Page 23

15

www.privredni.hr Broj 3728, 21. svibnja 2012.

( 1 mlrd €

ne smije premašiti proračunski deficit

( 670 mil €

*vijesti

treba dati iz državne blagajne za kamate

SLOVENSKE MAKROEKONOMSKE ANALIZE

Promašili i metu i brdo Slovenski BDP pao je u 2011. godini 0,9 posto. Institucije koje su lani počastile Sloveniju svojom makroekonomskom vidovitošću sve redom pogriješile su u svojim procjenama Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

K

oje li slučajnosti: isti dan u kojem su u Hrvatskoj guverner središnje banke i ministar financija razmjenjivali suprotstavljene analitičke spoznaje o tome hoće li hrvatski bruto domaći proizvod gore ili dolje, komentatori u Sloveniji raspisali su se o istoj temi, ali nimalo pohvalno o analitičkim brojkama i njihovim kreatorima. Sve institucije koje su Sloveniju prošle godine počastile svojom makroekonomskom vidovitošću redom su promašile. Neke samo metu, a neke i cijelo brdo iza nje. Manja greška Bruxellesa Zanimljivu analizu o vjerodostojnosti raznih projekcija isprovocirao je najnoviji nalaz makroekonomskih analitičara iz Bruxellesa koji su prošli tjedan poručili Sloveniji da će se njezino gospodarstvo ove godine zgrčiti za 1,4 posto, a ne za 0,9 posto kako je to prognozirao slovenski Ured za makroekonomske analize i razvoj. Slovenski komentatori nisu se dali uvući u licitirajuća nadmudrivanja. Radije su se vratili u 2011. godinu ispod koje je statistika već povukla zaključnu crtu tako da više nema nepoznanica ni dvojbi o tome što se lani stvarno dogodilo sa slovenskim BDP-om. Pao je točno za 0,2 posto! Svi koji su prošle godine gatali o BDP-u nisu ni približno pogodili smjer njegova kretanja niti dubinu poniranja. Čak i ažurirane projekcije objavljene u dru-

Opseg javnog duga u slovenskoj verziji ustalit će se na 51,9, a u verziji EK-a na 54,7 posto BDP-a goj polovini godine bile su čisti promašaj. Svi su tvrdili da će BDP rasti, a on je pao. U sučeljavanju službene slovenske procjene i procjene Europske komisije pokazalo se da su manje pogriješili analitičari u Bruxellesu. Oni su slovenski BDP precijenili za 1,3 postotna boda. UMAR, pak, u svojoj procjeni promašio je za 1,7 postotni bod. Najmanje su pogriješili OECD i Analitička služba Gospodarske komore Slovenije. Obje institucije precijenile su BDP samo za 1,2 postotna boda. Najviše je promašio Bečki institut za međunarodne gospodarske studije WIIW – precije-

Život u skladu s mogućnostima Rebalans državnog proračuna izglasan je u parlamentu, ali time nisu prestale brige o skraćivanju proračunskog manjka na dopustivu mjeru. Naime, vlada je u pregovorima popustila sindikatima, pa se na stavci javnog sektora nije uštedjelo 384, nego samo 250 milijuna eura. Dodatne uštede ministarstva moraju naknadno istisnuti iz već masakriranih stavaka. Proračunski deficit nikako ne smije premašiti milijardu eura u 2012. godini. Rezat će se i sljedećih godina – sve do privikavanja slovenskog društva na život u skladu s mogućnostima. Ove godine iz državne blagajne treba dati samo za kamate 670 milijuna eura. Slovenija u ovom trenutku treba 60.000 novih radnih mjesta i to je njen najveći problem. Treba 40.000 radnih mjesta za rasterećenje nezaposlenosti i 20.000 za prezapošljavanje viška zaposlenih iz javnog sektora. Mnogima sada trnu zubi na samu pomisao na to što bi se moglo učiniti s novcem koji ove godine ide kreditorima lagodnog života u prošlosti samo za pokriće kamatnih obveza. Sloveniju očito čeka još nekoliko krugova rezanja, štednje i preoblikovanja državnog proračuna. Treba doći u priliku da se smanje porezna opterećenja. To je, naime, ključ koji otvara vrata investiranju i poželjnom zapošljavanju. nio je slovenski BPD čak za 2,2 postotna boda. Nije se proslavio ni MMF čije su analitičke službe predvidjele da će BDP rasti 1,9 posto, a u stvarnosti je pao za 0,2 posto. Banka Slovenije precijenila je BDP za 1,5, a Consensus Economics za 1,9 postotnih bodova. Pad BDP-a od 1,4 ili 0,9 posto? Prošli tjedan Europska komisija opet se razišla sa službenom procjenom

slovenskog Ureda za makroekonomske analize i razvoj. Obje procjene nagovještavaju pad BDP-a u 2012. godini. Europska komisija je nemilosrdnija – tvrdi da će BDP pasti za 1,4 posto. Slovenski UMAR uvjeren je da pad neće biti veći od 0,9 posto. Bruxelles i Ljubljana razilaze se i u drugim važnim pojedinostima. Slovenski analitičari smatraju da će neto izvoz pridonijeti porastu BDP-a od 2,1 postotni bod. Europska ko-

misija uvjerena je da će izvoz pogurati BDP samo za 1,3 postotna boda. Opseg javnog duga u slovenskoj verziji ustalit će se na 51,9, a u verziji EK-a na 54,7 posto BDP-a. Bit će zanimljivo prisjetiti se svih ovih brojki u ovo vrijeme sljedeće godine. Zbog boljeg upoznavanja s nišanskim spravama i analitičkim aparaturama na kojima samouvjerene stručne institucije temelje lepezu svojih gatalačkih proizvoda.

Mercator u gubicima U trenutku zaključenja ovog broja Privrednog vjesnika, Nadzorni odbor Mercatora na sjednici u Ljubljani birao je novog predsjednika uprave umjesto Žige Debeljaka koji je s cijelom starom upravom dao ostavku. Nadzorni odbor prije izbora razgovarao je s dva kandidata. Veće šanse za izbor davale su se Toniju Balažiču, direktoru Žita, koji je prije toga sa svojim protukandidatom Dragom Kavšekom u tandemu radio u Fructalu. Novog šefa uprave Mercatora čeka težak posao. Najprije mora procijeniti je li u ovom trenutku moguće razdužiti tvrtku monetizacijom nekretnina te procijeniti što s poslovima na stranim tržištima. Vrlo je vjerojatno da će se Mercator povući iz Albanije i Bugarske. Mnogo je veći problem Hrvatska gdje Mercator bilježi zabrinjavajuće gubitke. Nema prodaje DrogeKolinske Droga-Kolinska strateška je i vrlo važna investicija za Atlantic Grupu, izjavio je za Delo Emil Tedeschi, vlasnik i prvi čovjek holdinga koji u 12 država zapošljava 4300 ljudi. Najveća akvizicija pokazala se uspješnom i holding ni jednog trenutka nije doživljavao Drogu-Kolinsku kao medij za dalje financijske transakcije. “Bilo je kupaca zainteresiranih za pojedine dijelove, ali sve smo ponude odbili”, bio je određen Tedeschi. Jednostavniji tranzitni postupak od 1. srpnja Izvoznici i prevoznici u Sloveniji s nestrpljenjem čekaju 1. srpnja kada Hrvatska pristupa Konvenciji o zajedničkom tranzitnom postupku. Procedura na slovensko-hrvatskoj granici izjednačava se s procedurom u EU-u, pa će za provoz roba u ili kroz Hrvatsku biti potreban samo jedan tranzitni dokument.

e-pv 3728  

Elektronsko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Advertisement