Page 1

Gazprom u Hrvatskoj Ne žele samo prodavati plin, nego sudjelovati i u liberalizaciji tržišta. U prijevodu: cijene idu dolje!

Medicinski turizam za starije Sve više će rasti potražnja stranih umirovljenika za dužim boravkom - pa i liječenjem - na Mediteranu

Bum solarnih elektrana U samo dva mjeseca popunjena je ovogodišnja domaća kvota za sunčeve elektrane

aktualno Str. 7

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 7

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 6 1 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 21. siječnja 2013. Godina LIX / Broj 3761. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

prognoze svjetske banke / snijeg i urbanizam / strana ulaganja / domotex 2013 / stil / svijet financija

Građevina

Energetska obnova kao pokretač gospodarstva

Potpisani su okvirni sporazumi za Zagreb i Panonsku Hrvatsku, a time zapravo počinju energetski pregledi zgrada u javnom sektoru >>16-17

Prilika za razvoj drvne industrije

Intervju: Dušan Mramor

>> 14

>> 12-13

Panonski drvni centar u Virovitici imat će i proizvodni pogon za izradu prototipova i nultih serija za poduzetnike

Kod nas školstvo i gospodarstvo itekako idu ruku pod ruku, kaže dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani


Tjedni gospodarski TV magazin SPTV utorak

19:10

VKTV Vinkovci srijeda 22:00 četvrtak 17:00 (REPRIZA) SBTV Slavonski Brod petak 21:15 Poljoprivredna TV Požega ponedjeljak 16:35 SRCE TV Čakovec četvrtak 21:45 petak 14:45 (REPRIZA)

VTV Varaždin četvrtak 12:00 srijeda 13:30 (REPRIZA) TV NOVA Pula srijeda 21:30 subota 16:00 (REPRIZA) VOX Zadar srijeda 21:30 četvrtak 15:30 (REPRIZA) GTV ZADAR četvrtak 21:30 nedjelja 22:30 (REPRIZA) ponedjeljak 12:00 (REPRIZA) ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)

Tjedni gospodarski razgovori uskoro na

TV ŠIBENIK

TV ŠIBENIK srijeda 21:00 nedjelja 22:30 (REPRIZA) TV JADRAN Split srijeda 00:00 ponedjeljak 23:45 (REPRIZA) DUTV Dubrovnik srijeda 20:15 subota 15:45 (REPRIZA)


UVOD

www.privredni.hr Broj 3761, 21. siječnja 2013.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Veljko Ostojić, ministar turizma:

Golf na Srđu je nekretninski projekt Kad se govori o predstavljenom projektu golfa na Srđu, onda treba jasno kazati da se tu radi o nekretninskom projektu i tako ga treba tretirati. To je projekt koji u svojem sadržaju ima i golf, ali se tu nipošto ne radi o turističkom projektu i tu je riječ o zamjeni teza. Stalno se govori samo o golfu, a on je u stvarnosti tek u drugom planu. Golf je samo medij za podizanje vrijednosti nekretnine, jer se tu govori o gradnji 200 vila. Ako je već tako planirano, mi to podržavamo, ali neka se prvo izgradi hotel, zatim golf tereni pa na kraju vile.

Tomislav Debeljak, DIV Grupa Samobor:

Birokracija je učinila svoje U novu tvornicu u Kninu investirali smo 15 milijuna eura vlastitih sredstava i 10 milijuna eura kredita Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Investicija je krenula u doba najžešće krize 2009. godine i to po starom Zakonu o poticanju investicija. Dobili smo samo 2,1 milijun eura poticaja od države, dok prema novoj verziji zakona na svakih uloženih pet milijuna eura država daje još dva milijuna. Još je gradnja i kasnila jer nismo mogli odmah dobiti sve dozvole, birokracija je učinila svoje, no danas je to sve iza nas.

Paul Vandoren, šef Delegacije EU-a:

Bolja uprava pomaže i domaćim ulagačima Velike kompanije koje žele ulagati u Hrvatsku često se susreću s administrativnim problemima pa je stoga veoma dobro što je Radna skupina za investicije počela identificirati i uklanjati te zapreke. EU će uvijek poduprijeti sve mjere koje vode prema održivom ekonomskom rastu. U tom smislu ulazak na zajedničko tržište predstavlja veliku priliku i za hrvatska poduzeća. Njihov je glavni izazov ostvarivanje konkurentnosti za natjecanje na europskom tržištu. Stvaranje dobre poslovne klime u Hrvatskoj zato će i njima biti od velike pomoći. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije

U turizmu je sve povezano Nastojimo uključiti sve dionike u turizmu u naš projekt, koji je upravo ono što nazivamo dobro osmišljenim destinacijskim menadžmentom

L

oša povezanost neke destinacije izvan glavne turističke sezone osnovna je zapreka za posjet vikend turista, organiziranje kongresa, cjelogodišnje poslovanje hotela i općenito produljenje turističke sezone. Kada govorimo o zimskoj sezoni, činjenica je da gosti neće doći ako je prometna povezanost loša, a još više ako nemaju zašto doći. U turizmu je sve povezano i međuovisno. Kako bi se sezona produljila, nužno je da svi dionici u turizmu budu povezani u zajedničke projekte. Srednja Dalmacija je najbolje povezana niskobudžetnim zrakoplovnim kompanijama - Zračna luka Split primila je oko 500.000 takvih putnika, što je više od Zagreba, Dubrovnika, dvostruko više od Zadra... U narednom razdoblju zahvaljujući privlačnosti Dalmacije kao destinacije možemo očekivati sve više takvih gostiju. Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije u suradnji s Turističkom zajednicom Splita osmislila je projekt koji bi privukao goste u Srednju Dalmaciju, a koji uključuje putovanje jednom od low

cost kompanija koja slijeće u splitsku zračnu luku. Projekt podrazumijeva i suradnju s agencijama koje bi trebale ponuditi aranžmane, u što je uključena zrakoplovna karta, hotelski smještaj i aktivnosti koje mogu zanimati turiste. Inozemnim gostima tako ćemo ponuditi besplatne vikend-karte u splitskom HNK koji nam je izišao u susret i ponudio besplatan ulaz na predstave prilagođene inozemnim go-

Kulturni turizam jedna je od prednosti ponude Srednje Dalmacije stima u svibnju. Turisti koji prihvate te pakete imat će i besplatni Split card - kartu koja im omogućuje besplatan posjet muzejima i kulturnim znamenitostima. Organizirat će im se i nekoliko koncerata dalmatinskih klapa i izleti po iznimno povoljnim cijenama. Pored toga, imat će prigodu sudjelovati u raznim gastro i kulturnim manifestacijama. Plan je da se u cilju produljenja turističke sezone ovaj paket usluga pomiče svake godine pre-

ma njenom početku. Tim više što se naša tradicionalna tržišta svake godine povećavaju, tako da ovim akcijama nastojimo potaknuti još masovniji dolazak gostiju. Kako bi svi imali koristi, nastojimo uključiti sve dionike u turizmu da sudjeluju u ovom projektu koji je upravo ono što nazivamo dobro osmišljenim destinacijskim menadžmentom. Naime, Turistička zajednica ima sve alate kako bi putem društvenih mreža i drugim promotivnim ka-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nalima napravila veliku promociju kako projekta, tako i ove destinacije. Radi se o klasičnom povezivanju javnog i privatnog sektora u kojem svi moraju nešto uložiti ili se nečega odreći, dok je korist od toga za sve velika. Bitno je da ova destinacija ima kvalitetan proizvod, a na nama je da ga približimo turistima. Kulturni turizam je svakako jedna od velikih prednosti u ponudi Srednje Dalmacije i bitan je segment razvoja turizma. I prije sam se, a i ubuduće ću se truditi da on dobije veću pozornost i da se na pravi način valorizira. Povezivanje kulturnih lokaliteta, tematskih staza i eko-etno sela može biti vrlo privlačan proizvod koji čak može biti presudan za izbor destinacije u koju će doći veći broj turista. Uigrana i dobro povezana ekipa poduzetnika, lokalne samouprave i sustava turističkih zajednica može napraviti vrhunski rezultat i produljiti sezonu. Inače, lani je Splitsko-dalmatinska županija zabilježila pet posto više dolazaka i šest posto više noćenja u odnosu na godinu prije, a od ovogodišnje sezone očekujemo nove rekorde.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Direktor: Nikola Baučić Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr


4

TEMA TJEDNA

*vijesti ZLZ u travnju može u gradnju Do travnja će biti otkupljeno zemljište i izdani dokumenti za gradnju novog terminala Zračne luke Zagreb. Konzorcij ZAIC, koji je odabran na natječaju, tada će morati uplatiti dva milijuna eura u proračun i može početi gradnju. Rok za dovršenje projekta je tri godine. Ako ZAIC odustane, Hrvatska će imati gotov projekt, spreman za realizaciju, ocijenio je ministar infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Končar parafirao ugovor za Brodotrogir Parafiran je ugovor između tvrtke Kermas energija, u vlasništvu Danka Končara, i Ministarstva gospodarstva o kupnji dionica Brodotrogira. Ugovor će biti poslan na odobrenje Europskoj komisiji, a nakon toga će o njemu odlučivati i Vlada. Končar je najavio da će održati brodogradnju kao temeljnu djelatnost trogirskoga škvera. Sadašnji broj zaposlenika, njih 1239, smanjio bi se ove godine za 239, a u idućih pet godina za još 105 radnika. Najviše ljudi zadržalo bi se u brodogradnji, ali bi se išlo i u turističku ponudu - marinu, servisnu bazu te poslovno-turističku zonu. PDV od 10 posto i za dostavu hrane Ministarstvo financija uskoro bi trebalo donijeti novi pravilnik kojim bi se PDV sa sniženom stopom od 10 posto primjenjivao i za dostavu hrane iz ugostiteljskih objekata, neslužbeno najavljuje Jutarnji list. No, da bi mogao obračunavati jedinstvenu stopu od 10 posto, uvjet je da ugostiteljski objekt više od 50 posto prometa ostvaruje u vlastitom prostoru. Hrvatska obrtnička komora traži pak da se nižom stopom obuhvate svi dostavljači hrane, pa i oni koji imaju samo kuhinju te nude catering u tuđem prostoru.

Privredni vjesnik Broj 3761, 21. siječnja 2013.

( 4 doma za starije ima Splitsko-dalmatinska županija

( 967 korisnika

i 316 djelatnika imaju ta 4 doma

Nove investicije u zdravstvo i skrb o starijima

Medicinski turizam za st Ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj se otvara mogućnost da postane nova Florida zbog sve veće potražnje stranih zdravstvenim uslugama, brzorastućoj grani gospodarstva koja je već odavno zaživjela u Italiji, Španjolskoj i Portugalu, Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P

rema studiji GlobalPosta i Economist Intelligence Unita, Hrvatska je na UN-ovoj listi 182 promatrane države na 45. mjestu s indeksom 87 i ubraja se u skupinu visokorazvijenog društva te predstavlja jednu od najpoželjnijih destinacija za život u mirovini. Isto tako u posljednje vrijeme sve se više razgovara o medicinskom turizmu koji u Europi raste po stopi od 20 posto, a u Hrvatskoj se priprema i strategija razvoja koja bi težište stavila na umirovljenike iz europskih zemalja. Splitsko-dalmatinska županija ima u vlasništvu četiri doma za starije i nemoćne od kojih niti jedan nije u zaobalju te desetak privatnih klasičnih domova za starije koji su manjih kapaciteta i nemaju razvijenu zdravstvenu skrb. Navedena četiri doma imaju 967 korisnika i 316 djelatnika. Tre-

nutno je na listi čekanja 2265 osoba. Prosječno vrijeme čekanja je tri godine, a kroničan problem je i nedovoljan broj stručnih djelatnika.

Prema studiji GlobalPosta i Economist Intelligence Unita, Hrvatska je jedna od najpoželjnijih destinacija za život u mirovini “Glavni problem u sustavu socijalne skrbi je nedovoljan smještajni kapacitet u domovima za stare i nemoćne. To su osnovni gospodarski razlozi za ulaganje u domove, a postoje i velike mogućnosti prodaje novih smještajnih kapaciteta na vanjskim tržištima jer su kod nas cijene smještajnih i dodatnih usluga, od kojih u prvom redu mislim na pružanje zdravstvenih usluga, povoljnije nego u tim državama”, istaknuo je Marin

Bosotina, vlasnik tvrtke Crohno koja u svom vlasništvu ima Medicinski centar Analiza u Dugopolju. Situacija bi se uskoro mogla uvelike promijeniti jer je uz MC Analizu pred otvaranjem i još jedan respektabilan objekt - Splitska kuća zdravlja. Oba objekta imaju velike ambicije u zdravstvenom turizmu čiji razvoj ima veliku prednost pred sezonskom turističkom ponudom budući da osigurava svoje usluge tijekom cijele sezone. Investicija može biti dovršena za tri mjeseca MC Analiza ima ambiciju postati vodeći centar personalizirane medicine koji svojim klijentima nudi zdravstvenu uslugu na svjetskoj razini. Nudi dijagnostiku, liječenje, rehabilitaciju te zdravstveni nadzor, a u ponudi će biti i personalizirana genetska dijagnostika. “Imamo veliku prigodu ostvariti pomak jer se

pojavilo nekoliko vrlo ozbiljnih domaćih investitora u zdravstvo”, kaže vlasnik MC Analize. “Većina nas računa i na medicinski turizam. Kod starijih osoba osnovni problem je noć, a boraveći u našim apartmanima, gdje im je zdravstvena usluga na dohvat ruke, taj se problem može riješiti”. Medicinski centar Analiza površine je 11.300 metara četvornih, od čega je zgrada površine 3537 metara četvornih. U sklopu centra nalaze se prostorije s laboratorijskom dijagnostikom, genetskim testiranjem, mikrobiologijom, radiološkom dijagnostikom, dvije operacijske dvorane i 14 specijalističkih ordinacija. Investicija je vrijedna 90 milijuna kuna. “U jednom krilu zgrade, koje je izdvojeno i povezano s medicinskim centrom, možemo

ponuditi 100 apartmana ljudima kojima je neophodna medicinska skrb ili onima koji žele imati medicinsku skrb u svojoj blizini. O tome da nam se pridruže u dijelu smještajnih kapaciteta pregovaramo s potencijalnim partnerima, a partner može prostor staviti u

Medicinsko-turistički kompleks na Braču - projekt vrijedan 275 milijuna eura

Medis Brachia kreće k ostvarenju Projekt izgradnje medicinsko-turističkog kompleksa Medis Brachia u bračkoj Općini Nerežišća, piše Slobodna Dalmacija koja je taj projekt prva najavila još prije dvije godine, nije ostao puko slovo na papiru. Investicija vrijedna 275 milijuna eura kreće pomalo prema ostvarenju, kaže nerežiški načelnik Lovre Kuščević, navodeći da bi prvotni projekt, od-

lukom švicarske investicijske kompanije Verica Trust AG, mogao dobiti proširenje izgradnjom klinike za tumore s izvorom ionskih čestica. “Klinika s revolucionarnom metodom liječenja najtežih oblika tumora digla bi Nerežišća, Brač i Hrvatsku u svjetski vrh medicinskog turizma. Naša bi zemlja bila uza sam bok Njemačkoj, Austriji, Italiji i Japanu. Naš

je investicijski fond zainteresiran za to da takva klinika bude realizirana i u sklopu nerežiškog medicinsko-turističkog kompleksa na Vidovoj gori”, kaže načelnik Kuščević. Optimizam mu podgrijava nedavni posjet hrvatskog izaslanstva Bečkom Novom Mjestu prigodom primopredaje postrojenja za ubrzavanje čestica i ionskog izvora, najvažnijih sastavnica

austrijskog istraživačkog centra za liječenje tumora MedAustrona.

Riječ je o kapitalnoj investiciji za otok, koju bi pratio PDV od 60 milijuna eura U hrvatskoj su delegaciji uz Kuščevića bili i predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja, In-

stituta Ruđer Bošković te Splitsko-dalmatinske županije, kako bi se upoznali s elementima projekta na licu mjesta. “Samo bi klinika za liječenje tumora godišnje mogla primiti 1500 pacijenata. S obzirom na to da tretman traje 30 dana, godišnje bismo ostvarili 45.000 noćenja. To bi bio samo dio onoga što planiramo realizirati u sklopu našeg projekta. Riječ je o


5

www.privredni.hr Broj 3761, 21. siječnja 2013.

( 2265 osoba

na listi čekanja, a prosječno vrijeme čekanja je tri godine

arije osobe umirovljenika za dužim boravkom na Mediteranu. Riječ je o luksuznim ističe Meri Tomić, voditeljica projekta Splitska kuća zdravlja funkciju za tri mjeseca uz puno manja ulaganja nego da započne samostalnu investiciju”, ističe Marin Bosotina. Luksuzni smještaj s poliklinikom Splitska tvrtka SEM 1986 planira do ljeta ove godine otvoriti Splitsku kuću zdravlja koja objedinjuje rezidenciju “Dioklecijan” za luk-

iznimno značajnoj investiciji, za koju je investitor već riješio imovinskopravne odnose i osigurao novac za prostornoplansku dokumentaciju do razine urbanističkog plana uređenja”, kaže Kuščević. Što zapravo Medis Brachia donosi s tri velika kompleksa rasprostranjena na milijun četvornih metara Vidove gore? Među ostalim, gradnju četiriju specijalističkih zdravstvenih centara, hotele A-kategorije, urbane vile, wellness, dućane, sportske terene, dalmatinske kućice i trgove od ka-

suzni smještaj seniora iz Hrvatske i cijele Europe te polikliniku. Vrijednost ove investicije je 15 milijuna eura. “Ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj se otvara mogućnost da postane nova Florida zbog sve veće potražnje stranih umirovljenika, pogotovo iz sjevernijih dijelova Starog kontinenta, za dužim boravkom na Mediteranu”, kaže Meri Tomić, voditeljica projekta Splitska kuća zdravlja. “Riječ je o luksuznim zdravstvenim uslugama, brzorastućoj grani gospodarstva, koja je već odavno zaživjela u Italiji, Španjolskoj i Portugalu, a ukidanjem turističkih viza omogućit će se duži boravak europskih umirovljenika i u Dalmaciji, području s ugodnom mediteranskom klimom i obiljem sunca te zdravom hranom. Pored toga postoji i značajan broj naših povratnika s rada u inozemstvu, pa čak i umirovljenika iz kontinentalnog

dijela Hrvatske kojima se pruža jedinstvena prilika odmarati se ili rehabilitirati u polivalentnom centru u srcu Dalmacije koji je, svojom filozofijom i sadržajem, potpuna suprotnost institucijama slične namjene za seniore”, istaknula je Meri Tomić. Za razliku od europskih centara, koji su dislocirani od gradova, Splitska kuća zdravlja smještena je gotovo u centru Splita, na Gripama, udaljenima tek 15 minuta lagane šetnje do starogradske jezgre, atraktivnih gradskih plaža i šetnica. Rezidencija Dioklecijan ima 59 smještajnih jedinica koje je moguće unajmiti dugoročno. Osim u smještajnim prostorima, korisnicima su na raspolaganju i ostali društveni sadržaji, a osim “stanara” rezidencije, i ostali građani Splita mogu koristiti fizikalnu terapiju, medicinsko-biokemijski laboratorij i specijalističke ordinacije koje će biti u liječničkom zakupu.

mena, restorane i klubove, po uzoru na švicarsko lječilište Bad Ragaz. “Razvoj projekta zahtijevat će i razvoj infrastrukture, gradnju prometnica, uvođenje kanalizacije, jačanje energetskog sustava, ali i povezivanje s uvalama južne

strane otoka. Riječ je o kapitalnoj investiciji za cijeli otok koju bi pratio PDV od 60,7 milijuna eura, PDV iz poslovanja u desetogodišnjem razdoblju od 119 milijuna eura, a prihod Općine mogao bi biti 20 milijuna eura”, kaže načelnik Kuščević.

( 0,8 posto

prognoza rasta hrvatskog gospodarstva u 2013.

Prognoze Svjetske banke

U 2013. blagi rast, nezaposlenost ostaje visoka Svjetska banka savjetuje niz mjera, a među prioritetnima su povećanje mobilnosti radne snage, prilagodba socijalnog sustava demografskim trendovima i usklađivanje regulative Drago Živković zivkovic@privredni.hr

U

prošloj su godini gospodarstva skupine EU11 (Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Hrvatska) ostvarile nešto veći rast od ostatka Europske unije, prema Redovnom ekonomskom izvješću Svjetske banke. Unatoč recesiji u eurozoni, zemlje EU11 zajedno su zabilježile rast od jedan posto, iako uz veliki raspon. Najveći rast bilježi Latvija (5,3 posto), a najveći pad Slovenija (2,3 posto), nakon koje slijedi Hrvatska s padom BDPa od 1,8 posto. Svjetska banka predviđa da će cijeli blok EU11 u 2013. rasti za 1,3 posto, pri čemu se za Hrvatsku prognozira rast od 0,8 posto. Jedina država kojoj Svjetska banka i u idućoj godini predviđa pad BDP-a je Slovenija (za 1,6 posto). Pozitivan učinak na zemlje EU11 imalo je smirivanje financijskog tržišta, što je dovelo do smanjenja kamata na nova zaduženja, a negativno je djelovao nastavak recesije u eurozoni. Najveći strukturni problem ostaje tvrdoglavo visoka nezaposlenost, uz rastući udjel nenaplativih kredita. Novi porezi Što se zapošljavanja tiče, budućnost nam nije blistava, predviđaju u Svjet-

skoj banci. Čak i uz blagi rast gospodarstva, stopa nezaposlenosti će ostati visoka, u svim zemljama dvoznamenkasta, a u Sloveniji se očekuje i daljnji rast nezaposlenosti. Pad nezaposlenosti može se očekivati tek u srednjoročnom razdoblju.

Čak i uz blagi rast gospodarstva, stopa nezaposlenosti će ostati visoka Svjetska banka očekuje da će u 2013. godini vlade država skupine EU11 nastaviti proces fiskalne konsolidacije, pa bi se ukupni deficit njihovih proračuna trebao smanjiti za 0,3 postotna boda, na oko tri posto. Iako se većina zemalja trudi konsolidirati proračune kresanjem troškova, Svjetska

banka kao iznimke navodi Hrvatsku, koja je povećala rashode proračuna zbog investicija i poticaja, te Poljsku, koja planira potaknuti investicije izvanproračunskim sredstvima. S druge strane, gotovo sve zemlje EU11 povećavaju postojeće ili uvode nove poreze: Hrvatska je uvela novu stopu PDV-a od pet posto umjesto nulte stope, Češka je povećala opću stopu PDV-a za jedan postotni bod, a Slovačka za četiri postotna boda, Mađarska planira povećanje direktnih poreza, dok Bugarska uvodi porez od 10 posto na štednju. Sve to nije dovoljno za dugoročan gospodarski rast, pa svima njima Svjetska banka savjetuje niz mjera, a među prioritetnima su povećanje mobilnosti radne snage, prilagodba socijalnog sustava demografskim trendovima i usklađivanje regulative.


6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3761, 21. siječnja 2013.

( 208 ekipa i 68 vozila

( 2449 km

ima zagrebačka zimska služba

dužina cesta koje čisti

Čišćenje snijega

Mehanizacija ne pomaže puno ako je grad neprilagođen Za uklanjanje velikih količina snijega nije dovoljna samo mehanizacija. U gradovima gdje uobičajeno padaju velike količine snijega ulice i prostor projektiraju se računajući na to da se taj snijeg može privremeno skloniti Drago Živković zivkovic@privredni.hr

R

ekordne količine snijega koje su napadale proteklih dana u Zagrebu razotkrile su stvarne mogućnosti zimskih službi u izvanrednim okolnostima. Iako Zagreb na papiru ima impresivnu zimsku službu s čak 208 ekipa i 68 specijalnih vozila raspoređenih u 12 mjesta pripravnosti u sklopu četiri nadcestarije, ona mora očistiti 2449 kilometara prometnica ukupne površine od gotovo 13 milijuna četvornih metara. Zimska služba u Zagrebu funkcionira u četiri stupnja pripravnosti i dvije razine prednosti, a svi se njeni rokovi - što većina građana ne zna - odnose tek na vrijeme nakon prestanka padalina. Tako se za ceste u prvom prioritetu prohodnost osigurava pet do osam sati nakon prestanka padalina, a

za ceste drugog prioriteta u roku od 24 sata nakon prestanka padalina. Drugim riječima, prigovarati zimskoj službi što nije očistila cestu dok snijeg još pada jalov je posao. Mehanizacija koja dominira u zagrebačkoj zimskoj službi – a to su ralice i buldožeri – omogućuje razmjerno brzo i efikasno pomicanje snijega s prometnica, pri čemu u najvišem stupnju pripravnosti postojeći broj ralica može čistiti istu cestu otprilike svaka tri sata. No, kada u

U Moskvi se snijeg uklanja u desni vozni trak ili na široki nogostup jednom danu, kao što je to bilo u Zagrebu 13. siječnja, padne 68 centimetara snijega (gotovo tri po satu), samo pomica-

nje snijega s prometnica ne rješava problem, štoviše pogoršava ga, posebno pješacima i vlasnicima parkiranih automobila. Snijeg treba pokupiti s ceste, utovariti ga i odvesti. Ruske freze Zimske službe u svjetskim gradovima u kojima često pada obilan snijeg imaju razna rješenja za odvoženje snijega s kritičnih mjesta. Svugdje se snijeg odvozi kamionima ili traktorskim prikolicama s velikim tovarnim sanducima, kazao nam je Frane Franičević, predsjednik Uprave tvrtke Rasco, vodećeg europskog proizvođača komunalne opreme. Način utovara varira, ali snijeg se obično prikuplja, sklanja na stranu uz pomoć snježnih plugova te se poslije zahvaća frezama, baca u sanduke kamiona i odvozi. U Rusiji postoje specijalne freze s transporterima i vlasti-

tim sanducima, međutim, ističe Franičević, situacija je tamo specifična i ne može se kopirati. Kako takve opreme treba relativno malo, a i zahtijeva nešto drugačiju tehnologiju u proizvodnji, tvrtka Rasco ne proizvodi freze. Od uređaja koji sklanjaju snijeg s mjesta na kojima on smeta (poput raskrižja) Rasco proizvodi specijalni snježni plug pod nazivom Mosor. To je snježni plug s bočnom pregradom koji će prikupiti snijeg i odvući ga s raskrižja te odložiti uzduž ceste gdje manje smeta ili ne smeta. Treba, međutim, imati na umu da za uklanjanje velikih količina snijega nije dovoljna samo mehanizacija, kako god moćna i inovativna ona bila. Stoga se u gradovima gdje uobičajeno padaju velike količine snijega ulice i prostor projektiraju računajući na to da se

taj snijeg može privremeno skloniti. U Moskvi se, primjerice, snijeg uklanja u desni vozni trak ili na široki nogostup te kasnije odvozi kad vremenske prilike to dopuste. Troškovi veliki Zagreb je u tom smislu vrlo specifičan, jer prostor (ulice i prometna infrastruktura), običaji, pa čak i propisi nisu prilagođeni niti organizirani za rad teške mehanizacije za odvoz snijega. Stoga se, zaključuje Franičević, teško može napraviti puno više u situaciji kakva je sad u Zagrebu. Moguće je, eventualno, uzeti nekoliko garnitura freza kako bi se snijeg s prostora na koje te freze mogu pristupiti bacao u kamione i odvozio. Rasco za tu svrhu može ponuditi freze švicarskog proizvođača Zaugg, koje montiraju na svoje malo univerzalno vozilo Muvo.

Slične freze u ponudi ima i tvrtka Tehnopan iz Kašine. Njihova freza za snijeg priključuje se na traktor snage do 50 konjskih snaga, a širina zahvata snijega je 1,3 ili 1,6 metara. Freza može čistiti snijeg do visine od 60 cm. Pogon je preko kardana i hidromotora za usmjerivač izbacivanja. Kako ističe vlasnik Tehnopana Vilim Pantlik, freza je vrlo efikasna, odbacuje snijeg do 12 metara, a radna brzina je oko 12 km/h. Količina očišćenog snijega ovisi, naravno, o njegovoj visini. Kakvu god mehanizaciju koristili, troškovi čišćenja i odvoza snijega uvijek su veliki. Zimska služba u Zagrebu u prosječnim godinama potroši između 25 i 30 milijuna kuna. U ovoj natprosječnoj godini Grad je osigurao 45 milijuna, ali upitno je hoće li i to biti dovoljno.


7

www.privredni.hr Broj 3761, 21. siječnja 2013.

( 60 mil eura

težak projekt Gazproma i Plinacra na gradnji dijela Južnog toka

( 50:50

raspodjela ulaganja

Gazprom želi sudjelovati i u razvijanju liberaliziranog hrvatskog tržišta

S Gazpromom stiže jeftiniji plin za gospodarstvo Nakon što je godinama na veliko prodavao plin Ini, u skladu s dugoročnim ugovorima, Gazprom sada želi svojim proizvodom doći do krajnjeg potrošača Igor Vukić vukic@privredni.hr

R

uski plinski gigant Gazprom ne želi samo prodati svoj plin na hrvatskom tržištu, već želi sudjelovati u razvijanju liberaliziranog hrvatskog tržišta, rekao je Aleksandar Medvedev, zamjenik direktora i glavni operativac Gazproma nakon prošlotjednog sastanka s ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom. Medvedev je uz ostalo najavio da Gazprom namjerava sagraditi mrežu punionica za ukapljeni prirodni plin na koji bi vozili osobni automobili, gospodarska vozila i autobusi. Takav plan je prije krize za Hrvatsku razmatrao austrij-

ski OMV, ali ga nikad nije ostvario ne samo zbog krize, već i zbog promjena u svojoj strategiji. Ona je u posljednje vrijeme više usmjerena prema istraživanju nafte i plina, a manje prema maloprodaji. Gazprom pak u Hrvatskoj želi isprobati suprotan smjer. Nakon što je godinama na veliko prodavao plin Ini, u skladu s dugoročnim ugovorima, sada želi svojim proizvodom doći do krajnjeg potrošača. Medvedev je na-

javio da bi u konačnici i građani mogli birati povoljnijeg plinskog dobavljača. Petrokemija ugovorila jeftiniji plin Za gospodarstvo je prvi korak već učinjen. Kutinska Petrokemija potpisala je prošli tjedan ugovor s Gazpromovom tvrtkom o godišnjoj dobavi 130 milijuna prostornih metara plina, po nižoj cijeni nego što ga je Petrokemija dosad plaćala. Ugovo-

Direktor Gazproma s Josipovićem Radne sastanke s hrvatskim sugovornicima odradio je glavni operativac Aleksandar Medvedev, a kao potvrda ozbiljnosti namjera u četvrtak je u Zagreb došao i Aleksej Miller, predsjednik Upravnog odbora Gazproma i jedan od najutjecajnih ruskih dužnosnika. Miller je posjetio predsjednika Republike Ivu Josipovića, a razgovarao je i s ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić.

rena količina predstavlja 20 posto godišnjih potreba kutinske tvornice. Gazprom i Plinacro zajednički će graditi odvojak plinovoda Južni tok koji će se protezati od granice Hrvatske sa Srbijom do Slavonskog Broda. Prošli je tjedan o tome potpisan i poseban akcijski plan. Vrijednost projekta iznosit će 60 milijuna eura, a partneri će financirati svaki svoju polovinu. Mladen Antunović, direktor Plinacroa, kaže da će Plinacro u temeljni kapital uložiti 10 milijuna eura, a za ostalo će se zadužiti. No velikog rizika u tom poslu neće biti jer će Gazprom zakupiti cijeli kapacitet od 2,7 milijardi prostornih metara tog plinovodnog odvojka. Gazprom je također u

razgovorima najavio da će povrat na ulaganje iznositi oko osam posto. Kapacitet novog plinovoda pokazuje da će Gazprom doista biti snažno zainteresiran za razvoj tržišta. Svakako ne iz humanitarnih razloga. Medvedev je najavio i sudjelovanje u gradnji termoelektrana na plin i proizvodnji električne energije za koju bi kupce tražio u Hrvatskoj, ali i u široj regiji. Analitičari prognoziraju da bi u budućnosti cijene plina mogle padati pa zato i veliki proizvođači plina traže mogućnosti da sudjeluju u proizvodnji dodane vrijednosti, s većom zaradom. O projektima za proizvodnju struje više će se znati do kraja godine, najavio je Medvedev.

Gradnja počinje u srpnju 2015. Gradnja odvojka plinovoda Južni tok za Hrvatsku počet će u srpnju 2015., a prve količine plina poteći će u prosincu 2016. Time će se povećati sigurnost opskrbe, a uz pravce dobave preko Slovenije i Mađarske bit će moguće dobivati plin bez posrednika i uz nižu cijenu. To sve omogućava dolazak i drugih dobavljača i može utjecati na snižavanje cijena. Rusku kompaniju zanima također i istraživanje nalazišta nafte i plina kako u podmorju Jadrana tako i na kopnu. “Neka Vlada što prije raspiše natječaje za istraživanje ugljikovodika, a mi smo spremni sudjelovati s konkurentnom ponudom”, rekao je Medvedev.

Bum solarnih elektrana u Hrvatskoj

Veći interes za solarne elektrane traži i veće naknade

J

ednostavnije procedure za instaliranje solarnih panela, produljenje roka otkupa struje na 14 godina i drugi poticaji, potaknuli su pravi bum solarnih elektrana u Hr-

vatskoj. U samo dva mjeseca popunjena je ovogodišnja kvota za sunčeve elektrane. Za 2013. godinu ona je iznosila 25 megavata (MW), i to 15 megavata za integrirane elektrane (na krovovima kuća) i 10 MW za veće, neintegrirane elektrane. S tim tempom bit će u 2014. zadovoljen i cilj od 45 megavata instalirane snage u sunčevim elektranama. Tu količinu je Hrvatska, prema Strategiji energetskog razvoja, trebala dostegnuti tek 2020. godine!

HROTE, operator tržišta električne energije, na svojim je web stranicama objavio da je dosegnuta kvota, ali i da će i dalje zaprimati zahtjeve za sklapanje ugovora o otkupu električne energije. Novi ugovori se ipak neće sklapati, posebice za one zahtjeve koji su predani nakon 31. prosinca, “dok se ne stvore zakonske pretpostavke”. Sklapat će se ugovori jedino ako odustane netko od onih koji su ranije dobili ugovore. U Ministarstvu gospodarstva kažu da

će se o prebukiranoj kvoti solarnih elektrana uskoro morati donijeti posebna odluka. U igri je nekoliko opcija, primjerice da se poveća naknada za poticanje obnovljivih izvora energije. Nju sada plaća svaki potrošač, i to 0,005 kuna po potrošenom kilovat satu električne energije. Povećanje naknade ne bi znatno povećalo račune za struju, ali svako povećanje cijene, makar i samo od nekoliko desetaka kuna na godišnjoj razini, politički je vrlo osjetljivo pitanje.

Moguće je i da se zaključi kako će se poticati samo elektrane manje snage. Takav smjer je vrlo izvjestan pa se neslužbeno najavljuje da će investitori koji kreću u projekt od 30 kW dobiti ugovore, dok će oni od 300 kW morati čekati političku odluku o tretmanu novih postrojenja za proizvodnju sunčeve energije. Sada u Hrvatskoj rade 102 sunčane elektrane ukupne snage 3,8 MW, koje isporučuju energiju u sustav po poticanoj cijeni. S operatorom tržišta

još 422 elektrane sklopile su ugovor, ali u prosincu prošle godine još nisu bile priključene na mrežu. Njihova je ukupna snaga oko 11 megavata. Ukupno je u Hrvatskoj aktivno 129 elektrana koje proizvode iz obnovljivih izvora energije. Vjetroelektrana ima devet, elektrana na bioplin osam, na biomasu rade tri elektrane, a jedna elektrana radi na deponijski plin. Ukupna instalirana snaga koja je priključena na mrežu iznosi 172,9 megavata. (I.V.)


8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3761, 21. siječnja 2013.

( 452,7 mil €

ušlo u Hrvatsku u 9 mjeseci 2012. (upola manje nego 2011.)

( od toga 99,2 mil € bila su vlasnička ulaganja u nekretnine

Poticanje investicija

Koprivničkoj elektrani stiže biomasa nakon dvije godine U pripremi je i novi zakon: za svako ulaganje koje se proglasi strateškim, svi će potrebni dokumenti morati biti izdani u roku od 10 dana. Ako se to ne dogodi, primijenit će se načelo “šutnje administracije” i smatrati da je nadležno tijelo dalo suglasnost s realizacijom investicije Igor Vukić vukic@privredni.hr

R

adna skupina za investicije Vlade dogovorila je s Hrvatskim šumama (HŠ) isporuku drvne biomase za projekt elektrane u Koprivničkom Ivancu. Na sastanak je pozvan direktor HŠ-a Ivan Pavelić pa je postignut dogovor da se za elektranu osigura 160.000 tona drvne sječke. Time će ta investicija, koja je dvije godine u zastoju upravo zbog nedostatka goriva, odnosno biomase, konačno moći u realizaciju. Investitor elektrane je tvrtka E-two-

Privatne investicije svrstane su među glavne poluge za izlazak iz krize energy s njemačkim kapitalom. Elektrana će stajati 487 milijuna eura, imat će snagu 20 megavata i zapošljavati 70 radnika. Radna skupina za investicije, koju vodi ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, na dnevnom redu ima pedesetak takvih projekata. Vlada je osnovala

tu radnu skupinu kako bi rješavala konkretne probleme i ubrzala realizaciju već započetih projekata. U pripremi je i novi zakon o strateškim investicijama za projekte koji će uživati posebnu državnu podršku. Kad po tom zakonu bude donesena odluka da se neko ulaganje smatra strateškim, svi će potrebni dokumenti morati biti izdavani u roku od 10 dana. Ako se to ne dogodi, primijenit će se načelo “šutnje administracije” i smatrati da je nadležno tijelo dalo suglasnost s realizacijom investicije. Najviše u nekretnine Privatne investicije svrstane su među glavne poluge za izlazak iz krize. Iako neki poduzetnici, poput Luke Rajića, uspijevaju u kratkom roku oživotvoriti svoje investicije (kao što su tvornica lijekova PharmaS ili logistički centri), mnogi često zapinju na lokalnoj administraciji. Usporavanje se primjećuje i kod izravnih stranih ulaganja. U prvih devet mjeseci u Hrvatsku je stiglo 452,7 milijuna eura, što je gotovo upola manje nego u istom razdoblju prethod-

Vlada želi 20., a ne 84. mjesto na ljestvici konkurentnosti Vlada je odlučila da će smjer za poboljšanje hrvatske konkurentnosti biti izvještaj Svjetske banke Doing business po kojem se Hrvatska nalazi na 84. mjestu na svijetu po lakoći poslovanja i investiranja. Analize i prepreke za investicije navedene u tom izvještaju koristit će se u pripremi propisa, u aktivnostima Radne skupine za investicije i drugim potezima usmjerenima na olakšavanje ulaganja. Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, kaže kako je postavljen ambiciozan cilj da Hrvatska za nekoliko godina dođe do 20. mjesta na toj ljestvici svjetske konkurentnosti. ne godine. Prema statistici koju je objavila Hrvatska narodna banka, najviše je bilo vlasničkih ulaganja u nekretnine, u iznosu od 99,2 milijuna eura, potom slijedi poslovanje nekretninama sa 93,2 milijuna eura. Stranci su 85,6 milijuna eura uložili u djelatnosti rekreacije, kulture i sporta, 74,8 milijuna eura u trgovinu na veliko i posredovanje u trgovini, a 71,6 milijuna eura u financijsko posredovanje. “Strani ulagači najviše se žale na nedovoljnu pravnu sigurnost i česte izmjene propisa”, kaže

Ivica Mudrinić, predsjednik HUP-a. Dodaje kako je teško očekivati da će netko ulagati novac ako na dozvolu čeka dvije godine. Otići će u zemlje gdje su uvjeti jednostavniji i gdje će brže ostvariti očekivani prinos. Mudrinić smatra da za hrvatsku situaciju nije kriva samo recesija. Povjerenik za birokratsku džunglu Problemi su se vukli godinama, a kriza je na svjetlo dana izvukla ono što ne valja. U idućem kvartalu trebalo bi povući snažne poteze, ističe Mudrinić,

poput rebalansa proračuna ili izmjene Zakona o radu. Ulagači moraju dobiti čvrsta jamstva da će u Hrvatskoj dobiti primjeren tretman. Damir Novinić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost, odgovara da će državna tijela raditi upravo to: svaki važniji investitor dobit će svog povjerenika koji će ga voditi kroz administrativnu džunglu. Donesen je Zakon o poticanju investicija s obilnim novčanim poticajima za svako novo otvoreno radno mjesto, a pripremljeni su i drugi propisi za ubrzanje

ulaganja. “Alate za postizanje rezultata imamo, ali nam za to treba i vremena”, rekao je Novinić. Na nedavnom predstavljanju irskog ulagačkog modela u Hrvatskoj narodnoj banci čulo se kako su niski porezi na dobit jedan od glavnih mamaca za investitore. Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta, smatra da je potrebnije razviti cijeli sustav tako da privlači ulagače. Naime, prema istraživanju međunarodnih institucija, u Hrvatskoj postoji primjerna lakoća plaćanja poreza i relativno jednostavan porezni sustav. Čak je u jednom razdoblju i porez na dobit bio niži nego u Irskoj i drugim konkurentnim zemljama. No prednosti treba znati dobro promovirati, a toga je Hrvatskoj znalo nedostajati. Darko Lorencin, pomoćnik ministra gospodarstva za investicije, podsjeća da su strana ulaganja najprije stizala u najbolje hrvatske industrije i tržišta poput telekomunikacija i financijskog sektora. Investitori su došli sami, tražeći najisplativije prilike. Stoga će u Hrvatskoj biti izrađena strategija industrijske politike koja će pokazati koji sektori će biti isplativi u budućnosti. “U njih će se slijevati i najviše novca iz eurofondova pa će i to biti putokaz drugim inozemnim ulagačima”, zaključio je Lorencin.


S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3761, 21. siječnja 2013.

( kazna do 500.000 kn

za nelegalnu prenamjenu poljoprivrednog zemljišta

Kreće strategija industrijske politike

Država će poticati 12 industrijskih sektora

Sjednica hrvatske vlade

Oranice i ribnjaci u zakup na 50 godina Za poljoprivredno zemljište koje postaje dio građevinske zone, platit će se naknada od 25 posto tržišne vrijednosti građevinskog zemljišta u toj zoni ti onaj tko ne održava zemljište sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju i umanjuje mu vrijednost. Do 100.000 kuna kaznit će se korisnik koji štetnim tvarima uništi mogućnost proizvodnje na nekom tlu.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

oljoprivredno zemljište i ribnjaci moći će se davati u zakup na 50 godina, prema zakonu o poljoprivrednom zemljištu što ga je Vlada prošli tjedan poslala u Sabor. Zakonom se želi ubrzati prodaja i davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta. Od 890.214 hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države dosad je prodano i zaku-

Kaznu do 30.000 kuna može zaraditi onaj tko ne održava zemljište sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju pljeno samo 30 posto, odnosno oko 262.000 hektara. Usko grlo bile su jedinice lokalne samouprave koje su morale napraviti programe za raspolaganje zemljištem i tek onda je zemljište moglo u promet. Izrada programa išla je sporo, mnoge općine i gradovi nisu ni dovršili svoje programe pa je 500.000 hektara zemlje ostalo neiskorišteno, objasnio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Natječaji za zakupnike Vlada je zato odlučila zakup, prodaju i raspolaganje zemljištem povjeriti Agenciji za poljoprivredno zemljište. Zakupci će se birati na natječaju na kojem mogu dobiti uku-

pno 100 bodova. Najviše 60 bodova dobivat će za gospodarski program koji namjeravaju provoditi na zemljištu. Dosadašnji posjednik, ako ima valjani ugovor za korištenje zemljišta, dobiva 20 bodova. Sljedećih 20 bodova dobit će se razmjerno visini ponuđene zakupnine. Novac od zakupnine podijelit će državni proračun i lokalna jedinica u kojoj se nalazi zemljište ili ribnjak. U slučajevima kad nisu riješeni svi imovinsko-pravni odnosi, Agencija će sklapati ugovore o zakupu na pet godina. Također su pooštreni uvjeti promjene namjene ze-

mljišta. Za poljoprivredno zemljište koje izmjenom prostornog plana postaje dio građevinske zone, platit će se naknada od 25 posto tržišne vrijednosti građevinskog zemljišta u toj zoni. Za osobito vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište naknada je 50 posto tržišne vrijednosti građevinskog zemljišta. Za poljoprivredno zemljište koje je već unutar granica građevinskog područja, visina naknade iznosi 2,5 posto. Promjena namjene uz zaobilaženje dokumenata prostornog uređenja kaznit će se do 500.000 kuna. Kaznu do 30.000 kuna može zaradi-

Usklađivanje s trošarinama Unije Hrvatska će i dalje postupno povećavati trošarine na cigarete kako bi se 2017. dostigao EU. Po novoj tarifi iznosit će 64 eura za 1000 cigareta. Kako će se to odraziti na cijene u maloprodaji, ovisit će i o maržama proizvođača i trgovaca, rekao je ministar financija Slavko Linić. Uvodi se trošarina na potrošnju električne energije u gospodarstvu (primjerice, za trgovačke centre, obrte, poslovne urede), koja bi račune za struju mogla povećati za jedan do dva posto (7,5 kuna po megavat satu). Ministar Linić smatra da tvrtke zbog toga neće povećavati cijene proizvoda i usluga.

Optička mreža Oko sedam milijardi kuna mogla bi dugoročno stajati izgradnja optičke, odnosno svjetlovodne mreže koja bi svim građanima omogućila širokopojasni internet i najveće brzine prijenosa podataka. Država i njena poduzeća već su napravili oko 3000 kilometara svjetlovoda, ali mreža je rascjepkana između raznih korisnika i u različitim je pravnim statusima. Prema riječima Darka Parića, pomoćnika ministra uprave i koordinatora digitalizacije državne uprave, iz proračuna se godišnje plaća oko 250 milijuna kuna za prijenos podataka, što bi se moglo uštedjeti vlastitom mrežom. Postojeće državne mreže trebalo bi povezati, graditi nove kilometre svjetlovoda i onda sve to na tržišnom principu i pod nadzorom HAKOM-a iznajmljivati privatnim telekomunikacijskim kompanijama. Sada je samo oko 15 posto stanovništva, uglavnom u većim gradovima, pokriveno mrežom za širokopojasni internet. Dostupnost brzih internetskih veza temelj je za razvoj novih digitalnih usluga, a to vodi većoj zaposlenosti i potiče rast BDP-a, istaknuo je ministar infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.

9

Ministarstvo gospodarstva pokrenulo je proces izrade strategije industrijske politike za razdoblje od 2014. do 2020. Strategija bi trebala biti dovršena do ljeta, a kako se doznaje u Ministarstvu gospodarstva, industrijski sektori koji će biti označeni prioritetnim bit će prehrambeno-prerađivačka industrija, drvno-prerađivačka industrija, automobilska industrija (dijelovi i autoklasteri), zatim brodogradnja i mala brodogradnja, obrambena industrija, ICT industrija, proizvodnja tekstila i kože te zdravstvena industrija (farmaceutika i proizvodnja medicinske opreme). Među najvažnijim sektorima su i kemijska industrija, proizvodnja električnih i mehaničkih strojeva i

opreme, građevinska i kreativna industrija. Prema riječima Darka Lorencina, pomoćnika ministra gospodarstva, za svaki sektor izradit će se SWOT analize, odrediti ciljevi i mjere kojima će se ti ciljevi dostizati. Definirat će se i mjerila kojima će se pratiti ostvarenje strategije. Odredit će se i institucije koje će biti odgovorne za provedbu.Izrada strategije koordinirat će se s njemačkim ministarstvom gospodarstva, čiji će stručnjaci prenijeti svoja iskustva u izradi i oživotvorenju njemačke industrijske politike. Za predstavnike hrvatskih ministarstava koji će sudjelovati u izradi Strategije industrijske politike bit će u veljači organiziran seminar na kojem će predavati predstavnici njemačkog instituta Frauhofer. Strategija industrijske politike koristit će se i kao alat za usklađivanje s Europskom unijom, odnosno kao temelj za korištenje sredstava iz kohezijskih fondova EU-a. (I.V.)

*vijesti Nastavlja se gradnja cesta Uskoro će se nastaviti gradnja novih dionica autoceste Zagreb-Sisak od Buševca do Lekenika, zatim južne obilaznice oko Osijeka, dionica brze ceste Split-Dugopolje i Solin-Kaštel Stari. Gradit će se tunel Sveti Ilija i most na Dravi na koridoru V.c. “Pronađene su nove udruge izvođača i kompromisom riješeni neki problemi pa će gradnja biti nastavljena”, rekao je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade. Jastrebarsko u Bruxellesu Predstavnici Jastrebarskog sudjelovat će u Bruxellesu na konferenciji o najboljoj praksi za provođenje i kreiranje energetskih strategija. Gradonačelnik Zvonimir Novosel i suradnici prezentirat će mjere za smanjenje emisije CO2 u gradu za 20 posto

do 2020. Također, Grad je umanjio cijenu plaćanja komunalnog doprinosa za gradnju niskoenergetskih kuća, a u potpunosti oslobodio za gradnju pasivnih. Objavljen nacrt zakona o investicijama Ministarstvo gospodarstva objavilo je na svojim web stranicama nacrt prijedloga zakona o strateškim investicijskim projektima Hrvatske, a strateškim će se smatrati projekti čija je vrijednost ulaganja najmanje 150 milijuna kuna, ili ako se njihovom provedbom ispunjavaju neki od desetak kriterija.


10 PREDSTAVLJAMO

( od 2011. god posluje Exsto Vital

EXSTO VITAL, ZAGREB

Privredni vjesnik Broj 3761, 21. siječnja 2013.

( za 60%

kraća isporuka novih usluga

ALTUS INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE, ZAGREB

Više usluga, veća vrijednost

Smršavjeti nije teško Trudimo se da naš rad, proizvode i usluge prepoznaju svi kojima je potrebna pomoć u mršavljenju, kaže Alan Otročak

T

vrtka Exsto Vital posluje od sredine 2011. godine. Osnovne djelatnosti su joj savjetovanje i prodaja Eurodiet programa zdrave prehrane s povećanim udjelom proteina. Trenutačno je u tvrtki troje zaposlenih i nekoliko vanjskih suradnika - nutricionista. Alan Otročak, direktor Exsto Vitala, kaže kako domaće tržište pruža velike mogućnosti. “Zbog toga se svakodnevno trudimo da naš rad, proizvode i usluge prepoznaju svi kojima je potrebna pomoć u mršavljenju, odnosno svi koji bi željeli živjeti zdravo uz vrhunsku i medicinski provjerenu prehranu”, ističe on. Prve informacije o učinkovitosti Eurodiet metode i prehrane dobivene su od jedne liječnice koja je u kratkom roku uz pomoć tog brenda skinula priličan broj kilograma, a uz to se izvrsno osjećala i izgledala. “To pozitivno iskustvo te brojna druga svjedočanstva iz Europe o kvaliteti i učinkovitosti Eurodieta potaknuli su nas da dovedemo Eurodiet u Hrvatsku. Tre-

balo nam je gotovo dvije godine da program mršavljenja uz pomoć Eurodieta zaživi u Hrvatskoj”, prisjeća se on. S obzirom na ekonomske neprilike koje vladaju, opstanak i poslovni razvoj tvrtke u prvih godinu i pol postojanja smatra značajnim uspjehom. Ponajprije zato što su u kratkom razdoblju ostvarili sve preduvjete za dobro poslovanje i uveli taj novi brend na tržište. “Pritom ističem kako smo do sada održali tri vrlo

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju ova tvrtka vidi kao veliku priliku uspješne Eurodiet radionice o pretilosti. Odziv liječnika opće prakse, koji su se informirali o našim proizvodima i Eurodiet metodi prehrane, bio je fantastičan”, napominje on. Pozitivan poticaj Problemi poslovanja u Hrvatskoj, dodaje, zapravo su općepoznati. “Zbog nepovoljnih uvjeta poslovanja i birokracije opstaju samo najuporniji te, može

se reći, najtvrdoglaviji”, naglašava Otročak dodajući kako pokretanje vlastitog biznisa u Hrvatskoj nije nimalo lak posao. “S obzirom na to da smo mnogo naučili poslujući izvan Hrvatske, ne bojimo se i spremni smo na nove izazove. Vjerujemo kako bi hrvatsko gospodarstvo puno toga moglo naučiti od razvijenih tržišta poput njemačkog ili švicarskog”, smatra on. U Hrvatskoj postoji nekoliko kompanija koje zastupaju slične brendove. “Konkurenciju smatramo pozitivnim poticajem jer njihov nas rast dodatno motivira i potiče na daljnji razvoj”, kaže. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju tvrtka vidi kao veliku priliku. “Pored toga, vjerujemo kako će se i uvjeti poslovanja promijenti na bolje”, ističe. Planovi tvrtke u budućnosti su širenje te vjerojatno zastupstvo i distribucija drugih proizvoda unutar medicinske domene. “Ako se sve kockice poslože, nadamo se uspjehu i otvaranju novih radnih mjesta koja su našem društvu itekako potrebna”, zaključuje Otročak. (B.O.)

Tvrtka je uvela nova IBM-ova rješenja temeljena na sustavima PureSystems za transformaciju poslovanja iz pružatelja usluga podatkovnog centra u pružatelja cloud usluga

T

vrtka Altus IT osnovana je u veljači 2011. godine i posluje s klijentima iz pet zemalja regije, te u Španjolskoj, Rusiji, Argentini i SAD-u. Kako ne bi bilo zabune, tvrtka Altus IT nije nova u ovom poslu nego je nastavila poslovanje tvrtke Markoja osnovane 1994. godine, a pružanjem usluga podatkovnog centra se bavi od 2005. godine. Podsjetimo, u prvih pet godina poslovanja data centar Markoja postao je poznat kao jedno od vodećih telekomunikacijskih čvorišta u Hrvatskoj, preko kojeg mnoge domaće telekomunikacijske tvrtke ostvaruju svoju vezu sa svijetom. Znači, data centar Altus IT osnovan je na način da je u njega prebačeno čitavo poslovanje data centra Markoja - infrastruktura, usluge i zaposlenici koji su uključeni u taj dio poslovanja i odnose s klijentima. Trenutačno Altus IT posjeduje data centar s dvije sistemske dvorane smještene unutar Ericsson kampusa u Zagrebu. Osim što svaka zadovoljava visoke standarde sigurnosti,

redundancije i kvalitete, u potpunosti su neovisne jedna o drugoj kad je riječ o napajanju energijom, komunikaciji i klimatizaciji, tako da mogu služiti kao backup jedna drugoj. Potpuno integrirano rješenje Njihovi klijenti su tvrtke raznih profila, uključujući i financijske institucije i telekome. Gotovo svi telekomi koji postoje u Republici Hrvatskoj na neki su način prisutni u Altus IT data centru, što uvelike olakšava peering i omogućuje velik izbor za uspostavljanje komunikacijskih ruta. Nedavno su uveli nova IBM-ova rješenja temeljena na sustavima PureSystems za transformaciju poslovanja iz pružatelja usluga podatkovnog centra u pružatelja cloud usluga. Primjenom Flex rješenja tvrtka će moći ponuditi srednjim i velikim tvrtkama iz različitih područja, primjerice industrije nafte i plina, farmaceutske industrije, telekomunikacija i financija, pomoć u skraćivanju isporuke novih usluga za 60 posto.

Uvođenje nove, fleksibilne, skalabilne i učinkovite infrastrukture omogućit će Altusu bolju iskoristivost prostora

Klijenti Altus IT-a su tvrtke raznih profila u vlastitim podatkovnim centrima, kao i mogućnost isporuke više različitih usluga koje donose veću stvarnu vrijednost. “U potrazi za rješenjem koje ispunjava naše potrebe procijenili smo mnoge sustave i odabrali upravo IBMovo Flex rješenje temeljeno na konceptu pametnijeg računalstva. IBM-ov PureSystems se istaknuo kao potpuno integrirano rješenje koje nam može pomoći kako bismo i u budućem razdoblju ostvarivali rast i klijentima pružali kvalitetnu uslugu”, istaknuo je Goran Đoreski, predsjednik Uprave Altus IT-a. (J.V.)


PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3761, 21. siječnja 2013.

( do 3500 t ribe godišnje

*vijesti

plan proizvodnje u Ve Be Cotu

Ve Be Cot stvara vodeno carstvo na ušću Neretve

Sve u vodi - od povrća do ribe Ulaganje u obnovljive izvore energije nam je nužno jer moramo osigurati konstantnu temperaturu unutar kompleksa bazena, budući da nam je cilj imati dva proizvodna ciklusa godišnje, ističe Bebić Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Č

ak 19 natječaja bilo je provedeno da bi tvrtka Ve Be Cot preuzela tvrtku Agro Delta u stečajnom postupku i postala vlasnik zemljišta koje se prostire na površini većoj od 50 hektara, neposredno do ušća rijeke Neretve i Jadranske magistrale u blizini Rogotina. U tom se kompleksu, uz nekoliko gospodarskih objekata, nalazi više plastenika u kojima vlasnik i direktor Ve Be Cota Vjekoslav Bebić uzgaja konzumnu rajčicu, papriku, krastavac, kupusnjače te

Kada se sve dovrši, ukupna investicija doseći će oko 30 milijuna eura još nekoliko vrsta povrća. Plastenici se prostiru na 12.000 četvornih metara površine. Hidroponski način uzgoja Bebić je prvi u Hrvatskoj ugradio opremu za hidroponski način proizvodnje. Radi se o najsuvremenijem načinu plasteničke proizvodnje uz najmoderniju opremu, koji su potom stručnjaci s Agronomskog fakulteta preporučivali drugim poduzetnicima. “Ovaj način uzgoja povrća temelji se na tome da je kontrolirano sve potrebno za biljku, i ono što joj nedostaje dodaje se prema njenim potrebama. Ovakva proizvodnje donosi uštede vode i hranjiva, a rast biljaka je bolji.

Obrada zemljišta, odnosno ljudski rad je minimalan, a povrće se može uzgajati na prostoru gdje je inače uzgoj ograničen zbog tla”, ističe Vjekoslav Bebić. Proizvodnja je automatizirana, nadzirana je elektronski, a pod videonadzorom je čitav kompleks zemljišta. Proizvodnja se odvija u najmanje dva ciklusa godišnje. “Osnovni problem je činjenica da naši otkupljivači, a samim tim i tržište, ne prihvaćaju cijenu hidroponskog načina proizvodnje. U europskim zemljama se zna da je tako proizvedeno povrće skuplje od ostalog zato što je njegova kvaliteta i nutritivna vrijednost nekoliko puta bolja nego kod uobičajne plasteničke proizvodnje. Hidroponska proizvodnja se smatra ekološkom, a povrće ima originalan miris, vrhunsku kvalitetu. Problem je to što otkupljivači ne kategoriziraju rajčicu nego

je sva pod jednom kategorijom”, ističe Vjekoslav Bebić. Suvremeni uzgoj ribe No uzgoj povrća ovoj je tvrtki sekundarna djelatnost: Vjekoslav Bebić čvrsto je odlučio na tom kompleksu baviti se marikulturom. Kao i kod plastenika, Bebić se i za uzgoj ribe odlučio za najsuvremeniju tehnologiju. “Opremio sam mrijestilište, kompjuterizirao ga, a u tehnologiju je uloženo milijun eura. Pored toga, napravljene su bušotine iz kojih će se crpiti morska voda - Ina Crosco je obavio bušenje na dubinu od 110 metara”, pojašnjava. Bebićev strateški cilj je da se na ovom kompleksu bavi mriještenjem i uzgojem gofa, kozica, jegulje, zlatnog cipla te jesetre za kavijar i konzumiranje. Kada se završi, ovo će biti jedna od tri najveće farme za uzgoj ribe u

Europi, odnosno najveća u ovom dijelu Europe. Opremljena su 32 postojeća bazena i izgrađeno 20 novih. Bebić je uveo najsuvremeniju reciklažnu tehnologiju za uzgoj ribe, a njegov savjetnik Jurica Jug Dujaković napravio je niz inovacija kako bi poboljšao tehnološki proces. Bioplinska i solarna energana Ishođene su sve suglasnosti, dozvole, odobrenja koncesija, razrađeni svi projekti, a pronađen je i strateški partner koji bi na krovove ugradio solarnu elektranu. Predviđena je i gradnja bioplinska energane snage oko tri MW, s kompostanom koja se nadopunjuje s uzgojem ribe jer proizvodi toplu vodu potrebnu za taj uzgoj. Kompostana bi tako zbrinula i dio otpada. I za ovaj projekt je pronađen strateški partner. “Ulaganje u obnovljive izvore energije nam je nužno jer moramo

osigurati konstantnu temperaturu unutar kompleksa bazena budući da nam je cilj imati dva proizvodna ciklusa godišnje. Usporedbe radi, kod ostalih hrvatskih uzgajivača, koji uzgajaju ribu u kavezima, jedan ciklus traje najmanje dvije godine, a nama bi trajao šest mjeseci. Nakon natkrivanja bazena proizvodni kapacitet bio bi oko 3000 do 3500 tona ribe, ovisno o vrsti ribe koju tržište bude tražilo. Usporedbe radi, svi hrvatski uzgajivači trenutačno proizvode oko 4500 tona ribe”, ističe Bebić. Da bi se projekt dovršio, valja još natkriti bazene - što je investicija od 2,5 milijuna eura. Kada sve bude gotovo, ukupna investicija doseći će oko 30 milijuna eura. Vrijednost ovog projekta je i u tome što bi zaposlio veći broj ljudi, a svoj interes u njemu našlo bi i oko 1500 kooperanata.

Nacionalno vijeće za umirovljenike Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, bipartitno tijelo koje djeluje između hrvatske vlade i umirovljeničkih udruga, konstituirano je proteklog tjedna, a za predsjednika je izabran Vlado Nožarić, predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić najavio je da će se na sastanku Nacionalnog vijeća 1. veljače razgovarati o Zakonu o mirovinskom osiguranju te o mirovinskoj reformi. Mrsić je naglasio i da će se u ovoj godini mirovine usklađivati te isplaćivati na vrijeme. Fincima Hrvatska najzanimljivija Hrvatska je ovogodišnja dobitnica nagrade Finnish Travel Award 2013. za najzanimljiviju stranu destinaciju prema odabiru javnosti, koju svake godine dodjeljuje uprava najvećeg turističkog sajma u Finskoj, Matka Travel Faira. Hrvatska turistička ponuda na sajmu u Helsinkiju promovirana je na poslovnim radionicama Global Workshop, na kojima su predstavnicima finskih agencija predstavljene ljepote Hrvatske. Certifikat za IT sigurnost

Raiffeisen Investu dodijeljen je prestižni certifikat ISO 27001:2005, kao priznanje za uspostavu i upravljanje informacijskom sigurnošću te usklađenost s najvišim svjetskim standardima. “Raiffeisen Invest jedino je investicijsko društvo koje ima taj certifikat za cjelokupno poslovanje, što je i dodatna potvrda našega truda u postizanju visokih standarda”, izjavila je predsjednica Uprave Vesna Tomljanović Čičak.


12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3761, 21. siječnja 2013.

( 74.587

zahtjeva za legalizaciju podneseno do kraja 2012.

Uspjeh legalizacije: zahtjeva više od očekivanog

( 7000 aktivnih članova

ima Alumni klub ljubljanskog Ekonomskog fakulteta

DUŠAN MRAMOR, DEKAN EKONOMSKOG FAKULTETA SVEU

Školstvo i gospo U sve fakultetske aktivnosti uključena je poslovna praksa, stručnjaci primjerima. K tomu, predstavnici kompanija uključeni su u procese Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Za gotovo 17.000 zgrada više nema nade – slijedi rušenje Rušit će se prvo one zgrade koje se ne koriste, potom one koje se povremeno koriste, a tek na kraju one koje se stalno koriste Drago Živković zivkovic@privredni.hr

P

ostupak legalizacije bespravne gradnje, pokrenut zadnjom izmjenom zakona u kolovozu prošle godine, zabilježio je uspjeh veći od očekivanja. Prema podacima koje je iznijela resorna ministrica Ana Mrak Taritaš, do kraja 2012. podneseno je 74.587 zahtjeva za legalizaciju, a u Ministarstvu bi bili zadovoljni i da ih je bilo pedesetak tisuća. Brojka uključuje oko 15.000 zahtjeva podnesenih prema prethodnom zakonu, koji je donijela HDZ-ova vlada, dok je prema novom zakonu, koji bitno olakšava i pojeftinjuje legalizaciju, u pet mjeseci podneseno četiri puta više zahtjeva. Samo od sredine studenoga do kraja prosinca prošle godine u 53 ureda državne uprave stiglo je čak 37.456 zahtjeva, a za tako veliki odaziv građana ministrica zahvaljuje i medijima koji su legalizaciji mjesecima davali veliki pro-

stor. Do kraja 2012. legalizirana su 8223 objekta, a ukupno je riješeno (što pozitivno, što negativno) 12.730 predmeta. Najviše zahtjeva za legalizaciju stiglo je u Zadarskoj županiji, a potom u Gradu Zagrebu, a najuspješniji u rješavanju su Koprivničko-križevačka i Krapinsko-zagorska županija, s preko 30 posto riješenih zahtjeva. Bit će ružnih scena Drugu stranu uspješne priče o legalizaciji čine građevine koje se više nikako ne mogu legalizirati jer imaju izvršno rješenje o rušenju, a njihovi vlasnici nisu iskoristili zadnju priliku i podnijeli zahtjev do kraja prošle godine. Od ukupno 31.716 takvih zgrada, njih 14.726 ušlo je u postupak legalizacije podnošenjem zahtjeva, dok su vlasnici 16.965 zgrada ignorirali sve pozive države. Njima sada slijedi rušenje i tu povratka više nema, čvrsto je odlučila ministrica. Kako je riječ o ipak velikom broju zgrada, podijelit će ih

u tri kategorije: rušit će se prvo one koje se ne koriste, potom one koje se povremeno koriste, a tek na kraju one koje se stalno koriste. “To će trajati koliko će trajati, koštati koliko će koštati, a građevinske operative ćemo koristiti koliko bude trebalo”, odlučna je ministrica. Neće to, među-

Do kraja 2012. legalizirana su 8223 objekta, a ukupno je riješeno 12.730 predmeta tim, moći sami napraviti, jer će sigurno biti ružnih scena, pa Ana Mrak Taritaš očekuje pomoć policije i socijalne skrbi u slučajevima kada će država rušenjem kuća od nekih građana napraviti beskućnike. Ukupni broj od 16.965 zgrada za rušenje ipak bi na kraju mogao biti nešto manji, jer je moguće da su zahtjevi za neke od njih podneseni pod drugim imenom od onoga koje se nalazi na rješenju za rušenje.

E

konomski fakultet Sveučilišta u Ljubljani još je prije 2000. godine donio stratešku odluku da će početi konkurirati najpoznatijim poslovnim školama u svijetu. To je od Fakulteta zahtijevalo potpunu reorganizaciju i promjenu poslovnog modela. Dušan Mramor, dekan Ekonomskog fakulteta i bivši slovenski ministar financija, u razgovoru za Privredni vjesnik ističe kako je to i ostvareno. Tako je sada u sve fakultetske aktivnosti uključena poslovna praksa, stručnjaci iz tog područja svakodnevno gostuju na predavanjima, a studenti uče na konkretnim primjerima. K tomu, predstavnici kompanija uključeni su u procese donošenja strateških odluka Fakulteta, kao i u promjene studijskih programa i sadržaja. Članovi Alumni kluba ljubljanskog Ekonomskog fakulteta, koji trenutačno okuplja 7000 aktivnih članova, čine visoki i srednji menadžment slovenskog gospodarstva i zauzimaju vrlo utjecajne pozicije u inozemstvu. Može li se takav model integracije školstva i gospodarstva preslikati i na hrvatsko visoko školstvo? - Naravno. Potrebno je samo mnogo motivacije, upornosti i otvorenosti. Uvođenje takvih promjena u već ustaljene sustave vrlo je zahtjevan i težak postupak, ponajprije zbog nefleksibilnosti zakono-

davstva koje vrlo sporo potiče razvoj. U globalnom okruženju sve se kreće vrlo brzo i vrlo je teško na takvom tržištu konkurirati. Kao primjer bih istaknuo brzi razvoj visokog školstva u Kini i Indiji. Ima li još uvijek prepreka koje se mogu otkloniti kako bi suradnja obrazovanja i gospodarstva bila još bolja? - U ovom se trenutku gospodarstvo, pa tako i društvo, nalazi u strahovitom grču, koji sprečava investicije u ne nužno potrebne stvari. U taj segment spadaju usluge kao što su poslovna edukacija, savjetovanje, sudjelovanje u različitim projektima,

Gospodarstvo, pa tako i društvo, nalazi se u strahovitom grču sponzorirana studentska događanja... U svakom razdoblju znanje ima posebnu važnost i zato će kompanije koje u ovom trenutku prestaju ulagati u razvoj ljudskih potencijala teže konkurirati onima koje neprestano dobivaju svježe znanje. Kompanije moraju imati pristup svježem znanju koje je važno za rješavanje njihovih poslovnih problema. Upravo zato se mnoga poduzeća odlučuju za tzv. in company programe koje nudimo. Sastavljeni su na temelju bliske suradnje Fakulteta i kompanije. Njihov sadržaj obuhvaća konkretno rješavanje problema i primjere s dugoročnim rješenjima. To za-

pravo, uz stečeno znanje, predstavlja dodanu vrijednost takvog programa. Koje je izazove Europska unija donijela slovenskom visokom školstvu? - U zadnje vrijeme glavna promjena na tom području bilo je uvođenje Bolonjske deklaracije. Ekonomski fakultet u Ljubljani bio je prvi fakultet na slovenskom prostoru, onaj koji je “orao ledinu” i probijao se kroz proces implementacije i među prvima uveo bolonjske programe na svim razinama obrazovanja - dodiplomskom, postdiplomskom i doktorskom. Najveće probleme na tom području predstavljalo je slovensko zakonodavstvo koje je odstupalo od mnogih sustava u europskom prostoru, pa i u svijetu. Zakon je, naime, izjednačio stari fakultetski visokoškolski studij s magistarskim nazivom prema bolonjskom sistemu. Posljedica toga je da se bolonjski magistarski naziv na neki način obezvrijedio u usporedbi s nekadašnjim akademskim nazivom magistra znanosti. Jednak problem predstavlja i vrijeme studiranja. Ono u Sloveniji omogućava dulji status studenta u odnosu na inozemstvo. A to posljedično znači da su strani diplomanti, koji konkuriraju na radnim mjestima, mlađi i time konkurentniji na tržištu rada. Kako su se otvorile granice Europske unije, došlo je do slobodnog i neograničenog protoka znanja. Ako smo željeli postati pravi igrači u otvorenom prostoru Europske unije, morali smo uvesti izuzetno mnogo sa-


INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3761, 21. siječnja 2013.

( 69% diplomanata

Britanci žele dobavljače

HGK povezao Tesco i hrvatske tvrtke

zapošljava privatni sektor

ČILIŠTA U LJUBLJANI

odarstvo ruku pod ruku iz tog područja svakodnevno gostuju na predavanjima, a studenti uče na konkretnim donošen ja strateških odluka Fakulteta, kao i u promjene studijskih programa i sadržaja su zaposleni u financijama, računovodstvu, reviziji, marketingu i prodaji. Oko trećine ispitanika zaposleno je u tvrtkama koje su barem djelomično u stranom vlasništvu. Čak 52 posto ispitanih navodi da je zadovoljno svojim trenutačnim poslom, a 58 posto ih smatra da su na pravom putu. Raste li broj novoupisanih studenata iz godine u godinu? - Ekonomski fakultet u Ljubljani provodi svjesnu politiku smanjivanja upisnih mjesta. Time slijedimo cilj povećanja kvalitete i istovremenog povećanja broja profesora. K tomu, na području poslovne edukacije uvodimo nove proizvode za visoki menadžement.

držaja na engleskom jeziku i time omogućiti studij stranim državljanima u Sloveniji. Ekonomski fakultet je u tom procesu naletio i na jednu vrlo važnu prepreku, a to je mreža međunarodnih partnerskih institucija i stranih predavača. Tu je mrežu kroz sve ove godine uspješno izgradio.

Koliki postotak studenata Vašeg fakulteta nakon diplome pronađe posao? - Na temelju rezultata Studije o zapošljavanju slovenskih studenata Ekonomskog fakulteta, koju smo proveli 2009. i 2010. godine, utvrđeno je kako je 60 posto studenata/ispitanika zaposle-

no u razdoblju od prva tri mjeseca traženja posla, a 25 posto u roku od šest mjeseci. Štoviše, 91 posto ispitanih diplomanata našlo je posao u roku od jedne godine nakon diplomiranja. Privatni sektor zapošljava 69 posto diplomanata. Oni se zapošljavaju u različitim sektorima, ali većinom

Školarina je viša ili niža u odnosu na druge privatne, ali i javne ustanove u slovenskom visokom školstvu? - Dodiplomski i postdiplomski studij na našem fakultetu moguće je upisati kao redovni studij, što znači da je besplatan. Cijenu izvanrednog studija pak odredilo je Sveučilište. Važno je naglasiti kako je za hrvatske državljane studij na našem fakultetu besplatan.

Najvjerojatnije će nastati velik interes za studiranje na hrvatskim fakultetima S obzirom na skorašnji ulazak u EU, što Hrvatska može očekivati? - Hrvatska na tom području može očekivati pritisak internacionalizacije, potrebu za pozicioniranjem hrvatskog sveučilišta na globalnom tržištu visokoškolskih usluga. Zbog zemljopisne pozicije, atraktivnosti Hrvatske kao turističke destinacije i njene prepoznatljivosti širom EU prostora, najvjerojatnije će nastati vrlo velik interes za

studiranje na hrvatskim fakultetima. Kod odabira fakulteta u inozemstvu vrlo je često presudna kvaliteta, destinacija i njena atraktivnost. Hrvatska sveučilišta moraju se okrenuti engleskim sadržajima i programima te otvoriti prema potražnji. To je svakako jedinstvena prilika za prijenos znanja, a vrlo je bitno da fakulteti omogućuju svojim studentima studij u inozemnim institucijama. Taj prijenos znanja iznimno je važan za dugoročni uspjeh države.

Predstavnici Tesca, trećeg najvećeg maloprodajnog lanca na svijetu, pregovarali su prošli tjedan u Zagrebu s hrvatskim proizvođačima, potencijalnim novim dobavljačima neprehrambenih proizvoda široke potrošnje. Susret je organizirala Hrvatska gospodarska komora, a sudjelovalo je dvadesetak tvrtki. Među njima su bili proizvođači uredskog materijala, tiskanih proizvoda, posuđa i druge robe. “Izuzetno smo zadovoljni održanim sastancima, posebno zahvaljujemo Hrvatskoj gospodarskoj komori i njenoj organizaciji ovog susreta. Već smo donijeli i odluku o suradnji s nekim hrvatskim tvrtkama”,

poručili su iz Tesca nakon sastanka održanog pod nazivom Hrvatska kao nabavno tržište za Tesco. Predstavnici britanske kompanije lani u jesen obratili su se Hrvatskoj gospodarskoj komori te izrazili želju da se upoznaju s hrvatskim tržištem i poduzećima kojima mogu omogućiti plasman na policama svojih trgovina diljem Europe i svijeta. Zvonko Fišer, direktor tvrtke Mar-Mar, vodećeg proizvođača školskih bilježnica u regiji, izjavio je kako je razgovor bio i više nego konkretan. Već su dogovorili i posjet ljudi iz Tesca svom štandu koji će potkraj siječnja imati na međunarodnom sajmu za papir, uredski materijal i tiskanice u Frankfurtu. Razgovorima je zadovoljna i Nevenka Pelko, direktorica prodaje, marketinga i poslovnog razvoja tvrtke Inkerpor koja se bavi proizvodnjom porculana i ove godine obilježava 60. obljetnicu postojanja. (I.V.)

*vijesti Jakovina u Berlinu Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina posjetio je u Berlinu 78. međunarodni sajam prehrane, poljoprivrede i vrtlarstva Zeleni tjedan. U okviru sajma održan je i summit ministara poljoprivrede, na kojem je sudjelovalo oko 60 ministara iz cijelog svijeta. Ove godine na sajmu je svoje proizvode predstavilo preko 1600 izlagača iz približno 60 zemalja, uz preko 420.000 posjetitelja. Zagreb - najbolji za kongrese Na kongresnoj burzi Conventa u Ljubljani Zagreb je osvojio nagradu Meetings star kao najbolja kongresna destinacija Jugoistočne Europe. Priznanje je dobio i zagrebački hotel Esplanade kao nabolji luksuzni hotel. Prema podacima Turističke zajednice Grada Zagreba, u prvih devet mjeseci 2012. održana su 2274 poslovna skupa, koji

čine gotovo polovinu svih skupova održanih u Hrvatskoj. Tri hotela Maistre na TripAdvisoru Tri hotela rovinjske Maistre - Monte Mulini, Lone i Istra - uvrštena su među najboljih 25 hotela u Hrvatskoj prema izboru TripAdvisora, najvećeg svjetskog portala za putovanja. Biralo se među više od 650.000 hotela, a nagrađeno je više od 6000 smještajnih objekata iz 82 države i devet regija. TripAdvisor najveća je svjetska mrežna zajednica putnika koja na globalnoj razini broji više od 60 milijuna posjetitelja godišnje i više od 75 milijuna kritika i mišljenja.


14 AKTUALNO *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3761, 21. siječnja 2013.

centar sam osmišljavao više od godinu dana i nema veze ni s jednom “ Drvni državnom institucijom već je privatni projekt optimista koji misle da se znanjem može daleko više. ” Arhitekt Krunoslav Kovač

Podravka distribuira Badel u Sloveniji Dvije hrvatske kompanije, Podravka i Badel 1862, potpisale su ugovor o distribuciji prema kojem koprivnička prehrambena kompanija postaje ekskluzivni distibuter proizvoda Badela 1862 za područje Slovenije. Od 1. ožujka Podravka će u Sloveniji distribuirati program jakih alkoholnih pića, vina i sokova Badela 1862. Za Podravku, značaj ugovora prije svega je proširenje palete proizvoda te povećanje troškovne efikasnosti poduzeća u Sloveniji, dok će Badel 1862, pak, imati partnera s velikim internacionalnim iskustvom te jakom i razgranatom distributivnom mrežom za svoje priznate proizvode, a što će omogućiti kvalitetniju i efikasniju distribuciju njegovog proizvodnog programa, priopćeno je iz kompanija. Manje odobrenja za građenje U studenome 2012. izdano je 691 odobrenje za građenje, što je manje za 9,6 posto u odnosu na studeni 2011., objavio je Državni zavod za statistiku. Ukupan broj izdanih odobrenja za građenje u razdoblju od siječnja do studenoga 2012. u usporedbi s istim razdobljem 2011. manji je za 12,7 posto. Prema izdanim odobrenjima za građenje u studenome 2012., predviđeno je građenje 673 stana s prosječnom površinom od 96,1 četvornog metra. Nove stanice za tehnički pregled Tvrtka Croatia-tehnički pregledi u Karlovcu je otvorila novu stanicu za tehnički pregled vozila. Croatia-tehnički pregledi dio je Grupe Croatia osiguranje koja upravlja sa 44 stanice za tehnički pregled vozila diljem Hrvatske. Nakon otvorenja stanice za tehnički pregled vozila u Karlovcu, ove godine planira se otvorenje i stanica u Rijeci, Sinju i Korčuli.

Predstavljen Panonski drvni centar u Virovitici

Prilika za opstanak i razvoj drvne industrije Centar će u pet hrvatskih i tri mađarske županije poticati razvoj inovativnih proizvoda i tehnologija, a predviđen je i proizvodni pogon za izradu prototipova i nultih serija za poduzetnike Goran Gazdek

U

Virovitici je predstavljen Panonski drvni centar izvrsnosti, zajednički projekt Virovitičko-podravske županije, Drvnog klastera Viridis i Razvojne agencije VIDRA te Grada Virovitice koji je darovao potrebno zemljište za izgradnju centra u Poduzetničkoj zoni II. Panonski drvni centar izvrsnosti imat će površinu 1950 četvornih metara, a sadržaji će biti na usluzi obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima u drvoprerađivačkoj industriji za područja Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Virovitičko-podravske županije u Hrvatskoj te županija Baranya, Somogy i Zala u Mađarskoj. Građevinski dio projektiranja, uključujući i dozvolu, bit će gotov do kraja lipnja 2013. kada će projekt biti spreman za izrav-

no financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj putem Operativnog programa za regionalnu konkurentnost Republike Hrvatske. Procijenjena ukupna vrijednost investicije iznosi oko 23 milijuna kuna bez PDV-a. Više sadržaja U Drvnom centru bilo bi zaposleno dvadesetak visokoobrazovanih radni-

sti kao spoj javnog, sveučilišnog i gospodarskog sektora uobičajeni oblik potpore industriji u Europi. “Program Panonskog drvnog centra izvrsnosti imao bi veliki značaj za opstanak drvne industrije panonske Hrvatske. On daje odgovor na pitanje: što je za gladnog bolje, da mu pokloniš ribu ili da ga naučiš loviti. Smatram da su dosadašnji po-

trebu na ovaj način pomoći malim i srednjim poduzetnicima. Naš centar će imati nekoliko aktivnosti više nego austrijski - fotostudio i izradu promidžbenih materijala”, kaže Kovač. Drvena kuća u kojoj bi bili smješteni uredi i pogoni je inovativno projektirana, ali ona je u ovoj priči, naglašava Kovač, sporedna stvar. Centar će

ticaji poduzetnicima promašaj i da bi ovakav vid pomoći bio puno učinkovitiji. Putujem, gledam, osluškujem što pametniji rade. Vrlo sličan model je i u Austriji gdje postoje četiri takva centra koje sam nekoliko puta obišao. Visoko drvnoindustrijski razvijena zemlja ima po-

poticati razvoj inovativnih proizvoda i tehnologija, a predviđen je i proizvodni pogon za izradu prototipova i nultih serija za poduzetnike.

Do kraja lipnja projekt će biti spreman za izravno financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj ka, diplomiranih inženjera drvne tehnologije, diplomiranih ekonomista, produkt i grafičkih dizajnera, drvnih i strojarskih tehničara i inženjera strojarstva. Arhitekt Krunoslav Kovač koji je osmislio projekt i koordinirao timom stručnjaka kaže kako su centri izvrsno-

Burza stručnjaka i strojeva Poduzetnik bi tako dobio dizajnirani proizvod

namijenjen prvenstveno izvozu, tehnološko rješenje sa svom potrebnom dokumentacijom pomoću koje može izraditi proizvod u svojoj tvrtki, uzorak i nultu seriju, profesionalnu fotodokumentaciju, promidžbeni materijal, web stranice i prospekte, prezentaciju proizvoda na domaćim i stranim sajmovima i web portalima te uspostaviti kontakt s kupcima iz Europske unije i educirati se o novim tehnologijama i materijalima. Predviđena je i burza stručnjaka te polovnih i novih strojeva, organizacija sajmova i izložbi, atestiranje proizvoda u ovlaštenoj instituciji, edukacija o proizvodnji tradicijskih drvnih proizvoda i druge aktivnosti. “Drvni centar sam osmišljavao više od godinu dana i nema veze ni s jednom državnom institucijom već je privatni projekt optimista koji misle da se znanjem može daleko više”, zaključuje Kovač.


15

www.privredni.hr Broj 3761, 21. siječnja 2013.

( gotovo 90% proizvodnje

( 920 radnika

TVIN prodaje na stranom tržištu

zaposleno u TVIN-u

Drvna industija TVIN proslavila 99. rođendan

Slamić: U uvjetima ovakve recesije uspjeh je opstati U TVIN-u su na prvi nagovještaj krize, prije više od pet godina, izrađene stručne procjene i doneseni programi restrukturiranja proizvodnje. Zahvaljujući ponajviše Ikei, rade za tržišta Engleske, Francuske, Njemačke, Irske, Belgije i Nizozemske Goran Gazdek

V

irovitička drvna industrija TVIN, najuspješnija i najveća hrvatska tvrtka u drvnoj branši, proslavila je 99 godina rada. Poduzeće iz kojeg je izrastao TVIN utemeljeno je 1913. godine kada je Društvo za izradu lijesova sagradilo pilanu. Dioničko društvo Drach preuzelo ju je 1917. godine od kada se postupno razvija u modernu tvornicu kakva je danas. Od tada do danas, kroz razne oblike organizacije proizvodnje, u TVIN-u stvaraju vrhunske proizvode pri-

mjerenog dizajna. TVIN je danas društvo s ograničenom odgovornošću u potpunom vlasništvu zaposlenih, bivših i sadašnjih, a gotovo 90 posto proizvodnje prodaje na stranom tržištu (Engleska, Francuska, Njemačka, Irska, Belgija i Nizozemska) zahvaljujući, prije svega, suradnji sa švedskom Ikeom. “Već pet godina recesija pritišće proizvodnju što je rezultiralo manjom potražnjom, ali nam je pokazalo kako smanjiti troškove da bismo bili konkurentni na tržištu. U takvim uvjetima uspjeh je opstati”, rekao je direktor

TVIN-a Ivan Slamić i podsjetio kako nisu čekali sudbinu već su na prvi nagovještaj krize izrađene stručne procjene i doneseni programi restrukturiranja proizvodnje. Čak 12 tvornica U 12 specijaliziranih TVIN-ovih tvornica u Virovitici, Grubišnom Polju, Pitomači i Županji trenutačno je zaposleno 920 radnika, a razmišlja se o otvaranju novih radnih mjesta u skladu s investicijama koje su u planu. Otpuštanja nije bilo, prirodnim odljevom otišli su tek oni koji su stekli uvjete za mirovinu. “Plaće

nisu smanjivane, radnik koji ispuni normu zarađuje kao i 2008. godine. No, danas se rade manje serije, treba biti brži i fleksibilniji u radu, na to se radnici moraju naviknu-

I u iduće dvije do tri godine, dodaje, u TVINu će morati voditi brigu o

Plaće nisu smanjivane, radnik koji ispuni normu zarađuje kao i 2008. godine, kaže Slamić ti. Standard možemo povećavati disciplinom, radom i ispunjenjem normi, to radnici moraju shvatiti”, odrješit je Slamić.

troškovima proizvodnje, kvaliteti i cijeni proizvoda. Glavni ciljevi su tehnološki razvoj i stvaranje novih proizvoda, prilago-

đenih potrebama tržišta kako bi bar zadržali trenutne kapacitete dok ne dođe vrijeme u kojem će potražnja biti veća nego danas. “U 2012. godini smo kompletno obnovili lakirnice u Virovitici i Pitomači, a za 2013. pripremamo dvije veće investicije kako bismo i dalje bili najbolji. No, o tome ćemo govoriti kada sve bude gotovo. Samo rad i odgovornost te nadasve zajedništvo svih nas ovdje koji TVIN doživljavamo kao svoj dom osigurat će nam dostojnu budućnost u Europskoj uniji”, zaključio je Slamić.

Hrvatske šume i drvoprerađivači

Dogovor nakon pet godina pregovaranja Drvoprerađivači su postigli da se u idućih 10 godina 70 posto od ukupne godišnje drvne mase prodaje domaćim kupcima, a samo 30 posto na međunarodnim licitacijama

N

akon pet godina pregovaranja s Hrvatskim šumama i razgovora s dvije prethodne vlade, predstavnici drvoprerađivačke industrije okupljeni u HGKu potpisali su krajem prosinca protekle godine Pismo razumijevanja za formiranje količina, cijena i rabatne politike, te višegodišnjih ugovora za kupoprodaju trupaca. Ostvarenjem takvog dogovora drvoprerađivači su posti-

gli da se u idućih 10 godina 70 posto od ukupne godišnje drvne mase prodaje domaćim kupcima, a samo 30 posto na međunarodnim licitacijama. Cilj potpisivanja ovog pisma razumijevanja je uređenje uvjeta prodaje trupaca između Hrvatskih šuma i drvoprerađivača kojima se višegodišnjim ugovorima jamči isporuka sirovine. O detaljima dugog pregovaračkog procesa i

postignutih uvjeta ugovaranja razgovaralo se nedavno u Đakovu gdje je održana zajednička sjednica strukovnih grupa drvoprerađivačke industrije HGK-županijskih komora Osijek, Požega, Slavonski Brod i Vukovar uz predstavnike drvoprerađivačkih tvrtki i pilana s područja Slavonije i Baranje. “Strateški interes drvne industrije bio je doći do višegodišnjeg ugovora zbog sigurnosti sirovi-

na. Naime, ulaskom Hrvatske u EU doći će do dodatnog otvaranja i tržišta sirovina, a to i je ono što najviše zanima strane kompanije. Ostvareni višegodišnji ugovor je strateška stvar – model koji daje sigurnost drvoprerađivačima u opskrbi sirovinom”, istaknuo je Zdravko Jelčić, predsjednik Strukovne skupine drvoprerađivača u HGK-u. Dodao je kako prihvaćeni model buduće surad-

nje s Hrvatskim šumama nije idealan, ali ipak zadovoljava interese svih i daje dobru osnovu da se potiče i zaštiti finalna proizvodnja, zaposlenost, izvoz i kapaciteti hrvatske drvoprerađivačke industrije. Ugovorom su utvrđena i načela politike cijene trupaca. Iako se očekuje rast cijene trupaca u prosjeku za 15 posto, konačna cijena bit će različita za drvoprerađivače. Naime, utvrđeno je sedam cjenovnih

razreda ovisno o stupnju finalizacije trupaca i udjelu u uvozu. Konkretno, proizvođači finalnih drvnih proizvoda kao što je namještaj ili podne obloge cjenovno će biti pogodovani u odnosu na pilare i izvoznike drvnih proizvoda niskog stupnja dodane vrijednosti. Naravno, takvom suradnjom šumara i drvoprerađivača i Hrvatske šume će ubuduće poslovati s manjim poslovnim rizikom. (S.S.)


16 TEMA TJEDNA Traži se smanjenje ekoloških naknada

Autootpad zbrinjavati na tržišni način

Američka gospodarska komora i proizvođači automobila održali su sastanak s ministrom zaštite okoliša i prirode Mihaelom Zmajlovićem kako bi razgovarali o prijedlozima za promjene u području ekoloških naknada i modela gospodarenja automobilskim otpadom. Prijedlog AmChama je smanjenje naknada za opterećenje okoliša otpadom s postojećih 0,85 HRK/kg na 0,45 HRK/kg, a dugoročno i njihovo potpuno ukidanje te uspostava novog, tržišnog modela gospodarenja otpadnim motornim vozilima. Većina europskih zemalja uspostavila je praksu upravljanja otpadnim vozilima u potpunosti zasnovanu na tržišnim principima, uz ostvarenje dobiti i bez potpore države.

Hrvatska je najskuplja u Europi po visini naknada koje je većina zemalja EU-a napustila. Obveznici plaćanja naknada su proizvođači vozila koji ih plaćaju prilikom uvoza. Plaćanje naknada ove visine poskupljuje cijenu automobila, negativno utječe na razinu prodaje te otežava poslovanje industriji teško pogođenoj krizom, ocjenjuje se u AmChamu. Naknade se uplaćuju Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji ih samo u manjoj mjeri koristi u svrhu za koju su prikupljene, a veći dio koristi za druge projekte (što je suprotno fondovskom načinu djelovanja). AmCham smatra da ovakvi poticaji nisu opravdani jer se industrija gospodarenja otpadom može samostalno financirati iz otpadnog materijala (prikupljene sirovine). Otvaranjem tržišta potaknula bi se ekonomska aktivnost u sektoru gospodarenja otpadnim vozilima, priopćila je Američka gospodarska komora u Hrvatskoj. (I.V.)

*vijesti Ikea uskoro dobiva dozvolu U idućih 60 dana Ikea će dobiti konačnu dozvolu za gradnju, izjavio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić nakon prošlotjednog sastanka s Ewom Björling, švedskom ministricom trgovine. Gradnja Ikeinog trgovačkog centra kod Ivanje Reke mogla bi početi u travnju. Grčić je najavio da bi ovog tjedna Vlada trebala dati i ocjenu ponuda za nove vojne zrakoplove. Među ponuđačima se nalazi i švedski Grippen. Švedska i Hrvatska ove su godine unatoč krizi povećale međusobnu robnu razmjenu, na više od 200 milijuna dolara. Pad premija osiguranja Hrvatsko tržište osiguranja i u prošloj godini bilježi pad ukupne zaračunate bruto premije. Krajem prosinca 2012. ukupna bruto premija 27 društava za osiguranje iznosila je 9,04 mi-

lijarde kuna, što je 106,5 milijuna kuna ili 1,2 posto manje nego na kraju 2011. godine, podaci su Hrvatskog ureda za osiguranje. Pad premije ostvaren je tako četvrtu godinu zaredom. Izložba industrijskog dizajna

U Centru za dizajn HGK-a otvorena je izložba “Carmen Mikuš – Redizajnirano”. Ideja autorice izložbe je da ponovnom upotrebom materijala produlji vijek nekog postojećeg proizvoda. Tako su nastale svjetiljke od slomljenih kišobrana i drugi izloženi predmeti. Izložba je otvorena do 8. veljače.

Privredni vjesnik Broj 3761, 21. siječnja 2013.

( oko 500 mil kn godišnje

ušteda od podizanja energetske učinkovitosti javnih zgrada

Građevina ni(je) sektor-slučaj

Energetska o pokretač gos Na natječajima za energetsku obnovu bira se najjeftiniji ponuđač, često bez Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

I

zvođači energetskih pregleda zgrada u javnom sektoru nedavno su potpisali dvogodišnje okvirne sporazume za dvije regije – Grad Zagreb i Panonsku Hrvatsku. Vrijednost tih okvirnih sporazuma je gotovo 2,6 milijuna kuna, a time, zapravo, počinju energetski pregledi zgrada u javnom sektoru. Provođenje energetskog pregleda i certifikacije predviđeno je za oko 300 objekata u držav-

Za svaki euro uložen u obnovu Irska je natrag dobila pet nom vlasništvu koji imaju ukupnu korisnu površinu veću od 1000 četvornih metara. Energetski pregledi preduvjet su za provođenje Programa energetske učinkovitosti, odnosno energetske obnove zgrada u javnom sektoru s ciljem učinkovitog korištenja energije. Potencijal ušteda, prema procjenama, je oko 500 milijuna kuna godišnje podizanjem energetske učinkovitosti zgrada javnog sektora. Za Grad Zagreb odabrana je ponuda zajednice ponuditelja koju čine tvrtke ABACO i ALFA-inženjering iz Slavonskog Broda te Inel iz Đakova. Vrijed-

nost posla iznosi 1,5 milijuna kuna. Za regiju Panonska Hrvatska odabrana je ponuda iste zajednice ponuditelja. Sporazum je vrijedan nešto više od milijun kuna, objavio je Centar za praćenje energetskog sektora i investicija (CEI). Valja naglasiti kako se energetska obnova zgrada pokazala kao izuzetno dobar pokretač gospodarstva u nekim državama Europske unije. Tako je, primjerice, u Njemačkoj obnovljeno više od 1,3 milijuna domova, čime je stvoreno više od 350.000 radnih mjesta. U Irskoj je ugradnja toplinske izolacije, tj. fasade - što je tek dio energetske obnove zgrada koja uključuje postavljanje dizalica topline, energetski učinkovitih prozora, solarnih panela i fotonaponskih ćelija - stvorila oko 3000 radnih mjesta. Obnova fasada Ircima je pak donijela prosječne uštede na računima za energiju od oko 450 eura godišnje po kućanstvu. A za svaki euro uložen u obnovu, država je dobila natrag pet. Energetska obnova u toj zemlji pokazala je kako je politička podrška kroz zakonski okvir, ali i poticaje, presudna za uspješnost tog programa. Sve više ESCO tvrtki Dorijan Rajković, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS), kaže kako je

građevinski sektor više od 40 mjeseci u padu. “O njemu se u posljednje vrijeme govori kao o sektoru-slučaju. Međutim, to tako ne treba biti i energetska obnova ga može pokrenuti. Naime, posla ima jer 80 posto zgra-

da u Hrvatskoj nije odgovarajuće toplinski izolirano”, istaknuo je Rajković na panel-diskusiji Uspješni europski projekti energetske obnove javnih i privatnih zgrada, koju je organizirao HUPFAS.

Energetska uvertira za EU U briselskom uredu Hrvatske gospodarske komore 22. siječnja održava se konferencija EU Regions meet Croatia in the EU – Sustainable Energy Challenge for All, koja je posvećena energetici, ulaganjima u energetske projekte i energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije. Na skupu, kako je najavljeno, sudjeluju ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, zastupnici Europskog parlamenta, načelnici uprava Europske komisije te prva potpredsjednica Odbora regija Mercedes Bresso.


17

www.privredni.hr Broj 3761, 21. siječnja 2013.

( između 10.000 i 22.000 ( 119 mil € radnih mjesta može otvoriti energetska obnova

trebalo bi investirati u energetsku obnovu

obnova kao spodarstva glavnog projekta. No on mora postojati jer jamči uštede i racionalizaciju potrošnje energije CO-Energy Service Company). Jer, u posljednjih nekoliko godina zbog zakonskih nedorečenosti i prepreka tek je nekoliko tvrtki zatražilo i dobilo suglasnost za obavljanje energetskih usluga. “Sada, kada je zakon izmijenjen, oformljen je priličan broj ESCO tvrtki. A svim zainteresiranima država daje model po kojemu se to radi”, ističe ona.

Ana Pavičić-Kaselj, suradnica u Odjelu resursne ekonomije, zaštite okoliša i regionalnog razvoja u Institutu za međunarodne odnose, naglašava kako je javni sektor tek mali dio kolača. “Pravi izazov su višestambene zgrade. Stoga želimo korak po korak obnavljati javne zgrade kako bi one postale dobar primjer stambenima”, kaže ona. Međutim, trenutačna situacija je takva da na natječajima za energetsku obnovu nema kriterija ekonomske isplativnosti. “Tako se prilikom natječa-

ja bira najjeftiniji ponuđač, često bez glavnog projekta, i potom nitko ne može jamčiti ni dokazati energetske uštede. Stoga mora postojati glavni projekt koji jamči uštede i racionalizaciju potrošnje i to je jedini dobar način energetske obnove”, napominje Ana PavičićKaselj koja je donedavno bila pomoćnica ministrice za energetsku učinkovitost u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. Podsjeća i na ciljeve i obveze Hrvatske prema Europskoj uniji, naročito one da do 2020. godine trebamo za 20 posto sma-

njiti emisiju stakleničkih plinova, za 20 posto povećati udio obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji energije te za isto toliko biti energetski učinkovitija zemlja u odnosu na razine iz 1990. godine. Kako bi se ti ciljevi ostvarili, zakonodavni okvir već je nekoliko puta izmijenjen i dopunjen. Tako, među ostalim, Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (ZUKE) sada glasnije poziva tvrtke unutar građevinskog sektora da budu pružatelji energetske usluge (ES-

Energija je napotrebniji resurs Valja naglasiti kako su ESCO zapravo one tvrtke koje obavljaju energetske usluge i primjenjuju mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti na postrojenju ili prostoru nekog korisnika, koji pritom do određene mjere preuzima financijski rizik. Plaćanje obavljenih usluga se temelji (u cijelosti ili djelomično) na postignutom poboljšanju energetske učinkovitosti i drugim dogovorenim kriterijima. Nadalje, osim ZUKEa izmijenjen je krovni Zakon o proračunu, koji također snažnije otvara vrata ESCO tvrtkama. “Moramo dići našu industriju, proizvođače solarnih panela i fotonaponskih ćelija, fasadnih sustava i energetski učinkovite stolarije, te zaposliti ljude. Primjerice, da bi se energetski obnovila zgrada od 1000 četvornih metara, potrebno je oko 50 ljudi. Kako je u Hrvatskoj otprilike 11.000 zgra-

da u javnom sektoru, energetska obnova, procjenjuje se, može otvoriti između 10.000 i 22.000 radnih mjesta, uz investiciju od 119 milijuna eura”, napominje Ana Pavičić-Kaselj dodajući kako milijun eura investicije u energetsku obnovu znači otvaranje ili zadržavanje 19 radnih mjesta, dok ta brojka u sektoru obnovljivih izvora iznosi sedam. Adrian Joyce, direktor kampanje Renovate Europe Europskog saveza tvrtki za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, ističe kako je energija najpotrebniji resurs. “Potrošnja i uvoz energije kontinuirano rastu. Svaka zemlja mora preuzeti odgovornost kako bi povećala energetsku učinkovitost i smanjila emisije stakleničkih plinova te napraviti plan s cilje-

Stopa energetske obnove zgrada u EU-u iznosi oko jedan posto godišnje vima koje bi trebala ostvariti do 2050. godine”, kaže. Stopa energetske obnove zgrada u Europskoj uniji, nastavlja on, iznosi oko jedan posto godišnje. “Ne znamo jesu li to površinske ili dubinske obnove. Ono, pak, što znamo jest da trebamo obnovu podići na razinu od tri posto i održavati je do 2050. godine. To europskom građevinskom sektoru može donijeti 830

milijardi eura godišnje”, napominje Joyce dodavši kako bi se s ambicioznim programima obnove moglo stvoriti oko dva milijuna radnih mjesta. Bespovratna sredstva Owen Lewis, donedavni direktor Državne uprave za održivu energiju (SEAI) i profesor emeritus s Arhitektonskog fakulteta u Dublinu, kaže kako je u Irskoj, koja uvozi 90 posto energije i pritom je energetski neučinkovita, pokrenuta energetska obnova više od milijun zgrada. K tomu, podignuta je svijest stanovništva o važnosti ove teme i razvijen najbolji sustav energetskog klasificiranja zgrada u EUu. “Središnju ulogu u programima energetske obnove zgrada ima certifikat BER-Building Energy Rating. Irska trenutačno ima oko 300.000 tih certifikata te je tako stvorena velika baza podataka. Bilježimo, također, povećanje broja procjenitelja energetskih svojstava zgrada koji tražene podatke upisuju u sustav. Ako, primjerice, upisani certifikat nije u skladu s propisima, sustav automatski alarmira nadležne osobe koje odmah započinju s revizijom prikupljenih podataka”, ističe Lewis dodajući kako u Irskoj postoje i programi za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava kako bi se građani potaknuli na energetsku obnovu svojih domova.


18 EUROGLAS

( 7. put

Privredni vjesnik Broj 3761, 21. siječnja 2013.

Irska predsjeda Europskom unijom

( 64 mlrd € ili 40% BDP-a irska je država ulila u sanaciju banaka

Kako iz krize: irski recept

Teško stečeni oporavak Cijena fiskalne konsolidacije bila je visoka, po strogosti odmah iza Grčke. No, Irska se izvukla. Njeni dužnosnici, poučeni strmoglavim padom od cvjetajuće ekonomije do zemlje koju su s dna dizali zajedničkim snagama EU i MMF, danas su izrazito rezervirani što se prognoza tiče i kažu:“Sve je moguće” Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

P

reuzevši već sedmi put predsjedanje Europskom unijom Irska je uzela kormilo u vremenima izlaska iz krize – koja ju je uzdrmala kao rijetko koju zemlju. U Irskoj je početak krize označila eksplozija mjehura u kome su, dok je trajalo, ludovali i bankari i građani i tvrtke. Tržište ove zemlje s brojem stanovnika blizu Hrvatskoj postalo je minijaturni odraz američkoga: banke su mimo svih kriterija dijelile kredite nošene iluzijom beskonačnog prosperiteta. S rekordno niskom, gotovo simboličnom nezaposlenošću i BDP-om koji je nekadašnjeg fenjeraša EU-a po bogatstvu doveo do samog vrha dohotka po glavi stanovnika, Irci su masovno dizali hipoteke kupujući kuće, stanove, poslovne prostore. Kada se sve slavno urušilo, građevinska industrija, koja je vjerno slijedila apetite tržišta za stambenim prostorom pridonoseći petini BDP-a, naprasno je ostala bez angažmana a ljudi bez posla. Španjolski scenarij, također. Nije pomogao ni pozitivan utjecaj europskih strukturnih fondova sa svojih tri posto BDP-a godišnje. Cijena fiskalne konsolidacije

bila je visoka, po strogosti odmah iza Grčke. No, Irska se izvukla. Njeni dužnosnici, poučeni strmoglavim padom od cvjetajuće ekonomije do zemlje koju su s dna dizali zajedničkim snagama EU i MMF, danas su izrazito rezervirani što se pro-

dam mršavih godina Irci su započeli odmah došavši do toga da su zadovoljni kao, uostalom, i ostatak eurozone i cijelog EU-a, gotovo pa simboličnim rastom BDP-a. BDP je rastao preklani i lani, ove bi godine stigao do jedan posto. Istovremeno, sta-

Snažan rast od devedesetih naovamo je, prema ocjeni irske vlade, ostvaren prvenstveno zahvaljujući intenzivnoj integraciji u tržište EU-a gnoza tiče. “Sve je moguće”, oprezno će kazati taioseach (premijer) Enda Kenny i to ponavljati doslovno u svakoj prilici. Trezvenija Irska Zamjenik guvernera tamošnje središnje banke Stefan Gerlach ističe da je na ruševinama ostataka mjehura počela izgradnja nove, trezvenije Irske - zemlje koja je, nošena zamahom općeg blagostanja neutemeljenog na realnoj ekonomiji, na najgori način spoznala istinitost one biblijske o debelim i mršavim kravama. Sa se-

bilizirala se cijena stambenog prostora – koji je prvo, u vremenima uzleta, učetverostručio vrijednost, potom se ona strmoglavila kao i sve ostalo u ekonomiji zemlje, da bi se grafovi stabilizirali, bez izgleda za nekakav porast. I nezaposlenost je zauzdana. Od tehničke statističke nule u vremenima procvata nezaposlenost je početkom prošle godine dostigla vrhunac sa 15 posto, smanjujući se na još jako visokih 14,6 posto. Dio pada nezaposlenosti Irska zahvaljuje svom tradicionalnom, provjerenom lije-

ku za ekonomske teškoće - emigraciji... Priča o vremenima prosperiteta ilustirana je brojkama. Ulazak u eurozonu snizio je hipotekarnu kamatu sa 11,5 u devedesetima na 3,5 posto 2005. godine. Snažan rast od devedesetih naovamo je, prema ocjeni irske vlade, ostvaren prvenstveno zahvaljujući intenzivnoj integraciji u tržište EU-a, koje su Irci znali iskoristiti. Ludilo s nekretninama privuklo je banke, dijelile su kredite šakom i kapom, ne obazirući se na rizike. U irskoj središnjoj banci kasnije će poslovanje banaka u ovom razdoblju opisivati kao “zapanjujuće zanemarivanje” kreditnih rizika, optužujući prvenstveno upravne odbore financijskih institucija. Irska je svoje probleme stvorila na domaćem terenu - uvozeći novac izvana. Cijene nekretnina dostigle su najvišu točku 2007. godine, a onda je počeo slobodni pad. BDP je između 2007. i lani snižen za petinu, domaća potrošnja za četvrtinu, možda i više. Irska je država u sanaciju banaka, glavnih krivaca kraha, ulila 64 milijarde eura ili 40 posto BDP-a. Državne su financije također upale u ludi ritam krize. Od de-

vedesetih, kada je počeo uspon zavrijedivši ekonomiji zemlje nadimak “irski tigar”, javni je dug sa stopostotnog došao na 25-postotni u godini uoči krize i potom nabujao u nebeske visine. Stvari se normaliziraju nakon što su odobreni iznosi od dva i pol godišnja BDP-a na ime svih vrsta garancija. I tamo porez na imovinu Moralo se štedjeti, nije bilo alternative, uvjeravaju predstavnici irske vlade. Zatraživši pomoć od EU-a i MMF-a Irska je stvorila dovoljno manevarskog prostora za fiskalnu konsolidaciju (ili, narodski, sniženje proračunske potrošnje) mjerenu sa 18 posto BDP-a. Samo je Grčka primorana na strože uvjete stiskanja remena! Već je ostvareno 85 posto ušteda planiranih do 2015. Trećinu je irska vlada našla na strani prihoda, a dvije trećine snižavanjem rashoda. Porez na dodanu vrijednost povišen je za dva postotka, a u ovoj godini startao je (naravno, nepopularni) porez na imovinu. Usprkos svim naporima proračunski je deficit s gotovo osam posto još daleko od maastrichtskog tri-postotnog plafona, a javni bi dug u ovoj godni trebao dostići maksimum od 121

posto BDP-a (orijentacije radi, limit po Maastrichtu je 60 posto – i malo koja članica EU-a ga je uspjela održati). Poseban je dio irske financijske tragedije usklađivanje hipotekarnih obveza građana i visoke stope nezaposlenosti, šest puta više negoli u vremenima kada su bogatstvom opijeni Irci masovno dizali kredite. Domaćinstva štede ubacujući nacionalnu ekonomiju u začarani krug nižeg rasta ekonomskih aktivnosti vezanog uz smanjenu potrošnju. Dosta je nesigurnosti u susprezanje potrošnje unio novi zakon o osobnoj insolventnosti ograničavajući razdoblje osobnog bankrota sa 12 na tri godine. Zahvaljujući svim mjerama za sanaciju posljedica kraha, Irska danas bez problema i uz povoljne uvjete posuđuje potreban joj novac: tržišta joj vjeruju. Dugova je još mnogo, pogotovo hipotekarnih, postizanje njihove održivosti poboljšat će prognoze uspješnog izlaska iz krize, uvjereni su Irci. Nije stoga neobično da su baš irski eurozastupnici nekidan na raspravi u Europskom parlamentu bili glasni zagovornici europskog rješenja problema bankarskih dugova...


19

www.privredni.hr Broj 3761, 21. siječnja 2013.

( 4647 policajaca

nadzirat će buduće vanjske granice EU-a

( 8 glavnih točaka

preostalih u pregovorima konačno je ispunjeno

Prema 1. srpnju

Još samo dvije neriješene točke Nakon sastanaka s nadležnim povjerenicima ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić objavila je da su od 10 točaka preostale samo dvije – dovršenje privatizacije brodogradilišta u dosjeu Brodosplit i rješenje tzv. neumskog koridora Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

R

asprava pred francuskim parlamentom, kojom je i u Francuskoj završio proces ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora, ostavila je još samo šest članica EU-a nezavršena posla, a od njih jedina Slovenija nije ni taknula proceduru. Ono što je zanimljivije u ovoj priči jest ispunjavanje preostalih 10 udarnih, glavnih točaka, navedenih u jesen

Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i Štefan Füle, povjerenik Europske unije za proširenje

Finalno izvješće o monitoringu najavljeno je za ožujak

konačnim rješenjima za 3. maj i Brodotrogir - “čime bi se kompletiralo restrukturiranje”, kako se kaže u Komisijinim dokumentima.

prošle godine u sveobuhvatnom izvješću o monitoringu. Nakon sastanaka s nadležnim povjerenicima ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić objavila je da su od 10 točaka preostale samo dvije – dovršenje privatizacije brodogradilišta u dosjeu Brodosplit i rješenje tzv. neumskog koridora. Hrvatska strana nastavlja dijalog s Komisijom, iduću etapu obavlja ministar Vrdoljak s povjerenikom za tržišno natjecanje i suradnicima. Općenito traži se “prihvatljivo rješenje”. Prema aneksu VIII. Ugovora o pristupanju, Hrvatska do dana ulaska u EU 1. srpnja ove godine treba s dnevnog reda skinuti privatizaciju brodogradilišta kroz potpisivanje ugovora o privatizaciji Brodosplita te s

Teren realizacije Granični prijelazi na neumskom koridoru bili bi, prema planovima, gotovi do kraja ožujka, a s tim bi se datumom smatrale spremnima pogranične inspekcijske službe zadužene za akreditacijski postupak prijelaza hrane i životinja. Izrada trajnijeg rješenja za Neum s odgovorom je li to zatvorena cesta, trajekt, most, tunel ili nešto peto, počela bi u rano proljeće, temeljem sugestija studije o izvedivosti. Još je jedan integracijski element time prešao iz sfere političkih igrica na teren realizacije. Jesenski izvještaj o monitoringu nabrojao je čitav niz područja na kojima se moralo poraditi. Nije riječ o famoznih 10 točaka s kojima se uglavnom

bavila javnost u zemlji – hrvatska je strana dobila interni raster s obvezama, seriju “kućica” koje se - slično pregovaračkom procesu i prilagodbi - križaju čim se posao završi. Riječ je o tehnicitetima, mjerljivim promjenama, zadacima u ovoj finalnoj fazi, oslobođenim bilo kakvih političkih natruha. Time je proces znatno olakšan. Intenzivnije bavljenje sudova, pogotovo u regijama, slučajevima korupcije pridonosi jačanju tzv. track recorda, promjena potvrđenih uvjerljivim rezultatima, o antikorupcijskoj borbi. Ona je, makar za analitičare Europske komisije, prilično uspješna kada se s istražiteljima i sucima suoče politički vrhovi, no na lokalnim je razinama žilava nedodirljivost moćnika. Posebno su na udaru javne nabave s pripadajućim im neregularnostima. U tržišnom natjecanju, primjerice, brodogradilišta jesu u fokusu, ali se jed-

nako tako pazi na državne potpore, argumentaciju zašto su dodijeljene – za što su zatraženi i dobiveni dodatni dokumenti, čime je i ova “kućica” ispunjena. Pravosuđe u središtu pažnje Popis zadataka u pravosuđu je impozantan, Hrvatska je zaista prva zemlja u kojoj je 23. poglavlje skupa sa 24., unutarnjim

poslovima - zauzelo centar cijelog procesa preobrazbe. Zanimljivo je da su na ovo upozorili i zastupnici francuskog parlamenta nekidan tijekom rasprave o ratifikaciji pristupnog ugovora, složivši se da se radilo o dosad najzahtjevnijim, najtežim pregovorima s nekim kandidatom... Za konačnu procjenu u pravosuđu dovoljne su brojke – i njima hrvatska strana uredno za-

Kako van iz Cefte U pripreme valja ubrojiti i osmišljavanje aranžmana za izlazak Hrvatske iz Cefte i nove trgovinske mjere između EU-a, Hrvatske i zemalja obuhvaćenih regionalnom zonom slobodne trgovine kako se ne bi remetili ili prekidali tradicionalni trgovinski tokovi i bilo koja strana pretrpjela gubitak. U novoj situaciji, s Hrvatskom kao članicom unutarnjeg tržišta EU-a, proizvodi iz zemalja Cefte uživaju povlasticu bescarinskog tretmana (uz neke manje izuzetke), dok hrvatski, s druge strane, više nisu pod režimom Cefte već podliježu zaštitnim carinama. Naravno, novi propisi postavljaju daleko više standarde zdravstvene ispravnosti i kvalitete prehrambenih proizvoda uvezenih u Hrvatsku. Ovakvih je potresa bilo i prilikom prošlog proširenja, dakle nisu ništa novo, a pogotovo to nisu problemi koji se ne bi dali riješiti uz nešto pregovora i, naravno, dobre volje.

sipa Komsijine službe. Riječ je o odavno dobro uhodanoj komunikaciji, sada već znalaca problematike. Rasprava u francuskom parlamentu pokazala je koliki značaj članice pridaju efikasnom nadzoru granica. Vanjske granice EU-a od ljeta će se premjestiti na hrvatske prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Sve pripreme i koordinacija sa susjedima trebaju biti završene što je moguće ranije. Buduće vanjske granice EU-a nadzirat će 4647 policajaca, čije se uvježbavanje za poslove prema standardima Schengenske zone bez granica nastavlja. Značajno je i da je hrvatska strana spremna za prijelaz na europske pot-

Hrvatska je zaista prva zemlja u kojoj je poglavlje o pravosuđu došlo u centar cijelog procesa preobrazbe pore poljoprivredi i ruralnom razvoju te se ni ovdje ne bi trebalo očekivati probleme s kakvima se suočavala većina novih članica, čak i uz gledanje kroz prste. Finalno izvješće o monitoringu najavljeno je za ožujak. Usprkos malobrojnim glasovima (isključivo za unutarnjopolitičke potrebe u članicama) teško je vjerovati da će Hrvatska zahtijevati dodatno praćenje – sustav kome su još uvijek podvrgnute Rumunjska i Bugarska.


20 MERIDIJANI

( 130 mlrd € dodatnog kapitala

*vijesti Rast europskih aviokompanija Članice Udruženja europskih aviokompanija (AEA) zabilježile su u 2012. rast broja putnika od 2,4 posto. Rast je uglavnom ostvaren na međunarodnim letovima. Nastavljen je i trend bolje popunjenosti na razinu od 79,1 posto. Ukupno je 29 članica AEA-e prevezlo prošle godine 370 milijuna putnika. Najveći rast broja putnika ostvaren je na linijama prema Sjevernoj Africi, gdje je promet obnovljen nakon političkih nemira koji su tu regiju zahvatili u 2011. godini. Unatoč rastu putnika kompanije se i dalje bore s financijskim teškoćama, objavila je AEA. EBRD očekuje veću dobit Europska banka za obnovu i razvoj procijenila je prošli tjedan da će joj neto dobit u 2012. poskočiti na oko milijardu eura, sa 173 milijuna eura u prethodnoj godini. Banka je u prošloj godini uložila 8,7 milijardi eura u rekordnih 388 projekata na tradicionalnim područjima poslovanja. U 2011. uložila je devet milijardi eura u 380 projekata. Najviše su ulagali u Rusiju (2,6 milijardi eura) i Tursku (milijarda eura). Istarska vinarija Benvenuti u Amsterdamu

Istarska obiteljska vinarija Benvenuti predstavila se u Amsterdamu tijekom 11. sajma Wine Professional. Vina Benvenuti sljubljena su s kuhinjom Christophera Naylora, jednog od vodećih amsterdamskih kuhara. Posjetiteljima je predstavljen niz od svježe malvazije, preko složenijeg Anno Dominija (duža maceracija malvazije), pa do terana i prve malvazije prosušenih bobica. Benvenuti vinarija već izvozi svoja vina na tržišta Beneluxa.

Privredni vjesnik Broj 3761, 21. siječnja 2013.

prikupile banke u protekle 4 godine u regiji SIE

Analiza UniCredita o bankovnom sektoru SIE u 2013.

Dobra profitabilnost unatoč lošem okruženju U budućnosti će biti važno obnoviti rast gospodarstva, a time i potražnju za kreditima, koju će banke podržati. Na tom putu regulatori, vlade i banke trebaju postići pravu ravnotežu

I

ako i dalje pod pritiskom nesigurnog globalnog okruženja i nestabilnosti unutar eurozone, bankovni sektor Srednje i Istočne Europe i dalje iskazuje dobru profitabilnost. Uz očekivani prosječni povrat na kapital od 10,9 posto u razdoblju od 2012. do 2015., regija će ostvariti atraktivnu dvoznamenkastu stopu profitabilnosti koja je održivija nego u Zapadnoj Europi, ističe se u najnovijoj studiji bankovnog sektora koju je napravio UniCreditov odjel strateškog planiranja za SIE i koja pokriva 17 zemalja regije. Rast kreditiranja Prihodi u regiji su pod pritiskom, ali su profitne marže i dalje dvostruko veće no u Zapadnoj Europi. Troškovna učinkovitost i upravljanje rizicima i dalje će biti dominantni čimbenici za rezultate banaka. Unutar regije SIE vidljiva je jasna podjela. S jedne su strane Turska i Rusija

Kvaliteta aktive predstavljat će čimbenik rizika, barem do 2014. godine koje ostvaruju iznadprosječne rezultate, dok će u bankovnom sektoru na Balkanu i u Ukrajini profitabilnost i dalje biti u padu. Kvaliteta aktive predstavljat će čimbenik rizika, barem do 2014. godine. U Srednjoj i Istočnoj Europi rast kreditira-

nja i imovine nije prekidan od izbijanja globalne financijske krize 2008., navodi se u analizi. Štoviše, ukupna aktiva banaka u regiji SIE u stalnom je porastu, pa je ukupni rast u razdoblju između rujna 2008. i rujna 2012. iznosio 700 milijardi eura iako je brzina rasta usporena u usporedbi s pretkriznim razdobljem. “Usporeni rast ukupne imovine uzrokovan je opreznijim pristupom, padom kvalitete imovine i ograničenim mogućnostima za ulaganje”, kazao je Aurelio Maccario, voditelj Strateškog planiranja za SIE u UniCreditu, napomenuvši kako omjer kredita i depozita ima sve važniju ulogu radi potrebe za poboljšanjem strukture financiranja bilance. Slijedom toga smanjuje se važnost obveza prema inozemstvu kao izvora financiranja iako su ta sredstva i dalje relevantan čimbenik za dinamiku kreditiranja na lokalnim tržištima. Tijekom protekle četiri godine banke u regiji SIE prikupile su

2013-2017. prosječni. realni rast BDP-a, po regijama (%) EMU 1.2 CE(1) 2.6 SEE(2) 2.9 LATAM 4.0 MENA 4.2 CIS+TK 4.4 Sub.-Sah. Afrika 5.7 ASEAN-5(3) 5.8 Kina 8.5 (1) (2) (3)

Srednja Europa: Poljska, Češka, Mađarska, Slovačka, Slovenija SIE: BiH, Bugarska, Hrvatska, Rumunjska, Srbija ASEAN-5: Indonezija, Malezija, Filipini, Tajland i VIjetnam

IZVOR: IMF WEO (studeni 2012.)

oko 130 milijardi eura dodatnog kapitala, što je kumulativno povećanje od 49 posto. Unatoč slaboj potražnji, najnovija kretanja pokazuju da je u mnogim zemljama SIE lani poraslo kreditiranje iako postoje znatne razlike unutar regije. Tako su na čelu Rusija i Turska s najjačim rastom kredita klijentima, kao i izrazito povoljnim omjerom kredita i depozita. Što se tiče kamatnih stopa, središnje banke u regiji SIE opet se vraćaju mjerama popuštanja monetarne politike. Od 2008.

konsolidirana potraživanja europskih banaka na temelju izravnih i deviznih kredita u regiji SIE su smanjena. Štoviše, u posljednje se vrijeme kreću oko “novog prosjeka”. Uloga stranih igrača Strani igrači imaju važnu ulogu u bankovnom sustavu Srednje i Istočne Europe. Uključujući Rusiju i Kazahstan, 30. lipnja prošle godine 43 posto ukupne aktive bilo je u vlasništvu međunarodnih bankovnih grupacija, što je nešto manje u odnosu na kraj 2010. kada

je taj udio iznosio 46 posto. Ako se izuzmu Rusija i Kazahstan, gdje domaći igrači imaju oko 70 posto tržišnog udjela, strane grupe drže gotovo dvije trećine ukupne aktive bankovnog sektora. Nasuprot tome, strani su igrači zabilježili porast udjela aktive u SIE unutar ukupne aktive svojih grupa, od 12,8 posto na 13,5 posto unutar zadnje četiri godine. “Međunarodne bankovne grupe u SIE djeluju više na strani pasive, potičući domaće financiranje, nego na strani aktive. Time su grupe koje posluju u više zemalja poboljšale svoj prosječni omjer kredita i depozita u SIE sa 107,2 na 98,2 posto”, kaže Maccario. Posljedično se omjer aktive i vlastitog kapitala smanjio na razinu nižu nego u pretkriznom razdoblju, ali višu nego u 2009. i 2010. U budućnosti će biti važno obnoviti rast gospodarstva, a time i potražnju za kreditima, koju će banke podržati. Na tom putu regulatori, vlade i banke trebaju postići pravu ravnotežu između regulatorne zaštite i nastojanja za povećanjem rasta. “U mnogim zemljama SIE krediti poduzećima čine više od 30 posto bilanci banaka. S druge strane, poduzeća su ovisna o financiranju putem banaka, slično kao i u Zapadnoj Europi”, ističe Gianni Franco Papa, direktor UniCredita za Srednju i Istočnu Europu. (V.A.)


21

www.privredni.hr Broj 3761, 21. siječnja 2013.

( 80% hrastovih parketa domaći proizvođači prodaju u EU i Njemačku

Hrvatski parketari oduševili na Domotexu

Pogled u svijet

Privlačnost regionalne integracije dr. Uroš Dujšin

R Hrvatski hrast: poželjan na svakom zahtjevnom tržištu

O

sam hrvatskih proizvođača parketa predstavilo se na Međunarodnom sajmu podnih obloga Domotex 2013, koji se održao od 12. do 15. siječnja u njemačkom Hannoveru. Organizator nastupa je Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede. Na površini od 425 četvornih metara svoje proizvode predstavile su tvrtke Pan parket, Parketi Požgaj, Spačva, Mopar, Drvoproizvod, PPS Galeković, Exportdrvo i, prvi put, DIN Novoselec. “Ovo je već godinama najvažniji sajam za hrvatske proizvođače parketa. Koliko je za naše tvrtke i brendiranje njihovih proizvoda važan nastup na ovom najvećem i najmodernijem sajmu parketa u Europi, potvrđuje primjer tvrtki Pan parket, Požgaj i Mopar. Zahvaljujući nastupima na ovome i sličnim sajmovima te proizvodnji visokokvalitetnog dvoslojnog i troslojnog parketa, te su tvrtke uspjele izgradili prepoznatljivost i brend u EU-u. Koristeći modernu tehnologiju i hrast, najvredniju hrvatsku sirovinu, naši proizvođači parketa ne samo da idu u korak s trendovima potražnje na stranim tržištima nego su postigli i visoku konkurentnost”, rekao je Igor Barbarić,

tajnik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK-a. Nadalje, tvrtke poput Galekovića, Spačve, Drvoproizvoda i DIN Novoselca postižu iznimno dobre rezultate u prodaji klasičnog parketa upravo zahvaljujući slavonskom hrastu koji je vrlo visoko etabliran u svijetu parketa. Važna tržišta Domotex, na kojem je ove godine nastupilo 1350 izlagača iz 60 zemalja, pokazao se opet kao izvrsno mjesto za sklapanje poslova, što je i razlog ponovnog nastupa domaćih proizvođača. Tvrtka Pan parket, primjerice, na sajmu je sudjelovala već osmi put. “Imamo zaista sjajan finalni proizvod koji je više prepoznatljiv u Europi nego na domaćem tržištu”, poručuju iz Pan parketa. Tržište parketa u Europi vrlo je važno za do-

Prognoze za 2013. predviđaju da će Njemačka, Austrija i Švicarska i nadalje biti stabilna tržišta maće parketare, a prognoze za 2013. predviđaju da će Njemačka, Austrija i Švicarska i nadalje biti stabilna tržišta s manjim

porastom. Ne tako dobra prognoza s padom prodaje na tržištu parketa može se očekivati u Francuskoj (-15 posto), Italiji (-15 posto), Španjolskoj (-20 posto) te Danskoj (-5 posto). “Ovo je vrlo važna informacija za naše proizvođače parketa jer se na takvim tržištima očekuje i smanjivanje cijena”, rekao je Daniel Smiljanić, direktor tvrtke Pan parket i predsjednik Odbora za marketing, sajmove i međunarodna udruženja pri Udruženju drvno-prerađivačke industrije HGK-a. Vrijedan proizvod “Imamo visokovrijedan i kvalitetan proizvod koji možemo plasirati na svako zahtjevno tržište. U EU i Njemačku domaći proizvođači prodaju oko 80 posto hrastovog parketa zbog kojeg trenutno možemo pozitivno poslovati na ovim tržištima. Kada bismo mogli još smanjiti cijene, izvoz bi porastao višestruko. Svakako ne treba zanemariti nova tržišta poput Turske i Rusije, ali potrebno je biti u toku trendova troslojnih parketa gdje se otvaraju nova tržišta poput Indije i Kine”, objasnio je Zdravko Požgaj, vlasnik tvrtke Parketi Požgaj i ujedno predsjednik Grupacije drvo u graditeljstvu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. (P.V.)

egionalni sporazumi su trenutačno jedini način promicanja slobode trgovine – ističe Economist, a da se smatraju korisnima dokazuje i njihova popularnost. Od oko 70 njih u 1990. njihov je broj danas porastao na više od 300, a spremaju se i novi. Sporazum o slobodi trgovine između SAD-a i Europske unije mogao bi zaživjeti ove godine, kao i Transpacifičko partnerstvo između Amerike i zemalja Azije i Latinske Amerike. Zato je i opravdano pitanje – na koji se način oni uklapaju u projekt liberalizacije trgovine. Najjednostavniji način da to ocijenimo je smanjivanje carina i ukidanje subvencija. U 2011. jedna je analiza OECD-a pročešljala 55 takvih aranžmana ispitujući jesu li snižena davanja na poljoprivredne proizvode. Pokazalo se da su u posljednjih 10 godina sporazumi između bogatih zemalja i onih u usponu povećali broj proizvoda bez carine sa 68 na 87 posto. U sporazumima među zemljama u usponu taj je udio porastao sa 28 na 92 posto. U tri od pet ovih sporazuma ukinute su i subvencije. Očito je prema tome da ti sporazumi snižavaju barijere. Carine nisu sve No snižavanje carina nije jedino mjerilo uspjeha. Tehničke i regulatorne zapreke su često važnije. Kada se propisi ne slažu, tada se trgovanje ne može uspostaviti po bilo koju cijenu. Neke razlike odražavaju značajne probleme, primjerice kako treba obavljati medicinske te-

stove za lijekove. No najpouzdaniji test ovih sporazuma je njihov utjecaj na trgovinu. Njegovo određivanje može biti složeno jer mnogo faktora, poput tečajeva i rasta, utječe na obujam trgovine. Američko ministarstvo

poljoprivrede je nedavno ispitalo 11 velikih sporazuma od 1975. do 2005., gledajući utjecaj na trgovinu hranom što je naročito sporno područje trgovanja. Tu su uključeni i Europska unija i NAFTA, sporazum između SAD-a, Kanade i Meksika. Tu se procjenjivalo kako bi izgledala struktura trgovine da tih sporazuma nije bilo, uzimajući u obzir udaljenost, zajedničke granice, jezik i makroekonomske varijable. Rezultati ove analize pokazali su zašto su takvi sporazumi popularni. Zahvaljujući njima trgovina hranom unutar regije porasla je u 10 od 11 slučajeva; u EU-u i NAFTA-i rezultat je bio rast od barem tri posto na godinu. U šest od 11 ovih sporazuma okoristile su se i zemlje nečlanice; trgovina hranom kao što su žitarice, voće i povrće između članica NAFTA-e i drugih zemalja rasla je dva posto na godinu. Vjerojatno su zbog opremanja trgovine, kao i investiranjem u dis-

tribucijske centre, poduzeća iz zajednice bila u stanju iskoristiti faktore koji u širem smislu pogoduju trgovini. Drugi način za određivanje učinka trgovanja je proučavanje odnosa na burzama. Dva problema Ako ovi sporazumi doista potiču trgovinu, tada će se i izgledi poslovanja za poduzeća u zemlji poboljšati kada se završe pregovori o sporazumu. Budući da investitori pri izboru dionica gledaju unaprijed, cijene bi trebale porasti čim se saznaju novosti. Niz empirijskih studija samo potvrđuju ove pretpostavke. No unatoč ovim prednostima ostaju dva velika problema. Prvi je strahovanje da će sporazumi pogodovati poduzećima unutar zajednice, na šte-

U 10 godina sporazumi između bogatih zemalja i onih u usponu povećali su broj proizvoda bez carine sa 68 na 87 posto tu onih izvan nje. Iako je spomenuta američka analiza dokazala da je nakon zaključenja sporazuma trgovina porasla, bilo je i slučajeva skretanja trgovine – naročito u EU-u. I kod ASEAN-a učinak je bio sličan. Drugi je problem nedostatak pravila koja osiguravaju jednakost svim partnerima. Budući da veće zemlje mogu određivati uvjete, male se zemlje moraju nositi s različitim propisima za različite trgovinske partnere.


22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Turci dobili gradnju najskuplje dionice autoceste Turska kompanija Cengis Insaat Sanayi ve Ticaret a.s., koja već gradi jednu od dionica sarajevske zaobilaznice na koridoru V.c, dobila je novi posao - izgradnju dosad najskuplje dionice Vlakovo-Lepenica duge 10,1 kilometar. Vrijednost radova je 350,1 milijun maraka, a radovi koji počinju ovih dana bit će okončani za 20 mjeseci. Turska kompanija u posao je ušla sa sedam tvrtki iz BiH kojima je povjerila posao vrijedan 200 milijuna maraka. Na odluku investitora JP Autocesta FBiH da posao povjere Turcima žalbu je uputio konzorcij talijanskih kompanija Impresa Pizzarotti & C.S.P.A. uz tvrdnju da su na natječaju bili 25 milijuna eura jeftiniji od Turaka. No bez obzira na žalbu, Autoceste FBiH potpisale su ugovor o gradnji s turskom kompanijom. Zračna luka Mostar: 80.000 putnika Međunarodna zračna luka Mostar u prošloj godini imala je rekordan promet od 80.000 putnika, čime je dostignut promet iz predratnog vremena. Prema najavama, ove godine broj putnika će biti povećan do 35 posto. Lani je poduzeće uspješno poslovalo, a ove godine planira se proširenje terminala.

BiH na 103. mjestu ekonomskih sloboda Prema istraživanjima The Heritage Foundationa i Wall Street Journala o ekonomskim slobodama u 177 zemalja, BiH se našla na 103. mjestu. S indeksom od 57,3 posto BiH je, u ekonomskom smislu, među neslobodnim zemljama. Među 43 europske zemlje BiH je na nezavidnom 39. mjestu. Ostale balkanske zemlje svrstane su u kategoriju umjereno slobodnih ekonomija, osim Srbije koja je na 94. mjestu u svijetu.

Privredni vjesnik Broj 3761, 21. siječnja 2013.

( za 450 mil KM manji

prihodi zbog ukidanja carina za dio proizvoda iz EU-a

Bosna i Hercegovina u borbi za zaštitu domaćih proizvođača

Tvrda pregovaračka platforma U pregovorima će se tražiti povećanje kvota za bescarinski izvoz u EU pojedinih proizvoda kao što su šećer, vino, riba... Istodobno će se nastojati za oko 300 proizvoda iz EU-a zadržati sadašnje carine, posebice kad je riječ o uvozu mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih proizvoda, te voća i povrća Zdravko Latal latal@privredni.hr

P

rvog dana ove godine ukinute su carine za dio proizvoda iz država Europske unije, primjerice na uvoz polovnih vozila, što će smanjiti prihode Bosne i Hercegovine za oko 450 milijuna konvertibilnih maraka. Ulaskom Hrvatske u članstvo EU-a sredinom ove godine priho-

Svako popuštanje, svaki omekšan nastup dovodi u pitanje opstanak brojnih tvrtki u BiH di od carina će se dodatno umanjiti, a izvoz mlijeka i proizvoda životinjskog podrijetla proizvođače i državu će stajati, kako je ranije procijenjeno, oko 400 milijuna KM. Udruženje voćara Republike Srpske zatražilo je od države zaštitu zbog prekomjernog uvoza voća po dampinškim cijenama koje su gotovo dvostruko niže od onih na europskim burzama. Povećati izvozne kvote O ovim financijskim i proizvodnim problemima počelo se razmišljati na razini države i u komorskim udruženjima pet minuta poslije 12 - potkraj prošle i početkom ove godine. Tako se upravo privodi kraju izrada platforme za pregovore s EU-om o carinskom režimu za agrarni sektor i prehrambenu industriju nakon ulaska Hrvatske u Uniju, ali i za proizvode

drugih članica EU-a. Poljoprivrednici i gospodarstvenici svoje su zahtjeve iznijeli potkraj prošle godine u anketama koje su u suradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH i Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH organizirale entitetske komore i Distrikt Brčko. Jedinstvena ocjena koja proizlazi iz ovih anketa ukazuje da će se na domaće proizvođače veoma loše odraziti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju zemlje europskim integracijama, da su olako prihvaćene i dane brojne koncesije članicama EU-a, te da bi davanje dodatnih koncesija bilo katastrofalno za nacionalnu ekonomiju, posebice prerađivačku industriju. Poručeno je da popuštanja i novih koncesija koje će ugrožavati poslovanje tvrtki i poljoprivrednika više ne smije biti. Uz to, pregovara-

či su obvezani zahtijevati povećanje kvota za izvoz bosanskohercegovačkih proizvoda. Vlasnici i menadžment tvrtki, pa i onih koje su u vlasništvu inozemnog kapitala, podržali su čvršći pristup pregovorima i neprihvaćanje bilo kakve daljnje liberalizacije carinskog režima. Svako popuštanje, svaki omekšan nastup dovodi u pitanje opstanak brojnih tvrtki u zemlji, istaknuli su privrednici u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. S obzirom na to da proizvodnja na poljima i u tvornicama ne dobiva dovoljno poticaja entitetskih vlada, poljoprivrednici, posebice u Federaciji BiH, već dulje prijete radikalnim prosvjedima jer im u cijelosti nisu isplaćeni poticaji iz 2011., kao ni oni iz prošle godine. Stoga se postavlja pitanje kako se poljoprivredni proizvođači mogu u takvim uvjetima suočiti na vanjskom

i domaćem tržištu s konkurencijom iz EU-a čiji poljoprivrednici imaju prepoznatljive proizvode i velike poticaje. Trgovinski deficit sedam milijardi KM Iz Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH poručeno je kako će se u pregovorima tražiti povećanje kvota za bescarinski izvoz u EU pojedinih proizvoda kao što su šećer, vino, riba, med... Istodobno će se nastojati za oko 300 proizvoda iz EU-a zadržati sadašnje carine, posebice kad je riječ o carinama na uvoz mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih proizvoda, te voća i povrća. A Hrvatska je ostvarivala značajan izvoz u BiH upravo tih proizvoda. Ukupni trgovinski deficit BiH s inozemstvom lani je iznosio, kako se procjenjuje, više od sedam milijardi KM, od toga s članicama EU-a

2,3 milijarde KM. Najveći deficit ostvaren je s Hrvatskom i Rusijom, po 1,4 milijarde KM. Hrvatska zahtijeva, tvrde bosanskohercegovački izvoznici, da u trgovini sa zemljama Cefte zadrži postojeći status, no tome će se pregovarači iz BiH usprotiviti. Osim toga, Vijeće ministara BiH je potkraj protekle godine prihvatilo incijativu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH o donošenju propisa koji se odnose na povećanje trošarina na pivo. Prijedlogom se predviđa uvođenje trošarine od 20 KM na hektolitar piva za domaće i strane proizvođače koji godišnje proizvode do 400.000 hektolitara piva te 35 KM za one čija proizvodnja premašuje tu proizvodnju. Pri tome valja dodati da proizvodnja ni u jednoj bosanskohercegovačkoj pivovari ne premašuje 400.000 hektolitara.


23

www.privredni.hr Broj 3761, 21. siječnja 2013.

“ Ako je točno ovo s Janšom i Jankovićem, onda je to kraj Slovenije, njenog ugleda i suverenosti. Slovenski građani, inozemstvo i strana financijska tržišta izgubit će posljednji tračak povjerenja u Sloveniju. ”

Peter Kraljič, ekonomski stručnjak

Vladajuće elite prokockale vjerodostojnost

Zašto Janša mora otići Umjesto “šoka konkurentnosti” Slovenija je dobila “šok koruptivnosti”. Izlaz iz krize bit će težak i dramatičan Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

R

aspada se druga Janšina vladajuća koalicija, tako da Sloveniju čekaju pakleni tjedni i mjeseci koji bi mogli “opržiti” i poneka hrvatska očekivanja, posebno ona povezana s članstvom u EU-u od 1. srpnja ove godine. Veliko je, naime, pitanje kada će nova vlast postati operativnom. Svaki od mogućih raspleta bit će zamršen i prepun dramatike. Najmanje moguća opcija s formiranjem tehničke vlade, kao i mogućnost da Janšina stranka SDS ponudi drugog mandatara, jednako su komplicirane kao i najvjerojatnije rješenje s prijevremenim izborima. U svakom slučaju, nova vlast mogla bi kasniti s ratifikacijskim procedurama zbog čega bi EU zajedno s Hrvatskom postao kolateralnom žrtvom najnovije pobune slovenskog naroda protiv domaćih vladajućih elita. Bačva bez dna Slovenskoj bačvi “izbilo je dno” petnaestak radara što ih je mariborski gradonačelnik Franc Kangler dao postaviti na gradske ulice i to u javno-privatnom partnerstvu sa svojim prijateljem iz starih dana. Radari su u samo nekoliko dana registrira-

li (i penalizirali) na tisuće vozača u prekoračenju brzine. Revoltirani vozači možda bi se nekako i priviknuli na gradski harač da je prihod od kazni išao u gradski proračun. Kada su građani saznali da je Kangler svom “javno-privatnom” prijatelju prepustio 94 posto od ubranih kazni, mase su provalile

U svakom slučaju, nova vlast mogla bi kasniti s ratifikacijskim procedurama na ulice gdje su se ubrzo sukobile sa snagama reda. Kangler se na Silvestrovo povukao s gradonačelničkog mjesta, ali je tada već gorjela cijela Slovenija čijim građanima nije bilo teško prisjetiti se raznih “kanglerizama” u svojim mjestima. Nezadovoljstvo je kulminiralo desetak dana kasnije objavom nalaza Antikorupcijske komisije. Tročlana komisija izvijestila je slovensku javnost da su prvaci dviju vodećih slovenskih stranaka, SDS-a i Pozitivne Slovenije, Janez Janša i Zoran Janković, propustili ispravno prikazati svoj imetak u dužno-

sničkim imovinskim karticama. Poznati političari koje se inače otprije tereti u raznim sudskim sporovima, između ostalog i za koruptivno ponašanje, počeli su svoju obranu nepromišljenim iznošenjem brojki. Prikazujući ispravnima brojne transakcijske rošade kojima su Janša i Janković pomicali brojke s mnogo nula u svim mogućim smjerovima, dva vodeća političara pokazala su slovenskoj javnosti nešto drugo - da oko njih teče novac u potocima, sa svih strana i u količinama koje nedvojbeno premašuju njihova formalna primanja. U isto vrijeme siromašnima se ispostavlja račun za financijsku konsolidaciju Slovenije. Javnost je u pro-

svjednim ophodnjama jasno rekla što misli o kleptokraciji vladajućih elita. Na jednom od transparenata Janši su uputili poruku: “Trgovac oružjem na kraju je ubio državu.” Poruku je u jednom intervjuu obrazložio Peter Kraljič, nekadašnji savjetnik njemačke vlade i čovjek kojeg je za savjetnika želio i Ivica Račan. “Ako je točno ovo s Janšom i Jankovićem, onda je to kraj Slovenije, njenog ugleda i suverenosti. Slovenski građani, inozemstvo i strana financijska tržišta izgubit će posljednji tračak povjerenja u Sloveniju”, rekao je Kraljič uz dodatak da je Slovenija trebala “šok konkurentnosti”, a dobila je “šok koruptivnosti”. U zatvor zbog Prijatelja Hoćemo ljude na vlasti koji će raditi sukladno zakonu, pa i više od toga koji će uvažavati visoke moralne standarde! To je sukus poruka s većine prosvjeda u Sloveniji. Poruke idu dalje od Janše i Jankovića, mnogo širem krugu ljudi koji su se također ponašali kao da im je sve dopušteno i koji takvo ponašanje pravdaju tvrdnjom da ne čine ništa što se ne čini svuda oko njih - i da je sve ispravno i pravno pokriveno. A nije tako, tvrde prosvjednici

pozivajući se na nekoliko novijih afera. Nedavno je zastupnik iz Kranja morao vratiti mandat i to zbog dobre ocjene na ispitu iz njemačkog jezika. Tu mu je ocjenu, naime, pribavio dubler na ispitu. Zastupnik se nije dao maknuti iz parlamenta sve dok profesorica njemačkog nije pred sudskom porotom odrješito rekla da čovjeka pred sobom nikada nije vidjela na ispitu. Sud u Kopru prošli tjedan prvi u Sloveniji presudio je akterima političko-poslovnog ortakluka. Robert Časer, inače Janšin kadar na čelu Luke Koper, kupio je zemljišni kompleks na Orleškoj gmajni za širenje lučkog skladišnog prostora, ali ne od izvornih vlasnika nego od tvrtke Marjana Mikuša. Na poslovnu suradnju Časara i Mikuša nagovorio je tadašnji zastupnik SDS-a u Državnom zboru, Srećko Prijatelj. Mikuš je zemljište kupio po 31 euro za metar, a potom ga brzo prodao Luci Koper po cijeni od 65 eura za metar. Političko-poslovna trojka razliku je stavila u džep. Sada će u zatvor - Časar na šest, Mikuš na četiri i Prijatelj na tri godine. To je slovenski novum. Javnost se pita kada će na red oni što su u bankarskom sustavu pretvorili milijardu eura u - crvotočinu.

*vijesti Gorenje se zaštitilo od spontanih štrajkova Spontani štrajk, kakav se Gorenju dogodio krajem prošle godine, neće se ponoviti, zajamčili su tvornički sindikati upravi koju vodi Franjo Bobinec. Zauzvrat, uprava se obvezala da će posebne dodatke ugraditi u osnovnu plaću te otkloniti platne nerazmjere izazvane 2009. godine podizanjem minimalne plaće na 600 eura. Gubitak 500 radnih mjesta zbog preseljenja manje unosne proizvodnje u Srbiju nadoknadit će se premještanjem dijela proizvodnje iz švedskog Aska u Velenje. Slovenske banke u slobodnom padu

Od rujna 2010. do studenog 2012. u svim bankarskim sustavima EU-a, osim u Švedskoj, pogoršala se stabilnost - a najviše u Sloveniji. Analitičari britanske financijske revije Euromoney objavili su da je slovenska bankarska stabilnost u tom razdoblju erodirala sa 8,3 na 5,5, unutar raspona ocjenjivanja od 0 do 10. Radikalizira se problem socijalnog dampinga Afera sa zapošljavanjem šest radnika u mariborskom pogonu Žita, posredstvom slovačke agencije Job Service, i to za samo 300 eura mjesečne plaće, razotkrila je velike razmjere socijalnog dampinga u Sloveniji koji je nerijetko nadograđen notornim kršenjem radnog zakonodavstva. Pribavljanjem radnika za druge poslodavce bavi se u Sloveniji 160 registriranih agencija koje zapošljavaju 6530 radnika. Za zloporabe u agencijskom zapošljavanju najviše se okrivljuje inspekcija rada. Inspektorima se prigovara da ne reagiraju odlučno i pravodobno na očita kršenja prava radnika.


24 STIL *vijesti Upis plovila u hrvatske registre brodova Kako bi se usuglasile procedure i postupci potrebni za carinjenje i upis plovila u hrvatske registre brodova, pripremljen je informativni letak koji sadrži detaljne informacije o carinjenju i načinu registracije plovila u Hrvatskoj te potrebnoj dokumentaciji. Letak je izrađen na hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku, a nalazi se na web stranicama ministarstava turizma, financija - Porezne i Carinske uprave, pomorstva, prometa i infrastrukture, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske turističke zajednice te Hrvatske udruge poslodavaca. Kamp Glavotok primljen u Ecocamping

Kamp Glavotok, koji se nalazi pokraj Malinske na otoku Krku, prvi je hrvatski kamp koji je dobio europsku ekološku oznaku Ecocamping. To se posebno priznanje daje za kvalitetno upravljanje kampovima u skladu s načelima održivog razvoja i ekologije. Dodjeljuje ga i certificira udruga Ecocamping sa sjedištem u Njemačkoj, kojoj je primarni cilj promicanje ekologije i održivog razvoja, sigurnosti te kvalitete europskih kampova. Londonski tjednik TNT promovira Pulu Londonski tjednik za ljubitelje putovanja TNT na svojoj je internetskoj stranici objavio članak u kojem promovira Pulu kao idealnu destinaciju za odmor tijekom vikenda, ali i u zimskim mjesecima. U članku se navodi kako je Pula “biser na obali Jadranskog mora” te se posebno naglašavaju znamenitosti toga grada. TNT se besplatno distribuira stanovnicima Velike Britanije, Australije i Novog Zelanda te ima više od 250.000 čitatelja.

Privredni vjesnik Broj 3761, 21. siječnja 2013.

( 34 mil kn za inovacije

lani kroz subvencije dalo Ministarstvo turizma

Inovativni turizam - novi oblik u turističkoj industriji

365 dana turističkih događanja Programi inovativnog turizma razvijaju se s ciljem obogaćivanja i unapređenja ukupne turističke i ugostiteljske ponude te produljenja turističke sezone Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

V

eć dugo se u javnosti spominje kako hrvatski turizam mora krenuti prema održivom razvitku, a kako bi se to i ostvarilo, u posljednje vrijeme razvija se novi oblik turizma - inovativni turizam. Za inovacije perspektivnih turističkih proizvoda prošle je godine Ministarstvo turizma kroz sustav subvencija izdvojilo 34 milijuna kuna, dok za ovu godinu još nisu raspisani natječaji za takve projekte. Programi inovativnog turizma razvijaju se s ciljem obogaćivanja i unapređenja ukupne turističke i ugostiteljske ponude te produljenja turističke sezone. Neki od inovativnih projekata su opatijski projekt Rivijera kroz stoljeće, projekt Nacionalnog parka Brijuni Doživljaj prirodnih i arheoloških vrijednosti brijunskog podmorja te projekt Phoenix Arbor na otoku Murteru. Ovogodišnje pilotdogađanje Rivijera kroz

stoljeće predstavlja jedan od šest vodećih destinacijskih događanja u sklopu projekta 365 dana Rivijere koji su zajednički napravili Grad Opatija i slovenska Općina Piran, a partneri su turističke zajednice Opatije i Portoroža. Tom prekograničnom suradnjom nastoji se postupno napraviti atraktivan i konkurentan integrirani turistički proizvod na temelju jedinstvenih po-

Rimsku vilu iz 1. stoljeća na Brijunima moći će pod morem razgledati svatko tko zna koristiti masku i disalicu tencijala opatijske i portoroške rivijere. Projekt 365 dana Rivijere jednim dijelom financira Europska unija iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj. “Cilj tog projekta je unapređenje inovativnih kulturnih i zabavnih do-

gađanja kroz prepoznatljivost i atraktivnost Opatije i Portoroža. Prva manifestacija u sklopu projekta je Karneval u Opatiji. Osim toga, uskoro će se održavati i neke druge manifestacije u Portorožu koje trebaju postati mamac za dolazak gostiju u Opatiju, ali i Portorož tijekom cijele godine”, rekao je Ivo Dujmić, opatijski gradonačelnik. Kako je pojasnio, Opatija i Portorož imaju najdulju tradiciju organiziranog turizma u Jugoistočnoj Europi i smatraju se bivšim najelitnijim odredištima Austro-Ugarske Monarhije.

Podvodno razgledavanje U sklopu razvitka inovativnog turizma nastaju i projekti edukativno-ekološkog usmjerenja. Primjer za to je projekt Phoenix Arbor na Murteru koji je izrađen u suradnji s udrugom Feniks voditeljice Irene Ateljević. Ona je ujedno i autorica Strategije održivog razvoja općine Murter. Prema tom projektu, na mjestu nekadašnjih austro-ugarskih vojarni nastat će edukativni centar za ljudski razvoj i inovativne akcije. Inovacijama u turizmu bave se i u Istri, u Na-

cionalnom parku Brijuni gdje je krenula realizacija projekta Doživljaj prirodnih i arheoloških vrijednosti brijunskog podmorja. Provedbu tog projekta, na temelju programa poticanja inovacija u turizmu sufinancira Ministarstvo turizma, a predviđa se da će se završiti u svibnju ove godine. Prema projektu predviđeno je postavljanje podvodne poučne staze u uvali Verige na istočnoj strani Velog Brijuna. “Duljina staze iznosit će 500 metara, a prateći oblik obale, na dubini od najviše jednog metra postavit će se šest informativno-edukacijskih ploča s ciljem naglašavanja određenih prirodnih i arheoloških vrijednosti”, rekli su u službi odnosa s javnošću NP Brijuni. Roneći podvodnom poučnom stazom posjetitelji će razgledati dio antičkog kompleksa rimske vile iz prvog stoljeća. Stazom će moći prolaziti posjetitelji svih dobnih skupina koji znaju plivati i koristiti se maskom, disalicom i perajama.

Porečki kamp dobitnik je ovogodišnje nagrade ADAC Best Campsite 2013

Lanterna među 144 najbolja europska kampa Porečki kamp Lanterna dobitnik je ovogodišnje nagrade ADAC Best Campsite 2013 kao jedan od 144 najbolja kampa u Europi. Ta je nagrada nasljednica prošlogodišnjeg ADAC priznanja Superplatz, a od ove godine promijenjeno joj je ime te je to sada zajednička nagrada najvećih njemačkih i nizozemskih autoklubova - ADAC i ANWB. Ovu prestižnu nagradu u 2013.

godini dobivaju europski kampovi ocijenjeni s maksimalnih pet zvjezdica, dok je prethodne godine Supertplatz nagradu dobilo njih 76 (među kojima je također bila Lanterna).

ADAC i ANWB od sada će godišnju inspekciju uvjeta u europskim kampovima provoditi zajednički, a obuhvatit će sljedeće kategorije: sanitarni prostori, prostor kampa i ostali javni pro-

stori poput ceste, puteva i recepcije; dostupnost i kvaliteta trgovina i prostora za prehranjivanje te kvaliteta, kapacitet i uređenje plaža i bazena. Porečki kamp Lanterna smješten je na zapadnoj obali istarskog poluotoka te je najveći kamp u Hrvatskoj s kapacitetom od 9000 ljudi i obalom dužine tri kilometra. Osim Lanterne, koja je osvojila maksimalnih pet zvjezdica, poboljša-

nje u kvaliteti vidljivo je i u ostalim kampovima pod upravljanjem Valamara koji posluju pod brendom Camping on the Adriatic, a koji su ove godine osvojili bolje ocjene nego lani. Porečki naturistički kamp Solaris i novi kamp Krk imaju 4,5 zvjezdica, krčki Ježevac te porečki kampovi Istra i Orsera četiri, a pulski kamp Brioni, rabačka Marina i dubrovački Solitudo osvojili su njih tri. (J.V.)


HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3761, 21. siječnja 2013.

( oko 200 korisnika ( 10 minuta ima servis Naucime.net

*vijesti

traje predavanje

Edukacijski web servis

Znanje iz ekrana Zadacima, zasad samo iz matematike, obuhvaćeni su sedmi i osmi razred osnovne škole, svi razredi srednje škole prema gimnazijskom programu te fakulteti, a u pripremi su i zadaci za državnu maturu Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

aucime.net je edukacijski web servis koji putem videopredavanja učenicima i studentima omogućuje da iz udobnosti vlastitog doma uče i vježbaju zadatke iz matematike. Zadaci iz dru-

Daljnji razvoj projekta financirat će se članarinama prikupljenim od korisnika gih predmeta, točnije fizike i kemije, su u pripremi. Uz već postojeću mogućnost komuniciranja učenika s profesorima putem Skypea, koji je od početka nastanka servisa integriran u samu stranicu, trenutačno je u fazi izrade i implementacije napredni sustav za testiranje učenika. Kad se s time završi, započinje izrada sustava za kontrolu naučenoga koji će biti namijenjen roditeljima korisnika servisa. Mladen Čuljat, koordinator ovog projekta, čiji je nakladnik Udruga za promicanje informatike i informacijskih tehnologija Tempo, ističe kako je rad na Naucime.net servisu započeo u rujnu prošle godine i još uvijek traje. “Već od samog početka razvoja projekt je prepoznat i dobio je bezrezervnu moralnu i financijsku podršku načelnika Općine Oriovac Antuna Pavetića. Nakon Oriovca, uslijedila je podrška i drugih općina s

područja Brodsko-posavske županije, kao i same Županije, te pojedinih gospodarstvenika. Financijska sredstva potrebna za rad koja smo prikupili na ovaj način poslužila su nam za pokrivanje početnih troškova kao što su godišnji zakup vlastitog poslužitelja te još nekih usluga”, kaže. Kako je za rad ovakvog projekta na godišnjoj razini potreban znatan novac, a osloniti se na donacije sponzora, gledajući dugoročno, prilično je nesigurno, pa će se daljnji razvoj projekta financirati članarinama prikupljenim od korisnika. “Riječ je o simboličnom iznosu koji ne predstavlja financijsko opterećenje korisnicima, a brojnost članova projektu osigurava neovisnost, jamstvo je njegova opstanka i pruža mu mogućnost daljnjeg razvoja”, objašnjava on. Ovaj edukacijski web, nastavlja Čuljat, nastao je po uzoru na svjetski poznatu Khan akademiju

koju osobno podržavaju, financiraju te su njeni veliki fanovi Eric Schmidt, izvršni predsjednik Googlea, i Bill Gates, osnivač i predsjednik Microsofta. Oni, prema vlastitu priznanju, vrlo često na Khan akademiji provjeravaju i nadopunjuju svoje znanje. “Želja nam je stoga bila nešto slično ponuditi domaćim korisnicima, ali i otići korak dalje s mogućnostima i funkcionalnostima u odnosu na taj naš uzor i slične domaće web servise”, napominje. Naglasak na kvaliteti U početku, na razvoju projekta radile su tri osobe. “Danas je ekipa u potpunosti izmijenjena i broji sedam članova”, naglašava on dodavši kako se servisom trenutačno koristi dvjestotinjak korisnika i taj se broj svakodnevno povećava. “S obzirom na to da je servis službeno pušten u rad tek prije dva mjeseca, mi smo i više nego zadovoljni od-

zivom. A prema povratnim informacijama možemo zaključiti kako su i korisnici njime zadovoljni čemu u prilog ide i činjenica da nam veliki dio njih dovodi nove korisnike”, ističe. Valja naglasiti kako profesionalni tim koji stoji iza servisa naglasak stavlja na kvalitetu predavanja i videomaterijala koji su u visokoj rezoluciji (HD kvaliteti), koncipirani tako da ne traju dulje od desetak minuta. Zadacima su obuhvaćeni sedmi i osmi razred osnovne škole, svi razredi srednje škole prema gimnazijskom programu te fakulteti, a u pripremi su i zadaci za državnu maturu. Osim Naucime.neta u Hrvatskoj postoji još nekoliko sličnih edukacijskih web servisa. Čuljat kaže kako ih ne može nazvati konkurencijom zato što svi oni svoju ponudu temelje isključivo na videolekcijama. “Naucime. net ide korak dalje i nudi napredne funkcije poput

Skype komunikacije, sustava za testiranje te nadzora i kontrole”, podsjeća on. ICT sektor u Hrvatskoj smatra jako dobro razvijenim. “Međutim, na žalost, za većinu usluga i softverskih proizvoda u pravilu vlada prilična nezainteresiranost domaćih korisnika što rezultira sve većom orijentacijom hrvatskih ICT tvrtki prema stranim tržištima. Ulaskom u Europsku uniju smatramo kako će ovaj problem još više doći do izražaja. Razlog tome vidimo u prilično izraženoj ekonomskoj krizi u kojoj se trenutno nalazi naša zemlja”, tvrdi on. U budućnosti pak ekipa koja stoji iza ovog web servisa planira pokrenuti još jedan, na drugoj domeni, koji bi bio namijenjen učenicima nižih razreda osnovne škole, a temeljit će se na zabavnim edukativnim igrama prilagođenim nastavnom pro-

Ovaj edukacijski web nastao je po uzoru na svjetski poznatu Khan akademiju gramu. “Također ćemo po potrebi postojeći Naucime.net proširivati dodatnim funkcionalnostima te po mogućnosti i materijalima iz nekih drugih školskih predmeta. Ako nam to mogućnosti dopuste, želja nam je sudjelovati i u raznim humanitarnim akcijama kroz koje bismo pomagali djeci kojoj je to potrebno”, zaključuje Čuljat.

Privlačenje potencijalnih ulagača Na Veleučilištu VERN predstavljen je program Akademije za mlade softverske tvrtke, Software Startup Academy, koju provode Microsoft Hrvatska i Veleučilište VERN. Na Akademiju se prijavilo više od 150 zagrebačkih studenata, a na razini Hrvatske više od 500. Tijekom predstavljanja razgovaralo se o radionicama i predavanjima, kao i načinu na koji će se raditi na zajedničkim projektima, s krajnjim ciljem predstavljanja rješenja potencijalnim ulagačima. ‘Fondovska’ društvena mreža Predstavljanje Publiconna, prve društvene međunarodne mreže namijenjene organizaciji javnog sektora i tvrtkama koje koriste fondove EU-a i drugih globalnih donatorskih agencija, održava se 22. siječnja u prostoru Sveučilišta u Zagrebu u Zvonimirovoj 7. Publiconn je baziran na profilima organizacija, tvrtki i ustanova, a omogućava pretraživanje i dobivanje korisnih informacija za poslovanje. Istraživanje Googlea i GfK-a

Ukoliko postoje parametri prema kojima Hrvatska ne zaostaje za europskim zemljama, onda su to pristup internetu među poslovnim korisnicima te broj malih i srednjih tvrtki s vlastitom web stranicom. Naime, 90 posto malih i srednjih tvrtki u nas ima pristup internetu, a više od 50 posto i vlastitu web stranicu. Taj udio pak penje se na 99 posto kad je riječ o tvrtkama s više od 10 zaposlenih, pokazuje istraživanje koje je 2012. za Google Hrvatska provela agencija za istraživanje tržišta GfK na uzorku od 700 malih i srednjih tvrtki iz cijele Hrvatske.


26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

William Dalrymple Devet života Naklada Ljevak

William Dalrymple je u ovoj svojoj knjizi sažeo 25 godina istraživanja i pisanja o Indiji i njenim vjerskim tradicijama i sastavio neku vrstu indijskih Canterburyjskih priča koje nas uvode u svjetove za koje nam je teško pojmiti da postoje. Tako primjerice džainska redovnica dovodi u kušnju vlastito umijeće izdizanja iznad ovozemaljskoga svijeta, dok joj najbolja prijateljica umire od gladi... Dalrymple uranja duboko u srce naroda koji je razapet između sve burnije moderne svakodnevice i održavanja kontinuiteta drevnih tradicija.

Clive Staples Lewis Četiri ljubavi Verbum

Ova knjiga prikazuje četiri vrste ljudske ljubavi: storge – privrženost, philia – prijateljstvo, eros – zaljubljenost i agape – karitas ili milosrdnu ljubav. Ova je knjiga mudro, nježno i iskreno razmišljanje o vrlinama i izazovima ljubavi, a u sebi sabire bogatstvo sadržaja i izvora od Biblije i svetoga Augustina pa do Jane Austin. Riječ je o snažnim i poticajnim razmišljanjima o jednoj od najutjecajnijih emocija u čovjekovu životu.

Patricia Cornwell SCARPETTIN FAKTOR Algoritam

Tjedan je uoči Božića. Sveprisutna pojava doktorice Kay Scarpette potaknula je, kako se čini, niz neočekivanih i uznemirujućih događaja. Uživo će je pitati o senzacionalističkom slučaju Hanne Starr, financijske mogulice koja je nestala uoči Dana zahvalnosti, potom će primiti uznemirujući poziv od nekadašnje pacijentice svojega supruga Bentona Wesleyja, a u predvorju zgrade u kojoj stanuje dočekat će je paket. Uskoro će je neposredna smrtonosna prijetnja uplesti u nadrealni zaplet...

Eva Illouz ZAŠTO LJUBAV BOLI Planetopija

U ovoj sociološkoj studiji autorica tvrdi da ljubavne boli nisu isključivo posljedica naših ranjenih psiha. Naprotiv, uzrok pronalazi u Hollywoodu, kapitalizmu i internetu koji su izazvali posvemašnji kaos u našim ljubavnim životima, a nas pretvorili u potrošače ljubavi. Pritom su autonomnost i individualizam uzdigli na pijedestal zbog čega smo postali poput kompulzivnih kupaca koji neprestano uspoređuju ponudu i traže bolji odabir na tržištu ljubavi.

Dragica Vitas IZ VRTOVA NAŠIH BAKA Eurofutura

O ljekovitosti luka, kupusa, češnjaka, mrkve i ostalog povrća napisano je mnogo knjiga. Ipak, ova se razlikuje, ne samo po zanimljivim pričama, receptima, hranjivoj vrijednosti i ljekovitom djelovanju, nego i po nježnosti. Uz sve ostale vrijednosti ova mala knjiga je poticaj za spas domaćih starinskih sorti povrća, voća, cvijeća pa i životinja koje nestaju. Opisane su 32 vrste povrća, njihove hranjive i ljekovite vrijednosti, iznesene ideje za korištenje i recepti.

Privredni vjesnik Broj 3761, 21. siječnja 2013. NOVE KNJIGE: SAMI ZAJEDNO, TIM PRESS, ZAGREB

Prepušteni umreženoj pustolovini Temeljeći se na razgovorima s brojnom djecom i odraslima, knjiga opisuje nove oblike međuljudskih odnosa i iznosi nova shvaćanja privatnosti i društva, intime i samoće

K

njiga Sami zajedno rezultat je petnaestogodišnjeg istraživanja ljudskih života u digitalnom i virtualnom prostoru. Temeljeći se na razgovorima s brojnom djecom i odraslima, knjiga opisuje nove oblike međuljudskih odnosa i iznosi nova shvaćanja privatnosti i društva, intime i samoće. Autorica je provodila eksperimente i sustavna opažanja te

Na mreži ljudi ponekad ne znaju komuniciraju li uistinu i je li kome stalo do njih koristila obilnu literaturu kako bi opisala sve rašireniju pojavu odmaka ljudi od samih sebe i potaknula zabrinutost zbog sve veće prevlasti tehnologije u privatnim životima djece i odraslih. Sherry Turkle tako piše da ljudi očekuju više od tehnologije, a manje jedni od drugih. To ih stavlja u središte oluje. Preopterećeni, prepustili su se vezama koje ne donose previše rizika i koje su im uvijek pri ruci, kao što su prijatelji na Facebooku ili likovi u igrama. Zanimljivo je, međutim, kako je knjiga priča o emocionalnom pomaku i rizicima koji su došli nesvjesno te ujedno o nadi, jer po-

kazuje kako na mjestima gdje je digitalno zasićenje najveće još uvijek postoje ljudi, posebice mladi, koji postavljaju teška pitanja o povratku na ono što je najbitnije za održavanje izravnih ljudskih veza. Uprogramirano uzbuđenje Knjiga otkriva kako s obzirom na to da smo nepovjerljivi prema drugim ljudima, pomisao na druženje s robotima pruža privid kontrole, dobrodošlu zamjenu. Robot nam, kao kockaru pred poker aparatom, nudi uprogramirano uzbuđenje, u dozama koje su dovoljne da nas zadrže u igri. Dopuštamo si uživati u neuzvraćenoj ljubavi, s obzirom na to da nema tog robota koji bi nam mogao uzvratiti ljubav. Isto nepovjerenje obilježava i naše umrežene živote. Naime, i na

tom području priželjkujemo kontrolirati veze, regulirati svoju razinu dostupnosti. Jedan odvjetnik tako komentira kako se nema vremena sastati s klijentom. “Umjesto toga poslat ću mu bilješke elektroničkom poštom”, kaže. Kolege koji rade u istom hodniku više se ne žele vidjeti niti jedni druge zvati telefonom. Tvrde da su “poruke učinkovitije” ili kažu “stavit ću to na Facebook”. Tako su ljudi, unatoč uspostavljenim vezama, usamljeni. Autorica piše kako ponekad ulažu trud da im suživot s drugima bude poput simulacije. Naglašavaju životne drame i pokušavaju kontrolirati sve oko sebe. No takvi napori najčešće ne završe dobro. Nakon što dožive neuspjeh, takvi ljudi dolaze u napast vratiti se onome što im jedino ide od ruke – životu na zaslonu. Ako je ovdje riječ o ovisnosti, to onda nije ovisnost o tehnologiji. Posrijedi je, kaže Sherry Turkle, ovisnost o navikama uma kakve im tehnologija omogućava održavati. No na mreži ljudi ponekad ne znaju komuniciraju li uistinu i je li kome stalo do njih. Stoga im može postati nepodnošljiva pomisao da sami sebi prave društvo. (B.O.)

O autorici Psihologinja Sherry Turkle predaje na društvenim studijima znanosti i tehnologije na Tehnološkom institutu u Massachusettsu (MIT). Osim ove, napisala je još dvije knjige. U prvog knjizi The Second Self, Turkle govori o subjektivnoj strani osobnih računala, ne o onome što ona rade za nas, nego što čine nama, našem viđenju samih sebe, odnosa u koje stupamo, definiciji onoga što po nama znači biti čovjek. U Life on the Screen pozornost je prebacila s našeg viđenja računala na način na koji ljudi stvaraju nove identitete na mreži.


27

www.privredni.hr Broj 3761, 21. siječnja 2013.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

dia Wu, claudia.wu99@ msa.hinet.net, +886 4 23015920.

Na bubnju dom za starije, kuće i poslovni prostori Kuća, voćnjak i oranice u Zagrebu, vrijedni 1,7 milijuna kuna. U naravi riječ je o kući u Ilici br. 448 te o oranici i voćnjaku od 98 četvornih hvati. Cijela nekretnina zauzima površinu od 664 četvorna metra. Dražbeno ročište održat će se 24. siječnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, u sobi 320/III. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su na dan ročišta za dražbu uplatile jamčevinu od 100.000 kuna. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda kod HPB na broj HR 17 2390001130000326 5, pozivom na broj MODEL HR05 ŠIFRA 116-2433-09. Kupac je potvrdu o uplati jamčevine obvezan predočiti prije nego sudac pristupi dražbi. Dom za starije i nemoćne Afrodita u Splitu, procijenjen na 11,1 milijun kuna. Ukupne površine 607 četvornih metara, ova zgrada osim niskog i visokog prizemlja ima još dva kata. Dražba će se održati 24. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba 51 na drugom katu. Nekretnina koja se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti nalazi se na adresi Vrgoračka 29 u Splitu. Jamčevinu u iznosu od 1.113.000 kuna treba uplatiti na račun Suda br. 2390001-1300000195, model 00, šifra 88, poziv na broj 01-4150-09. Stambena katnica i pašnjaci u Lunu kod Novalje na otoku Pagu, ukupne vrijednosti 1,8 milijuna kuna. Katnica

je površine 340 četvornih metara, a okolni pašnjaci oko 500 četvornih metara. Dražba će se održati 25. siječnja u 10 sati na Općinskom sudu u Pagu, Mandrač 3, u sobi broj 7. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ispod iznosa od 602.802 kuna. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine i plaća se na žiro-račun Suda broj 23900011300002537, poziv na broj 333-130-99. Poslovna zgrada u Rijeci, na adresi Riva Boduli 1, procijenjena na 87,1 milijun kuna. Poslovni prostori prostiru se na 6620 četvornih metara. Ročište za dražbu održat će se 29. siječnja u 10.30 sati u zgradi Trgovačkog suda u Rijeci, Zadarska 1 i 3, u sobi broj 11. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na 051/213 494. Jamčevina iznosi pet posto. Građevinsko zemljište od 19.345 četvornih metara u mjestu Šišan, Općina Ližnjan, u Istarskoj županiji. Procijenjeno je na 7,3 milijuna kuna. Ročište za dražbu održat će se 31. siječnja u 9 sati u zgradi Trgovačkog suda u Rijeci, Stalna služba u Pazinu, Dršćevka br. 1, sudnica broj 1. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na 098/9023 000 ili 052/432 728. Jamčevina iznosi 480.100 kuna. Građevinsko zemljište većim dijelom uređeno za parkirališni prostor u Splitu, prodaje se za 25 milijuna kuna. Nalazi se na području Smo-

kovika u Splitu, a ima ukupnu površinu 12.121 četvorni metar. Dražba će se održati 30. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, u sobi broj 53/II. Gradilište se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, a plaća se na račun Suda br. 23900011300000195 model 00, šifra 88, poziv na broj 1017195-11.

Strojevi i oprema za šivanje i peglanje, za industriju tekstila, odjeće i kože, prodaju se u Splitu za 1,2 milijuna kuna. Oprema se nalazi na adresi Poljička cesta 32, a može se razgledati svakog radnog dana od 8 do 15 sati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na 098/205 828. Dražba će se održati 29. siječnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, u sobi broj 121/I. Jamčevina iznosi 10 posto. Poslovni prostor, dosadašnja poslovnica banke, prodaje se u Šibeniku za 2,9 milijuna kuna. Ukupne je površine 156 četvornih metara, a nalazi se na adresi Vladimira Nazora 1, u prizemlju. Dražba će se održati 29. siječnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 1 i 3, u sobi broj 11, na prvom katu. Razgledavanje prostora moguće je uz dogovor sa stečajnim upraviteljem na 051/213 494. Jamčevina iznosi pet posto.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Zamjenski autodijelovi Paneli od drveta i traktor

Cie BIM, Pariz, Francuska. Tvrtka nudi panele od drveta okoume, grupa 1., i to 1813.18 prostornih metara po cijeni od 145.000 eura, te traktor i mljevilicu Wwlink EC 6060 Dutch-Dragon Chip Box 435, proizvedene 2007. godine. Kontakt: Goce Trajkovski, +33 1 47 28 73 38. Poslovni računalni programi

Mikrostil, Varaždin, www.mikrostil.hr. Tvrtka nudi poslovni softver za razne djelatnosti: ugostiteljstvo, trgovinu, veleprodaju, turističke agencije, salone ljepote, fitness i spa centre, knjigovodstvo profitnih i neprofitnih organizacija... Touch screen POS blagajne pripremljene za rad s poreznim/fiskalnim blagajnama. Kontakt: Ivona Mikić, info@mikrostil.hr, +385 42 492562, +385 99 5749595. Oprema za vozila

Junson International Taichung, Taiwan. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju različite opreme za vozila, kao što su: head up display (sustav prikaza informacija na vjetrobranu), car recorder DVR (snimač za vozilo), senzori za parkiranje... Proizvodi imaju E-Mark, CE, ISO9001 i TS-16949 certifikate. Kontakt: Clau-

KEJ Parts, Varšava, Poljska, www.kejparts.pl. Tvrtka je specijalizirana za distribuciju zamjenskih dijelova za japanske, koreanske i europske automobile. Ponuda tvrtke obuhvaća široki asortiman originalnih dijelova za koreanske automobile: KIA, Hyundai, Daewoo i Chevrolet. KEJ Parts je i distributer tvrtki poput Ashika, Herth-Buss i Blue Print kao i distributer rezervnih dijelova za automobile koje su proizveli europski automobilski koncerni. Kontakt: Karina Krzysiek, export@ kejparts.pl, +48 22 478408, +48 728 362903. Autodijelovi

ABAC GmbH, Ludwigshafen am Rhein, Njemačka. Tvrtka nudi suradnju onima koji žele uvoziti autodijelove, nove i polovne, kao i limariju. Kontakt: Milan Mihaljević, abactrading2001@yahoo.de, +49 621 6299527, +385 95 9057773. Rabljeni američki automobili

MER inc, Washington DC, Sjedinjene Američke Države. Tvrtka je specijalizirana za izvoz rabljenih vozila (uključujući autobuse, vatrogasna vozila i ambulantna kola). Kontakt: Mehreteab Woldemariam, merincorp@gmail.com, +1 202 3681878.

Prenosivi štand

Insta Exhibitions, Mumbai, Indija, www.instagroup.com. Tvrtka nudi prenosivi izložbeni komplet (štand). Njegove karakteristike su: štand se može složiti u različitim stilovima i oblicima, opetovana upotreba, lako se transportira, lako se sastavlja i rastavlja, štedi novac, nisu potrebni posebni alati i vještine. Kontakt: bangalore@insta-group. com, +91 22 28251806, +91 9323125764. Bankarska oprema

FHU Globe, Piaseczno, Poljska. Tvrtka nudi: multisefove, blagajničke kutije, blagajničke automate, noćne trezore, depozitne automate i samoposlužne depozitne automate. Kontakt: Jacek Wroblewski, jacek. wroblewski@globe.net. pl, +48 22 7568807. Informatička oprema

Novointel informatika, Zagreb, www.novointel. hr. Tvrtka nudi platformu za veću pouzdanost i napredne multimedijalne komunikacije (govor, podaci, slike, internet, video) unutar malih ili srednjevelikih poduzeća - IP Office 500, Avaya IP Office. Svim svojim korisnicima tvrtka nudi izvedbu novih, atestiranje i rekonfiguriranje, kao i popravke - sanacije postojećih instalacija strukturnog kabliranja. Kontakt: Slaven Šimić, novointel@zg.t-com. hr, +385 1 4574446, +385 98 9149426.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Lutke

Veleučilište u Varaždinu nabavlja umjetne lutke s dodacima za vježbu. Rok dostave ponuda je 5. veljače. Sportska oprema

MUP Policijska uprava istarska nabavlja sportsku opremu. Rok dostave ponuda je 6. veljače. Izgradnja i održavanje sportskih terena

Osječko-baranjska županija nabavlja usluge izgradnje i održavanja sportskih terena (ruko-

metnih igrališta) na području Županije. Rok dostave ponuda je 31. siječnja. Radna odjeća

Zračna luka Dubrovnik nabavlja radnu odjeću. Rok dostave ponuda je 1. veljače. Regija Sanitarna oprema i oprema za samospašavanje

Javno preduzeće za skloništa u Beogradu nabavlja sanitarnu opremu i opremu za samospašavanje. Rok dostave ponuda je 21. veljače.

Baterije i fotofilmovi

Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona nabavlja baterije i fotofilmove. Rok dostave ponuda je 28. veljače. Uredski materijal

Kantonalni centar za socijalni rad u Sarajevu nabavlja uredski materijal. Rok dostave ponuda je 12. veljače.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr


28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3761, 21. siječnja 2013.

za 3% ( Inflacija 3,4 posto RBA istraživanja

veći prihodi malih poduzetnika

Prema podacima DZS-a, potrošačke su cijene u prosincu zabilježile rast od 4,7 posto na godišnjoj razini, što je nešto više nego u studenome kada je taj rast iznosio 4,4 posto. Prosječna godišnja stopa rasta potrošačkih cijena u 2012. iznosila je 3,4 posto, u usporedbi sa 2,3 posto u 2011. Lani su rastu cijena najviše pridonijele cijene prehrane i energije. Ako se iz indeksa potrošačkih cijena isključe te dvije kategorije, čiji je udio u strukturi potrošačkih cijena nešto manji od 50 posto, cijene su porasle u prosjeku za jedan posto u odnosu na 2011. Protekle su godine inflatorne pritiske stvarali rast porezne presije (povećanje stope PDV-a),

rast administrativno utvrđenih cijena (rast cijena električne energije i plina) te vremenske nepogode, odnosno suša, koja je pridonijela poskupljenju hrane. Cijene prehrane porasle su za prosječno 3,9 posto na godišnjoj razini, na što je najviše utjecao rast cijena mesa za 5,9 posto, a visoke stope rasta zabilježile su i cijene voća i povrća (8,5 posto, odnosno 5,5 posto). Cijene u kategoriji Stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva više su u prosjeku za 10,5 posto, pri čemu su cijene električne energije više za 16,4, plina za 21,3, a tekućih goriva za 12,7 posto. Ove godine analitičari RBA očekuju sličnu stopu rasta potrošačkih cijena kao i 2012. U prvom dijelu godine uz bazni učinak (rast cijena električne energije i plina dogodio se lanjskoga svibnja, a prehrambenih proizvoda tijekom ljeta), inflatorne pritiske stvarat će ukidanje nulte stope PDV-a, povećanje trošarina na duhanske proizvode i više cijene grijanja.

*vijesti Gubitak javnih poduzeća 257 milijuna kuna Dvadesetak javnih poduzeća ostvarilo je u prvih devet mjeseci 2012. gubitak od 257 milijuna kuna, objavilo je Ministarstvo financija. Sedam poduzeća imalo je gubitak od 661 milijuna kuna, a 11 tvrtki zabilježilo je dobit od 404 milijuna kuna. Javna poduzeća su ukupno dužna 47,8 milijardi kuna za dugoročne obveze i 12,3 milijarde kuna kratkoročnih obveza. Poreznim dužnicima oproštene kamate Vlada je otpisala 113,4 milijuna kuna kamata za sedam poduzeća koja su jednokratno otplatila glavnicu poreznog duga i drugih dugovanja proračunu. Ministarstvo financija oprostilo je 87 mili-

( za 2,8%

povećani njihovi rashodi

Poslovanje poduzetnika u prva tri prošlogodišnja kvartala

Ostvarena bruto dob Prema Fininim podacima u prvih devet lanjskih mjeseci jedino 9,4 posto, a srednji za 11,2 posto

P

rema podacima iz obrađenih kvartalnih statističkih izvještaja, koja su za razdoblje siječanj-rujan protekle godine Financijskoj agenciji podnijela 92.492 poduzetnika, obveznika poreza na dobit, s ukupno 843.534 zaposlena, ostvareno je 458,9 milijardi kuna ukupnog prihoda i 433,8 milijardi kuna ukupnih rashoda te je bruto dobit (višak prihoda nad rashodima) 25,1 milijardu kuna. Ukupni prihodi povećani su, prema istom razdoblju 2011. godine, za 0,7 posto, a povećani su i ukupni rashodi za 1,1 posto te je uslijed većeg povećanja rashoda smanjena bruto dobit za 5,6 posto.

su mali poduzetnici

Smanjenje bruto dobiti bilo bi veće da nije bilo izvanrednih prihoda brodogradnje iz sredstava proračuna u okviru državnog programa restrukturiranja brodogradnje. Rezultati poslovanja poduzetnika Hrvatske u prvih devet mjeseci 2012. godine, prema kriteriju veličine poduzetnika, pokazuju da su sve tri kategorije poduzetnika (mali, srednji i veliki) poslovali relativno dobro, jer je ostvarena bruto dobit (višak prihoda nad rashodima). Najveću bruto dobit ostvarili su veliki poduzetnici koji su imali 15,3 milijarde kuna bruto dobiti ili 61,1 posto ukupne bruto dobiti poduzetnika Hrvatske, zatim mali po-

Kako se poslovalo u županijama juna kuna kamata (na 52 milijuna glavnice), a Ministarstvo poljoprivrede otpisalo je 25 milijuna kuna zateznih kamata, nastalih na 25 milijuna jednokratno plaćenih obveza.

Bescarinska kvota za biogorivo U 2013. u Hrvatsku će se bez carine moći uvesti 22.000 tona sirovog ulja od uljane repice i soje koje se koriste za proizvodnju biodizela. Domaća proizvodnja uljarica nije dovoljna za proizvodnju prehrambenog ulja i za potrebe proizvodnje biodizela.

Grad Zagreb - domi Bruto dobit u prva tri lanjska kvartala u Gradu Zagrebu iznosila je 9,5 milijardi kuna, kune što je 17,4 posto više od prosjeka Poduzetnici Hrvatske, njih 92.492, obveznika poreza na dobit u devet mjeseci prošle godine, ukupno gledajući, relativno su pozitivno poslovali. Prihodi su im vrjednosno bili veći od rashoda tako da je ostvarena ukupna bruto dobit od 25,1 milijarde kuna, što je, na godišnjoj razini, za 5,6 posto manje. Preklani je, naime, bruto dobit iznosila 26,6 milijardi kuna, pokazuju podaci Financijske agencije.

Jedna od karakteristika hrvatskog gospodarstva jest velika razlika u razvijenosti pojedinih regija/županija. U odnosu prema 2011. godini, i rezultati poslovanja poduzetnika po županijama imaju slična obilježja. Dominantna je uloga Grada Zagreba, zatim slijede Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka i Osječko-baranjska županija, dok su na začelju Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i

Ličko-senjska županija. Ostvarena je bruto dobit, odnosno ukupni priho-

U Gradu Zagrebu zaposleno je 340.000 osoba od ukupno 844.000 zaposlenih di bili su veći od ukupnih rashoda u svim županijama, i to u rasponu od 56 milijuna kuna u Šibensko-kninskoj županiji, do 9,5 milijardi kuna u Gra-

du Zagrebu. U 10 županija povećana je bruto dobit, najviše u Zadarskoj županiji (sa 12 milijuna kuna u prvih devet mjeseci 2011., na 385 milijuna u prvih devet mjeseci 2012.). Najbolje rezultate pak imali su poduzetnici Sisačko-moslavačke županije - 745 milijuna kuna bruto dobiti u odnosu na 479 milijuna kuna bruto gubitka koliko je on iznosio u prvih devet mjeseci pretprošle godine. U 11 županija smanjena je bruto dobit. Tako su poduzet-


29

www.privredni.hr Broj 3761, 21. siječnja 2013.

( 3852 kn

*vijesti

prosječna neto plaća kod malih poduzetnika

it od 25,1 milijardu kuna na godišnjoj razini povećali bruto dobit za 5,4 posto, dok su veliki poduzetnici smanjili dobit za duzetnici sa 7,5 milijardi kuna ili 29,9 posto ukupne bruto dobiti te srednji sa 2,3 milijarde kuna ili devet posto ukupne bruto dobiti. U odnosu prema istom razdoblju 2011. godine, u prvih devet lanjskih mjeseci jedino su mali poduzetnici povećali bruto dobit za 5,4 posto, dok su ostale dvije kategorije poduzetnika smanjile bruto dobit, i to veliki poduzetnici za 9,4, a srednji za 11,2 posto. Potraživanja veća od obveza U uvjetima gospodarske krize mali su poduzetnici uspješno poslovali i uspjeli u devet mjeseci 2012. godine povećati prihode za tri posto, rashode

za 2,8 posto te je uslijed većeg povećanja prihoda od rashoda povećana i bruto dobit za 5,4 posto. Mali poduzetnici su u ukupnim rezultatima poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske u devet mjeseci protekle godine imali udio od 98,1 posto u broju poduzetnika, 48,4 posto u broju zaposlenih, 31,3 posto u ukupnim prihodima, 31,4 posto u ukupnim rashodima, 29,9 posto u bruto dobiti, 38,9 posto u potraživanjima od kupaca, 42,9 posto u obvezama prema dobavljačima te u ukupnim investicijama 37,1 posto. Za ostvarene rezultate poslovanja zaposleni su kod velikih poduzetnika bili nagrađeni iznadpro-

sječnim neto plaćama. Tako je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom kod velikih poduzetnika iznosila 5852

Mali poduzetnici su u ukupnom broju poduzetnika imali udio od 98,1 posto kune, što je za 24,4 posto više od prosječne mjesečne plaće poduzetnika Hrvatske koja je bila 4703 kune. U istom razdoblju, zaposlenima kod malih poduzetnika obračunata je prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 3852 kune, što je 18,1 posto ispod prosjeka, a zaposlenima kod

srednjih poduzetnika prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 4887 kuna ili 3,9 posto iznad prosjeka Hrvatske. Analiza odnosa potraživanja od kupaca i obveza prema dobavljačima na dan 30. rujna 2012. kod hrvatskih poduzetnika pokazuje da su potraživanja za 3,7 milijardi kuna veća od obveza, što je povoljno. Kod velikih poduzetnika razlika u korist potraživanja iznosi 3,4 milijarde kuna, kod srednje velikih poduzetnika 4,4 milijarde kuna, a najlošija je situacija kod malih poduzetnika, kojima su obveze prema dobavljačima veće od potraživanja od kupaca za 4,1 milijardu kuna. (V.A.)

nantan dok su prosječne neto plaće iznosile 5522 nici Šibensko-kninske županije, u odnosu na isto devetomjesečno razdoblje 2011., smanjili bruto dobit za 50,6 posto. Plaća - odraz gospodarske strukture Velika bruto dobit poduzetnika Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske županije velikim dijelom rezultat je izvanrednih prihoda brodogradilišta iz državnog programa sanacije brodogradnje, i to: 3. maja,

Brodosplita i Brodotrogira. U prvih devet prošlogodišnjih mjeseci zaposlenima kod poduzetnika obveznika poreza na dobit obračunata je prosječna mjesečna neto plaća od 4703 kune. Iznadprosječne plaće od 5522 kune ili 17,4 posto više od prosjeka, imali su samo zaposleni kod poduzetnika u Gradu Zagrebu. U svim ostalim županijama zaposleni su imali prosječne mjesečne neto plaće manje od prosjeka svih poduzetnika, i to počevši od

0,7 posto kod poduzetnika Istarske županije pa do 26,7 posto kod poduzetnika Virovitičko-podravske županije. Ti su rezultati odraz gospodarske strukture Hrvatske po županijama i velike koncentracije broja zaposlenih u Gradu Zagrebu. Naime, broj zaposlenih u Gradu Zagrebu iznosi 340.000

od 844.000 ukupno zaposlenih kod hrvatskih poduzetnika i to, između ostalih, u financijskom sektoru, poslovnim uslugama i telekomunikacijama, u kojima se i inače isplaćuju iznadprosječne neto plaće. Prosječne su mjesečne neto plaće poduzetnika Hrvatske u devet mjeseci 2012., prema

istom razdoblju prethodne godine, ostale na istoj razini. Povećane su u 16 županija (od 0,2 posto u Osječko-baranjskoj do 3,4 posto u Virovitičkopodravskoj županiji), dok su smanjene u pet županija (od 0,2 posto u Dubrovačko-neretvanskoj do 2,2 posto u Splitsko-dalmatinskoj).

Zapečaćeno osam lokala zbog fiskalizacije Više od 300 poreznih inspektora obavilo je do 17. siječnja 6068 nadzora kod obveznika fiskalizacije. Kod 377 lokala i poslovnih prostora uočene su nepravilnosti. Većina ih je u međuvremenu otklonila nedostatke, osim osam lokala koji su zapečaćeni. Od početka fiskalizacije informatički sustav Porezne uprave bez posebnih teškoća zaprimio je zapise za 55,4 milijuna računa od 14.015 različitih OIB-a, te 64.454 zapisa za poslovni prostor od 13.482 različita OIB-a. Mercator izdaje komercijalne zapise

Slovensko trgovačko poduzeće Mercator pozvalo je potencijalne investitore na kupovinu šestomjesečnih komercijalnih zapisa kojima želi prikupiti 20 milijuna eura svježih sredstava za financiranje poslovanja. Zapisi će se izdati 29. siječnja ove godine s kamatnom stopom od 4,5 posto plus šestomjesečni euribor. To je četvrti put u zadnje dvije godine da najveća slovenska kompanija nastoji putem komercijalnih zapisa doći do svježih sredstava. Obećana kamatna stopa je veća nego u ranijim prilikama. Ingra nastavlja rad u Iraku Predstavnici Ingre razgovarat će u Zagrebu s iračkim izaslanstvom o rekonstrukciji hidroelektrane Haditha koju je Ingra izgradila prije četrdesetak godina. Projekt obnove odvijao bi se u nekoliko faza, vrijedan je 5,8 milijuna eura, a posao bi trebao biti završen do 2014. godine. Ugovor o obnovi zagrebačka građevinska tvrtka potpisala je s iračkim partnerima 2011. godine.


30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3761, 21. siječnja 2013.

Tržište novca Zagreb

Trgovina s visokom ponudom novca i niskom kamatom Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

I

zuzetno dobra likvidnost sudionika i dalje podržava visoku ponudu novca u organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb. Iako je razdoblje održavanja obvezne pričuve u prvoj dekadi, nema napetosti u trgovanju kratkoročnim pozajmicama, a kamatna stopa je vrlo povoljna. Depozitne institucije krajem dana svoje viškove deponiraju u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto.

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

3

400 2 300 200 1 100 0

14.1.2013.

15.1.2013.

16.1.2013.

Prosječna dnevna kamatna stopa prošli tjedan iznosila je 1,21 posto, a prekonoćna 0,74 posto. Sudionicima s viškom kratkoročne likvidnosti

17.1.2013.

0

18.1.2013.

odgovaralo bi redovito tjedno održavanje aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija kako bi što lakše upravljali tim viškovima. Iako aukcija u

ponedjeljak

utorak

ovome razdoblju nije održana, najavljena je za utorak 22. siječnja kada je planiran iznos od 250 milijuna kuna kunskih trezorskih zapisa, i to 100

Hrvatsko devizno tržište

valuta

valutama, a najviše - za 2,63 posto - prema švicarskom franku. Srednji tečaj franka prošli tjedan spustio se do 6,06 kuna što

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

kanadski dolar

5,719881

JPY

japanski jen (100)

6,302355

CHF

švicarski franak

6,060928

GBP

britanska funta

9,022699

USD

američki dolar

5,660798

EUR

euro

7,562826

Izvor: HNB

EUR

je razina na kojoj nije bio od prosinca 2011. godine. Posljedica je to jačanja eura prema franku na međunarodnom tržištu, zbog 7.575

5,947488

USD

15.1.

16.1.

17.1.

stabilizacije stanja u eurozoni. Tečaj franka i dalje će ovisiti o tempu globalnog oporavka pa analitičari još ne mogu dati definitivnu ocjenu hoće li se i taj trend nastaviti.

5.680

CHF

6.20

7.570

5.675

6.16

7.565

5.670

6.12

7.560

5.665

6.08

7.555

5.660

6.04

7.550

primjena od 19. siječnja 2013. 14.1.

18.1.

5.655 14.1.

15.1.

16.1.

17.1.

18.1.

15.1.

16.1.

17.1.

18.1.

Val optimizma na svjetskim tržištima Izvještaji o prihodima i profitima najvećih kompanija u prošloj godini značajno su utjecali na kretanja na burzama prošlog tjedna. Dionice Morgan Stanleya

i General Electrica rasle su prosječno oko dva posto na tjednoj razini, nakon što su te kompanije objavile rezultate bolje od prognoza. S druge strane Intel je za-

bilježio pad od 6,5 posto nakon podatka da mu je prodaja smanjena u dva posljednja kvartala. No prevladavale su dobre korporacijske vijesti pa se to prenijelo i na opći opti-

6200

13700

3200

6140

13640

Dow Jones

3160

6080

13580

3120

6020

13520

3080

5960

13460

3040

5900

13400

3000

14.01. 15.01. 16.01. 17.01. 18.01. 3800 3760

CAC40

14.01. 15.01. 16.01. 17.01. 18.01. 7800 7760

DAX

10920

7720

10840

3680

7680

10760

3640

7640 7600 14.01. 15.01. 16.01. 17.01. 18.01.

NASDAQ

14.01. 15.01. 16.01. 17.01. 18.01. 11000

3720

3600

četvrtak

petak

milijuna kuna na rok od 182 dana i 150 milijuna kuna na rok od 364 dana. Realno je očekivati da će zanimanje sudionika biti znatno iznad planiranog

NIKKEI 225

10680 10600 14.01. 15.01. 16.01. 17.01. 18.01.

14.01. 15.01. 16.01. 17.01. 18.01.

Mirex iznad 180 bodova Mirex, obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošli je tjedan probio granicu od 180 bodova, narastavši do 180,2647 bodova. U proteklih tjedan dana ostvario je rast od 0,8181 boda. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

182

182

179

181

176

180

173

179 17.12.

27.12.

7.1.

17.1.

14.1.

15.1.

16.1.

17.1.

6.00 14.1.

Međunarodno tržište kapitala

FTSE 100

srijeda

Mirovinski fondovi

Švicarski franak u značajnom padu Kuna je na tjednoj razini, u odnosu na tečajnu listu Hrvatske narodne banke od prošlog petka, ojačala prema svim značajnijim

14.1.’13. - 18.1.’13.

7.1.’13. - 11.1.’13.

u%

500

iznosa aukcije, a prinosi na trezorske zapise ne bi se trebali značajnije mijenjati. Što se tiče trezorskih zapisa u eurima, planirano je izdanje u iznosu od pet milijuna eura na rok od 91 dan i 10 milijuna eura na rok od 364 dana. Sudeći prema kretanjima u prvoj polovini siječnja, zaključuje se da početak godine nije donio značajnije promjene na novčanom tržištu. Dobra likvidnost sustava uz visoku ponudu novca i niske kamatne stope najvjerojatnije će biti obilježja sustava još neko vrijeme.

mizam na financijskim tržištima. U Italiji se očekuje još jedna relativno teška godina jer je središnja banka ocijenila da bi se recesija mogla nastaviti te da bi talijanski BDP i ove godine mogao završiti u minusu od oko jedan posto. Protekli tjedan zamah je dobio francuski indeks CAC s novim pozitivnim rezultatom. Na vrhu ljestvice našle su se kompanije poput Renaulta s rastom od 2,75 posto, velika banka BNP Paribas rasla je 1,75 posto, a plus bilježi i francuska podružnica Arcelor Mittala, od 1,55 posto.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 17.1.2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara- Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

184,1501 185,7353 164,8878 180,9881 180,2647

193,7499 215,8706 133,4590 156,4397 158,4088 173,0924 106,8290 119,1289 206,9952 201,7508 217,4244 100,5924 157,9243 140,0163 117,2127 122,8220 133,7291 195,1215 166,3453 135,2108 119,7359 154,0878

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


31

www.privredni.hr Broj 3761, 21. siječnja 2013. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 340,750 milijuna kuna

Dionica Ingre rasla 19,8 posto je u odnosu na tjedan ranije porast od 45,66 posto. Crobex je u tjedan dana porastao za 2,23 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.885,33 boda. Crobex10 je tjedan završio na 1.051,97 bodo-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

roteklog tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 102,799 milijuna kuna što Top 10 po prometu Petrokemija d.d. Hrvatske telekomunikacije d.d. Valamar Adria Holding d.d. Ingra d.d. Valamar grupa d.d. Riviera Adria d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Tisak d.d. Ledo d.d. Atlantic Grupa d.d.

tjedna promjena -1,12% +1,19% +2,65% +19,79% +0,54% +1,71% +2,91% +3,49% 0,00% +6,98%

zadnja cijena 238,50 213,53 122,15 4,60 93,00 13,10 280,00 212,10 7.700,00 690,00

promet 12.911.819,05 9.061.587,14 5.758.028,71 4.769.198,12 4.654.713,37 4.400.084,97 4.247.232,96 3.938.518,00 3.737.488,45 3.156.379,26

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 102.799.549,30 kn

va što predstavlja porast od 2,07 posto. Najveći promet ostvaren je dionicom Petrokemije, kojom je trgovano u vrijednosti od 12,912 milijuna kuna, a tjedan je završila na 238,50 kuna što je pad 10 dionica s najvećim rastom cijene Zlatni rat d.d. Ingra d.d. Chromos agro d.d. Turbo Certifikat nafta Long 1 Končar - mjerni trans. d.d. Vukovarski poljopr. ind. kombinat d.d. Viadukt d.d. Istraturist Umag d.d. Turbo Certifikat Euro Bund short 1 HUP - Zagreb d.d.

od 1,12 posto. Najveći dobitnik među 10 najtrgovanijih je dionica Ingre koja je porasla za 19,79 posto te je trgovanje završila na 4,60 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od

tjedna promjena +98,00% +45,09% +26,32% +22,86% +20,00% +18,22% +15,26% +14,51% +13,23% +12,73%

zadnja cijena 11,50 4,60 210,00 85,70 1.400,00 124,00 403,00 140,00 83,20 1.218,00

promet 1.150,00 4.769.198,12 1.619.100,00 693.705,10 60.200,00 1.561.019,16 1.182.037,38 30.016,24 101.390,03 308.552,20

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.885,3300 1.051,9700 104,7481 123,6142

4,7 milijuna kuna. Visoke poraste imale su još i dionice Atlantic Grupe (6,98 posto), Tiska (3,49 posto), 10 dionica s najvećim padom cijene

Iza nas je još jedan dobar tjedan, bilježimo već deveti uzastopni tjedan u kojem je većina fondova rasla. Ukupno je 57 od ukupno 83 aktivna fonda ostvarilo porast vrijednosti udjela. Među onima s rastom na vrhu ljestvice se nalaze fondovi koji pretežno investiraju na ZSE, dok su u minusu bili većinom fondovi orijentirani na strana tržišta.

Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je HPB Dionički koji bilježi tjedni rast od 2,58 posto, slijedi ga indeksni fond VB Crobex10 s rastom od 2,01 posto. Osamnaest dioničkih fondova je palo, a najviše NFD Aureus MENA kojem je vrijednost udjela smanjena za 2,56 posto. Najuspješniji kod mješovitih fondova bio je HPB Glo-

bal s rastom od 2,17 posto, a slijedi ga ICF Balanced s porastom od 1,59 posto. U grupi mješovitih pala su tri fonda, najviše NFD Aureus EM Balanced za 0,85 posto, a slijedi KD Balanced s padom od 0,59 posto. Kod obvezničkih fondova najuspješniji je bio OTP euro obveznički koji je porastao 1,18 posto, a slijedi ga HPB Obveznički

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

(1,14 posto). Među obvezničkima je najviše pao ZB bond, za 0,55 posto, a slijedi ga Capital One s padom od 0,10 posto. Novčani fondovi imali su uglavnom pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Agram Euro Cash s rastom od 0,08 posto, dok Platinum Cash kao jedini bilježi pad od 0,02 posto. (I.L.) od 11. do 17. siječnja 2013. godine

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

13,0847 8,7001 115,7400 116,1800 130,5400 51,6144 12,1796 128,0593 48,7900 71,8977 85,1233 77,0100 91,5233 99,6000 46,6334 29,7258 22,4293 68,6267 45,5678 63,3805 71,0363 101,3932 11,9623 6,8495 38,9201 87,4785 478,4516 79,8177 81,8600 128,5111 106,4605 9,2775 108,3756 79,1740 97,9728 9,4778 90,7000 80,5362 108,7600 115,2719

-0,90 -0,30 -0,67 0,35 -0,82 -1,12 -0,19 1,02 0,58 1,16 2,58 1,84 -1,09 0,76 1,51 -0,40 -1,30 0,41 -1,23 0,02 1,08 0,16 -0,33 0,19 1,82 0,20 -2,56 0,64 1,32 -1,94 1,61 -0,08 0,09 -1,04 2,01 -1,18 -1,51 -1,63 0,52 1,22

138,2300

0,21

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

-39,39% -25,17% -16,71% -15,75% -13,95% -12,50% -11,82% -11,76% -11,63% -11,41%

zadnja cijena 1,20 22,60 124,10 80,04 37,00 0,35 15,00 105,00 380,00 87,70

promet 1.237,20 369.082,60 62.050,00 8.562,00 7.868,98 317,25 3.192,90 109.057,88 50.259,61 609.588,00

*vijesti

U plusu fondovi orijentirani na domaće tržište

Naziv(fond)

povlaštene dionice Adris Grupe (2,91 posto) i Valamar Adria Holdinga (2,65 posto).

tjedna promjena

HG Spot d.d. Turbo Certifikat nafta Short 1 Kreditna banka Zagreb d.d. Hoteli Croatia d.d. Lošinjska plovidba - holding d.d. Validus d.d. TEP-tvornice el. Proizvoda d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Dukat mliječna industrija d.d. Turbo Certifikat nafta Short

tjedna promjena +2,23% +2,07% +1,09% +1,17%

Naziv(fond) PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

96,0861 10,4441 123,3000 117,0179 82,6997 96,8942 7,8018 78,0909 4,9078 59,7253 9,1375 123,2275 95,7900 96,2187

*Tjedna promjena [%] 0,87 0,07 0,33 1,59 2,17 1,40 -0,59 -0,85 1,31 0,32 0,05 0,42 0,47 -0,53

€ € € € € kn € €

175,1100 11,9489 164,8200 113,6502 131,0600 177,9702 140,3645 127,3620

-0,55 0,08 -0,08 0,60 -0,02 -0,10 1,14 1,18

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn

139,6199 171,4338 146,4186 133,8413 152,8800 146,5100 145,8883 127,5808 139,3738 129,4361 122,9731 11,4883 115,3842 80,8078 112,1600 105,0136 103,2700 103,2721 1268,1153 102,8398

0,04 0,03 0,02 0,06 0,04 0,03 0,04 0,01 0,03 0,05 0,05 0,08 0,03 -0,02 0,03 0,05 0,02 0,03 0,06 0,06

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NFD Aureus MultiCash

Pad prometa u trgovini 5,7 posto Promet u trgovini na malo od studenog 2011. do studenog 2012. pao je realno za 5,7 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U prošlom studenom, u odnosu na listopad, pad je iznosio 11,3 posto. Na mjesečni pad najviše je utjecalo smanjenje prodaje motornih goriva od 12,5 posto. Prodavalo se i manje alkoholnih i drugih pića za 16,3 posto. Promet u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama pao je za 9,3 posto. Na godišnjoj razini statistika bilježi najveći pad u maloprodaji motornih vozila, za 40,4 posto. Rast proizvođačkih cijena Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda nastavile su s rastom i tijekom prosinca. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvođačke cijene ukupne industrije porasle su u prosincu 4,9 posto u odnosu na isti mjesec prije godinu dana. Prevladavajući utjecaj na rast proizvođačkih cijena i dalje dolazi od rasta proizvođačkih cijena na domaćem tržištu, dok je rast proizvođačkih cijena na

vanjskom tržištu prilično blag. Proizvođačke cijene na domaćem tržištu zabilježile su godišnji rast od 6,9 posto, što je blago ubrzavanje rasta u odnosu na studeni. Gubitak Petrokemije 170 milijuna kuna Kutinska Petrokemija ne ide u privatizaciju, izjavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Glasine o brzoj privatizaciji i zanimanju ruskog Gazproma za preuzimanje te tvrtke podigle su cijenu dionica Petrokemije i uzbunile radnike koji su aktivirali stožer za obranu. Vrdoljak kaže da treba razgovarati o tome kako poboljšati poslovanje u Petrokemiji koja je prošlu godinu završila s gubitkom od 170 milijuna kuna. Tek u dugom roku može se povesti rasprava o optimalnom modelu privatizacije, dodao je Vrdoljak. Manji dug središnje države Prema podacima HNB-a, na kraju lanjskoga rujna dug središnje države, koji uključuje Republiku Hrvatsku i izvanproračunske fondove, iznosio je 171,8 milijardi kuna, što je za 1,8 milijardi kuna manje nego potkraj kolovoza. U prvih devet prošlogodišnjih mjeseci dug središnje države porastao je za 17,8 milijardi kuna ili 11,6 posto, najviše u travnju zbog izdavanja kunskih i eurskih obveznica.


e-pv 3761  

Elektronsko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik