Issuu on Google+

Dani turizma Po broju noćenja postali smo šampioni Mediterana, ova sezona najbolja je u povijesti, tvrdi ministar Veljko Ostojić

Kvaliteta hrane Naše proizvođače ne brinu EU standardi: u Hrvatskoj su propisi ionako već stroži nego u Europskoj uniji

Čokolada i voda Zašto će poskupjeti čokolada, voda, sladoled i salama, a bolji plasman ostvariti pršut, mlijeko i čaj

tema tjedna Str. 4-5

prilog een Str. 4-5

prilog een Str. 3

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 4 9 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 22. listopada 2012. Godina LIX / Broj 3749. www.privredni.hr

privredni vjesnik

skupi savjeti za autoceste / erdutski vinogradi / paprika fest / regija / hrwwwatska / svijet financija

Vukovarsko-srijemska županija

mali, ali značajan rast prihoda

Za dobre vijesti s istoka Hrvatske zaslužne su prerađivačke tvrtke koje su u šest mjeseci prihode povećale za 22,7 posto, ali i poljoprivredni proizvođači s rastom prihoda od 14,5 posto >>10-11

POSE PRI BAN EENLOG info Što

Enter prise donosi Europ e Netw or

k

intervju: Anđelka Buneta

Sve odluke o predstečajnim nagodbama objavit ćemo na našoj web stranici, kaže predsjednica Uprave Fine

>> 6-7

obveznicama do novca za ulagaNJE

HEP će uskoro ponuditi svoje obveznice na europskom tržištu kako bi se prikupio novac za investicije, kaže ministar Čačić

>> 8


Želite čuti uspješne poduzetničke priče, koje će Vas motivirati? Cilj Vam je iskoristiti krizno vrijeme za napredak? Interesiraju Vas ideje koje su osvojile domaće i strano tržište? Uspješni poduzetnici otkrivaju tajne svoga uspjeha!

POZIV NA DAN KREATIVNOG BIZNISA Dragi poduzetnici, sadašnji i budući, iznimno nam je zadovoljstvo pozvati Vas na prvi Dan kreativnog biznisa, biznis konferenciju koja će se održati 26.listopada 2012.godine u Centru za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj u Zagrebu, Nova cesta 3-7, s početkom u 9.15 sati u organizaciji HGK - Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj i marketing agencije Kreativna Vjeverica. Dan kreativnog biznisa bit će posve drugačiji i originalni poslovni susret poduzetnika koji već godinama uspješno kormilare poduzetničkim vodama, onima koji su u njih tek ušli i onih koji se tek spremaju startati. Svi će imati prilike čuti uspješne Poduzetničke priče šest domaćih poduzetnika i poduzetnica, koji će svoja predavanja održati na način da prenesu iskustvo, znanje, motivaciju i svoj recept za uspjeh. Sredinom Dana, očekuje vas Okrugli stol na temu Osvoji EU tržište iz vlastitog dvorišta, tijekom kojeg ćete imati prilike poslušati savjete i vrijedne informacije poznatih stručnjaka: Hrvoja Prpića, osnivača HG Spota i uspješnog Poslovnog anđela; Tomislava Grubišića, Co-Foundera svjetski poznate domaće tvrtke iStudio; Mate Rimca, vlasnika inovativnih Rimac automobila; Vesne Torbarine, koordinatorice Europske poduzetničke mreže Hrvatske i uspješne goste iznenađenja. Dan kreativnog biznisa završit će organiziranom razmjenom vizitki do 16 sati, tijekom koje ćete imati prilike umrežiti se sa svim okupljenim predavačima, organizatorima i sudionicima konferencije te dogovoriti konkretne sastanke i poslove. Ne propustite susret koji će otvoriti sva vaša čula! A na koji način, tek ćete otkriti.

Ulaz besplatan uz obaveznu prijavu preko sustava Entrio! Više informacija i link na prijavu pronaći ćete na http://www.kreativni-biznis.com/dan.html Vidimo se na Danu kreativnog biznisa!

PROGRAM SUSRETA vrijeme predavanje 8.30 – 9.00 9:00 – 9:15 9:15 – 9:45

prijave pozdravni govori Poduzetnička priča 1– Exotic King, Ivan Šulog sadnja i proizvodnja egzotičnog voća u RH te izvoz

1.kreativni prijelaz 9:50 – 10:20 Poduzetnička priča 2 - Mario Đanić stručnjak za online tehnologije, vlasnik tvrtke 6sync za inovativni hosting 10:20 – 10:35 Coffe break 10:35 – 11:05 Poduzetnička priča 3 – Ivana Legović, tvrtka Dermoestetik vlasnica uspješne kozmetičke tvrtke sa vlastitim pogonom u Hrvatskoj 2.kreativni prijelaz 11:10 – 11:40 Poduzetnička priča 4 - Ankica Kutle Beljan Jezični centar Berlitz, priča o uspješnoj stranoj franšizi u RH 11:40 – 12:15 Coffe break 12:15 – 13:00 Okrugli stol sa poznatim poduzetnicima i predstavnicima institucija Hrvoje Prpić, osnivač HG Spota i Poslovni anđeo Tomislav Grubišić, Co-Founder svjetski poznate domaće tvrtke iStudio Mate Rimac, vlasnik inovativnih Rimac automobila Vesna Torbarina, Europska poduzetnička mreža Hrvatske gosti iznenađenja 3.kreativni prijelaz 13:05 – 13:35 Poduzetnička priča 5 - Ivan Matijašević, tvrtka Gazele kontroling i poslovno savjetovanje 13:35 - 13:45 kratka pauza 13:45 – 14:15 Poduzetnička priča 6 – Anthony Deutscher Centar za liječenje kralježnice, priča o uspjehu Kanađanina u RH 14:20 – 15:20 15:20 – 15:45

Razmjena vizitki Darivanje, završna riječ i zahvala


UVOD

www.privredni.hr Broj 3749, 22. listopada 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

Angela Merkel, njemačka kancelarka:

G(H)OST KOMENTATOR: Edo Unković, direktor tvrtke Bačvice plaža

Prvo nadzor, onda kapital

Akvarij na Bačvicama zašto ne?

Složili smo se da banke moraju biti pod diferenciranim nadzorom. To znači da će dio nadzora preuzeti Europska središnja banka, a dio će ostati nacionalnim vlastima. Zadali smo svojim ministrima financija zahtjevnu zadaću da uspostave pravni okvir tog nadzora do 1. siječnja 2013. Potom ćemo tijekom 2013. izgraditi taj sustav nadzora. Složili smo se i da praktična provedba nadzora banaka mora biti završena prije razmatranja izravne rekapitalizacije banaka. Cilj nam je nadzor banaka koji će imati smisla.

Tihomir Orešković, predsjednik Uprave Plive:

Standardi kvalitete prije svega Pliva kontinuirano ulaže u izgradnju i unapređenje sustava kvalitete, a udovoljavanje strogim zahtjevima u području farmaceutske regulative omogućuje plasman Plivinih lijekova ne samo na domaće tržište već i na najzahtjevnija farmaceutska tržišta u svijetu. Uspješno završena inspekcija američke Agencije za hranu i lijekove još je jedan u nizu dokaza da Plivini proizvodni procesi spadaju u sam vrh tehnologija u svijetu, a zahvaljujući našim stručnjacima, najviši standardi kvalitete uvijek su na prvom mjestu.

Ante Vlahović, predsjednik Uprave Adris Grupe:

Promicati izvrsnost je obveza Promicati kulturu izvrsnosti i solidarnosti u hrvatskom društvu naša je ljudska obveza. Prava je radost biti u prigodi činiti dobro drugom čovjeku, drugim ljudima, zajednici kojoj pripadamo. Posebno me veseli stvarati mladim ljudima uvjete za sretniji život – kreirati radost. Othrvati se prosječnosti, socijalnom drijemežu i neznanju, te ustrajati na promicanju izvrsnosti, znanja i dobrote, posebno u vrijeme krize, najbolja je potvrda Adrisove odgovornosti za zajednicu kojoj pripadamo. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Upravljanje plažama, pogotovo u gradskim sredinama, vrlo je zahtjevan posao jer morate pomiriti interese lokalnog stanovništa s interesima inozemnih gostiju koji traže određene svjetske standarde

P

laže su jedno od najvećih prirodnih bogatstava Hrvatske te njima treba znati upravljati, i to u smislu odgovornog i održivog poslovanja. Pri tome ne bi trebalo izbjegavati davanje pojedinih plaža u koncesiju i na upravljanje privatnicima, a osnovni uvjet za koncesionara morao bi biti stvaranje uvjeta za dobivanje plave zastave. Ispod tog standarda ne bi se smjelo ići. Dobivanje plave zastave podrazumijeva najmanje šest nadzora, od kojih su tri inozemna i tajna. To samo po sebi iziskuje održavanje plaža, a plava zastava je za turiste jamac čistoće i jedan od glavnih orijentira u izboru lokacije. Oni plavu zastavu ne provjeravaju jer smatraju da je dovoljno što to za njih netko drugi radi, a oni mogu ukazati na nepravilnosti pa pojedine plaže i marine na osnovi njihovih prijava i izgube tu zastavu. Upravljanje plažama, pogotovo u gradskim sredinama, vrlo je zahtjevan posao jer morate pomiriti interese lokalnog stanovništa s interesima inozemnih gostiju koji traže određene svjetske standarde. Pri tome se mora voditi računa da

ono što lokalno stanovništvo smatra vrijednošću ne mora biti globalni standard i vrijednost u svijetu. Postojanje tvrtke Bačvice plaža dovelo je do toga da su se postupno i neprimjetno uveli standardi na tu plažu, a da je lokalno stanovništvo nije napustilo i još uvijek je smatra dijelom tradicije i lokalnih običaja. Stranci su je prepoznali kao atraktivnu plažu, a stanovnici četvrti imaju direktnu financijsku korist jer iznajmljuju objekte ili se bave turizmom u blizini plaže. Pored toga, plaža Bačvice je od osmog

Bitno je da postoje privatnici koji bi investirali, a Split bi dobio sadržaj koji sada nema splitskog brenda - što je bila prije desetak godina - danas postala vodeći turistički brend grada Splita. Ključ uspjeha je u sinergiji lokalnih i globalnih pravila. Veliki dio stanovnika Splita to prepoznaje i poštuje. A svjetska pravila su jasna i stroga, tako da nema ulaska kućnih ljubimaca na mjesta gdje to nije

dozvoljeno, nema igranja loptom, nema divljanja po plaži, nema skakanja u vodu gdje to nije dozvoljeno, nema mnogo toga što se kod nas smatra normalnim. Bilo je teško sve to pomiriti, a da sve funkcionira. Pogotovo je teško bilo to što smo morali sami osmisliti način financiranja. Naime, mi se najviše financiramo iz prodaje marketinških usluga jer ne naplaćujemo ulaz i korištenje tuševa te ne iznajmljujemo poslovne prostore. Pokušali smo sa simboličnom naplatom, ali to nije baš naišlo na pozitivan odjek u

javnosti, pa smo odustali iako i danas smatram to sasvim normalnim. S druge strane, morali smo financirati održavanje plaže, plaćati struju, vodu, komunalije te ulagati u podizanje standarda kako bismo zadovoljili svjetske standarde. U tome smo uspjeli i danas se Bačvice više ne smatraju zagađenom plažom, nego su se i građani počeli puno odgovornije ponašati na njoj. Potencijal Bačvica je ogroman: izgradnjom akvarija u napuštenom gradskom prostoru u blizini plaže i obnavljanjem mola (kako bi se mogli vezati mali atraktivni turistički brodovi koji bi dovodili kupače iz smjera Lučke kapetanije) napravio bi se veliki iskorak u podizanju atraktivnosti te plaže. U svemu ovome bitno je da postoje zainteresirani privatnici koji bi investirali, a Split bi dobio sadržaj koji sada nema. Osim toga, na tim projektima bi se zaposlilo oko 200 ljudi. Grad Split bi imao i izravnu i kolatelarnu korist od takvih projekata, a ne bi morao izdvajati proračunski novac. Realizacija tih projekata pridonijela bi promjeni i socijalne i dobne strukture posjetitelja.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4923 232 E-mail: marketing@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić

Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Direktor: Nikola Baučić

Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr


4

TEMA TJEDNA

Susret turističkih djelatnika s predstavnicima Vlade

Privredni vjesnik Broj 3749, 22. listopada 2012.

( 4-5% godišnje stopa rasta hrvatskoga turizma

16. Dani hrvatskog turizma - 12. Hrvatski tur

V. Ostojić: Po bro postali smo šam Hrvatski turizam profitira iz krizne situacije u Europi Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

O

sim dobrih ovogodišnjih fizičkih pokazatelja turističkog prometa u Hrvatskoj, prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, u šest mjeseci 2012. ukupni turistički prihod porastao je 10,8 posto u odnosu na prošlu godinu. Stvoreni su i

Kriza u Grčkoj, Italiji i Španjolskoj dovela je Hrvatsku na vrh mediteranskih turističkih zemalja, kaže Grčić uvjeti za pokretanje novih investicija, posebice u hotelijerstvu. “Možda su mnogi zadovoljni time, ali osobno nisam zadovoljan jer smatram da možemo još više i bolje”, rekao je ministar turizma Veljko Ostojić na tradicionalnom susretu turističkih djelatnika s predstavnicima Vlade održanom u sklopu Dana hrvatskog turizma. Ostojić je napomenuo kako se intenzivno radi na izmjenama Zakona o turističkom zemljištu. Dodao je kako nije riješena ni su-

vlasnička zajednica u autokampovima te izrazio nadu kako će se uskoro i to riješiti. Napomenuo je da je Hrvatska banka za obnovu i razvitak do sada u ovoj godini za turizam odobrila više od milijardu kuna kreditnih sredstava, a do kraja studenoga znat će se svi uvjeti za nova kreditna sredstva u 2013. godini. Ostojić je ekskluzivno najavio i novi kreditni program za male i srednje poduzetnike, a izrađuju ga Ministarstvo turizma, HBOR i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG). Bit će to, prema njegovim riječima, vrlo atraktivan kreditni program namijenjen onima koji svoje sobe i apartmane žele pretvoriti u male obiteljske hotele. U fokusu interesa Ministarstva turizma u 2013. bit će sve aktivnosti vezane uz unapređenje pred i posezone te posebice razvitak turizma u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Porez na imovinu – model prisile Potpredsjednik hrvatske vlade Branko Grčić istaknuo je kako je kriza u Grčkoj, Italiji i Španjolskoj dovela Hrvatsku na vrh mediteranskih turističkih zemalja te smo i zbog

toga ove godine ostvarili odlične turističke rezultate. “Hrvatsko tržište je postalo atraktivnije te imamo sreće da turistički sektor profitira iz krizne gospodarske situacije u Europi”, rekao je Grčić i dodao kako je trenutačno turizam jedan od najpropulzivnijih sektora kojem se smiješi svijetla budućnost. Govoreći o devastiranim turističkim objektima koji se nalaze u državnom portfelju, Grčić je rekao kako Vlada mora oblikovati pakete za potencijalne kupce takvih objekata. Naglasio je kako ministar financija Slavko Linić razmišlja o tome da lokalne uprave i samouprave, pa i sama država, plaćaju porez na takvu neiskorištenu imovinu. “Plaćanje tog poreza je način da se prisili na razmišljanje one koji loše raspolažu imovinom do te mjere da ne znaju što imaju u svom portfelju”, napomenuo je Grčić. Zaključio je kako se već sljedeće godine otvara prostor za privatna ulaganja koja će se sufinancirati sredstvima iz EU fondova. Naime, iz strukturnih europskih fondova 2013. na raspolaganju ćemo imati oko 450 milijuna eura, a u razdoblju od 2014. do 2020. oko 13,7 milijardi eura.

Dok druge gospodarske grane bilježe pad, turizam u Europi ima dostići godišnji porast turista od 42 milijuna u Europi, a do 203 Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

a Danima hrvatskog turizma, koji su ove godine održani u Dubrovniku, oko tisuću sudionika raspravljalo je o ključnim temama ovog za Hrvatsku strateški važnog sektora. Ovogodišnji, 12. Hrvatski turistički forum bio je tematski posvećen mogućnostima koje će se otvoriti domaćem turizmu nakon pristupa Europskoj uniji. Hrvatski turizam raste po godišnjoj stopi između četiri i pet posto, brže od europskog čija se godišnja stopa rasta kreće između dva i tri posto. Odlični rezultati “Ove smo godine postali šampioni Mediterana po broju noćenja i zato čestitam svima koji su tome pridonijeli. Sa sigurnošću možemo reći da će ova turistička sezona biti najbolja u hrvatskoj povijesti”, istaknuo je, među ostalim, Veljko Ostojić, ministar turizma Hrvatske. On je naglasio i kako je pristup Hrvatske EU-u veliki izazov za koji se treba kvalitetno pripremiti. “Hrvatskoj će u drugoj polovini 2013. biti na raspolaganju pola milijarde eura, a 2014. čak 20 milijardi eura iz europskih fondova i tu veliku priliku ne smijemo propustiti. Moramo povući što veću količinu sredstava i uložiti ih u podizanje kvalitete i jačanje konkurentnosti”, rekao je Ostojić.

Predsjednik HGK -a Nadan Vidošević istaknuo je kako u narednom periodu treba sačuvati kvalitetu i razvijati destinaciju. “Vrlo je važno iskoristiti prednosti koje imamo te ublažiti eventualne slabosti. Moramo pri-

Moramo pripaziti da se ne utopimo u masovnom turizmu, upozorio je Vidošević paziti da se ne utopimo u masovnom turizmu”, poručio je Vidošević koji nije propustio napomenuti kako je hrvatskim proizvodima mjesto u hrvatskim hotelima. Kapitalu i ulaganjima koji stižu u Hrvatsku treba pomoći, ali treba voditi računa i o

tome da je radnik zadovoljan, te da se očuva hrvatski identitet, naglasio je. Zamjenik ministra turizma Oleg Valjalo govorio je o pozitivnim učincima ulaska Hrvatske u EU: među njima je svakako i pojednostavljenje granične procedure, zbog čega neće biti čekanja na granici. U nedostatke pak ubraja neriješen vizni režim s nekim državama koje nam kao emitivno tržište mogu biti zanimljive. Udjel i dolasci Prema mišljenju Luigija Cabrinija, direktora održivog razvoja turizma pri UNWTO-u, Hrvatska i Europa ostvaruju vrlo značajne rezultate u turizmu unatoč velikoj krizi koja vlada u Europi i svijetu. “Bez obzira na to što druge gospodar-


5

www.privredni.hr Broj 3749, 22. listopada 2012.

( 2-3% godišnje

prosječna stopa rasta turizma u Europskoj uniji

istički forum

Nagrade 16. Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2012. Turistički prvak Hrvatske 2012. – Split

oju noćenja pioni Mediterana

1. Najbolje malo turističko mjesto na Jadranu – Cavtat 2. Najbolje srednje turističko mjesto na Jadranu – Split značajan rast u 2012. godini. Predviđamo da ćemo do 2020.  Posebno priznanje 30. 45 milijuna turista godišnje, kaže Luigi Cabrini iz UNWTO-a za višegodišnju kvalitetu u mljama u razvoju on će kategoriji srednjih turističkih puno značiti za ublažavamjesta na Jadranu dobila je nje siromaštva”, naglasio

ske grane bilježe pad, turizam u Europi ima značajan rast u 2012. godini. Predviđamo da ćemo do 2020. godine dostići godišnji porast turista od 42 milijuna u Europi, da bi do 2030. godine imali porast od 45 milijuna turista godišnje. Udjel turista koji posjećuju Europu

će nastaviti opadati. On je osamdesetih godina prošlog stoljeća iznosio 63 posto, a danas je 45 posto. Porast udjela se posebno očekuje u Aziji i Pacifiku. Mediteran ima važnu ulogu u razvoju europskog turizma. Turizam će u budućnosti biti alat za gospodarski razvoj, a ze-

je Cabrini. Mathieu Hoeberigs, administrator u Sektoru za turizam pri Europskoj komisiji, istaknuo je kako je za očekivati da će prvi put u idućoj godini u europskom proračunu biti posebna stavka turizma i da će to značiti posebna sredstva za pomoć turizmu. “Europska komisija je predložila da se planiraju sredstva namijenjena poticanju turizma, što do sada nije bio slučaj. Treba pričekati do prosinca kada se završavaju pregovori zemalja članica o proračunu za iduću godinu te vidjeti o kojim se sredstvima radi. Taj novac će se trošiti na projekte koji podižu konkurentnost turizma te one koji unapređuju turizam kao sektor”, najavio je Hoeberigs, koji je hrvatskim turističkim čelnicima poručio da Europska unija donosi puno više i puno je značajnija od novca iz njenih fondova.

Hrvatska mora surađivati sa zemljama Cefte U gospodarstvima zemalja Cefte izvoz usluga čini oko 10 posto BDP-a u neobalnim zemljama i znatno više u obalnim, gdje su devizne zarade od turizma glavni oblik izvoza usluga, rečeno je na prvom Cefta turističkom forumu održanom proteklog tjedna u Dubrovniku. Potpisnicima Cefte potrebna je tehnička pomoć kako bi se njihov ukupni uslužni sektor prilagodio dinamičnoj okolini u kojoj je turizam glavna pokretačka snaga. Potrebna je stoga bliska suradnja u Cefta regiji, kao što su nužna i transnacionalna partnerstva te suradnja sa zemljama EU-a. Cilj toga je razvijanje održivih turističkih destinacija Cefta regije. “Tržište Cefte orijentirano je prema EU-u i regionalnoj suradnji. I upravo je zato Hrvatska gospodarska komora organizirala prvi ovakav forum s ciljem stvaranja novih mogućnosti za jačanje regionalne konkurentnosti te poticanje suradnje zemalja kroz kreativna partnerstva, nove inicijative, stvaranje inovativnih turističkih proizvoda te razvitak odgovornog i održivog turističkog razvoja”, rekla je Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK-a. Zato ni ulazak Hrvatske u EU ne smije biti prepreka za njenu suradnju sa zemljama Cefte, naglašeno je, među ostalim, na Forumu. (S.P.)

Općina Bol

3. Najbolje veliko turističko mjesto na Jadranu – Dubrovnik 4. Najbolje turističko mjesto kontinentalne Hrvatske – Zagreb 5. Najbolja destinacija s toplicama je Daruvar 6. Najbolja marina hrvatskog Jadrana – Marina Frapa,

Rogoznica

7. Najbolji mali kamp Hrvatske je Kamp Bor, Krk, dok je najbolji kamp srednje veličine Kamp Vira s Hvara, a najbolji veliki kamp kapaciteta više od 1501 osobe Kamp Lanterna, Tar. Najbolji kamp kontinentalne Hrvatske je Kamp Slapić,

Mrežnički Brig

8.

Najbolji mali hotel na Jadranu – Hotel Pucić

Palace, Dubrovnik

9. Najbolji mali hotel u unutrašnjosti Hrvatske – Hotel

Villa Magdalena, Krapinske Toplice

10. Najbolji hotel na Jadranu kategorije pet zvjezdica je Hotel Excelsior Dubrovnik, dok je najbolji hotel kategorije četiri zvjezdice Falkensteiner Club Funimation Borik iz Zadra. Najbolji hotel hrvatskog Jadrana kategorije tri zvjezdice je Hotel Park, Rovinj.

Najbolji hotel hrvatske unutrašnjosti kategorije pet zvjezdica je The Westin Zagreb Hotel. Posebno priznanje za višegodišnju kvalitetu u kategoriji najbolji hoteli hrvatske unutrašnjosti kategorije pet zvjezdica dobio je zagrebački Hotel

Esplanade

11. Najbolji hotel hrvatske unutrašnjosti kategorije četiri zvjezdica je Hotel

International, Zagreb,

dok za najbolji hotel kategorije tri zvjezdice nagrada nije dodijeljena jer je prijavljen samo jedan hotel 12. Najbolja resort plaža na Jadranu je plaža kampa Koversada, Vrsar, dok je najbolja urbana/mjesna plaža, plaža Ploče, Rijeka. Uvala

Saharun s Dugog otoka

najbolja je ruralna/udaljena plaža na Jadranu. Najbolja plaža kopnenih voda Hrvatske (jezera) je Turistički

kompleks Jezero–Ružica grad iz Orahovice 13. Posebno priznanje za izniman doprinos u promociji hrvatskog turizma dobili su 2Cellos

Luka Šulić i Stjepan Hauser, poznati

violončelistički duo 14. Posebno priznanje pilotima

kanadera Protupožarne eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva za

izniman doprinos i pomoć u sigurnom odvijanju turističke sezone


6

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3749, 22. listopada 2012.

Anđelka Buneta, predsjednica Uprave Fine

Sve odluke o predstečaj objavit ćemo na Fininoj Prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe nije dopušten ako je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak. dana njegova otvaranja, odnosno u roku od 60 dana od dana njegovog otvaranja za skraćeni postupak Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

rvog dana listopada na snagu je stupio Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, koji je važnu ulogu u provedbi dao Financijskoj agenciji. Proceduru provođenja predstečajne nagodbe za Privredni vjesnik pojasnila je Anđelka Buneta, predsjednica Uprave Fine. Razgovarali smo i o drugim uslugama koje Agencija pruža poduzetnicima. Finu očekuje veliki angažman u provođenju Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Kako su izgledale pripreme za taj angažman? - Fina je za provedbu ovog zakona educirala radnike koji će biti u nagodbenim vijećima, pripremila prostore i uvjete potrebne za provedbu postupka, razvila aplikacije koje će vijećima pomagati u obavljanju posla. Omogućen je sustav javnih priopćenja za objavu pismena u postupku, pripremljeni su nacrti, upute i pojašnjenja koja će služiti vijećima prilikom provedbe postupka. Pripremili smo sve uvjete da bi vijeća mogla svoj posao obavljati pravovremeno i u skladu sa zakonom. Tko pokreće postupak predstečajne nagodbe? Koji uvjeti moraju biti ispunjeni za pokretanje postupka? - Postupak pokreće isključivo dužnik i ne

mogu ga pokrenuti druge osobe za dužnika. Ovaj se postupak može provesti nad pravnom osobom i nad dužnikom pojedincem (trgovac pojedinac i obrtnik), ali se ne može provesti nad fizičkom osobom koja obavlja registriranu djelatnost, a nije upisana u Obrtni registar kao vlasnik obrta ni u Sudski registar kao trgovac pojedinac. Dužnik mora podnijeti prijedlog ako u roku od 60

Dužnik i vjerovnici su stranke u postupku i oni odlučuju o tome hoće li nagodba biti sklopljena ili ne dana poduzetim mjerama financijskog restrukturiranja izvan postupka predstečajne nagodbe ne može uspostaviti stanje likvidnosti. Prijedlog se podnosi najkasnije 21 dan od nastanka insolventnosti te najkasnije u roku od 90 dana od stupanja na snagu zakona, ako je već u trenutku stupanja zakona na snagu bio nelikvidan ili insolventan. Svi postupci predstečajne nagodbe provode se pred nadležnim regionalnim centrom Fine prema sjedištu dužnika (RC Zagreb, RC Osijek, RC Rijeka, RC Split), a ako visina obveze iz financijskog izvješća dužnika prelazi 10.000.000 kuna, tada se postupak provodi pred Regionalnim centrom Zagreb, bez obzira na sjedište dužnika.

Koji su rokovi za predstečajnu nagodbu i što ako je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak? - Prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe nije dopušten ako je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak. Predstečajna nagodba je hitan postupak i mora se dovršiti pred nagodbenim vijećem najkasnije u roku od 120 dana od dana njegova otvaranja, odnosno u roku od 60 dana od dana njegovog otvaranja za skraćeni postupak. Bitno je naglasiti da razlikujemo redovni postupak predstečajne nagodbe (provodi se uvijek osim kada su zadovoljeni uvjeti za skraćeni postupak) i skraćeni postupak predstečajne nagodbe (ukupan iznos obveza iz izvješća o financijskom stanju i poslovanju dužnika ne prelazi milijun kuna i dužnik zapošljava manje od 10 radnika. Oba uvjeta moraju biti ispunjena). Po zaprimanju prijedloga dužnika za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, nagodbeno vijeće u roku od osam dana donosi rješenje o otvaranju postupka predstečajne nagodbe. Rješenje o otvaranju postupka predstečajne nagodbe, kao i sve odluke donesene u postupku predstečajne nagodbe, i dostavljene dokumente Financijska agencija će javno objavljivati na svojoj web stranici. Hoće li predstavnici dužnika i vjerovnika osobno sudjelovati na nagodbenim ročištima? Tko ih može predstavljati? - Nagodbeno vijeće je tijelo koje provodi postu-

pak, a članove i predsjednika vijeća imenuje

Postupak predstečajne nagodbe pokreće isključivo dužnik i ne mogu ga pokrenuti druge osobe za dužnika ministar financija. Dužnik i vjerovnici su stranke u postupku i oni odlučuju o tome hoće li nagodba biti sklopljena ili ne. Sva-

ki vjerovnik zastupa svoje interese u postupku. Koja će biti uloga povjerenika predstečajne nagodbe? - Uz nagodbena vijeća, tijelo u postupku predstečajne nagodbe je i povjerenik predstečajne nagodbe. Imenuje ga nagodbeno vijeće s liste stečajnih upravitelja. On mora ispitati vjerodostojnost dostavljene dokumentacije u pogledu poslovanja i imovine dužnika. Zatim pregledati prijavljene tražbine, nadzira-

ti financijsko poslovanje dužnika, podnijeti prijavu nagodbenom vijeću ako dužnik postupa protivno odredbama o dozvoljenim plaćanjima za vrijeme nelikvidnosti i nadzirati pravodobnost i potpunost podmirenja troškova postupka predstečajne nagodbe. Osim toga povjerenik mora i nadzirati pravodobnost i potpunost ispunjavanja dužnikovih obveza prema vjerovnicima prema sklopljenoj predstečajnoj nagodbi te obavljati i druge poslove u skladu sa zakonom.


7

www.privredni.hr Broj 3749, 22. listopada 2012.

nim nagodbama web stranici Predstečajna nagodba je hitan postupak i mora se dovršiti pred nagodbenim vijećem najkasnije u roku od 120 dana od Očekujete li da će biti mnogo osporenih tražbina što bi moglo rezultirati obustavljanjem procesa predstečajne nagodbe? - Koliko će biti osporenih tražbina ovisi isključivo o dužniku i vjerovnicima pa to nismo u mogućnosti predvidjeti. Da bi se postupak mogao nastaviti, bitno je da osporenih tražbina ne bude više od 25 posto od ukupno prijavljenih tražbina. Hoće li predstečajna vijeća moći u predviđenim rokovima obraditi tako veliki broj slučajeva? - Fina se pripremila na primitak velikog broja prijedloga te je, kako bi omogućila provedbu tako velikog broja postupaka, izradila posebne aplikacije koje će vijeću znatno olakšati i ubrzati rad. Omogućit će se praćenje tijeka cijelog postupka aplikacije, gdje će lako, brzo i jednostavno moći napraviti uvid u svaki spis te izraditi potrebnu odluku. U početku, kao pomoć Fini, predviđeno je da će

članovi vijeća biti i radnici iz tijela državne uprave. Kasnije, kada se riješe postupci za dužnike koji su uvjete za pokretanje postupka zadovoljili već u trenutku stupanja Zakona na snagu, postupak će provoditi članovi vijeća koji su zaposlenici Fine, a koje je imenovao ministar financija. Koliko bi, po vašoj procjeni, moglo biti sklopljeno nagodbi u prvih šest mjeseci provođenja ovog zakona? - U ovom trenutku nije moguće procijeniti koji će broj obveznika Zakona poštivati obvezu pokretanja postupka predstečajne nagodbe, ni broj nagodbi koji će biti sklopljen, a koji ovisi o tome je li dužnik pokrenuo postupak i hoće li vjerovnici biti voljni prihvatiti predloženi plan restrukturiranja. Koje Finine usluge poduzetnici najviše koriste? Znaju li dovoljno o ponudi vaših usluga? - Ako govorimo o komercijalnim uslugama, onda

su to usluge vezane uz elektroničko poslovanje, gdje se osim digitalnih certifikata korisnici sve više odlučuju za e-ser-

Koliko će biti osporenih tražbina ovisi isključivo o dužniku i vjerovnicima vise i za aplikacije koje služe elektroničkom potpisivanju, enkripciji, dekripciji i slično. Zatim, u zadnje se vrijeme sve više institucija koje obavljaju neku vrstu elektroničkog poslovanja odlučuje za primjenu vremenskog žiga tako da je i ta usluga u porastu. No, uz usluge i servise vezane uz elektroničko poslovanje, svakako među najtraženijim komercijalnim uslugama su i usluge vezane uz izdavanje bonitetnih informacija i podataka iz Fininih registara jer je Fina zapravo, prikupljanjem i obradom podataka iz raznih registara, središnje mjesto pouzdanih infor-

Navikavamo tržište na e-račune Koje su nove usluge uvedene ove godine i kakvi su rezultati, primjerice usluga Fina Info Blokade ili Fina e-Računa? - Možemo spomenuti e-potpis i sa zadovoljstvom ustvrditi kako je Finino rješenje za elektronički potpis, Web e-Potpis, u godinu dana postojanja zabilježilo više od 21.000 transakcija. Interes korisnika, kojih trenutačno ima 754, ne jenjava. To i ne čudi jer se radi o vrlo jednostavnom aplikativnom rješenju koje ne zahtijeva posebnu instalaciju i s lakoćom se koristi. Govoreći o servisu e-Račun, valja naglasiti što se sve zapravo krije iza ovog naziva. To je kompletan sustav koji prije svega omogućuje funkcionalnu razmjenu e-računa između različitih poslovnih subjekata i poslovnih subjekata i građana, ali u potpunosti usklađenu s važećom zakonskom regulativom i preporučenim međunarodnim standardima za e-račun. Rast ove usluge ide polagano, ali to nije neočekivano. Naime, naša zakonska regulativa pro-

pisuje postojanje izričite dobre volje i suglasnosti za razmjenu e-računa, što znači da nitko nije ni u jednom pogledu obvezan mijenjati postojeće navike poslovanja, a kulturološka povezanost s papirom je još vrlo prisutna na našem tržištu. Tako da ono što mi trenutačno intenzivno radimo i što želimo je educirati tržište, objasniti im koliko ovaj proces poslovanje čini efikasnim i ekonomičnim te koliko je zapravo transparentan i siguran. I s gledišta informatičke sigurnosti, ali i s gledišta poreznog nadzora. Što se tiče usluge Fina Info Blokade, ona je na tržištu nepuna tri mjeseca i do danas bilježimo više od 3000 poruka. Riječ je o usluzi koja omogućava primanje informacija, u realnom vremenu, o blokadi računa bilo kojeg poslovnog subjekta u Hrvatskoj, putem mobitela 24 sata dnevno, sedam dana tjedno, 365 dana u godini. Do željene informacije dolazi se jednostavno – slanjem SMS poruke, na broj 88058, s navedenim OIB-om poslovnog subjekta za kojeg korisnik želi saznati je li u blokadi.

macija o poslovanju poslovnih subjekata. Mali i srednji poduzetnici često se žale na probleme u naplati svojih potraživanja. Kako im u tome može pomoći Finin sustav ovrha na novčanim sredstvima? Koji su rezultati primjene tog sustava? - U prve dvije godine primjene Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima rezultati su i bolji od očekivanih te se ovrha na novčanim sredstvima putem Fine pokazala vrlo učinkovitom. Vjerovnici mogu sami u Finu dostaviti zadužnice i pravomoćna rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, temeljem kojih će Fina odmah započeti s provedbom ovrhe. Sva sredstva koja pristignu na račun ovršenika banka mora dojaviti Fini kao priljev, iz čega će se onda napraviti ovrha, što znači da ni dužnik ni banka po nalogu dužnika ne smiju obavljati nikakva plaćanja dok traje blokada računa. Dakle, ako na račune ovr-

šenika pristižu novčana sredstva, ovrhovoditelj će se i naplatiti. Novi Ovršni zakon, od 15. listopada 2012. godine, omogućuje vjerovnicima da na temelju presude ili nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, a koja je postala ovršna nakon 15. listopada, također od Fine zatraže izravnu naplatu, bez potrebe da pokreću i vode ovršni postupak pred sudom, kako je to do sada bilo potrebno. Kakav će biti Finin završni račun za ovu godinu, s obzirom na proširenje obujma poslova i usluga? - Očekujemo da ćemo u 2012. godini ostvariti poslovni rezultat na razini prošlogodišnjeg. On će biti ostvaren uz realizaciju planiranih prihoda, koji su nešto manji od onih ostvarenih u 2011. godini (oko 780 milijuna kuna), ali racionalizacija poslovanja i uštede će zadržati dobit na prošlogodišnjoj razini, iako je planirana dobit za 2012. godinu 36,5 milijuna kuna.


8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3749, 22. listopada 2012.

( više od 200 mil kn stoji gradnja vjetroparka

( oko 1 mlrd kn

uložit će se u rekonstrukciju HE Zakučac

Investicije u energetiku

HEP obveznicama do novca za investicije

Investicijski ciklus je temelj gospodarskog rasta u čemu je najbitnije procijeniti koje investicije brzo i sigurno vraćaju uloženi novac, istaknuo je Radimir Čačić Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P

rilikom obilaska gradilišta vjetroparka Pometeno brdo u koji Končar investira 200 milijuna kuna i hidroelektrane Zakučac u čiju rekonstrukciju HEP ulaže milijardu kuna, prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić otkrio je kako će HEP uskoro ponuditi svoje obveznice na europskom tržištu kako bi se prikupio novac za investicije. “Investicijski ciklus je temelj gospodarskog rasta u čemu je najbitnije

procijeniti koje investicije brzo i sigurno vraćaju uloženi novac”, istaknuo je Čačić.

Završena je prva faza izgradnje, a završetak vjetroparka očekuje se potkraj godine Ukupna vrijednost investicije u rekonstrukciju HE Zakučac je oko milijardu kuna, od čega se u ovoj godini planira uložiti 129,4 milijuna kuna. Planirano povećanje sna-

ge ove hrvatske najveće hidroelektrane nakon rekonstrukcije je 52 MW, a produžit će se i njen životni vijek za narednih 50 godina. Na rekonstrukciji te hidroelektrane radi dvadesetak tvrtki, a udio domaće komponente je 85 posto. Predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević kazao je kako će HEP u rekonstrukciju i modernizaciju hidroelektrana uložiti pet milijardi kuna. Hrvatski projekt Instaliranjem i priključivanjem na mrežu šest vjetroagregata vlastite proizvodnje u ožujku Končar je

Osam ponuđača na natječaju za izbor savjetnika

završio prvu fazu izgradnje vjetroparka, a završetak cjelokupnog projekta očekuje se potkraj ove godine. Vjetroelektranu će sačinjavati 15 vjetroagregata snage jedan MW i jedan agre-

gat snage 2,5 MW. Ukupna vrijednost projekta premašuje 200 milijuna kuna, a model financiranja, kao rezultat zajedničke ponude Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Zagrebačke

banke, dogovoren je potkraj 2010. godine. U izgradnji vjetroelektrane sudjeluje 14 društava Grupe Končar i 15 tvrtki kooperanata iz Hrvatske. “Končareva vjetroelektrana hrvatski je projekt koji otvara nove proizvodne i izvozne mogućnosti, unapređuje konkurentnost Hrvatske i otvara nova radna mjesta. Ovi vjetroagregati rezultat su razvoja i znanja stručnjaka Grupe Končar, a u njihovoj proizvodnji postignut je udio domaćih komponenti veći od 80 posto”, izjavio je Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara.

Nastavak operativnog i financijskog restrukturiranja

Skupa monetizacija autocesta Dioki zatvara četiri pogona

Na natječaj za izbor savjetnika za monetizaciju autocesta javilo se osam ponuđača, među kojima su i svjetske i domaće konzultantske tvrtke i banke. Najskuplju ponudu dala je zajednica ponuditelja Goldman Sachs i Interkapital vrijednosni papiri koji za svoje usluge traže 86,25 milijuna kuna. Rotschild&Sons iz Londona traže 69,9 milijuna kuna, BNP Paribas iz Pariza 70,3 milijuna kuna, a zajednica ponudi-

telja Erste Group s Deloitte savjetovanjem i Wolf Theissom traže 50,8 milijuna kuna. Visoku ponudu dao je i Macquaire Capital iz Londona koji traži 71,5 milijuna kuna, dok je zajednica ponuditelja Zagrebačka banka i J. P. Morgan zatražila 66,7 milijuna kuna. Francuski Lazard Freres i britanski Watson Farley&Williams traže 60,2 milijuna kuna. Zajednica ponuđača na čelu s odvjetničkim društvom Bardek i drugi, u kojoj je

i Ekonomski institut Zagreb, traži 78,6 milijuna kuna. Resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić odluku će donijeti za 45 dana, a pri odluci cijena neće biti jedini kriterij. Nakon odluke ponuđači će imati rok od 15 dana za žalbe. Glavna zadaća savjetnika bit će izrada više modela monetizacije autocesta od kojih će Vlada izabrati najpovoljniji. Vlada se nada da će od koncesije jednokratno dobiti 2,5 do tri milijarde eura. (D.Ž.)

Uprava Diokija donijela je odluku o zatvaranju postrojenja Etilen, Polietilen i Kemikalije, te dijela energetskih modula i pratećih poslovnih funkcija vezanih uz ta postrojenja. Nastavak je to operativnog i financijskog restrukturiranja tvrtke. Odluka je donesena nakon jednogodišnje obustave proizvodnje u tim postrojenjima, do koje je došlo zbog nedostatka sirovinske baze te nemogućnosti pronalaska alternativnih

rješenja dobave osnovne sirovine koja bi bila ekonomski, tehnološki i sigurnosno prihvatljiva. Zatvara se i postrojenje EPSIK, koje već duže vrijeme ne radi zbog nedostatka potrebnih obrtnih sredstava. U cilju ponovnog pokretanja rada postrojenja Polistiren i EPSIK, Uprava Diokija je započela pregovore s jednim strateškim partnerom, čije se ime ne navodi. Ukoliko se suradnja na pogonu Polistiren pokaže uspješnom, strateš-

ki partner zainteresiran je i za pokretanje rada postrojenja EPSIK, ali do toga ne bi došlo prije 2014. godine, zbog potrebnih investicija i tehničkih prilagodbi. Zatvaranjem četiri postrojenja Dioki će pristupiti zbrinjavanju zaposlenika sukladno zakonskim propisima, te obvezama koje proizlaze iz Kolektivnog ugovora. Nakon toga nastavit će s ostalim aktivnostima operativnog i financijskog restrukturiranja Diokija. (D.Ž.)


S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3749, 22. listopada 2012.

( do 2,5 mil € poticaji

fondovima rizičnog kapitala koji ulažu u MSP

Sjednica hrvatske vlade

Državne dnevnice snižene na 150 kuna Terenski dodatak također se smanjuje na 150 kuna, a naknada za odvojeni život od obitelji, koja isključuje pravo na dnevnicu, ostaje 1000 kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr

D

nevnica za službena putovanja u Hrvatskoj za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se financiraju iz državnog proračuna, iznosit će ubuduće 150 umjesto 170 kuna, odlučila je Vlada na prošlotjednoj sjednici. Riječ je o usklađivanju s Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike kojim je dnevnica ove godine utvrđena u nižem iznosu. Odluka o visini dnevnice za službena putovanja u inozemstvo, za korisnike koji se financiraju iz državnog proračuna, ostaje ista i primjenjivat će se kao i sada. U odluci Vlade propisano je da se troškovi noćenja i dalje priznaju u punom iznosu, prema priloženom računu. Naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe iznosi dvije kune po prijeđenom kilometru. Terenski dodatak također se smanjuje na 150 kuna, a naknada za odvojeni život od obitelji, koja isključuje pravo na dnevnicu, iznosit će kao i dosad 1000 kuna. Svaki slučaj posebno Državni poticaji fondovima rizičnog kapitala koji ulažu u male i srednje poduzetnike moći će dosezati do 2,5 milijuna eura, dok su do sada bili ograničeni na 1,5 milijuna eura. Odluku o tome donijela je Europska komisija, a Hrvatska ju je prihvatila u svoj pravni sustav. Pri-

hvaćena je i slična odluka o pravilima za regionalne potpore. Prema riječima Borisa Lalovca, zamjenika ministra financija, riječ je o potporama vrednijima od 50 milijuna eura. Ranije su za takve potpore bili određeni strogi financijski limiti, no zbog gospodarske krize Europska komisija odobrila je zemljama članicama da po određenim pravilima procjenjuju učinke u pojedinačnim slučajevima. U ocjenjivanju potpora, koje ulagačima mogu pokriti od 10 do 50 posto troškova, treba voditi računa dobiva li poticani poduzetnik povlašteni položaj na tržištu. Regija u kojoj se dodjeljuju velike potpore mora biti znatno slabije razvijena od europskog prosjeka, prema podacima o njenu bruto domaćem proizvodu, demografskom razvoju i drugim ekonomskim pokazateljima. Pri ocjeni pojedinog ulagačkog projekta uzima se u obzir i broj novostvorenih radnih mjesta, kao i broj neizravnih radnih mjesta koje je moguće otvoriti u vezi s konkretnim ulaga-

njem. Dodatne bodove donose i programi stručnog usavršavanja radne snage, podizanje produktivnosti i uvođenje novih tehnologija. Odbijenica izvješću NO-a HRT-a Vlada je osnovala Nacionalno koordinacijsko tijelo za izradu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Na čelu mu je premijer Zoran Milanović, a zadaća tijela je stvaranje obrazovnog sustava koji

U ocjenjivanju potpora treba voditi računa dobiva li poticani poduzetnik povlašteni položaj na tržištu

bi bio primjeren suvremenom, inovativnom društvu i gospodarstvu. U Nacionalno koordinacijsko tijelo, uz predstavnike Vlade i profesore iz različitih obrazovnih ustanova, Vlada je imenovala i Ivu Usmianija, vlasnika i predsjednika

Uprave poduzeća Jadran Galenski laboratorij iz Rijeke. Ta je tvrtka posljednjih godina pokazala konkretnim primjerima kako se inovacije na farmaceutskom području mogu potvrditi na domaćem i inozemnim tržištima. Zbog dugogodišnjeg uspješnog tržišnog korištenja znanja i novih tehnologija, u Nacionalno operativno tijelo za provedbu strategije razvoja obrazovnog sustava imenovani su Gordana Kovačević, predsjednica kompanije Ericsson Nikola Tesla, i Ivica Mudrinić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca i predsjednik Uprave HT-a. Vlada je predložila Hrvatskom saboru da ne prihvati izvještaj o radu Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije za 2011. godinu. U ocjeni se navodi da je u toj godini povećan gubitak HRT-a na 26,9 milijuna kuna. Na 98 kuna prihoda HRT ostvaruje 100 kuna rashoda, što pokazuje, smatraju u Vladi, da HRT treba žurno donijeti program restrukturiranja radi racionalizacije troškova i ušteda.

9

Udruženje europskih gospodarskih komora

Nadan Vidošević ponovno izabran u Upravni odbor Eurochambresa Na skupštini Eurochambresa, europskog krovnog komorskog udruženja, održanoj 19. listopada u Bruxellesu, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević ponovno je izabran za člana njegova upravnog odbora. Eurochambres je udruženje europskih komora koje okuplja 46 članica i predstavlja mrežu od 2000 gospodarskih komora i njihovih nacionalnih udruženja, 19 milijuna tvrtki i 120 milijuna zaposlenih. Upravni odbor Eurochambresa bira se na jednu godinu i čine ga predsjednici komora 32 europske zemlje. “Članstvo i aktivnosti Hrvatske gospodarske komore započele su prije 12 godina te je tijekom tih godina taj položaj iskorišten za realizaciju svih prednosti članstva u toj uglednoj organizaciji. Vrijeme ula-

ska Hrvatske u punopravno članstvo EU-a neće biti ništa manje izazovno, te ćemo sustavno i dalje koristiti date prilike na dobrobit svih naših članica”, kazao je Vidošević o reizboru za člana Upravnog odbora Eurochambresa. Eurochambres je osnovan 1958. godine sa sjedištem u Bruxellesu i artikulira interese poslovnog sektora pri institucijama Europske unije. Hrvatska gospodarska komora je članica Eurochambresa od listopada 2000. godine te putem svog predstavništva u Bruxellesu i EEN-a sudjeluje u njegovim brojnim inicijativama i aktivnostima. (D.Ž.)

Zakon o reprezentativnosti na popravni

Upitno pravo na štrajk

Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje nedovoljno je jasan i može izazvati puno štete, ocijenio je dr.sc. Viktor Gotovac, profesor na Katedri za radno i socijalno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, na prošlotjednom okruglom stolu u organizaciji časopisa Radno pravo. Obrazlažući svoju ocjenu, većim je dijelom ponovio stavove iz otvorenog pisma koje je u srpnju svim saborskim zastupnicima poslala Hrvatska udruga sindikata koja se oštro protivila

usvajanju tog zakona. Međutim, on je ipak usvojen, ali nije isključeno da će se postaviti pitanje njegove ustavnosti. Prema Gotovcu, osnovni je problem što se derogiraju neke odredbe bivšeg zakona prilikom isteka kolektivnih ugovora, a po kojem se ukida institut povoljnijeg prava za radnike, dok se ne sklopi novi ugovor. Nadalje, tim se zakonom zadire u veći broj odredbi Zakona o radu, pa sada ostaje otvoreno pitanje imaju li nereprezentativni sindikati uopće pravo na štrajk. Upravo zbog ovog pitanja Zakon bi mogao pasti na Ustavnom sudu. Ocijenio je također da su uvođenjem posebnih, privilegiranih pravila za reprezentativnost strukovnih sindikata, umjesto okrupnjavanja sindikata stvorene pretpostavke za dodatnu rascjepkanost sindikalne scene. (J.F.)


10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3749, 22. listopada 2012.

( izvoz od 106,3 mil USD ( to je rast od 1,6% ostvaren u prvih šest mjeseci 2012.

u odnosu na isto razdoblje lani (104,6 milijuna)

Gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije

Prerađivači i poljoprivrednic dižu najistočniju županiju s

U Županiji je samo prerađivačka industrija ostvarila 1,45 milijardi kuna prihoda, čak 22,7 posto djelatnost 606 milijuna kuna ili 14,5 posto više. Perjanice pozitivnih rezultata su županjska tvo gnojiva Adriatica Dunav iz Vukovara, županjska Sladorana, te Vupik i PIK Vinkovci Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

K

ako optimist vidi svijet, a kako ga vidi pesimist, najbolje dočarava ona stara izreka o polupunoj i polupraznoj čaši. Međutim, kada je o poslovanju riječ, dojmovi ipak trebaju ustuknuti pred činjenicama koje se egzaktno izražavaju brojkama. Upravo tako bi trebalo i tumačiti najnovije pokazatelje poslovanja gospodarstva najistočnije hrvatske županije u prvoj polovini ove godine. Naime, prisjećajući se da je tamošnje gospodarstvo (pogotovo vukovarsko) prije rata bilo među vodećima u bivšoj državi, mnogima teško pada podatak da je prema većini poslovnih pokazatelja vukovarsko-srijemsko gospodarstvo danas rangirano u donjem dijelu ljestvice hrvatskih županija. U proteklih dvadesetak godina dogodilo se mnoštvo loših stvari – strahovita ratna razaranja, gubitak tržišta, tranzicija, pretvorba, te aktualna kriza učinili su svoje. Stoga u tom kontekstu optimistički treba tumačiti skromne, ali ipak pozitivne poslovne pokazatelje kakvi su zabilježeni u prvih šest mjeseci 2012. godine. Prema riječima Ivana Marijanovića, tajnika HGK-Županijske

komore Vukovar, nakon ostvarenog pada ukupnih prihoda u 2009. i 2010. godini, a kao rezultat utjecaja globalne gospodarske krize, u prošloj, 2011. godini gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije ponovno bilježi rast ukupnih prihoda i to za 1,84 posto u odnosu na 2010. godinu. Rast prihoda nastavljen je i u prvih šest mjeseci ove godine kada je ostvareno 4,2 milijarde kuna ukupnih prihoda, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja povećanje od

Do kraja lipnja prijavljene nepodmirene obveze povećane su za čak 63,3 posto 8,9 posto. Pri tome i ukupni rashodi bilježe rast, i to za 11,4 posto, ali ipak su za sedam milijuna kuna manji od prihoda. Proizvodnja vuče naprijed Pri tome gotovo polovina prihoda (2,06 milijardi

kuna) dolazi iz dvije proizvodne djelatnosti koje stvaraju novu vrijednost. Tako je prerađivačka industrija ostvarila 1,45 milijardi kuna prihoda što je čak 22,7 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a poljoprivredna djelatnost 606 milijuna kuna (14,5 posto više). I predsjednica HGKŽK-a Vukovar Vinka Ivanković ističe značaj tih pokazatelja. “Dobar podatak je svakako rast ukupnih prihoda od 8,9 posto, što govori da su neke tvrtke poslovale daleko iznad prosjeka i njihov kvalitetan rad onda nosi i ovakav pozitivan rezultat ukupnih prihoda. Taj pozitivan kotač ovdašnjeg gospodarstva definitivno nosi prerađivačka industrija i poljoprivreda”, kaže ona. Perjanice pozitivnih rezultata u grupaciji prerađivačke djelatnosti su županjska tvornica kombajna Same Deutz-Fahr (SDF), potom tvornica umjetnih gnojiva Adriatica Dunav iz Vukovara, te županjska Sladorana. U poljoprivrednoj djelatnosti su najznačajniji Vupik

i PIK Vinkovci. Istovremeno, grupacija djelatnosti trgovine prvi put nakon više godina bilježi pad i na prihodovnoj, ali i na rashodovnoj strani. U prvih šest mjeseci trgovina je na prostoru Vukovarsko-srijemske županije ostvarila prihod od 1,34 milijarde kuna što je za 3,3 posto manje nego prošle godine. “Na neki način nisam iznenađena tim podacima, jer ako u cijeloj državi bilježimo pad kupovne moći stanovništva, onda je to za očekivati i u na-

šoj županiji. Najveći dio trgovine je u stranom vlasništvu pa onda možda i oni u uvjetima pada životnog standarda i manjih plaća pokušavaju stati na loptu”, objašnjava Vinka Ivanković. Puno više zabrinjava višegodišnji pad u djelatnosti graditeljstva koji je započeo još 2008. godine, te je u prvih šest mjeseci ove godine graditeljstvo palo za daljnjih 12,3 posto u odnosu na prošlu godinu. Kada je riječ o pozitivnim kretanjima u vu-

Vanjskotrgovinska bilanca VSŽ (u milijunima USD) Godina Izvoz Uvoz Saldo Pokrivenost uvoza izvozom (%) Izvor: HGK - ŽK Vukovar

2005. 135 139 -4 97,12

2006. 176 214 - 38 82,24

2007. 208 230 - 22 90,43

2008. 202 291 - 89 69,42

2009. 155 273 - 118 56,78

2010. 275 189 86 145,5

2011. I-VI 2012. 217 106 253 136 - 36 - 30 95,12 77,94

kovarsko-srijemskom gospodarstvu, može se izdvojiti još i povećanje zaposlenosti. “U istom razdoblju gospodarstvo Županije bilježi i povećanje zaposlenosti u subjektima koji su obveznici poreza na dobit, i to u visini od 1,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine”, kaže Ivan Marijanović. Iako je to svakako dobar znak, ipak je nezaposlenih još uvijek više. Naime, u lipnju 2012. godine na vukovarskom Hrvatskom zavodu za zapošljavanje registrirane su 18.062 nezaposlene osobe što predstavlja povećanje nezaposlenosti za četiri posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine (17.369), a stopa nezaposlenosti iznosi 29,44 posto, dok je u ostatku Hr-


11

www.privredni.hr Broj 3749, 22. listopada 2012.

( 136,3 mil USD

uvoz u prvih šest mjeseci 2012. (3,8% više)

( 78%

pokrivenost uvoza izvozom

RANG PREMA UKUPNOM PRIHODU

ci polako dna ljestvice

o više nego u istom razdoblju prošle godine, a poljoprivredna ornica kombajna Same Deutz-Fahr (SDF), tvornica umjetnih Raste izvoz, ali i uvoz Vukovarsko-srijemska županija ostvarila je u prvih šest mjeseci 2012. godine izvoz od 106,3 milijuna USD što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine (104,6 milijuna) povećanje od 1,6 posto. S druge strane, uvezeno je robe u vrijednosti 136,3 milijuna američkih dolara što je u odnosu na lipanj 2011. povećanje od 3,8 posto. Istovremeno, pokrivenost uvoza izvozom iznosi 78 posto. Najznačajnije zemlje izvoza su Njemačka, u koju su tvrtke s ovog područja u prvoj polovini godine izvezle proizvoda u vrijednosti 20,4 milijuna američkih dolara, a slijede Italija, Francuska, Bosna i Hercegovina, Slovenija te Srbija. Pri tome je 79 posto izvezenih proizvoda plasirano na tržište zemalja članica Europske unije. S druge strane, najviše proizvoda uvezeno je iz Njemačke i Italije. Najznačajniji dio izvoza ostvarile su tvrtke iz prerađivačke industrije (93,2 posto ukupnog izvoza). “Generalno govoreći, dobro je što bilježimo ukupni rast u prvoj polovini ove godine, no loše je što je taj rast manji nego je bio prošle godine. Pri tome u prvom redu mislim na vanjskotrgovinsku robnu razmjenu, odnosno na slabiju pokrivenost uvoza izvozom jer je suficit manji nego što je bio prošle godine”, kaže Marijanović. No, kada je o tome riječ, ipak valja pričekati cjelogodišnje rezultate poslovanja jer povećani uvoz u prvom dijelu godine u konačnici može rezultirati i većim izvozom u nastavku poslovne godine. vatske prosječno 17,30 posto. Na temelju toga, udio Vukovarsko-srijemske županije u nezaposlenosti iznosi čak 6,1 posto, dok je u nekim drugim pokazateljima zastupljenost ove županije na hrvatskoj razini bitno manja. Gospodarstvo županije sudjeluje u poslovanju gospodarstva Hrvatske sa 1,5 posto tvrtki koje ostvaruju 1,4 posto prihoda i imaju točno dva posto ukupnog broja zaposlenih osoba. U odnosu na ostale hrvatske županije Vukovarsko-srijemska nalazi se na 16. mjestu po broju poduzetnika, 13. je po ukupnom prihodu, 14. po investicijama, 12. prema broju zaposlenih, te na neslavnom 18. mjestu prema prosječnoj plaći, koja je u

prvih šest mjeseci na istoku Hrvatske iznosila tek 3597 kuna ili samo 76,9 posto republičkog prosjeka (4676 kuna).

U odnosu na ostale županije, Vukovarskosrijemska je na 16. mjestu po broju poduzetnika i 13. po prihodu Negativni dio priče o vukovarsko-srijemskom gospodarstvu nastavlja se podacima o investicijama u novu dugotrajnu imovinu. Tako su investicije u prvih šest mjeseci 2012. godine iznosile 168,7 milijuna kuna (0,9 posto ukupnih investici-

ja Republike Hrvatske) i bilježe veliko smanjenje od čak 50,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najviše investicija je ostvareno u poljoprivredi (43,7 posto) i prerađivačkoj industriji (19,5 posto). Također, zanimljiv je podatak da je tek 21 posto tvrtki ostvarilo investicije u dugotrajnu imovinu tijekom prvih šest mjeseci ove godine. Zabrinjava nelikvidnost Ono što posebno zabrinjava definitivno je nelikvidnost, odnosno insolventnost pravnih osoba čiji je broj u prvih šest mjeseci 2012. narastao na ukupno 612 insolventnih pravnih osoba s iznosom prijavljenih, a nepodmirenih dugovanja u ukupnom iznosu od 995 milijuna kuna,

a čak 443 tvrtke probile su rok od 360 dana dugovanja. Broj insolventnih pravnih osoba na dan 30. lipnja 2012. povećan je za 5,5 posto u odnosu na stanje sredinom prošle godine. Pri tome je gotovo alarmantan podatak da su u istom razdoblju ukupno prijavljene nepodmirene obveze povećane za čak 63,3 posto. Sudeći prema svim tim pokazateljima, ipak se može reći da je čaša vukovarsko-srijemskog gospodarstva – polupuna. Barem za sada. Međutim, bez snažnijeg gospodarskog pomaka na ukupnoj državnoj razini, krhke lokomotive prerađivačke industrije i poljoprivrede vukovarsko-srijemskog gospodarstva mogle bi ostati bez sadašnjeg zamaha.

naziv tvrtke 1 SLADORANA DD

mjesto ŽUPANJA

ukupni prihod 672.307.370

2 BOSO DOO

VINKOVCI

450.318.416

3 VUPIK D.D.

VUKOVAR

399.089.055

4 PIK VINKOVCI D.D.

VINKOVCI

364.006.933

5 SAME DEUTZ-FAHR ŽETELICE D.O.O.

ŽUPANJA

272.369.816

6 FELIX D.O.O.

VINKOVCI

187.690.400

7 DRVNA INDUSTRIJA SPAČVA D.D. VINKOVCI

VINKOVCI

187.333.892

8 ADRIATICA DUNAV D.O.O.

VUKOVAR

161.640.782

9 AUTOWILL D.O.O.

VUKOVAR

143.731.979

10 VINKOPROM DOO

VINKOVCI

141.040.521

11 NOVI DOMIL D.O.O.

ŽUPANJA

124.676.454

12 NAPREDAK POLJOPRIVREDNA ZADRUGA

ŽUPANJA

122.970.547

13 NOVOCOMMERCE D.O.O.

VUKOVAR

122.683.054

14 DILJ D.O.O.

VINKOVCI

116.140.915

15 PLINARA ISTOČNE SLAVONIJE D.O.O. VINKOVCI

VINKOVCI

114.500.415

16 CEZAREJA D.O.O.

NIJEMCI

106.241.236

17 VODOPRIVREDA VINKOVCI D.D.

VINKOVCI

98.639.526

18 VUKOVIĆ-COMPANY DOO

VUKOVAR

92.477.878

19 BOROVO TRGOVAČKA MREŽA D.O.O.

VUKOVAR

89.635.250

20 PATRIČAR D.O.O.

ŽUPANJA

86.242.224

21 AGRO-TOVARNIK D.O.O.

TOVARNIK

85.161.291

22 BIODIZEL VUKOVAR D.O.O.

VUKOVAR

76.766.302

23 VINKOVAČKI VODOVOD I KANALIZACIJA D.O.O. D.D. ZA GRADITELJSTVO, INŽENJERING I 24 EURCO ZAŠTITU OKOLIŠA 25 TRANSCOM WW

VINKOVCI

74.954.758

VINKOVCI

73.120.649

VUKOVAR

72.004.439

26 FILIR D.O.O.

VUKOVAR

69.666.285

27 CESTORAD DD

VINKOVCI

69.057.692

28 ILOČKI PODRUMI D.D.

ILOK

68.591.737

29 UNIDAL D.O.O.

VINKOVCI

65.274.375

30 PERT D.O.O.

ILOK

60.316.186

31 MEDIA POLIS D.O.O.

VUKOVAR

58.321.786

32 SOKOL DOO

VINKOVCI

57.619.401

33 AMADEUS D.O.O.

VINKOVCI

56.100.552

34 ŠIŠARKA D.O.O.

ŽUPANJA

55.686.931

35 PRVO PLINARSKO DRUŠTVO

VUKOVAR

53.510.495

VUKOVAR 36 VELEPROMET VUKOVAR DD ANICA TADIĆ VLASNIK TRGOVAČKOG OBRTA MARIĆ MIRKOVCI 37 B.A.U. VINKOVCI 38 AMARILIS D.O.O.

51.768.937

50.200.837

39 NAUTICA VUKOVAR D.O.O.

VUKOVAR

46.879.942

40 ČVOR D.O.O.

VINKOVCI

46.727.608

41 ZU LJEKARNE KALENIĆ

VINKOVCI

44.743.074

42 GRAD-EXPORT D.O.O.

VINKOVCI

44.673.791

51.026.610

43 LATERAN D.O.O.

VINKOVCI

43.866.107

44 PROTEIN D.O.O.

BOBOTA

43.809.676

45 SLAVONIJA-BOŠKOVIĆ D.O.O. VODOVOD I KANALIZACIJA 46 VINKOVAČKI IZGRADNJA D.O.O. ZA GRADITELJSTVO 47 POLJOPRIVREDNA ZADRUGA JANKOVCI

CERNA

43.683.302

VINKOVCI

43.618.360

STARI JANKOVCI

43.379.751

48 BONUS DOO VINKOVCI

VINKOVCI

42.394.628

49 BOROVO-KOŽNA OBUĆA D.O.O.

VUKOVAR

42.050.166

50 BOROVO GUMITRADE D.O.O.

VUKOVAR

41.398.620

Izvor: PV 400 najvećih


12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3749, 22. listopada 2012.

Erdutski vinogradi – restrukturiranje i dokapitalizacija umjesto prodaje

Erdutska vina na Dalekom istoku Ciljana tržišta u Europi su Poljska i Ukrajina, te Njemačka, a najviše se očekuje od tržišta Kine i Indonezije Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

N

akon dvogodišnje borbe za poslovno preživljavanje u uvjetima kreditne zaduženosti zbog ulaganja u razvoj kao i zbog bitno smanjene kupovne moći stanovništva, tvrtka Erdutski vinogradi napokon je pred rješenjem problema. Restrukturiranje je u završnoj fazi, a tvrtka će se, rasterećena ranijih financijskih problema, moći posvetiti unapređenju poslovanja. “U sljedećih godinu-dvije u rod nam dolazi svih 463 hektara vinograda što znači da ćemo, pored zadovoljavajuće kvalitete, imati i zadovoljavajuću količinu”, kaže dosadašnji ve-

ćinski vlasnik i predsjednik Nadzornog odbora Erdutskih vinograda Goran Dumančić. Tvrtki sada slijedi dokapitalizacija koja podrazumijeva i promjenu vlasničke strukture. Iako je jedno vrijeme bila aktualna opcija prodaje tvrtke, za što su namjere pokazali poslovni ljudi iz Rusije te iz Švicarske, u Erdutskim vinogradima su se ipak odlučili na suradnju s domaćim strateškim partnerima. “Najkasnije do kraja godine trebali bismo potpisati sve ugovore i definirati budući način vođenja tvrtke”, kaže Dumančić koji sada ima 87 posto vlasničkog udjela. S očekivanom dokapitalizacijom Erdutski vinogradi će moći ući

u mirnu fazu poslovanja. Dio sredstava planiraju uložiti u završetak obnove vinograda, modernizaciju punionice vina, ali i nabavu dodatne mehanizacije. Tako konsolidirani, planiraju i drukčiji tržišni pristup. Optimist s razlogom Dosad je 95 posto godišnje proizvodnje od oko tri milijuna litara erdutskih vina završavalo na domaćem tržištu. “No, bez izvoza milijun i pol litara vina godišnje gotovo je nemoguće opstati. Zato će nam sljedeća poslovna godina biti godina fokusiranja na inozemna tržišta. Strateški cilj je ostvarivanje 50-postotnog izvoza godišnje proizvodnje vina, i to prvenstveno

PAPRIKA FEST, LUG 2012.

U ime crvene paprike I dok negdje svečano obilježavaju završetak berbe grožđa ili maslina, a drugdje organiziraju kupusijadu, grahijadu ili marunadu, u baranjskom selu Lug organiziraju – festival paprike. Već godinama se u povodu Dana mjesta, u prvoj polovini listopada, u čast najzastupljenijeg tamošnjeg proizvoda priprema Paprika fest. Stanovnici Luga, kao i mještani susjednih “mađarskih” baranjskih sela, poznati su kao vrsni proizvođači povrća, a osobi-

Svako drugo luško kućanstvo bavi se proizvodnjom mljevene paprike to paprike. Kako svježe, tako još više one crvene sitno mljevene, slatke i ljute. Stoga je mljevena paprika najtraženija roba u tom mjestu, a na samo nekoliko stotina metara

Tražit će se vina berbe 2012. Kao i većina hrvatskih vinogradara, i Erdutski vinogradi ove godine imaju oko 30 posto manje prinose. Posljedica je to najprije izuzetno hladne zime, te potom izrazito sušnog proljeća i ljeta. “Prinosi jesu manji, ali je zato kvaliteta grožđa izuzetna, te je omjer kiselina i sladora gotovo idealan. Na temelju toga je realno očekivati proizvodnju zaista vrhunskih vina. Siguran sam da će naša vina s oznakom berbe 2012. biti itekako tražena”, kaže Boris Lovretić, direktor Erdutskih vinograda. u buteljama”, objašnjava Dumančić. Ciljana tržišta u Europi su Poljska

i Ukrajina, te Njemačka, dok se ponajviše očekuje od novih svjetskih vinskih

tržišta kao što su Kina i Indonezija. “Nakon izuzetno pozitivnih iskustava prilikom nedavnog boravka u Kini, s pravom očekujemo dobre poslovne aranžmane. Ne treba se zanositi pričama o ‘osvajanju kineskog tržišta’ nego se koncentrirati na konkretne provincije. Upravo onako kako je bio organiziran nedavni posjet naše gospodarske delegacije kineskoj provinciji Anhui i njihovom glavnom gradu Hefeiju”, kaže Dumančić. Ovih mu je dana, kaže, stigao i poziv na sudjelovanje na sajmu u Džakarti u Indoneziji, zemlji čije bogato tržište pokazuje sve veće zanimanje za kvalitetna vina.

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-13/12 U Puli - Pola, 25. svibnja 2012.

PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u prvostupanjskom vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Pavičić - Sirotić, kao predsjednice vijeća, te mr. sc. Bruna Ivinića i Ester Buić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Ticiane Trošt, u pravnoj stvari prijaviteljice TIZIANE DAMJANIĆ iz Pule, Zagrebačka 25, protiv prijavljenika TIM 90 d.d. Poreč, Vukovarska 19, nakon održane i zaključene glavne rasprave 25. svibnja 2012., u prisutnosti prijaviteljice i odsutnosti uredno pozvanog prijavljenika, istog dana

presudio je Prijavljenik: ‘’TIM 90’’ d.d. Poreč, Vukovarska 19 postavljeno je više od 20 ploča s natpisom “Prodajem papriku”. A kako bi još više promovirali svoj tradicionalni proizvod, tamošnji mjesni odbor uz potporu Općine Bilje i turističke zajednice organizira ovu izložbeno-natjecateljsku manifestaciju. Prilika je to da se, uz papriku, brojnim posjetiteljima ponudi niz domaćih proizvoda i gastronomskih specijaliteta – od ajvara svih vrsta, preko široke lepeze slatke i kisele zimnice, do kolača. Posjetitelji su mogli razgledati i izložbu fotografija Papri-

ka - od sjemena do stola te uživati u bogatom kulturno-umjetničkom programu. I naravno, ovogodišnji fest je završen tradicionalnom fišijadom, natjecanjem u kuhanju poznatog fiš-paprikaša, jela za koje mnogi znalci kažu kako mu je upravo mljevena paprika jedan od najpresudnijih začina. Inače, gotovo svako drugo luško kućanstvo bavi se uzgojem paprike i proizvodnjom mljevene paprike, i to po tradicionalnoj recepturi bez, kako kažu, industrijskih primjesa. (S.S.)

odgovoran je što nije ispunio svoju ugovornu obvezu i s prijaviteljicom Tizianom Damjanić iz Pule, Zagrebačka 25, skolopio Ugovor o kupoprodaji stana, a na što se obvezao Sporazumom o kupnji stana sklopljenim s prijaviteljicom dana 28. srpnja 2009.g., čime je postupio protivno odredbi čl. 4. Zakona o obveznim odnosima i povrijedio pravila morala (dobre poslovne običaje) iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, pa mu se temeljem čl.36. st.1. toč.3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera

JAVNE OPOMENE UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU I NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE nakon pravomoćnosti ove presude. Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.


enterprise europe

info

Broj 72, 22. listopada 2012.

Procjene za prvu godinu u EU-u

Grčić: Nećemo biti na gubitku Vandoren: Bolje se konzultirajte I Europska komisija želi da Hrvatska bude neto korisnik, a ne neto uplatitelj u proračun EU-a, ali za to je potrebno više investirati u pripremu projekata, bez obzira na recesiju i proračunsku štednju, poručuje šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren. Prema njegovoj procjeni, većina hrvatskih projekata za EU fondove u ranoj je fazi pripreme, što je djelomice posljedica loše koordinacije između središnje i lokalnih vlasti. Stoga je Vandoren pozvao Vladu da bolje organizira konzultacije sa svim dionicima u pripremi projekata za EU fondove jer mu se na terenu često žale da ih Vlada ne sluša. Apsorpcijska moć zemlje ključni je element za EU fondove jer činjenica da je određeni iznos alociran ne znači da će biti i iskorišten, upozorava Vandoren. Procedura je u fondovima vrlo složena pa ako ne bude dovoljno projekata, sigurno je da će dio predviđenog novca propasti, zato uvijek treba prijavljivati više projekata nego što je sredstava alocirano.

Veliki je problem predfinanciranje projekata, zbog čega se mogu javljati uska grla u realizaciji. Stoga bi trebalo uvijek imati projekata za veću vrijednost nego što je alokacija u pojedinom fondu, ali ni tu ne stojimo dobro Od milijardu eura, koliko se dosad moglo sliti u Hrvatsku iz EU fondova, uspjeli smo izvući oko 660 milijuna eura. U raznim su fazama izrade novi projekti za EU fondove vrijedni oko 20 milijardi kuna, no čak i ako svi oni prođu, mogli bismo povući ponuđena sredstva tek za prvih godinu dana punopravnog član-

Trenutačno se programi prilagođavaju projektima, umjesto strategijama razvoja stva. Stoga će u državnom proračunu za 2013. godinu izdvajanja za pripremu projekata biti povećana na 320 milijuna kuna, najavio je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić na Danima EU fondova u Zagrebu. Iako ćemo zbog kraćeg vremena sljedeće godine teško ostvariti visok postotak iskorištenosti sredstava iz EU fondova, Grčić ipak jamči da ćemo povući više od 1,7 milijardi kuna, koliko nam iznosi polugodišnja članarina u EU-u. Do 2020. godine, prema najavama nove financijske

perspektive EU-a, Hrvatska će iz fondova moći povući čak 14 milijardi eura, a kada se tome doda domaća komponenta, ukupni iznos dostiže 120 milijardi kuna, što je cijeli jedan godišnji državni proračun. Veliki projekti dugo traju Hrvatska ubrzano priprema projekte za EU fondove, a trenutačno se programi prilagođavaju projektima, umjesto strategijama razvoja, što nije dobro, priznaje Grčić, ali je uvjetovano kratkim rokovima i željom da se povuče što više novca. Administrativni kapaciteti ojačani su za još 230 novih ljudi, pa je u poslove upravljanja fondovima sada uključeno više od 1000 zaposlenih u državnoj upravi. Veliki je problem predfinanciranje projekata, zbog čega se mogu javljati uska grla u realizaciji. Stoga bi trebalo uvijek imati projekata za veću

vrijednost nego što je alokacija u pojedinom fondu, ali ni tu ne stojimo dobro, rekao je Grčić. Većina alokacija pokušava se pokriti velikim projektima, ali pripreme za njih dugo traju, što je značajan ograničavajući faktor. Ipak, Grčić se pohvalio da je iskorištenost sredstava iz IPA fonda podignuta na 57 posto, sa 37 posto, koliko je iznosila 1. siječnja 2012. Kako bi se novac iz EU fondova iskoristio u što većoj mjeri, Grčić očekuje da se Hrvatskoj dopusti, kao i ostalim novim članicama Unije, da novac iz fondova za pojedine projekte može povlačiti tijekom tri godine, a ne samo dvije godine, kao što je to sada. Bude li tako, možda dostignemo rezultat nekih zemalja članica koje, prema Grčiću, već sada financiraju više od 90 posto svojih infrastrukturnih projekata novcem iz EU fondova. (D.Ž.)


enterprise europe

Piše >> Ružica Gelo, direktorica Centra za EU HGK-a

Europske fondove zanimaju najviše mala i srednja poduzeća Skoro članstvo Hrvatske u Europskoj uniji donijet će brojne promjene u svakodnevnom poslovanju hrvatskih poduzeća. Osim što će omogućiti slobodno kretanje robe, kapitala, a za nekoliko godina i ljudi, pristupanje EU-u omogućuje i pristup još većim mogućnostima financiranja iz europskih fondova te pristup svim programima Unije. Korištenje sredstava europskih fondova bilo je moguće i u pretpristupnom razdoblju, ali su oni prije svega bili namijenjeni uspostavi institucija i pripremama za članstvo, a radilo se i o znatno manjim iznosima. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju stanje će se drastično promijeniti. Dok je, primjerice, u razdoblju 2006.2013. iz pretpristupnog programa IPA Hrvatska na raspolaganju imala oko 150 milijuna eura godišnje, prijedlog financijske alokacije za Hrvatsku u sljedećoj financijskoj perspektivi 2014.2020. iznosi 13,7 milijardi eura, od čega je za provedbu kohezijske politike predviđeno 9,36 milijardi eura. ... Osim za administraciju, korištenje EU fondova bit će veliki izazov i za hrvatske poduzetnike. Osmisliti projekt, izraditi dokumentaciju, skupiti potrebnu papirologiju, osigurati financijska sredstva, provesti projekt unutar rokova utvrđenih ugovorom i na način utvrđen ugovorom zadaća je poduzetnika. Važno je imati na umu da financiranje projek-

ta mora osigurati poduzetnik, a u pravilu tek kada je projekt završen i kada je provedena kontrola, izvršit će se povrat dijela sredstava. Sufinanciranje je jedno od temeljnih načela korištenja EU fondova, a poduzetnik uvijek mora uložiti dio svojih sredstava. ... Od 2014. godine Hrvatskoj će na raspolaganju biti pet fondova: · Europski fond za regionalni razvoj · Kohezijski fond · Europski socijalni fond · Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj · Europski fond za pomorstvo i ribarstvo Najveće mogućnosti financiranja poslovnog sektora postoje unutar Europskog fonda za regionalni razvoj čija je svrha jačanje ekonomske i socijalne kohezije i smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU-a. Najznačajniji dio sredstava ovog fonda izdvaja se za potporu u sektoru transporta, istraživanje i razvoj te zaštitu okoliša. Kohezijski fond namijenjen je manje razvijenim državama, a odnosi se na velike infrastrukturne projekte u sektoru transporta i zaštite okoliša. Cilj je Europskog socijalnog fonda promicanje zapošljavanja, investicije u obrazovanje i cjeloživotno učenje, promicanje socijalne uključivosti i borba protiv siromaštva te jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitosti javne administracije.

[cijeli blog moguće je pročitati na web stranici http://www.hgk.hr/izdvojeno/ europske-fondove-zanimaju-najvise-mala-i-srednja-poduzeca/]

HBOR-ov program razvoja gospodarstva Hrvatska banka za obnovu i razvitak predstavila je svoj program razvoja gospodarstva kojemu je glavni element povoljnije osiguravanje kredita za poduzetnike. Ovim programom kredite mogu dobiti trgovačka društva, obrtnici i druge pravne osobe koji imaju najmanje 25 posto privatnog vlasništva u vlasničkoj strukturi na dan podnošenja zahtjeva za kredit, najmanje 10 posto prihoda od prodaje roba/usluga na međunarodnom tržištu odnosno od noćenja stranih gostiju i za prethodnu godinu poslovanja, koeficijent zaduženosti 0,75, te ostvarenu neto dobit. Krediti su namijenjeni za obrtna sredstva - podmirenje obveza prema dobavljačima, financijskim institucijama (do 50 posto ukupnog kredita), državi i drugim vjerovnicima. Kreditom se mogu financirati i osnovna sredstava. Sredstva kredita korisniku kredita osiguravaju poslovna banka i HBOR u omjeru 50:50. Za dobivanje kredita korisnik podnosi zahtjev za kredit poslovnoj banci sa sljedećom dokumentacijom: · Specifikacija namjene utroška kreditnih sredstava · Izjava o već korištenim državnim potporama · Potvrda Porezne uprave o reguliranju obveza prema državi · Izjava o vlasničkim pozajmicama (ako se one tretiraju kao kapital u smislu izračuna koeficijenta zaduženosti) · Ostala dokumentacija sukladno zahtjevu poslovne banke ili HBOR-a

U ukupnom iznosu kredita HBOR-ov udio može biti do 70 milijuna kuna, dok udio komercijalnih banaka može biti u stranoj valuti ili u kunama s valutnom klauzulom. Rok korištenja kredita je šest mjeseci, poček do 12 mjeseci te rok otplate tri godine uključujući i poček. Kamata HBOR-ova dijela kredita je 1,8 posto godišnje, a komercijalnih banaka u visini fiksne marže koju je banka ponudila na aukciji, uvećane za referentnu kamatu - prinos trezorskih zapisa ostvaren na aukciji Ministarstva financija denominiranih u kunama s rokom dospijeća 364 dana, važeći na dan prvog korištenja kredita (za kredite u kunama) ili 12-mjesečni EURIBOR, važeći na dan prvog korištenja kredita (za kredite u kunama uz valutnu klauzulu). Referentna kamata se utvrđuje jednom godišnje, a po isteku godine dana od dana prvog korištenja kredita, odnosno od zadnje izmjene kamatne stope. Korisnik kredita dogovara instrumente osiguranja s poslovnom bankom. Poslovna banka je dužna osigurati ukupni iznos kredita sukladno dobroj bankarskoj praksi. Za osiguranje urednog ispunjavanja obveza po kreditima poslovne banke ugovaraju uobičajene instrumente osiguranja, odnosno mjenice i zadužnice, zalog ili fiducijarni prijenos vlasništva na imovini... sukladno svojim općim aktima. Detaljnije informacije o provedbi ovoga programa mogu se dobiti u HBOR-u, Strossmayerov trg 9, 10.000 Zagreb, telefon: 01/4591 555, e-mail: razvoj-gospodarstva @hbor.hr.

Radionica za potencijalne po Hrvatska gospodarska komora u suradnji s projektnim partnerom, Visokom školom Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba, organizirala je početkom listopada u Splitu trodnevnu radionicu za potencijalne poduzetnice. Radionicom se željelo pomoći zainteresiranim ženama (nezaposlenima, studenticama...) u pokretanju njihove vlastite tvrtke.

Obrađivana su dva modula na dan te su pokrivene sljedeće teme: Od poslovne ideje do profita, Sve je marketing, marketing je sve, Poslovno planiranje – od kuda krenuti, Organizirajte svoj posao, Poduzetnik u elektroničkom poslovanju, Mogući pravni oblici organiziranja poduzetništva i poslovne odgovornosti, te Od poslovne ideje do profita.


www.een.hr

22. listopada 2012.

2 3

Hrvatska prehrambena industrija u EU-u

Pritisak cijena ugrožava čokoladu i vodu Studija A.T. Kearneyja pokazuje kako će prilikom ulaska Hrvatske u Europsku uniju neki hrvatski proizvodi, poput čokolade, vode, sladoleda i salame, biti pred ozbiljnim pritiskom pada cijena inozemnih marki, dok će ulazak u EU biti prilika za rast i izlazak na nova tržišta za proizvođače pršuta, mlijeka i čaja Hrvatski proizvodi, poput čokolade, vode, sladoleda i salame, naći će se pred ozbiljnim pritiskom pada cijena inozemnih marki, dok će ulazak u Uniju biti prilika za rast i izlazak na nova tržišta za one koji proizvode pršut, mlijeko i čaj. Rezultat je to studije konzultantske kompanije A.T. Kearney o utjecaju skorog ulaska u Europsku uniju na hrvatsku prehrambenu industriju. Studija je usporedila cijene proizvoda 19 prehrambenih artikala u Hrvatskoj s onima u četiri susjedne zemlje koje su već u Europskoj uniji - Italijom, Austrijom, Slovenijom i Mađarskom.

zemnim proizvođačima prisutnima na domaćem tržištu biti olakšan uvoz i otvorit će im se prostor za smanjenje cijena. Put će na hrvatsko tržište pronaći i strani proizvodi koji do sada ovdje nisu bili prisutni, a istovremeno će se hrvatskim proizvođačima otvoriti vrata na nova tržišta. Iako će ulaskom u EU Hrvatska prestati biti dije-

lom Cefte, čime se postavljaju određene barijere prema ostalim članicama, to će ipak manje utjecati na naše proizvođače nego velika konkurencija s EU tržišta. Zato je iznimno važno da hrvatska prehrambena industrija odmah poduzme nužne korake kako bi maksimalno iskoristila ovaj trenutak i istovremeno preduhitrila konkurenciju”, objašnjava Srečko Debelak, viši direktor u A.T. Kearneyju i stručnjak za prehrambenu industriju. Domaći proizvodi poput mljevene i instant kave, voćnih čajeva, trajnog mlijeka, jogurta i pršuta, jeftiniji su ne samo od stranih proizvoda u Hrvatskoj nego i od proizvoda iz promatranih EU zemalja. Zato su trenutno u najboljoj cjenovnoj poziciji. “Ova skupina proizvoda, koju smo nazvali napadačima, ima priliku kroz strategiju rasta i repozicioniranja, ostvariti dobre rezultate na tržištu EUa. Tako je domaći pršut značajno jeftiniji od pršuta u bilo kojoj od promatranih EU zemalja, a u Mađarskoj nema domaćeg proizvođača pršuta koji je na tržištu zastupljen sa značajnijim volumenom. Ovo je izvrsna prilika za domaće proizvođače pršu-

Istraživanje je pokazalo kako je, suprotno uvriježenom mišljenju, većina hrvatskih prehrambenih proizvoda i dalje jeftinija od europskih konkurenata, no ulaskom u EU za mnoge od njih situacija će se promijeniti. “Zbog niže kupovne moći u odnosu na zemlje EU27, i najmanja promjena u cijeni može uzrokovati značajne promjene u ponašanju hrvatskih potrošača. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju nestat će trgovinske barijere u odnosu na zemlje EU27, čime će ino-

duzetnice Predavanja su na seminaru održali predavači Visoke škole Nikola Šubić Zrinski te gostujuće ambasadorice ženskog poduzetništva koje su teme potkrijepile svojim primjerima dobre prakse. Tako je Irena Kaštela govorila o svojim počecima i razvijanju biznisa te poručila kako nije lako, ali se isplati. Lada Karninčić je govorila o svojim iskustvima organiziranja posla i poslovnog planiranja, a Hele-

na Budiša je održala stručno predavanje na temu Mogući pravni oblici organiziranja poduzetništva. Radionica se održala u sklopu projekta EntrepreneurSHEp Croatia - Europska mreža ambasadorica poduzetništva koju provodi HGK sa svojim projektnim partnerima - Visokom školom za ekonomiju, poduzetništvo i upravlja-

nje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba, Tera Tehnopolisom iz Osijeka i Tehnološkim parkom Varaždin TPV. Nakon radionice u Osijeku, Zagrebu i Rijeci ovo je četvrta u nizu od pet radionica koje će se održati ove godine u različitim hrvatskim gradovima. Posljednja radionica će se održati u Varaždinu polovinom studenoga ove godine.

ta za probijanje na tržište zemalja EU27”, zaključuje Debelak. Velik broj hrvatskih prehrambenih proizvoda danas ima dobru cjenovnu poziciju, no ulaskom u EU bit će pod pritiskom snižavanja cijena zbog jeftinije strane konkurencije. Među njima su domaće marke čokolade, espresso kave, cappuccina, zelenog čaja, prirodne vode, sladoleda, maslaca i goude. “Čokolada je izvrstan primjer ove skupine, koju zovemo borcima. Domaća čokolada je u Hrvatskoj i dalje jeftinija od inozemnih proizvoda, no inozemna čokolada je kod nas i dalje skuplja nego u EU zemljama. Hrvatski će proizvođači morati odgovoriti na očekivani pad cijena stranih marki, pa očuvanje marži mogu ostvariti povećanjem operativne učinkovitosti”, objašnjava Debelak. U skupinu domaćih proizvoda koji će biti ugroženi cjenovno prihvatljivijim inozemnim proizvodima spada, primjerice, gazirana prirodna voda, za koju se očekuje da će ulaskom u EU postati jeftinija. Neki strani proizvodi poput zimske salame, jogurta i pilećih hrenovki već su jeftiniji od domaćih, pa će tako ulaskom Hrvatske u EU zbog skidanja carina i drugih uvoznih izdataka za pojedini proizvod povećati profitabilnost i više ulagati u rast tržišnih udjela. A.T. Kearney hrvatskim prehrambenim tvrtkama preporuča povećanje operativne učinkovitosti i/ili strategiju rasta i repozicioniranja.


enterprise europe UZ SVJETSKI DAN HRANE

Hrvatska zna što je kv

Propisi koji su u Hrvatskoj regulirali kvalitetu hrane stroži su od onih na EU tržištu, a europsko tržište prava je prilika našim malim proizvođači Svetozar Sarkanjac Udruživanje malih poljoprivrednika je budućnost za prehranu svijeta – to je temeljna poruka skupa održanog u Osijeku u povodu Svjetskog dana hrane na kojem se puno govorilo i o sigurnosti i kvaliteti hrane. “Naš sustav sigurnosti hrane u potpunosti je usuglašen sa sustavom sigurnosti u zemljama Europske unije, a u nekim je elementima i razvijeniji. Problema ima svuda jer nitko i nigdje ne može jamčiti stopo-

Kad je riječ o kvaliteti hrane, hrvatski su proizvođači naučeni na kriterije znatno strože od onih u Europskoj uniji stotnu sigurnost hrane, ali je sigurno da sustav funkcionira i to mogu odgovorno reći”, izjavila je Zorica Jurković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu (HAH) na međunarodnom skupu Hrvatska na putu u

EU - izazovi i očekivanja u području sigurnosti hrane i poljoprivredne politike održanom u Osijeku u povodu Svjetskog dana hrane. Uz HAH, u organizaciji skupa sudjelovala je i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), te ministarstva poljoprivrede i vanjskih poslova. Šansa malih proizvođača Obraćajući se sudionicima skupa video linkom, pokrovitelj događaja predsjednik Ivo Josipović naglasio je kako je nedopustivo da jedni bacaju hranu, dok je drugi nemaju. Istaknuo je važnost iskorištavanja hrvatskih potencijala za proizvodnju hrane i razvijanje konkurentnosti, naglašavajući kako posebnu pozornost treba posvetiti malim proizvođačima. A govoreći upravo o tome, Božica Rukavina, pomoćnica ministra poljoprivrede je objasnila kako mali proizvođači hrane imaju šansu prvenstveno u udruživanju u različite proizvođačke organizacije. “Time u Europskoj uniji ostvaruju pravo na novčanu potporu za svoje programe rada, a onda svojom kvalitetom ite-

kako mogu konkurirati na europskom tržištu. Na tom tragu su i udruživanja u klastere jer se time povezuje proizvodnja s plasmanom. Pored kvalitete, mali proizvođači velikima mogu biti konkurentni i posebnošću svojih proizvoda. Postoji mogućnost proizvodnje ekoloških proizvoda, kao i proizvoda sa zemljopisnim oznakama i podrijetlom, a to su proizvodi više kakvoće koji svoj put do potrošača mogu naći upravo putem udruživanja”, kaže Božica Rukavina. S obzirom na brojna aktualna događanja, poseban značaj ima zdravstvena ispravnost i sigurnost prehrambenih proizvoda koji nam se danas nude na brojnim policama. Raspravljalo se i o spremnosti hrvatske prehrambene industrije za tržišnu utakmicu u Uniji, kao i o usklađivanju naših propisa s onima iz EU-a. Visoki standardi kvalitete U izjavi za Privredni vjesnik Božica Rukavina je istaknula kako hrvatska prehrambena industrija nije imala osobitih problema u usklađivanju s europskim kriterijima kada je

Zelena ekonomija na djelu

Obnova zgrada, ob

Obnova i osuvremenjavanje objekata znači od 52 do 75 milijardi eura niže troškove energije i devet do 12 milijardi eura popratnih koristi kro Lada Stipić - Niseteo Obnova objekata, prvo javnih, potom poslovnih i stambenih zgrada, trebala bi do kraja desetljeća, i to svake godine, donositi koristi mjerene sa 104 do 175 milijardi eura, sve uz ulaganja koja godišnje ne bi smjela premašiti maksimalan iznos od 78 milijardi eura. Ovo je samo jedna od nesporno zanimljivih brojki iz studije pripremljene za potrebe konferencije o obnovi zgrada u Europi, održane u sklopu 10. Europskog tjedna regija i gradova. Obnova zgrada i njihova prilagodba višim, zahtjevnijim standardima energetske efikasnosti dio je velikog plana ozelenjavanja Europe i njene ekonomije a koji bi dobrim dijelom iznio ekonomski oporavak Starog kontinenta. Brojke nadalje vele da bi ob-

nova i osuvremenjavanje objekata značilo, ovisno o scenariju, i 52 do 75 milijardi eura niže troškove energije plus devet do 12 milijardi eura popratnih koristi kroz ograničenje zagađivanja zraka. Koristi i za zdravlje Na računicu se nadograđuje procjena da bi se time poboljšala opća zdravstvena slika stanovništva ili, opet gledano kroz prizmu novca, snizili troškovi na ime zdravstvene skrbi u iznosima između 42 i 88 milijardi eura. Godišnje, da ne bude zabune, mada se danski autori (Copenhagen economics, neovisna istraživačka kompanija specijalizirana za energiju i klimu) ove studije ograđuju opaskom da su evidentne koristi po javno zdravlje zapravo nesigurne za konkretniju procjenu. Radi se o brojkama do 2020. godine. Nastavi li se ulagati istim tempom, procje-


www.een.hr

22. listopada 2012.

4 5

valitetna hrana

ima ako nastupe udruženo

Sve skuplja hrana Poskupljenje hrane je globalna stvar i događa se kako na europskom tako i na svjetskom tržištu. U tom kontekstu je moguće da će doći do poskupljenja hrane i u Hrvatskoj. I upravo zbog toga Ministarstvo poljoprivrede razgovara s predstavnicima prehrambene industrije i prodajnih lanaca da do poskupljenja ipak ne dođe ili da ono bar bude ublaženo, objasnila je Božica Rukavina. Naravno, suša i ostali aktualni klimatski problemi svakako utječu na formiranje cijene hrane. Međutim, pitanje je u kojoj su mjeri takve objektivne okolnosti zapravo izlika globalnim igračima u cilju ostvarenja još većeg profita. No, socijalne države ipak imaju mogućnost regulacije takvih “zločestih namjera”. Dakako, uz uvjet da baš sve ne bude prepušteno bahatosti tržišta.

o sigurnosti hrane riječ. Dapače, u nekim segmentima, kao što je kvaliteta hrane, hrvatski su proizvođači naučeni na znatno strože kriterije nego što su u Europskoj uniji. “Mi imamo propisanu kvalitetu nekih prehrambenih proizvoda za koje je u EU-u dovoljno da su zdravstveno ispravni i sigurni za konzumaciju. Hrvatska se, recimo, odlučila propisati pravila za meso i mesne proizvode, i to je naša mesna industrija bila ta koja je tražila postavljanje određenih standarda kvalitete. Time mi držimo kvalitetu domaće hrane”, rekla je Božica Rukavina. Riječ je o kriterijima i nizu propisa koji reguliraju kvalitetu prehrambenih proizvoda postavljenih još u bivšoj Jugoslaviji i koji su nastavljeni i u Hrvatskoj. Propisi današnje Europske unije nisu toliko detaljni niti su na toj razini dijelom i zbog drukčije, novije tehnologije koja se danas primjenjuje u proizvodnji hrane. Zdravstvena ispravnost i sigurnost hrane prema kriterijima EU-a nije upitna, ali se nešto drukčije regulira kakvoća.

bnova financija

oz ograničenje zagađivanja zraka. Nastavi li se ulagati istim tempom, koristi bi se udvostručile do 2030. godine njuje studija, koristi bi se udvostručile do 2030. godine. Sve ove mjere zajedno donijele bi porast BDP-a između 153 i 291 milijarde eura. Kampanju Renovirajmo Europu, podržavaju veliki kontinentalni proizvođači građevinskog materijala i opreme te građevinarske tvrtke. No, financijska injekcija od 830 milijardi eura, na koliko se procjenjuje vrijednost planiranih ulaganja u modernizaciju do 2020. godine, zamišljena je kao mjera spasa za krizom pogođeni građevinski sektor. Pojačavanje aktivnosti skrojenih za uštede i efikasnost značilo bi i sigurnost za do dva milijuna radnih mjesta, direktno ili indirektno vezanih uz industriju. Obveze vrijede i za Hrvatsku Cilj je europske kampanje i, naravno, sada već službene politike EU-a kakva će od dana pristupanja obvezivati i Hrvatsku,

smanjiti potrošnju energije u objektima za 80 posto – do sredine stoljeća. Da bi se to postiglo valjalo bi ipak pojačati aktivnosti jer sa sadašnjim postotkom obnove i modernizacije od 2,5 posto javnih objekata što je, manje-više, službeni postotak u članicama EU-a, cilj nije dohvatljiv, upozorava danska studija. Tri posto renoviranih i osuvremenjenih objekata godišnje do 2020. godine i zadržavanje tempa još jedno desetljeće jamčilo bi visoke uštede. Iza cijele aktivnosti stoji nova Direktiva o energetskoj efikasnosti. Kao i svi EU zakoni, ona donosi donju granicu u određenom polju aktivnosti, u ovom slučaju sadrži obvezujuće ciljeve za smanjenje potrošnje energije. Direktiva se smatra temeljem revolucije za građevinarstvo, proizvođače, istraživače, projektante... ali i obične građane koji tek trebaju učiti štedjeti. Direktor kampanje Renovirajmo Europu Adrian

Joyce svjestan je da članice još dvoje trebaju li ulagati i koliko u programe energetski efikasne renovacije objekata, čak i ako nova direktiva decidirano određuje (što su države, naravno, potvrdile i prihvatile

Finacijska injekcija od 830 milijardi eura do 2020. godine zamišljena je kao mjera spasa za krizom pogođeni građevinski sektor

u procesu usvajanja dokumenta!) da svaka članica zajednice mora složiti i prihvatiti dugoročne strategije kojima bi se mobiliziralo ulaganje u obnovu i modernizaciju zgrada te na nacionalnoj razini utvrditi broj

objekata, bilo javnih bilo stambenih ili komercijalnih, podobnih za modernizaciju. “Ovaj naš izvještaj državama u dvojbi pruža financijski uvjerljive argumente, ulaganje u energetsku učinkovitost objekata korisno je ulaganje, bilo da je kratkoročno, srednjoročno ili dugoročno“, poručuje Joyce. Günther Oettinger, povjerenik za energiju Europske komisije, najavio je da će EU preusmjeriti neke od svojih financijskih resursa kako bi zadovoljio izazov mijena u području energetske efikasnosti. U ovom se smislu kreće i rasprava o sadržaju srednjoročnih financijskih okvira do 2020. godine, proces usklađivanja novog proračuna EU-a u punom je jeku... i u njemu aktivno sudjeluje buduća članica, Hrvatska. Oettinger najavljuje da je Europska komisija spremna osmisliti odgovarajuće uvjete kako bi na tržište energetske efikasnosti privukla više privatnog financijskog sektora.


enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.

Zdravstvena oprema Ministarstvo zdravstva Republike Makedonije traži nabavu zdravstvene opreme. Natječaj je otvoren do 19. studenoga, a prijave na makedonskom jeziku se predaju na Ministry of Health, 50 divizija No6, 1000 Skopje, FYR Macedonia, tangelco@yahoo.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Izgradnja zračne luke Oslo Lufthavn AS, Gardermoen, Norveška, traži izvođača radova na izgradnji zračne luke. Natječaj je otvoren do 12. studenoga, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Oslo Lufthavn AS, Sentrallageret, Edvard Munchs veg, Contact point(s): OSL T2. For the attention of: Ludvig Stam, 2060 Gardermoen, Norway, anskaffelser@oslt2.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Arhitektonske usluge Kongsberg kommunale eiendom KF; Kongsberg, Norveška, traži arhitektonske i druge usluge. Natječaj je otvoren do 27.

studenoga, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Kongsberg kommunale eiendom KF, Postboks 115, Kirkegata 4, For the attention of: Brynjar Henriksen, 3602 Kongsberg, Norway. Više podataka o nadmetanju na kjell.brandsaeter@ ramboll.no, i www.ramboll.no.

Nabava vagona Koleje Śląskie, Katowice, Poljska, traži nabavu vagona. Natječaj je otvoren do 21. studenoga, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Koleje Śląskie Sp. z o.o., ul. Wita Stwosza 7, For the attention of: Michał Borowski, 40-040 Katowice, Poland, mborowski@kolejeslaskie. com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Instalacija sustava za zaštitu od požara Infrabel - Zone Antwerpen, Antwerpen, Belgija, traži uslugu instalacije sustava za zaštitu od požara. Natječaj je otvoren do 25. listopada, a prijave na flamanskom jeziku predaju se na Infrabel - Zone Antwerpen, Koningin Astridplein 27, Contact point(s): Mets Odilon Alfons, 2018 Antwerpen, Belgium, odi.mets@ infrabel.be. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Izgradnja garaže SMAT, Touluse, Francuska, traži izvođača radova na izgradnji garaže i prilaznih cesta. Natječaj je otvoren do 26. listopada, a prijave na francuskom jeziku predaju se na SMAT, agissant au nom et pour le compte du SMTC (syndicat mixte des transports en commun de l’agglomération toulousaine), 1 place Esquirol, BP 10416, 1 place Esquirol, BP 10416, For the attention of: M. service commande publique, 31004 Toulouse Cedex 6, France, commandepublique@smat-toulouse.fr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Motorna vozila REN - Serviços, Lisabon, Portugal, traži nabavu motornih vozila. Natječaj je otvoren do 7. studenoga, a ponude na portugalskom jeziku predaju se na REN - Serviços, SA, Avenida Estados da

América, 55, Contact point(s): https:// www.bizgov.pt, For the attention of: Vitor Reis, 1749-061 Lisboa, Portugal, compras@ren.pt. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Izgradnja SC Raja SA Constanta, Konstanca, Rumunjska, traži izgradnju cjevovodnog sustava. Najtečaj je otvoren do 12. studenoga, a prijave na rumunjskom jeziku predaju se na SC Raja SA Constanta, str Calarasi 22-24, Contact point(s): Directia Dezvoltare si Finantari Externe, For the attention of: Stelian Budes, 900590 Constanta, Romania, ionprd@yahoo.co.uk, www.e-licitatie.ro. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Postavljanje električne opreme EDF Démász Hálózati Elosztó, Szeged, Mađarska, traži izvođača radova na postavljanju električne distribucijske opreme. Natječaj je otvoren do 2. studenoga, a prijave na mađarskom jeziku predaju se na EDF Démász Hálózati Elosztó Kft., Klauzál tér 1., For the attention of: Balla Péter, 6720 Szeged, Hungary, peter. balla@edf.hu. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Usluge savjetovanja (0120910007) Grčki istraživački tim s iskustvom u materijalnoj fizikalnoj kemiji razvio je nerutinske vibracionalne spektroskopske i kemotermijske metodologije za identifikaciju materijala, predviđanje njihovih svojstava, kao i za proces praćenja i kontrole. Tim nudi usluge savjetovanja i R&D outsourcinga te traže uspostavljanje komercijalnih ugovora s tvrtkama, istraživačkim organizacijama, akademskom zajednicom i krajnjim korisnicima.

Lijevanje čelika (20120906017) Turska tvrtka specijalizirana za lijevanje čelika (osim nehrđajućeg čelika), za industrijske strojeve, rudarstvo, građevinsku industriju te automobilsku industriju traži trgovinske posrednike, uglavnom distributere i zastupnike.

Prijevoz tereta (20120918030) Bugarska tvrtka nudi prijevoz tekućina velike viskoznosti specijaliziranim riječnim plovilima sa sustavima grijanja, koji omogućuju prijevoz za vrijeme hladnijih vremenskih uvjeta. Također, sustav utovara i istovara omogućuje nesmetanu interakciju s ostalim vidovima prijevoza, poput željezničkog ili cestovnog prijevoza. Tvrtka potražuje komercijalne ugovore koji bi im omogućili prijevoz tereta za klijente.

Industrijska automatizacija (20120912029) Poljska tvrtka koja posluje na tržištu industrijske automatizacije nudi svoje usluge kao podugovaratelj u procesu savijanja čelika i aluminija. Fitness oprema (20120918004) Talijanska tvrtka, koja se bavi proizvodnjom fitness opreme visoke klase, traži partnere, agente i distributere za joint venture suradnju.

Savijanje metala (20120912034) Poljska tvrtka koja se bavi savijanjem metala nudi svoje usluge kao podugovaratelj za izradu vrtuljaka namijenjenih dječjim igralištima. Tvrtka traži i partnere iz Europe za usluge distribucije i zastupništva.

Zastupništvo u području dodatne opreme za automobile i ekološke proizvode (20120914018) Njemačka tvrtka nudi zastupništvo stranim tvrtkama u Njemačkoj u području dodatne opreme za automobile i ekološke proizvode kroz veleprodaju, diskonte, ljekarne, benzinske postaje...

Podizvođač za proizvodnju obuće (20121008041) Hrvatska tvrtka, koja je razvila inovativnu modnu obuću, traži partnere za proizvodne usluge (podizvođača) u Europi i Istočnoj Europi. Proizvođač mora biti u mogućnosti proizvoditi obuću visoke kvalitete te osigurati usluge pakiranja proizvoda.

Građevinski alat (20120918023) Poljska tvrtka, vodeći europski proizvođač građevinskog alata, uključena u proizvodnju vrtnog namještaja, traži distributere/agente iz zemalja EU-a, posebno Rumunjske, Mađarske, Hrvatske, Austrije, Italije, Francuske i Švicarske.

Distribucija, zastupstvo (20121005008) Češka tvrtka nudi trgovačko-posredničke usluge, odnosno usluge agenta, zastupnika ili distributera tvrtkama sa zanimljivim proizvodima i izvrsnim brendom – neovisno o industrijskoj grani.

Pametne boje (20120924009) Irska tvrtka, koja se bavi proizvodnjom tzv. pametnih boja, potražuje partnere/agente za distribuciju i maloprodaju. Cilj tvrtke je proširiti svoje poslovanje na području Europe, Rusije i Bliskog istoka.

Graditeljstvo (20121004002) Litvanska tvrtka, specijalizirana za pružanje usluga na području inženjerstva, nabave i organizacije građenja, nudi podugovaranje. Tvrtka je specijalizirana za upravljanje izgradnjom industrijskih i stambenih objekata, organiziranje projektantskih procesa, nabavu opreme, izgradnju i odgovarajuće tehničke radove.

Osobni i menadžment treninzi (20120921020) Tvrtka iz Velike Britanije koja pruža usluge treninga u menadžmentu i osobnom razvoju za pojedince i velike poslovne subjekte u Velikoj Britaniji i inozemstvu traži potencijalne partnere za joint venture po pitanju suradnje na međunarodnim projektima.

Razvoj softvera (20121003032) Mađarska tvrtka specijalizirana za razvoj softvera traži agente, predstavnike i distributere za trgovačko-posredničke usluge.


www.een.hr

22. listopada 2012.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en.cfm. Staklena svjetiljka na ulje, brend Brands Scandinavia, barkod 6430013249976. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer poklopac s tinjajućom niti ne zatvara dobro sadržaj bočice pa ulje može lako iscuriti ako se svjetiljka okrene na stranu. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 14059. (slika 1) Set alata za vrt, brend Atika, modeli BFH 30, BHH 30, BFGH 30, BKSH 30, BMGS 30, BFSGT 30. Proizvod predstavlja rizik za

Automobili Hyundai, modeli Elantra i Coupe, proizvedeni između 2001. i 2003. godine. Zbog nedovoljne zaštite od korozije dijelovi prednjih nosača mogu uslijed vibracija propasti i izazvati nesreću. (slika 5)

2

1

3 6

4 7

Igračka-puška, Western Cowboy Puskaszett, nepoznatog proizvođača, ozna-

Ljestve, brend Elips, modeli 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer je nedovoljno čvrsto napravljen pa se može svinuti i izazvati nesreću. (slika 6) Alarm za ugljični dioksid, brend Eterna, model EAN 5013845034197. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer nije dovoljno osjetljiv za mjerenje ugljičnog dioksida. (slika 7)

5

korisnike jer vij8 ci koji drže ispušni sustav nisu dobro učvršćeni pa lako može doći do zapaljenja od vrućih ispušnih plinova. Proizvod nije u skladu s Direktivom o strojevima. (slika 2)

6 7

9 ke PT 184360, model: 5593. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer plastika od koje je napravljen sadrži ftalate zabranjene REACH regulativom. (slika 3) Punjač, brend HL, model HLD4124120500. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer primarni i sekundarni navoj ispravljača nisu dovoljno udaljeni pa može doći do električnog udara. (slika 4)

Automobil Volkswagen, Touran EcoFuel, tip 1T, proizveden između 2005. i 2009. godine. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer spremnik plina može biti oštećen i korodiran. (slika 8) Motocikli Honda, modeli NC700X, NC700S i Integra, proizvedeni od rujna 2011. do lipnja 2012. godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer je moguće da lanac zbog pogreške u proizvodnji pukne tijekom vožnje. (slika 9)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite vezane uz potražnju tehnologije uputite na een@bicro.hr.

tivne solarne ploče velikih razmjera za proizvodnju toplinske energije (60°C do 130°C). Želja im je unaprijediti transfer topline putem cijevi i stoga traže toplinsko izolacijski materijal/proces. Dobavljač/industrijski partner bi trebao pružiti tehnologiju u sklopu komercijalne suradnje s tehničkom pomoći.

Supstituti za prirodnu ljepljivu smolu (Ref: 12 ES 252K 3Q3W) · Međunarodna tvrtka iz Španjolske s infrastrukturom za istraživanje i razvoj traži industrijskog ili akademskog partnera za tehnološku suradnju, komercijalnu suradnju s tehničkom pomoći, kako bi razvili i proizveli supstitut prirodne ljepljive smole za različite primjene. Unaprijeđeno uklanjanje masti i ulja (Ref: 12 GB 40n4 3O8V) · Globalna tvrtka s uredima u Velikoj Britaniji traži način da značajno unaprijedi uklanjanje masti i ulja iz različitih supstrata, specifično iz razrijeđenih vodenastih okruženja i pri nižim temperaturama. Traže akademskog ili industrijskog partnera za licenciranje ili zajednički razvoj. Inženjerska pomoć za proces tretiranja otpadnih muljevitih voda (Ref: 12 GB 46P4 3PMM) · Škotska tvrtka s iskustvom u tretiranju otpadnih muljevitih voda iz kanalizacije radi na procesu oksidacije kataliziliranog vlažnog zraka te traži suradnju s inženjerima kako bi konstruirali, instalirali i upravljali demonstracijskim pogonom.

Partner za tehnologiju solarnih ploča (Ref: 12 TR 99PB 3Q1A) · Turska tvrtka koja je član veće poslovne grupacije, želi ući u fotonaponski posao i traži partnera s iskustvom u tehnologiji solarnih ploča. Zainteresirani su za transfer znanja u sklopu komercijalne suradnje s tehničkom pomoći koja pokriva instalaciju i održavanje. Suradnja na projektu je dugoročni cilj. Traže se nove tehnologije digitalnog printa i elektronskih knjiga (Ref: 12 GB 77dz 3PQ8) · Tvrtka iz Velike Britanije je tržišni lider u printanju digitalnih knjiga (u većim i manjim količinama) te traži partnere koji mogu pružiti relevantnu tehnologiju spremnu za tržište vezanu uz izdavanje digitalnih i e-knjiga. Tvrtka

će sa zainteresiranim partnerima sklapati licencne sporazume, kao i druge oblike tehnološke i komercijalne suradnje. Traži se tehnologija za uzbunjivanje kada opadne efektivnost kreme za sunčanje na koži (Ref: 12 TR 99PD 3Q6V) · Turska tvrtka aktivna u kozmetičkoj industriji i specijalizirana za proizvode za zaštitu kože od štetnih utjecaja sunca. Tvrtka traži indikacijske tehnologije poput narukvice koja mijenja boju kako opada efekt proizvoda za zaštitu od sunca. Tražena tehnologija bi trebala biti višekratna. Traži se toplinsko izolacijski materijal za transfer topline (Ref: 12 FR 35k9 3PXE) · Francuska tvrtka razvila je inova-

Novi sustav za čišćenje ljuski zelenih mahuna (Ref: 12 TR 99PB 3PXA) · Turska tvrtka, koja izrađuje poljoprivredne strojeve, traži novu metodu čišćenja ljuski zelenih mahuna. Kako bi se spriječilo vlaženje, tražena metoda ne bi smjela koristiti vodu niti automatski sušiti plod. Tehnološka suradnja, licenciranje, proizvodnja i komercijalna suradnja su mogući. Tražena tehnologija može već biti na tržištu, a moguća je i suradnja na konačnom razvoju tehnologije. Specijalizirano pakiranje ribljih fileta (Ref: 12 GR 49Q1 3POH) · Grčka farma za uzgoj riba koja sustavno uzgaja brancina i deveriku traži nove metodologije za specijalizirano pakiranje ribljih fileta. Traže partnera s relevantnim iskustvom koji bi zajedno s njima radio na identificiranju najboljeg rješenja za svoj proizvod putem tehnološke ili komercijalne suradnje.


enterprise europe

Drugi Poslovni forum Dunavske regije U Beču će se 8. i 9. studenoga u organizaciji Europske komisije (Generalne direkcije za regionalni razvoj) i Austrijske gospodarske komore održati drugi Poslovni forum Dunavske regije. Glavna tema ovogodišnjeg foruma je tehnologija za zaštitu okoliša. Cilj događanja je spojiti tvrtke, posebice male i srednje poduzetnike kroz B2B susrete, ali i privatni sektor s akademskom zajednicom i javnim sektorom regije, kako bi se stimulirali rast, inovativnost i konkurentnost Podunavlja. Možete se prijaviti i doznati detaljnije informacije o samom događanju putem linka: http://www. b2match.eu/danuberegionbusinessforum2012.

Seminar - Hrvatska u EU-u: Španjolska – vaš novi poslovni partner Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Veleposlanstvom Kraljevine Španjolske u Zagrebu organizira informativni seminar pod nazivom Hrvatska u EU-u: Španjolska – vaš novi poslovni partner. Seminar će se održati 24. listopada 2012. u Središnjici Hrvatske gospodarske komore (Rooseveltov trg 2, Zagreb) s početkom u 9 sati, a namijenjen je hrvatskim tvrtkama koje već posluju sa Španjolskom ili pak onima koje imaju namjeru proširiti svoje poslovanje na navedeno tržište. Teme seminara uključuju informacije o: · specijalnim zahtjevima koje pred hrvatske tvrtke stavlja španjolsko tržište · institucijama i poveznicama koje mogu biti od pomoći hrvatskim tvrtkama · sektorima moguće suradnje · problemima s kojima se susreću hrvatske tvrtke. Seminar iznosi i konkretna iskustva hrvatskih tvrtki te savjete vezane uz poslovanje na španjolskom tržištu.

22. listopada 2012.

Međunarodni B2B susreti Greenvest U zajedničkoj organizaciji Hrvatske gospodarske komore-Europske poduzetničke mreže Hrvatske, tvrtke Energo Media Servis i Saveza za energetiku Zagreba održat će se Međunarodni B2B susreti Greenvest. Poslovni susreti će se održati u hotelu Esplanade u Zagrebu 26. i 27. listopada u okviru sajma Greenvest 2012: Invest in Green Croatia. Ovaj međunarodni gospodarsko-investicijski sajam razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu prvi je susret ove vrste u Hrvatskoj namijenjen pružanju pune podrške razvoju zelenog gospodarstva. U planu su susreti državnih dužnosnika i predstavnika međunarodnih institucija s gospodarstvenicima, predstavljanja razvojnih i proizvodnih projekata i programa, predstavljanja zelenog portfelja međunarodnih i domaćih pravnih osoba te predstavljanja veleposlanstava, banaka, agencija, investitora i područja investicijskih interesa za Republiku Hrvatsku. Poslovni susreti su namijenjeni srodnim tvrtkama iz Hrvatske i zemalja članica Europske unije, a tvrtke će moći voditi poslovne razgovore te uspostaviti poslovne kontakte, razmijeniti iskustva i znanja.

U fokusu su sljedeće teme B2B susreta: obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost, inteligentni sustavi i procesi, informatičke tehnologije, zelena gradnja, eko inovacije i eko poljoprivreda. Težište je stavljeno na okupljanje tvrtki iz Italije, Mađarske, Austrije, Njemačke, Belgije, Nizozemske, Španjolske i Velike Britanije. Raspored B2B susreta može se vidjeti i prijava ispuniti na stranicama sajma www.greenvest.com.hr.

Trgovačka misija proizvođača krumpira iz Belgije Gospodarski i trgovinski ured pri Veleposlanstvu Kraljevine Belgije u RH organizira u utorak, 23. listopada 2012. godine s početkom u 9.30 sati, posjet delegacije belgijskih tvrtki koje djeluju u proizvodnji i preradi krumpira u Hrvatskoj. U sklopu njihovog posjeta, u hotelu Arcotel Allegra (Branimirova 29, Zagreb) održat će se individualni razgovori predstavnika belgijskih i hrvatskih tvrtki o mogućnostima suradnje i uspostave poslovnih odnosa. Željeli bismo naglasiti da se među nji-

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 22.-24. listopada - Poslovni susreti SIAL Match 2012, Pariz, Francuska 24. listopada - Seminar Hrvatska u EU-u: Španjolska – vaš novi poslovni partner, Zagreb 24. listopada - Seminar Industrijsko vlasništvo u svjetlu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, Zagreb

8

26. listopada - Konferencija Dan kreativnog biznisa, Zagreb

25.-27. listopada - Greenvest Croatia, Međunarodni gospodarskoinvesticijski dani i sajam razvoja, 26. listopada - Incoterms 2010 pravila proizvodnje i investicija u zelenom seminar, Zagreb gospodarstvu, Zagreb 26. listopada - Treći međunarodni 8. studenoga - Drugi poslovni forum gospodarski susreti na sajmu SASO, Dunavske regije, Beč, Austrija Split

ma nalazi i Belgapom - http://www. belgapom.be/en/, bivša nacionalna udruga trgovaca krumpira iz Belgije, a danas poznata kao profesionalna organizacija koja ujedinjuje belgijsku trgovinu krumpirom, kao i prateću prerađivačku industriju i u čijoj se organizaciji održava sajam Interpom Primeurs (25.27. studenoga 2012.) u gradu Kortrijku - http://www.interpom. be/en/practical-info_36.aspx. Cilj ove misije je razmjena informacija o tržištima Hrvatske i Belgije, kao i međusobno predstavljanje tvrtki dviju zemalja.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković


PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3749, 22. listopada 2012.

( s klijentima iz 9 zemalja ( 2011. godine posluje tvrtka Altus IT

otvoren je obrt Aromaterapija Viola

ALTUS INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE, ZAGREB

Aromaterapija Viola, Zagreb

Klijenti su tvrtke raznih profila

Nedavno je tvrtka Altus IT uvela nova IBM-ova rješenja temeljena na sustavima PureSystems za transformaciju poslovanja iz pružatelja usluga podatkovnog centra u pružatelja cloud usluga

T

vrtka Altus IT osnovana je u veljači 2011. godine, a posluje s klijentima u pet zemalja regije, te u Španjolskoj, Rusiji, Argentini i SAD-u. Kako ne bi bilo zabune, tvrtka Altus IT nije nova u ovom poslu nego je nastavila poslovanje tvrtke Markoja koja je osnovana 1994., a pružanjem usluga podatkovnog centra bavi se od 2005. godine. Podsjetimo, kroz prvih pet godina poslovanja data centar Markoja postao je poznat kao jedno od vodećih telekomunikacijskih čvorišta u Hrvatskoj preko kojeg mnoge domaće telekomunikacijske tvrtke ostvaruju svoju vezu sa svijetom. U podatkovni (data) centar Altus IT prebačeno je čitavo poslovanje data centra Markoja, što uključuje infrastrukturu, usluge i zaposlenike. U ovom trenutku Altus IT posjeduje data centar s dvije sistemske dvorane koje su smještene u Ericsson kampusu u Zagrebu. Obje zadovoljavaju visoke standarde sigurnosti, redundancije i

kvalitete, a što se tiče napajanja energijom, komunikacije i klimatizacije u potpunosti su neovisne jedna od druge, tako da si međusobno mogu služiti kao backup.

Gotovo svi telekomi u Hrvatskoj na neki su način prisutni u Altus IT data centru Klijenti s kojima Altus IT radi su tvrtke raznih profila, što uključuje i financijske institucije i telekome. Gotovo svi telekomi koji postoje u Hrvatskoj na neki su način prisutni u Altus IT data centru, što uvelike olakšava peering i daje velik izbor mogućnosti za uspostavljanje komunikacijskih ruta. Flex rješenja Nedavno je Altus IT uveo nova IBM-ova rješenja temeljena na sustavima PureSystems za transformaciju poslovanja iz pružatelja usluga podatkovnog centra u pružatelja cloud usluga. “U potrazi za rješenjem koje ispu-

njava naše potrebe, procijenili smo mnoge sustave, a odabrali upravo IBMovo Flex rješenje temeljeno na konceptu pametnijeg računalstva. IBM-ov PureSystems se istaknuo kao potpuno integrirano rješenje koje nam može pomoći da i u budućem razdoblju ostvarujemo rast i pružamo kvalitetnu uslugu svojim klijentima”, rekao je Goran Đoreski, predsjednik Uprave Altusa IT. Primjenom Flex rješenja tvrtka će tako moći ponuditi pomoć u skraćivanju isporuke novih usluga za 60 posto svojim klijentima, srednje velikim i velikim tvrtkama iz različitih industrija, kao što su industrija nafte i plina, farmaceutska industrija, telekomunikacije i financije. Uvođenje nove, fleksibilne, skalabilne i učinkovite infrastrukture omogućit će Altusu IT i bolju iskoristivost prostora u postojećim podatkovnim centrima kao i mogućnost isporuke više različitih usluga koje donose veću stvarnu vrijednost. (J.V.)

Mirisnim udahom do sreće i zdravlja Aromaterapeutske usluge pružaju se s ciljem očuvanja zdravlja te ublažavanja, pa čak i otklanjanja raznih tegoba

S

uvremeni način života ima i svoje negativne posljedice. Jedna od njih je i udaljavanje od prirode, koje brojni stanovnici gradova mogu osjetiti i kao udaljavanje od vlastite biti. Aromaterapeuti vjeruju kako je upravo kroz aromaterapiju, a u posvemašnjem skladu s prirodom, moguće ljudima pružiti najbolju podršku u očuvanju zdravlja. Vjeruje to i Katica Wolf, medicinska sestra koja je nakon nekoliko godina rada u struci u ožujku prošle godine osnovala obrt Aromaterapija Viola. “Obrt sam osnovala kako bih pružala aromaterapeutske usluge s ciljem prevencije bolesti, očuvanja zdravlja te ublažavanja i otklanjanja raznih tegoba kroz masaže i savjetovanja za primjenu aromaterapeutskih pripravaka. Osim toga, putem raznih radionica educiram svoje klijente i populariziram aromaterapiju. Moji klijenti su pretežito žene koje kroz aromaterapeutski pristup žele unaprijediti kvalitetu svog živo-

ta”, rekla je Katica Wolf. Dodala je kako ih ona uvodi u zanimljivi svijet moćnih esencija koje iscjeljuju, njeguju i pomažu u postizanju harmoničnog psihofizičkog stanja. Korištenjem ove suptilne i ugodne metode opuštanja i ozdravljivanja klijenti osjećaju kako im život postaje potpuniji, sretniji i zdraviji. “Koji put je dovoljno samo duboko udahnuti. No aromaterapija je puno više od mirisa”, kaže Katica Wolf. Umjesto komercijalne aromakozmetika Do sada su u Aromaterapiji Viola organizirane radionice prirodne kozmetike, i to za izradu balzama za usta, kakao pločica za njegu tijela i pilinga, krema i maski za lice, lanolinskih krema, te radionice na kojoj su klijenti

mogli saznati kako načiniti prirodni dezodorans i pastu za zube. Te su radionice namijenjene svima koji su osjetili negativne posljedice djelovanja kemijskih supstanci i konzervansa iz standardne komercijalne kozmetike, pa se žele okrenuti prirodi. Sastojke za pripravke Katica Wolf nabavlja isključivo u specijaliziranim trgovinama jer, kaže, oni

Aromaterapija je puno više od mirisa, kaže Katica Wolf moraju biti vrhunske aromaterapijske kvalitete. U skorijoj budućnosti planira osmisliti još nekoliko radionica aromakozmetike te time omogućiti svojim klijentima da, ako to žele, u potpunosti zamijene komercijalnu kozmetiku prirodnom. (S.P.)


14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Pozitivan saldo RS-a s Hrvatskom Republika Srpska ostvaruje s Hrvatskom pozitivan trgovinski saldo. Prema podacima Privredne komore RS-a, lani je sa zapadnim susjedom ostvareno 8,7 posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene. Izvoz u Hrvatsku u ukupnom je izvozu iznosio 13,1 posto, dok je uvoz činio 6,1 posto ukupnog uvoza. Na razini zemlje najveći debalans, poslije Rusije, BiH ima upravo s Hrvatskom iz čega proizlazi da se većina trgovanja obavlja između Hrvatske i Federacije BiH. Deficit s Rusijom iznosi nešto više od milijardu KM, a s Hrvatskom 659 milijuna KM. Za HE Janjići kredit KfW-a od 30 milijuna eura Njemačka banka za obnovu i razvoj KfW izvijestila je da je zbog dobro obavljenog posla na izradi projektne dokumentacije zainteresirana povoljnim kreditom podržati izgradnju hidroelektrane Janjići sa 30 milijuna eura. Ukupna vrijednost radova na HE Janjići od 13,3 MW i s godišnjom proizvodnjom od 68 GWh je 37 milijuna eura. Razliku od sedam milijuna eura osigurat će EP BiH. Potencijalni kupci BH Airlinesa

Nakon “rastave” od turske nacionalne kompanije, u potrazi za novim partnerom interes za BH Airlines iskazale su Tarhan Tower Airlines iz Istanbula i malezijski Air Asia. Ako postanu suvlasnici, Turci bi u flotu BH Airlines odmah uveli dva aviona McDonnell Douglas MD82 te s njima uspostavili putničke linije i čarter-letove. Velika niskobudžetna kompanija Air Asia također je zainteresirana za BH Airlines, ali i za uspostavljanje regionalnog centra za Europu u Mostaru, i to zbog povoljnijih vremenskih uvjeta od onih u Zračnoj luci Sarajevo, kao i zbog blizine Međugorja.

Privredni vjesnik Broj 3749, 22. listopada 2012.

( više od 12 mil USD ( 50,1 mil KM potražuju tvrtke iz BiH od Đure Đakovića

prihod namjenske industrije u BiH u 6 mjeseci

U BiH danas radi 16 tvornica namjenske industrije

Namjenska industrija se budi Tvornice namjenske proizvodnje u Federaciji BiH u šest mjeseci bilježe dobre rezultate: ukupan prihod je veći za 147 posto, izvoz za čak 229 posto, zaposlenost se povećala za 22 posto, a gubici su smanjeni za 77 posto Zdravko Latal latal@privredni.hr

N

ekad bilo, sad se spominjalo. Pretežiti dio namjenske industrije u bivšoj Jugoslaviji nalazio se u Bosni i Hercegovini. U Udruženju industrije i naoružanja i vojne opreme Jugoslavije na kraju 1990. godine bilo je 53 poduzeća, a te tvrtke su kooperirale s više od tisuću drugih državnih poduzeća. Kruh od proizvodnje i prodaje oružja jelo je oko 80.000 obitelji. U BiH je bilo više od trećine vojnih tvornica. Potkraj osamdesetih godina izvoz namjenske industrije je iznosio oko 1,5 milijardi američkih dolara da bi 1990. pao na 700 milijuna dolara. Danas u Federaciji BiH ima 16 takvih tvornica koje su u većinskom državnom vlasništvu, a većina njih je bila pred bankrotom. U srpskom entitetu ima upola manje namjenske industrije, ali s dvostruko više problema. Interes stranih investitora utihnuo Tijekom šest mjeseci ove godine, prema izvještaju koji je Vladi Federacije BiH dostavila Federalna direkcija za namjensku industriju, stanje je nešto bolje. Postoci tih boljitaka su veliki, ali kreću s jako niskih startnih osnova. No boljitak je evidentan. Ostvaren je ukupan prihod od 50,1 milijun konvertibilnih maraka i

veći je od ostvarenog lani u prvom polugodištu za 29,8 milijuna KM, odnosno za 147 posto. Izvezeno je naoružanja u vrijednosti 38,3 milijuna KM, a

Do 1990. kruh od proizvodnje i prodaje oružja jelo je oko 80.000 BiH obitelji lani je taj rezultat iznosio 26,6 milijuna. Povećanje je 229 posto, ali to nikoga ne treba zavarati. I dalje su njihovi problemi golemi. Uz sve te pluseve namjenska proizvodnja proizvela je gubitak od 2,3 milijuna KM. Istina, i to je pozitivan rezultat u odnosu na gubitak od 4,7 milijuna KM ostvaren tijekom šest lanjskih mjeseci.

U 16 tvrtki namjenske proizvodnje bilo je zaposleno 2340 radnika, što je za 22 posto više nego lani. Posebno dobre rezultate ostvarila su gospodarska društva Igman Konjic, UNIS Ginex iz Goražda, BNT Holding iz Novog Travnika i Zrak iz Sarajeva. Nakon ovih dobrih vijesti za privatizaciju tvrtki koje proizvode streljivo, artiljerijska oružja i eksplozive povećan je interes inozemnih vlasnika kapitala. Tom interesu pridonijela je i vlada Federacije BiH koja je utvrdila izmjene i dopune zakona o inozemnim ulaganjima. Tako je propisano da federalna vlada, ako ocijeni korisnim, može donijeti odluku da ulog inozemne osobe u glavnici poduzeća koje se bavi proizvodnjom i prodajom

oružja i streljiva, eksploziva za vojnu upotrebu i vojne opreme prijeđe 49 posto vlasništva. Ranijih godina bilo je dosta inozemnih kompanija, najviše iz Turske i Pakistana, zainteresiranih za privatizaciju ovih tvornica, ali zbog neuređenih vlasničkih odnosa i sve većih gubitaka taj interes je tada utihnuo. Ingra već platila dug Daleko od toga da bi se na osnovi iznesenih statistika moglo reći kako je stanje u namjenskoj proizvodnji sada dobro. Dodatnu teškoću u nastojanju da se nadiđu dugovanja, ponajprije prema zaposlenima, predstavlja i vrijednost prijeratnih potraživanja na osnovi izvoza naoružanja i vojne opreme od kompanija iz Srbije, Hr-

vatske, Crne Gore i Makedonije, koje su zadnjeg dana prošle godine dugovale 118,9 milijuna maraka. Prema podacima Agencije za pasivnu podbilancu BiH, samo u Srbiji podnesena je 21 tužba za izmirenje duga od 60,5 milijuna dolara, tri milijuna funti i 278.300 eura. U Hrvatskoj su podnesene tri tužbe u vrijednosti većoj od 12 milijuna dolara. BNT Holding iz Novog Travnika potražuje od hrvatskog Đure Đakovića tri milijuna dolara za isporuke dijelova za tenkove prodane Kuvajtu, FAMOS Holding potražuje pak 4,3 milijuna dolara, a sarajevska tvrtka Zrak 5,5 milijuna dolara. Ove tužbe, kako se tvrdi, već se nalaze pred Ustavnim sudom Hrvatske. Tužbe za naplatu dugovanja podnijelo je i nekoliko kompanija koje nisu u sastavu namjenske proizvodnje, ali su isporučivale robu ili obavljale građevinske radove u sklopu poslova koje je vani dobila i radila kompanija Yugoimport SDPR Beograd. Tako je tužbu podnio Bosnalijek, a ovih dana je sarajevska građevinska kompanija Hidrogradnja, kako saznaju sarajevski mediji, dobila na ime iračkog duga spor sa zagrebačkom Ingrom na sudu u Beogradu i na račun je već leglo 20 milijuna KM. Oko polovine ovih sredstava bit će utrošeno na izmirenje obveza prema radnicima.


15

www.privredni.hr Broj 3749, 22. listopada 2012.

( 469 mil € dobit pet uspješnih poslovnih skupina

( 466 mil € gubitak pet poslovnih banaka

POD LUPOM 2011. GODINA

Velike rokade među 150 najvećih Slovenska javnost dobila je na uvid popis 150 najvećih poduzeća s ključnim pokazateljima iz poslovanja u 2011. godini. Oni što su bili gore, sada su se savili do zemlje, dok su neki drugi iz nižeg plana poletjeli uvis Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

Z

a prvi dojam o prošloj poslovnoj godini i onima s manje ekonomske upućenosti bilo je dovoljno pogledati u krošnju najvećih imena u slovenskom gospodarskom krajoliku čije je grane vjetar krize žestoko ispremiješao. Oni što su bili gore, sada su se savili do zemlje, dok su neki drugi iz nižeg plana poletjeli uvis. Na žalost, sva velika poduzeća nisu izdržala nalet krize. U stečajno kompostište nepo-

Krizi unatoč niz poduzeća uspio je povećati opseg poslovanja u 2011. vratno su odbačeni veliki slovenski građevinari – Primorje, SCT, Vegrad, GPG, Konstruktor i Energoplan. U stečajni supstrat dali su se umiješati i veliki pretvorbeni igrači – dva crkvena holdinga, Zvon Ena i Zvon Dva, dr-

voprerađivači Alpos i Javor te u prošlosti snažan logističar Viator&Vektor. Taj dio gospodarskog korpusa nestao je s popisa 150 najvećih. Već ranije njihovi zaposlenici deložirani su među očajne tražitelje posla. I sam vrh slovenskog gospodarstva donekle se promijenio. U 2010. godini četiri poslovne skupine, mjereno čistim prihodom, premašile su magičnu granicu od milijardu eura. U

klubu milijardera u 2011. ostali su Petrol, Mercator i Gorenje. Krka je formalno ispala – u 2011. imala je prihod neznatno ispod milijardu eura. Novopridošli u klub milijardera su Holding slovenske elektrarne i Gen-I. Gen-I napravio pomutnju Unatoč nešto nižem prihodu od prodaje dolenjski farmaceut i dalje uspijeva ostvarivati zavidnu dobit.

Krka je pretekla Lek za 83 milijuna eura dobiti. Važno je znati da Krki ostaje cijela dobit, a Leku iz Novartisove skupine pripada samo dio dobiti. S izrazitijom dobiti uz Lek i Krku mogu se pohvaliti Slovenska odškodninska družba, Holding slovenske elektrarne i Petrol. Svi zajedno ostvarili su 469 milijuna eura dobiti. Na žalost, dobitaški ishod pet uspješnih poslovnih skupina poništen je gubicima

pet poslovnih banaka. Na čelu s NLB-om problematična bankarska skupina privrijedila je prošle godine 466 milijuna eura čistog gubitka. Krizi unatoč niz slovenskih poduzeća uspio je povećati opseg poslovanja u 2011. godini. Kranjska skupina Veyance Technologies udvostručio je prihod od prodaje, a Unioru Zreče prihod je porastao gotovo 80 posto. Novi igrač među distributerima energije, privatna tvrtka Gen-I učinila je pravu pomutnju među energetičarima. Ponudom električne energije po nižoj cijeni, Gen-I uspio je pridobiti toliko novih potrošača da su im prihodi od prodaje porasli u lanjskoj godini za 62 posto. Za trećinu veće prihode lani su imale skupine Talum, KAD, Begrad i Kolpa Holding. S druge strane prihodovne klackalice našli su se Pivovarna Union (29 posto manji prihodi), Elan (27 posto) i Hypo Leasing (26 posto). Splošna plovba također je skrenula kursom u plići prihod (10 posto).

Plinski distributeri u šoku

Sniženjem cijena zemnog plina za 40 posto nova tvrtka na tržištu, Gen-I, naglo je privukla na svoju stranu čak 16.000 slovenskih potrošača To start up poduzeće osnovano 2006. uzdrmalo je slovensko tržište plinom čijih se 18 distributera uljuljalo u čahuru visokih marži. Novopridošla tvrtka među državne distributere najprije se pročula po nižim cijenama električne energije. Zahvaljujući znanju i sposobnostima petnaestak respektabilnih stručnjaka koji su na energetskom tržištu znali pronaći jeftinije isporučitelje struje, Gen-I brzo je privukao brojne potrošače. Dok se događao taj tran-

*vijesti

sfer, zbunjeni državni distributeri nisu reagirali. Tješili su se da s domaćinstvima ionako imaju samo gubitke, pa nije šteta prijeđe li dio potrošača novoj konkurenciji. Nakon tri godine “šegrtovanja” u elektrodistributivnim poslovima, Gen-I ponudio je potrošačima i 40 posto jeftiniji plin. Odziv je premašio sva očekivanja. Gen-I ima trenutačno 16.000 kupaca plina. Za razliku od elektrodistributera, stari trgovci plinom reagirali su munjevito snizivši cijene u prosjeku

za 20 posto. Najveći distributer, Energetika Ljubljana, da bi zadržao kupce snizio je cijenu plina u samo mjesec dana za čak 40 posto. Robert Golob, predsjednik uprave Gen-I, takvu reakciju objašnjava time da se na prodaji plina zgrtala tako velika dobit da će se stari distributeri boriti za svakog potrošača. “Među 18 distributera ni jedan nije siromah”, tvrdi Golob dodajući kako su najveći distributeri zgrtali i po više desetaka milijuna eura dobiti.

Veliki promet uz (pre) malu zaradu Slovenski turizam lani je privukao šest posto više gostiju. To je čak nešto bolje od europskog prosjeka. Na žalost, konačni rezultati poslovanja krajnje su neugodni. Sve turističke destinacije nabrale su 64 milijuna eura gubitaka. “U takvim okolnostima bilo bi najgore reagirati panično, što čine pojedine tvrtke rušenjem cijena”, upozorio je sudionike skupa u okviru Dana slovenskog turizma u Radencima gost iz Austrije Christopher Hinterreger. Naime, uz 10 posto niže cijene za isti rezultat trebalo bi povećati broj gostiju za 17 posto, a to je u današnjim okolnostima nerealna ambicija, posvjedočio je Hinterreger. Čeličane učvrstile opskrbu otpadom Menadžeri SIJ-a - Slovenske industrije čelika koja okuplja čeličane Acroni i Metal - te poduzeća Noži Ravne i Elektrode Jesenice pohvalili su se da su kupnjom poduzeća za skupljanje otpada, Dankor u Osijeku i Metal-Eko iz Srbije, osigurali pouzdanu opskrbu sve traženijim čeličnim otpadom. U posljednje tri godine čeličane iz skupine SIJ povećale su proizvodnju lijevanog čelika za 37 posto. Hazabenta odnijeli sporni poslovi u Hrvatskoj Čistka što je provodi Banka Slovenije u nadzornim odborima poslovnih banaka među prvima je odnijela Andreja Hazabenta. Dugogodišnji visoki dužnosnik NLB-a morao je napustiti članstvo u Nadzornom odboru Abanke. Kao razlog smjene navode se sumnjivi poslovi Optime Leasing, tvrtke kćeri u Zagrebu preko koje se NLB pokušao vratiti na hrvatsko tržište. Hazabent je u Ljubljani bio izravno odgovoran za tvrtku kćer u Zagrebu koja se prije dvije godine našla u središtu problematičnih balkanskih ulaganja NLB-a.


16 STIL

Privredni vjesnik Broj 3749, 22. listopada 2012.

( 12 do 14 mlrd €

*vijesti Zadovoljni privatni iznajmljivači na Malom Lošinju U devet mjeseci ove godine u privatnom smještaju Malog Lošinja ostvareno je 870.000 noćenja, pokazuje online anketa provedena među lošinjskim agencijama posrednicima i privatnim iznajmljivačima. Prema rezultatima ankete vidljivo je kako više od 86 posto iznajmljivača izravno komunicira s turistima putem e-maila, 33 posto iznajmljivača radi s više agencija, a 21 posto radi s agencijama koje imaju sjedište izvan Lošinja.

Radionice o razvoju turističkih projekata Turističke zajednice Baranje i Općina Bilje u suradnji s Kamping udruženjem Hrvatske, Turističkom zajednicom Osječko-baranjske županije i Istarskim menadžment centrom te uz potporu Ministarstva turizma, poziva sve zainteresirane na besplatne radionice koje će se održati 24. i 25. listopada u Belom Manastiru. Radionice će se održati na teme: Mogućnosti otvaranja malih kampova na kontinentu, Uporaba modernih medija i tehnologija u strategiji promocije destinacije i prodaje doživljaja te Stvaranje novih održivih destinacijskih doživljaja i njihova prodaja.

Okupljanje hrvatskih karnevalista U Dubrovniku je održana Godišnja skupština Hrvatske udruge karnevalista na kojoj je, među ostalim, usvojen program rada te udruge za 2013. godinu. Dogovoreno je sudjelovanje na karnevalima u Hrvatskoj te uspostavljanje suradnje s karnevalskim udrugama i gradovima u inozemstvu.

trebao bi iznositi turistički prihod 2020. godine

Glavni plan i strategija razvoja hrvatskog turizma

Plan u 13 točaka Tijekom sljedećih mjesec dana prijedlozi razvoja domaćeg turizma su otvoreni za raspravu, a nakon toga izradit će se konačna strategija

N

akon što je tim stručnjaka iz zagrebačkog Instituta za turizam zajedno s kolegama iz drugih institucija prije više od godinu dana počeo izrađivati Glavni plan strategije razvoja hrvatskog turizma, na Danima hrvatskog turizma predstavljeno je 13 glavnih točaka tog plana. U sljedećih mjesec dana prijedlozi po tim točkama otvoreni su za javnu raspravu, a nakon toga izradit će se dokument Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine, koji će ići na Vladu te potom na usvajanje u Hrvatski sabor. Strategija mora odgovoriti na brojna pitanja, među ostalim i kako zaštititi krajolik, što učiniti s nautikom i kampovima te kakav nam je uopće port­ felj privatnog smještaja

koji u ukupnim smještajnim kapacitetima čini 47 posto.

Do 2020. čak 1,5 milijardi eura uložit će se u podizanje standarda u privatnom smještaju Ankete dokazuju da strani turisti percipiraju Hrvatsku kao zemlju za (samo) ljetni odmor, što znači da turistički poten-

cijali nisu do kraja iskorišteni. “Htjeli bismo drukčije upravljati turizmom, pokrenuti investicijski ciklus te osigurati podlogu za privlačenje sredstava iz EU fondova”, rekao je voditelj projekta izrade Glavnog plana strategije Siniša Horak. Jačati poduzetništvo U Glavnom planu je navedeno 13 ključnih ograničenja zbog kojih ne možemo turizam iskoristiti na pravi način. Neke od že-

lja navedenih u tom planu su očuvanje kulture, zaustavljanje iseljavanja mladih stručnjaka, očuvanje naslijeđenog za buduće generacije. Iako se već dugo govori o tome kako Hrvatska treba razvijati razne selektivne oblike turizma - primjerice kulturni, adrenalinski, zdravstveni - konačno će se sada to i službeno naglasiti u jednom relevantnom dokumentu. Njegovi autori vjeruju kako će, provede

li se vizija koju taj dokument opisuje, do 2020. turistički prihod udvostručiti i iznositi 12 do 14 milijardi eura. Postojanje strategije trebalo bi omogućiti lakše investicije, posebice u hotelijerstvu, te shodno tome izgradnju od 14.000 do 21.000 novih soba i podizanje standarda u hotelima. Predviđa se da će za to biti nužno uložiti od 3,5 do 4,5 milijardi eura. U izgradnju 10.000 mjesta u kampovima utrošit će se 600 milijuna eura, a daljnjih 1,5 milijardi eura u podizanje standarda u privatnom smještaju. Potencijal za privlačenje investicija iznosi 10 milijardi eura, a uz sve to potrebno je osigurati uvjete za jačanje poduzetništva, zaključeno je na predstavljanju Glavnog plana strategije razvitka turizma. (S.P.)

Milijarda eura čeka

Tisuću ljudi na edukaciji za programe EU-a

N

akon što Hrvatska sljedeće godine uđe u punopravno članstvo Europske unije, imat ćemo mogućnost korištenja jedne milijarde eura iz kohezijskog i strukturnih fondova. Na natječaje mogu aplicirati samo potpuno spremni gospodarski projekti što znači da moraju imati studijsku analizu i građevinsku dozvolu ako je riječ o izgradnji nekih objekata.

Važno je istaknuti kako se neće primjenjivati jednaki standardi za male i velike projekte, rekao je Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU-a na prezentaciji Hrvatski turizam i fondovi EU održanoj u sklopu Dana hrvatskog turizma. Dodao je kako je vrlo važno ulagati u kadrove, posebice u stručnjake koji imaju sektorska znanja i znaju kako treba pripremi-

ti neki projekt za apliciranje za sredstva iz EU fondova. U Ministarstvu očekuju kako će zbog toga već ove godine oko tisuću ljudi proći edukaciju za praćenje i “baratanje” europskim fondovima. Tri komponente programa IPA za koje se među ostalima mogu natjecati turistički projekti su prekogranična suradnja, regionalna konkurentnost i ruralni razvoj. (S.P.)


HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3749, 22. listopada 2012.

(

oko 40

dobavljača na portalu

(

u 9. mjesecu 2012. BizDil počeo s radom

BizDil.hr

Virtualni odjel nabave Postoji sličnost BizDila s portalima za grupnu kupovinu koji su pridonijeli popularizaciji online trgovine. Stoga su i neki komunikacijski elementi tih portala iskorišteni i u ovome projektu Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

B

izDil.hr je portal na kojem male i srednje tvrtke, kao primarna ciljna skupina, mogu kupovati različite proizvode i usluge po najboljim tržišnim uvjetima. Putem tog portala tvrtke mogu slati upite za ponude izravno dobavljačima, te na taj način BizDil štedi njihovo vrijeme i novac te postaje njihov virtualni interni odjel nabave. Slavko Gazić, osnivač portala, ističe kako mu je želja da na BizDilu uvijek budu dostupni određeni proizvodi i usluge za kojima postoji stalna potreba malih i srednjih tvrtki, kao što su usluge grafičkog dizajna, profesionalnog fotografiranja, nabave telekomunikacijske opreme ili stručne literature, izrade web stranica te, među ostalim, oglašavanja. “Dobavljači, među kojima je upravo najviše malih i srednje

M San na prvom mjestu Zagrebačka M San Grupa lani je ostvarila 246 milijuna eura prihoda. Tako je zauzela prvo mjesto na ljestvici najvećih kompanija po prihodima u Adriatic regiji. U prvih pet uključeni su i Comtrade Grupa iz Beograda, slovenska Avtera, globalni vendor IBM i regionalni sistem integrator S&T Group, pokazuje istraživanje analitičke tvrtke IDC Adriatic. U 2011. godini 100 najvećih IT poduzeća po prihodu u Adriatic regiji ostvarili su 2,53 milijarde eura i zapošljavali više od 13.000 radnika. Mjerač brzine interneta

fenomenalno i da nemaju potrebe za nekim dodatnim marketinško-prodajnim kanalima i alatima. A bilo je i onih koji nisu željeli ni razgovarati o nekoj suradnji”, objašnjava.

Ponuda se bazira na proizvodima i uslugama koji su zanimljivi poduzetnicima velikih tvrtki, iznimno su pozitivno reagirali na pokretanje BizDil portala jer im je on idealna marketinško-prodajna platforma. Portal je počeo s radom u rujnu i već je okupio oko 40 uglednih dobavljača iz različitih segmenata, a taj broj će se s vremenom povećavati. “Bilo je dobavljača koji su rekli da im prodaja ide

*vijesti

Projekt se intenzivno počeo razvijati u ožujku, a na njemu je kontinuirano radio tim od četiri osobe - stručnjaka u području razvoja softvera, internet marketinga, marketinga i prodaje, uz povremene asistencije i uključivanje još ponekog znalca. “Financiran je isključivo privatnim kapitalom, a za daljnji razvoj i tržišnu

ekspanziju dobrodošli su potencijalni investitori”, kaže Gazić. Rješenje za mobitele Ideja o pokretanju ovog rješenja rezultat je duljeg Gazićevog promišljanja o tomu kako je B2B (Business to Business) segment u online svijetu zapostavljen, te da ima prostora da se upravo malim i srednjim tvrtkama kao najaktivnijem dijelu gospodarstva ponudi nešto što će im olakšati poslovanje i što će im u ovo vrijeme krize donijeti, kako nove kupce, tako i smanjenje ulaznih troškova. Valja naglasiti kako postoji sličnost BizDila s portalima za grupnu kupovinu koji su pridonijeli popularizaciji online trgovine. Stoga su i neki komunikacijski elementi tih portala iskorišteni i u ovome projektu. “Ipak, naša

ponuda bazira se na onim proizvodima i uslugama koji su zanimljivi poduzetnicima”, napominje. ICT sektor u Hrvatskoj, smatra Gazić, vrlo je aktivan, posebice u segmentu razvoja. “Imamo odlične male developerske tvrtke koje su znanjem konkurentne na svjetskom tržištu. IT sektor ne poznaje granice i danas s dobrom idejom i kvalitetnim proizvodom možete biti prisutni na globalnom tržištu i konkurirati velikim igračima”, tvrdi on dodavši kako bazična edukacija nije dovoljna da bi IT stručnjak bio konkurentan svojim kolegama u inozemstvu. Profit u ICT segmentu “Tehnologija se strahovito brzo razvija i mora se ići ukorak s tim razvojem. Na sreću, internet je otvorio neograničene mogućnosti

učenja i usavršavanja. Također, siguran sam kako ćemo ulaskom u EU profitirati u onim sektorima u kojima smo dio svjetskih trendova, kao što je ICT segment. Na žalost, tako nije u svim dijelovima našeg gospodarstva”, naglašava Gazić. BizDil portal već se može koristiti na mobilnim telefonima, a njegovi začetnici i razvojni inženjeri planiraju širenje u zemlje regije. “Već smo započeli razgovore s potencijalnim partnerima, međutim, to nam sada nije prioritet. Trenutačno smo otvoreni za suradnju i investitore jer za daljnji brži tržišni rast i ekspanziju trebamo dodatni kapital i podršku”, ističe Gazić otkrivši kako je u pripremi još jedan inovativan online projekt koji je pobijedio na jednom nacionalnom natječaju.

Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije uskoro će u rad pustiti HAKOMetar - certificirani softverski alat za mjerenje brzine širokopojasnog pristupa internetu. Mjerenja ovim alatom će krajnjim korisnicima moći poslužiti kao dokaz u postupku rješavanja prigovora na pruženu brzinu širokopojasnog pristupa internetu. HAKOMetar je izrađen u suradnji s CARNetom, a aplikacija će se od 5. studenoga moći besplatno preuzeti s HAKOM-ovih internetskih stranica. Brže surfanje diljem Zagreba Nakon što je u srpnju korisnicima ponudio veću dostupnost 4G mreže u Splitu, Osijeku i Rijeci, Hrvatski Telekom od prošlog tjedna znatno većem broju Zagrepčana omogućuje surfanje na toj najnaprednijoj mreži današnjice. Tako ovim mobilnim internetom posljednje, četvrte, generacije od prošlog tjedna mogu surfati korisnici u 20 zagrebačkih kvartova. Ovim proširenjem trenutačna populacijska pokrivenost Zagreba 4G mrežom HT-a temeljenoj na LTE tehnologiji iznosi 50 posto.


18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Jean Cocteau UŽASNA DJECA Disput

U ovom romanu Cocteau sažima sve svoje omiljene teme i opsesije – adolescentna dob, fascinacija anđeoskim likom, incest, smrt, fantastično i čudesno, kazališnost zatvorena prostora, zrcalo, onostranost, ceremonijalno ozračje, izoliranost, upućenost u tajne drugoga svijeta – i nastavlja probijati sve žanrovske granice. Nastalo u svega mjesec dana, ovo djelo spaja osobni očaj i beznađe s identičnim stanjem duha vremena između dva rata.

Vladimir Stojsavljević Ljetni dnevnik rata Fraktura

Napisan usred zračnih opasnosti, u vrijeme kada je sve bilo dramatično, kada je Vukovar bio pred padom, slike s malih ekrana i novinske vijesti govorile su o okupaciji i novim žrtvama, a surova, brutalna stvarnost grunula je u život svakog pojedinca, ovaj je roman i danas, više od 20 godina od prvog izdanja, iznimno zanimljiv, snažan i životan. Stojsavljević je savršeno ocrtao atmosferu Zagreba 1991. – vrijeme kada pucaju prijateljstva i ljubavi te se otkriva kakav je tko u stvarnosti.

Jo Nesbø Žohari Profil

Norveški veleposlanik pronađen je mrtav u motelskoj sobici u Bangkoku s raskošno ukrašenim tajlandskim nožem zabodenim u leđa. U njegovu automobilu na parkiralištu otkriven je kovčeg jezovita sadržaja koji bi mnogima mogao nauditi. Tek što se vratio iz Australije, Harry Hole odlazi u Aziju u kojoj mu je sve nepoznato. Bangkok je osebujan grad, misterij za svakoga tko se ondje zadrži. Hole će ići do kraja, zaviriti u samu srž ljudske duše i doći do nevjerojatnih otkrića…

Olja Savičević Ivančević MAMASAFARI I OSTALE STVARI Algoritam

Popudbina je možda prava riječ za sadržaj ove zbirke, jer su njena tri ciklusa manje ili više izravno vezana za putovanja. Obilje koje čini popudbinu, a koje nužno mora biti kondenzirano kako bi stalo u manju knjigu-torbu, mogli bismo grubo razvrstati u pjesme-reportaže, pjesme-putopise, pjesme-dokumentarce, pjesme-pamflete, pjesmeeseje, pjesme-fikcije, pjesme-priče, obične pjesme u prozi, obične pjesme, bilješke…

Margrit Coates KOMUNICIRANJE SA ŽIVOTINJAMA Planetopija

Uz fotografije brojnih životinja s kojima je autorica radila, knjiga donosi korisne savjete i praktične vježbe uz pomoć kojih ćemo spoznati što životinje doista misle i osjećaju i što poručuju te kako im pomoći da prevladaju traumu zbog zlostavljanja, bolesti, selidbe ili tugu zbog gubitka ljudskog ili životinjskog prijatelja. Ponekad je dovoljno strpljenje i ljubav, ponekad je nužna pomoć veterinara, a od velike koristi mogu biti i razne holističke terapije.

Privredni vjesnik Broj 3749, 22. listopada 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Rabljena oprema za stočarstvo

DAN-BOS, Thisted, Danska. Tvrtka nudi povoljno korištene linije za mužnju mlijeka kapaciteta od 2x8 do 2x14 jedinica. Proizvođači SAC, AlfaLaval, Strangko. Također nudimo različite kapacitete tankova za držanje mlijeka kao i drugu stočarsku i poljoprivrednu opremu. Posjetite nas na www. bosnia.dk ili na engleskom www.secondhandequipment.com. Sva se ponuđena oprema nalazi u Danskoj. Kontakt: info@ secondhand-equipment. com, +45 97926100. Vodeni tobogani

Pol-GLass, Wolczkowo, Poljska, www.pol-glass. com. Tvrtka se bavi projektiranjem, izgradnjom i montažom vodenih tobogana za vodene parkove, bazene i slično. Posjeduje vlastiti stručni tim inženjera, projektanata te surađuje s velikim brojem arhitektonskih ureda koji se bave projektiranjem vodenih parkova, bazena i plivališta. U procesu projektiranja, modeliranja i konstruiranja tobogana koriste najnovije računalne programe. U vlastitim proizvodnim halama izrađuju najkvalitetnije slideove od poliesterskog laminata ojačanog staklenim vlaknima. Konstrukcije za tobogane izrađuju od običnog i plemenitog čelika, a pojedine elemente izrađuju i od nehrđajućeg čelika. Prilikom montaže tobogana montažni

tim tvrtke koristi alpinističku tehniku (minimalna upotreba skela). Kontakt: office@pol-glass.com, +48 91 4878154, +48 503 043099. Suradnja

JVC Ivkon, Minsk, Bjelorusija, www.ivkon.by. Tvrtka proizvodi slastice i slatkiše (praline, žele, souffle...). Traže distributere i uvoznike te hrvatske proizvođače za zajedničku proizvodnju. Kontakt: Darina Milevskaya, ivkon.export@gmail.com, +375 17 2161976, +375 296 874474. Košulje

Davco, Bukurešt, Rumunjska, www.davco.ro. Tvrtka je proizvođač košulja za muškarce, žene i djecu. Klijenti tvrtke su: Hugo Boss, Pierre Cardin, Marinelli, River Island, French Connection, Metro, Selgros, Cora. Kontakt: Angheluta Carmen, office@davco.ro, +40 21 4136794, +40 723680310. Zastupanje

T.D.I., Veliko Trojstvo, www.tdi.hr. Tvrtka traži zastupnike u Italiji, Njemačkoj, Austriji, Poljskoj. Proizvode metalnu galanteriju, proizvode od žice, stalke za cvijeće, balkonske košarice. Imaju i velike kapacitete uslužnog elektrostatskog plastificiranja metala. Kontakt: Davor

Tejić, info@tdi.hr, +385 43 217057, +385 98 1822218. Motocikli

Chongqing Jijnjue Motorcycle, Chongqing, Kina, www.chinajinjue. com. Tvrtka je proizvođač motocikala i nudi svoje proizvode. Kontakt: Gan Hui, cqgh20@126.com, +86 23 66290107, +86 13883106873. Montažne kuće

BK Housing, Glinianka, Poljska, www.bkhousing. pl. Tvrtka je proizvođač mobilnih i modularnih kuća. Grade i ljetnikovce, jeftine socijalne građevine, bave se nadogradnjom te izgradnjom javnih i prosvjetnih objekata (dječji vrtići, uredi, hoteli...). Zainteresirani su za suradnju s osobama i tvrtkama koje su specijalizirane za distribuciju objekata toga tipa. Kontakt: Ewa Brolska, info@bkhousing.pl, +48 22 7899542. Aluminij

Grupo Andalucia, Fuenlabrada, Španjolska, www. grupoandalucia.org. Tvrtka se bavi proizvodnjom anodiziranog aluminija i aluminija s praškastim premazom. Zainteresirana je za poslovanje s hrvatskim poduzetnicima te traži zastupnike i distributere za svoje proizvode. Kontakt: yasmina.jara@ grupoandalucia.org, +34 91 6422445.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Računalna oprema i potrepštine

ugljen. Rok dostave ponuda je 13. studenoga.

Knjižnice grada Zagreba nabavljaju računalnu opremu i potrepštine. Rok dostave ponuda je 5. studenoga.

Najam vozila

Operacijski i medicinski kompleti

Regija Ultrazvučni aparati

Filteri i aktivni ugljen

Osiguranje prenoćišta

KBC Split nabavlja operacijske i medicinske komplete. Rok dostave ponuda je 22. studenoga. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu nabavlja filtere i aktivni

Grad Zagreb nabavlja usluge najma vozila. Rok dostave ponuda je 25. listopada.

guranja prenoćišta na području grada Sarajeva. Rok dostave ponuda je 14. studenoga. Putnička vozila

Ceste Federacije BiH u Sarajevu nabavljaju putnička vozila. Rok dostave ponuda je 13. studenoga.

Opća bolnica Gradiška nabavlja ultrazvučne aparate. Rok dostave ponuda je 6. studenoga. Uprava za indirektno oporezivanje BiH u Banjoj Luci nabavlja usluge osi-

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr


19

www.privredni.hr Broj 3749, 22. listopada 2012.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Kako reformirati Pješčara bez koncesije za kapitalizam manje od 700.000 kuna Tvorničke hale tekstilne industrije, prateći objekti i oprema u Čakovcu, ukupne površine 26.503 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 14.370.560 kuna. Moguća je i pojedinačna prodaja nekretnina po etažama i strojevima. Jamčevina je pet posto i plaća se najkasnije tri dana prije ročišta za dražbu. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/2010 001. Dražba se održava 23. listopada 2012. u 12 sati u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, B. Radića 2, soba 230/II. Teretni automobil Fiat Ducato 2,5D, proizveden 1999. godine, procijenjene vrijednosti 62.000 kuna bez PDV-a. Jamčevina je 10 posto i plaća se do 22. listopada 2012. na žiro-račun Tron d.o.o. u stečaju. Razgledavanje je moguće po dogovoru na telefon 098/1706 649. Ponude se primaju do 23. listopada 2012., a javno otvaranje ponuda bit će istoga dana u 11 sati. Teretni automobil Volkswagen Transporter 1,9 TDI, proizveden 2008. godine,, registriran u Osijeku, procijenjene vrijednosti 82.000 kuna bez PDV-a. Jamčevina je 10 posto i plaća se do 22. listopada 2012. na žiro-račun Tron d.o.o. u stečaju. Razgledavanje je moguće po dogovoru na telefon 098/1706 649. Ponude se primaju do 23. listopada 2012., a javno otvaranje ponuda bit će istoga dana u 11 sati. Stroj za izradu tiska na PVC foliji, talijanske proizvodnje, star 13 go-

dina, procijenjene vrijednosti 445.000 kuna. Jamčevina je 50.000 kuna i plaća se do 22. prosinca 2012. Razgledavanje je moguće po dogovoru na telefon 098/1706 649. Ponude se primaju do 24. listopada 2012. Parketi, laminati, podovi i ostalo procijenjene vrijednosti 3.660.170 kuna s PDV-om. Jamčevina je pet posto, a razgledavanje je moguće svakim radnim danom od 9 do 12 sati, uz prethodnu najavu na broj telefona 099/2294 488. Pokretnine ne mogu biti prodane za iznos koji bi bio manji od procijenjene vrijednosti. Na pokretninama je upisano razlučno pravo u korist Hypo AlpeAdria banke. Ponude se primaju do 25. listopada 2012., a javno otvaranje obavit će se 29. listopada 2012. godine u 11 sati u Zagrebu, Amruševa 7 (ured javnog bilježnika Jasne Žitko). Sto posto vlasništva trgovačkog društva LABRA-CO d.o.o. iz Siska, procijenjene vrijednosti 50.000 kuna. Jamčevina je pet posto, a uvid u poslovnu dokumentaciju može se dogovoriti svakim radnim danom, od ponedjeljka do petka, u vremenu od 9 do 12 sati, na telefon 099/2294 488. Ponude se primaju do 25. listopada 2012. Javno otvaranje ponuda obavit će povjerenstvo dana 29. listopada 2012. u 12 sati u uredu stečajnog upravitelja na adresi Ivanečka 1, Zagreb. Gospodarski kompleks štala za krave s pratećim sadržajima, upravnom zgradom i skla-

dištem u Petroviji kod Umaga, ukupne površine 29.227 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 1.090.000 kuna. Jamčevina je 10 posto i plaća se najkasnije do 25. listopada 2012. godine. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem Histria Group d.d., u stečaju, na mobitel 098/9023 000 ili telefon 052/432 728. Ponude se primaju do 25. listopada 2012. Prispjele ponude otvarat će stečajni sudac na ročištu koje će se održati 8. studenoga 2012. u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Stalna služba u Pazinu, Pazin, Dršćevka 1, sudnica 5. Građevinsko zemljište u Karlovcu površine 4869 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 3.280.500 kuna. Jamčevina je 100.000 kuna i plaća se najkasnije pet dana prije održavanja dražbe. Razgledavanje uz dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 098/387 098. Dražba će se održati 26. listopada 2012. u 8.45 sati u zgradi Suda u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1/III. Pješčara za iskop pijeska, bez koncesije, u Terezinom Polju, Virovitičko-podravska županija, procijenjene vrijednosti 694.183 kune. Nekretnina se ne može prodati ispod navedene cijene. Jamčevina je 69.418,34 kune, a razgledavanje je moguće uz najavu stečajnom upravitelju na telefon 098/311 312. Dražba se održava 26. listopada 2012. u 11.40 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 85/II.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

dr. Uroš Dujšin

P

otkraj 19. stoljeća monopolni je kapitalizam na krilima niza novih izuma preobrazio svjetsku privredu. No to “zlatno doba” bilo je također doba velikih nejednakosti, s američkim “barunima razbojnicima” i europskim gavanima koji su nakupili ogromna bogatstva. No s rastućom nejednakošću nastao je i strah od socijalističkih revolucija, pa je uslijedio i niz reformi – od Roose-

veltovog New Deala do Lloyd Georgeova “narodnog proračuna”. Time se željelo društvo učiniti milosrdnijim bez kočenja poduzetništva. I modernom je društvu potrebna slična revizija kako bi se ublažila nejednakost bez ugrožavanja privrednog rasta. Ta je dilema prisutna kako u Americi tako i u Europi: u većem dijelu zemalja u usponu tamošnji bi čelnici najradije gurnuli pitanje nejednakosti pod tepih. Kinezima smetaju novi bogataši, a Indijcima izostanak borbe protiv korupcije. U suštini, radi se o krizi ideja. Desničari ne vjeruju da je nejednakost važna. Ljevica nastoji povećati stope poreza na dohodak bogataša, što je glupo u vrijeme kada treba privući poduzetnike i kad su vlade, s većim utje-

cajem od onoga iz doba Roosevelta i Lloyd Georgea, preopterećene zahtjevima za većom rastrošnošću. Potrebna je, dakle, ozbiljna revizija stanja. Bogati sve bogatiji Treba li doista ukloniti nejednakost? Globalizacija i inovacije su je u svjetskim razmjerima smanjile, jer siromašnije zemlje hvataju korak s onim bogatijima. No unutar mnogih zemalja razlike u dohocima su se povećale. Više od dvije trećine svjetskog

stanovništva živi u zemljama u kojima su se nakon 1980. dohodovni dispariteti povećali, često do velikih razmjera. U Americi je udjel u narodnom dohotku najbogatijih 0,01 posto obitelji, njih oko 16.000, porastao od jedan posto u 1980. na sadašnjih pet posto što je čak i više nego potkraj 19. stoljeća. U izvjesnoj je mjeri umjerena doza nejednakosti dobra stvar. Ona povećava poticaje radu i ulaženju u rizike; nagrađuje darovite inovatore koji pokreću privredni razvoj. Oduvijek se znalo: što je tržište globalnije, to je veća i nagrada za pobjednike. No nejednakost je dosegla granice u kojima može biti neefikasna i opasna za razvoj. To je najočitije u zemljama u usponu. U Kini se krediti dodjeljuju državnim podu-

zećima i insajderima s dobrim vezama; elite koriste i niz monopolističkih situacija. U Rusiji bogatstvo oligarha čak je i manje povezano s poduzetništvom; u Indiji je vrlo čest isti slučaj. Otuda i potreba za jednom novom agendom koja bi trebala riješiti problem nejednakosti bez ugrožavanja rasta. Što učiniti Kao prvo, treba napasti monopole i interesne grupe. Tu je i krucijalno pitanje reforme školstva, koja olakšava socijalnu mobilnost putem jačanja državnih škola. Isto tako treba ukloniti i distorzije na tržištu rada, naročito u Europi, a sličnih pojava ima i u Kini. Kao drugo, treba usmjeriti državne izdatke na siromahe i mlade. U zemljama u usponu previše novca odlazi na izdatke koji koriste bogatašima kao i na neodržive sustave mirovinskog osigura-

Nejednakost je dosegla granice u kojima može biti neefikasna i opasna za razvoj nja, naročito u sve starijoj Europi, a treba ojačati i predškolsko obrazovanje. Napokon, treba reformirati porezni sustav, ne zato da se “šišaju” bogataši nego da se novac ubire efikasnije i progresivnije. U siromašnijim zemljama, gdje je porezna evazija uobičajena, trebalo bi sniziti stope i poboljšati naplatu kao i ukinuti porezne olakšice bogatašima. Isto tako treba i smanjiti razliku između poreznih stopa na nadnice i dohotke od kapitala i više se osloniti na efikasno ubiranje poreza za bogataše, kao što su neki porezi na imovinu.


20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3749, 22. listopada 2012.

( 77,8 mlrd kn

( 72,3 mlrd kn ukupni rashodi te industrije

ukupni prihodi prerađivačke industrije

Financijska agencija o poslovanju u prvom polugodištu

Prerađivači ostvarili bruto dobit od 5,5 milijardi kuna Osnovno obilježje hrvatskoga gospodarstva je velika koncentracija broja poduzetnika i broja zaposlenih u djelatnosti trgovine i prerađivačkoj industriji

P

rema rezultatima obrade statističkih izvješća poduzetnika za razdoblje od siječnja do lipnja ove godine, 92.787 poduzetnika zapošljavalo je 841.396 radnika. Rezultati su još jednom potvrdili da je osnovno obilježje hrvatskoga gospodarstva velika koncentracija broja poduzetnika i broja zaposlenih u djelatnosti trgovine i prerađivačkoj industriji, kaže se u analizi Financijske agencije. Najviše je poduzetnika iz djelatnosti trgovine, njih 25.795 (27,8 posto svih poduzetnika), u kojoj ima 186.387 zaposlenih (22,2 posto ukupno zaposlenih). Prerađivačka industrija ima najviše zaposlenih, njih 229.783

(27,3 posto ukupno zaposlenih), kod 11.221 poduzetnika (12,1 posto svih poduzetnika). U strukturi hrvatskoga gospodarstva trgovina i prerađivačka industrija imaju zajedno blizu polovine broja poduzetnika i broja zaposlenih, 37.016 poduzetnika (39,9 posto svih poduzetnika), te 416.170 zaposlenih (49,5 posto ukupno zaposlenih). Kao i kod broja poduzetnika i broja zaposlenih, prema ostvarenome ukupnom prihodu i ukupnom rashodu, dominantna je uloga djelatnosti trgovine i prerađivačke industrije, koje zajedno

ostvaruju više od polovine ukupnih prihoda i ukupnih rashoda: 61,7 posto ukupnih prihoda

(179,7 milijardi kuna) i 61,4 posto ukupnih rashoda (173 milijarde kuna). Prema veličini ukupnog prihoda i prema veličini ukupnog rashoda, najveći udio, više od jedne trećine, ima djelatnost trgovine sa 35 posto ukupnih prihoda (101,8 milijardi kuna) i 35,7 posto ukupnih rashoda (100,7 milijardi kuna). Slijedi prerađivačka industrija sa 26,7 po-

sto ukupnih prihoda (77,8 milijardi kuna) i 25,7 posto ukupnih rashoda (72,3 milijarde kuna). Relativno dobro poslovanje Prema istom razdoblju prethodne godine, poduzetnici su, ukupno gledajući, relativno dobro poslovali jer su prihodi vrijednosno bili veći od rashoda, odnosno ostvarena je bruto dobit, ali manja za 50,4 posto. Međutim, u četiri su djelatnosti – djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, poslovanju nekretninama, građevinarstvu te poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu – rashodi vrijednosno bili veći od ostvarenih pri-

hoda, odnosno ostvaren je bruto gubitak, a u prerađivačkoj industriji i trgovini ostvarena bruto dobit bila je više od 50 posto manja. Nakon zadnje tri godine, kada je najveća bruto dobit ostvarena u trgovini, primat je preuzela prerađivačka industrija s najvećom bruto dobiti u prvom polugodištu 2012. godine. U prvom ovogodišnjem polugodištu poduzetnici prerađivačke industrije ostvarili su 5,5 milijardi bruto dobiti (59,2 posto ukupne bruto dobiti), trgovci su ostvarili 1,2 milijarde kuna bruto dobiti (12,5 posto ukupne bruto dobiti), i našli se iza informacija i komunikacija, koje su imale 1,4 milijarde kuna bruto dobiti (14,6 posto ukupne bruto dobiti).

Potrošačke cijene

Godišnji rast pet posto

N

akon proizvođačkih cijena, tijekom rujna se ubrzao i rast potrošačkih cijena. Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, potrošačke su cijene u rujnu porasle za pet posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa rasta od listopada 2008. godine, dok su na mjesečnoj zabilježile rast od 1,4 posto. Na godišnjoj razini rast cijena očekivano je najviše potaknut višim cijenama energije i prehrane. U košarici CPI (košarica potrošačkih dobara i usluga praćenih iz mjeseca

u mjesec, ne uključujući plaćeni porez) cijene prehrane te stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva sudjeluju s više od 42 posto. S obzirom na visoki udio u košarici potrošačkih dobara i neelastičnost tih cijena ne iznenađuje ni njihov snažan utjecaj na kretanja potrošačkih cijena unatoč slaboj potražnji. Potrošačke su cijene bez energije porasle 2,9 posto na godišnjoj razini, a isključi li se iz indeksa i cijena prehrane, rast iznosi 1,5 posto. Godišnji rast cijena prehrane se ubrzao te iznosi šest posto, pri

čemu su najviše rasle cijene voća (18,2 posto) i povrća (25,1 posto), što je vjerojatno posljedica dugotrajnog sušnog razdoblja. U kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva godišnja stopa rasta potrošačkih cijena također je blago intenzivirana u usporedbi s kolovozom te iznosi 13,5 posto s udjelom u ukupnom indeksu od 15,7 posto. Moguće dodatno ubrzanje cijena U ovoj kategoriji visoke godišnje stope rasta ostvaruju cijene električ-

ne energije (+22,1 posto) i plina (+30,5 posto), pri čemu je godišnja stopa rasta kod električne energije ista kao i u kolovozu, dok se rast cijena plina dodatno ubrzao (u svibnju je električna energija poskupjela za 20, a plin za 22 posto). No rast cijena bilježe i ostale komponente - opskrba vodom (3,7 posto) i kanalizacija (sedam posto), po istim stopama kao i u kolovozu, te tekuća goriva (11,6 posto), što je više nego u kolovozu. Na mjesečnoj razini rastu potrošačkih cijena najviše su pridonijele ci-

jene odjeće i obuće koje su porasle za 11,2 posto, što su uobičajena sezonska kretanja. “S obzirom na slabu domaću potražnju i izostanak gospodarskog oporavka, pritisci na rast cijena na strani potražnje na domaćem tržištu izostaju. Ipak, povećanje stope PDV-a, poskupljenje električne energije i plina te više cijene prehrambenih proizvoda bit će do kraja godine vidljivi u go-

dišnjim stopama rasta potrošačkih cijena. Do kraja godine očekujemo i rast cijena grijanja pa bi godišnje stope rasta cijena mogle i dodatno ubrzati”, kažu analitičari RBA.


SVIJET FINANCIJA 21

www.privredni.hr Broj 3749, 22. listopada 2012.

( 20 mlrd €

premija Ergo osiguranja u svijetu

( 5,77 mil € premija u Hrvatskoj

Ergo: novi brend u osiguranju

Hrvatska je malo tržište velikog potencijala U Hrvatskoj će se Ergo orijentirati prvenstveno na organski rast, ali ne isključuju ni akvizicije, ako nađu osiguravateljsko društvo koje je na prodaju, a ima isti poslovni model Drago Živković zivkovic@privredni.hr

I

ako hrvatsko tržište osiguranja nastavlja bilježiti pad, strani igrači na tom tržištu ipak ne odustaju. Pouzdaju se u pozitivan učinak skorog ulaska u EU i na činjenicu da je hrvatsko tržište po prosječnoj visini police osiguranja daleko iza zapadnoeuropskog, pa prostora za rast ima, barem na papiru. Takva je i logika njemačkog Ergo osiguranja, inače drugog po veličini na njemačkom tržištu, odmah iza Allianza. Ergo je u Hrvatskoj vlasnik dviju tvrtki koje su nosile ime Victoria, dok su bile vlasnički povezane s austrijskom Volksbankom. Odnedavno nose ime Ergo, nakon što je Ergo Austria International preuzeo manjinske udjele Österrei­ chische Volksbankena u osiguravateljskim društvima u Austriji te Središnjoj i Istočnoj Europi. Victoria životno osiguranje i Victoria osiguranje bili su mali igrači na tržištu osiguranja. U Hrvatskoj posluju od 2008., odnosno 2009. godine, i uglavnom nude životna osiguranja, osiguranja od posljedica nesretnog slučaja, osiguranja imovine i osiguranja kućanstva. Ukupna premija lani im je iznosila tek 5,77 milijuna eura, od čega je samo 180.000 eura ostvareno u neživotnom osiguranju. Sav prihod ostvaren je preko Volksbanke, što je dosad bio jedini kanal prodaje. U obje tvrtke

zajedno radi 16 ljudi, od čega ih je 10 zaposleno u životnom osiguranju. Novi početak Novi brend za njih znači novi početak, novi investicijski ciklus, ali i nove prodajne kanale, pa i nove vrste osiguranja, kaže Žarko Fatović, predsjednik Uprave Ergo životnog osiguranja.

Planovi uključuju nova ulaganja u prodajne kanale, kao i u diverzifikaciju osiguravateljskih proizvoda Ergo u Hrvatskoj podružnica je Ergo Austria Internationala, koji slične podružnice ima još u Češkoj, Slovačkoj, Sloveniji, Mađarskoj i Rumunjskoj. Vlasnik cijele grupacije je Munich Re, najveće svjetsko društvo za reosiguranje. Ergo je globalna kompanija, posluje u

30 država svijeta, u kojima ima 18.000 zaposlenih i preko 30.000 zastupnika. Ostvaruju ukupnu premiju osiguranja od 20 milijardi eura, imovina im je vrijedna 3,8 milijardi, a samo prošle godine investirali su 117 milijuna eura, kaže Elisabeth Stadler, predsjednica Upravnog odbora Ergo Austria Internationala. Veliku većinu premije, 93 posto, ostvaruju u životnom osiguranju, ali zadnjih se godina pokušavaju odmaknuti prema drugim vrstama osiguranja, s obzirom da je životno osiguranje osobito teško pogođeno recesijom. Oko 50 posto prodaje ostvaruju kroz banke, a uz Volksbank glavni im je partner UniCredit. U Austriji su peti po veličini na tržištu osiguranja, a četvrti u životnom osiguranju, s ukupnom premijom od 830,6 milijuna eura, od čega 104,3 milijuna ostvaruju izvan Austrije. Daljnja ulaganja Hrvatska, prema mišljenju Elisabeth Stadler,

ima veliki potencijal rasta tržišta osiguranja, jer je prosječna premija tek 280 eura (205 eura u neživotnom i samo 95 eura u životnom osiguranju), a u EU-u prosjek je čak 2000 eura. U Hrvatskoj će se Ergo orijentirati prvenstveno na organski rast, ali Elisabeth Stadler ne isključuje ni akvizicije, ako nađu osiguravateljsko društvo koje je na prodaju, a ima isti poslovni model. “S promjenom brenda u Hrvatskoj Ergo želi simbolično izraziti svoju predanost daljnjim ulaganjima i razvoju na hrvatskom tržištu. Naši planovi uključuju nova ulaganja u prodajne kanale, kao i u diverzifikaciju osiguravateljskih proizvoda”, zaključila je Elisabeth Stadler na predstavljanju Ergo osiguranja u Zagrebu. Naravno, promjene u nazivu, ističe Žarko Fatović, neće utjecati na ugovorne odredbe i ugovorenu razinu usluga koje su sadržane u postojećim ugovorima s klijentima i poslovnim partnerima.

Hrvatska udruga kreditnih unija

Neke županije bez kreditnih unija Hrvatska udruga kreditnih unija (HUKU) predstavila je kreditnu liniju za obrtnike, obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva i građane, u iznosu od 10 milijuna kuna. Obrtnici ili poljoprivredne zadruge, koji su ponajprije članovi tog saveza udruga, kredit mogu zatražiti za pokretanje ili, primjerice, poticanje proizvodnje. Kreditnom linijom HUKU želi ukazati na to da unatoč krizi u realnom sektoru u Hrvatskoj postoji prostor za kvalitetan iskorak u poslovanju. Međutim, kako bi taj novac na vrijeme došao u prave ruke, kaže predsjednica Udruge Željka Pirija Benaković, valja izmijeniti Zakon o kreditnim unijama. Zakon u nekim segmentima, ističe ona, predstavlja kvalitetnu podlogu, ali potrebno ga je uskladiti s današnjom situacijom na financijskom tržištu. “Mislim da je izmjena tog zakona u interesu Hrvatske. Jer, kada uđemo u EU, kreditne unije iz EU-a moći će otvarati podružnice

na našem tržištu. Hrvatska udruga kreditnih unija stoga želi iznaći puteve da financijska sredstva, koja je trenutačno primorana držati u bankama, budu što dostupnija”, objašnjava. Na području Hrvatske posluje 25 kreditnih udruga, a problem je u tome što su one teritorijalno nejednako raspoređene te ih u devet županija uopće nema. Darko Liović, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije, kaže kako HAMAG Invest ima mnogo toga zajedničkog s kreditnim unijama. “Usmjereni smo na tržište malog i srednjeg poduzetništva. Stoga smo započeli stvarati neke zajedničke ugovorne okvire kako bi naši jamstveni programi bili primjenjivi i na kreditne unije”, napominje on. (B.O.)

*vijesti kuna, uz promjenjivu kamatu od 8,6 posto. Rok otplate za oba kredita je do sedam godina.

Hypo: 100 milijuna eura nove štednje Hypo Alpe-Adria-Bank zabilježio je u prvih osam mjeseci rast štednje građana od sedam posto, što je povećanje za 100 milijuna eura. Ponuda za štednju obogaćena je šestomjesečnom akcijom u kojoj je fiksna kamata do 4,3 posto. Banka je proširila i svoju ponudu nenamjenskih kredita uvođenjem kunskih sezonskih kredita za iznose do 110.000 kuna uz promjenjivu kamatu od 9,3 posto. Tu je i posebna ponuda kredita za umirovljenike za iznose do 35.000

Prihod dm-a gotovo dvije milijarde Trgovački lanac dm u prošloj je poslovnoj godini ostvario ukupni promet od 1,94 milijarde kuna, a očekuju dobit od oko 75 milijuna kuna. Udjel na tržištu drogerijskog asortimana porastao im je na 26,5 posto. Investirali su više od 48 milijuna kuna, a velik dio uložen je u otvaranje novih prodavaonica kojih je u Hrvatskoj danas 145. Tijekom prošle godine dm je dobio više od 17.000 molbi za posao, otvorio je 58 novih radnih mjesta, pa danas zapošljava 1181 osobu. Iduće godine planiraju investirati 55 milijuna kuna u otvaranje 10 novih trgovina.


22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3749, 22. listopada 2012.

Tržište novca Zagreb

U iščekivanju aukcije trezorskih zapisa Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

N

ovo razdoblje održavanja obvezne pričuve prati visoka likvidnost sudionika novčanog tržišta. Iako je u tjednu ranije, na samom početku novog razdoblja održavanja obvezne pričuve, potražnja za novcem porasla, kamatne stope nisu zabilježile značajniju promjenu. Naprotiv, ponovno su na vrlo niskoj razini, na kojoj će, ako potražnja značajnije ne poraste, ostati sve do sredine studenoga. Potražnja za novcem i dalje je razmjerno visoka, ali potencijalni korisnici su spremni prihvatiti vrlo

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

u%

300

15.10.’12. - 19.10.’12.

8.10.’12. - 12.10.’12.

4

3 200 2 100 1

0

15.10.2012.

16.10.2012.

17.10.2012.

nisku kamatnu stopu koja sudionicima s viškom likvidnosti često ne odgovara. Stoga značajan dio prijavljene ponude ostaje neraspoređen, što se odražava na opseg trgovanja. Zato je u porastu iznos sredstava koja depozitne institucije deponi-

18.10.2012.

0

19.10.2012.

raju krajem dana u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. U ovom razdoblju prosječna tjedna dnevna kamatna stopa iznosila je 1,39 posto, dok je prosječna tjedna prekonoćna kamatna stopa iznosila 0,8 posto.

ponedjeljak

utorak

Iako bi sudionicima novčanog tržišta aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija dobrodošla zbog velikih viškova kratkoročne likvidnosti koji bi se njome djelomično neutralizirali, prošli tjedan ona nije održana. Od kraja kolovoza

srijeda

četvrtak

petak

do početka listopada aukcije trezorskih zapisa održavane su redovito svakoga utorka. Budući da zadnja dva tjedna nije bilo aukcije, sudionici s nestrpljenjem očekuju iduću na koju će odaziv, sudeći po potencijalu likvidnosti, zasigurno biti velik.

Slične okolnosti na novčanom tržištu zadržat će se i u narednom razdoblju. Zbog visoke likvidnosti sustava nema napetosti u trgovanju sudionika, a kamatne stope zadržavaju se na niskoj razini. Potrebe za održavanjem zadane razine na računima depozitnih institucija također su smanjene jer većina njih raspolaže dostatnom likvidnošću. Ovakve okolnosti povoljne su za sve potencijalne korisnike kratkoročnih pozajmica, pa i onih s dužim rokovima dospijeća, koje se u sadašnjim uvjetima trgovanja ugovaraju uz znatno nižu kamatnu stopu.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Loš tjedan za kunu

Odličan tjedan za Mirex

Kuna je na prošlotjednoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke oslabila prema dvije najvažnije valute valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,985824

CAD

kanadski dolar

5,854666

JPY

japanski jen (100)

7,291422

CHF

švicarski franak

6,234449

GBP

britanska funta

9,278359

USD

američki dolar

5,777454

EUR

euro

7,534955

Izvor: HNB

ojačala. Srednji tečaj eura do petka je opet premašio 7,53 kune, švicarski franak čvrsto se drži iznad

za hrvatske dužnike, euru i švicarskom franku, dok je prema američkom dolaru, uz oscilacije, malo EUR

7.54

USD

6,2 kune, dok američki dolar pliva između 5,7 i 5,8 kuna, bliže gornjoj vrijednosti. 5.80

7.53

5.78

CHF

6.24 6.23

7.52

5.77

6.22

7.51

5.76

6.21

7.50

5.74

6.20

7.49

5.72

6.19

primjena od 20. listopada 2012. 15.10. 16.10. 17.10. 18.10. 19.10.

15.10. 16.10. 17.10. 18.10. 19.10.

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, snažno je porasla prošlog tjedna i dosegnula 175,8505 bodova. To je porast veći od jedan posto na tjednoj razini, što se obveznim mirovinskim fondovima rijetko događa. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

180

180

175

175

170

170 18.9.

28.9.

8.10.

18.10.

15.10.

16.10.

17.10.

18.10.

15.10. 16.10. 17.10. 18.10. 19.10.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 18.10.2012.

Međunarodno tržište kapitala

Google požurio, burza u panici Nejasnoće oko sporazuma država članica eurozone, kojim bi se uspostavio zajednički nadzor banaka, prekinule su prošlotjedni uspon na

burzama. Među investitorima sve je rašireniji dojam da se europski političari i ne trude previše nakon što su kamate na obveznice najvećih duž-

nika, poput Španjolske, osjetno pale zbog prošlomjesečne odluke Europske središnje banke da će jamčiti otkup tih obveznica. Ponovnom rastu

6000

13700

3150

5960

FTSE 100

13620

Dow Jones

3120

5920

13540

3090

5880

13460

3060

5840

13380

3030

5800

13300

3000

15.10. 16.10. 17.10. 18.10. 19.10. 3550 3520

CAC40

15.10. 16.10. 17.10. 18.10. 19.10. 7450 7410

DAX

15.10. 16.10. 17.10. 18.10. 19.10. 9000 8900

3490

7370

3460

7330

8700

3430

7290

8600

3400

NIKKEI 225

8800

7250 15.10. 16.10. 17.10. 18.10. 19.10.

NASDAQ

8500 15.10. 16.10. 17.10. 18.10. 19.10.

15.10. 16.10. 17.10. 18.10. 19.10.

pesimizma pogodovao je i Google, koji je greškom objavio svoje tromjesečne rezultate poslovanja prije zatvaranja burze u New Yorku. Pad dobiti od čak 20 posto na godišnjoj razini izazvao je rasprodaju dionica Googlea, pa je njihova vrijednost ubrzo pala za čitavih devet posto, prije nego što je trgovanje obustavljeno. Nizbrdo idu i dionice Microsofta, zbog čega je i indeks Nasdaq u padu. Dobre vijesti dolaze samo iz Azije gdje je tokijski Nikkei napokon prešao granicu od 9000 bodova.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

179,8398 180,9278 161,9869 175,8322 175,8505

191,2471 214,6107 126,5590 151,5528 154,7791 168,0146 104,8672 204,0729 199,4776 214,9743 99,9634 156,0618 135,1519 110,8348 179,5519 127,7480 190,5960 164,9918 133,4489 112,5252 153,8729

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


23

www.privredni.hr Broj 3749, 22. listopada 2012. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 393.248 milijuna kuna

Podravka dobitnik tjedna sto. Indeks Crobex porastao je za 1,68 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.777,46 bodova. Crobex10 tjedan je završio na 989,70 bodova što je porast od 1,86 posto. Najviše se trgovalo dioni-

Marko Repecki www.hrportfolio.hr Proteklog je tjedna na Zagrebačkoj burzi redovni dionički promet iznosio 54,354 milijuna kuna, što je porast od 33,39 poTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Đuro Đaković Holding d.d. Gabarit d.d. Podravka d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Turbo Certifikat DAX Short Razvitak d.d. AD Plastik d.d. Valamar Adria Holding d.d.

tjedna promjena +2,38% +2,98% +5,81% 0,00% +8,11% +1,24% -8,48% 0,00% -0,65% +4,49%

zadnja cijena 215,00 242,00 71,96 560,00 265,02 1.289,80 84,20 55,00 106,70 109,30

promet 10.976.827,11 9.750.764,37 3.397.996,01 2.441.600,00 2.072.826,15 1.863.833,82 1.848.506,20 1.650.000,00 1.312.440,22 1.182.175,66

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 54.354.195,29 kn

com Hrvatskih telekomunikacija, kojom je ostvareno 10,976 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 215 kuna, uz porast od 2,38 posto. Najveći porast zabilježila je dionica Podravke, za 8,11 po10 dionica s najvećim rastom cijene ZIF Jadran Kapital d.d. (u likvidaciji) Centar banka d.d. (redovna) Finvest Corp d.d. Centar banka d.d. (povlaštena) Validus d.d. Maistra d.d. Turbo Certifikat DAX Long Varteks d.d. Excelsa nekretnine d.d. Podravka d.d.

sto, te je trgovanje završila na 265,02 kune, a njome je trgovano u vrijednosti od 2,072 milijuna kuna. Najveći pad među najtrgovanijima imao je Turbo certifikat DAX short, za 8,48

tjedna promjena +44,55% +31,25% +16,80% +16,03% +12,79% +9,65% +9,63% +8,80% +8,70% +8,11%

zadnja cijena 22,00 105,00 124,99 145,04 0,97 55,00 107,00 10,88 40,00 265,02

promet 7.568,00 1.785,00 128.616,58 4.351,20 0,97 62.243,90 139.976,50 35.237,63 125.454,78 2.072.826,15

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.777,4600 989,7000 102,7168 119,6826

posto, te je trgovanje završilo na 84,20 kuna, a njime je trgovano u vrijednosti od 1,848 milijuna kuna. 10 dionica s najvećim padom cijene Nava banka d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Tekstilpromet d.d. Karlovačka banka d.d. ZIF Slavonski d.d. Dukat d.d. Liburnia Riviera Hoteli d.d. Termes grupa d.d. Lošinjska plovidba - holding d.d. Badel 1862 d.d.

zadnja cijena 10,00 187,00 250,00 35,50 16,00 360,00 1.800,00 130,00 45,99 60,81

promet 60,00 2.735,00 7.250,00 48.493,00 9.488,00 10.835,00 3.511,00 13.476,68 294.605,08 104.979,37

*vijesti

Iza nas je još jedan odličan tjedan u kojem je čak 70 od ukupno 85 aktivnih fondova zabilježilo porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond bio je NFD Aureus New Europe kojemu je vrijednost udjela porasla za 2,52 posto. Na drugom mjestu je Raiffeisen Pre-

stige Equity s porastom od 1,84 posto. Najveći pad kod dioničkih fondova imao je fond Ilirika Gold kojemu je vrijednost pala za 3,34 posto, a slijedi ga Ilirika Azijski tigar s padom od 1,35 posto. Najuspješniji kod mješovitih fondova bio je PBZ Global fond koji je pora-

stao za 1,50 posto, a slijedi ga C-Premium s porastom od 1,21 posto. Jedini s padom u ovoj grupi bili su Agram Trust (-2,33 posto) i ZB global (-0,72 posto). Najuspješniji kod obvezničkih fondova bio je HPB Obveznički koji je porastao za 0,77 posto, a slijedi ga Raiffeisen

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

Bonds s porastom od 0,74 posto. Negativan rezultat zabilježio je jedino ZB bond kojemu je vrijednost smanjena za 0,42 posto. Novčani fondovi imali su uglavnom pozitivne rezultate, a najuspješniji su bili Auctor Cash i Locusta Cash s porastom od 0,09 posto. (M.R.) od 12. do 18. listopada 2012. godine

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

12,7352 8,5775 114,3000 112,9100 132,5300 59,9061 11,6081 125,0427 46,4100 65,0283 77,0888 68,3200 90,6683 88,7800 40,7716 28,9497 21,5947 65,6312 46,5090 58,9827 68,3049 99,6556 12,2385 23,0600 6,3870 37,0408 88,8795 477,0558 73,0189 77,4000 135,1293 95,2221 9,3312 105,2353 80,6401 93,4445 9,5242 91,8700 91,7194 104,2400 109,4122

0,81 0,63 1,59 1,19 -0,10 0,49 1,72 -0,04 1,24 1,26 0,76 0,01 0,78 -0,10 0,08 -0,62 0,31 0,50 -1,35 0,60 0,69 0,83 0,04 1,01 0,84 1,72 -0,10 -0,37 0,99 0,25 0,53 2,52 0,85 0,63 -0,59 1,51 1,16 -0,88 -3,34 1,84 1,30

€ €

109,3000 130,5900

0,67 -0,72

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global

Svih 10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a šest ih je zabilježilo porast cijene.

tjedna promjena -47,40% -16,89% -16,67% -11,27% -11,11% -10,00% -9,99% -9,66% -8,71% -8,65%

Još jedan sjajan tjedan za fondove

Naziv(fond)

tjedna promjena +1,68% +1,86% +0,40% +0,50%

Naziv(fond) PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige VB SMART

kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn € €

94,9940 10,4137 131,8500 111,2372 80,8425 93,1357 7,5028 75,8030 4,7661 59,5285 9,1825 121,5327 103,7700 95,5242

*Tjedna promjena [%] 1,50 0,50 0,80 0,33 0,60 0,36 1,08 0,14 1,21 -2,33 0,94 1,13 0,01 0,18

€ € € € € kn € €

173,5600 11,9448 184,7700 136,2515 141,5700 178,3727 138,1865 123,4277

-0,42 0,13 0,74 0,40 0,67 0,33 0,77 0,68

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn kn

138,8436 170,6929 145,8973 132,7539 152,7900 145,6000 145,4068 127,3984 138,6846 128,8532 122,1656 11,3700 114,6947 82,4108 111,6300 104,2404 103,0100 102,9154 1257,4857 102,0855

0,06 0,06 0,04 0,07 0,05 0,06 0,05 0,02 0,05 0,06 0,06 0,07 0,07 -0,88 0,04 0,09 -0,01 0,03 0,09 0,06

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NFD Aureus MultiCash

štajnoj jedinici uvjerljivo je najveći u Dubrovniku, 89.907 kuna, a najmanji na Krku, 35.544 kune. Međunarodne pričuve u blagom padu Ukupna aktiva Hrvatske narodne banke na kraju rujna iznosila je 84,82 milijarde kuna, pri čemu je inozemna aktiva iznosila 87,81 milijardu kuna, odnosno 11,4 milijarde eura. To je za 1,4 milijarde kuna ili 1,7 posto manje nego na kraju kolovoza. Nakon što su u travnju narasle do 93,9 milijardi kuna, od svibnja se međunarodne pričuve smanjuju pa su u rujnu došle na razinu iz rujna prošle godine. Prema HNB-ovim projekcijama, međunarodne pričuve u potpunosti pokrivaju obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju do kraja drugog tromjesečja 2013., što znači da su dostatne za održavanje stabilnog tečaja. Valamar u porastu za 10 posto Valamar Grupa ostvarila je u prvih devet mjeseci konsolidirane prihode od 951,8 milijuna kuna, što je za 10,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. U turističkim objektima Valamara u devet mjeseci je ostvareno ukupno 3,9 milijuna noćenja, što je porast od 7,5 posto. Po destinacijama, u Poreču je porast bio devet posto, u Dubrovniku osam posto, u Rapcu pet posto, a na Krku dva posto. Istodobno, prihod po smje-

Uljanik smanjio temeljni kapital Središnje klirinško depozitarno društvo provelo je upis smanjenja temeljnog kapitala za brodogradilište Uljanik. Glavna skupština donijela je 30. kolovoza odluku o smanjenju nominalnog iznosa redovne dionice sa 300 kuna na 90 kuna. Tako je temeljni kapital Uljanika smanjen sa 670.875.900 kuna na 201.262.770 kuna, podijeljen na 2.236.253 redovne dionice.

Finvest smanjio zaduženost Finvest Corp objavio je da uredno ispunjava sve svoje obveze i ostvaruje planirane ciljeve poslovanja s čime su upoznate i glavne poslovne banke. Reagirajući na medijske napise, iz Finvesta kažu da im je zaduženost u proteklih pet godina smanjena sa 178 milijuna na 129 milijuna kuna, uz promjenu strukture u korist dugoročnih sredstava i uz istodobne investicije od ukupno 60 milijuna kuna. Veći gubitak na konsolidiranoj razini nastao je, objašnjavaju, zbog prenesenih gubitaka iz poslovanja Finvesta Drvar u BiH.



e-pv 3749