Page 1

Ubrzanje za investicije Vlada će velika ulaganja uskoro moći proglasiti strateškima i time im pomoći da se brže realiziraju

Apstraktno privlačenje Lu Jianjing: Kinezi žele ulagati u mnogo toga u Hrvatskoj, no kada dođu, ne nude im se konkretni projekti

Još jedna neizvjesna godina Nakon četvrte krizne godine, teško je očekivati izlazak iz krize u 2013., kaže analitičarka PBZ-a

aktualno Str. 8

intervju Str. 12

svijet financija Str. 28-29

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 7 5 7

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 10. prosinca 2012. Godina LIX / Broj 3757. www.privredni.hr

cijena otkaza / natječaj za društveno odgovorno poslovanje / olival - priča o uspjehu / hrwwwatska

Održivo gospodarenje odbačenim sirovinama

Odvoz otpada dvostruko će poskupjeti >>16-17

Intervju: prof. dr. sc. Boris Antunović

Bivše vojarne - budući resorti

>> 12-13

>> 24

Apsolutnu sigurnost hrane nećemo nikada dostići, kaže član Znanstvenog vijeća Europske agencije za sigurnost hrane

Dvadesetak napuštenih vojnih objekata već se sljedeće godine može obnoviti i prenamijeniti u turističke objekte


SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: G-I-14/12 Zagreb, 5. lipnja 2012. godine.

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-74/12 Zagreb, 5. studenoga 2012.

PRESUDA

PRESUDA

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od Diane Preglej, predsjednice vijeća, te Vladimira Njegovana i Zvonka Merkaša, kao članova vijeća, odlučujući po prijavi prijavitelja ALTERRA GRUPA d.o.o. Zagreb, L. Matačića 18, zastupana po punomoćnicima Željku Olujiću, Ivi Pezić i Franu Olujiću, odvjetnicima u Odvjetničkom uredu Olujić, Zagreb, Marulićev trg 2, protiv prijavljenog AUDIOLAB CENTAR d.o.o. Strmec, Mlinska 5, radi povrede morala, na glavnoj raspravi održanoj 5. lipnja 2012. godine, u prisutnosti zamjenika punomoćnika prijavitelja Josipa Pažina, odvjetničkog vježbenika te odsutnosti uredno pozvanog prijavljenog,

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Diane Preglej, kao predsjednika vijeća, te Jasne Pongrac i mr.sc. Josipe Jurinić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blanše Ažić Manevski, povodom prijave prijavitelja SLOBODANA FRUKA iz Zagreba, Siget 21d, protiv prijavljenoga MOBIS-electronic SERVISNI CENTAR d.o.o., Zagreb, Heinzelova 96, zbog povrede pravila morala, nakon rasprave održane i zaključene dana 5. studenoga 2012. godine, u nazočnosti prijavitelja osobno i odsutnosti uredno pozvanog prijavljenog

presudio je

presudio je

Prijavljeni AUDIOLAB CENTAR d.o.o. Strmec, Mlinska 5

Prijavljeni: ‘’MOBIS-electronic SERVISNI CENTAR’’ d.o.o., Zagreb, Heinzelova 96

ODGOVORAN JE

ODGOVORAN JE

što nije izvršio isporuku sušilice rublja marke Candy kupljene dana 29. studenoga 2011. godine u poslovnim prostorijama prijavljenog u trgovačkom centru King Cross, Škorpikova 34 i plaćene istoga dana na račun prijavljenog, čime je počinio povredu iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori („Narodne novine“ br. 66/06, 114/06, 127/07 i 8/08), pa mu se temeljem čl. 36. t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera

što nije upozorio prijavitelja na mogućnost oštećenja zaslona mobilnog uređaja prilikom njegovog popravka, čime je postupio protivno odredbama čl.12. Zakona o obveznim odnosima i povrijedio pravila morala (dobre poslovne običaje) u obveznim odnosima, te mu se temeljem članka 36. st. 1. t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE nakon pravomoćnosti ove presude. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE nakon pravomoćnosti ove presude. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.


UVOD

www.privredni.hr Broj 3757, 10. prosinca 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

pvinfo

Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista:

G(h)ost komentator: Moreno Coronica, vlasnik tvrtke ATC Umag i ugledni istarski vinar

Ne vidim mjere za povećanje industrijske proizvodnje

Moja plaća je ponos na vlastiti proizvod

Ne postoje mjere za povećanje proizvodnje, Hrvatska nema industrijsku politiku. Bez sustavne industrijske politike ni jedna mjera za razvoj gospodarstva neće pomoći. Hrvatska mora napraviti analizu industrijske politike, tj. odlučiti što će s poljoprivredom, brodogradnjom, strojarskom, kemijskom i drugom industrijom, te kako otkloniti prepreke za njihov razvoj. To bi trebao biti temeljni dokument industrijske politike, a Hrvatska ga nema.

Vladimir Ferdelji, predsjednik udruženja menadžera i poduzetnika CROMA:

Moguć je rast BDP-a Ukoliko novi zakonski okvir predstečajne nagodbe osigura brzu revitalizaciju hrvatskog gospodarstva na način da se osigura redovno poslovanje i generiranje rasta tvrtki, lako je moguće da će se onda ostvariti i rast BDP-a. Imamo veliku perspektivu i na domaćem i na inozemnom tržištu, ali bez procesa restrukturiranja svi ćemo biti u jako velikim problemima. To je preduvjet da gospodarstvo nesmetano funkcionira, što bi riješilo probleme nelikvidnosti i solventnosti. Tada je sve moguće!

Darko Liović, predsjednik Uprave Hamag Investa:

Jamstva osigurala 720 milijuna kuna investicija Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije izdala je ove godine 185 jamstava u iznosu od gotovo 250 milijuna kuna, temeljem kojih je poduzetnicima odobreno gotovo 500 milijuna kuna. Vrijednost investicija podržanih jamstvima HAMAG-a je 720 milijuna kuna. To je čak više nego u predrecesijskoj 2008. godini. Još se oko 90 projekata razmatra pa bi ovogodišnja jamstva mogla premašiti brojku od 200, a investicije bi mogle iznositi više od 800 milijuna kuna. Plan je da se u 2013. dosegne razina od 1,5 milijardi kuna investicija, a broj jamstava sljedećih godina mogao bi porasti na oko 500 godišnje. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

3

Izlaz u slučaju nepovoljne situacije, pogotovo u turističkim hrvatskim regijama, vidim u prodaji vina u vlastitom podrumu. Znači, treba privući turiste u podrume na degustacije

U

z tehnologiju i čovjeka kao vrlo važan čimbenik za vrhunski prepoznatljiv proizvod, odnosno vrhunsko vino, važna je zemlja, terroir. Naš teritorij, naša crvena zemlja, daje kvalitetu malvazije na najvišem nivou. Ista je situacija i s teranom, odnosno s crvenim sortama. Iz tog razloga smo zadovoljni i ne želimo eksperimentirati. Za dobivanje vrhunskih proizvoda bitna je zemlja, zatim klima, te naposljetku čovjek i njegov rad. Mali vinari moraju biti svjesni da neće imati sredstva za veliko oglašavanje, nego prepoznatljivost moraju izgraditi kroz svoje vino. Mi se promoviramo kvalitetom svoga proizvoda. Dosta truda ulažemo kako bismo spremno dočekali ulazak na jedinstveno tržište EU-a od pola milijarde stanovnika, a opredijelili smo se za kvalitetu i autohtone sorte. Pored toga ne zanemarujemo ni tržište regije koje nam je zanimljivo jer je slično hrvatskom tržištu, i na njemu lako možemo postati prepoznatljivi. Kad je riječ o kvaliteti vina, mislim da tu imamo što ponuditi i da su naši

vinari spremni za ulazak na zajedničko tržište. No, zaostajemo u marketingu, i k tome nismo cjenovno konkurentni. A nismo konkurentni jer, primjerice, naši kolege iz susjednih talijanskih regija imaju velike olakšice ako žele ulagati u marketing i tehnologiju, dok mi to moramo sami financirati. Isto tako, talijanske se vinare oporezuje prema katastarskom prihodu, dok su hrvatski vinari oporezivani isto kao i bilo koji proizvodni sektor. Za razliku od naših, talijanski su vinari financijski stabilni, a njihove su tvrtke moćne i snažne.

Nijedna vinarska regija nije se uspjela nametnuti tržištu ukoliko nije uspjela u proizvodnji odležanih vina Naši vinari moraju se pripremiti za prvi udar konkurencije koji će biti vrlo jak. Ako konkurencija pokuša plasirati jednostavnija i jeftinija vina, mi ćemo svoje tržišne niše morati pronaći u cjenovnim razredima srednje i više kategorije. Izlaz u slučaju nepovoljne situacije, pogoto-

vo u turističkim hrvatskim regijama, vidim u prodaji vina u vlastitom podrumu. Znači, treba privući turiste u podrume na degustacije. Ja sam se okrenuo proizvodnji odležanih vina i to me ispunjava zadovoljstvom koje se ne može mjeriti materijalnim dobicima. Nijedna vinarska regija nije se uspjela nametnuti na tržištu ukoliko nije uspjela u proizvodnji odležanih vina. Smatram da naše institucije moraju poticati proizvođače koji se orijentiraju na proizvodnju velikih, odležanih vina.

Naši vinari, također, moraju osvojiti nova tržišta. Na strategiji pozicioniranja hrvatskih vina na novim tržištima potrebno je sustavno i stručno raditi. To je trebalo napraviti još jučer, ali bit ću zadovoljan i ako za godinu-dvije budemo imali značajnije rezultate. Trebamo imati agenciju koja će raditi kvalitetno na promociji Hrvatske kao vinske destinacije. Udruženje koje okuplja vinare nam je potrebno. To je i jedini način kako možemo uspjeti: tako da i mali i veliki vinari rade zajedno na istom cilju, a to je promocija Hrvatske kao vinske zemlje, te da poradimo na proboju naših vina na druga tržišta. Udruženje je osnovano prije dvije godine, ali je tek zadnjih godinu dana postalo operativno, tako da od njegova rada tek treba očekivati rezultate. Na malim vinarima je da rade što bolji proizvod i da nastoje pronaći svoju tržišnu nišu. Ja sam se odlučio na proizvodnju vrhunskih i zahtjevnih vina te sada mogu biti ponosan na vlastiti proizvod. A u plodovima moga rada možda će uživati buduće generacije Coronica.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4923 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Direktor: Nikola Baučić

Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr


4

TEMA TJEDNA

Ocjenjivano 1200 brendova

Privredni vjesnik Broj 3757, 10. prosinca 2012.

( 90% novozaposlenih Hrvata radi na određeno, pa nema prava na nikakvu otpremninu

Istraživanje Deloitta

Privredni vjesnik i dalje superbrend Brendovi se ocjenjuju temeljem standardiziranih kriterija koji se primjenjuju u više od 90 zemalja U konkurenciji 1200 ocjenjivanih brendova stručni žiri najvišim ocjenama ocijenio je njih 78 koji su na svečanosti u Zagrebu dobili globalnu nagradu za brendove i ostvarenja u Hrvatskoj Superbrands Croatia’s choice 2012. Među nagrađenima već pet godina zaredom je i Privredni vjesnik, najstariji i najčitaniji hrvatski poslovno-financijski tjednik. U izboru je putem online glasanja sudjelovalo više od 27.000 potrošača. “Ovogodišnji nominirani i nagrađeni brendovi utjelovljuju izvrsnost

U 2013. godini Privredni vjesnik će obilježiti 60. godina postojanja i kreativnost u osmišljavanju i provedbi cjelokupnih brending aktivnosti koje rezultiraju zadovoljstvom i povjerenjem kupaca, korisnika brendova”, izjavio je Borut Zemljič, direktor Superbrandsa za područje Francuske, Beneluxa i regije Adriatic. Dodao je da se brendovi ocjenjuju temeljem standardiziranih kriterija koji se primje-

njuju u više od 90 zemalja svijeta, a odnose se na kvalitetu, pouzdanost, razlikovnost i emocionalni naboj. Ekološka odgovornost - novi kriterij Ove godine prvi je put uveden i novi kriterij ekološka odgovornost. Tako su nagrađeni brendovi svrstani u segmente Consumer, Business i Green. Privredni vjesnik, osnovan 1953. godine, uživa status najvažnijih gospodarskih novina. Lišen senzacionalizma, postao je pozornica na kojoj svi akteri gospodarstva imaju važnu ulogu, i ujedno zrcalo u kojem se ogledavaju gospodarstvenici – kakvi jesu ili žele biti. Na svojim stranicama Privredni vjesnik progovara o poslu, svim njegovim specifičnostima, nudi potpune aktualne informacije, analize, savjet više, otvara prostor za izražavanje mišljenja i stavova, prenosi natječaje i daje prostor za ponudu roba i usluga. U 2013., godini ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Privredni vjesnik će obilježiti 60. godina postojanja kao snažan brend među poslovnim tiskovinama na ovim prostorima. (J.F.)

Troškovi otkaza u Hr najnižima u Europi Ako menadžerskim, kolektivnim ili nekim drugim ugovorom nije drukčije dogovoreno, zemlje koje su u vrlo ozbiljnoj krizi, poput Italije i Španjolske, i dalje imaju veće otprem Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

T

roškovi otkazivanja radnog odnosa u Zapadnoj Europi u pravilu su minimalno dvostruko viši od troškova u Hrvatskoj i zemljama Srednje Europe, pokazalo je istraživanje koje je provelo belgijsko odvjetničko društvo Laga u suradnji s Deloitteom. Istraživanje je provedeno u 22 zemlje, a rezultate su novinarima prošli tjedan predstavile Sanja Ifković i Tatjana Orešković Trcin iz Deloitta.

Najviše troškove otpuštanja imaju Italija, Belgija, Nizozemska i Švedska, s time da su u Belgiji i Švedskoj najviše otpremnine, a u Italiji najviši

Najviše troškove otpuštanja imaju Italija, Belgija, Nizozemska i Švedska sudski troškovi. Uz Hrvatsku koja je na samom dnu po troškovima otpuštanja, najniže troškove imaju i Češka, Latvija te Švicarska. Istraživanje je poka-

zalo da i zemlje koje su u vrlo ozbiljnoj krizi poput Italije i Španjolske i dalje imaju veće otpremnine za otpuštene od Hrvatske. Te su zemlje sredinom ove godine fleksibilizirale radno zakonodavstvo i olakšale otpuštanja, ali su radnici zadržali veća prava nego što ih imaju u Hrvatskoj. Tako je primjerice u Španjolskoj pravo za isplatu plaće po godini staža, koje je odgovaralo plaći za rad od 45 dana, nakon fleksibilizacije smanjeno na 33 dana. Također, prije krize radnici su mogli dobiti otpremninu u iznosu koji od-

Istraživanje tvrtke Jurković savjetovanje

Više od 63 posto zaposlenih ra Najviše zabrinjava, istaknula je Martina Jurković, podatak koji pokazuje da bi se više inozemstvu ponudilo bolje plaćeno radno mjesto

V

iše od 63 posto zaposlenih svakodnevno razmišlja o promjeni posla, a ostali o tome razmišljaju povremeno, pokazalo je istraživanje tvrtke Jurković savjetovanje i portala Posao. hr. Cilj istraživanja bio je provjeriti razmišljaju li zaposlenici u trenutačnom okruženju o promjeni radnog mjesta, po kojim bi uvjetima prihvatili novo zaposlenje te koliko su mobilni. Istraživanje je provedeno metodom anonimne online ankete koju je ispunilo 396 ispitanika. Rezultati ankete pokazali su da iako više od 40

posto ispitanika razmišlja o prelasku u novu tvrtku ponajviše zbog loše radne atmosfere na trenutačnom radnom mjestu, samo ih se pet posto odlučuje po tom kriteriju prihvatiti

novo zaposlenje. No više od 60 posto njih odlučilo bi se za promjenu ako bi im se ponudili bolji financijski uvjeti. Zanimljivo je da 17 posto njih želi promijeniti posao zbog nedo-

statka izazova na radnom mjestu, 12 posto zato što im je smanjena plaća, devet posto zato što tvrtka nema jasnu viziju te osam posto zato što im se postavljaju nerealni ciljevi


5

www.privredni.hr Broj 3757, 10. prosinca 2012.

( u 22 zemlje

Žene u biznisu

provedeno istraživanje o cijeni otkaza

vatskoj među u Hrvatskoj najviša otpremnina može biti 38.400 kuna. Čak i nine za otpuštene govara visini od 42 plaće, a sada maksimalno mogu dobiti iznos od 24 mjesečne plaće. Jeftini hrvatski radnici Ako menadžerskim, kolektivnim ili nekim drugim ugovorom nije drukčije dogovoreno, u Hrvatskoj najviša otpremnina može biti 38.400 kuna (6 x 6400 kuna koje se u tom slučaju ne oporezuju). Jasno je da radnici koji rade na određeno vrijeme, a takvih je gotovo 90 posto novozaposlenih, nemaju pravo ni na tu otpremninu. Drugim rije-

čima, hrvatski su radnici jeftini, što ruši tezu o preskupim radnicima i velikim troškovima otpuštanja na kojoj mnogi poduzetnici puno puta inzistiraju i u skladu s tim traže još lakše otpuštanje radnika. “Kad je riječ o zemaljama Srednje Europe, po visini otpremnina prednjače Bugarska, Poljska, Rumunjska i Mađarska, dok se Hrvatska, skupa sa Slovenijom, našla u skupini zemalja s nižim troškom što je jedan od faktora koji bi mogli pridonijeti njihovoj privlačnosti stranim ulagačima”, rekla je Sonja Ifković.

zmišlja o promjeni posla od polovine ispitanika preselilo iz Hrvatske ako bi im se negdje u i pritiska na radnom mjestu. Znakovit je podatak kako bi 37 posto ispitanika pristalo na manju plaću ako bi im se omogućio profesionalni razvoj, a čak 27 posto ispitanika prihvatilo bi slabije plaćeno radno mjesto ako bi ono bilo sigurnije. Stanje u društvu demotivira Martina Jurković, direktorica tvrtke Jurković, istaknula je kako istraživanje jasno upućuje na opće stanje u društvu izazvano lošom poduzetničkom i gospodarskom klimom koja demotivi-

ra kako poslodavce tako i radnike. “Iz istraživanja se može zaključiti da dobar financijski paket kod Hrvata još uvijek amorti-

Četvrtina ispitanika prihvatila bi i manju plaću ako bi dobili sigurnije radno mjesto zira lošu radnu atmosferu koja trenutno vlada u tvrtkama, dok bi četvrtina ispitanika prihvatila i manju plaću ako bi dobili sigurnije radno mjesto”, istaknula je ona. Oko 41 po-

sto ispitanika smatra kako bi radna mjesta trebalo mijenjati svakih pet do 10 godina ili čim dođe do zasićenja. Zanimljiv je i podatak da promjena radnog mjesta najviše zanima kandidate s visokom stručnom spremom (50,1 posto) i one s magisterijem i doktoratom (10,2 posto). Najviše zabrinjava, istaknula je Martina Jurković, podatak koji pokazuje da bi se više od polovine ispitanika preselilo iz Hrvatske ako bi im se negdje u inozemstvu ponudilo bolje plaćeno radno mjesto. (J.F.)

Kako uspjeti u “muškom” svijetu Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

V

iše od 200 poslovnih žena, menadžerica i poduzetnica iz Hrvatske ali i regije sudjelovalo je na poslovnom susretu Žene u biznisu, kojeg je drugu godinu za redom organizirao tjednik Lider. Ovim skupom se željela pokrenuti i inicijativa kojom bi se povećala zastupljenost žena na najvišim položajima u gospodarstvu,

osjećaju potporu kolegica na vrhu. Neka istraživanja pokazuju da je pet puta veća vjerojatnost da će ženu loše tretirati žena nego muškarac. Takvo ponašanje se mora promijeniti”, smatra Dorothy Dalton. Za bilo koju kompaniju, pa i Agrokor, u današnje je vrijeme najvažnije predvidjeti promjene, umjesto žaliti za propuštenim prilikama, istaknula je Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica

Ako žene na vrhu ne rade ništa za druge žene u sustavu, to ne vrijedi ništa, kaže Dorothy Dalton a predstavljena je i osma Liderova godišnja lista 300 najmoćnijih žena u hrvatskom gospodarstvu. Žene za žene Možete imati koliko god hoćete žena na vrhu, ali ako one ne rade ništa za druge žene u sustavu, to ne vrijedi ništa, rekla je Dorothy Dalton, suosnivačica belgijske tvrtke 3Plus International, govoreći o stvarima koje svaka žena može učiniti da postigne uspješnu karijeru. “Velik broj žena ne dolazi do vrha. No žene ne

koncerna Agrokor i prema Liderovoj listi najmoćnija gospodarstvenica u Hrvatskoj. “Taj je proces krucijalan za uspjeh kompanije, a tajna uspjeha je vrlo jednostavna – rad”, kaže ona. Istaknula je i kako žene današnjice imaju puno prednosti koje još nisu osviještene. “Emocionalna inteligencija je ključna osobina koja nije toliko vezana za spol, ali pravi lider i kreator mora znati motivirati i komunicirati s ljudima – treba znati voditi tim s razumijevanjem. Puno je

lakše upravljati pomoću emocionalne inteligencije jer se njome pobuđuje energija u ljudima te oni u šefu ne vide autoritativnu osobu već lidera”, naglasila je Ljerka Puljić. Novac i samopouzdanje U doba krize žene su vjerojatno bolje u financijama, smatra posebna savjetnica ministra u Ministarstvu financija i ekonomije u Srbiji. “Mi bolje podnosimo kad gubimo novac i lakše se nosimo s krizom nego muškarci, njima je gubitak financija gubitak samopouzdanja. Za mene, kriza u glavi je mnogo veći problem nego kriza u džepu”, smatra Dragijana Radonjić Petrović. Tijekom susreta organizirane su dvije panel rasprave. Prvi je panel bio posvećen temi “staklenog stropa” - nevidljive barijere koja sprječava napredovanje žena u menadžmentu tvrtke. Govorilo se o preprekama koje žene u Hrvatskoj moraju preskočiti da bi preuzele odgovorne funkcije u hrvatskim tvrtkama. Drugi panel koji je održan pod nazivom Postoji li neženski posao okupio je uspješne poduzetnice u poslovnim granama koje se smatraju izrazito muškima. (K.S.)

Žene koje utječu na poslovanje Tjednik Lider je u svom izboru za najutjecajnije žene u biznisu, uz 50 najmoćnijih predsjednica uprava tvrtki, 150 članica uprava i 100 članica nadzornih odbora objavio i posebnu kategoriju u koju je svrstao pet žena na važnim pozicijama. Žene koje najviše utječu na biznis u Hrvatskoj, prema tom izboru, jesu ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natje-

canja Olgica Spevec, zamjenica ministra gospodarstva Tamara Obradović Mazal, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Vesna Trnokop Tanta te jedina strankinja među ovih pet, direktorica Europske banke za obnovu i razvitak Zsuzsanna Hargitai. Upravo tih pet žena, procjenjuju u Lideru, svojim odlukama mogu znatno utjecati na uspjeh ili neuspjeh i velikih i malih kompanija.


6

AKTUALNO

*vijesti

Privredni vjesnik Broj 3757, 10. prosinca 2012.

( u 2 kategorije ( 18. prosinca dodijelit će se domaće nagrade

Nova uprava HAC-a Zbog nezadovoljstva ostvarivanjem programa restrukturiranja i investicija u Hrvatskim autocestama ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić odlučio je promijeniti upravu tog javnog poduzeća. Prijedlog je prihvatila i Vlada, pa će umjesto Dražena Guština, Jure Bajića, Nikole Bačurina i Narciza Dalsasa upravu Hrvatskih autocesta činiti predsjednik Davor Mihovilić i član Marijan Senta. Smanjen deficit robne razmjene Prema podacima DZS-a, u Hrvatsku je tijekom listopada uvezeno robe u vrijednosti od 1,5 milijardi eura, a izvezeno je 940 milijuna eura. U odnosu na listopad prošle godine robni uvoz povećan je za 5,4 posto, a izvoz za 16,3 posto. Deficit robne razmjene smanjen je za 8,7 posto pa je manjak vanjskotrgovinske bilance u promatranom mjesecu iznosio 570 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom blago je povećana te iznosi 62,20 posto. Pozitivna kretanja zabilježena su i na mjesečnoj razini. U odnosu na ovogodišnji rujan izvoz je porastao za 19,4 posto, dok je uvoz porastao 16,6 posto. Manje zalihe industrijskih proizvoda Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda na kraju listopada u odnosu na rujan povećane su za 1,5 posto, dok su na godišnjoj razini u odnosu na isti mjesec lani manje za 19,1 posto, objavio je DZS. U

sklopu prerađivačke industrije najveći pad zaliha na godišnjoj razini zabilježen je u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, za 48,9 posto, te proizvodnji metala, za 47,6 posto.

radionica o popunjavanju prijava za indeks DOP-a

Natječaj za izbor najodgovornijih tvrtki traje od 26. studenoga do 15. siječnja

Poslovanje s brigom za zajednicu

Petu godinu za redom Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj biraju društveno najodgovornije tvrtke nika, a njime se poslovna zajednica promovira i u inozemstvu, rekla je potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta. “Riječ je o poslovanju i aktivnostima koje izla-

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

I

ndeks DOP-a je metodologija koja hrvatskim poduzećima omogućuje procjenu društveno odgovornih praksi i njihovu usporedbu s drugim poduzećima. Metodologija definira niz kriterija za ocjenjivanje dobrovoljnih praksi hrvatskih tvrtki u šest osnovnih područja: ekonomska održivost, uključenost društveno odgovornog poslovanja u poslovnu strategiju, radna okolina, zaštita okoliša, tržišni odnosi i odnosi sa zajednicom. Rađena je po uzoru na slične metodologije kao što su Dow Jones Sustainability i Business in the Community CR Index. Ovogodišnji natječaj za izbor najodgovornijih tvrtki započeo je 26. studenoga, a trajat će do 15. siječnja kada će se završiti popunjavanje upitnika. Proglašenje pobjednika

Proglašenje pobjednika očekuje se u travnju iduće godine očekuje se u travnju iduće godine. Upitnik, koji je poslan na adrese 1500 najuspješnijih tvrtki, za velike i srednje tvrtke ima 119 pitanja, za male tvrtke 61 pitanje, dok za javna poduzeća upitnik ima 95 pitanja. Maksimalno je moguće dobiti 100 bodova. Osnovne informacije o indeksu mogu se dobiti na adresi http://dop.hgk. hr/dop, a upitnik se ispunjava isključivo online. Nakon zatvaranja upitnika rezultate će dobiti svaka tvrtka kako bi ih mogla

analizirati i unaprijediti svoje poslovanje. Prepoznat projekt O društveno odgovornom poslovanju organiziran je i seminar koji će se održati 11. prosinca i na kojem će podršku ovoj inicijativi dati veleposlanstva Norveške, Finske, Švedske i Danske, zemalja koje imaju značajnog iskustva te vode brigu o DOP-u. Indeks društveno odgovornog poslovanja je projekt koji prepoznaje sve više gospodarstve-

ze iz zakonom propisanih okvira, a predstavljaju odgovornost i brigu o generacijama koje dolaze. Projekt već pet godina rade zajedno Hrvatska gospodarska komora i Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj”, istaknula je Vesna Trnokop Tanta. Ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj Mirjana Matešić dodaje kako se svake godine predstavi neka novost, a to je ove godine mogućnost sudjelovanja na natječaju za

europsku nagradu za odgovorno poslovanje. Pobjednici u Europu “Ovaj natječaj će biti proveden u prvoj polovini iduće godine, a svečana dodjela održat će se u lipnju u Bruxellesu. Projekt financira Europska komisija i u njemu sudjeluje 29 zemalja. Preduvjet sudjelovanja na natječaju za europsku nagradu je sudjelovanje u projektu Indeks DOP-a, s time da poslovni subjekt treba za partnera imati jedan neposlovni subjekt”, naglašava Mirjana Matešić. Rok za popunjavanje obrasca za taj natječaj je veljača sljedeće godine. U travnju će se dodijeliti domaće nagrade u dvije kategorije, a pobjednici će sudjelovati u europskoj dodjeli u Bruxellesu u lipnju sljedeće godine. Edukativna radionica o popunjavanju prijava za indeks DOP-a i za europsku nagradu održat će se 18. prosinca u Zagrebu.

Potpisan Manifest za pristupačnost

Vandoren upozorio na diskriminaciju osoba s invaliditetom

U

povodu Međunarodnog dana osoba s invaliditetom predsjednik Republike Ivo Josipović organizirao je protekli tjedan okrugli stol o prevladavanju prepreka i stvaranju društva jednakosti za sve. Šef delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren tom je prilikom rekao da izvještaj nadzora za Hrvatsku u poglavljima 19 i 23 upozorava na diskriminaciju i kršenje ljudskih prava osoba

s invaliditetom. Istog su dana Zajednica saveza osoba s invaliditetom, Savez slijepih te Udruga paraplegičara i tetraplegičara potpisali Manifest za pristupačnost kojim se sve nadležne institucije u Hrvatskoj poziva na potpunu primjenu članka 9. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Taj članak obvezuje države potpisnice da osobama s invaliditetom omoguće ravnopravan pristup okruženju, prijevozu, in-

formacijama i komunikacijama, javnim institucijama te službama. (Ne)pristupačnost je bila tema i okruglog stola koji su isti dan organizirali Grad Zagreb i ustanova za rehabilitaciju hendike-

piranih osoba Uriho. Uriho je taj dan obilježio i 66 godina postojanja. Ravnatelj Uriha Josip Držajić tom je prilikom kazao kako kroz njihovu ustanovu dnevno prođe i do 800 hendikepiranih osoba. Uz

okrugli stol, na kojem je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić obećao kako će do kraja ove godine riješiti problem svih udruga koje još nemaju adekvatan prostor za rad, u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski održana je i prodajna izložba radova udruga osoba s invaliditetom, institucija i srodnih organizacija, te su podijeljene povelje, priznanja i zahvale zaslužnim institucijama i pojedincima. (J.F.)


7

www.privredni.hr Broj 3757, 10. prosinca 2012.

( 1000 ugovora o zaštiti ulaganja imaju članice EU-a s trećim državama

Na 20. Hrvatskim danima arbitraže i mirenja bilo je riječi i o poticanju i zaštiti stranih ulaganja

Ugovori potpisani, ne zna se hoće li vrijediti Nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora stvoreno je mnoštvo nejasnoća oko važenja ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja, prvenstveno onih sklopljenih između država članica EU-a. Europska komisija smatra da oni više ne vrijede Drago Živković zivkovic@privredni.hr

H

rvatska je od 1993. godine sklopila ukupno 59 ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja, od kojih 23 s državama članicama Europske unije. Najveći broj ugovora sklopljen je između 1996. i 2001. godine. Ugovori sa sedam država više nisu na snazi: Kubom, Indonezijom, Mongolijom, Marokom, Omanom, Rusijom i Zimbabveom. Pregovaranje o sklapanju ugovora, kao i bilateralnih sporazuma o gospodarskoj suradnji, koje je ranije bilo u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, 2011. godine prešlo je u nadležnost Državnog ureda za trgovinsku politiku. Ugovore sklapa Vlada, a njima se najčešće određuje rješavanje sporova u arbitražnim postupcima primjenom međunarodnih pravila. Ulagatelji su temeljem sklopljenih ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja pokrenuli dva arbitražna postupka protiv Hrvatske, a sklopljene su i dvije nagodbe, kazala je zamjenica Glavnog državnog od-

vjetnika Federica Meijer Dusman na 20. Hrvatskim danima arbitraže i mirenja. Lisabonski ugovor Ulagatelj iz Kanade pokrenuo je postupak pred arbitražnim sudom u Stockholmu, tvrdeći da mu je hrvatska država povrijedila ravnopravnost što je dovelo do eksproprijacije njegovog ulaganja. Arbitražni sud u Stockholmu je u svibnju 2008. njegov zahtjev odbio. Ulagatelj iz Austrije pokrenuo je postupak pred arbitražnim sudom u Haagu, ali je i njegov zahtjev odbijen. Ulagatelj je potom pred redovnim sudom u Haagu zatražio pobijanje arbitražnog pravorijeka, tužba mu je odbijena 15. kolovoza 2012., a u tijeku je žalbeni postupak. Ulagatelji iz Italije i Švedske podnijeli su zahtjeve za mirno rješenje spora. U oba slučaja utvrđeno je da je radnjama državnih tijela došlo do eksproprijacije na štetu ulagatelja, te su sklopljene nagodbe kojima su sporovi riješeni. Još su dva ulagatelja iz Italije, jedan iz Sjedinjenih Američkih

Država i jedan iz Belgijsko-luksemburške gospodarske unije, podnijeli zahtjeve za mirno rješenje spora, ali njihovi zahtjevi za sada nisu prihvaćeni. U postupku pristupanja Hrvatske Europskoj uniji dio ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja usklađen je sa zajedničkom pravnom stečevinom.

Međutim, nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora 1. prosinca 2009. stvoreno je mnoštvo nejasnoća oko važenja tih ugovora, prvenstveno onih sklopljenih između država članica EU-a. Prema Lisabonskom ugovoru, izravna strana ulaganja su dio zajedničke trgovinske politike koja je u isključivoj

Ulagatelji su temeljem sklopljenih ugovora pokrenuli dva arbitražna postupka protiv Hrvatske, a sklopljene su i dvije nagodbe Tako su sklopljeni dodatni protokoli uz postojeće ugovore s Albanijom, Rumunjskom, Slovačkom, Turskom, Češkom, San Marinom i Izraelom. S nekoliko drugih država vode se pregovori i očekuje se skoro potpisivanje protokola, dok su neke države odbile pristati na izmjene ugovora. S Azerbejdžanom je 2008. godine sklopljen ugovor u potpunosti usklađen s pravom Europske unije.

nadležnosti Europske unije. Razlike u stajalištima odnose se na pitanje jesu li ugovori o poticanju i zaštiti ulaganja kompatibilni s pravom Unije i jesu li arbitražni sudovi nadležni za rješavanje sporova koji nastaju iz tih ugovora. Komisija protiv arbitraže Europska komisija je u srpnju 2010. predložila nacrt uredbe kojom bi se riješio taj problem, ali ured-

Ulaganja gotovo 26 milijardi eura Ukupna vrijednost izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku od 1993. do kraja lipnja 2012. je 25,85 milijardi eura, i to pretežno u djelatnostima financijskog posredovanja, trgovine, poslovanja nekretninama te pošte i telekomunikacija. Najveća je vrijednost ulaganja iz Austrije, a slijede Nizozemska, Njemačka, Mađarska, Luksemburg, Francuska i Italija. ba još nije prihvaćena u Europskom parlamentu. Uredbom se određuje prijelazni režim za oko 1000 ugovora koje su države članice Unije sklopile s trećim državama do zamjene postojećih ugovora novima, u kojima bi ugovorna strana bila Europska unija. Kad je riječ o ugovorima sklopljenima između država članica EU-a, mišljenja su različita. Neki pravni stručnjaci i neke države članice smatraju da s danom stupanja u EU ugovori prestaju vrijediti, dok bi većina država članica ipak željela da ugovori ostanu na snazi. Europska komisija smatra da ugovori o poticanju i zaštiti ulaganja između država članica ne mogu postojati paralelno s pravom Europske unije, pa time ni arbitražni sudovi ne bi bili nadležni za rješavanje sporova iz tih ugovora. Arbitražni sudovi, naravno, imaju suprotno mišljenje.

Rasplet ovoga spora, predviđa Federica Meijer Dusman, uvelike će ovisiti o ishodu predmeta Eureko v. Slovakia, u kojem je arbitražni sud izričito odbacio tezu da Europski sud ima monopol na tumačenje prava Europske unije. Slovačka je potom pred Višim sudom u Frankfurtu osporavala nadležnost arbitražnog vijeća, protiv presude tog suda izjavljena je žalba, pa je za očekivati da će Savezni sud Njemačke tražiti tumačenje Europskog suda. Arbitražni sudovi su u međuvremenu u još dva predmeta odbili prigovore nenadležnosti. Sporovi, po svemu sudeći, neće biti raspetljani do ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja 2013., što znači da je neizvjesno hoće li od tog dana ugovori o poticanju i zaštiti ulaganja koje imamo s državama članicama Europske unije uopće vrijediti.


8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3757, 10. prosinca 2012.

( više od 20 mil €

Razvoj prometne mreže

Zajednički problemi, različita rješenja

Prometni opservatorij za Jugoistočnu Europu (SEETO-South East European Transport Observatory) u suradnji s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture organizirao je prošli tjedan 8. ministarsku konferenciju na temu razvoja SEETO sveobuhvatne mreže. Sudionicima konferencije predstavljen je višegodišnji plan razvoja, odnosno pregled glavnih regionalnih projekata u prometnom sektoru. Šef Delegacije EU-a u Hrvatskoj, veleposlanik Paul Vandoren, istaknuo je kako je Europska komisija spremna pomoći zemljama u regiji u daljnjoj

izgradnji prometne infrastrukture, ne samo pretpristupnim sredstvima nego i iskustvom. Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić kazao je da već teku pripreme kako bi, primjerice, HŽ infrastruktura mogla privući fondovska sredstva, čime bi se sufinancirali neki projekti u željezničkom sektoru. Podsjećamo, Hajdaš Dončić nedavno je sudjelovao u Bruxellesu na konferenciji TEN-T Day. Konferencija je bila posvećena razvoju, izmjenama uredbe i financiranju europske prometne mreže TEN-T (Trans-European Transport Network). TEN-T se sastoji od 10 koridora osnovne mreže od kojih se na tri (Strasbourg-Dunav, Sredozemni i Baltičko-jadranski) Hrvatska može priključiti kao buduća članica EU-a. (B.O.)

Osmi susret trgovaca HOK-a

Potpore malom poduzetništvu Zatvaranje trgovačkih obrta, uvođenje fiskalnih blagajni, loše poslovanje obrtnika zbog smanjene kupovne moći građana, samo su neki od problema s kojima se suočavaju članovi Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore (HOK). Na 8. susretu Ceha trgovine održanom proteklog tjedna u u Zagrebu, predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec istaknuo je kako se trgovci obrtnici zalažu za odgodu uvođenja fiskalnih blagajni, ali i za izmjene Zakona o trgovini. “Naime, pitanje je trenutka kada će propasti gotovo sve male obiteljske trgovine”, rekao je Ranogajec napomenuvši kako je maloprodaja na godišnoj razini pala 1,3 posto. Prema riječima predsjednika Ceha trgovine Borisa Vukelića, 2008. je

bilo registrirano 17.403 trgovačka obrta, dok ih je potkraj prošle godine bilo 14.005. U Ministarstvu obrta i poduzetništva, pak, ističu kako je to ministarstvo ove godine dalo 378 milijuna kuna poticaja za malo i srednje poduzetništvo, a s financijskom podrškom će nastaviti i 2013. kada projekte malih i srednjih poduzetnika planiraju podupirati sa čak 730 milijuna kuna. Uz potpore ostalih ministarstava, procjenjuje se kako će sljedeće godine potpore takvom poduzetništvu dosegnuti iznos od oko 1,2 milijarde kuna. (S.P.)

trebaju vrijediti investicije da bi bile strateške

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak najavljuje

Ubrzanje za strateške investicije Projekt koji bude odabran uživat će svu pomoć državnih tijela: od pripreme i procedura za brzo ishođenje potrebne dokumentacije preko izvedbe do podrške u postinvesticijskom razdoblju Igor Vukić vukic@privredni.hr

I

nvesticije veće od 20 milijuna eura i ulagačke projekte u turizmu vrednije od 50 milijuna eura Vlada će uskoro moći proglasiti strateškima i pomoći im da se realiziraju u kraćem roku, najavio je prošli tjedan ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske trebao bi biti prihvaćen do kraja godine. Uz visinu ulaganja Vlada će procjenjivati i doprinos razvoju hrvatske ekonomije, broj novootvorenih radnih mjesta i druge elemente. Projekt koji bude odabran uživat će svu pomoć državnih tijela: od pripreme i procedura za brzo ishođenje potrebne dokumentacije preko izvedbe do podrške u postinvesticijskom razdoblju. Odredit će se sudionici projekta, kao što su ministarstva ili tijela lokalne uprave te odgovorne osobe u tim tijelima koje će biti zadužene za brzu realizaciju. Vlada će sa svakim strateškim investitorom sklopiti ugovor kojim će se definirati faze i elementi provedbe. Time će se dosadašnja deklarativna podrška Vlade investicijskim projektima pretvoriti u formalnu podršku, a Hrvatska bi, prema ocjeni ministra Vrdoljaka, trebala znatno pojačati svoju konkurentsku sposobnost i postati poželjnijim odredištem za ulagače.

Jedan od prvih strateških projekata mogla bi biti gradnja LNG terminala na Krku. Vrdoljak kaže da će Kataru uskoro biti dostavljen izvještaj o imovinsko-pravnom stanju lokacije na kojoj bi se terminal trebao nalaziti. HEP će tvrtki Dina Petrokemija dati ponudu za otkup zemljišta, a cijenu će odrediti sudski vještak. Čeka se odluka Katara Od Katara se, osim potvrde da će biti dobavljač plina, očekuje i odluka hoće li sudjelovati u gradnji terminala. Razvije li se taj projekt prema očekivanjima, u Ministarstvu gospodarstva smatraju da bi Omišalj mogao postati mjesto za trgovinu ukapljenim plinom za kupce iz šire regije. Kapacitet terminala bio bi pet milijardi prostornih metara. U Hrvat-

skoj bi se mogla potrošiti jedna milijarda, a za četiri milijarde prostornih metara tražit će se drugi kupci. Vrdoljak ocjenjuje da bi oni mogli dolaziti iz Zapadne Europe jer njihove energetske tvrtke već obilaze Katar u potrazi za plinom. Tako bi jednog dana mogli dolaziti

Vlada će sa svakim strateškim investitorom sklopiti ugovor u Omišalj i ovdje preuzimati katarski plin. Istodobno će se razvijati i ostali plinski pravci, a među njima je i onaj prema Srbiji, odnosno prema magistralnom plinovodu Južni tok. Riječ je o 90 kilometara plinovoda od Slavonskog Broda do Sotina. S Gazpromom će

se razgovarati o eventualnoj zajedničkoj investiciji. Vrdoljak smatra da bi krak plinovoda do Južnog toka pridonio diverzifikaciji izvora plina i omogućavao kupnju plina po najnižim cijenama. U Ministarstvu gospodarstva pripremaju i druge zakone koji bi trebali ojačati konkurentnost hrvatskog tržišta. Izmjenom Zakona o rudarstvu propisat će se jedinstveni natječaj za istraživanje i eksploataciju rudnog bogatstva. Dosad su se provodila tri natječaja za različite djelatnosti u jednom koncesijskom području. Osim gubitka vremena događalo se da tvrtka koja je provela istraživanje nije na kraju dobila pravo na eksploataciju pronađenog rudnog materijala. Novim zakonom procedura će biti skraćena i pojednostavljena za 65 posto, rekao je ministar Vrdoljak.


S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3757, 10. prosinca 2012.

9

( rast ulaganja od 11,5% ( 72 mlrd kn očekuju u Vladi iduće godine

trebale bi dosegnuti ukupne investicije

Sjednica hrvatske vlade

Investicije bi u 2013. trebale rasti za devet milijardi kuna Iako očekuje pomalo spektakularan rast ulaganja u nekim sektorima, posebice u željeznici, Grčić je ipak podsjetio da će ukupne najavljene investicije biti tek nešto veće nego 2010.

I

nvesticije bi u Hrvatskoj trebale u idućoj godini rasti 11,5 posto ili gotovo devet milijardi kuna. Ukupno bi investicije trebale dosegnuti 72 milijarde kuna, najavio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić na prošlotjednoj sjednici Vlade. Iako očekuje pomalo spektakularan rast ula-

Država će u investicijama sudjelovati sa 21,7 milijardi kuna ganja u nekim sektorima, posebice u željeznici, Grčić je ipak podsjetio da će ukupne najavljene investicije biti tek nešto veće nego 2010. godine. Bit će značajno manje nego 2007. kada su iznosile 93 milijarde kuna. Država će u investicijama sudjelovati sa 21,7 milijardi kuna. Na javna poduzeća od toga otpada nešto više od 15 milijardi. Vlada je napravila ambiciozni plan povećanja od

4,3 milijarde u odnosu na ovu godinu, kad su investicije u državnim poduzećima iznosile oko 10,7 milijardi kuna. “Ove smo godine pripremali projekte, a iduća bi trebala biti godina realizacije”, ustvrdio je premijer Zoran Milanović. Najveći poslovi Najveće investicije planirane su u Hrvatskoj elektroprivredi, od 2,7 milijardi kuna, zatim u Hrvatskim cestama (2,5 milijardi kuna), Hrvatskim autocestama (2,4 milijarde kuna), HŽ infrastrukturi (1,46 milijardi) i Hrvatskim vodama (1,45 milijardi kuna). Od pojedinih energetskih projekata ističe se gradnja HE Ombla gdje se planira potrošiti oko 180 milijuna kuna. U blok C termoelektrane Sisak uložilo bi se 127 milijuna kuna, a u hidroelektranu Zakučac 123 milijuna kuna. Za naftne terminale na zagrebačkom Žitnjaku i Omišlju na Krku rezervirana su 282 milijuna kuna.

Manastira preko Osijeka do granice s BiH. Vrijednost radova iznosila bi 555 milijuna kuna. Oko 450 milijuna uložilo bi se u dionicu Split-Ploče. Nastavak radova očekuje se i na autocesti Zagreb-Sisak, a radovi bi bili vrijedni oko 300 milijuna kuna. Na željeznici bi najveće ulaganje, od 681 milijun kuna, bilo poduzeto na osuvremenjivanju koridora X. od zapada prema istoku Hrvatske. Oko 220 milijuna kuna uložit će se i u obnovu pruge OštarijeKnin-Split. Do Rijeke nizinsko-dolinska pruga Povjerenstvo za željeznicu pod predsjedanjem premijera Milanovića odlučilo je da će od mađarske granice do Rijeke biti izgrađena nizinsko-dolinska pruga. Od granice do Skradnika u Općini Josipdol (na pola puta od Zagreba do Rijeke) bit će nova nizinska pruga. Odatle do Rijeke izgradit će se još jedan kolosijek uz postojeću prugu koja ide dolinama Gorskog kotara pa je premijer taj dio prozvao “dolinskom prugom”. Brzina vlaka bila bi prosječno 120 kilometara na sat, a gradnja bi se odvijala od 2015. do 2018., uz znatno korištenje EU fondova. Planirano je i inicijalno ulaganje u LNG terminal od 45 milijuna kuna.

U prometnom sektoru nastavit će se s gradnjom autoceste A5 od Belog

Privatne investicije Vlada očekuje da će u idućoj godini rasti i privatne investicije i to za 1,7 milijardi kuna. Ove godine realizacija privatnih investicija procijenjena je na 48,4 milijarde kuna, dok bi u idućoj godini trebala dosegnuti 50,2 milijarde. Potpredsjednik Grčić najavio je nastavak reformi radi povećanja konkurentnosti, prema savjetima Svjetske banke. Država će su-

rađivati s privatnim sektorom, a od te suradnje očekuje se realizacija vrijedna tri milijarde kuna. Uz ostalo, započet će radovi na projektu Zračne luke Zagreb, zatim na istarskoj autocesti (Bina Istra), autocesti ZagrebMacelj, u Lučkoj upravi Ploče i drugim investicijama. Priželjkuje se da ulazak u EU potakne i priljev stranog kapitala. Milanović kaže da bi 2013. godina, prema prognozama Europske komisije, trebala donijeti mali rast od 0,4 posto. Najgore je što su novim udarom krize bile pogođene Italija i Slovenija, važni hrvatski izvozni partneri. Ipak i kod njih EK očekuje nešto bolje rezultate. O njima će ovisiti i rast hrvatskog izvoza što Vlada ubraja u elemente koji će dovesti do rasta BDP-a. Prema Vladinoj prognozi rast će biti 1,8 posto, a preduvjet je da osobna potrošnja ne padne ispod ovogodišnjih brojki te da se ostvare investicijski planovi. (I.V.)

Pomorska strategija za Jadransko i Jonsko more

Regija može biti primjer pomorske izvrsnosti Opća uprava Europske komisije za pomorstvo i ribarstvo, u suradnji s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture, organizirala je prošli tjedan u Zagrebu međunarodnu konferenciju na kojoj je predstavljen strateški dokument Pomorska strategija za Jadransko i Jonsko more.

Glavne teme tog dokumenta su zdraviji morski okoliš, sigurniji pomorski prostor, održive i odgovorne ribarske aktivnosti te maksimalno iskorištavanje potencijala plavog gospodarstva. Sljedeće godine napravit će se akcijski plan s popisom projekata koji će se financirati iz raznih fondova EU-a u razdoblju od

2014. do 2020. Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić ističe kako plavo gospodarstvo, a naročito brodogradnja, prolazi kroz teško razdoblje, premda ima potencijala biti generator gospodarskog razvoja. Dodaje kako posebnu pozornost valja posvetiti morskim putevima jer se njima od-

vija 90 posto svjetske robne razmjene. “Bez odgovarajuće pomorske prometne povezanosti nema gospodarskog razvoja”, kaže. Također, naglašava važnost očuvanja otočnih zajednica. Maria Damanki, povjerenica Europske komisije za pomorstvo i ribarstvo, ističe kako države Jadranskog i Jonskog

bazena kroz regionalnu suradnju i zajednički napor mogu biti primjer pomorske izvrsnosti. Uz predstavnike EK-a i državnih tijela konferencija je okupila predstavnike znanstvene zajednice, gospodarstva i lokalne samouprave iz Hrvatske, Grčke, Italije, Slovenije, Albanije, BiH, Crne Gore i Srbije. (B.O.)


10 PREDSTAVLJAMO

( 10 godina

Privredni vjesnik Broj 3757, 10. prosinca 2012.

( 4 godine

postoji tvrtka Dat-Con

rade za Biovegu

Dat-Con, Samobor

OPG Antun Čeh

Miris prirode u vlastitom domu

Eko proizvodi jačaju budžet Tvrtka je lani postala ekskluzivni zastupnik mirisnih svijeća YankeeCandle, proizvoda vrhunske kvalitete, ali i viših cijena

P

rije 10 godina u Samoboru je osnovana tvrtka Dat-Con kao tvrtka kći istoimenog slovenskog poduzeća koje se bavi razvojem specijalizirane elektronike. Unatoč dobrom poslovanju, prije dvije godine u samoborskom DatConu počeli su razmišljati o novom segmentu ponude kojim su željeli proširiti tvrtkino poslovanje. Tada su direktorica i prokuristica u poslovanje tvrtke jednostavno dodale malo ženskog “štiha”. “Ideja o zastupstvu brenda YankeeCandle kao i ponudi cijelog programa tzv. homedecoration nastala je kroz prijateljstvo sa srodnom slovenskom tvrtkom. Bez obzira što je i nas kao i mnoge druge tvrtke pogodila gospodarska kriza, prošle je godine pokrenut projekt Miris prirode - trgovine u kojima se prodaju luksuzne svijeće i mnogi dekorativni predmeti. Postali smo ekskluzivni zastupnik mirisnih svijeća YankeeCandle, proizvoda vrhunske kvalitete, ali i viših cijena”, rekla je Kristina Mikec Jurišić, prokuristica

tvrtke Dat-Con. Svijeće YankeeCandle sadrže čiste i prirodne mirisne ekstrakte, prirodni pamuk i vrhunski parafin, a njihov miris traje i do 160 sati. Osim što su moderano dizajnirane, te su svijeće pakirane u čaši ili staklenci, kao male mirisne svijeće ili u obliku mirisnog voska. Sve više obožavatelja svijeća YankeeCandle Potkraj prošle godine u Zagrebu je otvorena mala trgovina koja u svojoj ponudi ima samo Yankee-

Prije nekoliko dana otvorena je još jedna trgovina u Mesničkoj ulici u Zagrebu Candle proizvode. Kristina Mikec Jurišić kaže kako su im mnogi rekli da je glup potez otvarati trgovinu luksuznim uporabnim predmetima u uvjetima gospodarske krize i smanjene kupovne moći stanovništva. No, prema njezinim riječima, bio je to ipak pun pogodak. “Po-

nudili smo ljudima mali užitak, luksuz vrhunske kvalitete koji su oni vrlo brzo prepoznali. U vrlo kratkom vremenu stekli smo iznimno veliki broj obožavatelja Yankeeja”, istaknula je prokuristica. Prije nekoliko dana otvorena je još jedna trgovina u Mesničkoj ulici u Zagrebu u kojoj se osim tih poznatih svijeća nalaze i razni homedecoration proizvodi. U ponudi trgovine nalazi se široka paleta predmeta za opremu i dekoraciju doma, masivni i kovani namještaj te predmeti koji slijede romantični francuski stil opremanja doma. Namještaj i homedecor predmeti su visoke kvalitete i nabavljaju se isključivo od europskih proizvođača. Kako ne bi sve ostalo samo na tome, u tvrtki Dat-Con planiraju proširenje na ostale hrvatske gradove, pa će tako sljedeće godine otvoriti novu trgovinu u Splitu u kojoj će objediniti homedecoration i YankeeCandle. Osim toga, najavljeno je i proširenje mreže maloprodajnih partnera. (S.P.)

Na desetak hektara u blizini Zagreba niču ekološke žitarice Obiteljskog gospodarstva Čeh. Svoje proizvode plasiraju preko brenda Ekozona

N

a njivama pokraj samoborskog Strmca, na desetak hektara zemlje niču eko proizvodi Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Antuna Čeha. Elektrotehničar i strojarski specijalist po struci, Čeh uz redoviti po-

Čeh očekuje povećanje proizvodnje i poboljšanje kvalitete proizvoda sao u smjenama u jednom poduzeću, svoj poljoprivredni posao doživljava više kao hobi kojim jača obiteljski budžet, svjestan da se od poljoprivrede na tako maloj površini još uvijek ne može živjeti. Na ekološki uzgoj odlučio se, kako kaže, jer se parcele koje obrađuje nalaze uz samo crpilište vode za Grad Zagreb što je samo po sebi zaštićeno područje. “Za sada se bavimo proizvodnjom žitarica i kukuruza; ječam prerađujemo u ječmenu kašu, dok kukuruz meljemo u brašno. Svoje

proizvode radimo za Biovegu već četiri godine, a posjedujemo sve potrebne eko certifikate, ali i one za nadzor proizvodnje i preradu”, ističe Čeh. Raste interes za eko proizvode Posao na njivi i preradu uglavnom određuje sam uz pomoć članova obitelji. “Biovega je prije nekoliko godina pokrenula robnu marku Ekozona, pa cjelokupne proizvedene kapacitete plasiramo upravo kroz tu marku koja je ujedno i prvi domaći certificirani brend ekoloških proizvoda. Taj projekt je izvrstan jer nama, ekološkim poljoprivrednicima pomaže u plasmanu proizvoda na tržište i spaja nas s krajnjim potrošačima. Pod tom robnom markom ječam i kukuruzno brašno donosimo na police Konzuma”, kaže Čeh.

Zadnjih godina raste interes za eko proizvode pa je, čini se, osigurana budućnost ovog projekta i ovog OPG-a. No raditi ekološki nije lako. Sam prelazak s konvencionalnog na ekološki način proizvodnje znači i pripremu zemljišta koja traje dvije godine uz stalni nadzor i analizu tla. “Tržište je za sada ograničeno jer se naši proizvodi plasiraju samo u određene trgovine i neke supermarkete, no vjerujem da će se ljudi sve više okretati zdravoj prehrani. U budućnosti očekujem znatnije povećanje proizvodnje i poboljšanje kvalitete proizvoda. No ne smijemo zanemariti ni potrebu za primjerenom naknadom za trud koji ulažemo u ovakav način proizvodnje”, zaključuje Čeh. (K.S.)


PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3757, 10. prosinca 2012.

( 500.000 proizvoda ( rast od oko 15% godišnja proizvodnja Olivala

očekuje se ove godine

Proizvodnja domaće prirodne kozmetike

Kada hobi postane posao Ideja Vlaste Pojatine bila je kreiranje kozmetičkih proizvoda po farmaceutskim recepturama i proizvodnja visokokvalitetnih pripravaka od prirodnih, uglavnom domaćih, sirovina Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ulaganja u opremu, sirovine, obrazovanje djelatnika te dobra strateška promišljanja.

O

biteljska tvrtka Olival osnovana je prije 18 godina u doba liberalizacije ekonomije kada su mnogi ljudi krenuli u avanturu poduzetništva, pa tako i Vlasta Pojatina. Današnja vlasnica Olival kozmetike, tada je kao magistrica farmacije radila u ljekarnama gdje nije imala mogućnost napredovanja u struci, a ideja i radnog elana nije joj nedostajalo. Oduvijek joj je hobi bio izrada ljekarničkih pripravaka, posebice

Do danas Olival je registrirao i proizveo više od 80 različitih kozmetičkih proizvoda raznih krema i masti na prirodnoj osnovi. Tako je hobi postupno prerastao u posao. U počecima izrađivali su se prvi proizvodi za njegu kose, stopala i ulja za masažu. Prvi kupci Olivalovih proizvoda bile su farmaceutske veledrogerije i ljekarne, da bi se mreža kupaca postupno širila. Ideja Vlaste Pojatine bila je kreiranje kozmetičkih proizvoda po farmaceutskim recepturama i proizvodnja visokokvalitetnih pripravaka po povoljnim cijenama od prirodnih, uglavnom domaćih, sirovina. Do danas Olival je registrirao i proizveo više od 80 različitih kozmetičkih proizvoda. Proizvodi su podijeljeni u nekoliko linija: za njegu kose, za njegu

tijela i stopala, sunčanje i linija prirodne kozmetike za lice na bazi smilja. Osim toga Olival izrađuje brojne proizvode za druge brendove. Proizvodi su namijenjeni širokom spektru kupaca, prije svega ženama kojima je važna domaća kvaliteta i izvornost proizvoda. Potrebno je povećati izvoz Olivalovi proizvodi mogu se kupiti u svim renomiranim trgovačkim i drogerijskim lancima diljem Hrvatske, ali i u pojedinim ljekarnama. “Jedan od temeljnih ciljeva u sljedećem razdoblju je izlazak na inozemna tržišta i povećanje izvoza”, rekla je Vlasta Pojatina. Tvrtka je poznata i po proizvodnji čičkovog šampona za kosu, kreme za ruke na bazi nevena te 100-postotno prirodne linije s uljem smilja za njegu lica. Za razvoj i proizvodnju inova-

tivnog proizvoda - olovke za oštećene nokte - Olival je ove godine dobio i poticaj Ministarstava gospodarstva kroz program razvoja inovativnih proizvoda. Govoreći o podrijetlu sirovina za proizvodnju prirodne kozmetike, Vlasta Pojatina je istaknula kako se siro-

vine uglavnom nabavljaju u Hrvatskoj, dok se dio ambalaže i neke aktivne tvari uvoze. U Olivalu se godišnje proizvede oko 500.000 proizvoda raspodijeljenih po svim kozmetičkim linijama, a po količini je najveća ona sredstava za sunčanje. I poslovni rezultati su vrlo dobri, pa je 2011. godina bila četvrta u nizu s dvoznamenkastim stabilnim pozitivnim rastom proizvodnje i prodaje. Ove se godine ponovno očekuje rast od oko 15 posto te nastavak pozitivnog trenda. Naravno da takav rast traži i visok a

Daljnje širenje poslovanja “Visoki rast koji ostvarujemo iz godine u godinu doveo nas je do granica kapaciteta u postojećim uvjetima te planiramo širenje i investiranje u novi proizvodni pogon. Osim što namjeravamo proširiti neke naše postojeće linije, uskoro planiramo krenuti s proizvodima koji će biti namijenjeni za prodaju isključivo u ljekarnama”, istaknula je Vlasta Pojatina. Odgovarajući na upit Privrednog vjesnika o tome što će se promijeniti u Olivalovu poslovanju nakon što Hrvatska uđe u članstvo EU-a, Vlasta Pojatina je rekla kako su uveli sve parametre GMP-a (Good Manufacturing Practice – dobre proizvođačke prakse) i u postupku su certifikacije ISO 22716 standarda za proizvođače kozmetike te će biti jedina tvrtka u Hrvatskoj s tim certifikatom. “Ne bojimo se ulaska u EU, već naprotiv - očekujemo daljnje širenje poslovanja”, rekla je Vlasta Pojatina. No, dodala je kako postoje i problemi. Njih kao proizvođače koji većinu sirovina moraju plaćati avansno najviše muče dugi rokovi plaćanja te visoki rabati velikih kupaca. “Rješenje tih problema vidim u jačanju brenda i naše pozicije na domaćem tržištu. Jedno od rješenja svakako je i povećanje izvoza”, zaključila je Vlasta Pojatina.

*vijesti Porastao udio loših kredita Prema publikaciji Hrvatske narodne banke, rast djelomično i potpuno nenadoknadivih kredita, odnosno kredita raspoređenih u rizične skupine B i C, nastavio je usporavati. No zbog slabe kreditne aktivnosti došlo je do zamjetnog porasta udjela loših kredita u ukupnim kreditima banaka, sa 12,4 posto na kraju 2011. na 13,3 posto na kraju lipnja ove godine. U sektoru trgovačkih društava udio loših kredita porastao je sa 20,1 na 22,8 posto.

Investiori nisu podržali odgodu isplate obveznica Na skupštini imatelja obveznica Nexe Grupe održanoj prošli tjedan njih 69 posto složilo se s restrukturiranjem, ali nisu prihvatili da se isplata 120 milijuna eura vrijednih obveznica odgodi na devet godina. Kako je istaknuto u izvještaju izdavatelja, Nexe Grupa je u ranijim godinama mnogo uložila u modernizaciju i nove kapacitete te uvođenje novih proizvoda. Stoga se nadaju da će u narednom razdoblju pronaći model restrukturiranja koji će biti prihvatljiv svim investitorima i vjerovnicima.

Coca-Cola zatvara punionicu vode Kako su izvijestili iz Coca-Cole HBC Hrvatska, ta će tvrtka zatvoriti punionicu vode u Gotalovcu gdje se puni voda marke Bistra. “Nakon provedenih analiza tvrtka je procijenila kako nema ekonomskoga opravdanja za zadržavanje punionice vode jer je njena iskorištenost trenutačno samo 20 posto. Stoga će punionica prestati s radom 31. kolovoza iduće godine”, navodi se u priopćenju. Bez posla će ostati 79 radnika.


12 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3757, 10. prosinca 2012.

Golemi potencijal suradnje još neiskorišten

Kinezi bi ulagali, ali nema gotovih projekata Hrvatska bi morala organizirati još bolje informiranje o svojoj ponudi. Trebalo bi imati gotove, razrađene projekte i jasne odgovore na mnoga pitanja koja zanimaju inozemne ulagače, kaže Jianjing staviti ciljanim kineskim kompanijama. Kinezi ne poznaju dobro ni druge zemlje u ovoj regiji pa je to hrvatska šansa. Ali ne treba gubiti vrijeme. U Bugarskoj je, primjerice, ove godine kineska autokuća Great Wall otvorila tvornicu koja će 2014. proizvoditi 40.000 automobila godišnje. Ispočetka će dijelovi stizati iz Kine, ali će se s vremenom razviti i kooperantska mreža u okolici.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

K

ineski poduzetnici uložili bi u Hrvatsku, zanima ih mnogo toga, od prometa do poljoprivrede, ali ne prezentiraju im se konkretni projekti, kaže Lu Jianjing, sudski tumač za kineski jezik, stalno nastanjen u Zagrebu od 1991. godine. U glavni grad Hrvatske prvi je put došao 1981., na specijalizaciju u Ekonomski institut. Proteklih godina bavi se i poduzetništvom, ima računovodstvenu tvrtku, a upravlja i Kunlunom, veleprodajnim centrom na zagrebačkom Žitnjaku, gdje rade brojna poduzeća kineskih i hrvatskih vlasnika.

Kinezi ne poznaju dobro ni druge zemlje u ovoj regiji pa je to hrvatska šansa Lu Jianjing bio je domaćin brojnim kineskim delegacijama koje su posjetile Hrvatsku i održavale poslovne forume u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Ove su godine, među ostalim, u HGK-u gostovale gospodarske delegacije iz pokrajina Jilin, Kanton, Heilonjiang te predstavnici raznih trgo-

vinskih organizacija. “Kineski poduzetnici malo znaju o Hrvatskoj. Stoga su takvi susreti dobri za upoznavanje s osnovnim informacijama o zemlji i ekonomiji. No za par dana ne može se puno toga napraviti. Hrvatska bi morala organizirati još bolje informiranje o svojoj ponudi. Trebalo bi imati gotove, razrađene projekte i jasne odgovore na mnoga pitanja koja zanimaju inozemne ulagače”, kaže Jianjing. Stručnjaci iz Kine Kad vide takve projekte, kineski ulagači spremno sudjeluju na međunarodnim natječajima. Brzo se prilagođavaju europskim standardima i načinu poslovanja. Kad dobiju neki infrastrukturni posao, jedan dio stručnog i tehničkog osoblja dovode iz

Kine, a za znatan dio pri izvođenju radova angažiraju i lokalne tvrtke i radnike. “Obično stručnjaci, inženjeri i tehničari dođu iz Kine. To je tako zbog jednostavnije komunikacije, a riječ je uglavnom o uigranim timovima koji imaju iskustva u izvođenju velikih radova”, kaže Jianjing. Dodaje da se sunarodnjaci iz Kine ne dovode zbog niskih nadnica jer su plaće tehničkog osoblja i inženjera i u Kini prilično visoke. Ulazak Hrvatske u EU sigurno će povećati interes za ulaganje. Lu Jianjing smatra da bi u razdoblju do ulaska u EU moglo doći do realizacije nekog većeg kineskog ulaganja, da bi se zauzele dobre startne pozicije za europsko tržište. Hrvatska bi trebala utvrditi što želi raditi na svom području i to pred-

Optimizam za Luku Rijeka Lu Jianjing se slaže s tezom da će ulaskom u EU Luka Rijeka privući više tereta iz Kine. To se svojedobno dogodilo i s Koprom: “Mnogo uvozne robe sada do Mađarske, Slovačke ili Češke putuje preko Rotterdama ili Hamburga. Tako je lakše jer nema carinskih i drugih administrativnih barijera. Preko Rijeke će biti bliže, a neće više biti carina”, optimističan je Jianjing. Kaže da je već i hrvatsko članstvo u Cefti skrenulo nešto više kineske robe prema Rijeci. Zasad su u Hrvatskoj svoja predstavništva otvorili Lenovo, Huawei i ZTE te nesmetano posluju u skladu s mogućnostima tržišta. Lu Jianjing se nada da će mu se ispuniti dugogodišnja želja da u Hrvatsku napokon dođu i drugi kineski “veliki igrači”.

Kinezi iz Hrvatske sele u Čile

Prolazi samo visoka kvaliteta

Ekonomska kriza u Hrvatskoj uzela je danak i među kineskim trgovcima. Promet je pao pa su neki već rasprodali robu i tvrtke te se odselili na atraktivnija tržišta. Neki čak u Južnu Ameriku, u Čile i Brazil, drugi su se vratili u Srbiju odakle su ranije došli u Hrvatsku. “Pitao sam prijatelja trgovca ima li kakvo lijepo umjetno božićno drvce. Odgovorio mi je da ove godine nema takve artikle u veleprodaji jer hrvatski trgovački centri takve cijene imaju u maloprodaji. Trgovački su centri tako pritisnuli i kineske trgovce”, objašnjava Jianjing. Neki mali kineski poduzetnici, poput hrvatskih kolega, našli su se i na listi poreznih dužnika.

Hrvatska može pokušati s izvozom u Kinu, ali to moraju biti specifični i visokokvalitetni proizvodi. Uz njih također mora biti dobra promocija. “Jednom su mi u Kini s oduševljenjem pričali o gruzijskim vinima. Kad sam im rekao da i u Hrvatskoj ima odličnih vina, gledali su me u čudu. Eto, Gruzijcima je uspjelo prijeći komunikacijski most”, kaže Jianjing. Bitno je odabrati i dobrog poslovnog partnera pa mu se čini da Badel 1862 nije povukao dobar potez surađujući u Kini s kompanijom koja se primarno bavi tekstilom i nekretninama. Suradnja s kineskim partnerima moguća je i u području prijenosa znanja, dizajna (kao što je svojedobno uspješno radila Magma) pa i na razvoju novih proizvoda.

( oko 250 bolesti prenosi se hranom

Prof. dr. sc. Boris Antunović,

Apsolutnu nećemo n Nedavno sam na tržištu naišao na tortu hrvatskim pravilnicima dozvoljeni, no time Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

P

rof.dr.sc. Boris Antunović, znanstveni savjetnik u području sigurnosti hrane i javnog zdravstva, prava je osoba za razgovor o uvijek aktualnom pitanju sigurnosti hrane koju konzumiramo. Ovo pitanje osobito je aktualizirano uoči hrvatskog punopravnog članstva u Europskoj uniji, a kao predstavnika Hrvatske u Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA – European Food Safety Authority), Antunovića smo pitali u kojoj su mjeri hrvatski znanstvenici uključeni u rad te agencije. - Na žalost, još uvijek uglavnom kao promatrači. Do sada sam bio jedini iz Hrvatske sa snagom donošenja odluke kao član Znanstvenog vijeća EFSA-e, koje je čelno tijelo te agencije sa 16 članova. Zadatak Vijeća je predlaganje strateških odluka ravnateljici i koordinacija rada tematskih odbora. Ujedno, bio sam jedini član Vijeća koji ne dolazi iz Zapadne Europe. Problem slabe zastupljenosti hrvatskih znanstvenika u EFSA-i proizlazi uglavnom iz naše niže znanstvene produkcije u području procjene rizika u hrani koja se teško može usporediti sa zemljama Zapadne Europe. Nije samo Hrvatska u pitanju. U 10 tematskih znanstvenih odbora sa po 20 znanstvenika nema primjerice ni jednog člana iz Cipra,

čak niti iz Austrije. No, drago mi je da sam pokrenuo ovo pitanje u EFSA-i te da se pripremaju izmjene koje bi trebale omogućiti veću uravnoteženost. Unatoč sadašnjem lošijem standardu i slabijoj kupovnoj moći, uvijek je važno kakvu hranu kupujemo i konzumiramo. U kojoj mjeri jedemo zdravstveno sigurnu hranu? - Treba imati na umu da se hranom prenosi oko 250 bolesti. Prolazne trbušne tegobe su najmanji problem. Daleko veći su potencijalno kancerogeni kontaminanti kojima smo kronično izloženi. Put od proizvođača do potrošača je sve dulji, zahtijeva se dulja trajnost proizvoda, što zahtijeva dodavanje raznih aditiva. Nekad su problem bile bakterije, no da-

Stav EFSA-e je što manje korištenje aditiva, posebice onih nepotrebnih, kao što su boje i pojačivači okusa nas su to često kemijske tvari za koje trebate imati doktorat iz tog područja da biste razumjeli mehanizam djelovanja. Zato je teško procijeniti koliko je u Hrvatskoj hrana zaista sigurna. Nedavno sam na tržištu naišao na tortu poznatog domaćeg proizvođača za djecu. Torta je sadržavala 10 deklariranih aditiva. Svi


13

www.privredni.hr Broj 3757, 10. prosinca 2012.

( oko 50% hrane ( 200 znanstvenika u EU-u proizvodi se kroz zadruge

okuplja EFSA danas

član Znanstvenog vijeća Europske agencije za sigurnost hrane

sigurnost hrane nikada dostići poznatog domaćeg proizvođača za djecu. Torta je sadržavala 10 deklariranih aditiva od kojih su svi po se djecu nepotrebno izlaže hrpi kemijskih spojeva od kojih svaki može imati neželjene nuspojave mogu primjenjivati različito, u skladu s izloženosti svojih potrošača. Ovi standardi značajni su i u slučaju sporova u međunarodnoj trgovini hranom.

su oni po hrvatskim pravilnicima dozvoljeni, no time se nepotrebno najosjetljiviju populaciju izlaže hrpi kemijskih spojeva od kojih svaki može imati neželjene nuspojave. Stav EFSA-e je što manje korištenje aditiva u proizvodnji, posebice onih nepotrebnih, kao što su boje i pojačivači okusa. Nadalje, standardi su gotovo izjednačeni s onima u EU-u, no analize su skupe. Stoga je iznimno važna procjena rizika koja treba usmjeravati godišnje planove službenih kontrola na hranu koja je zaista rizična za zdravlje potrošača. Istodobno, uvođenje koncepta kontrole kritičnih toča-

ka (HACCP) s razvijenim sustavom sljedivosti kod proizvođača bitno povećava sigurnost hrane pomičući kontrolu s gotovih proizvoda na kontrolu već tijekom proizvodnje. Što uopće prema tim kriterijima znači sigurna hrana? - Sigurna hrana trebala bi jamčiti da se nećemo razboljeti. No, apsolutnu sigurnost nećemo nikada dostići, često i zbog svojih loših navika. Nedavna istraživanja su pokazala da svaki peti Francuz ne pere ruke prije jela. Zvuči paradoksalno, no najveći učinak u smislu redukcije

učestalosti akutnih trovanja hranom postigao bi se kada biste uspjeli nagovoriti čovječanstvo da pere ruke. Je li kriterij “sigurne hrane” istovjetan u Hrvatskoj i EU-u? - Ni u EU-u kriteriji nisu isti za sve zemlje. Prehrambene navike potrošača u raznim zemljama bitno se razlikuju. Zato se procjenom rizika računa izloženost kontaminantima i patogenima s obzirom na prehrambene navike. Codex alimentarius donosi međunarodne standarde koji nisu obvezni, ali se preporučuju. No, zemlje ih

Postoje mišljenja kako je hrana u Hrvatskoj, zbog strogih propisa i pravila naslijeđenih još iz bivše države, kvalitetnija od one koja se danas nalazi na tržištima EU-a. - Najveći broj naših zakona i pravilnika prilagođen je EU legislativi, no još uvijek ima primjera nelogičnosti kada se standardi ne temelje na procjeni rizika i mišljenju znanosti. Najgore je kada se pravilnici donose bez mišljenja struke, a ja još uvijek nailazim na izuzetne hrvatske znanstvenike koji mi se žale da ih nitko ništa nije pitao. Nema smisla da pravilnici budu preoštri prema proizvođačima bez čvrstih temelja za to, a s druge strane nam se provlače značajni patogeni u hranu. Znači li to da ćemo nakon ulaska u EU i potpuno otvorenog domaćeg tržišta hrane, jesti manje kvalitetnu hranu nego do sada? - Mislim da će biti upravo suprotno. Pomicanjem granice EU-a prema jugoistoku bit će manje prilike da razni trgovački lobiji uvoze u Hrvatsku hranu sumnjive kvalitete. Slikovito rečeno, očekuje nas šarenilom i ponudom bogatiji market nego što ga imamo sada,

Hrvatska i nadzor vanjskih granica EU-a Ima li Hrvatska tehnoloških i kadrovskih kapaciteta da na zadovoljavajući način štiti vanjske EU granice sigurnosti hrane? - Ulaskom u EU Hrvatska se približava i potpisivanju šengenskog sporazuma, no to može potrajati i nekoliko godina. To znači da Hrvatska preuzima odgovornost za nadzor vanjskih granica EU-a. Njime se i Hrvatska i EU obvezuju ojačati granice s državama koje nisu članice EU-a. Tehnološke i kadrovske kapacitete za nadzor sigurnosti hrane u znatnoj će mjeri osigurati EU fondovi. ali će kvaliteta ponude biti skromnija... - Možemo očekivati da će hrana biti skuplja i standardiziranija. Naša snaga je u dodanoj vrijednosti koju nalazimo u hrani proizvedenoj na tradicionalni način i to se ne smije izgubiti. Na žalost, poljoprivredna politika u Hrvatskoj u zadnjih dvadesetak godina bila je loša, vrtjeli su se isti ljudi koji nisu ništa učinili i danas imamo situaciju da se obiteljska gospodarstva gase, čime gubimo svoje komparativne prednosti. Primjerice, tradicionalni francuski sirevi proizvedeni bez postupka pasterizacije na tržištu su oko 25 posto skuplji od standardnih. Danas se u EU-u oko 50 posto hrane proizvede kroz zadruge koje proizvode kvalitetnije proizvode od velikih industrija. Na žalost, u nas je zadrugarstvo kao oblik proizvodnje bilo godinama zanemarivano, čak je i u mentalitetu ono shvaćano kao nazadak. Hrvatska uvozi hranu i iz zemalja koje nisu članice EU-a (zamrznuto meso iz zemalja Južne Amerike). Može li se ta praksa na-

staviti i nakon hrvatskog ulaska u Uniju? - Jedinstveno tržište EU-a ne dozvoljava velika odstupanja u sigurnosti uvoznih proizvoda. Slobodan protok roba u Uniji znači da sve što uđe u Hrvatsku može putovati dalje u druge zemlje Unije. No, zato EU priprema jake granične postaje na jugoistoku Hrvatske koje bi trebale štititi Njemačku, Francusku… i sve članice EU-a. Bez brige, kontrola će biti puno jača. Na koji način funkcionira EFSA kada je riječ o dnevnoj, operativnoj procjeni sigurnosti hrane? - Ove godine EFSA slavi 10 godina postojanja. U zadnje vrijeme dosta smo radili na jačanju neovisnosti znanstvenika o bilo kakvim vanjskim interesima pri donošenju znanstvenih mišljenja. Donijeli smo pravilnik koji detaljno razrađuje sve moguće sukobe interesa, a koji je naišao na veliko odobravanje nevladinih organizacija. EFSA danas okuplja 200 vrhunskih znanstvenika spremnih dati najkompetentnije odgovore u najkraćem mogućem roku.


14 AKTUALNO *vijesti Sindikati prijete nasiljem Čelnici četiriju sindikalnih središnjica (SSSH, Matica hrvatskih sindikata, Hrvatska udruga sindikata i Udruga radničkih sindikata) poslali su predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću protestno pismo protiv predloženog zakona o uskrati pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama. Traže da se taj prijedlog povuče iz procedure te da se započne dijalog sa sindikatima. U suprotnom će, navode, na nasilje Vlade odgovoriti nasiljem. Ulje Tvornice Čepin opet na policama Tvornica ulja Čepin od ponedjeljka će u trgovine ponovno plasirati svoju robnu marku Čepinsko ulje. Uljara je ove zadnje godine zbog financijskih problema samo uslužno

prerađivala uljarice i proizvodila za druga velika poduzeća. Država je, podsjećamo, u kolovozu pokušala prodati tu tvrtku, no proces prodaje je produljen do siječnja 2013. Za tvornicu je inače zainteresirana američka kompanija PS International North Carolina, osječka tvrtka Mambo i slovački Envien. EIZ: Gospodarstvo je u teškom stanju Kako je objavio zagrebački Ekonomski institut, koincidentni ekonomski indikator - CEIZ indeks u listopadu je zabilježio treće uzastopno smanjenje vrijednosti, a vrijednost mu je u odnosu na mjesec prije pala za 0,77 indeksnih bodova. To pokazuje da je hrvatsko gospodarstvo u listopadu zabilježilo dodatno usporavanje aktivnosti u odnosu na treće tromjesečje ove godine. Indeks je, naime, u listopadu “zaronio” u negativno područje, odnosno iznosio je -0,3989267, što je njegova najniža vrijednost u proteklih 12 godina.

Privredni vjesnik Broj 3757, 10. prosinca 2012.

( robe u vrijednosti 84,4 mil USD izvezeno u prvih osam mjeseci 2012.

Gospodarstvo Virovitičko-podravske županije

Ulaganje u kriznim vre jamči opstanak Udio ukupnog prihoda i rashoda Virovitičko-podravske županije u prihodima i rashodima Hrvatske 18. mjesto. No, ukupni prihodi poduzetnika ove županije u prvom polugodištu su rasli, kao i ulaganja Orahovica u novu proizvodnju ove godine uložila više od 100 milijuna kuna, a Tvornica šećera Viro 40 Goran Gazdek

U

kupni prihod poduzetnika Virovitičko-podravske županije u prvih šest mjeseci ove godine iznosi 1,85 milijardi kuna što je u odnosu na isto razdoblje lani povećanje od 4,1 posto. Istodobno rashodi bilježe rast od 0,7 posto (1,83 milijarde kuna) što

Virovitičkopodravska županija čitavo desetljeće ostvarivala je suficit i bila prva, druga ili treća, a sada je pala na osmo mjesto je rezultiralo ostvarenjem pozitivne razlike između ukupnih prihoda i rashoda od 15,2 milijuna kuna. Prošle godine u istom razdoblju ta je razlika bila negativna, –45,3 milijuna kuna. “Ohrabrujući je to podatak koji ukazuje na to da je gospodarstvo žilavo i da smo uspjeli dodatno racionalizirati troškove”, kaže Ivan Slamić, predsjednik HGK-Županijske komore Virovitica. Prihodi su veći od rashoda u trgovini na veliko i malo, prijevozu i skladištenju, građevinarstvu, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, opskrbi vodom i uklanjanju otpadnih voda. Rashodi su veći od prihoda u poljoprivredi, rudarstvu,

opskrbi električnom energijom i plinom te pružanju smještaja i pripremanju hrane. Najveće učešće u strukturi ukupnog prihoda ima prerađivačka industrija, trgovina i poljoprivreda. Specifična godina Udio ukupnog prihoda i rashoda Virovitičko-podravske županije u prihodima i rashodima Hrvatske iznosi tek jedan posto što ovdašnje gospodarstvo svrstava na 18. mjesto. Ova godina po mnogo čemu je bila specifična. Ekstremna suša bitno je smanjila prinose u šećernoj repi, duhanu i ostalim kulturama. Na poljima šećerne repe prinos je manji od 30 do 40 posto. Iako će takvi rezultati uzdrmati poslovanje Tvornice šećera Viro, najveći udar pretrpjet će poljoprivrednici. “Nameće se pitanje kako vratiti minus i kako motivirati seljaka da i dalje sije. U financiranje proizvodnje šećerne repe tvornica ulaže 40 milijuna kuna. Uprava je sada odlučila da će proizvođače koji su pretrpjeli velike gubitke u naredne tri godine beskamatno kreditirati. To je veliki udar na likvidnost tvornice, ali u ovim trenucima nema alternative”, kaže Ivan Duvnjak iz Tvornice šećera Viro naglašavajući kako se pokazalo da su ulaganja u kriznim vremenima jamstvo opstanka.

Gvatemala najveći vanjskotrgovinski partner

Najveći vanjskotrgovinski partneri Virovitičko-podravske županije su Gvatemala, Mađarska, Italija i Austrija. Najviše se izvozi u Mađarsku, Njemačku, Italiju, Austriju i Grčku, a najviše se uvozi iz Gvatemale, Njemačke, Italije, BiH i Makedonije. Najviše je izvezeno prehrambenih proizvoda, namještaja, proizvoda od drva i duhana. Slično misli i Dušan Alebić, savjetnik u PP Orahovici i predsjednik Strukovne grupe agrara HGK-Županijske komore Virovitica. “Lani smo u razvoj uložili 200, a ove godine nešto više od 100 milijuna kuna. Zbog tih investicija, primjerice, nije bilo gubitaka uslijed suše pa smo uz dobru organizaciju i smanjivanje troškova proizvodnje do-

bro pozicionirani na tržištu”, kaže Alebić. Iako su ekstremne temperature u srpnju i kolovozu umanjile prinose duhana za 14 posto, ova godina će na kraju, procjenjuje direktor Hrvatskih duhana Mirko Boić, biti prosječna jer su rujanske kiše pomogle opravku preostalog duhanskog lista. “Ova godina nam je pokazala da seljaci, ako

žele opstati, moraju navodnjavati i duhanska polja. U proizvodnji duhana isplativost proizvodnje moguća je i ulaganjem u sušnice na biomasu umjesto plina, čime se smanjuju troškovi i do 80 posto”, ističe Boić. Teško vrijeme za graditelje Iako ostvaruju pozitivan rezultat poslovanja, građevinske tvrtke bilježe kontinuirani pad. Da se može puno bolje, smatra predsjednik Strukovne grupe pri HGK-u Rajko Stilinović. “Da bismo uspjeli, moramo riješiti pitanje nelojalne konkurencije koja nudi


15

www.privredni.hr Broj 3757, 10. prosinca 2012.

( rast od 26,93% u odnosu na isto razdoblje lani

( oko 1 mlrd USD vanjskotrgovinska razmjena

Osječko-baranjska županija u 9 mjeseci 2012.

emenima iznosi tek jedan posto što ovdašnje gospodarstvo svrstava na nekih većih gospodarskih subjekata. Tako je, primjerice, PP milijuna kuna

ugradnju materijala ispod nabavnih cijena, a to možemo izmjenama Zakona o javnoj nabavi, koji samo na jednom mjestu spominje neprimjerenu cijenu. Potrebno je kontinuirano kontrolirati ispunjavanje kriterija i ostalih uvjeta kod licencija za obavljanje poslova u graditeljstvu, propisanih Zakonom o gradnji i prostornom uređenju, a u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne samouprave smanjiti komunalne doprinose i naknade te osmišljenim modelima eliminirati tvrtke koje s neprimjereno niskim cijenama otežavaju opstojnost domaće graditeljske

operative”, smatra Stilinović. Gospodarstvo opterećuje i velika nelikvidnost. Točno na polovini godine bilo je 316 insolventnih pravnih osoba (14 više nego na kraju 2011. godine) čiji je iznos nepodmirenih obveza 195,7 milijuna kuna. Čak 240 tvrtki s dugom od 174,4 milijuna kuna nije platilo račune više od 360 dana. Iako je saldo vanjskotrgovinske razmjene pozitivan (31,3 milijuna dolara), on se pogoršava. Virovitičko-podravska županija čitavo desetljeće ostvarivala je suficit i bila prva, druga ili treća, a sada je pala na osmo mjesto. Od 1. siječnja do 31. kolovoza izvezeno je robe u vrijednosti od 84,4 milijuna dolara, što je u odnosu na isto razdoblje lani povećanje od 26,93 posto, a uvezeno u vrijednosti od 55,1 milijun dolara. “Odraz je to recesijskih kretanja na svjetskoj razini koja su se reflektirala nepostojanjem adekvatne potražnje proizvoda najvećih županijskih izvoznika”, smatra Slamić. Opstanak na svjetskom tržištu u jakoj konkurenciji on vidi u snižavanju troškova proizvodnje, povećanju kvalitete, tečajnoj politici i državnoj potpori. “Država je pokušala nešto uraditi, ali nama koji smo na vanjskom tržištu to je malo. Potrebna nam je daleko jača podrška kroz in-

vesticije i kreditnu politiku, a ako želimo povećati konkurentnost, neminovno je da država i javna poduzeća smanje troškove. Ako svi skupa ne povučemo kola, sami ćemo to teško učiniti. Tržište je to koje određuje uvjete rada, a mi to možemo prihvatiti i raditi ili ne prihvatiti i ne raditi”, smatra Slamić i napominje kako bi u funkciji razvoja trebalo mijenjati tečaj, ali umjereno i postupno. Kako biti konkurentan Direktor Hrvatskih duhana Mirko Boić ističe kako je teško biti konkurentan u uvjetima kada se realni sektor svakodnevno opterećuje novim davanjima. “Kako hrvatski duhan može parirati na svjetskom tržištu kada je samo ove godine plin poskupio 35 posto, a stopa osiguranja porasla sa 12 na 16 posto. Uz to, uvođenjem markica porasla je i cijena rada”, kaže Boić. Raspravljajući o razvoju gospodarstva, članovi Gospodarskog vijeća HGK-Županijske komore Virovitica zaključili su kako je potrebno reindustrijalizirati i ulagati u industrijske kapacitete bazirane na domicilnim sirovinama i resursima te definirati “motore” razvoja, a to su u Virovitičko-podravskoj županiji drvno-prerađivačka, prehrambena i duhanska industrija.

Kriza je donijela i nešto dobro Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

U

Osječko-bara­ njskoj, jednoj od najvećih hrvatskih županija, ima razloga i za optimizam i za pesimizam. Prema rezultatima poslovanja za prvih devet mjeseci ove go-

Krajem rujna je bilo 1645 insolventnih poduzeća s blokadom od 1,63 milijarde kuna dine, a koje su prikupili i prezentirali u HGK-Županijskoj komori Osijek, situacija je daleko od željene, ali nije ni bezizlazna. Zoran Kovačević, predsjednik HGK-Županijske komore Osijek, ističe kako su najveći problemi u toj županiji nelikvidnost i nezaposlenost. Naime, krajem rujna je bilo 1645 insolventnih poduzeća s blokadom od 1,63 milijarde kuna, a

istovremeno je evidentirano 33.369 nezaposlenih. Vanjskotrgovinska razmjena pala je za 12,8 posto u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine, ali je ostvarena pozitivna bilanca od 31,4 milijuna američkih dolara. Ostvareni su prihodi od 17,9 milijardi kuna, što je 2,2 posto manje nego u istom razdoblju lani. “Kako su prihodi veći od rashoda, i ovu ćemo godinu vjerojatno završiti konsolidirano, odnosno blizu pozitivne nule s ukupnim prihodom od 24 milijarde kuna, što je rezultat sličan prošlogodišnjem. U ovim kriznim godinama to bismo, mislim, mogli okarakterizirati i kao uspjeh”, rekao je Kovačević. Izvozno orijentirani Kriza je, čini se, donijela i nešto dobro: iskristalizirala je zapravo dobru gospodarsku strukturu. Dok je prije samo četiripet godina gotovo polovinu gospodarstva činila

trgovina, sada s udjelom od 28,1 posto u prihodima prednjači prerađivačka industrija, slijedi poljoprivreda (24,2 posto), te trgovina (23,6 posto) i građevinarstvo (10,2 posto). Najlošije rezultate bilježi građevinarstvo koje je u padu za oko 17 posto - uprihodilo se oko 300 milijuna kuna manje nego 2011. Nažalost, već tradicionalan pad iz godine u godinu bilježi i tekstil, a od ove godine i proizvodnja papira te građevinskih materijala. Vanjskotrgovinska razmjena se i nadalje solidno drži, te će i ove godine dostići iznos od oko milijardu američkih dolara s odgovarajućim suficitom. To potvrđuje tezu kako je gospodarstvo Osječko-baranjske županije izvozno orijentirano. Kad budu riješeni unutarnji gospodarski problemi, uz oporavak situacije u okruženju, i ti će rezultati zasigurno biti puno bolji.

Neka država ponovi potez iz 2002. Konstatirajući kako gospodarstvo nema vlastite akumulacije za ozbiljniji oporavak, Kovačević je istaknuo kako su u takvoj situaciji mnogi pogledi uprti prema državi. “Iako smo kao država pritisnuti određenim obvezama zadržavanja proračuna u skladu s EU kriterijima, mislim da bi se kreatori državnog proračuna trebali prisjetiti one narodne o tome kako između dva zla treba izabrati ono manje. Stoga, dok još nismo i formalno članica EU-a, možda bi bilo pametno državni proračun staviti u funkciju kako je to učinjeno 2002. godine, kada su jednokratno podmirene obveze koje su imali javni sustavi. To je bila snažna i efikasna financijska injekcija gospodarstvu. I danas bez investicija u komunalnu infrastrukturu neće biti osjetnog napretka, a upravo su tu mogućnosti države najveće. Uostalom, bitka za investicije je i bitka za radna mjesta. Nadam se da će se u tom smislu razmišljati i konkretno djelovati”, zaključio je Zoran Kovačević.


16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3757, 10. prosinca 2012.

( za 76%

( 213.000 t godišnje

povećala se količina komunalnog otpada 1997.-2008.

opasnog otpada nastane u Hrvatskoj

Održivo gospodarenje odbačenim sirovinama

Odvoz otpada će d Svaka županija trebala bi imati svoj centar za gospodarenje otpadom, a u čitavoj zemlji gradile Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatska se kroz proces pretpristupnih pregovora s Europskom unijom obvezala uspostaviti integrirani sustav gospodarenja otpadom koji, među ostalim, uključuje izgradnju centara za gospodarenje otpadom (CGO) i sanaciju odlagališta do kraja 2018. godine. Plan gospodarenja otpadom u Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2015. godine omogućava dva koncepta centara za gospodarenje otpadom - županijski i regionalni. Za svaku županiju predviđen je jedan CGO. Ipak se kreće Međutim, županije se mogu udružiti i izgraditi regionalni centar jer Hrvatska ima malo stanovnika i malu gustoću naseljenosti, a radi se o objektima koji moraju obrađivati veću količinu otpada kako bi im cijena obrade bila niža. Valja naglasiti kako se u CGO-ima koristi mehaničko-biološka obrada (MBO tehnologija) otpada, a izgradnja jednog centra stoji oko 50 milijuna eura. Unatoč skupoći, ali i otporu dijela stanovništva u nekim lokalnim zajednicama, Hrvatska se na tome području maknula s mrtve točke. Tako je kroz pretpristupni program ISPA sufinancirana prva faza izgradnje CGO-a Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji. Radovi u toj fazi obuhvatili su sanaciju stare i uređenje nove odlagališne plohe, izgradnju uređaja za pročišćavanje procjednih voda, te nabavu potrebne opreme. Sufinanciranje kroz ISPA-u završilo je krajem 2011. godine, a pre-

ostali manji radovi završeni su do kraja lipnja. Ukupna vrijednost prve faze Bikarca je osam milijuna eura, od čega je pet milijuna eura osigurano kroz ISPA-u, a preostala sredstva osigurali su Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i Grad Šibenik. Kroz pretpristupni program IPA u provedbi su dva projekta - ŽCGO Marišćina u Primorsko-goranskoj i ŽCGO Kaštijun u Istarskoj županiji. Ugovori za radove za ova dva projekta sklopljeni su u prosincu 2011. Za oba centra u tijeku je finalizacija glavnih projekata, nakon čega slijedi podnošenje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, dok bi sami radovi na izgradnji trebali krenuti početkom 2013. Ukupna vrijednost projekta Marišćina u ovoj fazi pro-

U 2010. proizvedeno je ukupno 1,6 milijuna tona komunalnog otpada ili 367 kilograma po stanovniku cjenjuje se na 35,4 milijuna eura, od čega IPA sredstva iznose 16 milijuna eura, a ostatak osiguravaju FZOEU i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Ukupna vrijednost projekta Kaštijun u ovoj fazi procjenjuje se na 34,8 milijuna eura, od čega IPA sredstva iznose 16,8 milijuna eura, a ostatak osiguravaju FZOEU i Istarska županija. Završetak radova planiran je do konca 2014. godine. Najzreliji projekt u pripremi za financiranje iz strukturnih fondova je Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica, za sada jedini RCGO,

a obuhvaća četiri županije (Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku). Ovaj projekt planira se kandidirati za EU sredstva u drugoj polovini 2013. godine. Optimalne lokacije U pripremi za dobivanje sredstava iz strukturnih fondova je i projekt ŽCGO Biljane Donje u Zadarskoj županiji. Za ova dva projekta (Piškornica i Biljane POSEBNA KATEGORIJA Ambalažni otpad

Donje) postoji nacrt i studije izvedivosti kao i analize troškova i koristi koje će se tijekom narednog razdoblja dorađivati i finalizirati. U pripremi je projekt izgradnje ŽCGO za Karlovačku županiju. K tomu, za pet županija istočne i središnje Hrvatske (Osječkobaranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku, Virovitičko-podravsku i Sisačko-moslavačku) uskoro će se izraditi dodatne ana-

2006. 198.225

2007. 248.144

lize zbog odabira optimalnih lokacija za izgradnju. U pripremi su i ostali projekti izgradnje CGO-a u svim drugim županijama. U Hrvatskoj je predviđena izgradnja četiri spalionice, a najbliži realizaciji je objekt za energetsku obradu otpada u Zagrebu. Danko Fundurulja, direktor IPZ-a Uniprojekt Terra, konzultantske i projektne tvrtke koja ima jednu od ključnih uloga u postav-

Prikupljeno (t) 2008. 2009. 267.944 248.411

2010. 187.631

2011. 125.258

Otpadna vozila

6737

7887

16.617

22.756

35.104

Otpadne baterije/ akumulatori

6484

10.737

7180

8290

8480

5719

13.522

17.748

17.233

Elektronički otpad Otpadna ulja-maziva

6115

7068

6784

6640

6391

Otpadna ulja-jestiva

1132

1606

2145

1260

1196

22.265

21.126

20.233

20.028

16.754

Otpadne gume Izvor: FZOEU i AZO

15.139

ljanju sustava i izradi tehničke dokumentacije na području zbrinjavanja otpada i zaštite okoliša, ističe kako se u Hrvatskoj do 1990. godine nije vodila sustavna briga o zbrinjavanju otpada. Tako nisu postojali podaci na državnoj razini o količini nastalog otpada i broju odlagališta. “U razdoblju nakon 1995. godine počinje stvarno rješavanje problema zbrinjavanja otpada. Doneseni su osnovni zakonski propisi koji su gotovo usklađeni s europskim direktivama, prikupljeni su osnovni podaci o količinama otpada i izrađen je katastar odlagališta”, kaže on. Nadalje, osnovana je Agencija za zaštitu okoliša (AZO) koja skuplja podatke o odlagalištima te o otpadu općenito, i FZOEU kao izvanproračunski fond s ciljem osiguranja dodatnih sredstava za financiranje projekata, pro-


17

www.privredni.hr Broj 3757, 10. prosinca 2012.

( 70%

komunalnog otpada čine biorazgradive frakcije

( od toga se 96%

tijekom 2010. bacilo na obična odlagališta

dvostruko poskupjeti bi se četiri spalionice. Najbliži realizaciji je objekt za energetsku oporabu otpada u Zagrebu

grama i aktivnosti iz područja zaštite okoliša. Izgrađeno je i nekoliko odlagališta u skladu s Direktivom EU-a o otpadu, i to u Bjelovaru, Rovinju i Otočcu, a započela je i sanacija odlagališta u Dubrovniku, Šibe-

Manje od EU-a Usklađivanje s europskim propisima na području gospodarenja otpadom nastavljeno je i u ovoj godini pripremom novog zakona o otpadu, prema odredbama Okvirne direktive o otpadu, nakon čega se očekuje i potrebna prilagodba podzakonskih propisa. Također,

Proizvedeni komunalni otpad po stanovniku 450

403 393 373 388 367

400 kg/stanovnik

niku, Umagu, Osijeku i cijelog niza manjih odlagališta. “Bez obzira na pozitivna kretanja, situacija je i dalje daleko od dobre. Na području Hrvatske registrirano je 300 odlagališta. Od toga aktivno radi njih 148, dok su 152 odlagališta, gdje su otpad odlagale općine bez ikakvog reda, zatvorena. No situacija na području Hrvatske bitno se popravila u posljednjih 15 godina. Poboljšanja su vidljiva naročito nakon ožujka 2004. godine, što se može objasniti stvarnim početkom rada Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji dodjeljuje sredstva za sanaciju”, naglašava ovaj diplomirani inženjer građevinarstva dodavši kako će odvoz otpada dvostruko poskupjeti nakon što centri budu izgrađeni.

350 300

295

250 205 212 200

327

245

150 100 50 0

1995. 1997. 2000. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Izvor: AZO

ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, ostvaruje se daljnje jačanje kapaciteta tijela nadležnih za gospodarenje otpadom, a raste i broj tvrtki u tom sektoru. U području izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada nije došlo do razvoja novih ili značajnijih unapređivanja postojećih mjera koje bi utjecale na obrasce proizvodnje i potrošnje. Potrebno je dalje razvijati ekonomske instrumente kao što su već uvedene naknade za troškove sakupljanja i oporabe posebnih kategorija otpada te naknade za onečišćavanje okoliša otpadom. Ipak, zaustavljen je rast proizvedenih količina komunalnog otpada. Nažalost, ne kao posljedica provedbe

mjera sprečavanja nastanka i smanjivanja količina komunalnog otpada, već kao posljedica gospodarske krize te, među ostalim, preciznije izmjere, tj. većeg udjela vaganog otpada. Drugim riječima, od 1997. do 2008. količina komunalnog otpada povećala se za 76 posto. Međutim, u 2010. godini, u odnosu na 2008., zabilježen je pad od devet posto. Tako je prema podacima Agencije za zaštitu okoliša u 2010. proizvedeno ukupno 1,6 milijuna tona komunalnog otpada ili 367 kilograma po stanovniku. Prosjek zemalja članica Europske unije u toj istoj godini iznosio je 502 kilograma per capita. Najveći udjeli komunalnog otpada nastaju u Za-

grebu (19,3 posto), Splitsko-dalmatinskoj županiji (13,9 posto) i Primorskogoranskoj županiji (8,2 posto). S druge pak strane, najmanje udjele imaju Međimurska (1,1 posto) i Požeško-slavonska županija (0,9 posto). Najveći dio komunalnog otpada, odnosno 1,5 milijuna tona, završava na odlagalištima, ali bez prethodne obrade. Izvoz opasnog otpada U komunalnom otpadu oko 70 posto čine biorazgradive frakcije, primjerice, papir, kuhinjski otpad, drvo i tekstil. Proizvodnja biorazgradivoga komunalnoga otpada po stanovniku povećana je sa 158 kilograma u 1997. na 228 kilograma u 2010. godini. Iz komunalnog se otpada odvojeno sakupe i oporabe male količine biorazgradivih frakcija. U 2010. je gotovo sva količina (96 posto) biorazgradivoga komunalnoga otpada bila odložena na odlagališta, a tek mali dio odvojeno sakupljen i upućen na oporabu. Količine prijavljenog proizvodnog otpada za 2010. godinu iznosile su gotovo 1,6 milijuna tona,

od čega oko četiri posto čini opasni otpad. Za određene vrste opasnog otpada nema mogućnosti konačnog zbrinjavanja i oporabe u Hrvatskoj, pa se stoga ne smanjuje količina izvezenog otpada. Dio opasnog otpada se izvozi kao, primjerice, akumulatorske ploče, otpadne boje i lakovi. Procijenjene količine opasnog otpada koje na godišnjoj razini nastaju u nas iznose 213.000 tona. Proizvođači otpada godišnje prijave manje od 60.000 tona, što ukazuje na činjenicu da veliki dio proizvedenog opasnog otpada nije prijavljen. Međutim, treba napomenuti da ovom brojkom nije obuhvaćena stanovita količina prijavljenog opasnog otpada nastalog u kućanstvima. Od posebnih kategorija u 2011. najviše je odvojeno, sakupljeno i oporabljeno ambalažnog otpada (125.258 tona), zatim otpadnih vozila (35.104 tone), elektroničkog otpada (17.233 tone), otpadnih guma (16.754 tone), baterija i akumulatora (8480 tona), otpadnih mazivih ulja (6391 tona) te jestivih ulja (1196 tona).

Kako to rade najbolji U Austriji danas ima 11 spalionica otpada, 16 postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada te 2200 postrojenja za obradu, oporabu i odlaganje otpada Uz Nizozemsku, Austrija je vodeća europska država po efikasnosti sustava gospodarenja otpadom. Već 2004. godine u Austriji je zabranjeno odlaganje neobrađenog otpada da bi 2009. godine bila zatvorena sva odlagališta otpada. Od 2013. godine započinje program iskorištavanja tih zatvorenih deponija, i to tako da

se uz pomoć vlade istraže i iskoriste ta odlagališta kao potencijalni izvori sirovina. Znači, Austrija je postigla visoku razinu u zbrinjavanju i iskorištavanju otpada koji se razvrstava, a čak 36,4 posto otpada u Austriji se spaljuje ili suspaljuje. U Austriji danas ima 11 spalionica otpada, 16 postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada te ukupno 2200 postrojenja

za obradu, oporabu i odlaganje otpada. Otpad iz papirne industrije, drveni otpad, plastika, otpad iz autoindustrije, stare gume, staro ulje, topila, mulj…, sve se to suspaljuje u cementnim pećima, elektranama i drugim postrojenjima. Danas je gorivo proizvedeno iz otpada glavno zamjensko gorivo u 11 postrojenja za proizvodnju cementa u Austriji. U sustavu gospodare-

nja otpadom potreban je pravilan zakonski sustav i primjena za svakog, potrebno je izgraditi postrojenja za obradu otpada, dograditi i poboljšati postojeću tehnologiju, primijeniti stroge kriterije i sankcionirati odlaganje neobrađenog otpada, utvrditi kvalitetu obrađenog otpada i goriva iz otpada te osigurati sigurnost investicije u zbrinjavanje otpada. (J.V.)


18 AKTUALNO Jesmo li spremni za EU tržište?

Za poljoprivredu i ruralni razvoj 700 milijuna eura

Hrvatska ima 1,3 milijuna hektara korištenog poljoprivrednog zemljišta, ukupno 232.990 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a prosječna veličina gospodarstva je samo 5,6 hektara, dok poljoprivredne tvrtke imaju prosječno oko 100 hektara pod svojim upravljanjem. O perspektivi tog sektora govorilo se na konferenciji Poljoprivreda, ribarstvo, prehrambena industrija i šumarstvo održanoj u sklopu EUforije, projekta poduzetničkih konferencija za pripremu ulaska u Europsku uniju. Zakon o poljoprivrednom zemljištu, izmjene Zakona o potporama u poljoprivredi te jačanje apsorpcijskog kapaciteta iz

fondova EU-a predstavio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Hrvatski poljoprivrednici imaju priliku iskoristiti povećanje globalnih potreba za hranom, a povezivanjem s turističkim sektorom moguće je ostvariti dobar posao, kaže Jakovina. “Hrvatskoj će uskoro biti na raspolaganju nova sredstva iz EU fondova za razvoj poljoprivrede i ruralnog razvoja. Riječ je o više od 700 milijuna eura, a ta će sredstva biti dostupna već od sredine iduće godine. U 2013. su već planirane investicije u projekte u vodnom gospodarstvu vrijedne više od dvije milijarde kuna”, najavio je on. Voditelj projekta EUforija Ante Babić smatra pak kako našu poljoprivredu očekuje preusmjeravanje proizvodnje prema sektorima koji imaju visoki prinos i koji mogu biti održivi i na usitnjenim parcelama. (K.S.)

*vijesti Maras: Za poticaje u 2013. milijardu kuna Prema riječima ministra Gordana Marasa, u prvih devet mjeseci ove godine uz pomoć državnih poticaja i jamstava u malom i srednjem poduzetništvu otvoreno je 12.000 radnih mjesta. U državnom proračunu za sljedeću godinu osigurano je oko milijardu kuna za poticaje koji će biti isplaćivani iz više ministarstava. Samo Poduzetnički impuls, kroz koji se isplaćuju poticaji za malo i srednje poduzetništvo, bit će težak 730 milijuna. Radnici Konstruktora prekinuli štrajk Premda nisu dobili plaću još od svibnja, 1200 radnika Konstruktora prekinulo je višednevni štrajk. Razlog je opasnost po zdravlje radnika jer na gradilištima nema struje, vode, nafte ni grijanja.

Kako je rekao predstavnik sindikata Zoran Kačić, radnici su podnijeli zahtjev poslodavcu da ih uputi na tzv. čekanje jer oni praktički na gradilištima nemaju što raditi. Potrošnja HZZO-a za osobe s invaliditetom Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izvije-

stio je da je u prvih devet mjeseci 2012. za ortopedska pomagala izdvojio oko 54 milijuna kuna. Za invalidska kolica i pomagala za kretanje potrošeno je 18 milijuna kuna, dok je za antidekubitalna pomagala, pomagala za inkontinenciju, pokrivala za rane i pomagala za probavni sustav utrošeno više od 176 milijuna kuna.

Privredni vjesnik Broj 3757, 10. prosinca 2012.

( do 300 mil € godišnje

osigurat će EBRD za projekte u Hrvatskoj do 2015.

Tranzicijski izvještaj EBRD-a

Kriza se još uvijek osjeća Prioritet Hrvatskoj u 2013. treba biti provedba reformi nužnih da se potakne gospodarski rast i gospodarstvo pripremi za članstvo u EU-u, rekao je Peter Sanfey iz Ureda glavnog ekonomista EBRD-a Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

toru gdje se lokalna tržišta kapitala razvijaju, a i pojedini prometni sektori bilježe napredak. Prvi put u Tranzicijskom izvještaju raspravlja se i o reformama u novom području koje EBRD prati - južnog i istočnog Mediterana, odnosno Maroka, Tunisa i Egipta. To područje privlači sve više kapitala i liberalizira se, a sve veći dio ekonomije nalazi se u privatnim rukama. No još uvijek, unatoč dvadesetogodišnjoj tranziciji, struktura tržišta i nereformirane institucije

E

uropska banka za obnovu i razvoj optimistična je u procjenama rasta gospodarstva u Hrvatskoj iduće godine. Očekuju rast bruto domaćeg proizvoda po stopi višoj od jedan posto, no vrlo je lako moguće da će se ta prognoza revidirati s obzirom na visok rizik negativnog utjecaja krize na sastavnice BDP‑a, rekao je Peter Sanfey iz Ureda glavnog ekonomista EBRD-a na prošlotjednom predstavljanju Tranzicijskog izvještaja 2012. EBRD-a. “Prioritet Hrvatskoj u 2013. treba biti provedba reformi nužnih da se potakne gospodarski rast i gospodarstvo pripremi za članstvo u EU-u. Pozitivan signal da je vlast spremna na smanjenje javnog sektora trebala bi u 2013. poslati planirana privatizacija u financijskom sektoru - Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja”, smatra Sanfey. Strategija za Hrvatsku Direktorica EBRD-a za Hrvatsku Zsuzsanna Hargitai najavila je skoro donošenje EBRD-ove strategije za Hrvatsku za razdoblje od 2013. do 2015. kada će EBRD, za projekte u Hrvatskoj osigurati od 200 do 300 milijuna eura godišnje. “EBRD bi trebao podupirati među ostalim i projekte podrške ekonomskom oporavku i rastu, restruk-

turiranju javnih usluga koje nude Hrvatska pošta ili Hrvatska željeznica, kao i njihovoj komercijalizaciji”, istaknula je Zsuzsanna Hargitai. Prema Tranzicijskom izvještaju, sve promatrane zemlje već su četiri godine u sjeni ekonomske krize. Sve su regije osjetljive zbog ostataka prethodnih kriza i pretkriznog vremena u kojem su se zaduživale, duga koji je u stranim valutama kao i ovisnosti o eurozoni. Izvještaj analizira i važnost ekonomskog integriranja te stvaranja novih paneuropskih institucija. U svim tranzicijskim zemljama gospodarski rast je oslabio, a procjene govore kako neće brzo doći do promjene trendova. No dobra je stvar što se reforme u zemljama nastavljaju i napredak je u pojedinim područjima već vidljiv. Donositelji odluka su i dalje odlučni u provedbi tržišnih principa i ja-

čanju konkurentnosti. U međuvremenu su Rusija i Crna Gora ušle u Svjetsku trgovinsku organizaciju što je ojačalo trgovinsku suradnju. No još uvijek u mnogim zemljama nema znakova velikih promjena koje će osigurati visok rast sukladno dugoročnom gospodarskom potencijalu. Problemi u eurozoni Najviše problema u reformama ima u zemljama Srednje Azije, nekadašnjim članicama Sovjetskog Saveza, no rupa u napretku ima i u zemljama Srednje i Istočne Europe. Prema ovom izvještaju, Bugarska i Rumunjska su odlučile zaustaviti reforme energetskog sektora, isto je napravljeno i u Kazahstanu, a usporavanje se događa i u Rumunjskoj. U svim tim slučajevima riječ je o većem uplitanju države u sektor i smanjenju tržišnih principa. Veći napredak napravljen je u financijskom sek-

Dobra je stvar što se reforme u zemljama nastavljaju i napredak je u pojedinim područjima već vidljiv smanjuju konkurentnost. Kriza eurozone učinila je njenu najveću prednost - visoku integriranost - u veliku manu, pa se problemi prelijevaju u sve dijelove zone. No prijedlozi jače integracije institucija mogli bi pomoći. U EBRD-u smatraju kako će unija bankarskog sustava eurozone pomoći bankarima u pojedinim državama. Isto tako, zaključuje se u Tranzicijskom izvještaju, veliku korist mogu očekivati i žitelji nove carinske unije Bjelorusije, Kazahstana i Rusije, koja će olakšati poslovanje mnogim poduzetnicima u tim područjima.


19

www.privredni.hr Broj 3757, 10. prosinca 2012.

( 80 mil kn

ukupna vrijednost investicije

Nova Vupikova pretovarna luka na Dunavu

Prava vrijednost ove luke vidjet će se tek kad uđemo u EU Novi lučki kompleks nalazi se točno na sredini plovnog puta Dunava od početka kanala Rajna-Majna na zapadu do luke Constanta na istoku Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

V

ukovarski Vupik, ali i hrvatska poljoprivreda i prehrambena industrija, od proteklog je tjedna bogatiji za jedan posebno vrijedan gospodarski objekt: pretovarnu luku za utovar i istovar žitarica i uljarica na dunavskoj obali u Vukovaru. “Ova investicija vrijedna 80 milijuna kuna svojevrsna je kruna trogodišnjih ulaganja u Vupik otkako je Agrokor početkom 2010. kupio taj tada ozbiljno posrnuli kombinat”, kaže Davor Bošnjaković, direktor Vupika. “Umjesto da na temelju ugovorne obveze u roku od pet godina uloži 430 milijuna, Agrokorove investicije u Vupik u samo tri godine dostigle su 530 milijuna kuna. Osim ove

investicije u pretovarnu luku i prateću infrastrukturu, investirano je u razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje, uređenje zemljišta, poljoprivrednu mehanizaciju, sustave navodnjavanja i povrtlarsku proizvodnju. Time su stvoreni uvjeti za proizvodnju proizvoda više dodane vrijednosti. Značajnim ulaganjima u stočarstvo izgrađene su nove svinjogojske

farme, obnovljene su tri farme muznih krava te farma tovne junadi. Investirano je u vinograde i turističke sadržaje, a obnovljen je i vinski podrum u Vupiku”, objasnio je Bošnjaković dodajući kako su time stvoreni daljnji potencijali za rast kompanije. Izgradnjom utovarnopretovarnog riječnog terminala te obnovom silosa kapaciteta 47.000 tona,

kao i željezničkog kolosijeka, potpuno su valorizirani potencijali za pretovar svih vrsta poljoprivrednih burzovnih roba. Sve automatizirano “Stjecanjem prava poslovanja na Dunavu Vupik je stvorio predispozicije za uspješno poslovanje u međunarodnom riječnom prometu u sljedećem razdoblju, a od samog počet-

ka rada pokazan je interes za cjelokupne kapacitete luke”, rekao je Mario Talajić, direktor Agrokor trgovine, dodajući kako će puni potencijal ovog važnog logističkog punkta na Dunavu doći do izražaja ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. To više jer taj se kompleks nalazi točno na sredini plovnog puta Dunava od početka kanala Rajna-Majna na zapadu do luke Constanta na istoku. Tehnološki najsuvremeniji utovarno-pretovarni terminal proizvela je tvrtka Bühler iz Švicarske, a namijenjen je za pretovar žitarica, uljarica i ostalih sipkih materijala uključujući i umjetno gnojivo. Sastoji se od riječnog privezišta dužine 205 metara, osposobljenog za prihvat riječnih brodova i barži do 3000 tona nosivosti. Utovar i istovar brodova i barži moguć je 24 sata dnevno, te je

u potpunosti automatiziran. Terminal je kompletno povezan sa silosom i utovarno-istovarnim kapacitetima na željeznici, kao i s kamionskim kapacitetima. Velika fleksibilnost i dobra međusobna povezanost

Utovar i istovar brodova i barži moguć je 24 sata dnevno osiguravaju mogućnost pretovara sipkih materijala kapacitetom od 200 t/h u svim smjerovima: iz kamiona, željezničkih vagona i brodova u silos i obratno, a moguće je i direktno pretovaranje iz jednog transportnog sredstva u drugo. Svi sustavi su opremljeni najmodernijim uređajima za očuvanje okoliša, a posebno se vodila briga o sigurnosti rada na terminalu.

ŽUPANIJSKA KOMORA VUKOVAR

Najuspješnije tvrtke Sladorana, Agro-Tovarnik i Šišarka Tvornica šećera Sladorana iz Županje, poljoprivredna tvrtka AgroTovarnik iz Tovarnika te proizvođač peleta Šišarka iz Štitara kod Županje najuspješnije su tri tvrtke s područja Vukovarsko-srijemske županije. Na temelju čak 18 kriterija vezanih uz rezultate poslovanja u 2011. godini od dvadesetak nominiranih tvrtki Gospodarsko vijeće Hrvatske gospodarske komore-Žu-

panijske komore Vukovar odabralo je tri spomenute. Priznanja najuspješnijim tvrtkama uručili su župan vukovarsko-srijemski Božo Galić i predsjednica HGK-ŽK Vukovar Vinka Ivanković. Priznanja u svojim kategorijama (velika, srednja i mala tvrtka) za Sladoranu je primio predsjednik Uprave Luka Burilović, za Agro-Tovarnik direktor Miroslav Knežević, a za Šišarku direktor Ivan Ćošković.

“Usprkos recesiji i krizi koje traju još od 2008. godine to su tvrtke koje su ne samo zadržale, nego i povećale proizvodnju i zadržale zaposlene. Pri tome

i dalje svake godine ulažu u tehnološko moderniziranje, prilagođavaju se tržištu i pripremaju za skoro poslovanje u uvjetima zajedničkog tržišta Eu-

ropske unije”, izjavila je Vinka Ivanković dodajući kako nije slučajno što su najuspješnije tvrtke ove županije one koje se bave poljoprivrednom i drvnom djelatnošću. Iako županjska Sladorana već nekoliko posljednjih godina dobiva ovo priznanje, Luka Burilović je istaknuo kako im je to čast, osobito u ovim kriznim vremenima kada je teško poslovati. “K tome, ova 2012. go-

dina još je teža od prošle, ali ustrajali smo u politici ulaganja jer se bez toga teško može očekivati povećanje konkurentnosti, posebno nakon ulaska Hrvatske u EU”, zaključio je Burilović. Posebna priznanja uručena su tvrtkama koje uspješno posluju 20 i više godina, među kojima je sa 90 godina kontinuiranog djelovanja najdugovječnija tvrtka Dilj iz Vinkovaca. (S.S.)


20 EUROGLAS *vijesti Recikliranje odjeće uz naknadu Švedski proizvođač odjeće H&M pokrenut će inicijativu recikliranja stare odjeće u svih 48 država u svijetu u kojima posluje. Tvrtka je, naime, priopćila kako je prihvatljiv svaki komad odjeće, bez obzira o kojem je proizvođaču riječ. Nije važno ni u kakvu je stanju stara odjeća koju kupci trebaju proslijediti H&M-u, a ne baciti u smeće. Za svaku vreću koju donesu kupci će od H&M-a dobiti bon. Pilot-projekt recikliranja odjeće ova je tvrtka već provela 2011. godine u Švedskoj. Ukidanje jedinstvene porezne stope Bogati građani i tvrtke u Slovačkoj iduće godine plaćat će veće poreze. Ta je zemlja, naime, odlučila ukinuti jedinstvenu stopu u iznosu od 19 posto koja je bila uvedena 2004. godine. Tamošnji je parlament stoga prošli tjedan uvećao stopu poreza na dobit na 23 posto. K tomu, oni građani koji imaju primanja veća od 3300 eura mjesečno, plaćat će porez na dohodak u iznosu od 25 posto. Građani s nižim primanjima i dalje će plaćati porez u iznosu od 19 posto, dok će neki političari, uključujući predsjednika, plaćati dodatnih pet posto poreza na plaće. Sve manje štetnih kemikalija Europa je ostvarila značajan napredak u ukidanju proizvodnje i korištenja kemikalija koje oštećuju ozonski sloj, ističe se u izvješću Europske agencije za okoliš (EEA). To je, među ostalim, rezultat pot-

pisivanja Montrealskog protokola iz 1987. godine, koji je dio Bečke konvencije za zaštitu ozonskog omotača i kojim su vlade dogovorile smanjenje proizvodnje i potrošnje tvari koje oštećuju ozon.

Privredni vjesnik Broj 3757, 10. prosinca 2012.

( 4,4 mlrd € državnih poticaja potrošeno na klastere od 2004. do sada

Na francuski način

Previše klastera ipak škodi Dugoročnije i bez ozbiljnih reformi, Francuska jest zemlja u problemima, a sudeći prema tvrdnjama stručnjaka iz francuskog Instituta za poduzetništvo, ne pomaže joj ni nabujala a neučinkovita klasterizacija na koju se troši previše proračunskih sredstava Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

K

lasterizacija u Francuskoj nije dala željene rezultate, projekt stvaranja “osovina izvrsnosti” je od 2004. godine do danas konzumirao 4,4 milijarde eura državnih poticaja proizvevši svega 1,5 posto u Francuskoj patentiranih otkrića i stvorivši samo pet posto tvrtki koje se smatraju inovativnima - sve to uz potrošnju 4,4 posto svih sredstava ubačenih u istraživanje i razvoj. Osnovna je ideja francuske klasterizacije bila okupiti tvrtke, istraživačke institute i sveučilišta koncentirane na razvoj određene privredne grane na definiranom prostoru, uglavnom na regionalnoj razini. Regionalni je princip zadovoljen, ali je koncentracija kvalitete i stučnosti za razvijanje projekata propustila zadovoljiti velika očekivanja. U projektima nisu okupljeni svi koji bi mogli dati doprinos, ne najveće tvrtke, ne svi istraživački instituti, čak ih i ulagači zaobilaze. Klasteri su centralizirani. Nisu osposobljeni pružati pune usluge, nemaju marketinga niti implementacije novih poslovih modela. Rezultat: domaće tvrtke gube na konkurentnosti. To je nalaz Instituta za poduzetništvo. Francuski think tank obradio je fenomen klastera, složio se da je

koncept i te kako upotrebljiv ali – uz zamjetnije korekcije u pristupu, taktici i angažmanu potencijalnih tvrtki unutar klastera i smanjivanje upliva države u krojenje politike. Taj element je u Francuskoj, zemlji naglašene centralizacije, i te kako značajan. Slaba isplativost Razlozi manjkavih rezultata mahom su u suzdržanosti velikih tvrtki, tvrde eksperti Instituta za poduzetništvo. Francuska nema šanse dobiti ovu bitku za kvalitetu i konkurentnost sve dok veliki ozbiljno ne uđu u klastere. Trenutačno najveće francuske tvrtke, one koje pronose ime zemlje širom svijeta u izgradnji nuklearki, zrako-

Njemačka je organizirala 15 klastera, Finska šest, a Francuska čak 71 klaster plova, pruga, brodova, u poljoprivredi, prehrambenoj industriji ili industriji lijekova, i za čije interese lobira državni aparat, od predsjednika Republike naniže, slabo su se okoristile klasterima. Samo 10 posto ustvrdilo je da im se klasterizacija isplatila. Veliki su u Francuskoj zaista veliki: oni u istraživanju i razvoju participiraju sa 62 posto sredstava ostvarujući više od polovine naci-

onalnog izvoza. “Želimo li uspješne klastere, nužno je u njihovo djelovanje što je moguće prije i više ubaciti najveće nacionalne kompanije, dobiti raspon usluga klastera prilagođen potrebama velikih, ali i njihovoj snažnoj orijentaciji na svjetska tržišta”, ističe Institut za poduzetništvo stavljajući ulazak velikih u “osovine izvrsnosti” kao najvažniju od tri preporuke za revitalizaciju klastera i njihov viši unos u ekonomski razvoj. Velike tvrtke posjeduju ključna znanja i vještine, tako da će ulaganja dati ploda tek sa zamjetnijim integriranjem velikih u nacionalni sustav klastera, istovremeno povećavajući produktivnost svih partnera. Klasteri moraju proširiti kapacitete, postati veći, moćniji. I, s druge strane, malobrojniji i više koncentrirani na propulzivna područja ekonomskog rasta, upozoravaju

eksperti Instituta za poduzetništvo. Na rubu recesije Francuska zaista mora iskoristiti potencijale s obzirom na posustalu ekonomiju koja se vrti oko nultog rasta, na samom rubu recesije. Brojke su nešto iznad prosjeka EUa: službeni rast BDP-a u ovoj godini u drugoj po veličini ekonomiji EU-a projiciran je na simboličnih 0,2 posto, dogodine za nijansu više, 0,4 posto te 1,2 posto u 2014. godini. U negativnome je Francuska bila samo dvije prve krizne godine, s padom BDP-a od 0,1 u 2008. i 3,1 posto godinu kasnije. Nezaposlenost joj je na razini EU27, 10,7 posto, postotak manje od prosjeka eurozone. Dugoročnije i bez ozbiljnih reformi, Francuska jest zemlja u problemima, između ostaloga to je i razlog nedavnog sniženja

rejtinga europskog stabilizacijskog fonda, budući da se nervozni financijaši zasta plaše da bi nakon žestokih potresa s malima mogao uslijediti spektakularan tresak golemog francuskog gospodarstva. Koliko je ekonomski oporavak u centru interesa vlade pokazuje i to što postoji pozicija ministra za produktivni oporavak tu dužnost obavlja Arnaud Montebourg. Drugi recept za jačanje klastera je privlačenje privatnih ulagača. Francuzi se uspoređuju sa susjedima preko Rajne: u klasterima Francuske je trećina, a Njemačke polovina privatnog kapitala. Problem je i u broju. Njemačka je organizirala 15 klastera, Finska šest, Francuska čak 71! Institut tvrdi da je to previše, pogotovo zato što je od 85 tehnologija budućnosti samo njih 13 primjereno obuhvaćeno klasterizacijom. Optimalan broj osovina izvrsnosti u Francuskoj ne prelazi 15 - ukoliko se koncentriraju na područja aktivnosti s najvećim potencijalom, dakle od kojih će domaća ekonomija izvući najviše koristi. Previše klastera je i rasipanje proračunskih sredstava. U slučaju da nije dostignuta jasna poslovna orijentacija prema inovacijama, klaster neće ispuniti svoju osnovnu funkciju poticanja gospodarskog rasta.


21

www.privredni.hr Broj 3757, 10. prosinca 2012.

( oko 2500 zaposlenih u OECD-u, uglavnom stručnjaka

( po 250 publikacija objavljuje OECD godišnje

Kada će Hrvatska postati jedna od zemalja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj

Hrvatska u OECD-u? Da, jednoga dana Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova formalno ubraja članstvo u OECD-u među strateške ciljeve vanjske politike. Stoga su u tijeku inicijalne konzultacije MVEP-a i OECD-a sa svrhom “postavljanja čvrstih temelja buduće suradnje” Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

N

eke od 34 članica OECD-a (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj) su i Kanada, Čile, Češka, Estonija, Norveška, Nizozemska, Australija, SAD, Poljska, Slovenija, a Hrvatske, naravno, nema. Nije ni među kandidatima. Bila je aktivna, dok je ta inicijativa trajala i dok je za nju bilo potrebe, i u panelu za pitanja brodogradnje. Povremeno se pojavljuje u nekim aktivnostima ove organizacije za “promociju politika koje će unaprijediti ekonomsku i socijalnu dobrobit”, odnosno “foruma u kojem vlade mogu surađivati dijeleći iskustva i tražeći rješenja za zajedničke probleme”. U članku 1. Konvencije OECDa decidirano se ističe da bi članice trebale pridonositi zdravom ekonomskom rastu u članicama i nečlanicama u procesu ekonomskog razvoja. Kada će i hoće li Hrvatska u OECD? Ministarstvo vanjskih i europskih poslova formalno ubraja članstvo u OECDu među strateške ciljeve vanjske politike. U pisanom odgovoru objašnjeno je da “vodeći se tim ciljem, Hrvatska - a prije svega Ministarstvo vanjskih i europskih poslova - intenzivno radi na tome da ojača suradnju i ispuni potrebne uvjete za

članstvo”. Stoga su u tijeku inicijalne konzultacije MVEP-a i OECD-a sa svrhom “postavljanja čvrstih temelja buduće suradnje”. To se neće dogoditi preko noći, i MVEP podsjeća da je riječ o “složenom i dugotrajnom procesu” u kojem postupak od podnošenja formalnog zahtjeva do suglasnosti članica OECD-a i konačne odluke Vijeća OECD-a može potrajati i duže od desetljeća. Slove-

potom međusobnom provjerom članica, uglavnom na razini odbora. Ovakav rad često producira standarde koje će članice – ali i zainteresirani – rado aplicirati, poput sustava oporezivanja u bilateralnim sporazumima.

OECD se sada bavi pitanjem kako vratiti povjerenje država i vlada u tržišta novca, u tvrtke i institucije

nija je potrošila punih 14 godina. “Postupak se temelji na procjeni sposobnosti svake pojedine zemlje da zadovolji stroge standarde i prihvati acquis OECDa”, zaključuju informaciju u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Analitičari i analize OECD je osnovan 1961. godine, sa sjedištem u Parizu i budžetom od 347 milijuna eura iz kojeg se financira rad oko 2500 zaposlenih, mahom visokostručnih ljudi i izdavanje 250 publikacija godišnje. Najnovije su publikacije analiza članice Slovačke,

nedavno promovirana u Bratislavi, te pregled matrica regionalnog razvoja. OECD se u radu vodi namjerom osmišljavanja i preporučivanja politika koje će “učiniti boljima živote običnih ljudi”. Nije fraza, sva iskustva izvlače se iz svakodnevice, uspoređuju se prakse i rezultati. OECD intenzivno surađuje sa sindikatima i poslovnom zajednicom i rado će participirati u projektima civilnog društva. Pomaže vladama u rasplitanju bitnih pitanja, a ovog trenutka aktualno je pitanje kako vratiti povjerenje država i vlada u tržišta novca, u

tvrtke, institucije, i obratno. Naglasak se stavlja na efikasnije upravljanje na svim razinama političkog i poslovnog života. Vladama se savjetuje kako vratiti stabilnost javnim financijama – ali na temelju održivog rasta. Uporedo s tim OECD intenzivno razmatra opcije za podlogu rastu – inovacije, aspekte zelene ekonomije, razvoj novih ekonomija. U ovom kontekstu značajan dio OECD-ovih aktivnosti otpada na dizanje produktivnosti kroz edukaciju, doškolovanje i cjeloživotno uvježbavanje radne snage za “poslove sutrašnjice”.

Pri tome se OECDovi stručnjaci ne libe suprotstaviti konvencionalnim stavovima. Oni, vole se hvaliti u OECD-u, opsesivno čuvaju profesionalni integritet i neovisnost, potiču rasprave svih vrsta, drže se činjenica i dokaza. Organizacija raspolaže ogromnom bazom podataka, razvila je opsežan monitoring članica i prostora izvan OECD-ova 34-članog društva; sve je to podloga specifičnom stilu rada koji počinje od brda informacija, nastavlja se analizom, diskusijama, a završava donošenjem odluka i preporuka te provedbom i

Rusija u obradi Proširenje se događa i u OECD-u, dugo je, kompleksno i - da upotrijebimo terminologiju EU-a - s ograničenim apsorpcijskim kapacitetima zbog čega je teško istovremeno prihvatiti veći broj zemalja. Kandidati se detaljno pretresaju. Sama procedura proširenja kojom će, valjda, prolaziti i Hrvatska, počinje pozivom OECD-ovog Vijeća glavnom tajniku (trenutačno Angel Gurria) da otvori raspravu s kandidatima koje je odabralo Vijeće. Između zahtjeva za primanje i odluke Vijeća mogu proći godine. Kao i u EU-u, cilj je dijaloga politička konvergencija. Kandidate procjenuju ekspertni odbori. Procedura se odvija prema smjernicama pristupanja s detaljnim uputama i mjerilima (benchmarks). U 2007. godini su u proces ubačeni Čile, Estonija, Izrael, Rusija i Slovenija, iste su godine dobili smjernice, da bi na samom kraju 2009. godine Vijeće OECD-a pozvalo u članstvo Čile, a dogodine Estoniju, Izrael i Sloveniju. Rusija je još u obradi.


22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Pad stranih ulaganja Prema podacima Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, izravna strana ulaganja na razini države u prvom polugodištu iznosila su 50,3 milijuna konvertibilnih maraka što znači da su za čak 73,8 posto manja u odnosu na isto razdoblje lani. Najveći investitori su Argeta (sa 13,44 milijuna KM) te Sisecam-Soda i NLB Leasing, te tvrtke Mliječni put i Emona. Najveće povlačenje kapitala, od 45,48 milijuna KM, registrirano je u slučaju Hypo Alpe-Adria-Banka. Tvornica metala u srcu drvne industrije U Zavidovićima, predratnom srcu drvne industrije BiH, do kraja godine bit će puštena u probni rad Tvornica za proizvodnju metalnih proizvoda Cividale BiH u vlasništvu istoimene talijanske kompanije. Do sada je u izgradnju tvornice i montažu opreme investirano pet milijuna KM i 1,57 milijuna eura. U prvoj fazi posao će dobiti 135 radnika, a kasnije još toliko. Sva proizvodnja ima sigurnog inozemnog kupca za narednih 15 godina. Milijun garnitura iz Preventa Prevent grupacija BiH je dvadesetak dana prije roka okončala godišnji plan za 2012. godinu proizvodnjom i izvozom

milijun garnitura autopresvlaka. Prevent je već godinama među pet najvećih BiH izvoznika, a najveći njegovi kupci su Volkswagen, Audi, Škoda, Seat, Porsche te BMW i Renault. Od osnivanja Prevent grupacije BiH 1999. godine u prosjeku je svaki dan otvarano jedno radno mjesto i do danas je u grupaciji zaposleno 5200 radnika. Ove godine pokrenuta je i proizvodnja autopresvlaka za najnoviji tip Golfa-7 u Goraždu.

Privredni vjesnik Broj 3757, 10. prosinca 2012.

( oko 8 mlrd KM

iznosit će vanjskotrgovinski deficit BiH u 2012.

Bosna i Hercegovina ponovo u recesiji

Kraj godine “u crvenom” Prema zadnjim podacima 688.000 sretnika s radnom knjižicom hrani 548.000 nezaposlenih i oko 400.000 umirovljenika. Ali ni ti podaci nisu točni jer među zaposlenima pola je onih na budžetskim jaslama, a mnogim radnicima u proizvodnji plaće i doprinosi kasne nekoliko mjeseci Zdravko Latal latal@privredni.hr

S

lužbeno nije potvrđeno da je Bosna i Hercegovina u recesiji, ali službeni pokazatelji to bez svake sumnje potvrđuju. Agencija za statistiku BiH registrirala je u proteklih 10 mjeseci negativne trendove industrijske proizvodnje, a u listopadu je na godišnjoj razini taj pad iznosio 5,3 posto. U tom je razdoblju zabilježen pad izvoza od 3,7 posto i rekordan trgovinski deficit od 6,3 milijarde konvertibilnih maraka. Ako se nastave takva negativna kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni do kraja godine, BiH će zabilježiti najveći poslijeratni deficit od oko osam milijardi KM, ili oko četri milijarde eura, što će se bez ikakve sumnje odraziti i na pad deviznih rezervi Centralne banke BiH. Uz to, vanjski dug zemlje na kraju prvog polugodišta iznosio je 6,7 milijardi KM, što je na godišnjoj razini povećanje od 11,3 posto, odnosno za 1,8 milijardi KM. Država je u proračunu za iduću godinu predvidjela 343,5 milijuna KM za servisiranje vanjskog duga, a srpski entitet oko 400 milijuna KM. Dodatno zaduženje države Koliki je sada na kraju godine taj dug, nije priopćeno, ali je očito da je dosta veći. Naime, u zadnjih šest mjeseci država se dodatno zadužila kod europskih banaka za ubrzanu gradnju koridora V.c, ali i

drugih autocesta, te obnovu željezničkog prometa. Novim stand-by aranžmanom BiH se kod MMF-a zadužila za još 400 milijuna eura. Istini za volju, do sad je povučen samo manji dio tog kredita, ali ne za potrebe gospodarstva,

Ekonomski analitičari strahuju da će iduća godina biti mnogo teža od ove nego isključivo za vraćanje starih dugova MMF-u, a dijelom i za krpanje proračunskih rupa. Ovu godinu BiH će završiti “u crvenom”. A za to, uz politički kolaps koji vlada, krivo je i mnoštvo problema s kojima se suočava eurozona i globalna kriza u svijetu. Potražnja je na svjetskim tržištima pala, pa tako i za bosanskohercegovačkim proizvodima, primjerice za aluminijem, proizvodima automobilske industri-

je, koksom, željezom, cementom, namještajem... Uz sve te vanjske i unutrašnjopolitičke probleme nikad kao ove godine BiH nije imala toliko milijuna KM šteta uzrokovanih katastrofalnim nepogodama, posebice u poljoprivredi i transportu. Prvo su sniježni nanosi paralizirali zemlju, na proljeće su se dogodile velike poplave, a onda su nezapamćena suša i požari završili posao. Vlasti države, bolje rečeno njenih dvaju entiteta, na te probleme nisu reagirale konkretnim mjerama podrške poljoprivrednicima i privrednicima, te je na stotine tvrtki zatvoreno, dok su tisuće ljudi ostale bez posla. Prema zadnjim podacima 688.000 sretnika s radnom knjižicom hrani 548.000 nezaposlenih i oko 400.000 umirovljenika. Ali ni ti podaci nisu točni jer među zaposlenima pola je onih na budžetskim jaslama, a nije mali broj radnika u proizvodnji kojima plaće i dopri-

nosi kasne i po nekoliko mjeseci. Paradoksalan je podatak iz zdravstva u srpskom entitetu da oko 80 posto liječnika, medicinskih sestara i drugog osoblja mjesecima nemaju ovjerene zdravstvene knjižice i službeno se ne mogu liječiti u ustanovama u kojima rade. Zapravo liječe se, ali - na crno. Poboljšanje tek 2014. Prije dva mjeseca Michael Müeller, direktor Raiffeisen Banka BiH, izjavio je medijima da se zemlja nalazi u recesiji, a ni njegove prognoze za narednu godinu nisu optimistične. Sve ono što se događa ekonomijama u okruženju i EU-u, odražava se i na gospodarstvo u BiH. Politička situacija na domaćoj sceni, također, uvelike utječe na kreditni rejting zemlje, inozemne investicije i povlačenje kapitala. Ekonomska i politička situacija u zemlji, po Mülleru, dovela je do toga da su u bankama povećani rizici, što za so-

bom povlači povećanje cijene kapitala i teži pristup njegovim izvorima. Povećan je i postotak nenaplativih potraživanja. Ove je godine tih loših kredita oko 12,6 posto, dok ih je lani bilo 11,4 posto. Slične analize stižu i iz UniCredita čiji analitičari procjenjuju da će u usporedbi s prethodnom godinom pad BDP-a iznositi oko 0,9 posto. Ekonomski analitičari ne gaje optimizam da će naredna godina biti bolja. Štoviše, strahuju da će biti i mnogo teža, a neki od njih upozoravaju na grčki sindrom, s tom razlikom što EU neće dozvoliti Grčkoj da bankrotira. Peter Sanfey, jedan od vodećih stručnjaka EBRD-a, očekuje da će iduće godine ekonomski oporavak ove regije i BiH biti veoma ograničen, da se poboljšanje može očekivati u najboljem slučaju 2014. godine, prvo u eurozoni i u svijetu, što će se potom odraziti i na gospodarske trendove u BiH.


23

www.privredni.hr Broj 3757, 10. prosinca 2012.

( 100 mil € ( 13.000 prihod Rika ove godine

izvoznih tvrtki u Sloveniji

PODUZETNIŠTVO NA KUŠNJI

Država Škrabeca ne zanima Znam da su mnogi ljudi u velikoj stisci, ali nas vika i krika neće izbaviti iz krize, rekao je direktor tvrtke Riko uz neizbježni dodatak da svatko mora preuzeti svoj dio odgovornosti Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

T

vrdnju da ga država uopće ne zanima – bogohulnu za vrijeme u kojem sve više poslovnih ljudi pokušava svoje brige objesiti na državni klin – hrabro je prošli tjedan izrekao Janez Škrabec, direktor skupine poduzeća Riko. Znano ime slovenskog gospodarstva završava ovu poslovnu godinu sa 100 milijuna eura prihoda, zahvaljujući dobrim poslovima na starim tržištima Rusije, Bjelorusije i Ukrajine, te mudrom diverzifikacijskom zaštitom od posljedica krize. Riko se u 20 godina dugoj praksi etablirao na tržištima bivšeg Sovjetskog Saveza. Gigante automobilske industrije opskrbljuje

tehnološkom opremom sa Zapada koju nadograđuje nizom vlastitih projektnih rješenja. Važno je balansiranje Istodobno Riko se prepoznatljivim drvenim kućama upisao među referentne ponuđače u Europi, a gradnjom hidrolektrane Sv. Petka u Makedo-

Škrabec ne taji da bankrotiranu Europu još čekaju velika iskušenja niji predstavio se i kao pouzdan partner u energetici. Trenutačno Riku ide najbolje u Sloveniji gdje gradi nekoliko centara za gospodarenje otpadom. “Treba znati balansirati: danas je vitalnije jedno tr-

žište, sutra će to biti neko drugo. Ne dopuštamo da nas kriza baci na sprud. U dobrim vremenima ne ponašamo se rastrošno. Zato u kriznim razdobljima Riko ne reže bonitete zaposlenicima. Treba misliti o svemu i biti spreman na sve eventualnosti”, glasi poslovni kredo skupine Riko, koja sebe vidi u ulozi integratora unutar slovenskog gospodarstva. U Minsku gdje upravo grade velebni hotel Kempinski, a u njegovom sklopu i luksuzno stambeno naselje, slovenska poduzeća dobila su radove u vrijednosti 40 posto od 20 milijuna eura ugovorene cijene. Na pitanje što može država učiniti za gospodarstvo, Škrabec je priznao da ga država u tom pogledu uopće ne zanima, ali bi itekako želio

vidjeti promjene u poduzetničkom razmišljanju. “Znam da su mnogi ljudi u velikoj stisci, ali nas vika i krika neće izbaviti iz krize”, rekao je Škrabec uz neizbježni dodatak da svatko mora preuzeti svoj dio odgovornosti. Spremni na sve “Ne plašimo se loših godina jer smo pripremljeni na sve okolnosti”, izjavio je Škrabec ne tajeći da bankrotiranu Europu još čekaju velika iskušenja. Za ilustraciju stanja navodi da su inženjeri iz Portugala primorani raditi kao najamni radnici u bivšoj koloniji Angoli. Želeći sve dobro Europi Škrabec najavljuje da će se Riko čvršće vezati za zemlje BRIK-a, posebno za tržišta bivšeg Sovjetskog Saveza. “Tamo smo više od 20 godina – zna-

ju nas i žele s nama raditi. Kako mi uzvraćamo? Tako da je postalo sasvim uobičajeno da svi u Riku znaju ruski te da sve više prihvaćaju moje stajalište: želiš li u nekoj zemlji postići uspjeh, moraš se u tu zemlju zaljubiti”, kaže on. Svaki dan Riko živi u preispitivanju novih ideja i boljih rješenja. Na državu ne prebacuje baš ništa – neka i dalje jača Slovensku izvoznu banku, a bilo bi dobro da se i političari zauzmu za stjecanje bolje slovenske bonitetne ocjene. U tome mogu uspjeti samo uz prevladavanje dubokih podjela te uz provedbu bolnih reformi. Škrabec ne želi govoriti kako će Riko izgledati za desetak godina. Od najranijih dana želi da ova tvrtka postane ono što je za Sloveniju bio svojedobno SMELT.

Gazele trče brže od države Gospodarska zbornica iznenadila je javnost podatkom da u Sloveniji djeluje 13.000 izvoznih poduzeća, ali da čak 10.000 takvih poduzeća izvozi samo u države bivše Jugoslavije. BRIK (Brazil, Rusija, Indija i Kina) također su teško dostižna tržišta za slovenske izvoznike. BRIK, naime, apsorbira samo 4,8 posto ukupnog slovenskog izvoza. U tom svjetlu jasnija je težnja Janeza Škrabeca da svoj Riko čvršće

veže na rastuća tržišta koja nemaju problema sličnih onima u staroj Europi. Bez države i njezinog tutorstva snašla se i brzorastuća tvrtka DEWE Soft iz Trbovlja. Ima 30 zaposlenih i očekuje šest milijuna eura prihoda od prodaje u ovoj godini. A prodaju programsku i strojnu opremu te sofisticirane mjerne instrumente. U svoje proizvode ugradili su znanje koje se u međuvremenu opredmetilo u višegodiš-

nje ugovore s tvrtkama kao što su Volvo, General Motors, Autovaz i Loched Martin. Sljedeće godine DS-miniatur iz Trbovlja ide u rusku međunarodnu svemirsku postaju. Dr. Jure Knez, glavni za razvoj tvrtke DEWE Soft, potvrdio je da su osnovali ili osnivaju vlastita poduzeća u SAD-u, Austriji, Njemačkoj, Indiji i Singapuru. Sve to očito ne bi uspjeli da su se (sporoj) državi držali za skute.

*vijesti Ugostitelji ljuti na konkurenciju sa sela Sudionici 5. savjetovanja slovenskih ugostitelja oštro su se usprotivili praksi seoskih turističkih gospodarstava za koja tvrde da sve više djeluju kao nelojalna konkurencija. Ugostitelj Drago Delalut otvoreno im je zamjerio da posluju mimo registarskih blagajni i plaćanja poreza. “Kako se mogu predstavljati kao seoska turistička gospodarstva, a gostima nude Coca-Colu, Fantu i Sprite, prže uvozne lignje i brancine”, žestio se Delalut. Šef Direktorata za turizam Marjan Hribar najavio je da Ministarstvo za poljoprivredu i okoliš priprema uredbu koja će seoskim turističkim gospodarstvima naložiti da prodaju najmanje 30 posto vlastite hrane, 40 posto hrane proizvedene u seoskim gospodarstvima i najviše 30 posto hrane i pića iz trgovine. Alstom ipak ostaje u Šoštanju U slovenskom ministarstvu financija konačno su završene pripreme za potpis jamstvenog ugovora kojim se Termoelektrana Šoštanj ovlašćuje koristiti 440 milijuna eura kredita Europske investicijske banke. Francuski Alstom zaprijetio je da će se povući s gradilišta u Šoštanju nastave li se komplikacije s potvrđivanjem tog ugovora. Švicarska uplata

Švicarska je uplatila u slovenski proračun 440.003 eura poreza na kamate ubranog od slovenskih rezidenata koji drže novac na privatnim računima u Švicarskoj. Od ustegnutog poreza Švicarska zadržava 25 posto, a 75 posto vraća državi iz koje je štediša. Generalni porezni ured u Sloveniji zna da fizičke osobe imaju u inozemstvu 10.420 računa, ali nije ovlašten znati iznose na tim računima.


24 STIL

Privredni vjesnik Broj 3757, 10. prosinca 2012.

( 210 vojnih nekretnina na 84 lokacije

*vijesti Nove Eurolotove linije za Hrvatsku Poljski regionalni zračni prijevoznik Eurolot najavio je uvođenje novih letova prema Hrvatskoj, proširivši svoju ponudu na 12 letova tjedno, i to iz Varšave, Krakowa i Gdanjska za Split, Zadar, Dubrovnik i Rijeku. Takvo povećanje broja letova tijekom turističke sezone potvrđuje da je Hrvatska jedna od najprivlačnijih destinacija za goste iz Poljske.

Specijalistički studij zdravstveni turizam Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu s Medicinskim fakultetom i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci pokrenuo je novi poslijediplomski interdisciplinarni specijalistički studij zdravstvenog turizma. Studij zdravstvenog turizma ustrojen je kao part-time studij koji traje dvije akademske godine, a studenti po završetku stječu naziv sveučilišni specijalist/specijalistica zdravstvenog turizma. ADAC-ova radionica u Rovinju Predstavnici hrvatskog turističkog sektora i njemačkog autokluba ADAC održali su proteklog tjedna sastanak i radionicu u Rovinju. Tom je prigodom ministar turizma Veljko Ostojić naglasio odličnu suradnju s ADAC-om te ponovio dobre rezultate turističkog prometa s njemačkog tržišta. U 10 mjeseci ove godine u ukupnim noćenjima Nijemci su imali udio od 21,63 posto ili gotovo 15 milijuna noćenja, što je 13,5 posto više nego lani. Napomenuo je i kako je Nijemcima važno to što će PDV iznositi pet posto za plovila za sport i razonodu koja se stavljaju u carinski postupak puštanja u slobodan promet do 31. svibnja 2013. godine, a koja su prethodno bila u postupku privremenog uvoza.

evidentirano u službenom popisu iz 2009. godine

Vojni objekti u službi turizma

U prošlosti vojarne, a u budućnosti turistički resorti Dvadesetak neperspektivnih vojnih objekata već se sljedeće godine može obnoviti i prenamijeniti u turističke objekte. Još 38 takvih objekata moglo bi postati turističkim resortima do 2019. godine do kada se trebaju riješiti njihovi imovinsko-pravni odnosi Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

V

elik dio zapuštenih vojnih nekretnina i objekata nalazi se na vrlo atraktivnim lokacijama diljem Hrvatske. Već godinama se govori o tome da se te nekretnine trebaju obnoviti i prenamijeniti kako bi se oplemenio prostor i takvi obnovljeni objekti konačno počeli poslovati. Neki od njih trebali bi postati kampusi, dok preostale treba turistički valorizirati. Dobar primjer za turističku valorizaciju su napušteni vojni objekti u Zadru, na otoku Molatu, u Puli, Umagu te u nekim kontinentalnim mjestima. Nadležnost nad upravljanjem nekih vojnih nekretnina već imaju jedinice lokalne uprave i samouprave. Među njima nalaze se i dva velika vojna kompleksa – KupariSrebreno i Brijuni rivijera koji trebaju postati turistički resorti. U popisu Ministarstva obrane iz 2009. godine evidentirano je 210 vojnih nekretnina koje se nalaze na 84 lokacije. Te su nekretnine proglašene neperspektivnima za vojne djelatnosti. Prije godinu dana Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) preuzela je 85 takvih nekretnina i počela njima upravljati. U AUDIO-u smatraju da se oko 70 posto te imovine treba revitalizirati kroz jedinice lokalne uprave i samouprave, dok će se za preo-

stalih 30 posto izraditi razvojni projekti. Što sve čeka prenamjenu Pomoćnik ministra obrane Viktor Koprivnjak kaže kako se dvadesetak neperspektivnih vojnih objekata uz temeljitu obnovu već sljedeće godine može staviti u funkciju turizma. To su: poslovna zgrada u zagrebačkoj Nazorovoj ulici broj 72 i ekonomija Zdenčina, gospodarstvo Petrovija, vojarna u Barbarigi i skladište Turtijan u Istri, zapovjedništvo i društveni dom na Lošinju te Križ i JAZ I,II i III (skladište i ekonomija) u Zadarskoj županiji. Osim

Nedostatak prostornih planova problem je koji koči i prenamjenu vojnih u turističke objekte toga, prenamjenu čekaju i vojarne Movar kod Ražnja i na sjevernom Žirju, otočićima Koromašni i Zlarinu u Šibensko-kninskoj županiji. U Splitsko-dalmatinskoj županiji nalaze se KUK-1, Gata gospodarstvo, Rt Marinča te Stupište nova pošta, dok se vojarna Maršal Tito na Lastovu, hotel Sirena, dom bivše JNA te kompleks Zvekovica kod Cavtata nalaze u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Govoreći o problemima u prenamjeni svih ne-

perspektivnih vojnih objekata u turističke svrhe, Koprivnjak je istaknuo kako još mnogima nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. Kada bi se to riješilo, do 2019. godine još bi se 38 takvih objekata moglo prenamijeniti u hotele, hostele ili neke druge oblike turističkog smještaja. Vojni objekt koji se nalazi na otočiću Molatu na površini od 28.150 četvornih metara u zoni ugostiteljsko-turističke namjene uskoro bi trebao dobiti turističku funkciju. No, na javni natječaj za obnovu tog objekta raspisan prije dvije godine nitko se nije javio. Za lokaciju Logoron (otok u blizini Tribunja) koja se prostire na 153.918 četvornih metara površine nije pak donesen prostorni plan, što

onemogućava daljnje korake u privatizaciji. Najvažniji su prostorni planovi Kako bi se potaknula i ubrzala prenamjena neperspektivnih vojnih objekata u nešto drugo, 1. rujna ove godine počela je s radom Agencija za investicije i konkurentnost. Njen je cilj sustavna i operativna provedba politike povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Zadaća Agencije je priprema ovakvih gospodarskih projekata za promociju i aplikaciju na javne natječaje kako bi se izabrao najbolji investitor. Do sada su pripremili promotivne materijale za 13 turističkih projekata iz državnog portfelja, među ostalim i za razvojni program Kupari-Srebreno.

Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš rekla je da na razini države prvo treba donijeti prostorni plan Hrvatske kako bismo bili operativni, brži i jednostavniji. “Jedna od vojnih zona mora biti planirana u prostornom planu županije. Nakon toga treba napraviti izmjenu i dopunu županijskog prostornog plana, a tek se poslije dolazi do prostornog plana općina i gradova u kojima se određuje građevinsko područje namijenjeno za turizam”, istaknula je Anka Mrak Taritaš. Dodala je kako se tek nakon toga ide u urbanistički ili detaljni plan uređenja kojim se detaljno razrađuju uvjeti za gradnju i uređenje pojedinih zahvata u prostoru.


HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3757, 10. prosinca 2012.

( više od 150.000 hotela dostupno je u pregledniku tražilice e-Toursa

e-Tours aplikacija

Jednostavno do povoljnog smještaja Analizirajući tržište, autori ove tražilice zaključili su kako postoji prostor za optimizaciju procesa rezervacije kroz online segment ticama bez kamata, kao i virmansko. Aplikacija također podržava i izdavanje računa, te ispis putne dokumentacije.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

T

vrtka e-Tours, specijalizirana za online organizaciju putovanja, razvila je novu aplikaciju koja je dostupna na stranici www.hoteli.com.hr. Aplikacija, tj. tražilica, korisnicima omogućava pretraživanje, rezervaciju i plaćanje smještaja u više od 150.000 hotela u svijetu. Zoran Šašić, direktor e-Toursa, tvrtke koja godišnje sudjeluje u posredovanju putovanja za više od 20.000 putnika, kaže nam kako je tražilica jedinstvena jer osim odabira povoljnog hotel-

skog smještaja korisnicima omogućava ostvarivanje dodatnih ušteda u obliku nagradnih bodova. “Kao izravni popust prilikom rezervacije novog hotelskog smještaja bodove može upotrijebiti korisnik, njegova obitelj,

prijatelji, poslovni suradnici...”, objašnjava Šašić. Postupak pretraživanja, rezervacije i plaćanja smještaja krajnje je pojednostavljen i sveden na svega tri koraka. Korisnici mogu odabrati obročno plaćanje - kreditnim kar-

Harmoniziranje ponude Osiguravanje povoljnog hotelskog smještaja u Hrvatskoj i inozemstvu čini vrlo bitan segment poslovanja e-Toursa, tvrtke koja je osnovana 2001. godine i čiji je većinski vlasnik ubrzo nakon toga postao Iskon. “Analizirajući naše tržište, zaključili smo kako postoji prostor za optimizaciju procesa rezervacije kroz online segment. Integracija aplikacije za online rezervacije hotelskog smještaja lo-

gična je nadogradnja naše vrlo uspješne aplikacije za kupnju zrakoplovnih karata www.aviokarte.com. hr”, naglašava.

Tražilica je logična nadogradnja uspješne aplikacije za kupnju zrakoplovnih karata Razvoj aplikacije, u kojem je sudjelovalo troje ljudi, trajao je nekoliko intenzivnih mjeseci i u cijelosti je financiran iz vlastitih obrtnih sredstava. Najveći izazov tijekom razvoja bio je harmoniziranje ponude hotelskih cijena dobivenih od

različitih izvora podataka. “Naša tražilica, naime, kao rezultat pretraživanja nudi samo najpovoljnije opcije za korisnika”, tvrdi on dodajući kako, prema njemu dostupnim informacijama, trenutačno u Hrvatskoj ne postoji sličan rezervacijski sustav hotelskog smještaja. Šašić kaže kako je na globalnom tržištu konkurencija vrlo velika, ali uvjeren je da na tržištu regije imaju najkvalitetniji poslovni model s vrlo konkurentnim cijenama. U budućnosti, pak, osim prilagodbe web sučelja za mobilne uređaje, u planu je i razvoj aplikacija za sve vodeće mobilne platforme.

HAKOM: raste broj mobilnih usluga, kao i potražnja za širokopojasnim pristupom

Razgovaramo više, a plaćamo manje Na tržištu elektroničkih komunikacija u Hrvatskoj u trećem tromjesečju značajnije promjene zabilježene su kod pokretnih mreža. Naime, sezonski učinak koji taj kvartal izdvaja od ostalih utjecao je na povećanje broja korisnika telefonskih usluga u pokretnoj mreži, povećanje broja odlaznih minuta te prihoda. Tako su se prihodi u trećem kvartalu, u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, povećali za više od 17 posto, dok se broj minuta povećao za oko 9,5 posto. Usporedbom s istim razdobljem

lani vidljivo je smanjenje prihoda za oko četiri posto, uz istovremeno povećanje minuta od gotovo 16 posto. Smanjenje maloprodajnih prihoda od telefonskih usluga u pokretnoj mreži, uz povećanje minuta razgovora na godišnjoj razini, posljedica je tržišne utakmice. Jer, operatori u okviru tarifnih paketa korisnicima sve više nude uključene besplatne minute, što znači da su cijene u prosjeku pale. Suprotno rastu tržišta pokretnih mreža, na tržištu nepokretnih mreža bilježi se pad broja kori-

snika za 5,9 posto u odnosu na treće tromjesečje 2011. godine. Hrvatski Telekom je i dalje zadržao vodeću poziciju s obzirom na ukupan broj korisnika telefonskih usluga u pokretnoj i nepokretnoj mreži. IPTV u porastu Iako se većina prihoda na tržištu trenutačno ostvaruje od telefonskih usluga, proteklo razdoblje obilježila je veća potražnja za korištenjem usluge širokopojasnog pristupa internetu. Utjecaj sezonskog učinka odrazio se i na pristup inter-

netu putem pokretne mreže te je broj priključaka u pokretnim mrežama do-

1.250.827, odnosno više od 29 posto u odnosu na ukupan broj stanovnika.

HT drži vodeću poziciju u ukupnom broju korisnika telefonskih usluga u pokretnoj i nepokretnoj mreži segao 332.695, odnosno 11,6 posto više nego u istom razdoblju lani. Posljedično je povećan i ukupan broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu koji na kraju trećeg tromjesečja iznosi

Operatori danas uobičajeno nude pakete, tj. objedinjene govorne, podatkovne i televizijske usluge. Stoga se može očekivati povećanje broja korisnika paketa, kao i ponuda operatora. Prema

podacima Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) na koncu trećeg kvartala ukupan broj korisnika paketa iznosio je 311.920, što čini više od jedne trećine ukupnog broja priključaka širokopojasnog pristupa internetu. U skladu s ovim trendom raste i broj onih koji koriste uslugu prijenosa televizijskog programa putem interneta uz plaćanje naknade. Konkretno, broj korisnika IPTV-a povećao se za oko jedan posto u odnosu na prethodno tromjesečno razdoblje. (B.O.)


26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

J.K. Rowling Prijevremeni izbori Mozaik knjiga

Kad Barry Fairbrother umre u ranim četrdesetima, gradić Pagford ostaje u šoku. Pagford je naizgled oličenje engleske idile, ali iza tog lijepog pročelja skriva se gradić u ratu. Bogataši u ratu sa siromasima, tinejdžeri u ratu sa svojim roditeljima, žene u ratu s muževima, nastavnici u ratu s učenicima... A prazno mjesto u općinskom vijeću koje ostaje nakon Barryjeve smrti ubrzo postaje katalizator za najveći rat koji je gradić dotad vidio.Tko će pobijediti u izborima prepunim strasti, dvoličnosti i neočekivanih otkrića?

Gilbert Adair A onda više nije bilo nikoga Fraktura

U švicarskom gradiću Meiringenu ubijen je kontroverzni pisac Gustav Slavenski koji je svojim antiameričkim djelima zaslužio fetvu radikalnih domoljuba s druge strane oceana. No nema sumnje da će zločin, počinjen na prilično živopisan način, biti detaljno istražen, jer osim visokog dužnosnika Interpola i dvojice britanskih obavještajaca u Meiringenu se zatekla i pomalo kontroverzna autorica krimića Evadne Mount. Ta živopisna gospođa usto dobiva i priliku za obračun s neodgovornim piscem Gilbertom Adairom...

Drago Jančar Noćas sam je vidio Meandarmedia

Ovo je roman o nekoliko godina života i tajanstvenom nestanku Veronike Zarnik, mlade žene iz ljubljanskoga građanskog društva, koju je u se uvukao vrtlog nemirne povijesti. Pet likova govori o njoj, a svaki od njih i o sebi i uzburkanom vremenu pred Drugi svjetski rat i tijekom njega. O vremenu koje je kao moloh gutalo ne samo sudionike povijesnih događaja, nego i ljude koji su živjeli na rubu burnog događanja.

Robert Harris Imperium

Vuković&Runjić

Stari Rim vrvi ambicioznim i bezobzirnim ljudima. Nitko od njih nije briljantan kao Marko Ciceron. Mladi odvjetnik u usponu, uz potporu pronicljive žene odluči sve staviti na kocku u jednoj od najdramatičnijih sudskih parnica svih vremena. Dobije li spor, postat će konzul; izgubi li – s njim je svršeno. Međunarodno priznat i hvaljen zbog pripovjedne živosti i povijesne preciznosti, ovaj roman veličanstvena je priča o vječnoj borbi za moć i nenadanoj propasti cijelog jednog društva.

Privredni vjesnik Broj 3757, 10. prosinca 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Proizvodi iz Meksika

Hungamex, Szeged, Mađarska. Tvrtka je europska podružnica nekoliko meksičkih tvrtki i predstavlja meksičke proizvode europskom tržištu. Tvrtka nudi: Mole umak (chileajo), Chocolate chococrio, čokoladni napitak u tabletama s okusima cimeta i badema, napitak od limete u prahu. Kontakt: Edit Kucsera, hungamex@ prodigy.net.mx. Elektronički uređaji

Prehrambeni proizvodi

Tommade Electronic, Shenzhen, Kina, www. tommade.com. Tvrtka nudi visokokvalitetne proizvode i odlične prodajne usluge. Asortiman proizvoda uključuje multimedijske zvučnike, kućišta, napajanja, čitače kartica, USB PCI kartice, TV kartice... Kontakt: sharon@tommade.com, +86 755 33300955, +86 13632920420. Odjeća i proizvodi od metala

Spoldzielnia Zgoda, Lancut, Poljska, www.si-zgoda.pl. Zadruga osoba s invaliditetom Zgoda bavi se proizvodnjom odjeće i proizvoda od metala. Gotovo 100 posto proizvedene odjeće isporučuje se inozemnim klijentima. Zadruga obuhvaća širok asortiman proizvoda: nastavci/metlice od nehrđajućeg čelika za štapne miksere, plastični umeci

Proficentar, Novi Sad, Srbija. Tvrtka želi trgovati žitaricama, pšeničnim brašnom, voćem i povrćem. Nude i usluge zastupanja i posredovanja u trgovini tim proizvodima. Kontakt: Vladislava Štimac, stimac@neobee.net, +381 64 9604294.

www.elconpp.hr. Tvrtka se bavi preradom jaja. Izvozi jaja u prahu, žumanjak u prahu i bjelanjak u prahu. Zainteresirana je za uvoz jaja za preradu. Kontakt: Zrinka Borovec Poslek, epp.komercijala@elcon.htnet.hr, +385 49 463144 Metalni proizvodi

Lož Metalpres, Plešce, www.loz-metalpres.hr. Tvrtka traži kupce za svoj proizvodni program: sifoni za sudopere i kupaonice, krovni prozori i tavanske stepenice. Traži poslovnog partnera, proizvođača sudopera, radi zajedničkog razvoja i plasiranja sifona. Nudi slobodne kapacitete za strojnu obradu limova (štancanje, savijanje, varenje) te izradu raznih metalnih proizvoda. Kontakt: Zoran Kuzele, zoran. kuzele@loz-metalpres.hr, +385 51 825122, +385 98 568816.

Kozmetički proizvodi

BluxCosmetic, Trzciana, Poljska, www.blux.eu. Tvrtka je proizvođač sredstava za čišćenje automobila i kućanstva te kozmetike. U njihovoj ponudi nalazi se više od 150 proizvoda koje izvoze u 30 različitih zemalja. Zainteresirani su za suradnju s hrvatskim tvrtkama koje se bave uvozom i distribucijom tih proizvoda. Kontakt: Ewa Rokicka, export@blux.com.pl, +48 17 8551474. Jaja

Elcon prehrambeni proizvodi, Zlatar Bistrica,

Organsko mineralni supstrati

Agro-Hoblaj, Mursko Središće. Tvrtka je registrirana za proizvodnju organsko mineralnih supstrata i poboljšivača tla. Traži komercijalnog predstavnika i distributera svojih proizvoda. Kontakt: Maja Hoblaj, maja.hoblaj@ck.t-com.hr, +385 40 543442.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Osobna računala

Hrvatska narodna banka nabavlja osobna računala. Rok dostave ponuda je 28. prosinca.

Kontejneri

Općina Lokvičići nabavlja 40 kontejnera. Rok dostave ponuda je 15. prosinca. Peći za grijanje

James Patterson Alex Cross

Uredski namještaj

Od svih psihopata s kojima se Alex Cross do sada suočio – jedan ih po svemu nadmašuje. Alex ga poznaje kao ubojicu svoje žene. Godinama poslije Alex napušta FBI i otvara praksu kao psiholog. No njegov ga bivši partner John Sampson zamoli za uslugu. Riječ je o slučaju serijskog silovatelja u Georgetownu čiji modus operandi uključuje i prijetnje žrtvama užasavajućim fotografijama. Kada tijekom rada na tom slučaju otkrije poveznicu s Marijinom smrću, Crossu se pruži prilika da uhvati ženina ubojicu.

Oprema za spašavanje

Školska knjiga

za mašine za meso, kutije za alat od polipropilena, ladice i elementi za šivaće mašine od umjetnih materijala, dijelovi za automobilsku industriju, odjeća za žene i mlade, jeans odjeća, radne uniforme (vojska, policija i druge službe)... Zainteresirani su za proširenje svoje djelatnosti na hrvatsko tržište i ostvarivanje suradnje s hrvatskim tvrtkama koje su voljne investirati u proizvodnju u Poljskoj. Kontakt: si-zgoda@si-zgoda. pl, +48 17 2254694.

Hrvatske ceste nabavljaju uredski namještaj. Rok dostave ponuda je 27. prosinca. Grad Zagreb nabavlja opremu za spašavanje za potrebe civilne zaštite. Rok dostave ponuda je 3. siječnja.

Hrvatska pošta nabavlja peći za grijanje. Rok dostave ponuda je 20. prosinca.

Poklopci za šahtove i slivne rešetke

Vodovod i kanalizacija Brod nabavlja poklopce za šahtove i slivne rešetke. Rok dostave ponuda je 18. prosinca.

Regija Didaktički materijal

JU za predškolski odgoj i obrazovanje Naše dijete u Tuzli nabavlja didaktički materijal. Rok dostave ponuda je 17. prosinca.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr


27

www.privredni.hr Broj 3757, 10. prosinca 2012.

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

POGLED U SVIJET

Prodaju se poslovne zgrade, farme, stanovi... Dvosobni stan u Zagrebu, površine 49 četvornih metara, vrijednosti 680.700,84 kune, prodaje se na ročištu koje će se održati 11. prosinca u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu Stalna služba u Sisku, F. Hefelea bb, soba 103-104/I., velika sudnica, s početkom u 11 sati. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Početna cijena na licitaciji je 500.000, a jamčevina je 60.000 kuna. Nekretnina se može razgledati po dogovoru na telefon 01/4647 218. Poslovni prostor u prizemlju zgrade u Zagrebu, Vodnikova 8, koji se sastoji od četiri prostorije, prodaje se po cijeni od 500.000 kuna na istom sudu, istoga dana, s početkom u 11.30 sati. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Razgledavanje nekretnine može se dogovoriti na telefone 01/4647 218 i 01/6184 432. Jamčevina je 75.600 kuna. Tvorničko dvorište u gospodarskoj zoni u Vukovaru, površine 971 četvorni metar, oranica površine 5086 četvornih metara, kuća i dvorište površine 888 četvornih metara te kuća, dvorište i oranica, u ulici Priljevo 32, površine 864 četvorna metra, ukupne vrijednosti osam milijuna kuna, prodaju se na ročištu koje će se održati 12. prosinca na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 94/II., ulična zgrada, s početkom u 10.30 sati. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne

prigovore kupca. Nekretnina se ne može prodati ispod iznosa od 4.500.000 kuna, a razgledati se može po dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/476 725. Jamčevina je 10 posto utvrđene vrijednosti i uplaćuje se najkasnije dva dana prije održavanja ročišta. Dvorište, zgrade i livade u Varaždinu, Pavleka Miškine 59, ukupne površine 240.499 četvornih metara, vrijednosti 43.787.322,40 kuna, prodaje se na ročištu koje će se održati 12. prosinca na Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba broj 231/ II., s početkom u 12 sati. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnine koje su predmet prodaje mogu se razgledati svakog radnog dana od 8 do 14 sati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj 091/2010 001. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnina.

Oranica u Varaždinu, površine 8741 četvorni metar, vrijednosti 3.029.480 kuna, prodaje se istoga dana, na istom sudu i u isto vrijeme. Jamčevina je 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine, a razgledavanje se može dogovoriti sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 091/2010 001. Mješaona i skladište stočne hrane te silosi za žito u Demerju, površine 22.734 četvorna metra, vrijedno-

sti 9.500.000 kuna, prodaju se na ročištu koje će se održati 13. prosinca na Trgovačkom sudu u Zagrebu, s početkom u 10 sati. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnine se mogu razgledati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem radnim danom na telefone 01/4555 094 i 098/479 303. Jamčevina je 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Stočna farma s dvije zgrade za stoku, silosima i skladištima u Trnovitici, Bjelovarsko-bilogorska županija, površine 17.206 četvornih metara, vrijednosti 1.100.000 kuna, prodaje se na ročištu koje će se održati 13. prosinca na Trgovačkom sudu u Zagrebu, s početkom u 9.30 sati. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Razgledavanje se može dogovoriti sa stečajnim upraviteljem radnim danom na telefone 01/4555 094 i 098/479 303. Jamčevina je 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Poslovna zgrada i dvorište u Čakovcu, Braće Graner 5, površine 3146 četvornih metara, vrijednosti 2.691.844,40 kuna, prodaju se 14. prosinca na ročištu koje će se održati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, s početkom u 12 sati. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Razgledavanje se može dogovoriti na telefon 042/214 104. Jamčevina je 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine i treba je uplatiti najkasnije do 13. prosinca.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Uspon Meksika dr. Uroš Dujšin

P

rije tri godine jedna analiza američkog Pentagona je ustvrdila da bi Meksiko mogao postati “promašenom državom”. No to se, konstatira Economist, pokazalo potpuno pogrešnim. Zapravo su meksička privreda i društvo u prilično dobrom stanju. Čak je i nasilje, koncentrirano na tek nekoliko područja, počelo opadati. Prvo mjesto

gdje će Amerikanci uočiti nastale promjene su dućani. Kina je daleko najveći izvor američkog uvoza. No kineske su se nadnice u zadnjih 10 godina upeterostručile, cijena nafte se utrostručila potičući proizvođače za američko tržište da se izmjeste bliže kući. Meksiko je već sada najveći svjetski izvoznik televizora s ravnim ekranima, BlackBerryja i zamrzivača, a penje se na rang-ljestvici u proizvodnji automobila, aeronautike i drugih proizvoda. Prema sadašnjim trendovima, Amerika će do 2018. iz Meksika uvoziti više nego iz bilo koje druge zemlje. “Made in China” ustupa mjesto robi “Hécho en México”. Usporeni dolasci, ubrzani odlasci Vrata za uvoz čini granica duga 3300 kilometara, jedna od najprometnijih u svijetu. Ipak, neki američ-

ki političari čine sve što mogu da je blokiraju zbog straha od useljenika. Teško da bi mogli gore pogriješiti. Danas se manje Meksikanaca seli u Sjedinjene Države nego što ih odlazi na jug. Krhka američka privreda, sa stopom nezaposlenosti dvaput većom od one u Meksiku, usporila je dolaske i ubrzala odlaženje. U međuvremenu se promijenila priroda meksičkih migracija. Sjeverno od granice,

legalni meksički stanovnici sada su već brojniji od onih ilegalnih. Ti bi tokovi mogli pratiti kretanja u američkoj privredi, no ponuda mogućih imigranata je naglo padala: dok je u 1960-ima prosječna meksička žena imala sedmoro djece, sada ih ima dvoje. U sljedećem desetljeću stopa fertiliteta u Meksiku bit će niža od one američke. Podcjenjivanje trgovine i precjenjivanje useljavanja dovelo je do pogrešne politike. Od rujna 2001. za prijelaz granice potrebni su sati, dok je ranije za to trebalo nekoliko minuta. Tako su povećani troškovi meksičkih proizvođača, a time i cijene za američke potrošače. Dnevni su prijelazi prepolovljeni. Više graničnih prijelaza i manje dugotrajnih provjera ubrzalo bi proceduru na američkoj strani; prethodni pregledi kontejnera i putnika

bi se mogli poboljšati kad Meksiko ne bi bio tako osjetljiv na boravak američkih carinika na meksičkoj strani – što primjerice Kanađanima ne smeta. Nakon izbora u kojima je 70 posto Latinoamerikanaca glasovalo za Obamu, čak bi i zagrižljivi republikanci trebali uvidjeti potrebu reforme propisa o useljavanju. Sigurnost najnesigurnija Najnesigurniji dio američke sutrašnjice svakako je sigurnost. Ove je godine došlo do neznatnog pada ubojstava. U nekim od žarišta kriminala, kao primjerice u Ciudad Juárezu, stanje se dramatično poboljšalo. Trećina Meksika ima nižu stopu ubojstava nego Louisiana, američka država s najvećim brojem ubojstava. Ipak narkokarteli će i dalje ostati jaki uz dva uvjeta. Prvi je da Amerika uvozi dro-

Vrata za uvoz čini granica duga 3300 kilometara, jedna od najprometnijih u svijetu gu – na koju njeni građani troše milijarde – a koja ustraje u tome da to bude nezakonito, dok istodobno omogućuje kriminalcima da slobodno kupuju jurišne puške. Američki bi političari trebali poslušati riječi meksičkog predsjednika na odlasku Calderóna koji je nakon šest godina vladavine i 60.000 poginulih rekao da je pod ovim uvjetima nemoguće zaustaviti trgovinu drogom. Druga je crna točka u tome da je meksička policija slaba. Ako novi predsjednik održi obećanje da će prepoloviti stopu ubojstava, mora biti efikasniji od svog prethodnika te znatno ojačati saveznu i regionalnu policiju.


28 SVIJET FINANCIJA

1,8% ( Za rast gospodarstva

Privredni vjesnik Broj 3757, 10. prosinca 2012.

EBRD i Societe Generale-Splitska banka

75 milijuna eura

Europska banka za obnovu i razvitak i Societe Generale-Splitska banka potpisale su prošli tjedan ugovor o zajmu Splitskoj banci u iznosu od 75 milijuna eura namijenjen oporavku i rastu hrvatskog realnog sektora. Financiranje će se koristiti za odobravanje kredita privatnim poduzećima i građanima, s posebnim naglaskom na pojačano kreditiranje malih i srednje velikih poduzeća radi jačanja njihove regionalne prisutnosti te financiranje ulaganja u poboljšanje konkurentnosti, pogotovo u kontekstu pristupa Hrvatske Europskoj uniji. “EBRD je vrlo zadovoljan što u ovom

projektu surađuje sa Societe Generale-Splitskom bankom, čime podržava priljev kreditnih sredstava hrvatskom gospodarstvu u ovom izazovnom razdoblju. Ovaj novi projekt, koji se odvija u okviru Zajedničkog akcijskog plana internacionalnih financijskih institucija za oporavak (Joint IFI Recovery Action Plan) za Srednju i Sjeveroistočnu Europu, pomoći će Societe Generale-Splitskoj banci u diverzificiranju osnove financiranja i podržati srednjoročnu strategiju razvoja banke”, izjavio je Henry Russell, direktor poslovne grupe za financijske institucije u Europskoj banci za obnovu i razvitak. AndreMarc Prudent, predsjednik Uprave Splitske banke, istaknuo je kako je ta banka odlučna u svojoj namjeri da sudjeluje u financiranju razvoja hrvatskoga gospodarstva.

*vijesti HUB kreirao referentnu kamatnu stopu S obzirom na izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju koje stupaju na snagu 11. siječnja 2013., hrvatske banke morat će uskladiti svoje uvjete poslovanja u dijelu uvjeta ugovaranja varijabilnih kamatnih stopa na potrošačke kredite. Parametri uz koje se mogu vezati promjene varijabilnih kamata u ugovorima o potrošačkom kreditiranju prema novom propisu su: referentne kamatne stope (npr. EURIBOR, LIBOR), indeks potrošačkih cijena, premija na kreditni rizik države i slični parametri koji udovoljavaju zakonskim uvjetima. Budući da u Hrvatskoj ne postoji referentna kamatna stopa, HUB je odlučio,

koristeći podatke HNB-a, definirati Nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (NRS). Objava važećeg NRS-a, metodologija i primjeri izračuna nalaze se na internet stranici www.hub.hr/NRS. Predstečajne nagodbe traži 169 tvrtki Od 1. listopada kada je donesen Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi pa do danas Financijska agencija zaprimila je 169 prijedloga za otvaranje postupka predstečajne nagodbe dužnika čije obveze premašuju iznos od 7,42 milijarde kuna. Na dan donošenja Zakona uvjete za nagodbu ispunjavalo je čak 55.009 poduzetnika, od čega gotovo 92 posto čine velike tvrtke s velikim dugovanjima. Procjenjuje se da će idućih godina godišnji priljev tih predmeta iznositi oko 19.000.

pad BDP-a u 2012.

( 1,9%

pad gospodarske aktivnosti u trećem kvartalu

Analize PBZ-a

Čeka nas još je i neizvjesna go Krajnje je vrijeme da se ozbiljno krene u preslagivanje gospodarskog modela i pob radna mjesta i dinamizirao gospodarski rast, ističe Ivana Jović

G

ospodarska aktivnost u trećem ovogodišnjem kvartalu rezultirala je padom od 1,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je nešto lošije od očekivanog (očekivali smo pad BDP-a do 1,5 posto). Iako će detaljne podatke o kretanju komponenti BDP-a DZS objaviti potkraj prosinca, očekujemo da će biti u skladu s do sada objavljenim pokazateljima. Oni pokazuju da je u trećem kvartalu ponovno zabilježen pad osobne potrošnje i inve-

Četvrti ovogodišnji kvartal započeo je očekivano loše sticijske aktivnosti, dok je neto doprinos inozemne potražnje bio pozitivan dijelom zbog pada robnog uvoza, no ponajviše uslijed sezonski uobičajenog pozitivnog doprinosa turizma izvozu usluga, ističe Ivana Jović, analitičarka PBZ-a. Pad industrijske proizvodnje Kad je riječ o četvrtom ovogodišnjem kvartalu, on je započeo očekivano loše: industrijska proizvodnja u listopadu zabilježila je pad aktivnosti od 5,8 posto i pad zaliha od gotovo 20 posto u odnosu na lanjski listopad. Potkraj listopada službe-

ni broj nezaposlenih osoba premašio je 333.000 te je stopa nezaposlenosti porasla na 19,6 posto, podsjeća Ivana Jović, napominjući kako se pozitivan podatak odnosi na rast robnog izvoza od 16,6 posto, što je oko milijardu kuna na godišnjoj razini, s time da se oko pola tog porasta odnosi na izvoz brodogradilišta i kemijske industrije, a ostatak na metalnu industriju, proizvodnju elektroničkih proizvoda i farmaceutiku. Neke od tih industrija u listopadu su zabilježile i rast proizvodnje, no dio tog izvoza došao je i iz postojećih zaliha. Istodobno, uvoz je porastao za 5,6 posto ili za

oko 600 milijuna kuna. “S obzirom na evidentno usporavanje koje je potkraj godine pogodilo zemlje EU-a, ne očekujemo ponavljanje tako snažnog rasta izvoza u studenome i prosincu”, naglašava ona. Prema njezinim riječima podaci i očekivanja kreću se u smjeru ocjene da će pad BDP-a u zadnjem ovogodišnjem tromjesečju iznositi oko dva posto na godišnjoj razini te je stoga i revidirana ocjena pada BDP-a u 2012. s dosadašnjih 1,4 na 1,8 posto. “Iako je dakle baza niska, na temeljima četvrte krizne godine u kojoj je Hrvatska ponovno kliznu-

la u negativne vode te realno ništa bolje situacije u okruženju, teško da možemo očekivati nagli izlazak iz krize u 2013.”, smatra analitičarka. Domaća potrošnja pala je na nikad niže razine i u realnosti nastavka krajnje nepovoljnih kretanja na tržištu rada, najavljenog smanjenja dijela primanja zaposlenih u državnom i javnom sektoru te relativno nejasnog utjecaja poreznih promjena na raspoloživi dohodak, ali i nastavka procesa razduživanja stanovništva, uspjeh bi bio zaustaviti njen daljnji pad, pojašnjava. S obzirom na nepovoljnu gospodarsku situ-


29

www.privredni.hr Broj 3757, 10. prosinca 2012.

( 0,3%

gospodarski rast u 2013.

Financijska agencija

Prerađivači povećali bruto dobit

edna teška dina oljšanje poduzetničke klime kako bi se počela otvarati nova

aciju kod naših glavnih trgovinskih partnera (Italija, BiH, Srbija, Slovenija) te na usporavanje gospodarske aktivnosti u dosadašnjim generatorima europskog oporavka i evidentno lošu konkurentsku poziciju domaćih izvoznika (pri čemu ne smijemo zanemariti još uvijek neriješenu situaciju oko Cefte), izvozna komponenta teško da može bitnije potaknuti gospodarski rast, smatra Ivana Jović. Uz to dodaje kako se očekuje da će neto inozemna potražnja i u 2013. dati određeni limitirani pozitivni doprinos ukupnom rastu BDPa (prvenstveno uslijed

slabe uvozne komponente), no nedovoljan da nadoknadi potisnutu domaću potrošnju. Građevinarstvo na koljenima Prema njezinu mišljenju, najavljeni investicijski projekti mogu nas pomaknuti s mrtve točke, no

Priprema javnih investicija i njihova provedba kasni pritom naglašva i određeni oprez u ocjeni jačine njihova pozitivna utjecaja s obzirom na to da se ti prvi pozitivni pomaci ne

očekuju prije kraja iduće godine. Naime, pojašnjava, priprema javnih investicija i njihova provedba kasne i čini se da su (kao i rijetke privatne investicije) suočene sa sporom i kompliciranom državnom administracijom. Istovremeno, građevinski je sektor na koljenima. “Dakle, očekujemo još jednu tešku i neizvjesnu godinu u kojoj će se pozitivni pomaci na nekim poljima početi bilježiti tek krajem godine, no nadamo se da će biti dovoljno dinamični da dosegnemo 0,3 posto gospodarskog rasta. Čak i u tom slučaju govorimo o rastu na razini statističke revizije koji nažalost neće donijeti očekivani održivi rast zaposlenosti i poboljšanje standarda, ali možda označi da je 2012. bila posljednja u kojoj nas je pregazio ‘vlak iz tunela’. Trenutačna situacija nedvojbena je posljedica godina i godina odgađanja strukturnih reformi i populističkih mjera kojima se povećavala državna potrošnja, uništavalo tržište rada, subvencionirali ‘živi mrtvaci’ i smanjivala konkurentnost, te je krajnje vrijeme da se ozbiljno krene u preslagivanje gospodarskog modela i poboljšanje poduzetničke klime kako bi se počela otvarati nova radna mjesta i dinamizirao gospodarski rast”, zaključuje analitičarka PBZ-a.

Prema podacima Financijske agencije, 11.133 poduzetnika prerađivačke industrije Hrvatske relativno je uspješno poslovalo u prvih devet mjeseci ove godine te je ostvarilo bruto dobit od 12,7 milijardi kuna. U strukturi hrvatskog gospodarstva poduzetnici prerađivačke industrije sudjeluju u ukupnim rezultatima poslovanja poduzetnika obveznika poreza na dobit sa 12 posto u ukupnom broju poduzetnika, 26,6 posto u ukupnom broju zaposlenih, 26,8 po-

sto u ukupnim prihodima, 25,4 posto u ukupnim rashodima i 50,6 posto u bruto dobiti, u prvih devet ovogodišnjih mjeseci. Poduzetnici u toj djelatnosti zapošljavali su 224.752 radnika koji su ostvarili ukupan prihod od 123 milijarde kuna, ukupne rashode od 110,3 milijarde kuna, 12,7 milijardi kuna bruto dobiti te izdvojili za investicije 4,7 milijardi kuna. Nisu svi poduzetnici prerađivačke industrije poslovali pozitivno - njih 6694 ili 60,1 posto od ukupnog broja imalo je u de-

vet mjeseci 2012. godine bruto dobit, dok je ostatak od 4439 ili 39,9 posto zabilježio bruto gubitak. U devet mjeseci 2012. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine poduzetnici prerađivačke industrije Hrvatske povećali su broj zaposlenih za jedan posto, ukupne prihode za 0,9 posto, ukupne rashode za 0,8 posto i smanjili investicije u dugotrajnu imovinu za 2,2 posto. Zbog većeg povećanja prihoda od povećanja rashoda povećana je efikasnost poslovanja – ekonomičnost, pa je na 100 uloženih kuna ostva-

Prerađivači ostvarili bruto dobit od 12,7 milijardi kuna reno 111,52 kune prihoda u odnosu na 111,39 kuna iz devet mjeseci 2011. godine. Povećana efikasnost poslovanja, odnosno povećana ekonomičnost, razlog je povećanja bruto dobiti za 1,9 posto.

Financijska agencija

Bruto dobit 25 milijardi kuna Hrvatski su poduzetnici u prvih devet mjeseci ove godine relativno uspješno poslovali. Poduzetnici, njih 92.492 koji su sastavili i podnijeli kvartalni statistički izvještaj za razdoblje siječanj-rujan 2012. godine, ostvarili su 458,9 milijardi kuna ukupnog prihoda i 433,8 milijardi kuna ukupnih rashoda te bruto dobit (višak prihoda nad rashodima) od 25,1 milijardu kuna, pokazuju podaci Financijske agencije. Ukupni prihodi povećani su prema istom razdoblju prošle godine za 0,7, a rashodi za 1,1 posto. Veći rast rashoda od prihoda smanjio je eko-

nomičnost poslovanja. Utroškom od 100 kuna ukupnih rashoda u prvih je devet mjeseci 2012. ostvareno 105,79 kuna prihoda, dok je u istom lanjskom razdoblju ostvareno 106,20 kuna. Pogoršana je ekonomičnost uzrokovala smanjenje bruto dobiti za 5,6 posto. Ne posluju svi poduzetnici pozitivno. U prosjeku je u zadnjih 10 godina svaki treći poslovao s gubitkom. Iako za prvih devet mjeseci 2012. godine nisu utvrđeni konačni financijski rezultati, kao što se to radi za cijelu poslovnu godinu, ipak se može konstatirati da su s bruto dobiti poslovali svi

kojima su prihodi nadmašili rashode. Od 92.492 poduzetnika, njih 50.791 (54,9 posto) poslovalo je s bruto dobiti, dok je 41.701 (45,1 posto) imao bruto gubitak. Ti podaci pokazuju da je u odnosu na isto devetomjesečno razdoblje prethodne godine ostao isti omjer broja poduzetnika koji su uspješno poslovali i onih koji to nisu, jer su im prihodi manji od rashoda. Poduzetnici su investirali 27,2 milijarde kuna u novu dugotrajnu imovinu u prvih devet mjeseci 2012. godine pa ohrabruje podatak o rastu investicija za 2,4 posto, te rastu prihoda na inozemnom tržištu za 2,5 posto.


30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3757, 10. prosinca 2012.

Tržište novca Zagreb

Povoljno kratkoročno zaduživanje države Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

I

ako je razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija pri kraju, u trgovanju sudionika nema nikakve napetosti. Tijekom cijeloga razdoblja dominirala je obilna ponuda novca uz niske kamatne stope. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama bila je razmjerno solidna, ali uz vrlo nisku kamatnu stopu. Svakodnevno se značajni viškovi likvidnosti krajem dana deponiraju u središnju banku po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Prosječna dnevna kamatna stopa prošli tjedan iznosila je

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

3.12.’12. - 7.12.’12.

26.11.’12. - 30.11.’12.

u%

750

4

600

3

450 2 300 1

150 0

3.12.2012.

4.12.2012.

5.12.2012.

0,77 posto, a prekonoćna 1,17 posto. Prošlog je tjedna održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija koju su sudionici dočekali s velikim zanimanjem. Umjesto planiranih 800 milijuna upi-

6.12.2012.

0

7.12.2012.

sana je 1,431 milijarda kuna, iako je ponuda za upis iznosila 2,998 milijardi kuna. Zahvaljujući ovako visokoj ponudi, zabilježen je daljnji pad prinosa na trezorske zapise po svim rokovima dospijeća, te je kratkoročno za-

ponedjeljak

utorak

duživanje države postalo još povoljnije. Na rok od 91 dan upisana su 332 milijuna kuna trezorskih zapisa uz kamatnu stopu od 1,25 posto, na rok od 182 dana upisano je 398 milijuna kuna uz 2,15 posto, dok je najviše zapisa upi-

srijeda

četvrtak

petak

sano s rokom dospijeća od 364 dana i to 701 milijun kuna uz kamatnu stopu od 2,7 posto. Za trezorske zapise u eurima interes sudionika također je bio veliki, te je umjesto planiranih 60 upisano 65,4 milijuna eura s rokovi-

ma dospijeća od 91 i 364 dana. Sljedeća aukcija održat će se 11. prosinca. U srijedu započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve u kojem se za sada ne očekuju značajnije promjene. Potražnja za novcem će početkom razdoblja zasigurno porasti, ali značajniji rast kamatne stope nije realno očekivati. U prosincu potražnja za novcem tradicionalno ojača te bi i trgovanje sudionika na novčanom tržištu moglo biti intenzivnije.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna dodatno ojačala prema euru

Mirex pao 0,34 posto

Vrijednost kune proteklog je tjedna porasla u odnosu na euro za 0,16 posto, dok je prema američkom dola-

Mirex, obračunska jedinica koja označava prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova, proteklog je tjedna pao za 0,34, na 175,8324 boda. Na kraju pretprošlog tjedna, podsjećamo, vrijednost mu je bila 176,4467 bodova, i tada je imao tjedni rast od 0,05 posto.

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

7.54

6,100015

kanadski dolar

JPY

japanski jen (100)

7,070836

švicarski franak

6,224628

GBP

britanska funta

9,333083

USD

američki dolar

5,823428

EUR

euro

7,526198

kuna, a američkog dolara 5,823428 kuna.

USD

5.82

7.53

CHF

6.26 6.24

5.80

5,870669

CHF

7.52 5.78 5.76

7.50

5950

13140

4.12.

5.12.

6.12.

7.12.

5.74 3.12.

4.12.

5.12.

6.12.

7.12.

eurozone, ističući pritom da se može očekivati dublja recesija nego što se ranije prognoziralo. Nakon toga je Bundesban3100

Dow Jones

3000

5900

13080

2900

5850

13020

2800

5800

12960

2700

5750

12900

2600

3.12. 3650 3630

4.12.

5.12.

6.12.

7.12.

3.12. 7600

CAC40

7560

4.12.

5.12.

6.12.

7.12.

DAX

9560

3610

7520

9520

7480

9480

3570

7440

9440

3550

7400

9400

4.12.

5.12.

6.12.

7.12.

3.12.

4.12.

5.12.

6.12.

7.12.

NASDAQ

3.12. 9600

3590

3.12.

176

176

175

175

174

7.49

prognoza rasta europskog gospodarstva. Naime, u četvrtak je Europska središnja banka snizila prognoze za gospodarstvo 13200

FTSE 100

177

6.18 6.16 3.12.

4.12.

5.12.

6.12.

7.12.

Lagani rast indeksa na gotovo svim burzama

6000

MIREX - tjedni

177

6.20

Međunarodno tržište kapitala

Premda je krajem prošlog tjedna došlo do porasta indeksa na svim svjetskim burzama, ulagači su oprezni zbog smanjenja

MIREX - mjesečni

6.22

7.51

primjena od 8. prosinca 2012. 3.12.

Izvor: HNB

krajem tjedna vrijednost mu je bila 7,526198 kuna. Vrijednost švicarskog franka bila je 6,224628

ru oslabjela za 0,70 posto, a švicarskom franku za 0,40 posto. Euro je i dalje iznad 7,5 kuna, odnosno

4.12.

5.12.

6.12.

7.12.

5.12.

6.12.

7.12.

NIKKEI 225

3.12.

4.12.

ka snizila prognoze i za njemačko gospodarstvo. Ulagači su oprezni i zbog toga što se ne zna kada će se u Washingtonu postići dogovor o proračunu za sljedeću godinu. Slijedom toga i tjedni rast indeksa na najvažnijim burzama bio je relativno mali, od 0,73 (Nikkei) do 1,33 posto (DAX). Jedino je tehnološki Nasdaq imao blagi pad od 0,10 posto.

174 6.11.

16.11.

26.11.

6.12.

3.12.

4.12.

5.12.

6.12.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 6.12.2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

180,2107 181,3126 161,3153 175,4256 175,8324

190,9663 212,0340 129,7478 153,0780 156,2261 167,2419 105,1349 116,1176 201,9476 197,8604 213,0231 99,7277 154,7887 135,1908 113,6192 175,6595 118,8782 130,7691 189,8547 162,4390 133,6301 116,4156 152,3002

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


31

www.privredni.hr Broj 3757, 10. prosinca 2012. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 586,771 milijuna kuna

Dobitnik tjedna je dionica Đure Đakovića ranije, pad od 10,19 posto. Indeks Crobex pao je za 0,12 posto, na 1.758,06 bodova. Crobex10 tjedan je završio na 993,48 bodova ili u plusu za 0,32 posto. Najviše se trgovalo dionicom HT-a kojom je

Marko Repecki www.hrportfolio.hr Proteklog je tjedna na Zagrebačkoj burzi redovni dionički promet iznosio 56,488 milijuna kuna što je, u odnosu na tjedan Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Dalekovod d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Đuro Đaković Holding d.d. Petrokemija d.d. Turbo Certifikat DAX Short 1 Končar - elektroindustrija d.d. Viro tvornica šećera d.d. Valamar Adria Holding d.d.

tjedna promjena +0,63% +0,80% -13,70% +0,55% +3,12% -4,07% -17,21% +0,13% 0,00% -2,69%

zadnja cijena 203,45 250,50 66,00 1.286,00 76,00 208,15 35,60 633,00 520,00 107,00

promet 9.660.984,04 9.140.680,68 3.371.860,19 2.459.863,16 1.587.879,48 1.574.769,57 1.550.520,56 1.187.737,62 1.169.749,80 1.070.034,68

ostvareno 9,660 milijuna kuna prometa. Tjedan je završila na 203,45 kuna i s porastom od 0,63 posto. Najveći dobitnik među 10 najtrgovanijih je dionica Đuro Đaković Holdinga koja je porasla za 3,12 10 dionica s najvećim rastom cijene Magma d.d. Lavčević d.d. Linijska nacionalna plovidba d.d. Turbo Certifikat DAX Long 1 Institut IGH d.d. Turbo Certifikat nafta Short 1 Končar - mjerni transf. d.d. (povl.) Adris grupa d.d. (red.) Tehnika d.d. Turbo Certifikat DAX Long

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 56.488.245,95 kn

posto. Trgovanje je završila na 76 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti 1,587 milijuna kuna. Najveći pad imao je Turbo certifikat DAX Short (17,21 posto) te je trgova-

tjedna promjena +32,61% +23,16% +18,75% +14,17% +13,80% +12,98% +11,63% +9,39% +7,35% +7,28%

zadnja cijena 0,61 117,00 95,00 72,50 470,00 64,40 1.200,01 289,89 730,00 110,50

promet 2.036,78 9.399,20 6.365,00 21.136,00 402.329,79 113.850,50 24.000,10 686.906,36 171.525,47 12.376,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.758,0600 993,4800 103,0089 120,8748

nje završio na 36,60 kuna, a njime je trgovano u vrijednosti 1,550 milijuna kuna. Svih 10 najtrgova10 dionica s najvećim padom cijene Hoteli Živogošće d.d. Turbo Certifikat nafta Long 1 Turbo Certifikat zlato Long 1 Elektroprojekt d.d. OT-Optima telekom d.d. Turbo Certifikat DAX Short 1 IPK Osijek d.d. Istarska kreditna banka Umag d.d. Pounje trikotaža d.d. Hrvatski duhani d.d.

zadnja cijena 20,00 39,90 75,30 300,00 13,00 35,60 10,00 1.010,00 1,02 94,47

promet 600,00 257.968,80 121.530,30 17.100,00 15.703,80 1.550.520,56 60,00 91.270,00 669,12 11.430,87

*vijesti

Proteklog je tjedna 50 od ukupno 85 aktivnih fondova zabilježilo porast vrijednosti udjela. Šest fondova poraslo je za više od jedan posto. Najuspješniji dionički fond bio je KD Nova Europa s rastom od 2,03 posto, potom PBZ I-Stock s porastom od 1,89 posto. Najveći pad kod ovih fondova imao je fond Ilirika Gold (5,19 posto),

a slijedi ga NFD Aureus US Algorithm s padom od 4,43 posto. Najuspješniji kod mješovitih fondova bio je AC GBEM s rastom od 0,49 posto, te KD Balanced s porastom od 0,34 posto. Najveći pad imao je PBZ Global fond (1,29 posto), te Agram Trust s padom od 0,68 posto. Najuspješniji kod obvezničkih fondova bio je HPB Obve-

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Valuta

KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

znički s rastom od 0,20 posto, a slijedi ga HIconservative sa 0,09 posto. Najveći pad zabilježio je PBZ Bond fond (4,60 posto), a slijedi ga Raiffeisen Bonds s padom od 1,21 posto. Novčani fondovi imali su uglavnom pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Agram Euro Cash s rastom od 0,08 posto. (M.R.)

od 30. studenoga do 6. prosinca 2012. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

12,9436 8,3730 112,2100 114,1900 127,7100 59,9692 11,6551 121,9498 46,9100 67,4380 76,6998 68,9300 88,5086 96,5900 42,1680 28,2785 21,3744 64,6715 45,7399 58,7026 66,6270 99,7245 11,9798 24,6800 6,4203 36,4900 87,1195 468,4098 73,2700 77,7300 124,7214 97,1157 9,2110 105,2264 77,4201 93,0392 9,1283 89,0100 83,3440 103,6900 109,3971

0,04 0,06 -0,28 0,50 -1,28 -0,41 0,65 -0,09 0,56 0,95 0,23 0,20 -1,75 -0,62 1,73 1,58 0,07 -0,02 0,12 1,89 0,26 0,11 -1,09 0,61 2,03 -0,45 -0,84 -0,93 1,62 0,43 -4,43 1,48 0,50 -0,02 0,10 -0,41 -0,58 -0,56 -5,19 0,93 0,40

€ €

98,8500 136,2500

-0,14 -0,10

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global

nijih vrijednosnica imalo je promet veći od milijun kuna, a pet ih je zabilježilo porast cijene.

tjedna promjena -32,20% -20,20% -19,55% -18,92% -18,75% -17,21% -16,74% -15,13% -14,29% -14,12%

U plusu više od polovine fondova

Naziv(fond)

tjedna promjena -0,12% +0,32% +0,08% +0,19%

Naziv(fond) PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

94,5173 10,2970 123,0800 112,1220 79,4599 92,6366 7,7229 76,3716 4,7047 57,5019 9,0628 121,4731 97,5900 95,6202

*Tjedna promjena [%] -1,29 -0,10 -0,24 0,28 0,21 -0,31 0,34 -0,35 0,20 -0,68 0,49 -0,15 -0,11 0,26

€ € € € € kn € €

175,1400 11,9378 174,1400 122,3289 132,4500 178,0256 138,7662 124,3404

-0,07 0,09 -1,21 -4,60 -1,11 -0,44 0,20 -0,17

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn

139,2912 171,1068 146,2069 133,3549 153,1200 146,0900 145,6592 127,5132 139,0960 129,2253 122,6244 11,4313 115,1271 82,2963 111,9200 104,6658 103,1600 103,1882 1263,4108 102,5100

0,05 0,02 0,02 0,06 0,03 0,05 0,00 0,01 0,04 0,01 0,05 0,08 0,04 -1,18 0,04 0,04 0,04 0,04 0,05 0,05

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

Kunski krediti za legalizaciju nekretnina Hypo Alpe-Adria-Bank uveo je kunske stambene kredite za financiranje troškova legalizacije objekata u iznosima od 15.000 do 180.000 kuna. Kamatna stopa je promjenjiva: 6,53 posto uz status klijenta te 7,33 posto bez statusa klijenta. Za iznose do 110.000 kuna rok otplate je od dvije do 10 godina, dok je za veće iznose rok otplate od dvije do 15 godina. Naknada za realizaciju kredita iznosi 0,50 posto. Za kredite do 35.000 kuna nije potreban jamac, a kod kredita do 110.000 kuna potrebno je 10-postotno pokriće ili jamac ili pak hipoteka na nekretninu i polica osiguranja vinkulirana u korist banke. Za iznose iznad 110.000 kuna obvezne su hipoteka na nekretnini i polica osiguranja vinkulirana u korist banke.

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NFD Aureus MultiCash

RBA analitičari: Godišnji pad trgovine 3,6 posto Kako su objavili RBA analitičari, negativna kretanja u trgovini na malo nastavila su se i u listopadu. U odnosu na isti mjesec prošle godine promet od trgovine na malo zabilježio je realni pad od 5,7 posto, a nominalni od 1,5 posto. Na mjesečnoj razini trgovina na malo je drugi mjesec uza-

stopno ostvarila pad, i to od 3,4 posto realno, odnosno 2,9 posto nominalno. Analitičari ne očekuju da će se potrošnja do kraja godine bitno povećati, te prognoziraju godišnji pad od 3,6 posto. HNB: Krediti porasli za 0,4 posto Prema podacima HNB-a, nakon dva mjeseca pada u listopadu je došlo do rasta ukupnih kredita za 0,4 posto. Krediti su na kraju listopada iznosili 285,4 milijarde kuna, što je za 1,2 milijarde kuna više nego na kraju rujna. Krediti stanovništvu porasli su na 127,2 milijarde kuna, što je za 1,1 milijardu kuna više nego na kraju rujna, a pola

tog povećanja odnosi se na stambene kredite. Krediti državi porasli su za 666 milijuna kuna, na 46,2 milijarde kuna. Ipak, kreditna je aktivnost i dalje manja u usporedbi sa stanjem na kraju prošle godine. U promatranom su razdoblju ukupni krediti smanjeni za gotovo četiri milijarde kuna ili za 1,4 posto. Takva kretanja rezultat su pada kreditiranja sektora trgovačkih društava (pad od devet milijardi kuna) te stanovništva (pad od 1,5 milijardi kuna). Krediti državi porasli su za 6,9 milijardi kuna.


S posebnim Vas zadovoljstvom pozivamo na okrugli stol i predstavljanje posebnog broja PRIVREDNOG VJESNIKA

POSLOVNA OČEKIVANJA 2013. u ponedjeljak, 17. prosinca 2012. u 12.00 sati u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, Rooseveltov trg 2. Tom prilikom održat će se i svečanost uručenja nagrade Privrednog vjesnika

“GORAZD NIKIĆ” ZA EKONOMSKOG ANALITIČARA 2012. GODINE Dolazak molimo potvrditi na telefon 01/48 46 661 ili e-mail uprava@privredni.hr

Tjedni gospodarski TV magazin SPTV srijeda petak

22:20 13.40 (REPRIZA)

VTV Varaždin četvrtak 12:00 srijeda 13:30 (REPRIZA)

VKTV Vinkovci srijeda 22:00 četvrtak 17:00 (REPRIZA)

TV NOVA Pula srijeda 21:30 subota 16:00 (REPRIZA)

TV JADRAN Split srijeda 00:00 ponedjeljak 23:45 (REPRIZA)

SBTV Slavonski Brod petak 21:15

VOX Zadar srijeda 21:30 četvrtak 15:30 (REPRIZA)

DUTV Dubrovnik srijeda 20:15

SRCE TV Čakovec četvrtak 21:45 petak 14:45 (REPRIZA)

GTV ZADAR četvrtak 21:30 nedjelja 22:30 (REPRIZA) ponedjeljak 12:00 (REPRIZA) ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)

TV ŠIBENIK

TV ŠIBENIK srijeda 21:00 nedjelja 22:30 (REPRIZA)


e-pv 3757  

Elektronsko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you