Page 9

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3728, 21. svibnja 2012.

( 70 mil kn

Okrugli stol o tržištu rada i krizi

Očekujmo rast nezaposlenosti

maksimalni iznos kredita

Sjednica hrvatske vlade

Nova kreditna linija za razvoj gospodarstva U dogovoru Vlade, HBOR-a i poslovnih banaka, rezervirano je osam milijardi kuna. Rok otplate bit će tri godine, uz kamatu od oko tri posto, a moći će se podizati za poduzetničke projekte do kraja iduće godine Igor Vukić vukic@privredni.hr

K

orisnici kredita po modelu A i A plus iz 2010. i 2011. moći će produljiti rok otplate s tri na pet godina, a postoji mogućnost da im se produlji i rok počeka na otplatu tih kredita, zaključeno je na prošlotjednoj sjednici Vlade. Prema riječima ministra financija Slavka Linića, Vlada je produljenje roka otplate dogovorila s HBOR-om i poslovnim bankama koje su odobravale te kredite. Bilo je to u vrijeme prvog udara krize, a dodijeljeno je 1018 kredita vrijednih oko pet milijardi kuna. Krediti su se odobravali na tri godine, s počekom od jedne godine. S kamatom od prosječnih 4,9 posto bili su povoljniji od tadašnjih komercijalnih kredita. No krizne okolnosti nastavile su se sve do danas pa mnoge tvrtke imaju teškoća s vraćanjem i tih kreditnih obveza. Linić je najavio i novu kreditnu liniju pod nazivom Razvoj gospodarstva. U dogovoru Vlade, HBOR-a i poslovnih banaka, rezervirano je osam milijardi kuna. Rok otplate bit će tri godine, ali će kamata biti oko tri posto. Bit će to opet najpovoljniji krediti, a moći će se podizati za poduzetničke projekte do kraja iduće godine. Ako kvota od osam milijardi bude iskorištena i prije tog roka, Linić je najavio mogućnost odobravanja i nove kreditne linije. Preliminarni dogovori s bankarima po-

kazali su da bi se moglo ukupno odobriti i do 12 milijardi kredita. Zasad se krenulo s osam, u nadi da će poduzetnici pripremiti kvalitetne projekte. Ništa od pelješkog mosta Uvjeti za ulazak u ovaj model su barem 25 posto privatnog vlasništva u kompaniji, a 10 posto proizvodnje mora ići u izvoz. Oko 30 posto odobrenog kredita može se iskoristiti za vraćanje ranijih kreditnih obveza. Maksimalni iznos kredita bit će 70 milijuna kuna. “Ovim šaljemo jasnu poruku privrednicima da im na raspolaganju stoji jeftiniji novac, a na njima je da ponude dobre projekte”, rekao je Linić. Vlada je odobrila ovogodišnji plan gradnje i održavanja Hrvatskih cesta. Prihodi HC-a iznose oko 1,4 milijarde kuna, a s dodatnim zaduživanjem ove bi se godine moglo investirati oko 2,6 milijardi kuna, rekao je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić. Oko 1,2 milijarde kuna išlo bi na gradnju i pojačano održavanje, a 240 milijuna kuna uložit će se

zajedno sa županijskim upravama za ceste. Plan je realan, istaknuo je ministar, a ulaganja će osigurati posao za dio građevinske operative. No zato se neće graditi most prema Pelješcu. Vlada je odlučila raskinuti ugovor s poslovnom udrugom izvođača u kojoj su bili Konstruktor, Viadukt i Hidroelektra niskogradnja. Ministar Hajdaš Dončić izvijestio je Vladu

Korisnici kredita po modelu A i A plus iz 2010. i 2011. moći će produljiti rok otplate s tri na pet godina

da je postignut dogovor s izvođačima da im se plati samo ono što su napravili, što vrijedi oko 58 milijuna kuna, a da se oni odreknu “izmakle dobiti”. Napokon gradnja Bikarca Ukupna gradnja mosta trebala je stajati 1,9 milijardi kuna. Premijer Zo-

9

ran Milanović ocijenio je da je to preveliko opterećenje za državu iako ideja o gradnji tog mosta nije posve loša. Sada je mnogo ekonomičnije rješenje spojiti dijelove hrvatskog teritorija cestovnim koridorom kod Neuma, dodao je premijer. Prihvaćena je i odluka da se iz Fonda za zaštitu okoliša izdvoji 12 milijuna kuna za izgradnju regionalnog odlagališta otpada Bikarac. Riječ je o prvom odlagalištu otpada koji se gradi uz korištenje novca Europske unije (oko šest milijuna eura) pa projekt prate i odgovarajuće dječje bolesti. Kasni se, primjerice, zbog dugotrajnih postupaka međunarodne nabave, koju mora provjeravati i Delegacija Europske unije. Od Europske komisije tražilo se i produljenje rokova za korištenje novca. Zatim je utvrđeno da iznos novca premašuje pet milijuna kuna koliko smije odobriti Fond za okoliš, pa je odluka došla i na Vladu. Sad bi projekt trebao krenuti ubrzanim tempom, očekuju u Vladi.

Uz mogući pad gospodarstva, do kraja godine možemo očekivati i daljnje povećanje nezaposlenosti, zaključak je drugog okruglog stola Tržišta rada i kriza koji je organizirao magazin Banka s Institutom za javne financije i časopisom Radno pravo. Ministar rada Mirando Mrsić na skupu je ponovio svoj poznati stav o potrebi reforme obrazovnog sustava jer, kako je rekao, nije pošteno da se mlade ljude upisuje na nezapošljiva zanimanja. “U Ministarstvu rade na tome da se povežu s ministarstvima regionalnog razvoja te obrazovanja kako bi se identificirale sadašnje i buduće potrebe tržišta rada. Predlažemo osnivanje nacionalnog foruma koji bi okupljao sve zainteresirane stranke koje bi putem konzultacija odobravale programe i upisne politike”, rekla je Sanja Pozaić Crnković, savjetnica u

Ministarstvu rada. S tim se nije složio Željko Mrnjavac, profesor splitskog Ekonomskog fakulteta, koji smatra da ne postoji spasonosna kombinacija upisnih kvota te da je “manipuliranje kvotama upisa otprilike kao da pokušavamo riješiti problem nejednakog položaja žena na tržištu rada operacijama promjene spola”. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta je upozorio kako Vlada mora odrediti minimalnu plaću u skladu s ekonomskim uvjetima. Iznio je i podatke o tim plaćama u europskim zemljama, iz čega je vidljivo da je minimalna plaća u Luksemburgu 1800 eura, u Sloveniji 734, a u Hrvatskoj oko 300 eura. (J.F.)

Obilježen Svjetski dan poduzetnica

Žene zapošljavaju više od 200.000 ljudi U hrvatskom poduzetništvu posljednjih se godina zapošljava sve više žena, a poduzetnice zapošljavaju više od 200.000 djelatnika. Ipak, država ženama još nije omogućila lakše usklađivanje obiteljskih i poslovnih obveza. Kada je Hrvatska udruga poslovnih žena Krug 2001. izradila svoju bazu podataka, samo se osam posto žena bavilo poduzetništvom. Danas 23 posto žena radi u trgovačkim društvima, a zajedno s obrtnicama čine 30 posto ukupnog broja poduzetnika, rečeno je na obi-

lježavanju Svjetskog dana poduzetnica u Hrvatskoj gospodarskoj komori u organizaciji Kruga i HGK-a. Pomoćnik ministra poduzetništva i obrta Stjepan Koraj rekao je kako to ministarstvo iz programa Poduzetnički impuls izdvaja 376 milijuna kuna poticaja za poduzetništvo te da su 90 posto zahtjeva za taj program dosad poslale poduzetnice. U sklopu obilježavanja Svjetskog dana poduzetnica proglašene su najbolja menadžerica i poduzetnica za 2011. godinu. Predsjednica Uprave Lagune Novigrad Zrinka Bokulić proglašena je najboljom menadžericom, a poduzetnica godine je Marija Komerički, suvlasnica Komerički trgovine iz Luga Samoborskog. (S.P.)

e-pv 3728  

Elektronsko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you