Page 27

19

www.privredni.hr Broj 3728, 21. svibnja 2012.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Osam oranica za jedan motorni brod Motorni brod tipa pasara, godina proizvodnje 1990., solidne kvalitete, procijenjene vrijednosti 219.780,50 kuna. Brod se nalazi na ribarskom vezu u Rogoznici, Šibenskokninska županija. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće na zahtjev. Dražba se održava 22. svibnja 2012. u 12 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, Stjepana Radića 81, soba broj 9. Oprema u radionicama u Zagrebu, na adresi Ivanečka 1, procijenjene vrijednosti 180.300 kuna. Jamčevina je pet posto, a ponuda ne smije biti niža od 50 posto procijenjene vrijednosti. Sve informacije vezane za prodaju mogu se dobiti na telefon 098/202 877. Ponude se šalju do 23. svibnja 2012. godine. Financijska imovina u obliku 6030 poslovnih udjela Luke Šibenik, procijenjene vrijednosti 24.253.050 kuna. Jamčevina je 10 posto. Više informacija može se dobiti na broj mobitela 098/865 657. Ponude se dostavljaju do 25. svibnja 2012. Dražba se održava 30. svibnja 2012. u prostorijama stečajnog dužnika u Rijeci, Riva Boduli 1. Stambeno-proizvodni

objekt, proizvodna hala, skladište repromaterijala i lakirnica u Loboru, Krapinsko-zagorska županija, ukupne površine 4050 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 500.000 kuna. Jamčevina

je 10 posto, a razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/384 574. Dražba se održava 22. svibnja 2012. u 9 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba broj 96. Poslovni prostor u prizemlju zgrade u Zagrebu, koji se sastoji od četiri prostorije, ukupne površine 64 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 1.512.000 kuna. Jamčevina je 75.600 kuna, a razgledavanje je moguće uz dogovor na telefon 01/4647 218 ili 01/6184 432. Dražba se održava 22. svibnja 2012. u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Stalna služba u Sisku, F. Hefelea bb, soba 103/I., velika sudnica. Stambeno-poslovna zgrada i dvorište u Ivankovu, Vukovarsko-srijemska županija, ukupne površine 1200 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 318.015 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor radnim danom od 7 do 15 sati na telefon 031/209 353 ili na mobitel 098/338 446. Dražba se održava 22. svibnja 2012. u 12 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku. Oranica u Bjelovaru površine 4834 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 27.538 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje se može obaviti radnim danom u vremenu od 9 do 13 sati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/342 558. Dražba se održava 24. svibnja 2012. u 9 sati na Trgovačkom sudu u Bjelovaru, soba broj 4.

Obiteljska kuća, gospodarske zgrade i dvorište u mjestu Volavje kod Jastrebarskog, Zagrebačka županija, ukupne površine 1849 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 550.000 kuna. Jamčevina je pet posto, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor na telefon 091/2111 181. Dražba se održava 24. svibnja 2012. u 9 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, dvorišna zgrada, soba 93/II. Zemljište i zgrade za-

jedno sa 112.809 prostornih metara minirane stijenske mase koja se nalazi na zemljištu u Komolcu i Stonu, ukupne procijenjene vrijednosti 13.829.200 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor na broj telefona stečajnog upravitelja 091/7854 372 od 9 do 13 sati, svaki radni dan. Dražba se održava 24. svibnja 2012. u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23, sudnica 2. Zgrada površine 482 četvorna metra i dvorište površine 1467 četvornih metara u Jelenjaku, Općina Desinić, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 338.130 kuna. Jamčevina je 25.000 kuna, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na mobitel 098/387 098. Dražba se održava 25. svibnja 2012. u 9 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1/III.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Ahilova peta Europe dr. Uroš Dujšin

P

redah od krize eura trajao je nekoliko kratkih mjeseci. Sada, usprkos drugoj tranši pomoći od 130 milijardi eura, fiskalnom sporazumu koji su dogovorili čelnici eurozone u prosincu i tisuću milijardi dugoročnih kredita Europske središnje banke, noćne su more i opet tu. Doista obeshrabruje što je Europa tako loše pripremljena za nadolazeće nevolje – komentira Economistov uvodničar. Naročito zabrinjava postizborni maraton u Grčkoj gdje tamošnje političke stranke muku muče da sastave vladu. Ako većina Grka i opet izglasuje odbijanje rezanja izdataka i reforme koje idu s paketom pomoći, vlade eurozone – a naročito ona njemačka – bit će suočene s drastičnim izborom. Ili će gospođa Merkel udovoljiti Grčkoj i prihvatiti moralni hazard nagrađivanja otpora, ili će – što je vjerojatnije – ostati čvrsta i pustiti Grke da se snalaze

Ironija je u tome da euro treba francuske reforme, njemačku rastrošnost i talijansku političku zrelost kako znaju. Ideja o kaotičnom izlasku Grčke u vrijeme njemačko-francuske nesloge trebala bi zgroziti svakoga koga se to tiče. Uz toliki ulog ostatak eurozone nužno treba smanjiti rizik kojim bi zaraza uslijed grčkog odlaska mogla pogoditi Portugal, Irsku pa i Španjolsku i Italiju. Ono što posebno zabrinjava je to da se političari, u vrijeme kada je realistična politika najpo-

trebnija, utječu samozavaravanju pri čemu čelnici svih važnijih europskih zemalja nude poluistine koje obećavaju Europljanima lakši izlazak iz krize. Lutanja po zemlji snova Članice eurozone moraju učiniti niz neugodnih stvari: kratkoročno bi to trebalo biti sporije fiskalno prilagođavanje, više investicija, opuštenija monetarna politika radi poticanja razvoja i jači protupožarni zid radi zaštite slabih zemalja od zaraze; na srednji rok treba reformirati sklerotična europska tržišta i predimenzionirane države blagostanja

zajedno s konsolidacijom bar dijela dospjelog duga i uspostavljanjem mehanizma spašavanja banaka na europskoj razini. To je ambiciozan plan, no u vrijeme kada su Talijani, Španjolci i Grci trebali donijeti sudbonosne odluke, i to uz obilje novca iz Europske središnje banke, to je izgledalo moguće. No sada su oni odlutali u zemlju snova, pri čemu je Francuska najbolji primjer. Iako se formalno zalaže za fiskalnu konsolidaciju, francuski je predsjednik obećao da će izaći iz krize putem povećanja poreza i izdataka, ostavljajući francuskim biračima iluziju da će bogataši moći platiti i da će njihova nužda biti podnošljiva. Jednako ih tako

uvjerava da su liberalizam, privatizacija i deregulacija krive za europsku krizu: Francuska se sada opredijelila za ideju da se zakloni iza upravo onih barijera koje su njenu privredu učinile nekonkurentnom. Ista priča širom kontinenta Širom Europe taj se scenarij ponavlja. U Italiji vjeruju u poluistinu da zemlja može izbjeći svoju disfunkcionalnu politiku prepuštanjem teških odluka jednom tehnokratu. Mario Monti je doista darovit čovjek, ali je glasovanje iz protesta na lokalnim izborima pokazalo da je ipak najbolje ako nepopularne

mjere koje pogađaju tolike ljude donose političari. Njemačka je poluistina da se problemi eurozone mogu riješiti samo štednjom do vremena prosperiteta. Zapravo Nijemcima treba malo veća inflacija, malo veća potrošnja i pomoć slabijim zemljama ove valutne zone. Ironija je u tome da euro treba francuske reforme, njemačku rastrošnost i talijansku političku zrelost. Najgore je u Grčkoj: tamošnja se poluistina sastoji u tome da kreposni sjeverni Europljani Grcima ne priznaju nuždu koju podnose. No kakav god bio sastav buduće vlade, ideja da će Grčka moći otplatiti svoj dug od 161 posto BDP-a je najveća fantazija od svih.

e-pv 3728  

Elektronsko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you