Page 16

enterprise europe Edukacija za poduzetništvo

Stvaranje poduzet

Potrebno je promijeniti negativni stav o poduzetništvu, i to usvajanjem pozitivnog stava i učenjem od najmlađe dobi. Strategijom Krešimir Sočković Biti poduzetnik u Hrvatskoj nije lako. Čak i kad nema krize, recesije ili problema s naplatom, ako kažete da ste poduzetnik, većini ljudi prva će asocijacija na to biti - negativna. Da bi se to promijenilo, treba krenuti od vrtića gdje se formiraju stavovi, smatra tajnik Nacionalne koordinacije Edukacija za poduzetništvo (NKE4E) Vitomir Tafra. ”U Europi i svijetu je razmišljanje i poima-

Tvrtke nemaju ideju gdje će biti za godinu-dvije, a kamoli tri godine. Dugoročni planovi ne postoje te stoga ne mogu iskazati svoje potrebe za zaposlenicima nje poduzetništva potpuno drugačije. Poduzetnici su ljudi koji stvaraju, omogućuju drugima da stvaraju i realiziraju se kao osobe. I što je najvažnije, poduzetništvo je poželjno. U vlastitom poimanju trebamo promijeniti negativan stav u onaj da je biti poduzetnik i poduzetan poželjno, pa čak i nužno. Poduzetnik treba biti krajnje odgo-

voran jer brine i za sve one koji su uključeni u njegovu poslovnu ideju”, smatra Tafra. Poduzetništvo još uvijek nije dobilo mjesto koje zaslužuje u našem društvu, kaže predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović. “Previše statičan način poslovanja i marginalizacija etičkih načela još uvijek imaju duboko korijenje u našoj poslovnoj praksi. Budućnost Hrvatske u velikoj mjeri ovisi o učinkovitom obrazovanju mladih ljudi koje mora uključivati poduzetničku i etičku komponentu. Važan je daljni razvoj koncepta društveno odgovornog poslovanja koji sintetizira brojne društvene vrijednosti bez kojih nema kvalitetnih radnih odnosa”, smatra Josipović. Nacionalna koordinacija Edukacija za poduzetništvo mjesto je stručnih dijaloga na temelju kojih se formuliraju odgovarajuća rješenja nacionalne platforme za cjeloživotno učenje, ističe predsjednik HGK-a Nadan Vidošević. ”Obrazovanje za poduzetništvo mora započeti od vrtićke dobi i protezati se do najviše razine školovanja. To je temeljna pretpostavka uspostave poduzetničkog društva, odnosno poduzetničkog ozračja”, smatra Vidošević. Poduzeća nemaju strategije razvoja Hrvatska gospodarska komora je uz financijsku podršku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva 2009. godine kre-

nula s kontinuiranim istraživanje pod nazivom Analiza potreba za obrazovanjem i osposobljavanjem u malom i srednjem gospodarstvu s posebnim naglaskom na poduzetničkim vještinama, a u posljednje dvije godine su u njega uključeni i obrtnici. Analiza uključuje istraživanje o korištenju državnih poticaja za obrazovanje, suradnju gospodarstva s obrazovnim institucijama, poduzetničke značajke rukovoditelja poželjne za buduće poslovanje te najtraženija područja edukacije. Provedena je na internetu na slučajnom uzorku od 10 posto malih i srednjih poduzeća koja su predala financijsko izvješće za posljednje dvije godine i nemaju više od 250 zaposlenih. Analiza je pokazala kako većina tvrtki nema svoju strategiju razvoja, ističe Vesna Štefica, pomoćnica direktorice Centra za razvoj ljudskih potencijala HGK-a. ”Tvrtke nemaju ideju gdje će biti za godinu-dvije, a kamoli tri godine. Dugoročni planovi ne postoje te stoga ne mogu iskazati svoje potrebe za zaposlenicima”, naglašava Vesna Štefica. Isto tako, od radnika koji dolaze s fakulteta i škola na posao većina anketiranih tvrtki očekuje da znaju raditi, no nemaju definiciju što je to. “Naša analiza je pokazala da im zapravo nedostaju poduzetničke vještine. Ta djeca moraju biti motivirana, zainteresirana, mora-

Različiteprognoze prognoze Različite za ovu ovu Planovi i procjene

Hrvatske prognoze o gospodarskom rastu su nerealne, smatra Europska komisija. Hrvatska je i jedina zemlja među zemljama koje žele biti članice Lada Stipić – Niseteo U svom pretpristupnom ekonomskom programu (PEP - Pre-accession Economic Programme) za iduće dvije godine koji na početku godine, kao i ostale kandidatske zemlje, podastire Europskoj komisiji, Hrvatska se pokazala ambicioznijom u očekivanjima negoli neki drugi analitičari, uključujući Komisijinu ekipu koja je sastavljala proljetnu prognozu ekonomskih trendova. Za ovu godinu hrvatska vlada predviđa rast od 0,8 posto, a EK i ostale institucije misle da će se recesija nastaviti, kumulirajući pad za 2012. godinu do 1,2 posto. Vladina je prognoza “nerealistična”, uvjeravaju analitičari EK-a podržavajući tezu podsjećanjem da su i ostale slične novije analize (MMF, HNB, proljetna prognoza EK-a) također suzdržane.

U uvodu u podebeli dosje EK-a o PEP-ovima zemalja europske čekaonice ističe se da je Hrvatska jedina od cijelog kandidatskog društva (Island, Turska, Makedonija, Crna Gora, Srbija) koja je još uvijek u recesiji. Ostale zemlje, iako posluju u jednakom okružju i sa sličnom razinom vezanosti uz eurozonu i unutarnje tržište EU-a, izvukle su se iz minusa tako da se globalna kriza ne može dalje držati glavnom i odgovornom za domaću recesiju. Brojke će biti bolje, uvjeravao je nekidan u Bruxellesu ministar financija Slavko Linić nakon ručka ministara kandidatskih zemalja s njihovim kolegama iz EU-a. Linić svoj optimizam temelji na očekivanju sedampostotnog rasta investicija, elementa koji su zaobišle prognoze i analiza EK-a jer su došle ranije negoli paket mjera oživljavanja gospodarstva. Hrvatska je zbog izbora i svoj PEP predala kasnije

od uobičajenog siječanjskog termina, tek u ožujku, i u dokument su ugrađene tek prve naznake namjera nove ekipe u Banskim dvorima. Vlada svoja očekivanja rasta izvlači iz ulaganja u elektroprivredu, željeznice i Inu, u sustave za pročišćavanje voda i vodoopskrbu, navodi ministar financija. EK prognozira ostanak u recesiji Proljetna prognoza EK-a, stara svega dva tjedna, s druge strane misli da će Hrvatska u ovoj godini ostati u recesiji, “oporavak se odgađa za 2013.”, navodi se uz opasku kako hrvatsko gospodarstvo trpi “snažan vjetar u prsa”, pogotovo stoga što se problemi u Italiji i Sloveniji prelijevaju u hrvatsko susjedstvo. Proljetna prognoza je u obzir uzela investicijske planove Vlade tako da bi se, prema mišljenju analitičara iz Opće uprave za financijske i monetarne poslove EK-a,

poklopili oporavak u EU-u i eurozoni s prvim rezultatima ulaganja u infrastrukturu državnih tvrtki, kao i investicija vezanih uz pripreme za ulazak u EU. Iduća je godina i godina ulaska Hrvatske u EU – ne bude li dobrosusjedskih ispada i neugodnih iznenađenja u pravosuđu – ali i godina izlaska iz krize, u čemu se, izgleda, slažu svi prognostičari, bez obzira na adresu. Znakovito je da ni u jednoj analizi nema naznake pozitivnog učinka ulaska Hrvatske u EU, predviđenog za 1. srpnja 2013. godine. Komisijina analiza sadržaja PEP-a veoma je rezervirana prema optimizmu Zagreba vraćajući se stalno na, kako kažu, razočaravajući rast. Evidentno je i da analitičari u Europskoj komisiji opažaju kroničan manjak vizija i ideja jer se hrvatski PEP više bavi rezultatima negoli prognozama, glavni mu je sadržaj popis mjera prilagodbe

e-pv 3728  

Elektronsko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you