16 PV ANALIZA
Privredni vjesnik Broj 3757, 10. prosinca 2012.
( za 76%
( 213.000 t godišnje
povećala se količina komunalnog otpada 1997.-2008.
opasnog otpada nastane u Hrvatskoj
Održivo gospodarenje odbačenim sirovinama
Odvoz otpada će d Svaka županija trebala bi imati svoj centar za gospodarenje otpadom, a u čitavoj zemlji gradile Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
H
rvatska se kroz proces pretpristupnih pregovora s Europskom unijom obvezala uspostaviti integrirani sustav gospodarenja otpadom koji, među ostalim, uključuje izgradnju centara za gospodarenje otpadom (CGO) i sanaciju odlagališta do kraja 2018. godine. Plan gospodarenja otpadom u Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2015. godine omogućava dva koncepta centara za gospodarenje otpadom - županijski i regionalni. Za svaku županiju predviđen je jedan CGO. Ipak se kreće Međutim, županije se mogu udružiti i izgraditi regionalni centar jer Hrvatska ima malo stanovnika i malu gustoću naseljenosti, a radi se o objektima koji moraju obrađivati veću količinu otpada kako bi im cijena obrade bila niža. Valja naglasiti kako se u CGO-ima koristi mehaničko-biološka obrada (MBO tehnologija) otpada, a izgradnja jednog centra stoji oko 50 milijuna eura. Unatoč skupoći, ali i otporu dijela stanovništva u nekim lokalnim zajednicama, Hrvatska se na tome području maknula s mrtve točke. Tako je kroz pretpristupni program ISPA sufinancirana prva faza izgradnje CGO-a Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji. Radovi u toj fazi obuhvatili su sanaciju stare i uređenje nove odlagališne plohe, izgradnju uređaja za pročišćavanje procjednih voda, te nabavu potrebne opreme. Sufinanciranje kroz ISPA-u završilo je krajem 2011. godine, a pre-
ostali manji radovi završeni su do kraja lipnja. Ukupna vrijednost prve faze Bikarca je osam milijuna eura, od čega je pet milijuna eura osigurano kroz ISPA-u, a preostala sredstva osigurali su Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i Grad Šibenik. Kroz pretpristupni program IPA u provedbi su dva projekta - ŽCGO Marišćina u Primorsko-goranskoj i ŽCGO Kaštijun u Istarskoj županiji. Ugovori za radove za ova dva projekta sklopljeni su u prosincu 2011. Za oba centra u tijeku je finalizacija glavnih projekata, nakon čega slijedi podnošenje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, dok bi sami radovi na izgradnji trebali krenuti početkom 2013. Ukupna vrijednost projekta Marišćina u ovoj fazi pro-
U 2010. proizvedeno je ukupno 1,6 milijuna tona komunalnog otpada ili 367 kilograma po stanovniku cjenjuje se na 35,4 milijuna eura, od čega IPA sredstva iznose 16 milijuna eura, a ostatak osiguravaju FZOEU i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Ukupna vrijednost projekta Kaštijun u ovoj fazi procjenjuje se na 34,8 milijuna eura, od čega IPA sredstva iznose 16,8 milijuna eura, a ostatak osiguravaju FZOEU i Istarska županija. Završetak radova planiran je do konca 2014. godine. Najzreliji projekt u pripremi za financiranje iz strukturnih fondova je Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica, za sada jedini RCGO,
a obuhvaća četiri županije (Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku). Ovaj projekt planira se kandidirati za EU sredstva u drugoj polovini 2013. godine. Optimalne lokacije U pripremi za dobivanje sredstava iz strukturnih fondova je i projekt ŽCGO Biljane Donje u Zadarskoj županiji. Za ova dva projekta (Piškornica i Biljane POSEBNA KATEGORIJA Ambalažni otpad
Donje) postoji nacrt i studije izvedivosti kao i analize troškova i koristi koje će se tijekom narednog razdoblja dorađivati i finalizirati. U pripremi je projekt izgradnje ŽCGO za Karlovačku županiju. K tomu, za pet županija istočne i središnje Hrvatske (Osječkobaranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku, Virovitičko-podravsku i Sisačko-moslavačku) uskoro će se izraditi dodatne ana-
2006. 198.225
2007. 248.144
lize zbog odabira optimalnih lokacija za izgradnju. U pripremi su i ostali projekti izgradnje CGO-a u svim drugim županijama. U Hrvatskoj je predviđena izgradnja četiri spalionice, a najbliži realizaciji je objekt za energetsku obradu otpada u Zagrebu. Danko Fundurulja, direktor IPZ-a Uniprojekt Terra, konzultantske i projektne tvrtke koja ima jednu od ključnih uloga u postav-
Prikupljeno (t) 2008. 2009. 267.944 248.411
2010. 187.631
2011. 125.258
Otpadna vozila
6737
7887
16.617
22.756
35.104
Otpadne baterije/ akumulatori
6484
10.737
7180
8290
8480
5719
13.522
17.748
17.233
Elektronički otpad Otpadna ulja-maziva
6115
7068
6784
6640
6391
Otpadna ulja-jestiva
1132
1606
2145
1260
1196
22.265
21.126
20.233
20.028
16.754
Otpadne gume Izvor: FZOEU i AZO
15.139
ljanju sustava i izradi tehničke dokumentacije na području zbrinjavanja otpada i zaštite okoliša, ističe kako se u Hrvatskoj do 1990. godine nije vodila sustavna briga o zbrinjavanju otpada. Tako nisu postojali podaci na državnoj razini o količini nastalog otpada i broju odlagališta. “U razdoblju nakon 1995. godine počinje stvarno rješavanje problema zbrinjavanja otpada. Doneseni su osnovni zakonski propisi koji su gotovo usklađeni s europskim direktivama, prikupljeni su osnovni podaci o količinama otpada i izrađen je katastar odlagališta”, kaže on. Nadalje, osnovana je Agencija za zaštitu okoliša (AZO) koja skuplja podatke o odlagalištima te o otpadu općenito, i FZOEU kao izvanproračunski fond s ciljem osiguranja dodatnih sredstava za financiranje projekata, pro-