9
www.privredni.hr Broj 3765, 18. veljače 2013.
( investicije od 50.000 € mogu se kvalificirati za ulagačke potpore
Neto dobit Grupe Končar 176,8 milijuna kuna
Dobit Končara bolja od plana
Sjednica hrvatske vlade
I mikropoduzetnicima poticaji za investicije Igor Vukić vukic@privredni.hr
I
nvesticije mikropoduzetnika u minimalnom iznosu od 50.000 eura mogu se kvalificirati za ulagačke potpore, odlučila je Vlada na prošlotjednoj sjednici. Za ostale poduzetnike ostaje dosadašnja minimalna ulagačka svota od 150.000 eura. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kaže da izmjenom Zakona o poticanju investicija Vlada želi ohrabriti i brojne manje i srednje tvrtke na ulaganja. Poticaji, kao što su oslobađanje od poreza ili izravne isplate za otvoreno radno mjesto, ne mogu se dodijeliti poduzetnicima u teškoćama, kao ni onima u industriji čelika i brodo-
gradnji. Određeno je da se opravdani troškovi novih radnih mjesta povezanih s investicijom izračunavaju kao bruto plaća radnika u dvogodišnjem razdoblju. Nova radna mjesta moraju se otvoriti u roku od tri godine nakon završetka radova. Veliki poduzetnici moraju pet godina čuva-
ti radna mjesta u toj investiciji, dok se mali i srednji obvezuju na tri godine. “Zajamčena opskrba” Vlada je krenula i u daljnju liberalizaciju tržišta plina. Riječ je o tzv. trećem paketu, usklađenom s odlukama Europske unije. Prema zakonu o tržištu
plina, tržišne djelatnosti su proizvodnja, trgovina i opskrba plinom krajnjih kupaca. Svi kupci imaju pravo na slobodan izbor i besplatnu promjenu opskrbljivača. Na temelju zakona provest će se razdvajanje mrežne djelatnosti transporta plina od djelatnosti proizvodnje i opskrbe. Zakonom se uvodi i nova kategorija javne usluge pod imenom “zajamčena opskrba plinom”. Njome bi se svakom kupcu priključenom na distribucijski plinovod jamčila opskrba dovoljnom količinom u slučajevima ako njihov opskrbljivač prestane s radom. Krajnjim kupcima omogućava se lakši pristup opskrbljivačima registriranima u EU-u.
Centar za dizajn HGK-a okupio dizajnere, proizvođače i distributere
Produkteka: od dizajna do profita
D
izajneri, proizvođači i distributeri okupili su se prošli tjedan u Centru za dizajn HGK-a kako bi razgovarali o novim idejama, proizvodima i njihovim prilikama na tržištu. Skup Produkteka organizirao je HGK u suradnji s tvrtkom Scuderia Zagreb. Dizajner u timu Lega-Lega Marin Balaić iz Osijeka istaknuo je kako je njihov projekt stvaranja dizajniranih proizvoda - kao što su rokovnici, bilježnice, bedževi i majice - nastao iz frustracije teško naplativog dizajna u Osijeku. Otvorili su dućane u Dubrovniku i Zagrebu i žele na tržište plasirati nove proizvode.
Produkt dizajnerica Carmen Mikuš govorila je o iskustvima rada u velikim sustavima. Radila je dizajn interijera za hotele i wellness programe, a zatim i interijer broda za francuskog brodovlasni-
Sljedeća Produkteka bavit će se temom transporta i prateće opreme ka, a poslove je dobivala putem natječaja. Topomatika 3D Grupa predstavila je mjerenje malih i velikih predmeta te njihovu digitalizaciju. Predstavnici tvrtki Evolve
i Kvadra isticali su važnost dobre komunikacije i suradnje dizajnera što rezultira odličnim novim proizvodima. Tvrtka Kenda potvrdila je nužnost razvoja segmenta distribucije kao čimbenika u boljem plasmanu svojih proizvoda. Produkt dizajner Zoran Šunjić predstavio je namještaj Trippin - stolce, ploče stolova i klupe, koji
materijal tretira na duhovit način. Darko Špiljarić iz Inkee, proizvodnje i distribucije namještaja, istaknuo je kako se samo suradnjom dolazi do dobrih rezultata, a ponekad i do novih proizvoda na tržištu. Tvrtka PandoPad predstavila je svoja interaktivna rješenja koja na vrlo efektan način mogu prezentirati bilo koji proizvod ili uslugu. “Ova platforma je mjesto sastanka, povezivanja ideje i proizvodnje”, objasnio je Luka Mjeda, direktor Centra za dizajn HGK-a, te najavio sljedeću Produkteku koja će se održati u travnju s temom transporta i prateće opreme. (I.V.)
Neto dobit Grupe Končar iznosila je prošle godine 176,8 milijuna kuna što je 12,4 posto više od planiranog, priopćeno je iz te kompanije. Ukupni konsolidirani prihod bio je 2,8 milijardi kuna ili 4,7 posto veći nego u 2011. godini. Na domaćem tržištu ostvaren je prihod od prodaje u iznosu od 1,2 milijarde kuna, dok je isto toliko zabilježeno i u inozemnoj prodaji. Najznačajnija strana tržišta su Njemačka (135,9 milijuna kuna), Švedska (107,2 milijuna kuna), Češka (100,4 milijuna kuna), BiH (75,9 milijuna kuna), Finska (65,3 milijuna kuna) i Turska (51,6 milijuna kuna). Dugoročni izvori sredstava (kapital, dugoročna rezerviranja i dugoročne obveze) veći su za 542,2 milijuna kuna od
dugotrajne imovine i prosječnog stanja zaliha, što ukazuje na dobru ročnu strukturu izvora. Kratkotrajna Končarova imovina u odnosu na kratkoročne obveze veća je tri puta, što znači dobru likvidnost sustava. “Iznimno smo zadovoljni rezultatima u prošloj godini jer smo usprkos nastavku krize poslovali s dobiti i ostvarili rast prihoda. Pri tome treba naglasiti da smo lani najviše izvoznih prihoda ostvarili na zahtjevnom tržištu Europske unije čime smo još jednom potvrdili našu konkurentnost i kvalitetu. Kontinuiranim ulaganjem u zaposlenike, razvoj i proizvodne tehnologije Končar ima svoje mjesto na svjetskom tržištu”, rekao je Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara. (I.V.)
Kontaktirao vas je www.eu-registar.com?
Poziv tvrtkama na oprez U vezi s brojnim prijavama protiv tvrtke koja stoji iza internetske stranice www.eu-registar.com Hrvatska gospodarska komora poziva članice na oprez. Portal www.eu-registar. com elektroničkom poštom i telefonskim se putem predstavlja kao specijalizirani registar tvrtki s navodno obveznim upisom nakon stupanja Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja. Takva praksa je navodno dogovorena sukladno Zakonu o obveznim odnosima. Njihove navodne usluge omogućavaju povezanost i vidljivost na tržištu Europ-
ske unije na jednostavan i profesionalan način. Osim upisa tvrtke u registar nude i sve ostale usluge vezane uz web dizajn i internetsko oglašavanje. Iako ne postoji dokument u kojem je izričito navedena obvezna registracija u državama članicama iz razloga što je poduzetnička i industrijska politika u nadležnosti zemalja članica koje svoje programe i mjere u tom području oblikuju sukladno načelima i preporukama EU-a, vrlo vjerojatno se radi o pokušaju zavaravanja i postupanju protiv dobrih poslovnih običaja.