVORENIM NEBOM

Poljoprivrednici opet gledaju – u nebo Dok su prošle godine u ovo doba poljoprivredni proizvođači vapili za svakom kapi kiše, sada jednako tako vape za prestankom oborina >>4-5

AN SEBOG POR L P I info EEN osi

ork on Što d rope Netw u E e is pr Enter

intervju: Ivan Gligora, Sirana Gligora

Od šikara nemamo koristi. Državno bi zemljište trebalo davati u najam stočarima uz simboličnu cijenu, kaže vlasnik sirane s Paga

>> 6-7

Iz Ceftine surke u EU trenirku

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju najnestrpljivije očekuju slovenski proizvođači poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

>> 15


Tjedni gospodarski TV magazin :: SPTV

NAJKREATIVNIJA KONFERENCIJA

u regiji u okviru koje će se dodjeliti NAGRADA ZA

KRETIVNOST I INOVATIVNOST.

Na konferenciji će o aktualnim temama govoriti eminentni hrvatski i inozemni stručnjaci. Teme: Regionalni razvoj Kreativnost i inovacije temelj rasta i konkurentnosti Razvoj pametnih i kreativnih gradova Kreativna i kulturna industrija – temelj održivog razvoja urbanih cjelina Žene – predvodnice socijalnih inovacija i društvene odgovornosti

ponedjeljak 19:20 srijeda 12:30 (REPRIZA)

:: VKTV Vinkovci srijeda četvrtak

22:00 17:00 (REPRIZA)

:: SBTV Slavonski Brod petak

21:15

:: Poljoprivredna TV Požega ponedjeljak 16:35

:: SRCE TV Čakovec četvrtak petak

21:45 14:45 (REPRIZA)

:: VTV Varaždin četvrtak srijeda

12:00 13:30 (REPRIZA)

:: TV NOVA Pula srijeda subota

21:30 16:00 (REPRIZA)

:: VOX Zadar srijeda četvrtak

21:30 15:30 (REPRIZA)

:: GTV ZADAR četvrtak 21:30 nedjelja 22:30 (REPRIZA) ponedjeljak 12:00 (REPRIZA) ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)

:: TV ŠIBENIK srijeda nedjelja

21:00 22:30 (REPRIZA)

:: TV JADRAN Split srijeda 00:00 ponedjeljak 23:45 (REPRIZA)

:: DUTV Dubrovnik srijeda subota

20:15 15:45 (REPRIZA)

Tjedni gospodarski razgovori sptv pet uto

VTV 19:20 12:30 [R]

TV Nova Pula Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije

Ministarstvo turizma Republike Hrvatske

sub sri

18:00 14:50 [R]

VOX zadar

Ministarstvo turizma Republike Hrvatske

pet sub pon

Grad Pula

medijski partneri: BROJ 96 | 23 KUNE | 3,20 ¤

20:10 14:45 [R] 22:15 [R]

sri TV ŠIBENIK

12:00

Tv šibenik pet

21:30

Poljoprivredna TV uto sri

17:10 18:05 [R]

VKTV Vinkovci pon uto

17:35 16:35 [R]

petak, 12. travnja u 19.20 sati na gost Mario Abramovic´, suvlasnik i direktor tvrtke Drvene konstrukcije iz Voc´ina


UVOD

www.privredni.hr Broj 3772, 8. travnja 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine:

Ina je ugledan partner na inozemnom tržištu Nedavno potpisani ugovor o dugoročnom viševalutnom revolving kreditu vrijednom 400 milijuna američkih dolara omogućit će Ini da se njime refinancira i postojeći kredit koji dospijeva na naplatu u travnju. Vrlo smo zadovoljni ugovaranjem tako povoljnih uvjeta, što će nam pomoći da nastavimo s našim planovima. Ovakva financijska podrška pridonijet će i ostvarivanju dugoročno održivog rasta, pozicionirajući Inu ispred njenih ključnih regionalnih konkurenata. To je također dokaz da je naša kompanija i dalje prepoznata kao ugledan partner na međunarodnim financijskim tržištima.

Ivica Max Krizmanić, generalni direktor hotela Esplanade:

I Esplanade u kampanji Light it up blue S veseljem smo prihvatili poziv svjetske organizacije Autism Speaks da kao jedna od prepoznatljivih građevina u Zagrebu sudjelujemo u velikoj globalnoj kampanji Light it up blue. Tom zaista malom humanitarnom gestom nastojimo podići svijest o autizmu u javnosti te o njegovom utjecaju na pojedince, obitelj i društvo. Ovime ujedno pozivamo zajednicu da svojim aktivnim angažmanom i pružanjem pomoći utječe na poboljšanje života pojedinaca s autizmom, kojih u Hrvatskoj ima oko 8000.

Goran Rameša, predsjednik Uprave BKS Banka:

Utrostručena bilančna svota BKS Banka Proteklih godina u BKS Banku u Hrvatskoj kontinuirano smo izgrađivali paletu proizvoda tako da svojim klijentima trenutno možemo ponuditi sve usluge univerzalne banke, osim poslovanja vrijednosnicama. U trenutku akvizicije od strane BKS Banka 2007. bilančna svota kretala se oko 50 milijuna eura, potkraj 2011. iznosila je oko 143 milijuna, a potkraj lanjskog prosinca dosegnula je već oko 160 milijuna eura. Pri dodjeli novih kredita posebno vodimo računa o mogućim rizicima. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

G(h)ost komentator: Ante Roso, predsjednik Ceha ugostitelja HOK-a otoka Brača

Sve se radi s ciljem da nam se uzmu novci Osim krize obrtnike opterećuju i propisi jer se donositelji zakona i oni koji propisuju namete u pravilu nikada prije donošenja takvih ključnih odluka ne konzultiraju s nama obrtnicima

N

a Braču imamo oko 270 ugostitelja, iako je točan broj teško odrediti jer se ugostiteljski objekti često zatvaraju i otvaraju. U posljednje vrijeme zabrinjava trend zatvaranja zbog posljedica krize i pada kupovne moći potrošača. Inače, stanje u obrtništvu nije dobro. Osim krize obrtnike opterećuju i propisi jer se donositelji zakona i oni koji propisuju namete u pravilu nikad prije donošenja ključnih odluka ne konzultiraju s nama obrtnicima. Stoga imamo osjećaj da se sve radi samo s jednim ciljem - da se obrtnicima i ugostiteljima uzmu novci, a ne da nam se olakša poslovanje i napravi kvalitetan iskorak u ponudi. U našem bračkom udruženju imamo pozitivno ozračje jer su na čelo došli mlađi ljudi koji imaju drugačiju i napredniju, odnosno moderniju viziju razvoja obrtništva. Pomaci su vidljivi, unatoč činjenici što je biti ugostitelj na otoku puno teže nego na kontinentu jer nam je zbog troškova brodskog i trajektnog prijevoza sve skuplje. Zatim, tu je najnoviji slučaj mogućeg zatvaranja Zračne

luke Brač, što se nikako ne bi smjelo dogoditi jer bi to unazadilo turističku ponudu otoka. Puno nam je skuplja i opskrba, i radna snaga, i namirnice. Skuplji su nam i građevinski zahvati na objektima. Čak su i manifestacije koje okupljaju veći broj ljudi puno posjećenije na kopnu nego na otoku, i to upravo zbog dostupnosti. Za ugostitelje na Braču dodatni problem svakako leži u činjenici što je turistička sezona kratka. Moj restoran je od prošle godine napustio

Biti ugostitelj na otoku puno je teže nego na kontinentu jer je sve skuplje sezonski rad, tako da radimo čitavu godinu. Uz teške napore uspijevamo se pokrivati u zimskim mjesecima i poslovati bez gubitaka, na tzv. pozitivnoj nuli. Dobit nam je to što zadržavamo dio radnika koji su nam bitni kada sezona krene. Osobno, ispunjava me i to što zbog toga pet obitelji ima primanja čitave godine. Međutim, osnovni problem, prema mom mišljenju, je loša kate-

gorizacija ugostiteljskih objekata. Čak i ono što je pravilnikom definirano za pojedinu kategoriju ugostiteljskih objekata ne primjenjuje se pa se više ne zna što je agrodomaćinstvo, što fast food, što konoba, što pizzerija, a što restoran jer svi prodaju sve. To kvari sliku gastronomske ponude cijele destinacije. Uz to i OPG-i imaju sličnu ponudu kao i restorani, što direktno ugrožava poslovanje restorana koji imaju mnogo strože i skuplje uvjete poslovanja. Svake godine kao predsjednik Ceha ugostitelja otoka Brača organiziram sastanak inspektora

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

i ugostitelja gdje ukazujemo na stvari koje je nužno napraviti kako bi se ugostitelji tijekom sezone što manje kažnjavali. Mišljenja sam da kažnjavanje ne bi trebalo biti sredstvo punjenja proračuna nego odgojna mjera kojoj cilj treba biti podizanje kvalitete ugostiteljske usluge. Ukratko, velik nam je problem nelojalna konkurencija, kao i regulativa, što nastojimo mijenjati lobirajući kroz svoja udruženja kako bi se regulativa prilagodila stvarnom stanju. Na neke stvari uspijemo utjecati, na neke ne. Smatram da je određen pomak napravljen i smanjenjem stope PDV-a na 10 posto, što je još uvijek viša stopa nego što je imaju naše kolege iz konkurentskih turističkih zemalja. Ne treba smetnuti s uma da naši ugostitelji plaćaju i porez na potrošnju u iznosu od tri posto. Smanjenje PDV-a u Francuskoj na sedam, a u Španjolskoj na pet posto rezultiralo je time da se otvorilo više ugostiteljskih objekata, da su postojeći bolje radili i da je država uprihodila više sredstava nego kada je porezna stopa bila veća. Svi su bili na dobitku.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Direktor: Nikola Baučić Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr


4

TEMA TJEDNA

*vijesti

Privredni vjesnik Broj 3772, 8. travnja 2013.

( oko 130.000 ha

planira se zasijati u Osječko-baranjskoj županiji

Porasli prihodi od turizma Prema podacima Hrvatske narodne banke, prošle su godine prihodi od turizma iznosili 6,83 milijarde eura što je 3,2 posto više nego 2011. Udio prihoda od putovanja u BDP-u iznosio je 15,4 posto, što predstavlja blagi rast udjela u odnosu na godinu ranije. Velike štete, malo osiguranja od poplave U Hrvatskoj se još zbrajaju velike materijalne štete od poplave kojom su ugrožene velike površine sjeverozapadne Hrvatske, Pokuplje, Posavlje kao i područje doline Neretve. No, stručnjaci Croatia osiguranja upozoravaju da je u Hrvatskoj osigurano samo 23,61 posto registriranih kućanstava. Osiguranjem stvari kućanstva koje građanima nudi Croatia osiguranje obuhvaćena je zaštita kućanstava od čak 14 najčešćih opasnosti, među kojima je i poplava i bujica. Interklima, Graditeljstvo i Obrtništvo na ZV-u

Na Zagrebačkom velesajmu se od 9. do 13. travnja održavaju sajmovi Interklima, Graditeljstvo i Obrtništvo. U okviru Interklime, posvećene opremi za grijanje, hlađenje, klimatizaciju i obradu pitkih voda, održat će se i 22. međunarodni simpozij o grijanju, hlađenju i klimatizaciji te 11. konferencija o termografiji. U okviru Graditeljstva održat će se dani graditelja i arhitekata, te prezentacije energetski učinkovite izgradnje. Zemlja partner Obrtništva je Maroko, a tijekom sajma održat će se Hrvatski obrtnički forum - tradicionalni susret obrtnika i predstavnika Vlade.

( 30.000 ha

trebalo bi se zasijati šećernom repom

PROLJETNA SJETVA 2013. – PROBLEMI TVORNICE POD OTVORENIM NEBOM

Poljoprivrednici opet gle Dok su prošle godine u ovo doba poljoprivredni proizvođači vapili za svakom kapi kiše, odnosno sunca i prestankom oborina Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

I

u idealnim ekonomskim, tehnološkim i melioracijskim uvjetima, rad u poljoprivredi bitno je određen klimatskim, odnosno meteorološkim uvjetima. Nema te “tvornice” koja poslu-

Gotovo dvije trećine “proljetnih” površina, odnosno oko 63 posto, trebalo bi biti zasijano kukuruzom je pod otvorenim nebom koja se nije susrela s tim problemom. Da je tako, najbolje svjedoči usporedba s uvjetima prošlogodišnje i sadašnje proljetne sjetve. Naime, dok su prošle godine u ovo doba poljoprivredni proizvođači vapili za svakom kapi kiše, odnosno vlage u zemlji, sada jednako tako vape za svakom zrakom sunca i prestankom oborina. Konkretno, na području čitave kontinentalne Hrvatske u prva tri mjeseca ove godine palo je više kiše (ili snijega) nego što je prošle godine zabilježeno tijekom pola godine. Ovisno o kvaliteti i propusnosti, tla su natopljena vlagom, a osim toga prevladavaju i nimalo proljetne temperature zraka i tla. “Dugo nismo imali tako teško razdoblje u vrijeme kada bi se intenzivno trebala odvijati proljetna sjetva. U vremenski normalnijim uvjetima već bi davno trebale biti

zasijane jare kulture poput zobi, ječma ili stočnog graška, kao i šećerna repa. Nažalost, do sada su zasijane tek simbolične površine od planiranih oko 130.000 hektara samo na području Osječko-baranjske županije”, kaže Ernest Nad iz Hrvatske godpodarske komore-ŽK Osijek. Kada je riječ o ovoj “najpoljoprivrednijoj” hrvatskoj županiji, za proljetnu je sjetvu ostalo nešto manje površina nego što je to uobičajeno jer je prošle jeseni zasijano nešto više pšenice, budući da su prošlojesenski uvjeti pogodovali proizvođačima ozimih kultura. Loše, ali ne katastrofično Kad je riječ o strukturi proljetne sjetve, prema prvim planovima uvjerljivo će najveći udjel imati kukuruz (merkantilni i sjemenski). Gotovo dvije trećine “proljetnih” površina, odnosno oko 63 posto, trebalo bi biti zasijano ovom kulturom koja na domaćem i inozemnim tržištima zadržava postojane i pristojne cijene i veliku potražnju. Slični tržišni uvjeti vrijede i za uljarice (suncokret i soja). K tome, uz atraktivnu cijenu suncokreta, ova kultura najbolje podnosi sušu koja je prethodnih godina ozbiljno ugrozila prinose ostalih proljetnih kultura. S obzirom na aktualne vremenske uvjete, najviše neizvjesnosti je oko sjetve šećerne repe. Stoga je pitanje hoće li proizvođači repom zasijati 30.000 hektara koliko se planiralo ove sezone zasijati u Hrvatskoj.

No, usprkos pojedinim senzacionalističkim medijskim napisima tipa “Hrvatskoj prijeti nestašica hrane” i struka i proizvođači tvrde suprotno. Naravno, uvjeti za sjetvene poslove u poljoprivre-

di su daleko od idealnih, ali ipak nisu katastrofični. Tako dr. Antun Jambrović, znanstveni savjetnik na Poljoprivrednom institutu Osijek, tvrdi da kada je riječ o sjetvi kukuruza, soje ili sun-

Isplate poticaja u roku Nakon što je Ministarstvo poljoprivrede u ožujku poljoprivrednicima isplatilo 50 posto poticaja, ostatak će biti isplaćen prema ranije utvrđenom roku, odnosno do 30. lipnja ove godine – potvrdio je Ante Pezo, ravnatelj Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Bit će to ujedno i posljednja isplata poticaja hrvatskim poljoprivrednicima prema dosadašnjim kriterijima, odnosno prije ulaska Hrvatske u EU. Rečeno je to na sastanku Strukovne skupine biljne i stočarske proizvodnje ŽK-a Osijek organiziranom u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i Agencijom za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a u povodu provedbe plana proljetne sjetve 2013. godine.

cokreta, unatoč sadašnjim vremenskim neprilikama sve je još uvijek pod kontrolom i u granicama normale jer sjetva treba početi tek kada je tlo dovoljno ugrijano. “Stoga još uvijek možemo biti optimisti unatoč činjenici da je snijeg u Slavoniji pao i prvih dana travnja. No, budući da se prema prognostičarskim najavama uskoro mogu očekivati uobičajene proljetne temperature, sve se stigne obaviti u odgovarajućim agrotehničkim rokovima”, ističe Jambrović dodajući kako svaka medalja ima dva lica. Tako je prednost ovakvog stanja u tome što nakon dvije izrazito sušne godine ima-


5

www.privredni.hr Broj 3772, 8. travnja 2013.

( 1750 ha

( do 50%

Vupik planira zasijati kukuruzom

visine kredita jamči HAMAG

HAMAG INVEST

daju – u nebo

Podržane investicije vrijedne 462 milijuna kuna

vlage u zemlji, sada jednako tako vape za svakom zrakom

HAMAG Invest je na svojoj internetskoj stranici objavio imena poduzetnika koji su dobili jamstva za kredite

peraturi tla. Naime, prvih dana travnja nigdje u kontinentalnom dijelu Hrvatske nije zabilježena temperatura tla veća od sedam stupnjeva, a to su uvjeti koji ne omogućavaju klijavost sjemena. K tome, zbog velikih nakupina vode na površini tla i velike vlažnosti, poljoprivredna mehanizacija uopće ne može ući na prošle jeseni pripremljene oranice.

mo obilne oborine koje bi trebale stvoriti zadovoljavajuću zalihu vlage u tlu. Naravno, pod uvjetom da niske temperature ne potraju tijekom travnja. Jer, ne radi se samo o temperaturi zraka, nego i o tem-

Sve je spremno, ali... Slični problemi muče kako najmanje, tako i najveće poljoprivredne proizvođače u Slavoniji. Kako je za Privredni vjesnik izjavio Davor Bošnjaković, direktor Vupika, sve Vupikove površine poorane su u jesen u optimalnim uvjetima vlažnosti tla, pri čemu je pred oranje tlo pognojeno fosfornim i kalijevim gojivima, te dijelom dušika. Na površinama namijenjenima sjetvi šećerne repe jesenas je zatvorena brazda. Međutim, dosadašnja vlažnost tla ove godine nije dozvoljavala ulaz u zatvaranje brazde, predsjetvenu pripremu i sjetvu čak ni na takvim površinama koje su proš-

le jeseni pripremljene prema najboljim pravilima struke. “Budući da je prvih dana travnja palo novih pedesetak milimetara oborina, početak radova moramo odgoditi za daljnjih desetak dana. No, to treba uzeti s rezervom. Da bi strojevi mogli ući u oranice, potreban je potpuni prestanak oborina, povećanje temperature i proljetni vjetrovi”, kaže Bošnjaković, dodajući kako su ovoga proljeća postali pravi stručnjaci za analizu prognostičkih kara-

Još uvijek možemo biti optimisti. Dođu li uskoro najavljene uobičajene proljetne temperature, sve se stigne obaviti, kaže dr. Antun Jambrović ta. Inače, u Vupiku ovoga proljeća planiraju zasijati 1150 hektara šećerne repe, 600 hektara suncokreta, 1750 hektara kukuruza, te oko 200 hektara različitog krmnog bilja (lucerne, sudanske trave i sirka).

Ugrožene i ozime kulture Previše vlage i niske temperature ugrožavaju i razvoj pšenice i ostalih jesenskih ozimih kultura. Prema riječima dr. Georga Dreznera s osječkog Poljoprivrednog instituta, pšenice su se zbog ranijih visokih temperatura već raskalile i počele vegetirati, a onda je došlo razdoblje niskih temperatura. K tome je onemogućena i prva prihrana pšenice, a datumski se već trebalo krenuti i u drugu. “Ovakvi uvjeti pogodni su i za razvoj bolesti budući da je zbog ranijih visokih temperatura stvorena prilična vegetativna zelena masa pšenice. U uvjetima sadašnjih velikih količina oborina, stvaraju se idealni uvjeti za djelovanje raznih bolesti koje mogu oštetiti postojeću bujnu zelenu vegetativnu masu pšenice. Zbog svega toga je važno da poljoprivrednici, čim im to uvjeti omoguće, pristupe suzbijanju korova herbicidima”, objašnjava Drezner.

H

rvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije u prvom je kvartalu jamstvenim programima poduprla investicije vrijedne 462 milijuna kuna. U istom razdoblju prošle godine preko HAMAG-a je investirano 128 milijuna kuna. Sličan trend bilježi i broj izdanih jamstava. Lani je izdano 31, a u prva tri mjeseca ove godine već 123. U nastojanju da potakne poduzetnike da još više koriste novac koji im je na raspolaganju, HAMAG Invest je na svojoj internetskoj stranici objavio imena poduzetnika koji su dobili jamstva za kredite. “To je u skladu s europskim standardima. Od 2014. godine tako ćemo raditi i za sve korisnike europskih fondova”, rekao je Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG Investa. Liović je dodao da građani imaju pravo znati kako se troši državni novac, a tako će moći pratiti i način na koji država potiče poduzetničke ideje. S objavom podataka složile su se i banke i korisnici pa se ne radi o otkrivanju bankarskih ili poslovnih tajni. “Ne vidim razloga da sve državne institucije koje na sličan način ne daju jamstva ili poticaje, ne objave te podatke”, istaknuo je Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta. Njegovo ministarstvo među prvima je na svojim stranicama objavilo imena dobitnika poticaja iz programa Poduzetnički impuls. “Odmah je netko primijetio da je poticaje za poduzetnike-početnike do-

Prijavite administrativnu barijeru Investitorima HAMAG želi pomoći i nakon odobravanja jamstva za investicijski kredit. Svatko tko nailazi na administrativne teškoće pri realizaciji ulaganja može ih prijaviti na internetskoj stranici HAMAG-a. U agenciji će razmotriti svaki takav slučaj i pomoći poduzetniku da preskoči prepreku, osobito ako se utvrdi da je prigovor bio opravdan. bio čovjek koji već odavno ima svoju tvrtku. Osnovao je posebno poduzeće da bi uzeo poticaje. Nakon provjere i ja sam vidio da je riječ o vinaru čija sam vina pio još prije 15 godina. Stoga je javnost objave dobra jer pruža mogućnost da se otkriju i isprave pogreške”, rekao je Maras. Ove godine očekuje se 500 jamstava U prvom valu na web stranici HAMAG Investa objavljena su imena 58 tvrtki koje su dosad dobile jamstva. Popis će se stalno dopunjavati, a Maras očekuje da će do kraja godine HAMAG izdati čak 500 jamstava. HAMAG jamči do 50 posto visine kredita koji odobrava poslovna banka. U objavljenom popisu ima obiteljskih gospodarstava, većih i manjih poljoprivrednih tvrtki, trgovaca i građevinara sve

do poduzeća iz tekstilne industrije i djelatnosti male brodogradnje. Odobrena jamstva sežu od 92.000 do

U prvom valu na web stranici HAMAG Investa objavljena su imena 58 tvrtki koje su dobile jamstva 6,4 milijuna kuna. HAMAG-ova internetska stranica sadrži i kalkulator poticaja za investicijske projekte. Potencijalni ulagači tu mogu provjeriti koliko bi mogli dobiti od države ako otvaraju nova radna mjesta, kupuju strojeve, nabavljaju licence, ulažu u patente... Informativni kalkulator izračunat će im visinu poticaja i u skladu sa županijom u kojoj se namjerava ulagati. (I.V.)


6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3772, 8. travnja 2013.

420 t sira ( Erdutski vinogradi ZAVRŠAVAJU PRVE PREDSTEČAJNE NAGODBE

lani proizvela Sirana Gligora, od čega paškog oko 60 t

prošli ciljnu crtu

Nagodbom smo predložili odgođeni povrat svojih dugovanja, ali u punom iznosu. Jedino smo zatražili da nam se otpišu kamate, kaže Goran Dumančić, predsjednik Nadzornog odbora Erdutskih vinograda Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr Kada je 1. listopada prošle godine stupio na snagu Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, mnogi su ga dočekali s nevjericom tvrdeći kako je to još jedan u nizu zakona koji se donose, ali se neće provoditi. Nepunih šest mjeseci poslije, sve je više hrvatskih tvrtki koje su pred završetkom tog prilično iscrpljujućeg posla u kome je nužan čvrsti dogovor mnoštva zainteresiranih strana u svakom pojedinačnom slučaju: vlasnika tvrtki, radnika, države, banaka, dobavljača... Jedna od prvih tvrtki, kako je to na nedavnom ProInvestu u Osijeku istaknuo zamjenik ministra financija Boris Lalovac, koja je prošla ciljnu crtu su i Erdutski vinogradi. Prema riječima Gorana Dumančića, predsjednika Nadzornog odbora Erdutskih vinograda, oni su među prvima krenuli u postupak predstečajne nagodbe želeći iskoristiti to što je država pružila ruku poduzetnicima i pomogla s odgodama i određenim prebijanjima. “Nismo našim dobavljačima željeli predložiti smanjenje njihovih potraživanja za 50 ili više posto jer bi to štetilo poslovanju mnogih od njih. Smatram kako je cilj stečajnih nagodbi spašavanje poduzeća. Stoga smo nagodbom predložili odgođeni povrat svojih dugovanja, ali u punom iznosu. Jedino smo zatražili da nam se otpišu kamate. Takav naš prijedlog je prihvaćen i nagodba je dobila potporu od 95,8 posto. U svim segmentima smo nastojali biti realni i

Ivan Gligora, Sirana Gligora, Kolan, otok Pag

Nemamo nika Imamo svakodnevne primjere devastacije pašnjačkih površi najam stočarima uz simboličnu cijenu Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S

Dogodine puni urod Optimizam za buduće poslovanje u Erdutskim vinogradima temelje na višegodišnjim ulaganjima u buduću proizvodnju, kao i na podacima iz prva tri mjeseca ove godine kada je prodaja povećana za desetak posto. K tome, puni urod grožđa sa 463 hektara vinograda očekuju 2014. godine. Uz prosječan prinos i kvalitetu, godišnja proizvodnja vina će se kretati između 3,5 i četiri milijuna litara. Osim toga, nedavno su prve pošiljke vina poslali u Poljsku te očekuju povratnu informaciju i, vjerojatno, sklapanje novog izvoznog posla. Pored Poljske, u Erdutskim vinogradima izvozne poslove planiraju u Bosni Hercegovini, Ukrajini i Švedskoj. nismo gledali samo svoju korist nego smo u postupku predstečajne nagodbe nastojali u koordinaciji sa svima napraviti dobru stvar. Pri tome sam se i osobno, kao vlasnik, odrekao mnogih potraživanja”, kaže Dumančić. Sada im je zaduženost pala na trećinu ranijeg iznosa. Dobili su predah od godinu dana s rokom povratka dugovanja od pet, a od banke i nešto više godina. Završetkom predstečajne nagodbe potvrđeni su i novi odnosi u Erdutskim vinogradima budući da je tvrtka dobila ozbiljnog strateškog partnera. Potpuna obnova nasada “Riječ je o Zavodu za ekonomiku, projektiranje i programiranje razvoja, osječkoj tvrtki s 30-godišnjim iskustvom. Među ostalima, u toj su tvrtki brojni nekadašnji stručnjaci i menadžeri bivšeg IPK-

a Osijek. Zavod ulaže značajna sredstva u završetak naše investicije koja nas je i dovela do predstečajnog postupka. Naime, riječ je o investiciji vrijednoj desetak milijuna eura,

Završetkom predstečajne nagodbe tvrtka je dobila ozbiljnog strateškog partnera a obuhvatila je potpunu obnovu 400 hektara vinograda. Zapravo, kompletnu obnovu naših nasada. K tome, riječ je i o nekoliko tehnoloških zahvata u samoj proizvodnji”, objašnjava Dumančić, dodajući kako su time odlučili definitivno odustati od prodaje Erdutskih vinograda strancima ili bilo kome drugome. Procjenjuju kako mora doći vrijeme kada će se proizvodnja i proizvođači opet cijeniti.

Ivanom Gligorom, jednim od najpoznatijih i najznačajnijih proizvođača sira u Hrvatskoj, čiji su sirevi i on osobno dobili niz međunarodnih i domaćih nagrada, razgovarali smo o planovima njegove tvrtke, značaju paškog sira, problemima u proizvodnji, stanju na tržištu te poslovanju poduzetnika na otocima. Prekretnica u radu njegove tvrtke je 2010. godina, kada je Sirana Gligora u Kolanu na otoku Pagu otvorila nove pogone, čime je značajno proširila kapacitete proizvodnje. Kakva je bila prošla poslovna godina za Siranu Gligora? - Zadovoljni smo lanjskim poslovnim rezultatima jer smo nastavili s trendom rasta koji imamo svake godine. Tako smo prošle godine proizveli oko 420 tona sira, od čega paškog oko 60 tona. Inače, imamo desetak vrsta sireva, a kada bismo računali i različita pakiranja, onda bi taj broj bio višestruko veći. Imamo i malo ekskluzivnije sireve s raznim dodacima, primjerice tartufima, ružmarinom, bučinim košticama... Uglavnom, to je široki spektar proizvoda. Inače, mlijeko isključivo nabavljamo u Hrvatskoj. Pretprošle godine smo imali povećanje prometa za 80 posto, a prošle za 30 posto u odnosu na godinu prije. To je očekivana posljedica otvaranja novog pogona.

Je li završena investicija u novi pogon? - U novi pogon se još uvijek ulaže, a do sada smo uložili više od 3,5 milijuna eura. Otprilike polovinu smo uložili u opremu, a ostatak se odnosi na građevinske radove. Pogon nam sada ima proizvodni kapacitet od oko 600 tona sira godišnje. Povukli smo i 7,9 milijuna kuna iz SAPARD-a i taj smo novac proslijedili poslovnoj banci kako bismo umanjili glavnicu kredita. Naša nova sirana je jedna od najmodernijih u Hrvatskoj. Sastoji

Činjenica je da vrhunski proizvodi imaju svoje kupce jer im kvaliteta opravdava visoku cijenu se od proizvodnog dijela u prizemlju, zrionice u podrumu te ureda i kušaonice sira na katu. Površina joj je 1800 četvornih metara, a koncipirana je kao funkcionalna i učinkovita cjelina. U proizvodnji se uz prijam mlijeka nalazi prijamni laboratorij s opremom za ispitivanje kakvoće sirovog mlijeka. U blizini sirane nalazi se i trgovina s našim proizvodima. Kakvo je sada stanje na tržištu? - Izvozimo oko 10 posto naše proizvodnje, a za skoriju budućnost imamo i mnogo veće ambicije. Naš cilj je povećanje izvoza te povećanje i osnaživanje vlastitog maloprodajnog kanala. Iz tog razloga smo do sada

otvorili trgovine u Splitu, Zagrebu, Rijeci, dvije u Zadru... Uskoro ćemo otvoriti još jednu u Zagrebu i nastojat ćemo taj segment prodaje povećavati. U Kolanu imamo od ranije maloprodajni prostor. Zapošljavamo oko 40 radnika, a u posao je uključena čitava obitelj. Koliko ste zadovoljni nabavom sirovine? - Problem kozjeg i ovčjeg mlijeka od kojeg se i dobivaju proizvodi s višom dodanom vrijednošću je mužnja. Prije par mjeseci u našoj sirani je organiziran jedan međunarodni seminar na kojem je predavanje održao vodeći španjolski stručnjak za mljekarstvo, ovčarstvo i kozarstvo. Na tom sam seminaru uka-


INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3772, 8. travnja 2013.

( više od 3,5 mil € ( oko 600 t sira godišnje do sada uloženo u novi pogon

proizvodni kapacitet novog pogona

kve koristi od šikara na koje se pretvaraju u građevinske zone. Osim toga, državno bi zemljište trebalo davati u To svima nama mora biti jasno i farmeri, odnosno proizvođači mlijeka, moraju dobro živjeti od prodaje mlijeka. To je svima u interesu. U protivnom ćemo ostati bez mlijeka i morat ćemo ga uvoziti.

zao na gorući problem loše organiziranog ovčarstva i kozarstva u Hrvatskoj. Doduše, u Hrvatskoj imamo još uvijek određen broj ovaca, ali se one rijetko muzu, osim možda na Pagu. Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da populacija koja se bavi uzgojem ovaca i koza iščezava i stari. Kao ozbiljna zemlja tre-

bali bismo o tome voditi više računa. Pogotovo bi se mi prerađivači mlijeka morali angažirati kako bi se takvo stanje promijenilo, ali i država bi trebala u tome pomoći. No, smatram da se ništa pozitivno ne poduzima u tom smjeru, nego se, naprotiv, mnoge stvari poduzimaju kako bi se dodatno pogoršala situacija.

Za otoke je potrebna posebna i poticajna politika

Kao poduzetnik koji dolazi s otoka, kako gledate na razvoj otoka? - Prema otocima i otočanima mora se voditi posebna i poticajna politika ako se stanje želi promijeniti na bolje. Zamislite da Hrvatska ostane bez paškog sira ili nekog drugog otočnog proizvoda. Mislim da bi to prije svega bilo sramota. Smatram da bi i inspektori morali biti tolerantniji prema urednim gospodarstvenicima koji nehotice naprave neku grešku na etiketi. Takve male propuste nije pametno sankcionirati. Nisam baš zadovoljan općenitim odnosom prema poduzetnicima u Hrvatskoj.

Možete li navesti primjere loše politike? - Imamo svakodnevne primjere devastacije pašnjačkih površina koje se pretvaraju u građevinske zone. Osim toga, državno bi zemljište trebalo davati u najam stočarima uz simboličnu cijenu. Ovako nemamo nikakve koristi od šikare koja je pogodna za požare. I danas se možete uvjeriti da ispod šikara koje su izgorjele u požaru imate suhozide što dokazuje da je nekada bilo sve obrađeno ili prilagođeno ispaši stoke. Svaka vrtača nekada je bila obrađena. Mi prerađivači mlijeka i proizvođači trebamo davati inicijative da se nešto promijeni, a na državi je da povlači poteze. Bez dobrih farmera nema ni dobrih proizvođača sira.

Kakva je kvaliteta domaćeg mlijeka, s obzirom na nedavne afere u vezi s aflatoksinom? - Mislim da je sve to prenapuhano te da je, vjerojatno, toga bilo i prije. Iz tog razloga toj aferi ne bih pridavao toliko značenje. Da me se ne bi krivo shvatilo, hranu je potrebno kontrolirati, ali neke stvari nisu toliko značajne kako se to na prvi pogled čini. Kvaliteta treba biti neupitna, ali se ne smije širiti panika. Mi smo odmah po izbijanju afere dali uzorke na testiranje i potvrdilo nam se da je kod naših kooperanata aflatoksin u dopuštenim granicama. To je vjerojatno stoga što naši kooperanti svoju stoku hrane zdravom hranom. Što bi se trebalo učiniti kako bi se smanjila siva ekonomija u proizvodnji sira? - Vjerojatno će se siva ekonomija smanjiti. Nešto se i postiglo u tom smislu s obzirom na to da su organizirana obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Osim toga, educirani su i mali proizvođači koji su dosta uložili u opremu. A kako mi u Hrvatskoj ponekad znamo pretjerivati, ne bih se iznenadio kad bi netko konstatirao da se kvalitetan sir proizvodi jedino u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, što

nije točno jer i veliki proizvođači imaju vrlo kvalitetne proizvode. Prati li kod nas cijena kvalitetu? - Osobno se ne mogu potužiti. Mi proizvodimo vrhunske paške sireve koji, doduše, nisu jeftini. Činjenica je da vrhunski proizvodi imaju svoje kupce jer im kvaliteta opravdava visoku cijenu. Najveći problem hrvatskog tržišta je nelikvidnost i da nema turističke sezone, propali bi mnogi proizvođači. Hrvati inače jedu relativno malo sira, a stranci naš sir obožavaju. Što očekujete od ulaska u EU? - Konkretno, mi u našoj sirani očekujemo puno i planiramo značajniji proboj na to tržište. Doduše, moguće je da će proizvođači većih količina sira imati i određenih problema ako se budu natjecali u nižem cjenovnom razredu. Uglavnom, mi ne očekujemo pad prometa, a planiramo i daljnji rast. Prije tri godine završili smo s investicijom u proizvodnju, a u narednom razdoblju namjeravamo se više posvetiti investiranju u maloprodaju i tržište. Kakav je značaj paškog sira? - Riječ je o najpoznatijoj i vjerojatno najkvalitetnijoj autohtonoj vrsti sira u Hrvatskoj. Njegova kvaliteta nije upitna. To je vrhunski proizvod čija je budućnost sigurna i koji će svoju pravu vrijednost tek dokazati na europskom tržištu.

7

*vijesti DOP je uspješno poslovanje Hrvatska udruga poslodavaca od prošle je godine sjedište UN inicijative Global Compact Hrvatska čime promiče princip društveno odgovornog poslovanja (DOP) među svojim članovima. Tvrtke koje poštuju načela Global Compacta, imaju bolju poziciju u međunarodnom poslovnom okruženju te mogućnost prepoznavanja potencijalnih komparativnih prednosti i razvijanja svoje konkurentnosti. Frizerski festival Hairstyle News Jubilarni, 10. međunarodni frizerski festival Hairstyle News 2013 održava se od 5. do 7. travnja u Hotelu Lone, u Rovinju. Festival će u sklopu okruglog stola okupiti etablirane frizerske stručnjake iz Hrvatske i Slovenije koji će se baviti i aktualnim pitanjima porezne regulative u frizerskom poslovanju u Hrvatskoj i Europskoj uniji, fiskalizacije u frizerskim salonima te novog Zakona o obrtu. Hrvatska obrtnička komora zalaže se za uvođenje snižene stope PDV-a od 10 posto.

Mercator u projektu Okusi domaće Trgovački lanac Mercator-H pokrenuo je projekt Okusi domaće čiji je cilj uoči ulaska Hrvatske u EU potaknuti očuvanje autohtonih i tradicionalnih načina pripreme hrane te proizvodnju lokalnih malih poljoprivrednika. U prvoj fazi akcije, od 4. do 17. travnja, pažnja će biti usmjerena na tradicionalne načine pripreme kruha, druga će faza, od 25. travnja do 16. svibnja, biti posvećena domaćem svježem mesu, a treća, od 23. svibnja do 13. lipnja, domaćem voću i povrću. Kampanji se pridružila i jedna od najpoznatijih hrvatskih stručnjakinja za prehranu Donatella Verbanac.


8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3772, 8. travnja 2013.

( 17,3 mil €

( još 4,65 mil kn

vrijednost 7 ugovorenih infrastrukturnih projekata

treba za izradu projektne dokumentacije

Hrvatski projekti za financiranje iz EU fondova

Projekti javne poslovne i turističke infrastrukture U prvoj fazi pripreme obrađena su 32 velika regionalna projekta, vrijedna 700 milijuna eura. Od toga je u drugu, finalnu fazu ušlo sedam projekata, a u tijeku je javni poziv za novi krug prijave regionalnih razvojnih projekata Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

govori o sufinanciranju projektne dokumentacije za sedam projekata javne poslovne i turističke infrastrukture, ukupno vrijednih 17,3 milijuna eura, potpisani su proteklog tjedna u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Za izradu projektne dokumentacije treba uložiti još 4,65 milijuna kuna za što će 85 posto sredstava ili 3,96 milijuna kuna izdvojiti Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a. Do sada je to ministarstvo uložilo 282.050 kuna za razradu investicijskog ciklusa i projektne ideje, a daljnja tehnička pomoć za izradu studije izvedivosti, analize troškova i koristi te analize potencijalnih elemenata državnih potpora za sedam projekata procjenjuje se na još 550.850 kuna i očekuje se

da će se provesti do kraja srpnja. Program pripreme i provedbe EU projekata od 2014. do 2020. godine pokrenulo je lani Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a kako bi potaknulo sve zainteresirane na izradu projekata te ujedno pomoglo lokalnim jedinicama uprave i samouprave u pripremi domaćih projekata za apliciranje na natječaj za dobivanje sredstava iz europskih fondova. “Ove nam je godine na raspolaganju oko 450 milijuna eura iz tih fondova, dok se sljedeće godine očekuje oko milijarda eura”, rekao je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a. Do sada su u prvoj fazi pripreme hrvatskih projekata za europske fondove obrađena 32 velika regionalna projekta ukupne vrijednosti 700 milijuna eura. Od toga je u drugu, finalnu fazu ušlo

sedam projekata, a u tijeku je javni poziv za novi krug prijave regionalnih razvojnih projekata. Projekti okrenuti novim tehnologijama Prvi od sedam projekata koji su ušli u finalnu fazu za dobivanje sredstava EU-a je projekt vrijedan 2,3 milijuna eura za izgradnju centra izvrsnosti za obnovljive izvore energije, specijalizacija za biomasu, u industrijskoj

zoni Bjeliš u Slavonskom Brodu gdje će se ispitivati kvaliteta proizvoda od biomase i onih proizvoda koji koriste biomasu. Drugi projekt je izgradnja i opremanje pomorsko-inovacijskog centra iNAVIS u Šibeniku za razvoj aluminija, vrijedan 1,2 milijuna eura. U izgradnju turističko-rekreacijskog centra JezeroRužica Grad-Hercegovac utrošit će se četiri milijuna eura, ali i stvoriti nova

Grčić je još jednom pozvao sve zainteresirane da dostave svoje projektne ideje turistička destinacija. Slatkovodni akvarij i muzej o rijekama u Karlovcu četvrti je projekt koji ulazi u završnu fazu, a u njegovu će se izgradnju uložiti također četiri milijuna eura. Stvaranje preduvje-

ta za održivu podršku razvoja konkurentnosti i daljnji razvoj tehnološke infrastrukture u sjeverozapadnoj Hrvatskoj peti je projekt vrijedan 2,3 milijuna eura: prema tom projektu, dvorac Bračak iz 18. stoljeća prenamijeniti će se u energetski centar. U prostoru bivše vojarne u Čakovcu otvorit će se centar znanja, a taj je projekt vrijedan 3,5 milijuna eura. Sedmim projektom, za 3,5 milijuna eura, izgradit će se razvojni centar i tehnološki park Križevci. “Poticanje navedenih projekata nova je prilika za kreativnost i stvaranje kvalitetnih projekata za financiranje iz europskih fondova, posebice onih okrenutih novim tehnologijama, što je ujedno i jedan od ciljeva EU-a”, zaključio je Grčić, pozvavši još jednom sve zainteresirane da dostave projektne ideje kako bi oni najkvalitetniji dobili pomoć Ministarstva.

Kulturno-turistički projekti za Europu

Obnavljamo tvrđave, gradimo kuću bajki... Dvadesetak hrvatskih kulturno-turističkih projekata koji su dobili ili još uvijek čekaju sredstva iz fondova Eu-

ropske unije u fazi su izrade, razrade, a neki su i pri samom završetku. Ministarstvo kulture tim projektima pomaže na financijskoj razini što znači da daje sredstva za izradu projektne dokumentacije. “Ministarstvo ne može biti tražitelj ili nositelj nekog projekta, nego može samo pomagati u njegovoj reali-

zaciji, dok pravi poticaji dolaze iz lokalne zajednice i raznih institucija. No, oni koji žele aplicirati za sredstva EU-a tada trebaju napraviti svoj originalan projekt”, rekla je Andrea Zlatar Violić, ministrica kulture, na prošlotjednoj prezentaciji sedam projekata za financiranje sredstvima iz EU fondova. Povod toj prezentaciji bilo je

potpisivanje ugovora o izvođenju radova na projektu obnove Maškovića hana i gospodarske revitalizacije mjesta Vrana, prvog projekta Ministarstva kulture koji se u potpunosti financira sredstvima EU-a iz programa IPA 2009. Osim tog projekta, u tijeku izrade je i projekt obnove palače Moise na Cresu. Samo na pripre-

mne radove u tom projektu dosad je utrošeno 2,25 milijuna kuna, a nakon obnove ta će palača postati sveučilišni istraživački centar. Za izgradnju ogulinskog centra za posjetitelje Ivanina kuća bajki namijenjeno je 1,36 milijuna eura, dok se procjenjuje kako će za rekonstrukciju i uređenje kulturno-turističko-podu-

zetničkog i administrativnog kompleksa Benčić u Rijeci trebati uložiti od 300 do 400 milijuna kuna. U Šibeniku će se obnoviti tri tvrđave, i to sv. Nikole, sv. Mihovila i tvrđava Barone, poznatija kao Šubićevac. U tijeku je izrada programa Narodnog muzeja Zadar - Muzej dvije palače te program obnove Tvrđe u Osijeku. (S.P.)


S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3772, 8. travnja 2013.

( 12,7 mlrd kn ( 5,7 mlrd kn porezni dug građana

iznos kamata koje bi se otpisale

Sjednica hrvatske vlade

Končar u Brodotrogir ulaže milijardu kuna Država će otpisati dio potraživanja, a u preoblikovanju Brodotrogira u profitabilno poduzeće sudjelovat će sa 150 milijuna kuna. Još 178 milijuna kuna dat će za podmirivanje očekivanih gubitaka

Igor Vukić vukic@privredni.hr

T

vrtka Kermas energija Danka Končara u idućih pet godina uložit će u restrukturiranje Brodotrogira oko milijardu kuna. Prema ugovoru o preuzimanju tog brodogradilišta, prihvaćenom na prošlotjednoj sjednici Vlade, Kermas energija uložit će ove godine 134 milijuna kuna. U idućoj godini ulažu 310 milijuna kuna, u 2015. godini 293 milijuna, u 2016. godini 264 milijuna kuna. Za ispunjenje obveza iz ugovora Kermas energija dala je korporativno jamstvo i hipoteku na zemljišta koja posjeduje u Istri. Država će otpisati dio potraživanja, a u preoblikovanju Brodotrogira u profitabilno poduzeće sudjelovat će sa 150 milijuna kuna. Još 178 milijuna kuna dat će za podmirivanje očekivanih gubitaka na ugovorenim i planiranim brodovima. U ovogodišnjem je proračunu za tu namjenu izdvojeno 130 milijuna kuna. Iduće godine isplatit će se 150 milijuna kuna, a po-

tom još 50 milijuna kuna. Oko 50 milijuna kuna država će isplatiti i za otpremnine radnicima koji postanu višak. Ugovor države i Kermas energije potvrdila je i Europska komisija. Prema ugovoru, Brodotrogir će smanjiti površinu zemljišta koje se koristi za brodograđevnu djelatnost za 40 posto, odnosno, za 68.000 četvornih metara. No Kermas energija planira na području brodogradilišta i nove djelatnosti. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak objasnio je da će se zbog toga morati mijenjati i

Vlada predlaže da građani porezni dug otplate u 60 rata s godišnjom kamatom od 4,5 posto županijski prostorni plan. Nove djelatnosti potrebne su zbog održivog poslovanja jer je kriza ugrozila osnovnu djelatnost gradnje brodova. Kermas energija, uz ostalo, planira proširiti područje na

kojem bi izgradila marinu i servis za velike luksuzne jahte. Zbog čestih problema s administracijom Končar je inzistirao da se u uvodni dio ugovora ugradi odredba po kojoj bi izmjena prostornih planova imala prioritet i podršku Vlade, i to prema zakonu o strateškim investicijama. Iako taj zakon još nije donesen, Vlada je prihvatila prijedlog. Građanima se otpisuju kamate Nakon što je prošle godine poduzetnicima dva puta ponuđena mogućnost reprogramiranja poreznog duga, na red su došli i građani. Vlada predlaže da građani porezni dug od 12,7 milijardi otplate u 60 rata s godišnjom kamatom od 4,5 posto. Pri tome će otplaćivati samo glavnicu duga, dok bi država otpisala kamate koje su narasle na 5,7 milijardi kuna. Ministar financija Slavko Linić objašnjava da je među dužnicima mnogo građana koji su dug napravili obavljanjem gospodarske djelatnosti, uglavnom u obrtu. Ima i manjih građevinskih poduzetni-

ka i poljoprivrednika. Otpisivanjem kamata mnogi od njih bili bi voljni otplaćivati dospjeli dug, u kojem se nalaze i doprinosi, za njih i njihove bivše radnike. Otplatom duga za doprinose sačuvali bi i buduće mirovine. Kad reguliraju otplatu duga, neki od njih možda će se ponovno početi baviti poslovnom aktivnošću, procijenio je Linić. Zbog ulaska u Europsku uniju izmijenjen je način naplate trošarina na kavu i bezalkoholna pića. Oporezivat će se u trenutku stavljanja u promet, a ne više kod uvoza. Uvode se trošarine i na obične i mineralne vode kad im je dodan šećer ili drugo sladilo. Trošarinu dobiva i bezalkoholno pivo (40 kuna po hektolitru), kao i većina ostalih bezalkoholnih pića. Trošarina na kavu iznosi šest kuna po kilogramu. Na isti iznos smanjena je trošarina na kavu koja se upotrebljava kao sirovina za druge proizvode. Dosad je ta trošarina iznosila 60 kuna. Trošarinama na kavu i sokove državni proračun ove godine prikupit će oko 214 milijuna kuna.

9

Još nema suglasja o porezu na nekretnine

Polako s odlukama o novom porezu SDP i HNS nastavit će razgovore o porezu na nekretnine. Dogovor i politička odluka o tom zakonu nisu doneseni pa će se i dodatno razmatrati efekti zakona. “Naši koalicijski partneri iz HNS-a imaju određene rezerve prema tom zakonu i prema tom konceptu. Mi smo se potpuno razumjeli i nastavit ćemo razgovarati. Ništa nije o glavu, niti nam se pretjerano žuri”, izjavio je prošli tjedan premijer Zoran Milanović. Najveći zagovarač zakona je ministar financija Slavko Linić, koji novcem od poreza na nekretnine želi financirati zdravstveni sustav i tako smanjiti doprinose na plaće. Prijedlog zakona trebao se naći i na sjednici užeg kabineta Vlade. No potpredsjednica Vlade Vesna Pusić javno je opovrgnula da je prijedlog stigao i dodala kako takvog prijedloga “uskoro neće biti”. Njezin stranački kolega, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak rekao je kako svi

znaju stav HNS-a: dok ne bude gospodarskog rasta, porez na nekretnine ne treba uvoditi. Prema objavljenim inačicama poreza na nekretnine, građani bi plaćali više poreza samo ako imaju tri i više nekretnina u vlasništu. Za dvije nekretnine (primjerice, kuću i vikendicu) plaćali bi jednako sadašnjoj komunalnoj naknadi. HNS i SDP se najviše spore oko poreza na gospodarske nekretnine jer bi novi porez vjerojatno povećao poduzetnička davanja. Neslužbeno se saznaje da ministar financija priprema i promjenu poreza na promet nekretnina pa bi se porez plaćao po stopi od tri posto umjesto pet posto kao dosad. No prva nekretnina ne bi bila oslobođena porezne obveze. (I.V.)

*vijesti

TDR lider na tržištu BiH Sa 2,6 milijardi prodanih cigareta u 2012. godini i tržišnim udjelom od 32 posto, Tvornica duhana Rovinj (TDR) je lider na duhanskom tržištu Bosne i Hercegovine. TDR je i jedan od vodećih hrvatskih uvoznika na BiH tržištu, koji u tamošnji proračun godišnje uplaćuje više od 140 milijuna eura. Podravkini stručnjaci protiv izgradnje TE Na inicijativu tvrtke ETwo-Energy proteklog je tjedna održan sastanak predstavnika te tvrtke i stručnjaka iz koprivničke Podravke koji su ponovno izrazili neslaganje s loka-

cijom za izgradnju termoelektrane na biomasu koja bi se trebala graditi pokraj proizvodnih pogona Podravke. Aktivnosti vezane uz dobavu sirovine za termoelektranu i emisije iz nje imat će izravan utjecaj na uvjete rada pogona Podravke što će zahtijevati dodatne investicije, kažu u Podravki. DIV: novi posao za EU tržište Tvrtka DIV sa svojim se proizvodima etablirala kao lider na europskom i svjetskom tržištu, priopćeno je iz te kompanije. Konkurentnost tvrtke na širem tržištu potvrdio je i upravo sklopljeni ugovor između tvrtke iz DIV Grupe, MIN DIV Svrljig a.d., i tvrtke PORR Bulgarija, koja je dio austrijskog PORR koncerna, o ovogodišnjoj isporuci 72.000 betonskih pragova za EU tržište.


10 AKTUALNO Osnovana je Zajednica poslovnih savjetnika

Privredni vjesnik Broj 3772, 8. travnja 2013.

( 5,2 mlrd kn ( oko 6000 lanjski prihodi NTL-a

zaposlenih u svim članicama NTL-a

Poslovanje Narodnog trgovačkog lanca (NTL)

Nije nemoguća misija dobiti EU sredstva Pri Hrvatskoj gospodarskoj komori osnovana je Zajednica poslovnih savjetnika, a cilj njenog rada je stvaranje što boljeg okvira za kvalitetno korištenje EU fondova. Hrvatska je do sada godišnje na raspolaganju imala oko 150 milijuna eura fondovskih sredstava. U prvoj polovini prve godine članstva bit će joj dostupno oko 450 milijuna eura, a u narednim godinama oko 1,1 milijarde eura, plus otprilike 400 milijuna eura iz poljoprivrednih fondova. “Nije nemoguća misija dobiti sredstva iz EU

fondova, ali je nešto zahtjevnija”, kaže Ružica Gelo, direktorica Centra za EU pri HGK-u. “Veliki broj tvrtki neće biti u stanju sam prirediti projekte. Stoga smo na inicijativu pojedinih članica osnovali ovu zajednicu kako bismo osnažili konzalting za rad na pripremi i realizaciji projekata”, ističe Ružica Gelo. Za predsjednicu Zajednice izabrana je Mirjana Samardžić Novoselec. Osim u Hrvatskoj, postoji potencijal razvoja savjetodavnih usluga na području EU fondova i u susjednim zemljama.(B.O.)

Promjena stava Ministarstva financija

Izmjena prijedloga o posebnom porezu na bezalkoholna pića Domaći proizvođači bezalkoholnih pića iznenađeni su promjenom stava Ministarstva financija koje je u posljednji trenutak, pred prošlotjednu sjednicu Vlade, odustalo od smanjenja iznosa posebnog poreza na bezalkoholna pića. Naime, taj se porez trebao smanjiti sa 40 na 30 kuna po hektolitru, a to su predstavnicima industrije nedavno predložili sami predstavnici Ministarstva financija. Tada je Gospodarsko interesno udruženje proizvođača pića Hrvatske (GIUPP) prijedlog smanjenja porezne stope pozdravilo kao mjeru poticanja rasta i razvoja domaće proizvodnje. U GIUPP-u kažu

kako inzistiranje na zadržavanju postojeće stope samo dodatno otežava poziciju domaćih proizvođača koji se zbog visokih državnih nameta nalaze u iznimno teškoj, neravnopravnoj tržišnoj poziciji. Kako kažu u toj udruzi, Hrvatska je jedina zemlja u regiji i jedna od rijetkih u EU-u u kojoj se i dalje plaća poseban porez na bezalkoholna pića. Taj porez iznosi čak 60 lipa na 1,5 litara, a ukupni državni nameti čine oko 50 posto maloprodajne cijene 1,5 litara bezalkoholnog pića. U GIUPP-u ističu kako je inzistiranje Vlade na zadržavanju tako visokih nameta na domaću proizvodnju u neskladu s njenim opredjeljenjem za poboljšanje poslovne klime i poticanje investicija. (S.P.)

Mali trgovci udružen konkurirati najvećim Prošlo je vrijeme intuitivnog i brzog odlučivanja - odmak od konkurencije sad čine samo podacima, kaže Martin Evačić, direktor Grupe NTL, koja sada zauzima drugo mjesto na Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

G

rupu NTL, koja zapošljava više od 6000 ljudi, čini 10 trgovačkih kuća. Poslovanje je u ovom trenutku organizirano kroz čak 1310 prodajnih objekata i to uglavnom trgovina manjih formata na području čitave Hrvatske. “Točne podatke o prihodu za 2012. još nemamo, ali prema preliminarnim podacima, prihod se kreće na razini ukupnog prihoda u 2011. godini koji je iznosio 5,2 milijarde kuna. Time Grupa NTL zauzima drugo mjesto na rang-ljestvici najvećih trgovaca u Hrvatskoj, te ima udio od oko 12 posto u kategoriji FMCG (Fastmoving consumer goods) na području Hrvatske”, ističe Martin Evačić, direktor Grupe NTL. Prema njegovim riječima, u ovom trenutku NTL ne planira primati nove članice iako se odvijaju određeni razgovori u tom smislu. “Općenito smatramo kako bi bilo dobro da se hrvatski trgovci sličnog ili istog profila udruže, posebice radi ulaska u EU gdje će konkurencija stranaca biti još žešća”, kaže Evačić. NTL radi na kapitalnom povezivanju kroz zajedničke projekte: maloprodaju pod brendom NTL-a, konstantan rast kategorije vlastite robne marke te zajedničku nabavu i opskrbu članica svježim voćem i povrćem.

Grupa intenzivno širi svoje poslovanje od 2009. do danas, a taj trend se, kaže Evačić, nastavlja i u 2013. godini. Mali formati “Najveći projekt s kojim smo se upravo uhvatili u koštac je kompletna reorganizacija i modernizacija maloprodajnog poslovanja u objektima koje je društvo NTL preuzelo od društva Biljemerkant u stečaju. Na području Slavonije i okolice preuzeli smo maloprodajno poslovanje u čak 210 objekata. Zate-

Bilo bi dobro da se hrvatski trgovci sličnog ili istog profila udruže, posebice radi ulaska u EU, ističe Evačić čeno stanje u tim objektima izrazito je loše, ali Grupa NTL je uz stopostotnu potporu vlasnika jasno odredila prioritetni cilj: zadržati što više radnih mjesta, a onda, narav-

no, putem zadovoljnog djelatnika pridobiti zadovoljnog kupca. Vjerujemo da je to poslovna politika koja vodi povećanju rasta prodaje. U okviru realizacije tog cilja sve snage usmjerili smo u organiziranje poslovanja za NTL Regiju istok. Preuzimanje radnika odvija se paralelno s preuzimanjem prodajnih mjesta, sukladno planu. Ta početna faza trebala bi biti riješena ovih dana”, pojašnjava direktor Grupe NTL. Grupa NTL pretežno je udruženje trgovaca koji imaju trgovine malih formata raspoređene izvan najvećih gradskih područja odnosno područja jake

konkurencije. Organizacija poslovanja za takve formate izuzetno je zahtjevna, prvenstveno logistički, ali ima i svoje prednosti jer je više okrenuta svakodnevnom kupcu. “Uspijemo li postići pravi pristup, cjenovno i asortimanski prilagođen kupcu kojeg poznajemo, imat ćemo i pravi alat u borbi s konkurencijom. Jedan od važnih faktora u tome je i kategorija naše robne marke. Tržište je te artikle itekako prepoznalo, trenutni udio kategorije robne marke u asortimanu Grupe NTL je 10 posto, dakle prostora za

Tko su članice NTL-a Narodni trgovački lanac sačinjavaju Bakmaz - Zadar, Boso - Vinkovci, Dinova-Diona - Zagreb, Gavranović - Zagreb, METSS - Čakovec, Pemo - Dubrovnik, Studenac - Omiš, Trgostil - Donja Stubica, Trgovina Krk - Malinska te Narodni trgovački lanac - Soblinec, trgovačko društvo u zajedničkom vlasništvu ovih devet navedenih trgovaca. “Osnovni cilj udruživanja je poboljšanje trgovačkog poslovanja za sve članice udru-

ženja, a to je moguće kroz unapređenje osnovnih trgovačkih alata: poboljšanjem nabavnih uvjeta kroz zajedničko ugovaranje nabave te poboljšanjem prodaje kroz zajednički marketing. Cilj nam je i nadalje koristiti sinergijske prednosti u otkupu i nabavi voća i povrća, kvalitetne robe iz uvoza, jačanje vlastitih brendova te rad na vizualnoj prepoznatljivosti Grupe na tržištu”, ističe Martin Evačić.


11

www.privredni.hr Broj 3772, 8. travnja 2013.

( 1310 trgovina

( 1800 ha

uglavnom manjih formata ima NTL diljem Hrvatske

pod paprikom u toj županiji

Zaštita poljoprivredne proizvodnje na virovitičkom području

ni mogu ma

Paprika s podrijetlom

Oznaka zemljopisnog podrijetla - Virovitička paprika odnosi se na svježi plod triju tipova paprike Goran Gazdek

sitne razlike, a one su posljedica upravljanja vrlo preciznim rang-ljestvici najvećih trgovaca u Hrvatskoj

rast svakako ima jer europski pokazatelji govore da u pojedinim zemljama ta kategorija ide i do 50 posto udjela. Međutim, toliki udjel nije naš cilj jer se planiramo zadržati na realnih 20 posto, ali uz značajno povećanje kontrole kvalitete tih proizvoda. Cilj nam je da kupac bude siguran da će kupnjom našeg brenda u našem dućanu dobiti dobar, zdravstveno ispravan i kontroliran proizvod”, pojašnjava Evačić.

proces kapitalnog povezivanja”, kaže Evačić. Menadžment Grupe NTL u ovom trenutku koncentriran je i na sklapanje ugovora za 2013. godinu, dok su im dugoročni i srednjoročni ciljevi stvaranje vlastitih logističkih kapaciteta kako bi se riješio problem opskrbe s obzirom na rascjepkanost njihovih maloprodajnih prostora. Cijelo hrvatsko gospodarstvo, pa tako i trgo-

Kratkoročni i dugoročni ciljevi Proces spajanja članica unutar Grupe sustavno se događa jačanjem zajedničkih projekata. “Naš veliki zajednički projekt, Otkupno-distribucijski centar Metković, vrlo je dobro odradio prošlu sezonu mandarina. Izbacili smo na tržište vlastiti brend Narina i otvorili nekoliko izvoznih kanala prodaje. Problem ovog projekta je veliko početno ulaganje u pogon te će se prava dobit realizirati tek kroz duži period. Isto tako, na preuzimanje poslovanja Biljemerkanta možemo gledati kao na

Grupa intenzivno širi poslovanje od 2009. do danas, a taj trend se nastavlja i u 2013. godini vina, bilježe izrazito težak period, smatra Evačić, a otvaranjem granica i ulaskom u Europsku uniju opstat će samo najbolje organizirani trgovci i dobavljači. “Treba jasno naći svoju nišu i u okviru nje se razvijati, prvenstveno u smislu podizanja razine kvalitete proizvoda ili us-

luge. Prošlo je vrijeme intuitivnog i brzog odlučivanja. Danas odmak od konkurencije i uspješnost u poslovanju čine sitne razlike, ali koje su posljedica temeljite analize poslovanja i upravljanja vrlo preciznim podacima. Samo takvi izvještaji mogu predstavljati ispravnu podlogu za daljnje odlučivanje. Dodatna otegotna okolnost u trgovini je činjenica da smo maksimalno orijentirani na domaćeg kupca i njegovo zadovoljstvo, a kupca u depresiji, izmučenog problemima svakodnevice, bez optimizma ili posla nije lako ni pridobiti niti sačuvati. U tom smislu uspješnost našeg poslovanja uvelike ovisi i o ukupnoj gospodarskoj slici društva. U takvim okolnostima Grupa NTL svoj tržišni prostor nastoji izgraditi uz uvažavanje ostalih trgovaca te unapređenjem poslovanja u domeni u kojoj je najjača - u dobroj organizaciji poslovanja u trgovinama malih formata te izraženoj politici kvalitete”, ističe direktor Narodnog trgovačkog lanca.

P

aprika s virovitičkog područja od ove godine na tržištu će se prodavati s oznakom zaštićenog zemljopisnog podrijetla Virovitička paprika. Dugogodišnji je to san tamošnjih povrćara jer znanost je već davno dokazala da je paprika uzgojena na poljima u okolici Virovitice izvrsne kakvoće. Ova oznaka zemljopisnog podrijetla odnosi se na svježi plod triju tipova paprike: paradajz-paprike, zvonolike (babura) i izdužene (roga) paprike. Projekt zaštite prije sedam godina pokrenula je Udruga povrtlara Virovitičko-podravske županije. “Prvo smo anketirali proizvođače, zatim istražili tržište pa prikupili povijesne dokaze o podrijetlu paprike. U suradnji sa Zavodom za marketing u poljoprivredi Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izradili smo studiju, a onda čekali odobrenje Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja”, kaže predsjednik te udruge Miroslav Filipović. Intenzivirana proizvodnja paprike na području Virovitice otpočela je 1960., a procvat je ostvaren osamdesetih godina prošlog stoljeća kada je proizvodnja dosezala i 20 posto ukupnih količina tadašnje države. Potkraj tog desetljeća virovitička paradajz-paprika je selekcionirana, a 1993. uvrštena u Sortnu listu Republike Hrvatske pod imenom Majkovačka žuta. Danas se u Virovitičko-podravskoj župa-

niji industrijska i konzumna paprika proizvode na 1800 hektara. Karakteristike su proizvodnja na obiteljskim gospodarstvima, povoljni agro-klimatski i pedološki uvjeti te prepoznatljivost na domaćem i regionalnom tržištu, posebno u Bosni i Hercegovini i Sloveniji te Austriji i Njemačkoj. Tražena roba Budući da je paprika iz Virovitice bila tražena kao svježa, a posebice kao si-

či mogu očekivati da će potrošači, ako prepoznaju kvalitetu, biti spremni platiti veću cijenu za takav proizvod”, objašnjava Marija Cerjak sa Zavoda za marketing u poljoprivredi Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Da bi dobila oznaku zemljopisnog podrijetla, paprika mora biti proizvedena iz certificiranog sjemena uz stručni nadzor i na zemljištu s posebnim agro-ekološkim uvjetima. Prema studiji, to su

Znak podrijetla i na prerađevinama Povrćari Virovitičko-podravske županije godišnje proizvedu devet do 10 tona paprike što predstavlja 20 posto ukupne proizvodnje paprike u Hrvatskoj. Gotovo 70 posto industrijske paprike otkupljuje Podravka, a ostatak Eurovoće iz Orahovice. Konzumna paprika plasira se na tržnicama, kućnim pragovima i u trgovačkim lancima. “Znak Virovitička paprika u budućnosti bi se trebao iskoristiti na proizvodima koji bi bili proizvedeni, prerađeni i pakirani u Virovitičko-podravskoj županiji što podrazumijeva, između ostalog, ulaganje u proizvodne i prerađivačke pogone”, kaže Miroslav Filipović.

rovina za konzerviranje i za preradu u ajvar, prekupci su i papriku s drugih područja prodavali kao virovitičku. “Sada će potrošači dobiti sigurnost, kvalitetu i standardizaciju proizvoda kojem mogu vjerovati i za koji znaju odakle dolazi i kakva mu je kvaliteta. A s druge strane proizvođa-

poljoprivredna zemljišta u općinama Crnac, Čađavica, Gradina, Lukač, Pitomača, Sopje, Suhopolje i Špišić Bukovica te u gradovima Slatina i Virovitica. Do travnja Virovitička paprika bit će predstavljena zainteresiranim trgovcima i trgovačkim lancima.


12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3772, 8. travnja 2013.

Predstečajne nagodbe Predstečajna nagodba ključno je oružje u borbi Vlade protiv nelikvidnosti. Iako se o predstečajnoj nagodbi puno govori u javnosti i dokumenti su javno dostupni, njeni detalji uglavnom ostaju nepoznati. Stoga će Privredni vjesnik u sljedećim brojevima odvojiti prostor za konkretne primjere predstečajnih nagodbi, s naglaskom na većim tvrtkama

Tempo d.d., Zagreb

Bramgrad projekt Kanal Ri d.o.o., d.o.o., Zagreb Rijeka

Prijedlog podnesen

6. siječnja 2013.

Prijedlog podnesen

24. prosinca 2012.

Prijedlog podnesen

21. prosinca 2012.

Postupak otvoren

28. ožujka 2013.

Postupak otvoren

25. ožujka 2013.

Postupak otvoren

27. ožujka 2013.

Temeljni kapital

60.795.200 kn

Temeljni kapital

300.000 kn

Temeljni kapital

9.713.000 kn

Broj radnika

342

Broj zaposlenih

4

Broj zaposlenih

49

Ukupne obveze

378.624.337 kn

Ukupne obveze

121.400.234 kn

Ukupne obveze

14.739.387 kn

Manjak likvidnih sredstava

331.553.639 kn

U blokadi od

19. srpnja 2012.

Ukupna potraživanja 2.878.450

Račun dobiti i gubitka

2011. (-38.061.747 kn)

Vlasnička struktura

Ukupni iznos blokade 52.740.653 kn Račun dobiti i gubitka

2011. (+50.521 kn)

I.-IX. 2012. (-123.671.845 kn) 93,88% Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Vlasnička struktura

jedini osnivač je Branko Mihaljević

4,44% Mali dioničari 1,68% ostali Plan financijskog restrukturiranja • otpis 100 posto zateznih kamata na dugove državi u iznosu od 144.390.000 kn • otpis 100 posto kamata vjerovnika • kompenzacija potraživanja za obveznicu prema RH u iznosu od 82.000.000 kn • otpis 50 posto obveza prema RH u iznosu od 41.521.000 kn • kompenzacija 50 posto obveza prema RH za nekretninu u Dugom Selu • otpis 50 posto obveza prema vjerovnicima koji nemaju razlučna i izlučna prava u iznosu od 19.346.000 kn • unovčenje neposlovne imovine projektima na vlastitom zemljištu u iznosu od 61.481.000 kn • novo zaduženje od 22.000.000 kn, za koje bi jamac bio strateški partner • povećanje temeljnog kapitala za 328.780.000 kn • izvansudska nagodba s RH za kamenolom Podsusedsko Dolje i Rakitje Plan operativnog restrukturiranja • prodaja zemljišta uz ugovaranje izvođenja građevinskih radova • proširenje eksploatacijskog polja kamenoloma Podsusedsko Dolje • objedinjenje kapaciteta sa strateškim partnerom radi uštede • smanjenje općih troškova poslovanja za 20 posto • smanjenje broja zaposlenih sa 342 na 240, uz otpremnine od 55.000 kn po zaposleniku • prekvalifikacija proizvodnih i stručnih radnika

I.-XI. 2012. (-13.654.014 kn)

Plan financijskog restrukturiranja: • smanjenje obveza prema vjerovnicima na 50 posto vrijednosti, a dospjelost obveza bi se produžila za pet godina od dana sklapanja predstečajne nagodbe • prodaja izgrađenih stanova, čime bi se smanjila izloženost prema Hypo Grupi, namirilo drugog razlučnog vjerovnika Croatia Lloyd i Raiffeisenbank, koji u slučaju stečaja ostaje bez izgleda za namirenje iz založnog prava • s vjerovnicima koji imaju razlučna prava, a to su prvenstveno banke, prenijeti 30 posto založene imovine u vlasništvo u zamjenu za sva potraživanja, dok bi banke oslobodile od tereta preostali dio založene imovine • za slučaj da ostala imovina ostane u bilanci društva pripremljeni su operativni i financijski planovi razvoja projekata u Sisku i Zagrebu koji bi bili izgrađeni za unaprijed poznate kupce i prodani na domaćem tržištu Plan operativnog restrukturiranja: • novo zapošljavanje ovisit će o likvidnosti, a na kraju razdoblja od pet godina očekuje se između 15 i 20 zaposlenih, uz oko 80 radnih mjesta kod poslovnih partnera • razvoj nekretninskih projekata koje je moguće na tržištu prodati po cijeni uvećanoj za novostvorenu vrijednost

Prosječni mjesečni manjak

240.679 kn

Račun dobiti i gubitka

2010. (-1.828.555 kn) 2011. (-1.311.310 kn) I.-X. 2012. (-8.016.428 kn)

Vlasnička struktura

29,65% Primorsko-goranska županija 23,16% Grad Rijeka 8,08% Jadran galenski laboratorij 39,11% ostali

Opis pregovora s vjerovnicima: • Kanal Ri d.o.o. i Odašiljači i veze d.o.o. usuglasili su se da se ukupan dospjeli dug u iznosu od 271.854,71 kn namiri plaćanjem u 12 mjesečnih rata počevši od 30. siječnja 2013. Plan financijskog restrukturiranja: • država otpisuje 60 posto dugova u iznosu od 312.530 kn, ostatak se reprogramira na pet godina • dobavljači i trgovačka društva otpisuju 40 posto dugova, ostatak se reprogramira na pet godina • 20 posto kredita Erste banke pretvoriti u kapital društva, za ostatak moratorij na tri godine • kredit BKS banke kao novi dužnik preuzima Grad Rijeka, uz poček od tri godine • vlasnici ili strateški partneri osiguravaju obrtna sredstva od 1.000.000 kn u 2013. i još 4.500.000 kn u idućim godinama Plan operativnog restrukturiranja: • umjesto sadašnjih 49 zaposlenih planira se 25 zaposlenih, od kojih bi 80 posto bili novinari i tehničko osoblje, višak zaposlenih zbrinjavao bi se sredstvima vlasnika ili strateških partnera


enterprise europe

info

Broj 82, 8. travnja 2013.

ZEZ centar

Start Up Camp Start Up Camp koji organizira Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država zamišljen je kao natjecanje studenata i mladih poduzetnika u kojem svoje ideje možete uobličiti, razviti i pretvoriti u uspješne poslovne poduhvate. Nakon prošlogodišnjeg uspjeha na Visu kamp se ove godine seli u Rijeku od 20. do 24. svibnja, a svoju potporu organizaciji događaja dali su i Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci (STEPRi), Udruga hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx), Hrvatska mreža poslovnih anđela (CRANE) te Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP). Nakon završetka procesa prijave stručni žiri odabrat će 30 najboljih kandidata koji će tijekom pet dana kroz niz radionica i individualnih treninga imati mogućnost svoje ideje i poslovne planove razviti i poboljšati kako bi ih na završnom događanju mogli uspješno predstaviti mentorima, poduzetnicima i medijima. Svoje projekte možete prijaviti do 26. travnja ispunjavanjem obrasca na web stranici http://startupcamp.com.hr/prijava/.

Jačati suradnju znanosti i gospodarstva Kroz popularizaciju znanosti i novih tehnologija treba raditi na jačanju gospodarstva i društva temeljenog na znanju Znanstveni edukativno-zabavni centar (ZEZ centar) prvi je znanstveni centar u regiji čija je osnovna zadaća da popularizacijom znanosti i novih tehnologija educira širu javnost, a osobito djecu i mlade. Riječ je o poticanju percepcije znanosti kao jedne od temeljnih djelatnosti razvoja hrvatskoga gospodarstva i društva temeljenog na znanju. Davor Komerički, idejni začetnik projekta ZEZ centra, kaže kako ovaj projekt želi razvijati vlastitim znanjem i sredstvima, ali u suradnji s hrvatskim institucijama. “Nadamo se da ćemo osigurati i dobru podršku sredstava iz EU fondova. Projekt ZEZ centra nisu samo zgrade nego i ljudi širokog područja djelovanja, a predstavlja i oblik spajanja privatne inicijative i znanosti”, ističe Komerički. ZEZ centar će biti smješten u 15. paviljon Zagrebačkog velesajma, poznat kao Talijanski paviljon, a očekuje se kako će ovakav centar potaknuti i turističke posjete Zagrebu. “Velika nam je želja da se realizira projekt znanstvenog i edukativno-zabavnog centra u Hrvatskoj, koji HGK podržava od samog početka, a osobito su važne i podrške Grada Zagreba, Instituta Ruđer Bošković kao i ministarsta-

va uključenih u ostvarivanje projekta”, kaže predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević. “Ovim se projektom želi popularizirati znanost kroz komercijalne projekte, a u njegovoj je realizaciji iznimno važno upoznati iskustva takvog projekta ostvarenog u Poljskoj. Edukativno-zabavni centar bio bi iskorak za grad Zagreb, ali i za cijelu Hrvatsku, osobito za mlade ljude koji znanost doživljavaju drugačije od prijašnjih generacija”, ističe Vidošević.

ni centar u Poljskoj - Kopernik centar u Varšavi - dovršen je 2010. godine i postao jedan od najuspješnijih znanstvenih centara u Europi. Osvojio je nekoliko poljskih i međunarodnih nagrada te do sada privukao 2,5 milijuna posjetitelja, više od milijun godišnje. Taj je centar postao i središnje mjesto za znanstvenu komunikaciju i neformalnu edukaciju, spajajući profesore, znanstvenike, inovatore, te poslovne i ključne ljude raznih institucija.

Robert Firmhofer, direktor Kopernik znanstvenog centra iz Varšave i Europske mreže znanstvenih centara i muzeja, ističe kako je popularizacija znanosti u Poljskoj donijela puno dobrobiti, pogotovo u segmentu povećanja interesa mladih za znanost te povezivanja znanosti i gospodarstva. Prvi znanstve-

Potporu projektu dali su ministarstva turizma te znanosti, obrazovanja i sporta kao i Institut Ruđer Bošković koji mu se pridružio kao jedan od partnera te će stručnošću svojih zaposlenika pridonijeti razvoju popularizacije znanosti u Hrvatskoj i jačem otvaranju znanosti prema javnosti.


enterprise europe Poduzetnički impuls

Pomoć u pripremi natječajne dokumentacije Tera Tehnopolis, osječki regionalni tehnologijsko-razvojni centar, daje podršku u pripremanju natječajne dokumentacije za 730,5 milijuna kuna vrijedna nepovratna sredstva Poduzetničkog impulsa za poduzetničke projekte Program poticanja poduzetništva i obrta - Poduzetnički impuls za 2013. godinu - provodi se temeljem Programa Vlade za razdoblje od 2011. do 2015. godine u kojemu su mjere poticanja konkurentnosti poduzetništva i obrta definirane kroz tri glavna područja: gospodarski oporavak i razvoj poduzetništva, tehnološki razvoj i jačanje konkurentnosti te regionalni razvoj i korištenje fondova EU-a. Za razvijanje konkurentnosti poslovanja, novo zapošljavanje te poticanje izvoza i gospodarskog rasta Ministarstvo poduzetništva je u odnosu na prošlu godinu udvostručilo nepovratna sredstva namijenjena sufinanciranju poduzetnika, tako da ove godine iznose 730,5 milijuna kuna. Poduzetnički impuls predstavljen je u tri ciklusa kroz koje su prezentirane četiri poticajne mjere namijenjene mikro, malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima. Kako bi se učinkovito ostvarile aktivnosti programa, svoj doprinos pružanju stručne

ne mjere Poduzetničkog impulsa za 2013. godinu mikro, malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima, tim Tera Tehnopolisa izradio je mentalnu mapu koja slikovito prikazuje četiri poticajne mjere sa svim potrebnim uvjetima uz prikaz najpotpunijih potpora i usluga koje pruža Tera Tehnopolis. Kako bi se s istoka Hrvatske dobilo što više uspješnih i inovativnih prijava na Poduzetnički impuls, Tera Tehnopolis poduzetnicima nudi sveobuhvatnu i stručnu pomoć pri izradi prijava za dodjelu bespovratnih sredstava. Pomoć se nudi u izradi poslovnih planova i investicijskih studija, brzih izrada prototipova, poslovnog savjetovanja i pomoći pri izradi EU projekata, zaštiti i upravljanju intelektualnim vlasništvom, promicanju zaštite okoliša te tehnologijskoj i poslovnoj reorganizaciji. i konzultantske potpore poduzetnicima provodi i Tera Tehnopolis, regionalni tehnologijsko-razvojni centar i članica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Osnovna zadaća te institucije je razvitak

na znanju utemeljenog gospodarstva i pružanje stručne podrške inovativnim poduzetnicima kreirajući proizvode s novom dodanom vrijednošću. Kako bi jednostavno i slikovito predstavili objavljene poticaj-

Više informacija može se dobiti na telefon 031/251 000, e-mail ured@tera.hr, na web stranici www.tera.hr ili osobno na adresi Trg Ljudevita Gaja 6, 31 000 Osijek..

Izvještaj o osmijesima

Osmijesima dodo novih kupaca Osmijesima novih kupaca

Ako je vjerovati statistikama, prilično smo namrgođena poslovna nacija. Pružatelji usluga tajnog kupovanja u Aziji, Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi te agencija Heraklea u Hrvatskoj, sudjelovali su u zajedničkom istraživanju Smiling Report 2012. Istraživanje obuhvaća podatke o kvaliteti usluge za 2012. godinu iz raznih industrija. Rezultati se temelje na više od dva milijuna pitanja iz više od 40 zemalja, a obuhvaćaju osmijeh, pozdrav i dodatnu prodaju kao tri osnovna elementa kvalitete usluge. Rezultati su pokazali kako u svijetu prosječno 78 posto kupaca dobije osmijeh, 84 posto ih je pozdravljeno, a samo u 56 posto slučajeva ponuđen im je dodatni proizvod. Promatrajući rezultate od početka istraživanja, uočeno je kako je svjetski prosjek osmjehivanja kupcima u razdoblju 2008.-2012. i dalje za 10 posto niži nego što je bio u razdoblju 2004.2007. U 2012. Španjolska je s rezultatom od 96 posto na prvoj poziciji na ljestvi-

ci osmijeha, dok je Pakistan i ove godine na dnu ljestvice jer se kupcima osmjehuje tek 40 posto djelatnika. Hrvatska je u donjem dijelu ljestvice, na 30. mjestu od ukupno 42 zemlje, s rezultatom od 72 posto što je manje od svjetskog prosjeka koji iznosi 78 posto. Usporedbe radi, u 2010. godini rezultat za osmijeh je bio tek malenih 54 posto. Industrija u kojoj se djelatnici najviše osmjehuju je beauty industrija sa 92 posto, a najmanje se to čini u vladinim organizacijama, tek 39 posto. Industrija u kojoj se najviše pozdravlja jesu uslužne djelatnosti sa 93 posto, a najmanje se kupce pozdravlja u vladinim organizacijama, 64 posto. Iako je kategorija dodatne prodaje kategorija čiji je rezultat uvjerljivo najniži, ipak se može primijetiti znatan napredak. Nakon izuzetno lošeg rezultata u 2011. godini (45 posto), u 2012. se ipak rezultat poboljšao te sad iznosi 56 posto. Još uvijek je polovina dodatne prodaje izostala, što u konač-

nici utječe i na privatni i državni sektor. Najbolji rezultat u ovoj kategoriji ostvaren je u Španjolskoj, i to čak 94 posto, a slijedi je Poljska sa 78 posto. Najlošiji rezultat zabilježen je i ove godine na Cipru, samo 17 posto. Hrvatska je opet u donjoj polovici ljestvice, s rezultatom od 41 posto. I u ovoj kategoriji je Hrvatska ispod svjetskog prosjeka koji iznosi 56 posto. Industrija u kojoj se nudi najviše dodatnih proizvoda/usluga su uslužne djelatnosti

sa 66 posto, dok je najlošije stanje u prijevozničkoj industriji, tek 39 posto. Kako kažu u Heraklei, rezultati u 2012. godini pokazuju uzlaznu putanju u kvaliteti usluge. Uspoređujući rezultate, Hrvatska slijedi svjetske trendove jer su sve kategorije poboljšale, iako smo još uvijek daleko od svjetskog prosjeka. Kao vrlo svijetli primjer treba istaknuti Španjolsku koja u najvećoj krizi s kojom se suočava ima rezultate među prva tri mjesta u sve tri kategorije. Također, kao ne tako svijetli primjer, u 2012. godini su se istaknule vladine organizacije. U svim zemljama koje su sudjelovale u istraživanju pokazalo se kako su baš te organizacije najlošije u kategorijama osmijeha i pozdrava. Ukoliko se uzme u obzir da je riječ o zaista tri osnovna elementa kvalitete usluge, kao i osobnog i poslovnog bontona, unatoč poboljšanju mnogo je prostora za unapređenje, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu.


www.een.hr

8. travnja 2013.

2 3

Fondovi EU-a

Oprezno s europskim novcem

Hrvatska će ulaskom u Europsku uniju dobiti pristup strukturnim fondovima, osnovnom instrumentu europske kohezijske politike, no ona će biti pod budnim okom Europske komisije. Najvećem korisniku strukturnih fondova u Poljskoj zamrznuto je pet milijardi eura zbog sumnje u udruživanje u kartel Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska će na raspolaganje dobiti sredstva iz strukturnih fondova, osnovnog instrumenta provođenja europske kohezijske politike. Riječ je o nizu mjera kojima je cilj smanjivanje društvenoekonomskih razlika među zemljama članicama.

če da u pogledu pristupanja EU-u kroz prizmu korištenja strukturnih fondova moramo biti svjesni nekoliko činjenica. Jedna od njih je da sredstva iz fondova nemaju “čarobna svojstva” te da nisu humanitarna donacija, već ulaganje od kojeg i sama Unija ima koristi. “Isto tako treba imati na umu da se u Uni-

Premda je u tranzicijskim zemljama na snazi osebujno shvaćanje transparentnosti javne potrošnje, potrebno se strogo pridržavati europskih pravila igre kako bi se sredstva iz fondova slijevala u državne proračune, piše u svojoj analitičkoj publikaciji Forenzika Prima, prvo hrvatsko društvo specijalizirano za provođenje forenzičkog ispitivanja i nadzora poreznih i računovodstvenih aspekata poslovanja državnih institucija i privatnih društava. Poljski slučaj, koji se detaljnije razrađuje u publikaciji, pokazuje da Europska unija budno motri na postupanje s dodijeljenim sredstvima. Toj je zemlji (inače najvećem korisniku strukturnih fondova EU-a) zamrznuto ukupno pet milijardi eura sredstava zbog toga što se dokazalo da su se 10 građevinskih djelatnika i direktor vladine agencije za

Sredstva iz fondova nemaju “čarobna svojstva” te nisu humanitarna donacija, već ulaganje od kojeg i sama Unija ima koristi ji transparentnost poslova javne nabave i zaštita tržišnog natjecanja smatraju temeljnim vrijednostima pa se tome svakako moraju prilagoditi i korisnice sredstava”, ističe Diana Antičić.

izgradnju cesta udružili u nedopušteni kartel, a kako bi pobijedili na javnim natječajima iz 2009. godine. Poljska sada ima šest mjeseci da spasi investiciju, ali i očuva ugled uspješne korisnice fondova.

Kada je riječ o pristupanju Hrvatske Uniji, često se lome koplja oko pitanja čeka li Hrvatsku blagostanje i opći društveni procvat ili gubitak nacionalnog identiteta te dužničko ropstvo. Diana Antičić, direktorica društva Forenzika Prima, isti-

Jasno je da su sredstva iz fondova presudna za oporavak hrvatskog gospodarstva, ali potrebno je osmisliti isplative projekte i zadovoljiti sve zahtjeve koje je Europska unija propisala. Zamrzavanje sredstava Poljskoj najbolje pokazuje koliko je skup svaki pogrešan korak.

Održan seminar o intelektualnom vlasništvu

U organizaciji osječkog Tehnologijsko-razvojnog centra Tera Tehnopolis i Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, u Osijeku je održan seminar pod nazivom Osnove intelektualnog vlasništva za poduzetnike i znanstvenike. Seminar je

organiziran u okviru Europske poduzetničke mreže te uz potporu projekta ip4inno (Intellectual Property for Innovations). Uvodno predavanje je održao gospodin Bojan Benko iz Državnog zavoda za

intelektualno vlasništvo nakon čega je sudionike upoznao sa svim bitnim sastavnicama o zaštiti izuma patentom. Istaknuo je važnost ovakvih edukativnih seminara na kojima poduzetnici stječu potrebna znanja o zaštiti intelektualnog vlasništva i svojih poduzetničkih ideja. Takva zaštita osigurava neometano poslovanje i donosi uspjeh na sve konkurentnijem europskom i svjetskom tržištu.

primjeri iz prakse uz komentare i sugestije sudionika. Seminar je financiran iz sredstava Europske komisije kroz Okvirni program za konkurentnost i inovacije (Competitiveness and Innovation Framework Programme – CIP) koji je za polaznike bio besplatan. Sljedeći seminar najavljen je za jesen s temama iz područja intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj, tada već punopravnoj članici Europske unije.

U drugom dijelu seminara Višnja Kuzmanović je održala predavanje o ostalom industrijskom vlasništvu (žig, dizajn, nazivi domena, oznake zemljopisnog podrijetla) te postupcima zaštite industrijskog vlasništva. Na kraju seminara održan je okrugli stol na kojem su prezentirani uspješni i neuspješni

Za sve informacije vezane uz zaštitu intelektualnog vlasništva možete kontaktirati Tera Tehnopolis, registriranog zastupnika pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, na e-mail ured@ tera.hr ili broj telefona 031/251 000. Materijali sa seminara dostupni su na web stranicama Tera Tehnopolisa.


enterprise europe Europski gospodarski i socijalni odbor

Poveznica između Eur i njenih građana

Europska unija konzultira EGSO prije donošenja odluka koje se tiču gospodarske i socijalne politike, a EGSO, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev druge i Pristupanjem Europskoj uniji Hrvatska je, između ostaloga, dobila pravo imenovati devet članova u Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), po tri u svaku od radnih skupina odbora. Vlada je na svojoj sjednici održanoj 21. ožujka 2013. godine izabrala hrvatske predstavnike, a među njima je i Dragica Martinović Džamonja, koja u EGSO-u zastupa Hrvatsku gospodarsku komoru. Veća transparentost Što je to Europski gospodarski i socijalni odbor? Kako nam je pojasnila Dragica Martinović Džamonja, EGSO je savjetodavno tijelo Europske unije, osnovano još Rimskim ugovorom kojim je 1957. uspostavljena Europska ekonomska zajednica (EEZ). Članovi su predstavnici triju skupina: poslodavaca, zaposlenika te ostalih društvenih skupina, poput nevladinih udruga, zadruga ili znanstvene i akademske zajednice. Biraju ih vlade država članica na obnovljivi mandat od pet

Hrvatski članovi Europskog gospodarskog i socijalnog odbora: Davor Majetić (Hrvatska udruga poslodavaca) Dragica Martinović Džamonja (Hrvatska gospodarska komora) Violeta Jelić (Hrvatska obrtnička komora) Marija Hanževački (Nezavisni hrvatski sindikati) Anica Milićević-Pezelj (Savez samostalnih sindikata Hrvatske) Vilim Ribić (Matica hrvatskih sindikata) Lidija Pavić-Rogošić, Marina Škrabalo i Toni Vidan (na prijedlog Ureda za udruge)

godina, a imenuje Vijeće Europske unije. Broj predstavnika odražava udio stanovništva pojedine države članice, a trenutačni broj članova EGSO-a je 344. EGSO se sastoji od skupštine, ureda, predsjednika i sekcija. Trenutačni predsjednik je Staffan Nilsson, kojeg u travnju ove godine zamjenjuje Henri Malosse, dosadašnji predsjednik Skupine poslodavaca. Europska unija konzultira EGSO prije donošenja odluka koje se tiču gospodarske i socijalne politike, a EGSO, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev druge institucije Europske unije, može dati svoje mišljenje i o drugim pitanjima. Time čini svojevrsnu poveznicu između Europske unije i njenih građana, a promovirajući uključenost civilnog društva pridonosi većoj transparentnosti i demokratizaciji procesa odlučivanja u Europskoj uniji. Područja u kojima je savjetovanje s EGSO-om prije donošenja odluka obvezno su poljoprivreda, sloboda kretanja osoba i usluga, promet i transeuropske mreže, neizravno oporeziva-

nje, unutarnje tržište, zapošljavanje, socijalna politika, obrazovanje, javno zdravstvo, zaštita potrošača, industrijska politika, ekonomska i socijalna kohezija, istraživanje i razvoj

Članovi EGSO-a su predstavnici triju skupina: poslodavaca, zaposlenika te ostalih društvenih skupina te okoliš. EGSO ima savjetodavnu ulogu u zakonodavnom postupku koji završava donošenjem odluka u određenim područjima nadležnosti EU-a. Rodna dimenzija Kao primjer tema koje se raspravljaju na sjednicama EGSO-a Dragica Martinović Džamonja navodi dnevni red sljedećeg sastanka Sekcije za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju, na kojem će se raspravljati o ste-

Produkteka

Dobre ideje za prometn

Na drugoj Produkteci dizajneri i tvrtke razgovarali su o tehnologijama, novim projektima i pratećoj opremi u transportu. Predstavljeni su već ostvaren Nakon uspjeha prvog izdanja Produkteke s temom namještaja i opremanja interijera, tvrtka Scuderia Zagreb, udruga Boonika i Centar za dizajn Hrvatske gospodarske komore organizirali su i drugi susret dizajnera i tvrtki, ovoga puta s temom prijevoza, tehnologija i prateće opreme. Cilj nam je od Produkteke napraviti kvartalno događanje, održati pažnju i kontinuirano pratiti projekte, ističe Tina Marković iz Scuderije Zagreb. “Produkteka je otvorena platforma u koju se svi mogu uključiti. Želimo da nam se prijavi što više dobrih projekata i programa kako bi se omogućilo da što više proizvoda dođe na hrvatsko tržište. Ovim projektom pomažemo start-up projektima koji drugdje nemaju podršku, a ova tema - promet i sve vezano uz to - odabra-

na je upravo stoga što taj segment u Hrvatskoj i nije tako mali kao što se to uobičajeno misli. I u njemu postoje mnoge tvrtke s vizijom koje žele više ulagati u dizajn te održive tehnologije”, ističe Tina Marković. Na ovoj drugoj Produkteci - produkt-dizajn platformi za stvaranje novih proizvoda hrvatski dizajneri i proizvođači koji se bave segmentom prijevoza predstavili su svoje projekte i prikazali vozila, bicikle, električne bici-

kle, solarna vozila, novitete u dizajnu plovila te mnoge druge projekte. Iako na skupu nije bilo predstavnika brodogradnje, ona je također važna jer postoje mnoge male tvrtke koje ulažu u dizajn pa će stoga to biti tema jednog od sljedećih susreta, najavljuju organizatori.

Zanimljivo je da već sada u Hrvatskoj imamo dvije tvrtke koje proizvode automobile, Dok-ing i Rimac Automobili. što je vrlo zahtjevan posao, a svaki dobar proizvod ako želi na tržište u današnje vrijeme mora imati do-


www.een.hr

8. travnja 2013.

4 5

ropske unije

institucije Europske unije, može dati svoje mišljenje i o drugim pitanjima čajnom postupku, nepoštenim marketinškim praksama, stanju carinske unije, europskom trgovačkom pravu i korporativnom upravljanju te Akcijskom planu za poduzetništvo. U siječnju ove godine EGSO je usvojio mišljenje o rodnoj dimenziji u EU 2020 strategiji, koje se sastoji od davanja važnosti ravnopravnosti spolova i jednakim prilikama. Polazne osnove za muškarce i žene u toj su strategiji sasvim drugačije, a EGSO se ovim samoinicijativnim mišljenjem zalaže za to da se civilno društvo u potpunosti uključi u sedam važnih inicijativa u okviru EU 2020 te daje svoje preporuke na koji način krenuti prema stvarnoj ravnopravnosti spolova. Vještine za tržište rada U ožujku je EGSO usvojio i mišljenje o ulozi poslovnog sektora u edukaciji u Europskoj uniji, kao doprinos zajedničkim naporima za bolje povezivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada. Cilj je stvaranje dovoljnog broja slobodnih mjesta za obavljanje prakse na

temelju dvojnog sustava koji povezuje školsko obrazovanje i stjecanje radnog iskustva. EGSO se zalaže za razvoj vještina na svim obrazovnim razinama te bolje informiranje o vještinama koje će u budućnosti biti tražene, kako bi se povećala fleksibilnost u odabiru karijera s jedne strane i zadovoljenju potreba tržišta rada s druge strane. Također, u ožujku je usvojeno i mišljenje EGSO-a o poslovnom modelu održivog rasta, ekonomije niske razine ugljika i industrijskih promjena. EGSO poziva države članice Europske unije na korištenje sredstava koja su trenutno neiskorištena ili potpuno nova, a Europsku komisiju na nastavak stimuliranja istraživanja, razvoja i inovacija tako da daju prioritet inicijativama niske razine ugljika u nadolazećem programu Horizon 2020. EGSO naglašava potrebu stvaranja dugoročnog, koherentnog i kvalitetno definiranog europskog okvira, izbjegavanje pretjerane regulative i vezu među politikama istraživanja i razvoja te energetike i klime.

ne izazove

ni projekti, prototipovi i nove ideje za prometne probleme bar dizajn jer je to kupcima iznimno važno. “I na ovoj Produkteci spojili smo dizajnere i tvrtke. Posljednjih je nekoliko godina pokrenuta suradnja dizajnera i novonastalih tvrtki te se osjeća njihova sve veća povezanost”, kaže Luka Mjeda, direktor Centra za dizajn Hrvatske gospodarske komore. “Povezujući ljude, omogućujući razmjenu ideja i kreativnu atmosferu, Produkteka radi na tome da se osigura suradnja koja će za posljedicu imati stvaranje novih proizvoda i jačanje hrvatskog gospodarstva. Produkteka je mjesto sastanka, povezivanja ideja i proizvodnje”, ističe Mjeda. Dario Dropučić i Vedran Martinek, osnivači i vlasnici tvrtke prvog hrvatskog studija za dizajn vozila - Absolut design, diplomirali su na studiju dizajna automobila u Torinu, i na Produkteci su predstavili projekte u kojima su

do sada sudjelovali. Govorili su o suradnji s Lamborghinijem na automobilu Zalamero, dizajnu za hrvatski Dakar rally tim, redizajnu

tetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu na projektu minibusa koji će biti superioran konkurenciji.

Na skupu se moglo čuti i o projektu Soela - hrvatskom projektu izgradnje solarnog vozila, o Riteh Racing Teamu, FSB Racing Teamu i njihovim bolidima, proizvodnji i distribuciji Regeneracije Zabok... automobila za naručitelja iz Kanade, dizajn hibridnog automobila za McLaren, Alfa Romea za američko tržište, tenisica za vozače i drugim svojim poslovima. Surađuju i u dizajnu proizvoda visoke tehnologije Instituta za nuklearnu tehnologiju - Inetec, te s Fakul-

Tomislav Veltruski je na Produkteci predstavio dizajn pumpe za bicikl, koja je ujedno i držač bicikla. Sada je u fazi potrage za proizvođačom, a volio bi osigurati proizvodnju u Hrvatskoj. Damir Herceg iz marketinga tvrtke Končar-Električna vozila predstavio

je Končarov niskopodni elektromotorni i dizel motorni vlak te projekt izgradnje novih zagrebačkih tramvaja, kojih je 140 isporučeno kao petodijelni model te dva kraća tramvaja. Istaknuo je kako je za ta vozila potrebno imati kupca, a dizajn i izgradnju vozila prilagođavati gradskoj i prometnoj infrastrukturi. Na skupu se moglo čuti i o projektu Soela - hrvatskom projektu izgradnje solarnog vozila, o Riteh Racing Teamu, FSB Racing Teamu i njihovim bolidima, proizvodnji i distribuciji Regeneracije Zabok. Predstavili su se dizajneri Ana Banić Göttlicher i Maša Vukmanović sa svojom nagrađivanom Leaf punionicom za električna vozila, te projekti dizajnera Maje Mesić, Elvisa Tomljenovića, Ivana Šantića, Zdenka Vukoje, Tomislava Jelića i Daniela Tomičića.


enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

strojevi za filtriranje plinova Enel Servizi, Milano, Italija, traži strojeve i opremu za filtriranje i čišćenje plinova. Natječaj je otvoren do 19. travnja, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na ENEL SERVIZI S.r.l. – Global Procurement– Global Generation Technologies, Via Carducci 1/3, For the attention of: Federico Barbera, 20123 Milano, Italy, federico. barbera@enel.com. Više podataka o nadmetanju na http://www.acquisti.enel. it/it-IT/fornitori/03_bandi_avvisi/02_ bandi_gara/. Građevinski radovi Office des bâtiments – département des constructions, Ženeva, Švicarska, traži izvođača radova na izgradnji bolnice specijalne namjene. Natječaj je otvoren do 24. travnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Office des bâtiments – département des constructions, Selon dossier d’appel d’offres K2, 1211 Genève 8, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na http://www.simap.ch/shabforms/ servlet/Search?NOTICE_NR=765629.

28042 Madrid; Spain, eescudero@aena. es. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Vjetroturbine EDF en France, Pariz, Francuska, traži nabavu vjetroturbina. Natječaj je otvoren do 15. travnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na EDF en Franc, Coeur Défense Tour B-100 esplanade du Général de Gaulle, Paris la Défense Cedex, Contact point(s): EDF EN France, For the attention of: Alain Sandansamy, 92932 Paris, France, procurement@ edfen.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Popravci i održavanje AENA Aeropuertos, Madrid, Španjolska, traži usluge popravaka i održavanja. Natječaj je otvoren do 18. travnja, a prijave na španjolskom jeziku predaju se na AENA Aeropuertos, c/ Peonías, 12, Contact point(s): División de Contratación de Servicios y Asistencias Técnicas, For the attention of: Dirección de Contratación,

Cestovni prijevoz Oslo kommune v/ Bymiljøetaten, Oslo, Norveška, traži uslugu cestovnog prijevoza roba. Natječaj je otvoren do 29. travnja, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Oslo kommune v/ Bymiljøetaten, Ulvenveien 90, For the attention of: Trine Amundsen, 0581 Oslo, Norway, trine. amundsen@uke.oslo.kommune.no. Više podataka o nadmetanju na http://www. utviklings-og-kompetanseetaten.oslo. kommune.no/anskaffelser. Usluge tiska Centar za gradsku mobilnost, Sofija, Bugarska, traži usluge tiskanja i pripreme materijala za tiskanje. Natječaj je otvoren do 20. svibnja, a prijave na bugarskom je-

ziku predaju se na Centar za gradska mobilnost EAD202218735, bul. Kn. Marija Luiza, 84, otdel Obwestveni poricki, for attention Veselina Dibova, Rozalina Georgieva, 1202 Sofia, Bulgaria. Više podataka na istoj adresi. Prijevoz specijalnih tereta Vlaamse Vervoermaatschappij - De Lijn, Mechelen, Belgija, traži nabavu usluga prijevoza specijalnog tereta. Natječaj je otvoren do 21. svibnja, a prijave na flamanskom jeziku predaju se na Vlaamse Vervoermaatschappij - De Lijn, Het Lijnhuis - Motstraat 20, For the attention of: De Schutter Charis Désiré 2800 Mechelen, Belgium, mail: charis.deschutter@delijn.be. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Električni vodovi Swissgrid AG, Frick, Švicarska, traži nabavu nadzemnih električnih vodova. Natječaj je otvoren do 10. svibnja, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Swissgrid AG, Dammstrasse 3, Postfach 22, Contact point(s): Zentraleinkauf Asset Management, 5070 Frick, Switzerland, peter.binder@swissgrid.ch. Više podataka o nadmetanju na http://www.simap. ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=770465.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. POS hardver (20130312018) Tvrtka iz sjeverozapadne Engleske, specijalizirani distributer za e-POS (e-Point of Sale) hardver, uključujući printere za bar-kodove i skenere te blagajne, traži prodajne posrednike (agente, distributere ili preprodavače) na području Europe. Cestovni sigurnosni sustavi (20130307005) Austrijska tvrtka specijalizirana za razvoj cestovnih sigurnosnih sustava traži partnere za distribuciju svojih proizvoda poput zračnih jastuka i materijala za ublažavanje sudara. Uvoz/izvoz prehrambenih proizvoda (20130312016) Poljska tvrtka specijalizirana za uvoz i izvoz prehrambenih proizvoda, voća i

bili zainteresirani financijski poduprijeti ovu tvrtku.

povrća nudi svoje usluge kao posrednik u trgovini, kao i usluge transporta/ logistike.

Konzultantske usluge (20130311018) Španjolska konzultantska tvrtka specijalizirana za optimizaciju pomoćnih sustava energetske učinkovitosti s ciljem optimizacije potrošnje energije, traži komercijalne agente i tvrtke koje su zainteresirane za mogućnosti zajedničkog ulaganja.

Obrada željeza (20130103015) Španjolska tvrtka specijalizirana za inženjering i obradu komada željeza traži partnere za outsource djelatnosti proizvodnje na području lijevanja komada željeza u ciljanim zemljama Istočne Europe.

Prerada metala (20130306035) Metalurška tvrtka iz Srbije, specijalizirana za proizvodnju metalnih struktura te preradu metala, nudi usluge distribucije te traži partnere za recipročnu proizvodnju. Također, tvrtka je zainteresirana i za podugovaranje.

Tehnologija za katalizu u procesu redukcije nitrata (20130312001) Izraelska tvrtka licencirala je i razvila jedinstveni proces katalize u procesu redukcije nitrata. Tehnologija se može koristiti u sektorima obrade vode te sanacije okoliša. Tvrtka traži partnere za zajedničko ulaganje u daljnje razvijanje proizvoda, pogotovo tvrtke koje se bave proizvodnjom ugljika i katalizatora s ciljem daljnjeg razvijanja proizvodnje ili podugovaranja, te partnere koji bi

Komercijalizacija voća i povrća (20130305023) Španjolska tvrtka, specijalizirana za komercijalizaciju svježeg voća i povrća iz Španjolske, traži komercijalne agente na području Slovačke, Češke, Mađarske, Hrvatske i Slovenije. Oprema za grijanje i sustave opskrbe vodom (20130304022) Ruska tvrtka, specijalizirana za distribuciju i postavljanje opreme za grijanje, sustava opskrbe vodom te sanitetske

opreme na području Sibira i Dalekog istoka, nudi svoje usluge distributera za tvrtke koje se bave proizvodnjom inovativnih tehnologija iz navedenih djelatnosti, pogotovo onih koje se baziraju na energetskoj učinkovitosti. Drvene eko kuće (20130302001) Rumunjska građevinska tvrtka bavi se proizvodnjom drvenih eko kuća - luksuznih vila, koliba, vikendica, vrtnih kuća, gostionica te ljetnikovaca. Tvrtka nudi usluge podugovaranja. Industrijske plinske turbine (20130301031) Škotska tvrtka, pružatelj usluga vlasnicima i upravljačima industrijskih plinskih turbina na globalnoj razini, traži prestavnike na mnogim područjima Europe kao pomoć u lakšem pristupu novim tržištima. Agenti bi se uključili u rad s glavnim upravljačima turbina. Obrada metala (20130301036) Talijanska tvrtka, aktivna na području obrade metala te specijalizirana za dizajn i proizvodnju mjerača i prateće mašinerije, traži podugovaranje. Ciljani partneri su europske tvrtke koje djeluju na području brušenja i kaljenja čelika u Bugarskoj, Hrvatskoj, Irskoj, Moldaviji, Poljskoj, Rumunjskoj, Sloveniji, Švicarskoj i Ukrajini.


www.een.hr

8. travnja 2013.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http:// ec.europa.eu/ consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en.cfm. Romobil, brend Alu U-Play, model CSL19T-INTF, proizveden u lipnju 2012. godine, bar-kod 3569700012371. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer razmak između kotača i tijela igračke nije dovoljno velik, a materijal od kojeg je napravljen upravljač nije dovoljno snažan pa može doći do loma i ozljede korisnika. (slika 1) Električni čistač cipela, brend Hydas, model KD-5002, barch broj 2910/CUG

1

2

3

4

5

6

7

8

632611/EAN 4004128007671. Baterije uređaja se pune do 150 posto svog kapaciteta pa postoji opasnost od eksplozije ili požara. (slika 2) Ženske cipele, brend Malien, model MT 6042. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer sadrži previsoke razine nikla, i nije u skaldu s REACH regulativom. (slika 3) Zvučnici za mp3 player, brend Sound Nod, barkod 6438148 001896. Proi-

zvod predstavlja rizik za korisnika jer punjač nije dovoljno kvalitetno napravljen i premali su izolacijski materijali između polova pod naponom. (slika 4) Brdski bicikl, brend X-Race, modeli Arrow i Speed, AN kodovi 8594037104685 i 8594037104616. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer prečka okvira nije dovoljno kvalitetno napravljena pa postoji opasnost od loma i ozlijeđivanja vozača. (slike 5 i 6)

Školska pernica, brend Stylex, modeli 47309 i 47310, bar-kod 4 044186 473100. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer plastični zatvarač sadrži previsoke razine ftalata, koji su ograničeni REACH direktivom. (slika 7) Mekana igračka, brend Lihong, naziv proizvoda Activity&Sport, bar-kod 5602259980109. Proizvod predstavlja rizik za korisnike od gušenja jer dijelovi igračke (oči) mogu lako otpasti. Proizvod nije u skladu s Direktivom o igračkama. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Uputite upit za pojedini oglas na een@bicro.hr.

Pregled dizajna sustava za čitanje elektroničke identifikacije (EID) goveda u ograđenoj stazi te materijala koji se koriste za njegovu izradu kako bi se napravio lakši sustav. (Referentni broj: 13 GB 46P5 3RNN) 01/2014 • Škotska tvrtka specijalizirana za proizvodnju sustava za elektroničku identifikaciju stoke (EID) razvila je višenamjenski sustav za čitanje elektroničke identifikacijske oznake goveda u područjima gdje je promet stokom vrlo velik (aukcijske prodaje grla, klaonice, farme). Žele napraviti lakši proizvod, prilagođeniji za transport i izvoz te traže partnere, iz akademske ili industrijske zajednice, za suradnju na procjeni i razvoju novih komponenti, materijala i dizajna. Kompletno softversko rješenje jednostavno za uporabu za automatizaciju vođenja računa o zalihama i robi

(Referentni broj: 13 IT 53U6 3RRI) 02/2014 • Talijanska tvrtka koja posluje u ICT (informacijske i komunikacijske tehnologije) sektoru razvila je softversko rješenje za upravljanje procesima, dokumentima i podacima u prometu zalihama. Sustav se temelji na Javi te omogućuje uštedu vremena i troškova pri obradi podataka. Tvrtka traži partnere za potpisivanje licencnog sporazuma.

Učinkovito i postojano čišćenje kontaminiranih otpadnih voda u anaerobnim uvjetima (Referentni broj: 13 AT 0105 3RSP) 01/2014 • Austrijska tvrtka nudi novu tehnologiju za čišćenje otpadnih voda u anaerobnim uvjetima. Nova tehnologija s integriranim mješačem i membranskim separatorom vrlo je učinkovit sustav za čišćenje industrijskih otpadnih voda u anaerobnim uvjetima. Pruža mnogo širi spektar primjene u procesima čišćenja od drugih tehnologija i osigurava usporedivo bolje rezultate čišćenja. Tvrtka traži tehničke i komercijalne partnere te nositelje licenci. Sustav otkrivanja snage na pragu za upravljanje distribucijom obnovljive energije (Referentni broj: 13 FR 35k9 3RZL) 02/2014 • Francuski MSP je spreman razviti rješenje za upravljanje distribucijom obnovljive energije za optimizaciju potrošnje kroz otkrivanje snage

na pragovima prema dostupnosti energije i utvrđenim potrebama. Taj bi alat, koji bi sadržavao softver i elektromehaničke elemente, trebao odrediti najbolju distribuciju električne energije. Tvrtka je zainteresirana za potpisivanje komercijalnog ugovora za rješenje spremno za uporabu uz pružanje tehničke pomoći. Također traže tvrtke koje rade na takvim vrstama rješenja za zajedničku tehničku suradnju.

Traže se stručnjaci upoznati s korištenjem stlačenog zraka i dizajniranjem turbine (Referentni broj: 13 NL 60FI 3RUX) 02/2014 • Nizozemski MSP koji se bavi dizajnom robusnih i održivih sustava za mehaničku pohranu energije traži stručnjake za komprimiranje zraka i dizajniranje turbina. Energija se može pohraniti komprimiranjem zraka te se poslije osloboditi za pokretanje turbine koja može generirati električnu energiju ili opskrbljivati crpke ili mlinove mehaničkom energijom. Traži se tehnička suradnja za daljnji razvoj i optimizaciju sustava za pohranu energije. Inovativna i energetski učinkovita tehnologija za ventilacijski sustav u zgradama (Referentni broj: 13 MK 82EX 3RN3) 02/2014 • Makedonska organizacija traži partnere koji mogu ponuditi nove inovativne teh-

nologije za ventilaciju prostora. Tvrtka traži dobavljače održive tehnologije za postavljanje tehnologije u javne zgrade, a koja bi trebala već biti prisutna na tržištu ili u testnoj fazi, ali spremna za ugradnju. Organizacija traži partnere s kojima će potpisati licencni sporazum i/ili komercijalni ugovor uz pružanje tehničke pomoći.

Sredstvo za jačanje imuniteta i rast poljoprivrednih proizvoda (Referentni broj: 13 CZ 0746 3RWR) 02/2014 • Češki MSP, biotehnološka tvrtka, razvio je vrlo učinkovit poboljšivač/ poticalo otpornosti biljaka koji osigurava neprestanu visoku produktivnost poljoprivrednih usjeva, kao i uspješan rast voća i povrća što se uzgajaju u prirodnim uvjetima koji nisu optimalni (suše, poplave, niske ili visoke temperature, nagle vremenske promjene, kemijski stres...). Tvrtka traži partnere s kojima će potpisati komercijalni ugovor uz tehničku pomoć.


enterprise europe

8. travnja 2013.

8

AgroB2B@NSFair Novosadski sajam, u suradnji s Privrednom komorom Vojvodine, Europskom mrežom poduzetništva Srbije-Privrednom komorom Srbije i Univerzitetom u Novom Sadu pozivaju na sudjelovanje na međunarodnim poslovnim susretima AgroB2B@NSFair, koji će se održati 22. svibnja u okviru Sajma poljoprivrede u Novom Sadu.

dećih sajmova tog sektora u Europi i 10 u svijetu, prema podacima Eichberg Ag Trade Show Reporta. Ovogodišnji sajam obilježava i 80 godina uspješnog rada okupljanjem najznačajnijih pojedinaca, udruženja i kompanija iz područja poljoprivrede i povezanih grana koji će predstaviti proizvode i usluge iz više od 50 zemalja svijeta. Zemlja partner je Hrvatska.

Međunarodnim poslovnim susretima se želi pomoći tvrtkama da lakše i brže dođu do inopartnera u okviru sajma. Tvrtke koje se prijave mogu same izabrati potencijalne partnere prema njihovim karakteristikama i interesu za suradnju. Na osnovi tog izbora organizator svakom sudioniku nekoliko dana unaprijed dodjeljuje popis sastanaka s točno određenim mjestom, vremenom i informacijom o potencijalnom partneru.

Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno, a sudionici moraju sami sebi osigurati ulaznicu za sajam i pokriti eventualne troškove prijevoza i smještaja u Novom Sadu. Prijava za međunarodne poslovne susrete može se ispuniti na http://agrob2b-nsfair.talkb2b.net/. poljoprivredne mehanizacije, gnojiva i zaštite bilja, ambalaže, poljoprivrede i obnovljivih izvora energije, opreme za proizvodnju i preradu hrane, istraživanja i znanosti.

Ciljana skupina sudionika su proizvođači i trgovci hrane i pića, no događaj je otvoren i za povezane sektore poput

Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu je najveći agrobiznis događaj u Srbiji i regiji. Jedan je od pet vo-

Više informacija i registracija za potencijalne izlagače na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu možete pronaći na web stranici sajma. Dodatne informacije je moguće dobiti na Marko Kovačević, Privredna komora Srbije, Tel: +381 11 3300 928, een@pks.rs.

20. međunarodni sajam uređenja i graditeljstva Resta 2013 Europska poduzetnička mreža u Litvi, čiji je koordinator Komora gospodarstva, industrije i obrta u Vilniusu, poziva Vas i vaše klijente na poslovni susret koji će se održati 25. travnja 2013. u sklopu 20. međunarodnog sajma uređenja i graditeljstva Resta 2013 u Vilniusu. Susretom se želi pomoći tvrtkama građevinskog sektora da pronađu potencijalne partnere i ostvare poslovnu ili tehnološku suradnju. Tvrtke koje žele sudjelovati na susretu moraju se registrirati na www. b2match.eu/resta2013.

U registracijskom profilu treba se navesti koje usluge nudite potencijalnom partneru, što očekujete od partnera i kakve partnere tražite. Nakon registracije imate mogućnost pregleda i odabira tvrtki s kojim želite suradnju (možete odabrati samo strane tvrtke za suradnju). Posljednjih 20 godina Resta se profilirala kao jedna od najvećih izložbi i događanja građevinskog sektora te privlači pozornost medija i društva.

Glavni sektori na sajmu: • Građevinski materijal; • Interijer dorade materijala; • Prozori i vrata; • Ventilacija i grijanje opreme; • Vodovod i sustav odvodnje; • Strujna instalacija u zgradama; • Sigurnosna sredstva i sustavi za zgrade; • Građevinski strojevi, oprema, alati; • Drvne konstrukcije; • Izgradnja i obnova, projekti, konzultacije; • Ekološka izgradnja.

Poslovni susret Resta 2013 je prilika za: • Uspostavu kontakta s potencijalnim partnerima za buduću suradnju; • Upoznavanje novih tehnologija i inovacija; • Pronalazak novih rješenja za pojedine probleme; • Izmjena ideja s međunarodnim partnerima; • Pronalazak partnera za zajedničke projekte. Službeni jezik događanja je engleski. Sudjelovanje na poslovnom susretu je besplatno. Za više informacija posjetite web stranicu www.b2match.eu/resta2013.

Europska nagrada za promicanje poduzetništva EEPA - European Enterprise Promotion Awards (Najbolje politike i prakse u natječaju za europske nagrade za promicanje poduzetništva) priznanje je koje Europska komisija dodjeljuje od 2005. godine institucijama lokalne i regionalne uprave koje posebnim mjerama potiču razvoj poduzetništva. Natjecanje je namijenjeno svim tijelima javne vlasti zaduženima za kreiranje po-

litika, s posebnim naglaskom na tijela na lokalnoj/regionalnoj razini. Prihvatljivi potencijalni predlagatelji projekata su općine, gradovi, regije i županije, javno-privatna partnerstva između tijela državne uprave i poduzetnika, obrazovni programi i poslovne organizacije. Hrvatska će nominirati dva najbolja projekta na nacionalnoj razini i kandidirati ih za dodjelu nagrada na europskoj razini. Natječaj na nacionalnoj razini

otvoren je do 7. lipnja. Dodjela priznanja EEPA za 2013. godinu održat će se u studenom 2013. godine u Litvi u šest različitih kategorija koje uspješno prepoznaju poduzetničke inicijative: Poticanje poduzetničkog duha, Ulaganje u poduzetničke vještine, Poboljšanje poslovnog okruženja, Poticanje internacionalizacije poslovanja, Potpora razvoju zelenog tržišta i učinkovito korištenje resursa, Odgovorno i “uključujuće” poduzetništvo.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 10. - 11. travnja - Big Data Challenge, B2B susreti u IT sektoru, Beč, Austrija 18. travnja - Sinaval Eurofishing Elite Exhibition poslovni susreti, Bilbao, Španjolska 18. - 19. travnja - Poslovni susreti Marineenergy - Sinaval Brokerage Event 2013, Bilbao, Španjolska

25. travnja - Poslovni susreti na području turizma i kreativne industrije Cross Tour 2013, Ruse, Bugarska 25. travnja - Poslovni susreti u sklopu 20. Međunarodnog sajma uređenja i graditeljstva Resta 2013, Vilnius, Litva 22. svibnja - AgroB2B@NSFair, Novi Sad, Srbija

Više o ovoj nagradi moguće je naći na: http://ec.europa.eu/enterprise/policies/ sme/best-practices/european-enterpriseawards/.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković


PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3772, 8. travnja 2013.

( 35 radnika

zapošljava mesarski obrt Bođirković

Mesarski obrt Bođirković, Borovo

( 25.000 l mlijeka dnevno se preradi u Ludbregu

Mljekara Antun Bohnec, Ludbreg

Kobasice za prste polizati

Ludbreška mozzarella osvaja tržište Najopasnija konkurencija nisu mali mesari, lokalni proizvođači, već trgovački lanci i njihovo uvozno smrznuto meso, a posebno akcije s davno isteklim rokovima trajanja

Osim povećanja kapaciteta, svrha preseljenja mljekare bila je i osiguravanje ujednačene kvalitete proizvoda kroz vlastiti kemijski i mikrobiološki laboratorij te poboljšanje radnih i skladišnih uvjeta

roizvodnja suhomesnatih proizvoda u Slavoniji je možda najzahtjevnija od svih grana proizvodnje, jer se svaki Slavonac smatra rođenim ekspertom za kobasicu, slaninu, kulen, čvarke i slične delicije. Stoga je opstati 30 godina među Slavoncima kao proizvođač suhomesnatih proizvoda samo po sebi uspjeh, a kad se još uz to u ovim vremenima recesije uspijevate i širiti, onda valjda ne treba boljega dokaza kvalitete. Mesarski obrt Bođirković posluje još od 1982. godine, kao jedini proizvodni obrt tog tipa na području Općine Borovo. Pod budnim okom vlasnika Živojina Bođirkovića i njegova sina Bojana proizvode više od 80 različitih proizvoda po vlastitim recepturama. Među njima su i proizvodi nagrađeni na međunarodnim sajmovima, poput domaće kobasice zalivene u masti, koja je na poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu dobila titulu šampiona grupe i veliku zlatnu medalju za kvalitetu.

udbreška mljekara Antun Bohnec ima dugogodišnju tradiciju privatne proizvodnje mliječnih proizvoda koju je započeo djed današnjeg vlasnika Đure, Ivan Bohnec, daleke 1934. godine u Hrastovskom. Tada se od 500 litara mlijeka dnevno proizvodio maslac i sir trapist. Mliječni proizvodi

P

Proizvodnja je precizno organizirana: ponedjeljkom, srijedom i petkom proizvode se kobasice i salame, a utorkom i četvrtkom švargl i krvavica. Sve se radi u dovoljno malim količinama kako bi se izbjeglo gomilanje robe i potreba za akcijama. Kuna više za kvalitetu Mesarski obrt Bođirković trenutačno zapošljava 35 ljudi. Osnovni kanali prodaje su im vlastite mesnice, trenutačno ih imaju šest, a u pripremi je otvaranje mesnice u Bijelom Brdu, još jed-

Do početka 2014. proširit će klaonicu i pogon prerade, čime će dobiti mogućnost izvoza ne u Osijeku, a do kraja godine i mesnice u Zagrebu. Opskrbljuju i oko 80 hotela, restorana i prodajnih mjesta brze hrane, 18 malih prodavaonica te još nekoliko manjih mesnica. Proizvode proda-

ju i na sajmovima, ali ne na više od 10 godišnje. “Prodajom smo zadovoljni s obzirom na teško vrijeme u kojem živimo, jer uvijek ima ljudi koji su spremni izdvojiti kunu više za kvalitetu’’, ističe Bojan Bođirković. Dodaje da im najopasnija konkurencija nisu mali mesari, lokalni proizvođači, već trgovački lanci i njihovo uvozno smrznuto meso, a posebno akcije s davno isteklim rokovima trajanja. I činjenica da se često takvo uvezeno meso upitne kvalitete prodaje pod sloganima “domaće”, “svježe” ili “izvorno Hrvatsko”. Ulazak Hrvatske u EU Bođirković dočekuju s vrlo ambicioznim planovima. Do početka 2014. godine proširit će klaonicu i pogon prerade, čime će dobiti i mogućnost izvoza. Tada će sigurno razmišljati i o isticanju originalnosti proizvoda i brendiranju. U tome bi im, zaključuje Bojan Bođirković, značajno pomogla i zaštita geografskog podrijetla za autohtone mesne proizvode iz Slavonije. (D.Ž.)

L

Mljekara ima certifikate ISO 9001:2000 te ISO 14000:1996 prodavali su se u Ludbregu, Koprivnici i Varaždinu. Nakon toga mljekara se preselila u prostore tadašnjeg državnog dobra u Martijancu, a proizvodnju je preuzeo Ivanov sin Antun te pomalo povećavao proizvodnju mliječnih proizvoda s preradom oko 1500 do 2000 litara mlijeka dnevno. Godine 1953. obitelj Bohnec kupila je vlastito imanje u Vrbanovcu gdje je uz tov bikova i svinja te proizvodnju povrća, započela i pravu privatnu mljekarsku pro-

izvodnju koja se, unatoč mnogim teškoćama, održala do danas. Od 1976. godine sadašnja se mljekara nalazi u Ludbregu. Certifikati preduvjet kvalitete proizvoda “Danas je vlasnik mljekare Đuro Bohnec, Antunov sin, treća generacija te obitelji. Kapacitet mljekare bitno se povećao i u stalnom je porastu, tako da se od 1990. do 2000. bilježio porast prerade mlijeka sa približno 7000 litara na 17.000 do 20.000 litara na dan”, rekao je Dragutin Črepinko iz Ludbreške mljekare Antun Bohnec. Mlijeko se otkupljivalo od 600 kooperanata sa područja Općine Ludbreg i susjednih općina. Sredinom 2001. cijela je proizvodnja preseljena u novi pogon u Ludbregu koji dnevno može preraditi oko 60.000 litara mlijeka. “Ipak, danas se prerađuje samo 25.000 litara mlijeka dnevno, a otkupno je područje prošireno na dio Međimurja i Podravine, no broj kooperanata je smanjen na oko 300. Mlijeko se otkupljuje izravno od svakog pojedinačnog

kooperanta što je olakšalo kontrolu kvalitete sirovine”, istaknuo je Črepinko. Osim povećanja kapaciteta, svrha preseljenja mljekare bila je i osiguravanje ujednačene kvalitete proizvoda kroz vlastiti kemijski i mikrobiološki laboratorij te poboljšanje radnih i skladišnih uvjeta. Mljekara Antun Bohnec ima certifikate ISO 9001:2000 te ISO 14000:1996 koji su glavni preduvjet za kvalitetan proizvod. Proizvodni asortiman obuhvaća polutvrde i svježe sireve, slani sir, kiselo i slatko vrhnje, maslac, jogurt i mlijeko, a od 2003. proizvode vlastitu mozzarellu koja sve više osvaja tržište. Proizvodi se plasiraju na područje Zagreba, Rijeke, Istre, Splita, Osijeka te Varaždina, Koprivnice i Čakovca. U sastavu Ludbreške mljekare Antun Bohnec nalazi se i restoran ČrnBel, a od 2004. na prostorima stare mljekare otvorena je pekara. “Želja nam je bila povećati ponudu i kvalitetu kruha u Ludbregu i okolici te, naravno, dati svrhu starom pogonu”, pojasnio je Črepinko. (S.P.)


14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Štrajk željezničara FBIH Željezničari FBiH stupili su 1. travnja u generalni štrajk koji će trajati do ispunjenja njihovih zahtjeva: isplate plaća i doprinosa za veljaču, jamstva da buduće plaće neće kasniti, rješavanja zdravstvenog osiguranja i isplate regresa. Štrajk se odvija uz minimalan rad, putnički promet se odvija po redu vožnje, dok je teretni reduciran na samo 30 posto. Svaki dan štrajka stoji gospodarstvo BiH oko 200.000 KM.

Četvrti Sarajevo Business Forum Bosna Bank International (BBI), u suradnji s Islamic Development Bankom (IDB), najavio je da će se četvrta po redu međunarodna investicijska konferencija Sarajevo Business Forum održati od 17. do 18. svibnja. Sudjelovanje na konferenciji, kojoj redovito nazoči oko 1000 poslovnih ljudi, vlasnika kapitala i predstavnika vlasti, najavio je Mahatir Muhamed, bivši malezijski premijer, koji će predstaviti modele rasta i razvoja Malezije te ponuditi svoja razmišljanja o razvoju BiH i Jugoistočne Europe. Inače, na protekle tri konferencije bilo je ponuđeno 447 projekata u vrijednosti 35,7 milijardi eura. BiH potvrđen rejting B Agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Standard&Poor’s potvrdila je Bosni i Hercegovini suvereni kreditni rejting B s pozitivnim izgledima, objavila je Centralna banka BiH. Rejting je potvrđen na osnovi ugovora koje je Vijeće ministara BiH potpisalo s dvjema rejting agencijama Moody’s i Standard&Poor’s.

Privredni vjesnik Broj 3772, 8. travnja 2013.

( 300 mil KM manje ( 13,3 mlrd KM uprihodovao bi rebalansirani proračun FBiH

ukupni depoziti u BiH potkraj siječnja

Bosna i Hercegovina

Financijski kolaps Parlament FBiH nije do 31. ožujka prihvatio zakon o povoljnijem umirovljenju branitelja što je bio uvjet za dobivanje treće tranše stand-by aranžmana, tako da je ugrožena fiskalna stabilnost zemlje, a plaće proračunskih korisnika i mirovine smanjuju se za oko 30 posto Zdravko Latal latal@privredni.hr

B

osna i Hercegovina se našla u financijskom kolapsu zahvaljujući političkim igrama stranaka jer u Domu naroda parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nije bilo dovoljno podignutih ruku zastupnika da se prihvati zakon o povoljnijem umirovljenju branitelja. Time zapravo BiH nije ispoštovala rok MMF-a da do 31. ožujka usvoji zakon, koji je bio usuglašen s tom institucijom, za dobivanje treće tranše stand-by aranžmana. Kaznu neće platiti samo Federacija BiH, nego i srpski entitet i zemlja u cjelini. Zvona zvone na uzbunu jer je ozbiljno ugrožena fiskalna stabilnost zemlje. Vlasti u Banjoj Luci užurbano traže alternativne izvore sredstava za pokrivanje sve većih budžetskih rupa koje više ne može zakrpati ni stand-by aranžman. Rješenja zapravo i nema osim bolnog rebalansa proračuna i drastičnog smanjenja budžetske potrošnje. U FBiH rebalans pak znači 300 milijuna konvertibilnih maraka manje prihoda u proraču-

nu, koliko se očekivalo i planiralo dobiti od treće tranše stand-by aranžmana. Prevedeno, to znači da će plaće budžetskih korisnika biti smanjene za 30 do 35 posto, te da će za isti postotak biti smanjeni transferi prema invalidima, obiteljima poginulih i umirovljenicima. Zakon je trebao biti restriktivan jer ljudi koji rade 38 godina ne mogu otići u mirovinu, a mirovine se traže za tisuće bivših i demobiliziranih vojnika od kojih neki nemaju ni godinu staža, niti su stariji od 35 godina. Novi pokušaj do sredine travnja Iz Veleposlanstva SAD-a izrazili su duboko razočaranje odlukama zastupnika čiju će cijenu u najvećoj mjeri platiti oni najsiromašniji. Vlasti FBiH vjeruju da bi do sredine travnja mogle u novom pokušaju s nešto izmijenjenim zakonskim odredbama, ali ništa većim izdacima, parlamentu ponuditi modificiran zakon te da će im MMF progledati kroz prste i odobriti treću tranšu stand-by aranžmana. “Mali” problem predstavlja samo puč do kojeg je

došlo u vladi FBiH koja ne funkcionira. Pojedine stranke rješenja vide u ubrzanoj prodaji državne imovine i prirodnih resursa, ali tu su mišljenja podvojena. Gospodarstvenici i ekonomski stručnjaci upozoravaju vlasti FBiH da nije vrijeme za prodaju elektroprivreda i telekoma te da ako bi se već krenulo tim putem, da ta prodaja ne bi smjela biti veća od pet posto državnog vlasništva. Republika Srpska je već ranije rasprodala sve vrijedne prirodne resurse. Petnaestogodišnja iskustva u prodaji državne imovine su, blago rečeno, katastrofalna. Od 2000. godine, kada je započela privatizacija, od oko 15 milijardi KM nominiranog državnog kapitala ponuđenog na prodaju do sada je u kešu dobiveno samo 2,5 milijardi KM i to najviše zahvaljujući prodaji Telekoma Srpske Telekomu Srbije za 1,4 milijarde KM. Ugrožena fiskalna stabilnost zemlje nije, međutim, u drugi plan stavila probleme domaće proizvodnje i izvoza nakon ulaska Hrvatske u EU. Posebno aktivan u traženju rješenja je Mirko

Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koji je nedavno zastupnicima obaju domova državnog parlamenta rekao da BiH nije spremna na dodatne ustupke Hrvatskoj kako bi i nakon 1. srpnja zadržala izvoz roba na bosanskohercegovačko tržište po postojećim, povoljnim, uvjetima. Prema njegovim riječima, Hrvatska traži dodatnu liberalizaciju za oko 300 proizvoda, no BiH to ne može prihvatiti.

Rješenja zapravo i nema osim bolnog rebalansa proračuna i drastičnog smanjenja budžetske potrošnje

Depoziti ipak rastu Vrlo je aktualna i zaštita domaće proizvodnje od uvoza mesa koji iz godine u godinu raste i ugrožava domaće farmere. U prva dva mjeseca ove godine uvezeno je više od 4000 tona mesa i klaoničkih proizvoda vrijednih 17 milijuna KM, dok je lani uvezeno mesa i mesnih proizvoda za 154 milijuna KM. Najviše se mesa uvozi iz Hrvatske, Austrije, Nizozemske, Njemačke, Slovenije, Srbije i Makedonije. U dva ovogodišnja mjeseca izvezeno je uglavnom mesa peradi u vrijednosti od 1,4 milijuna KM. U Upravi za indirektno oporezivanje BiH smatraju da je taj

tu i potporu domaćoj proizvodnji, pa će se, među ostalim, predložiti i ukidanje bescarinske kvote za uvoz žive stoke. Uz sve probleme s kojima se suočavaju građani BiH, podatak Centralne banke BiH o rastu depozita zbunjuje. Naime, potkraj siječnja ukupni depoziti u BiH iznosili su 13,3 milijarde KM što je na godišnjoj razini rast od 376,1 milijun KM. Štednja građana iznosila je 7,6 milijuna KM ili 58,8 posto od ukupnih depozita. Koliko se novca po običaju drži u čarapi ili u bankama izvan zemlje, nije poznato, ali se procjenjuje da je riječ o oko tri milijarde KM.

uvoz i znatno veći s obzirom na šverc i ilegalne tokove. U narednih desetak dana Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose ponudit će paket mjera za zašti-


15

www.privredni.hr Broj 3772, 8. travnja 2013.

( 35,2 mil €

lanjski prihod Krke u Hrvatskoj

( 21,6 mil €

*vijesti

vrijednost Heliosove robe prodane u Hrvatskoj

SLOVENSKA RATIFIKACIJA

Iz Ceftine surke u EU trenirku Ulazak Hrvatske u Europsku uniju najnestrpljivije očekuju slovenski proizvođači poljoprivredno-prehrambenih proizvoda nuditi mesne prerađevine južnom susjedstvu. Mlinotest iz Ajdovščine ima dva kćerinska poduzeća u Hrvatskoj (Umag i Karlovac). Ima i dva mlina, jedan u Sloveniji, drugi u Karlovcu.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

N

evjerojatna je angažiranost kojom slovenska poduzeća, posebno ona iz prehrambenog sektora, odbrojavaju dane do ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Čelništva tvrtki otvoreno govore o novim mogućnostima koje im se otvaraju padom formalnih i neformalnih prepreka, a kojima Hrvatska – prevladavajuće je stajalište u Sloveniji – štiti lokalnu ekonomiju. Vodstva rado govore, a mediji ih još poletnije propituju kako su se pripremila i znaju li što im je činiti u trenutku presvlačenja Hrvatske iz Cefta surke u EU trenirku. Žito iz Ljubljane dosad nije opskrbljivalo tržište pekarskim proizvodima. Uz 10 posto carine, plus 8,3 eura prelevmana na svakih 100 kilograma brašna, to je bio neisplativ posao. Od 1. srpnja, me-

đutim, kalkulacije izgledaju bitno drukčije. Žito se stoga sprema slati pekarske proizvode na hrvatsko tržište iz Dolenjskih pekarn te iz pekarne Tezno.

Izidor Krivec, direktor Celjskih mesnin, jedva čeka ulazak Hrvatske u EU. Odmah im se ukida 40 posto carine bez koje će sasvim sigurno celjski prerađivač uspješnije

Bez carina i prelevmana Predsjednik uprave David Nebergoj javno je potvrdio da će tvrtka u novim okolnostima jedan mlin zatvoriti, a drugi osposobiti za podmirenje potreba obaju tržišta. Vinari jednako tako zadovoljno trljaju ruke. Dušan Brejc, direktor Vinske družbe Slovenije, smatra da nakon 1. srpnja “ni jedan laboratorij u Hrvatskoj neće moći preimenovati kvalitetno slovensko vino u obično stolno”, što se, tvrdi Brejc, često prakticiralo kao mjera necarinskog ometanja. Najveće pogodnosti od ulaska Hrvatske u EU očekuje slovenska prehrambena industrija. Pre-

staje obveza plaćanja carina i prelevmana, osim na pšenicu, još i na trajno mlijeko (pet posto carine plus 14 eura prelevmana na 100 kilograma),

Hrvatska je spretno ispregovarala s EU-om određene povlastice za svoje robe, upozorava Aleš Kuhar čokoladu (13,2 eura prelevmana na 100 kilograma), povrće (15 posto carine i 15 eura prelevmana) te na svježe voće (10 posto carine). Poznati slovenski agrarni ekonomist dr. Aleš Kuhar unoseći dozu realnosti u rasprave o novim tržišnim okolnostima, upozorio je javnost na činjenicu da je Hrvatska “spretno ispregovarala s EU-om određene povlastice za svoje robe”, pa su se poduzeća mogla dobro pripremiti za prelazak na nove uzuse trgovanja.

Neravnoteža u međusobnoj razmjeni

Hvale sporazum, drže se - pragme

Industrijska poduzeća ne očekuju neke naročite promjene od ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU-a. Nestaje trošak carinskog i špediterskog nadzora. Sve drugo bit će po mjeri pojedinačne sposobnosti za brze prilagodbe. Prioritetno slovenska poduzeća bavit će se razduživanjem. Sva su prezadužena, kao i njihove banke kojima također predstoji bolan prolaz kroz kreditno čistilište. U takvim okolnostima većina etabliranih tvrtki na hrvatskom tržištu bit će zadovoljna i skromnim porastom poslovnih rezultata. Skupina Gorenje ostvaruje u Hrvatskoj četiri posto ukupnog prihoda, a Paloma 10 posto. Krka ima u Hrvatskoj proizvodno-distribucijski centar preko kojega je lani ostvarila 35,2 milijuna eura prihoda. Helios koji ima u vlasništvu Chromos prodao je roba u vrijednosti od 21,6 milijuna eura. Ovog ljeta na svoje dolaze slovenski turisti koji rado ljetuju u Hrvatskoj. Njima će se znatno sniziti cijene poziva u mobilnom prometu. Slovenski Telekom i Simobil kriju procjene o neizbježnom gubitku, ali se nadaju da će ga ublažiti povećanim prometom. Uz nove, niže cijene (0,288 eura za odlazni i 0,084 eura za dolazni poziv, te 0,096 eura za SMS) operatori očekuju znatno povećanje prometa u mobilnom telefoniranju.

U trenutku dok je Državni zbor izglasavao dokument o potvrđivanju Ugovora o pristupu Hrvatske u članstvo EU-a, u vijećnici su se nalazila 82 zastupnika. Gosti na galeriji, Zoran Milanović i Vesna Pusić, vjerojatno su bili iznenađeni ishodom glasovanja. Za ratifikaciju su se izjasnili svi nazočni zastupnici. Bez glasa protiv prošla je odluka koja je desetak dana prije izgledala dramatično beznadno. Dogovor o načinu rješavanja problema sa starom deviznom štednjom nije ni približno tako uvjerljiv kao što je uvjerljiva vanjskotrgovinska pragma kojoj se Slovenija očito i dalje predaje bez ostatka.

Pad povjerenja u slovenske obveznice Zahtijevani prinos na slovenske osmogodišnje obveznice naglo je porastao sa 4,76 (15. ožujka 2013.) na 6,33 (27. ožujka 2013.). Neočekivana promjena protumačena je u Sloveniji na način da su inozemna financijska tržišta “sita raznih ocjena i špekulacija”. Ulagači žele znati stvarnu cijenu sanacije slovenskih javnih financija i, također, vidjeti konkretne provedbene odluke. Znakovito je da takve poruke stižu u Sloveniju kao prethodnica radnog izaslanstva Europske komisije koje dolazi sredinom travnja. Cimos, zasad, izbjegao stečaj Nakon što je Franc Krašovec, predsjednik uprave Cimosa, dao ostavku, dvadesetak slovenskih banaka odmah je produljilo moratorij na otplatu dospjelih dugova do kraja svibnja. Skupina Cimos inače duguje bankama oko 400 milijuna eura. Pristane li vlada hitno pomoći sa 20 milijuna eura, Cimos može izbjeći stečaj, uvjerena je njegova nova uprava koju predvodi Jerko Bartolič.

SŽ: zaposleni optužili upravu i nadzorni odbor Skupina zaposlenika na Slovenskim željeznicama koja sebe predstavlja “stručnom sferom SŽ-a” na desetak je adresa poslala prijavu za korupciju i zloporabu položaja kojom se terete uprava i nadzorni odbor. U prijavi se navodi 18 konkretnih primjera zloporaba i koruptivnog ponašanja. Među protagonistima takvog ponašanja posebno se spominje Silvo Berdajs, predsjednik Sindikata strojovođa koji je ujedno i potpredsjednik nadzornog odbora te viđeniji član SDS-a. U javnosti se SŽ doživljava kao leno Janšinog SDS-a.


16 STIL *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3772, 8. travnja 2013.

( 2,2 mil €

predviđeno za obnovu Maškovića hana

(

na 3000 m2

prostire se taj hotel-utvrda

Obnova kulturne baštine u zaleđu Pakoštana Dubrovnik među najpovoljnijim gradovima Dubrovnik je osvojio šesto mjesto u kategoriji “vrijednost za novac” u istraživanju koje je provela britanska pošta Post Office Travel Money u suradnji s jednom od vodećih britanskih PR agencija Rooster, izvijestili su iz Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije. Anketa je provedena prošle godine u 25 gradova u 12 kategorija za “city break” koji uključuje smještaj za dvije noći, hranu i piće, razgledavanje znamenitosti i gradski prijevoz. Prema anketi, potrošnja u Dubrovniku za to razdoblje iznosi 168,20 funti. Na prvom mjestu najpovoljnijih “city break” destinacija je Budimpešta sa 134,76 funti. Bašćanski tjedni gastronomije i kulture U čast ulaska Hrvatske u Europsku uniju, od travnja do srpnja ove godine, u organizaciji Turističke zajednice Baške s otoka Krka, to će mjesto ugostiti kulturno-umjetnička društva iz Slovenije, Italije, Austrije, Njemačke, Češke, Slovačke, Mađarske i Poljske. U tom će razdoblju, osim kulturnog programa, spomenute nacije predstaviti i svoju gastro ponudu, a održat će se i Bašćanski tjedan. Fešta lošinjske kuhinje Na Malom Lošinju od 12. do 24. travnja održat će se 7. fešta lošinjske kuhinje na kojoj će se predstaviti lošinjski specijaliteti. Ta autohtona otočna kuhinja sastoji se od morskih delicija začinjena domaćim maslinovim uljem i samoniklim začinskim biljem. Završna prezentacija održat će se 24. travnja na glavnom trgu u Malom Lošinju.

Dobrodošli u Jusuf-pašin hotel iz 17. stoljeća Otomanski vezir i admiral Jusuf Mašković svoj je hotel u Vrani počeo graditi davne 1644. godine. Uz pomoć IPA programa, dovršit će ga nagodinu Ministarstvo kulture. Nedovršeni hotel jednog osvajača tako bi mogao dovesti turizam i prosperitet u mjesto Vrana tamo su se čuvale kraljevske insignije (kruna, žezlo i kugla) čime su se krunili hrvatski kraljevi. No, grad se urušio nakon što su ga okupirali Turci, pa tako na tom području postoji arheološko blago koje još nije istraženo.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

O

bnova Maškovića hana, koji je poznat kao najzapadnija građevina što su je na europskom području podignuli Turci tijekom svojih osvajanja, prvi je projekt obnove kulturne baštine koji je pokrenulo hrvatsko Ministarstvo kulture. Projekt je pokrenut lani, financiran je iz pretpristupnog fonda IPA 2009, a cilj mu je revitalizacija zaleđa Pakoštana. Pravo je čudo da han, danas u prilično ruševnu stanju, i dalje stoji. Dapače, dominira pitoresknim mjestom Vrana, a obnovljen i nanovo oživljen mogao bi u ovaj kraj privući ne samo turiste nego i čitavu paletu gospodarskih aktivnosti. “Projekt obnove Maškovića hana ima veliku ekonomsku vrijednost i edukativnu ulogu. Mjesto Vrana i područje oko njega ima bogatu i burnu prošlost, ali danas je jedno od najnerazvijenijih mje-

Zašto je Jusuf u Vrani gradio han Jusuf Mašković rodio se 1604. godine u kršćanskoj obitelji u Vrani, na tadašnjoj granici Venecije i Otomanskog carstva. Više je dvojbenih izvora o njegovu životu, no čini se da je kao dijete bio sluga u Nadinu, kod izvjesnih Bećiragića, gdje je naučio turski. Zahvaljujući oštrom umu i snalažljivosti, ali i poznanstvima koja je stekao prateći gazdu na putovanjima, uspio je dobiti posao u službi Otomanskog carstva u Konstantinopolu. Ostao je zapamćen kao vezir i kapudan-paša, vrhovni admiral turske flote, koji je pokorio Kaniju u zapadnoj Kreti za samo 54 dana. U povijesnim se bilješkama spominje i njegov han u mjestu Vrana - “koji još uvijek stoji”. sta u Hrvatskoj. Naseljeno je od prapovijesti, a neke građevine sačuvane su do danas”, rekla je Anastazija Magaš Mesić, vodite-

ljica Odjela za pripremu i provedbu EU projekata Ministarstva kulture. Mjesto Vrana izgrađeno je u 11. stoljeću, a

Razvitak arheološkog turizma Gradnju hana započeo je otomanski vezir Jusufpaša - ili Jusuf Mašković - 1644. godine. Ubrzo potom je ubijen i han nije izgrađen do kraja. “Han je bio zamišljen kao mjesto za odmaranje putnika, ali za razliku od karavansaraja, u hanu se noćenje moralo platiti. Taj se objekt prostire na 3000 četvornih metara površine, a izgrađen je kao utvrda. No, iako je kao spomenik dobro sačuvan, u lošem je građevinskom stanju te mu treba temeljita obnova”, istaknula je Anastazija Magaš Mesić. Uskoro će započeti radovi na revitalizaciji izvorne funkcije hana,

pa će se, među ostalim, urediti sobe, izgraditi restoran, kafić, ali i niz trgovina s autohtonim pro-

Svi radovi na obnovi hana trebali bi biti gotovi već za godinu dana izvodima, te prostor sa zbirkom arheoloških predmeta. Za obnovu Maškovića hana predviđeno je 2,2 milijuna eura, dok je na izradu projektne dokumentacije utrošeno 141.292 eura. Inače, cijeli je projekt vrijedan 2,7 milijuna eura, od čega EU daje 75 posto sredstava. “Obnovom Maškovića hana, koja bi trebala završiti za godinu dana, na tom području zadarskog zaleđa omogućit će se razvitak znanstvenog i arheološkog turizma te otvaranje novih radnih mjesta”, zaključila je Anastazija Magaš Mesić.

Spoj klastera i web stranice

Zašto sjeverozapadna Istra? Klaster sjeverozapadne Istre - Colours of Istria - koji objedinjuje Umag, Novigrad, Brtoniglu i Buje, u suradnji sa zajednicom svojih fanova na Facebook stranici Colours of Istria izradio je knjigu pod nazivom “Zašto sjeverozapadna Istra?”. U toj je knjizi predstavljena pri-

roda, potom kompletna ponuda destinacije, gastronomije i kampiranja te wellness i sportski sadržaji u sjeverozapadnoj Istri. “Prvi put se u funkciji promocije turističke destinacije spaja komunikacija na društvenim mrežama i offline život te popularne lokacije.

Također, to je jedan od rijetkih primjera u svijetu u kojem su u promociji turističkog odredišta posjetitelji i njihova iskustva u

središtu pažnje”, rekla je Milica Cetinić, menadžerica iz Colours of Istria. Prepoznajući snagu i važnost društvenih mreža te osobnih preporuka kao trenutačno jednog od najutjecajnijih načina razmjene informacija i iskustava, Colours of Istria

prikupio je i objedinio u knjigu komentare zajednice posjetitelja okupljenih na njegovoj internetskoj fan stranici. Knjiga sadrži pet poglavlja od kojih svako predstavlja dio kolorita tog atraktivnog hrvatskog područja, a tiskana je na hrvatskom, engleskom, talijanskom i njemačkom jeziku. (S.P.)


HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3772, 8. travnja 2013.

( više od 550 korisnika ima Rentaj.me

Novi internetski servis

Rentaj posao

Online burza honorarnih i outsource poslova spaja poslodavce i samostalne profesionalce (freelancere) za rad na konkretnim zadacima Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatska je nedavno dobila prvu online burzu honorarnih i outsource poslova. Riječ je o internetskom servisu Rentaj. me, na kojem se susreću i koji spaja poslodavce i samostalne profesionalce (freelancere) za rad na konkretnim zadacima. Servis je pokrenula i u potpunosti ga financira start-up tvrtka Bitkom. Miran Gosta, osnivač online burze i direktor Bitkoma, kaže kako poslodavci putem servisa Rentaj.me mogu ugovoriti outsourcing (usluge vanjskih suradnika) svih poslova koji nisu dio njihova osnovnog poslovanja. “Najčešće se ugovara outsourcing popratnih poslova u sklopu elektro-

ničkog poslovanja poput izrade softvera, upisivanja podataka u baze ili web dizajna. Zatim, prevođenje, računovodstvo, marketing i pravni poslovi”, objašnjava nam. Tako, primjerice, mali poduzetnici koji povremeno trebaju neku uslugu, mogu na ovaj način ugovoriti vođenje poslovnih knjiga ili čišćenje poslovnih prostora. Također, privatni naručitelji mogu pronaći najbolju osobu u blizini koja će za njih registrirati vozilo ili glačati rublje. “Za razliku od klasičnih stranica za zapošljavanje, na Rentaj.me naručitelji izrađuju projekt u kojem precizno definiraju zadatak koji treba obaviti, kao i rokove, raspoloživi proračun i potrebna znanja i vještine koje treba imati izvr-

šitelj. Postavljanjem projekta u sustav, pozivaju se svi pogodni izvršitelji da se prijave na natječaj i podnesu ponudu za izvršenje projekta. Poslodavac može usporedi-

ima više od 550 registriranih korisnika. Ideja o pokretanju servisa plod je osnivačeve svakodnevne potrebe za obavljanjem raznih poslova za koje nema dovoljno

put Odeska i Elancea. U Hrvatskoj do sada nije postojao servis koji bi spajao naručitelje i izvršitelje konkretnih projekata, ali je outsourcing poslova itekako prisu-

kvalifikacija ili vremena. “Stoga sam se sjetio kako bi bilo odlično kada bih mogao brzo pronaći nekog u blizini tko će obaviti taj posao, a ja ću se do tada baviti drugim stvarima”, napominje Gosta. Mnogobrojni Hrvati, nastavlja on, već rade kao freelanceri na svjetskim servisima po-

tan. “Naša ciljna skupina su ponajprije mikro i mala poduzeća, ali i velike tvrtke. Kad je riječ o izvršiteljima, ponajprije ciljamo na nezaposlene mlade ljude s visokim obrazovanjem. Smatram da svatko tko je završio fakultet već ima dovoljno vještina i može nešto ponuditi na tržištu rada, pa je prema tome idea-

Naša ciljna skupina su ponajprije mikro i mala poduzeća, ali i velike tvrtke, kaže Miran Gosta ti pristigle ponude, te na temelju kvalitete i cijene odabrati najboljeg ponuditelja i s njime sklopiti posao. A nakon toga se kroz sustav ocjenjuje kvaliteta rada”, ističe on. Nezaposleni s visokim obrazovanjem Premda je svjetlo dana ugledao prije mjesec dana, Rentaj.me do sada

lan freelancer”, naglašava Gosta dodavši kako veliko tržište predstavljaju i zaposleni koji žele dodatno zaraditi u slobodno vrijeme. “Posebice zanimljivima smatram studente koji imaju dovoljno vremena da svoje preferencije pretoče u radno iskustvo i da po završetku studija već imaju uspostavljen kontakt s više potencijalnih poslodavaca. Naime, Rentaj. me je idealan da se kroz dobro odrađeni honorarni posao uspostavi prvi kontakt s budućim stalnim poslodavcem”, kaže. Ovaj se servis kontinuirano razvija i uskoro će se predstaviti njegove nove funkcionalnosti. “Bit će prilično posla i ulaganja, a trenutno tražimo partnere koji će nas pratiti”, zaključuje Gosta.

Combis Technology Day

Naglasak na smanjenju troškova poslovanja Unapređenje IT aplikacija i infrastrukture, smanjenje troškova poslovanja i poboljšanje učinkovitosti poslovni su prioriteti za 2013. godinu. Prema mišljenju stotinjak direktora i voditelja IT odjela hrvatskih tvtki, tehnološki prioriteti za ovu godinu su i modernizacija postojećih resursa, mobilne tehnologije i upravljanje IT sustavima, ističe se u istraživanju koje je proveo regionalni sistem integrator Combis. S druge strane, istraživanje Gartnera, vodeće

svjetske analitičke tvrtke za područje informacijske tehnologije, pokazuje kako se rast tvrtke, ispo-

Tvrtke se na globalnoj ekonomskoj razini bore sa sličnim izazovima kao i one u Hrvatskoj ruka operativnih rezultata i smanjenje troškova poslovanja nalaze među tri poslovna prioriteta više od 2000 IT menadžera iz cijelog svijeta. Njihovi su pak

tehnološki prioriteti analitika i poslovna inteligencija, mobilne tehnologije i računalstvo u oblaku, istaknuto je na događanju Technology Day koje

je organizirao Combis u suradnji s tvrtkom Cisco Systems Hrvatska, a pod pokroviteljstvom poslovnog tjednika Lider. “Rezultati istraživanja koje je

proveo Combis među više od 100 sudionika Technology Daya pokazuju isti trend kao i Gartnerovo na svjetskoj razini. Tako je kod poslovnih prioriteta naglasak stavljen na smanjenje troškova poslovanja, dok su se mobilne tehnologije nametnule kao drugi po redu tehnološki prioritet u oba istraživanja. Ovi podaci nas ne iznenađuju budući da Hrvatska ne zaostaje za svjetskim trendovima u korištenju mobilnih uređaja, a poslovni prioritet vezan uz smanjenje troškova samo nam pokazuje kako se tvrtke i na

globalnoj ekonomskoj razini bore sa sličnim izazovima kao i mi”, istaknuo je Siniša Staničić, direktor Combisovog Sektora IT infrastrukture. Tijekom tog jednodnevnog događanja predstavljeni su, među ostalim, najnoviji trendovi iz svijeta poslovne inteligencije, te alati za poslovnu analitiku i upravljanje poslovnim procesima. Bilo je riječi i o cloud tehnologiji, novim mogućnostima u području upravljanja IT-em i načinima povezivanja poslovnih alata s mobilnim tehnologijama. (B.O.)


18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Douwe Draaisma TVORNICA NOSTALGIJE Naklada Ljevak

Draaisma u ovoj knjizi povezuje znanja i činjenice iz područja psihologije, filozofije, neuroznanosti i književnosti. Mudrost dolazi s godinama, tvrdi autor, ali prije nje stiže zaboravljivost. I zato se koristimo čime god možemo da pamćenje održimo svježim. No, postavljaju se pitanja može li se pamćenje vježbati i ide li zaboravnost ruku pod ruku sa starošću. Pobijajući ustaljena shvaćanja o mozgu, Draaisma se zalaže za ostarjelo pamćenje i osjećajno razlaže istinitu priču o stvarima koje prolaze.

Colleen McCullough Prvi čovjek Rima – Put časti Znanje

U starom Rimu sudbinske i obiteljske veze spajaju trojicu naizgled potpuno različitih muškaraca: Gaja Julija - iz drevne patricijske obitelji Cezara, Gaja Marija - vojnoga genija sputanog u političkoj karijeri vlastitim skromnim porijeklom, te Lucija Kornelija - ambicioznog i častohlepnog patricija iz osiromašene obitelji Sula. U tom uzavrelom ljudskom mravinjaku nitko još ne sluti kolika će se moć uskoro naći u njihovim rukama...

Privredni vjesnik Broj 3772, 8. travnja 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Konzervirana riba

Agri Seafood Corp, Ho Chi Minh, Vijetnam. Tvrtka nudi različite vrste riba u konzervi: skuše, sardine, tune... Kontakt: Jerry Nguyen, ducluunguyen@ gmail.com, +84 975 511675. Akumulatori

Vesna-Sap, Probistip, Makedonija, www.sap.com. mk. Tvrtka je proizvođač akumulatora, napona 12V i kapaciteta 36Ah do 210Ah. Tvrtka proizvodi akumulatore za sve vrste lakih vozila, kamiona, autobusa, vojnih vozila, poljoprivredne i građevinske mehanizacije. Bavi se i recikliranjem iskorištenih akumulatora. Traži tvrtke u Hrvatskoj koje su zainteresirane za prodaju njihovih proizvoda. Kontakt: dhz@cefarm.com.pl, +48 22 6340222. Plastični uredski pribor

je proizvođač plastičnog uredskog pribora i nudi svoje proizvode. Kontakt: info@desksymbol.com, +90 212 6710401, +90 507 6923084. Prometna i sigurnosna oprema

ZheJiang Eastsea Rubber Factory, ZheJiang, Kina, www.zjeastsea.com. Tvrtka je proizvođač prometne sigurnosne opreme kao što su prometni čunjevi, prometne izbočine za kontrolu brzine, podložni klinovi, oprema za parkirališta... Tvrtka nudi svoje proizvode. Kontakt: Sale@zjeastsea.com, +86 576 83180832. Suradnja

Fred Bobek, Vodice, www.honda-marine.hr. Tvrtka traži partnere za distribuciju i prodaju plovila i nautičke opreme. Kontakt: Vesna Peria, prodaja@honda-croatia.com, +385 22 442412. Suradnja

Andrea Tornielli Jorge Mario Bergoglio - Papa Franjo Verbum

Tko je zapravo papa Franjo? Sin talijanskih imigranata u Argentinu, učinio je radikalno slijeđenje Krista i put nenasilja stupovima svojega pastoralnog služenja u toj zemlji. Ova knjiga pruža ključ za razumijevanje čovjeka čiji je izbor za papu mnoge iznenadio. Kardinali izbornici su izabrali pastira sposobna da bude pokretač suvremene obnove i čišćenja u sveopćoj Crkvi. To je priča o poniznu pastiru, kardinalu koji se vozi autobusom, razgovara s običnim ljudima i živi jednostavno.

Michael Connelly Preokret Školska knjiga

Branitelj prokletih, odvjetnik Mickey Haller, dobiva ponudu da preuzme posao tužitelja u ponovnom suđenju brutalnom ubojici. Naime, nakon 24 godine zatvora ubojica Jason Jessup je oslobođen. Haller je uvjeren da je Jessup kriv i prihvaća slučaj pod uvjetom da sam odabere svojeg istražitelja, detektiva losangeleske policije Harryja Boscha, i svoju pomoćnu odvjetnicu, zamjenicu okružnog tužitelja Maggie McPherson. Ali slučaj prate ozbiljne političke kontroverzije...

Deborah Harkness Sjena noći Fraktura

Nakon pronalaska alkemičarskog rukopisa označena kao Ashmole 762, vrsna povjesničarka i osrednja vještica Diana Bishop sa svojim suprugom vampirom Matthewom de Clairmontom kreće na put kroz vrijeme. Odredište njihovoga vremenskog putovanja Matthewova je Stara kuća u Oxfordu, a godina 1590. Osim pronalaska stranica koje nedostaju u Ashmoleu 762, njezina je glavna misija naučiti vještičje vještine. No, na svojem putu Diana nailazi na brojne teškoće...

Oz Gur Plastik, Istanbul, Turska, www. desksymbol.com. Tvrtka

Ljekovito bilje, Kloštar Ivanić. Tvrtka traži poslovnog partnera za prodaju kamilice, repromaterijala za čajeve i ostalog ljekovitog bilja, te za uslužno pakiranje čajeva i doradu bilja. Kontakt:

Marijan Bajsar, marijan. bajsar@ljekovito-bilje.hr, +385 48 816052. Farmaceutski proizvodi

Prisum International Trading, Bukurešt, Rumunjska, www.prisum.ro. Tvrtka je jedan od najvećih uvoznika farmaceutskih proizvoda u Rumunjskoj. Nalaze se među prvih pet uvoznika i distributera na rumunjskom OTC tržištu. Tvrtka traži proizvođače/ dobavljače farmaceutskih proizvoda (GMP pravila). Kontakt: office@prisum. ro, +40 21 3220171. Suradnja

Auto Kontakt, Zagreb, w w w. a u t o k o n t a k t . h r. Tvrtka proizvodi kutije prve pomoći, tekstilne autotepihe, autopresvlake i setove obvezne autoopreme. Traži kvalitetne tvrtke iz inozemstva zainteresirane za distribuciju svojih proizvoda. Kontakt: Neven Dežđek, info@autokontakt.hr, +385 1 2921976.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Dezinsekcija, dezinfekcija i deratizacija

Zagrebački holding nabavlja usluge dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije. Rok dostave ponuda je 9. svibnja. Prijenosna računala

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nabavlja prijenosna računala. Rok dostave ponuda je 22. travnja. Građevinsko obrtnički radovi

HŽ Putnički prijevoz nabavlja usluge građevinsko obrtničkih radova na uređenju službenih prostorija. Rok dostave ponuda je 23. travnja. Utovarivač kontejnera i paleta

Zračna luka Split nabavlja utovarivač kontejnera i paleta. Rok dostave ponuda je 19. travnja.

Pločice s brojevima

Grad Zagreb nabavlja pločice za označavanje zgrada brojevima. Rok dostave ponuda je 19. travnja. ENC uređaji

Autocesta Rijeka-Zagreb nabavlja ENC uređaje. Rok dostave ponuda je 17. travnja. Regija Informatička oprema

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje RS-a u Bjeljini nabavlja računala i opremu. Rok dostave ponuda je 29. travnja.

zila. Rok dostave ponuda je 10. svibnja. Protupožarna odjeća i obuća

Općina Kotor nabavlja protupožarnu zaštitnu odjeću i obuću za potrebe službe zaštite Općine Kotor. Rok dostave ponuda je 7. svibnja. Panik svjetiljke

PTT saobraćaja iz Beograda nabavlja panik svjetiljke. Rok dostave ponuda je 7. svibnja.

Teretna vozila

Pošte Srpske u Banjoj Luci nabavljaju teretna vozila. Rok dostave ponuda je 29. travnja. Filteri za vozila

Aerodromi Crne Gore nabavljaju filtere za vo-

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr


19

www.privredni.hr Broj 3772, 8. travnja 2013.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se kuće, livade, pašnjaci, oranice... Livade, oranice, vrt, pašnjak, vinograd ukupne površine 20.008 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 29.605 kuna, nalaze se u mjestu

Fodrovec Riječki u Koprivničko-križevačkoj županiji, prodaju se na dražbi 10. travnja u 8 sati na Općinskom sudu u Križevcima, soba broj 9/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Građevinsko zemljište, ukupne površine 1490 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 186.581 kunu, nalazi se u naselju Gorjani, Perićeva 31 u Osječko-baranjskoj županiji, prodaje se na dražbi 10. travnja u 8.10 sati na Općinskom sudu u Đakovu, Trg dr. F. Tuđmana 2. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Na ročištu za dražbu mogu sudjelovati samo pravne i fizičke osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje - jamčevinu koja iznosi 10 posto od ukupne vrijednosti nekretnine. Kuća, koja u naravi predstavlja kuću u izgradnji, dvorište i štagalj, ukupne površine 960 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 153.126 kuna, nalazi se u naselju Sveti Petar Čvrstec, Općina Sveti Ivan Žabno u Ko-

privničko-križevačkoj županiji, prodaje se na dražbi 10. travnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Križevcima, soba broj 9/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Šuma, ukupne površine 4046 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 121.380 kuna, nalazi se u naselju Brkač, Općina Motovun u Istarskoj županiji, prodaje se na dražbi 10. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Pazinu, soba broj 10. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Kuća, koja u naravi predstavlja kuću, zgradu, dvorište i livadu, ukupne površine 1201 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 601.786 kuna, nalazi se u naselju Totovec, T. Goričanca 9, Općina Čakovec u Međimurskoj županiji, prodaje se na dražbi 11. travnja u 8.15 sati na Općinskom sudu u Čakovcu, R. Boškovića broj 18, soba 38. Na prvom ročištu za dražbu nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 534 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 602.120 kuna, nalazi se u Koprivnici, Kolodvorska 45, prodaje se na dražbi 11. travnja u 8.45 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, soba broj 18/I. Nekretnina se ne može

prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Poslovni prostor u uličnoj zgradi, ukupne površine 64 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,77 milijuna kuna, nalazi se u Frankopanskoj 6 i 6/I. u Zagrebu, prodaje se na dražbi 11. travnja u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ul. grada Vukovara 84, Zagreb, soba broj 128/I. Nekretnina je u suvlasništvu ovrhovoditelja i ovršenika, a ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća i oranica, ukupne površine 4935 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 306.080 kuna, nalazi se u naselju Podgorje u Virovitici, prodaje se na dražbi 12. travnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Virovitici, Masarykova 8/I., soba 12. Nekretnina se na toj dražbi ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, koja u naravi predstavlja kuću, zgradu, livadu i oranicu, ukupne površine 4377 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 166.028 kuna, nalazi se u naselju Kabal, Općina Farkaševac, Zagrebačka županija, prodaje se na dražbi 12. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Vrbovcu, soba broj 5. Nekretnina je u vlasništvu ovršenika, a ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Siromašni uzvraćaju udarac dr. Uroš Dujšin

Z

emlje u usponu zajedno imaju više od 1000 poduzeća s godišnjim prihodima većim od milijarde dolara. Mnoga se zadovoljavaju poslovanjem u ze-

mlji jer njihova tržišta ionako bilježe rast dvaput veći nego bogate zemlje. No neke su od njih odlučne u proboju u svijet, prodirući na strana tržišta i kupujući strana poduzeća. Ujedno usavršavaju svoje poslovanje i tijekom tog procesa preobražavaju čitave industrije. Izazivači i investiraju Konzultantska tvrtka Boston Consulting Group objavljuje još od 2006. godišnja izvješća 100 najvećih “globalnih izazivača” iz zemalja u usponu. Osim što trebaju imati prihode veće od milijarde, oni moraju imati širok obuhvat tržišta tako da njihovi prihodi iz inozemstva iznose najmanje 500 milijuna dolara. I njihove globalne aspiracije moraju biti vjerodostojne mjerene kombinacijom objektivnih kriterija i ocjenom stručnjaka. BCG-ov popis pruža dobar uvid u ono što su marksisti nazvali “korelacijom sila” u globalnoj privredi kada se počne oporavljati od svjetske privredne krize. Kao prvo, novi je popis značajan zbog svoje raznolikosti. U 2006. njime su domini-

rala 84 poduzeća iz četiriju zemalja - Brazila, Rusije, Indije i Kine - od čega 44 samo iz Kine. U 2003. tu ima poduzeća iz 17 zemalja umjesto 10 iz 2006. godine i samo 30 kineskih. U 2006. na popisu je dominirala teška industrija.

Danas je to više potrošna roba, uz financijske institucije (kineski UnionPay), e-trgovinu (kineski Alibaba Group), zdravstvo (južnoafrički Asper Pharmacare) i prehranu (indonezijski Agri-Resources). Isto tako ovi izazivači ne konkuriraju samo niskim cijenama. Oni investiraju i u inovacije. Tako skoro polovina zaposlenika kineske elektroničke tvrtke Huawei, njih 75.000, radi na istraživanju i razvoju, a proizvode i nove modele poslovanja. Alibaba je riješio svoj glavni problem online prodaje - nepovjerenje - nudeći sistem plaćanja Alipay. Gutaju i strane tvrtke kako bi koristili njihovo znanje ili ušli na nova tržišta, pa je Asper Pharmacare nedavno od Glaxo SmithKlinea kupio 25 brendova u Australiji. Napredovanje na svim frontama Multinacionalne kompanije iz zemalja u usponu napreduju u odnosu prema svojim zapadnim suparnicima na svim frontama. Pri tome traže saveznike i u drugim zemljama u razvoju. Tako primjerice

kineski građevinari drže 37 posto afričkog tržišta. Jednako tako prodiru i na tržišta bogatih zemalja, pa je Alibaba razvio sajtove za e-trgovinu u Americi. Isto tako sklapaju međusobne saveze, kao što je Naspers iz Južne Afrike to učinio s ruskim i kineskim internetskim tvrtkama. Za bogate zemlje takvi novostvoreni divovi čine priliku za rast ali i konkurenciju i rizik. Huawei je 2011. u Americi kupio autodijelova u vrijednosti 6,6 milijardi dolara. Time dodaju veliku dozu dinamizma u svjetsku privredu: osim što svake godine kupuju robe i usluga u vrijednosti 1,7 triliju-

No, multinacionalke iz zemalja u razvoju su, zahvaljujući svojim zapadnim partnerima, nestalno društvo na dolara, na njih sveukupno otpada i 330 milijardi dolara kapitalnih izdataka. Mogu biti i dobri partneri. Du Pont of America je osnovao zajedničko poduzeće s China National Chemical Corporationom kako bi objedinio svoja znanja. Njemačka tvrtka Merck sklopila je posao s indijskom tvrtkom D. Reddy’s Laboratories radi razvoja jeftinih lijekova protiv raka čiji patenti istječu. Ujedno se Dr. Reddy’s bavi i razvojem i testiranjem novih proizvoda, dok se Merck bavi proizvodnjom. No, multinacionalke iz zemalja u razvoju su, zahvaljujući svojim zapadnim partnerima, nestalno društvo. Tek polovina s BCG-ovog popisa iz 1996. godine pojavljuje se na njegovoj posljednjoj verziji. No nema sumnje da će njihovo mjesto već zauzeti novi snažni takmaci.


20 SVIJET FINANCIJA *vijesti Uplata dijela dobiti u temeljni kapital Skupština tvrtke Jadran-Galenski laboratorij (JGL) održat će se 16. svibnja ove godine. Na toj će skupštini biti riječi o prijedlogu uplate dijela lanjske dobiti od 52,5 milijuna kuna u temeljni kapital tvrtke, i to privatnim izdanjem 524.790 dionica. Temeljni kapital JGLa sada iznosi 5,8 milijuna kuna i podijeljen je na 58.310 dionica. U zadržanu dobit ide 17,2 milijuna kuna dobiti. Jadroagent ostvario dobit Riječka međunarodna pomorska i prometna agencija Jadroagent ostvarila je u 2012. ukupni prihod od 49 milijuna kuna, dok je dobit nakon oporezivanja iznosila 6,3 milijuna kuna. Uprava Jadroagenta predložila je isplatu dividende od po 60 kuna po dionici, što je odobreno na skupštini te tvrtke.

Ina potpisala ugovor o kreditu Ina je potpisala ugovor o dugoročnom viševalutnom revolving kreditu vrijednom 400 milijuna američkih dolara. Kredit, koji je realiziran na međunarodnom tržištu, koristit će se za opće korporativne svrhe. Dospijeće kredita je tri godine, s opcijom produženja za 1+1 godinu. Zajmodavci tog kredita su 12 međunarodnih i domaćih banaka, među kojima su ovlašteni glavni ugovaratelji: Erste Group Bank AG, ING Bank N.V., Privredna banka Zagreb/CIB Bank Ltd., Raiffeisen Bank International AG i Sberbank. Ostale banke koje sudjeluju u kreditu su The Bank of Tokyo-Mitsubishi UFJ, Ltd., BayernLB, Natixis, Societe Generale-Splitska banka, Amsterdam Trade Bank N.V. i KDB Bank (Hungary) Ltd.

Privredni vjesnik Broj 3772, 8. travnja 2013.

( 973 mil €

izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku u 2012.

( 6,8 mlrd €

lanjski prihodi od putovanja

Tekući račun bilance plaćanja

Suficit od 35,4 milijuna eura Suficit u lanjskom trećem tromjesečju nadmašio je ukupni deficit zabilježen u ostalim tromjesečjima, što potvrđuje i uspješnost turističke sezone

P

rema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke, deficit tekućeg računa bilance plaćanja u zadnjem je tromjesečju prošle godine iznosio 665,4 milijuna eura, što je za 28,8 posto manji deficit nego u istom tromjesečju 2011. godine. Na razini cijele godine tekući je račun prvi put od kada se bilježe podaci (1999. godina) u suficitu koji iznosi 35,4 milijuna eura, odnosno 0,08 posto bruto domaćeg proizvoda. Tome je pridonijela činjenica da je suficit u trećem tromjesečju nadmašio ukupni deficit zabilježen u ostalim tromjesečjima, što potvrđuje i uspješnost turističke sezone odnosno nominalan rast prihoda od putovanja za 3,2 posto. Suficit tekućeg računa platne bilance rezultat je najvećim dijelom smanjenja deficita na računu roba, odnosno blagog rasta

sto više nego u 2011. Međutim, rekordna 2008. godina, kada je ostvareno 7,5 milijardi eura prihoda od putovanja, još uvijek nije dostignuta.

Prošla godina po broju ostvarenih turističkih noćenja bila je najuspješnija u zadnjih 20 godina izvoza roba i pada uvoza te povećanih prihoda od turizma. Kretanja na računu roba odražavaju uglavnom slabu domaću potražnju,

što je dovelo do smanjenja deficita za 2,1 posto godišnje (na 6,02 milijarde eura). Na računu usluga porasli su i prihodi i rashodi, no apsolutni rast prihoda je značajniji, što je rezultiralo povećanjem suficita za 3,3 posto godišnje. Pri tome su prihodi od putovanja iznosili 6,8 milijardi eura, što je za 212 milijuna eura, odnosno za 3,2 po-

Manji deficit na računu dohotka Na to da bi prihodi od putovanja mogli biti viši nego 2011. upućivali su fizički pokazatelji u turizmu s obzirom na to da je prošla godina po broju ostvarenih turističkih noćenja bila najuspješnija u zadnjih 20 godina. Veći broj turističkih dolazaka i noćenja u odnosu na 2008. uz istodobno niže prihode od putovanja upućuju na zaključak da se turisti u krizi nisu odrekli putovanja, ali su potrošnju prilagodili trenutnoj neizvjesnosti. Deficit na računu dohotka, na kojem se evidentiraju isplate dohodaka (dividendi, kamata i ostalih oblika prinosa) po osnovi

držanja financijske imovine između rezidenata i nerezidenata, iznosio je 1,5 milijardi eura, što je za 4,1 posto manji deficit nego u 2011. Suficit na računu tekućih transfera blago se povećao, za dva posto, na 1,2 milijarde eura. Neto priljev kapitala iz inozemstva isključujući promjene međunarodnih pričuva u 2012. iznosio je 445 milijuna eura, što je za 1,4 milijarde eura, odnosno za 76 posto manje nego u 2011. godini. Tome je najviše pridonio manjak na računu ostalih ulaganja koji je iznosio 2,6 milijardi eura (manjak je zabilježen prvi put od kad postoje podaci) uz pad obveza od 3,1 milijarde eura godišnje. Izravna inozemna ulaganja (FDI) u Hrvatsku bila su blago manja nego u 2011. godini, a iznosila su 973 milijuna eura, što je za 107 milijuna eura manje nego u 2011. godini.

Državni zavod za statistiku

Stopa nezaposlenosti 15,9 posto Prema zadnjim dostupnim podacima za posljednje prošlogodišnje tromjesečje, stopa nezaposlenosti koju Državni zavod za statistiku provodi na temelju metodologije Međunarodne organizacije rada (ILO) iznosi 18 posto te je na najvišoj razini od 1998. godine od kada se bilježe podaci. S obzirom na nepovoljna gospodarska kretanja i snažan rast broja nezaposlenih i smanjenje zaposlenih na razini cijele 2012. prosječna ILO stopa nezaposlenosti iznosi 15,9 posto (u odnosu na 13,5 posto u 2011.).

Nadalje anketa pokazuje rast stope aktivnosti (omjer aktivnog stanovništva i radno sposobnog stanovništva) te stope zaposlenosti (omjer broja zaposlenih i ukupnog radno sposobnog stanovništva) koje su iznosile 44,6 odnosno 36,6 posto što je pogoršanje kretanja u odnosu na prethodno tromjesečje, a što je djelomično i uobičajena posljedica sezonskih kretanja u posljednjem tromjesečju. Omjer neaktivnog i aktivnog stanovništva iznosi 1,15, što znači da na svaku aktivnu osobu statistički dola-

zi 1,15 radno neaktivnih osoba. Potreban rast gospodarstva Broj nezaposlenih u zadnjem se tromjesečju 2012. povećao za 49.000

69.000. Istodobno, broj zaposlenih smanjio se, i to za 120.000 u tom razdoblju, pa je broj zaposlenih potkraj prošle godine iznosio 1,4 milijuna. U odnosu na zadnje tromjesečje 2011. broj zaposlenih manji je

Broj nezaposlenih u zadnjem kvartalu 2012. je iznosio 307.000 u odnosu na treće tromjesečje prošle godine te je iznosio 307.000. Na godišnjoj razini broj nezaposlenih porastao je za

za 77.000. Iako ta kretanja odgovaraju uobičajenim sezonskim trendovima na tržištu rada, dugotrajnost negativnih trendova i pro-

mjene na godišnjoj razini upućuju na nastavak pogoršanja. Ukupno radno sposobno stanovništvo starije od 15 godina iznosi 3,83 milijuna, od čega je 1,71 milijun aktivnih (zaposleni i nezaposleni), a 2,12 milijuna neaktivnih. Budući da tržište rada na kretanja u realnom sektoru reagira s određenim vremenskim odmakom, prije 2014. godine nije realno očekivati početak oporavka tržišta rada. Međutim, za značajniji rast zapošljavanja potreban je značajniji rast gospodarstva, ističu analitičari RBA.


21

www.privredni.hr Broj 3772, 8. travnja 2013.

( 31,3 mlrd kn

( 314,7 mil kn

dug pravnih osoba iz sektora gospodarstva

dugovanje pravnih osoba izvan sektora gospodarstva

FINANCIJSKA AGENCIJA

U veljači blokirani dugovali 40,05 milijardi kuna

Od blokiranih 65.488 poslovnih subjekata njih 43.205 su poslovni subjekti bez zaposlenih koji duguju 58 posto ukupno dospjelih, a nepodmirenih obveza

P

rema podacima Financijske agencije zbog dospjelih, a nepodmirenih dugova posljednjeg dana veljače bilo je blokirano 65.488 poslovnih subjekata koji su dugovali 40,05 milijardi kuna. Kad je riječ o građanima, u blokadi je bilo njih 253.350, dok im je dug iznosio 18,37 milijardi kuna. Promatramo li pojavu insolventnosti prema trajanju blokade, i tijekom veljače su dominirali poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi, kako po broju tako i po iznosu blokade. Broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana, kao i iznos njihovih dugova, u odnosu na prosinac 2012., nešto je manji - broj poslovnih subjekata za 2,9, a iznos za 1,9 posto. Broj nelikvidnih poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi za 18,4 posto je manji nego potkraj prošle godine, dok su njihove nepodmirene obveze veće za 14,7 posto. U blokadi do 60 dana bila su 3764 poslovna subjekta, što je za 846 manje nego u prosincu 2012. Iznos njihovog nepodmirenog duga veći

je za 132,8 milijuna kuna. Više od tri četvrtine poslovnih subjekata u blokadi je više od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 85,5 posto iznosa ukupnoga duga. Kod poslovnih subjekata u dugotrajnoj blokadi, više od godinu dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina - njih je 31,4 posto. Dominiraju oni u dugotrajnoj blokadi Promatramo li insolventnost prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata, pravnih i fizičkih osoba, očito je da dominiraju pravne i fizičke osobe u blokadi od 360 i više dana.

U veljači je u blokadi bilo 253.350 građana koji su dugovali 18,37 milijardi kuna Dvije trećine svih poslovnih subjekata ili njih 43.205 odnosi se na poslovne subjekte bez zaposlenih koji duguju 58 posto ukupno dospjelih, a nepodmirenih obveza. Od ukupno 65.488 blokiranih

poslovnih subjekata, manje od polovine su pravne osobe, s time da se na njih odnosi 79 posto nepodmirenih obveza. Najmanji je iznos prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje nelikvidnih pravnih osoba u trajanju od 31 do 60 dana, koji iznosi 283,9 milijuna kuna, a najveći pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, koji iznosi 26,5 milijardi kuna. Od 31.113 blokiranih pravnih osoba, njih 29.615 ili 95,2 posto odnosi se na pravne osobe iz sektora gospodarstva (trgovačka društva, banke, društva za osiguranje, leasing

Pregled broja blokiranih PRAVNIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 28. veljače 2013.

društva, zadruge, inozemni osnivači, investicijska društva, kreditne unije i zajedničke financijske institucije). Na pravne osobe iz sektora gospodarstva odnosi se 31,3 milijarde ili 99 posto dugovanja, dok na pravne osobe koje nisu svrstane u sektor gospodarstva (ustanove, neprofitne organizacije, lokalna samouprava i političke stranke) otpada 314,7 milijuna kuna što je jedan posto nepodmirenih obveza. Čak 17.424 pravnih osoba ili 76,2 posto pravne su osobe bez zaposlenih radnika. Njihov ukupan dug iznosi 16,1 milijardu kuna.

U odnosu na stanje u prosincu 2012., broj insolventnih pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi smanjen je za 5,7, a iznos njihovog duga za 3,4 posto. Na godišnjoj razini, broj pravnih osoba u blokadi dužoj od 360 dana smanjen je za 20,1, a iznos za 6,4 posto. Zbog neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju do 60 dana bilo je blokirano 1985 pravnih osoba, što je za 21,1 posto manje nego potkraj lanjskog prosinca i 7,7 posto manje nego krajem ovogodišnje veljače. Njihove nepodmirene obveze iznosile su 961,4 milijuna kuna što je 175,9 milijuna više nego krajem prosinca i 100,9 milijuna kuna manje nego prije godinu dana. Dug fizičkih osoba bez zaposlenih - 4,5 milijardi kuna Na fizičke osobe u blokadi duže od jedne godine odnosi se 80,2 posto od ukupnoga broja blokiranih fizičkih osoba. Kao i kod pravnih, najmanji je iznos prijavljenih dospjelih, a nepodmirenih obveza kod nelikvidnih fizičkih oso-

Pregled broja blokiranih FIZIČKIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 28. veljače 2013.

Iznosi u tisućama kuna Trajanje blokade do 30 dana 31 – 60 dana 61 – 180 dana

Broj blokiranih pravnih osoba 1.222

Broj zaposlenih 8.896

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje 677.570

763

2.005

283.879

3.018

5.444

1.185.186

ba u trajanju od 31 do 60 dana i iznosi 30,3 milijuna kuna, a najveći kod fizičkih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana - 7,7 milijardi kuna. Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 63,8 posto ili 17.594 su fizičke osobe bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 4,5 milijardi kuna. Prema stanju krajem prošlogodišnjeg prosinca, broj fizičkih osoba u dugotrajnoj blokadi se smanjio, ali se iznos prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje više od 360 dana povećao. Broj fizičkih osoba u blokadi dužoj od godinu dana smanjen je za 0,5, dok je iznos duga povećan za 3,5 posto. Prema stanju krajem 2012., broj fizičkih osoba u kratkotrajnoj blokadi, do 60 dana, manji je za 15,1 posto, a iznos njihovog duga za 37,5 posto. Prema stanju na dan 28. veljače ove godine, zbog nepodmirenih obveza u razdoblju do 60 dana bilo je blokirano 1779 fizičkih osoba čiji je ukupni dug iznosio 71,8 milijuna kuna.

Iznosi u tisućama kuna Trajanje blokade do 30 dana 31 – 60 dana 61 – 180 dana

Broj blokiranih fizičkih osoba 1.165

Broj zaposlenih 1.612

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje 41.568

614

560

30.268

2.479

2.162

184.495

181 – 360 dana

3.231

3.364

2.980.015

181 – 360 dana

2.535

1.979

436.414

više od 360 dana

22.879

13.086

26.528.307

više od 360 dana

27.582

14.456

7.702.774

UKUPNO

31.113

32.795

31.654.957

UKUPNO

34.375

20.769

8.395.519

Izvor: Fina

Izvor: Fina


22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3772, 8. travnja 2013.

Tržište novca Zagreb

Potražnja manja od ponude Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

R

azdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija je pri kraju, a u srijedu započinje novo. Unatoč tome, sljedećih dana ne očekujemo značajniju promjenu odnosa ponude i potražnje novca zbog zasićenosti novčanog tržišta viškom ponude. Stoga će kamatna stopa ostati na vrlo niskoj razini. Iako je potražnja za novcem znatno ispod raspoložive ponude, zbog limita sudionika i vrlo niske kamatne stope dio potražnje svakodnevno ostaje nepodmiren. Istodobno se značajni

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

2.4.’13. - 5.4.’13.

25.3.’13. - 29.3.’13.

u%

500

3

400 2 300 200 1 100 0

1.4.2013.

2.4.2013.

3.4.2013.

dnevni viškovi likvidnosti deponiraju u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 1,93 posto, dok je prosječna tjedna prekonoćna stopa iznosila 1,76 posto.

4.4.2013.

0

5.4.2013.

Glavni događaj proteklog tjedna bila je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija koja je održana u utorak. Zanimanje sudionika ovoga puta bilo je veliko, a prihvaćene su gotovo sve pristigle ponude. Zato je umjesto planiranog izno-

ponedjeljak

utorak

sa izdanja od 900 milijuna kuna ostvaren iznos emisije od 1,052 milijarde kuna. Najviši iznos, odnosno 540 milijuna kuna, odnosi se na trezorske zapise s rokom dospijeća od 364 dana koji su upisani uz kamatnu stopu od 2,55 posto. Prinosi po svim

srijeda

četvrtak

petak

dospijećima ostali su nepromijenjeni. Pojačano je zanimanje za trezorskim zapisima u eurima te je umjesto planiranih 20 milijuna zapisa u eurima upisano 32,2 milijuna eura. Ministarstvo financija nije najavilo sljedeću aukciju, a razlog tome

je izdanje dolarske državne obveznice koja će privremeno neutralizirati potrebe za dodatnom likvidnošću u izvršenju proračunskih rashoda. Na početku drugog kvartala godine novčano tržište jednako vrvi viškovima likvidnosti. Značajniji rast potražnje za novcem nije realno očekivati te će dominantnost ponude novca i dalje podržavati vrlo povoljnu kratkoročnu kamatnu stopu. Sudionici s viškom dnevne likvidnosti imaju zahtjevnu zadaću u njenom raspoređivanju budući da je ponuda instrumenata kratkoročnog tržišta zaista skromna.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala u odnosu na dolar

Porasla vrijednost Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je od prošlog utorka do petka u odnosu na američki dolar valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

6,133878

CAD

kanadski dolar

5,808131

JPY

japanski jen (100)

6,119556

CHF

švicarski franak

6,253991

GBP

britanska funta

8,966735

USD

američki dolar

5,884116

EUR

euro

7,601101

Izvor: HNB

sto. Također, vrijednost domaćeg platnog sredstva je u usporedbi sa švicarskim frankom u

uvećala vrijednost za 0,4 posto. S druge pak strane, kuna je u odnosu na euro oslabjela za 0,2 poEUR

7.62

USD

promatranom razdoblju bila umanjena za 0,1 posto. 5.96

7.61

primjena od 6. travnja 2013. 2.4.

3.4.

4.4.

CHF

6.27

5.94

6.26

7.60

5.92

6.25

7.59

5.90

6.24

7.58

5.88

6.23

7.57

5.86

6.22

5.4.

2.4.

3.4.

4.4.

5.4.

2.4.

3.4.

4.4.

5.4.

Međunarodno tržište kapitala

Ulagači i dalje u strahu Cijene dionica na svjetskim burzama proteklog su tjedna pale zbog opreza ulagača vezanog uz produbljivanje globalne gospodarske krize. Pose-

bice se to odnosilo na europske burze gdje su se ulagači zabrinuli zbog podataka koji ukazuju na produbljivanje recesije u eurozoni. Američki su

ulagači bili nešto pozitivniji, no ni oni nisu htjeli značajnije ulagati u dionice. Njih su zabrinuli podaci o nezaposlenosti. I na azijskim burzama potkraj

6600

14750

3290

6520

FTSE 100

14690

Dow Jones

3262

6440

14630

3234

6360

14570

3206

6280

14510

3178

6200

14450

3150

02.04. 3850 3820

03.04.

04.04.

05.04.

02.04. 8050

CAC40

7970

03.04.

04.04.

05.04.

02.04. 12900

DAX

12720

3790

7890

12540

3760

7810

12360

3730

7730

12180

3700

7650

12000

02.04.

03.04.

04.04.

05.04.

02.04.

03.04.

04.04.

05.04.

NASDAQ

03.04.

04.04.

05.04.

04.04.

05.04.

NIKKEI 225

02.04.

03.04.

prošlog tjedna pale su cijene dionica jer su ulagače zabrinuli podaci s američkog tržišta rada. Naime, proteklih dana broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima u Americi dosegnuo je najvišu razinu u protekla četiri mjeseca. Osim toga, japanska središnja banka agresivno je olabavila monetarnu politiku jer namjerava prekinuti stagnaciju i pokrenuti jačanje japanskog gospodarstva.

Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda, potkraj prošlog tjedna došla je na vrijednost od 181,7048 bodova. To je skok od 0,13 posto u odnosu na tjedan ranije kada je Mirex iznosio 181,4655 bodova. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

183

183

182

182

181

181 180

180 4.3.

14.3.

24.3.

4.4.

2.4.

3.4.

4.4.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 4.4.2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

186,3717 187,8368 166,1321 181,1739 181,7048

195,1424 217,5917 134,8343 157,6395 159,0883 172,7383 107,8532 120,7465 208,8965 203,7702 219,8082 101,3326 159,6795 139,6021 118,4155 180,1546 124,3887 134,6932 194,1209 165,8137 136,3884 120,3792 155,6969

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


23

www.privredni.hr Broj 3772, 8. travnja 2013. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 309,722 milijuna kuna

Dobitnik je DAX short su na tjedan ranije porastao za 6,5 milijuna te je iznosio 62,255 milijuna kuna što je rast na tjednoj razini od 12 posto. Crobex je tjedan završio s padom od 1,68 posto te je pao ispod 2.000 bodova, a njegova je posljednja

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

roteklog je tjedna, u kojem se trgovalo samo četiri dana, redovni promet na Zagrebačkoj burzi u odnoTop 10 po prometu Viro tvornica šećera d.d. Hrvatske telekomunikacije d.d. Ledo d.d. Atlantic Grupa d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Turbo certifikat DAX short Valamar Adria Holding d.d. Turbo certifikat DAX long 2 Dioki d.d.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 62.254.956,12 kn

tjedna promjena +1,56% -0,02% +1,73% +0,46% -2,54% -0,69% +30,52% -2,41% -21,97% +5,57%

zadnja cijena 650,00 216,00 8.800,00 677,09 1.534,00 292,00 65,00 141,50 49,62 20,84

promet 5.743.901,07 5.351.725,69 4.518.960,24 3.148.095,41 2.964.155,40 2.270.712,62 2.247.767,54 1.978.908,43 1.893.626,97 1.670.923,19

vrijednost bila 1.974,19 bodova. Indeks Crobex10 je tjedan završio na 1.099,74 boda što predstavlja tjedni pad od 1,30 posto. U ovoj je godini Crobex u plusu za 13,43 posto, Crobex10 bilježi rast od 13,19 po10 dionica s najvećim rastom cijene Turbo certifikat USD/HRK short Turbo certifikat DAX short Turbo certifikat nafta short Hoteli Živogošće d.d. Atlas turistička agencija d.d. Liburnia Riviera Hoteli d.d. Turbo certifikat zlato short 1 Plava laguna d.d. Koka d.d. Dioki d.d.

sto, a Crobis je u minusu za 1,16 posto. Proteklog tjedna najveći promet ostvaren je dionicama Viro šećerane, kojima je trgovano u vrijednosti od 5,744 milijuna kuna. Ovotjedni do-

tjedna promjena +80,19% +30,52% +25,19% +14,29% +10,30% +9,30% +8,85% +6,79% +5,89% +5,57%

zadnja cijena 1,91 65,00 115,80 24,00 6,64 2.186,00 212,70 2.250,00 160,00 20,84

promet 11.150,00 2.247.767,54 372.036,80 4.800,00 5.159,28 24.986,86 38.442,60 11.100,00 16.710,00 1.670.923,19

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.974,1900 1.099,7400 102,5419 122,4125

bitnik je Turbo certifikat DAX short, čija je cijena porasla za 30,52 posto, a protrgovan je u vrijedno10 dionica s najvećim padom cijene

Proteklog su tjedna kod fondova prevladali negativni rezultati. Od ukupno 84 aktivna fonda, 52 su ostvarila negativne promjene. Tjedne promjene svih fondova kreću se u rasponu od +1,13 do -5,46 posto. Među 10 fondova s najvećim rastom nalazi se šest obvezničkih te po dva dionička i mješovita fonda. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna, od njih tri koliko ih je pora-

slo, bio je HPB Dionički s rastom od 0,49 posto. Slijede Platinum Blue Chip i Erste Adriatic Equity s rastom od 0,14 odnosno 0,08 posto. U grupi dioničkih palo je 37 fondova, a najviše Ilirika Gold, za 5,46 posto, koji je time postao i gubitnik tjedna. Dva mješovita fonda su porasla, a najuspješniji je bio HPB Global čiji je tjedni rast iznosio 0,71 posto. Slijedi ga PBZ Glo-

bal s rastom od 0,25 posto. U grupi mješovitih fondova 13 ih bilježi pad, a najviše je pao Agram Trust, za 1,47 posto. Slijedi C-Premium s padom od 1,03 posto. Obveznički su zabilježili jedan od boljih tjedana te je njih sedam ostvarilo pozitivne rezultate. Najviše, za 1,13 posto, porastao je Erste Bond čime je postao i dobitnik tjedna, a slijedi ga Raiffeisen Bon-

ds s rastom od 0,36 posto. Na negativnoj strani ljestvice nalazi se samo ZB bond s minusom od 0,32 posto. Svi su novčani fondovi, osim Platinum Casha (-0,11 posto), ostvarili pozitivne rezultate. Njihove promjene kretale su se u rasponu od 0,01 do 0,07 posto. Najuspješniji je bio Agram Euro Cash, a slijede VB Cash i Locusta Cash, oboje s rastom od 0,05 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Valuta

od 29. 3. do 4. 4. 2013. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

13,6107 8,9021 116,6000 119,4300 132,1800 53,2509 11,7503 125,7479 48,8900 72,0695 89,7489 78,7100 94,4273 104,2900 46,8901 28,0129 21,4057 69,3279 49,5000 61,1779 72,5884 103,9304 11,9976 6,5514 41,0918 90,1321 486,5582 80,9576 86,2400 129,2873 102,6352 9,0282 112,8481 79,5048 102,3505 9,2431 86,9200 67,2082 109,0900 117,8059

-0,86 -0,64 -0,93 -0,57 -0,88 -1,31 -1,18 -0,65 -0,27 -0,00 0,49 0,08 -0,76 -0,15 -0,26 -2,07 -1,32 -0,54 -1,70 -1,79 -0,86 -1,41 -0,64 -1,80 -0,80 0,14 -0,60 -0,40 -0,34 -2,21 -1,32 -0,64 -0,96 -1,92 -0,77 -2,22 -2,05 -5,46 -1,08 -0,55

€ kn

143,8900 97,0611

-0,33 0,25

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond

-23,73% -21,97% -18,95% -17,35% -14,64% -13,33% -10,52% -8,83% -8,72% -8,43%

zadnja cijena 61,40 49,62 0,77 78,10 41,40 195,00 85,00 321,02 356,00 126,00

promet 460.894,70 1.893.626,97 4.449,57 193.666,90 180.489,50 9.785,35 17.000,00 1.346.952,11 17.917,20 40.370,00

*vijesti

Erste bond dobitnik tjedna

Naziv(fond)

sti od 2,248 milijuna kuna. Svih 10 najlikvidnijih izdanja imalo je promet veći od 1,7 milijuna kuna.

tjedna promjena

Turbo certifikat nafta long 1 Turbo certifikat DAX long 2 Magma d.d. Turbo certifikat zlato long Turbo certifikat € bund fut. short Prehrambeno ind. kombinat d.d. Finvest Corp d.d. Atlantska plovidba d.d. Dukat mliječna industrija d.d. Turbo certifikat DAX long

tjedna promjena -1,68% -1,30% +0,18% +0,26%

Naziv(fond) HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

€ € kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

10,5495 120,5200 99,8282 80,4663 96,8982 8,0054 76,1809 5,0488 57,7426 8,8374 125,1326 96,0300 97,9352

*Tjedna promjena [%] -0,25 -0,48 -0,38 0,71 -0,15 -0,08 -0,70 -1,03 -1,47 -0,66 -0,34 -1,02 -0,30

€ € € € € kn € €

176,3400 12,0051 165,2000 106,4728 124,8300 177,1095 133,1240 121,1003

-0,32 0,06 0,36 0,26 1,13 0,18 0,36 0,33

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn €

140,0873 171,8641 146,7260 134,5786 153,3500 147,0100 146,5525 127,7031 139,8129 129,8015 123,5908 11,5885 115,6667 80,5842 112,5000 105,6363 103,5600 103,6131 1275,2247 103,2677 100,1320

0,03 0,02 0,02 0,04 0,03 0,03 0,04 0,01 0,02 0,02 0,05 0,07 0,02 -0,11 0,03 0,05 0,03 0,03 0,05 0,01 0,02

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

BKS Bank u proteklih pet godina utrostručila svoju bilančnu svotu.

Prva stambena štedionica daje kredite u kunama Prva stambena štedionica, pored kredita uz valutnu klauzulu, nudi i stambene kredite u kunama. Kredite je moguće zatražiti tijekom ili po isteku razdoblja štednje, a kamatna stopa iznosi od 3,95 posto do 5,95 posto godišnje, ovisno o roku štednje i visini uplaćenih vlastitih sredstava. Krediti su namijenjeni kupnji, adaptaciji, poboljšanju energetske učinkovitosti ili opremanju prostora. Posebna ponuda stambenih kredita u kunama vrijedi do 31. srpnja sukladno raspoloživim izvorima štednje građana.

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NFD Aureus MultiCash OTP euro novčani

Respektabilna bilanca BKS banke Za BKS Bank poslovna 2012. bila je godina brojnih izazova. No, ta bankovna grupacija sa sjedištem u Koruškoj dobro je odgovorila na njih. Tako je lani godišnji neto prihod zabilježio porast od 10,1 posto u odnosu na 2011., a bilančna svota je porasla 3,1 posto. U Hrvatskoj je

Nagrada Erste Grupi za najtočniju analizu dionica Tim analitičara tržišta kapitala Erste Group još je jednom osvojio nagradu za najtočniju procjenu zarade u Austriji i Srednjoj Europi u 2013. koju dodjeljuje londonska agencija AQ Research. To je osma godina za redom u kojoj Ersteovi burzovni analitičari dobivaju priznanje za kvalitetu istraživanja na tržištima Austrije, Češke, Mađarske i Poljske.

IBAN postaje obvezan Od 1. lipnja ove godine IBAN (International Bank Account Number) konstrukcija transakcijskih računa obvezno će se koristiti za obavljanje svih platnih transakcija, a kreditne institucije otvaraju transakcijske račune isključivo prema IBAN konstrukciji, poručuju iz HNB-a. IBAN je, kako pojašnjavaju, međunarodni broj transakcijskog računa korisnika platnih usluga u kreditnoj instituciji ustrojen radi bržeg i jednostavnijeg izvršavanja prekograničnih platnih transakcija.


Interklima

22. međunarodni sajam grijanja, hlađenja, klimatizacije i obrade pitkih voda

radn O 10 d vrIjeme: O 19 satI

Graditeljstvo 37. međunarodni sajam građenja i opremanja

Obrtništvo 55. međunarodni sajam obrtništva ZAGREBAČKI VELESAJAM, Avenija Dubrovnik 15, 10020 Zagreb, Hrvatska INTERKLIMA 385 1 6503 341, 449, fax: 385 1 6503 196, email: interklima@zv.hr GRADITELJSTVO 385 1 6503 365, 431, fax: 385 1 6503 196, email: graditeljstvo@zv.hr OBRTNIŠTVO 385 1 6503 259, 666, fax: 385 1 6503 107, email: obrtnistvo@zv.hr

www.zv.hr

Zemlja partner: kraljevina MAROKO

U O R G A N I Z AC I J I

Prva konferencija za logistiku A K A D E M i JA

POTENCIJALI LOGISTIKE I DISTRIBUCIJE PRILIKOM ULASKA U EU

PROGRAM

Zagreb, 17.4.2013. (srijeda) HOTEL ANTUNOVIĆ dvorana Tomislav od 9 do 16 sati Registracija Antonio Zrilić i Sandra Mihelčić, pozdravni govor i uvodna riječ Antonio Zrilić, „Logistika i Transport u SCM-u – karika koja nedostaje“ Marijan Banelli, „Problematika prijevozništva nakon ulaska u EU“ Olakšavanje trgovine i transporta ulaskom u EU Pauza Transformacija špeditera u logističkog profesionalca Prilagodba distribucije i EU (koridor kroz Neum) Tajana Horvath, „EU fondovi i poticaji u logistici i transportu“ Problematika logistike nakon ulaska u EU iz Iskustva Slovenije Pauza za ručak Bosiljko Zlopaša, „Otvaranje granica, prilagodba carine, carinskih i trošarinskih skladišta“ 15.00 - 16.00 Okrugli stol: „Kako se dovesti do EU i ostati živ?“ uz rezultate istraživanja „Logistička djelatnost prilikom ulaska u EU” 8.30 - 9.00  9.00 - 9.05 9.05 - 9.30 9.30 - 10.00  10.00  - 10.30  10.30  - 11.00  11.00 - 11.30  11.30 - 12.00  12.00  - 12.30  12.30  - 13.00 13.00 - 14.30  14.30  - 15.00

* Organizator zadržava pravo promjene programa seminara. U slučaju otkazivanja sudjelovanja od strane sudionika u roku od dva ili manje dana prije održavanja konferencije, uplaćeni novac se ne vraća.

Privredni vjesnik 230x160 Logistika.indd 1

Cijena jedne kotizacije: 952,00 kn + pdv 25% (ukupno: 1.190,00kn) što molimo uplatiti na žiro račun organizatora broj 2340009-1110312376, Centar za management i savjetovanje d.o.o., Zagreb prije održavanja seminara. Gotovinske uplate na samom seminaru ne primamo. Više informacija i prijaviti se možete na brojevima telefona 01/49 21 737 i 01/49 21 742 ili na w w w . p o s l o v n i - s a v j e t n i k . c o m

POPUST 5%

• za rane prijave i uplate do 15.3.2013. • za pretplatnike Poslovnog savjetnika

POPUST ZA VEĆI BROJ POLAZNIKA (IZ JEDNE TVRTKE): • Od 3 do 5 polaznika 5% (na osnovnu cijenu kotizacije) • Od 6 i više polaznika 10% (na osnovnu cijenu kotizacije)

12.3.2013. 19:02:28


e-pv 3772