Page 29

21

www.privredni.hr Broj 3728, 21. svibnja 2012.

( 5,37%

prosječna kamata u Hrvatskoj

( 9,68% kamata

na stambene kredite uMađarskoj

Analiza Hrvatske udruge banaka

Kamo dalje? Prosječne kamatne stope na kratkoročne kredite poduzećima u nas još uvijek su niže nego u nekim članicama EU-a koje nisu u eurozoni Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

K

amatne stope do sredine proš­ le godine na­ stavile su se približava­ ti razinama uobičajenim u eurozoni. Međutim, od kolovoza 2011. naovamo taj trend je zaustavljen. U tom razdoblju ponovno eskaliraju krizne tenden­ cije u Europi, javlja se nova recesija, obnavlja se fiskalna kriza, a banke ne mogu vlastitim sredstvi­ ma kompenzirati negativ­ ne učinke zbog naloga za provedbu velikih dokapi­ talizacija. Na domaćem tržištu recesija uzima da­ nak u vidu stalnog rasta rizika naplate kredita u sektoru poduzeća, osobi­ to kod manjih i srednjih. Ipak, Hrvatska udruga banaka (HUB) je u anali­ zi Kamatne stope ne znaju kamo krenuti: Smanjila se razlika u odnosu na

eurozonu, koju je pripre­ mila Arhivanalitika, obja­ vila kako su zabilježeni pozitivni pomaci kada je riječ o kamatnim stopa­ ma za sektor stanovniš­ tva. One se tako ponovno kreću u okviru intervala eurozone, iako je njihov pad proteklih mjeseci za­ ustavljen. Zoran Bohaček, direktor HUB-a, kaže kako su stope na novo­ odobrene stambene kre­ dite u Hrvatskoj sada niže nego u Portugalu, Slovač­ koj i Sloveniji. “Od pro­ sjeka eurozone Hrvatska je skuplja za jedan postot­ ni bod”, naglašava. Zani­ mljivo je kako u veljači ove godine Italija i Ni­ zozemska bilježe kamat­ ne stope veće od pet po­ sto što ih stavlja uz bok Hrvatskoj gdje je zabilje­ žena prosječna kamatna stopa od 5,37 posto. Ma­ đarska, primjerice, sada ima najvišu kamatnu sto­

pu na stambene kredite od zemalja koje nisu uve­ le euro, a koja iznosi 9,68 posto. Zatim, kamatne stope na dugoročne potrošač­ ke kredite u Hrvatskoj su za dva postotna boda veće nego u eurozoni. “Slovač­ ka, Portugal, Španjolska i Grčka imaju više kamat­ ne stope na potrošačke kredite stanovništvu nego Hrvatska. Međutim, va­ lja naglasiti kako Hrvat­ ska ima najniže kamatne stope na ove kredite među EU zemljama koje nisu u eurozoni, a u tome joj se približava jedino Bugar­ ska”, objašnjava on. Bez pomoći kristalne kugle Kod poduzeća, pak, ne bi­ lježi se takva prilagodba kamatnih stopa kao kod stanovništva, što ponaj­ prije treba tumačiti rizi­ cima. Sada se i u okviru onih zemalja u kojima se

kao platno sredstvo kori­ sti euro vidi širenje inter­ vala za te kamatne stope. Jer, u državama zahvaće­ nima krizom primjetna je snažna reakcija kamatnih stopa na kredite poduze­ ćima prema gore. “Krat­ koročni krediti poduzeći­

Od prosjeka eurozone Hrvatska je skuplja za jedan postotni bod, kaže Bohaček ma u Hrvatskoj još uvijek su prilično veći od onih u eurozoni. Međutim, pro­ sječne kamatne stope na te kredite u nas još uvijek su niže nego u nekim čla­ nicama EU-a koje nisu u eurozoni poput Mađarske i više su nego u Poljskoj”, napominje Bohaček. Također, prosječne kamatne stope na dugo­ ročne kredite poduzećima

su iznad prosjeka eurozo­ ne, no razlika je znatno manja nego kod kratko­ ročnih. “Tako su ove ka­ matne stope u Hrvatskoj niže nego u Grčkoj, ali i od onih u nekim članica­ ma EU-a koje nisu u euro­ zoni kao što su Mađarska i Poljska”, kaže. No, dugoročne kre­ dite karakterizira drukči­ ja struktura klijenata. Ne­ stabilna mala i srednja poduzeća u pravilu teže pristupaju dugoročnim kreditima, tako da nije ri­ jetkost da je kvaliteta kli­ jenata koji dižu dugoročne kredite bolja od prosječne kvalitete klijenata koji po­ dižu kratkoročne kredite. K tomu, analiza krediti­ ranja naplativosti kredita u krizi potvrdila je da ri­ zici u segmentu kreditira­ nja poduzeća rastu puno brže nego kod stanovniš­ tva, osobito kada je riječ o kreditiranju malih i sred­ njih tvrtki koje su zbog

premalo angažiranog ka­ pitala i nedostatka diver­ zifikacije operativnog po­ slovanja prve na udaru recesije. Nadalje, kamatne sto­ pe na kratkoročne depozi­ te poduzeća i dugoročne depozite stanovništva su isto tako veće od prosje­ ka eurozone. “Međutim, tijekom ove krize u nekim zemljama juga Europe ka­ mate se kreću iznad hrvat­ skih razina”, ističe Boha­ ček. A što će se na područ­ ju kamatnih stopa doga­ đati nakon što Hrvatska uđe u Europsku uniju, pa i eurozonu, Bohaček nije htio prognozirati jer, kaže, nema kristalne kugle koja može dati točan odgovor na to pitanje. Važno je, na­ pominje, dobro pripremi­ ti teren za taj ulazak, po­ rezno se disciplinirati te otvoriti bolji javno-privat­ ni dijalog uoči donošenja zakona i propisa.

e-pv 3728  

Elektronsko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik