Page 12

12 PRIČA S RAZLOGOM *vijesti Varteks i dalje s Levi’som Varteks je potpisao novi petogodišnji distributerski ugovor s tvrtkom Levi Strauss Europe za Hrvatsku i zemlje regije. Time dvije kompanije nastavljaju suradnju koja traje već 28 godina. Od 2007. godine Varteks je ekskluzivni distributer Levi’sa za Hrvatsku i zemlje regije, a taj slavni američki odjevni brend prodaje se na 121 prodajnom mjestu na tržištima regije. Uzlet vode s aditivima S više od 100 litara flaširane vode ispijene po glavi stanovnika, Hrvatska je gotovo dosegla godišnju razinu potrošnje vode zrelih tržišta država Europske unije, prema istraživanju konzultantske kuće A.T. Kearney. Iako se očekuje da će hrvatsko tržište flaširane vode do 2015. godine rasti svega dva posto, iz A.T. Kearneyja predviđaju rast segmenta funkcionalne vode, obogaćene aditivima koji osiguravaju dodatnu nutritivnu ili zdravstvenu vrijednost. U regiji Jugoistočne Europe u iduće tri godine predviđa se rast tržišta funkcionalne vode godišnjom stopom od čak 10 posto. Istra dobiva i festival sira Prvi festival sira u Istri održat će se u Svetvinčentu od 29. lipnja do 1. srpnja 2012., u organizaciji Zadruge Dva roga. Cilj festivala je ujediniti stočare i sirare iz Hrvatske i šire, te kulturu uživanja mlijeka i mliječnih proizvoda uzdignuti na višu razinu. Festival sira na jednom će mjestu okupiti velika imena iz mljekarske industrije, te male proizvođače koji će napokon dobiti priliku da predstave svoje kvalitetne i ekološke proizvode široj publici. U sklopu festivala održat će se i tradicionalni izbor naj koze.

Privredni vjesnik Broj 3728, 21. svibnja 2012.

( blizu 1,5 mlrd kn

potrošio HZZO za troškove bolovanja 2010.

( više od 2 mlrd kn u istu svrhu potrošili poslodavci

Mediservov program redukcije bolovanja po tvrtkama

Manje bolovanja više novca

Glavni uzrok duljih izbivanja s posla su čekanja na dijagnostiku i liječenje u javnom zdravstvu, a drugi razlog je “fuš”, tvrdi direktor tvrtke Mediserv koja eliminacijom tih dvaju faktora skraćuje bolovanja za 30 i više posto Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

H

rvatski zavod za zdravstveno osiguranje u 2010. je za troškove bolovanja potrošio gotovo 1,5 milijardi kuna, a poslodavci za bolovanja do 42 dana više od dvije milijarde kuna. Podaci koje nam je prezentirao direktor tvrtke Mediserv Damir Kovačević, koji je 2010. osmislio program reduk-

U Hrvatskoj je broj dana bolovanja trostruko veći nego u razvijenim zemljama cije bolovanja po tvrtkama i to na način, kako kaže, da ga prihvaćaju i radnici i sindikati, pokazuju da je u Hrvatskoj broj dana bolovanja trostruko veći nego u razvijenim zemljama Europe i iznosi oko 16 dana godišnje. Mediserv je tvrtka za medicinski konzalting koja je, kako je vidljivo u sudskom registru, osnovana 29. prosinca 2012., a Kovačević je jedan od šestorice suvlasnika te tvrtke. “Meni je nevjerojatno da se kod nas nitko ranije nije ozbiljnije pozabavio ovim problemom, a i oni koji su se bavili time računali su samo stopu bolovanja, ali ne i koliko izostanak s posla utječe na ukupnu produktivnost i troškove poslovanja te

što je razlog tom bolovanju”, kazao je Kovačević. Najkraće, poslodavci za vrijeme bolovanja svojih radnika imaju izravne i neizravne troškove (naknade za bolovanje, naknade zamjenama, za prekovremene sate, dodatno administriranje...), pad produktivnosti (raspodjela posla na manji broj osoba, uvođenje u posao zamjenskih osoba), te na kraju gubitak imidža društveno odgovornog poslodavca ako uvedu represivne metode kontrole bolovanja (uhođenje bolesnih radnika) i ako financijski i hijerarhijski degradiraju često bolesnog radnika. Sporost javnog zdravstva Kovačević je, analizirajući uzroke i posljedice mnogih bolovanja, došao do zaključka kako je jedan od glavnih uzroka duljem izbivanju s posla nemogućnost da se u javnom zdravstvu brzo postavi prava dijagnoza te

da se na vrijeme započne s pravom terapijom. Zato je, uz administrativne mjere kojima se kvalitetnije prate bolovanja u tvrtkama, osmislio i napredan model zdravstvene skrbi koji radniku daje osjećaj da se poslodavac o njemu brine, a poslodavcu znatno smanjuje troškove. Mediserv, naime, surađuje sa 48 zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj i inozemstvu te kada im poslodavac javi da je netko na bolovanju, primjerice zbog toga što mora obaviti razne pretrage, Mediservova služba za korisnike takvom radniku može organizirati pregled istog dana, a uz konzultacije s liječnikom od 0 do 24 sata pronalazi i druge opcije za sve korisnikove zdravstvene potrebe (primjereno liječenje, provođenje fizioterapije...). Troškove, naravno, snosi poslodavac. Mediserv vodi korisnika kroz sve faze korištenja zdravstvene uslu-

ge i omogućava popuste od 20 posto u privatnim zdravstvenim ustanovama. Poslodavcima se isplati platiti potreban pregled jer nakon obavljene dijagnostike znaju koliko će radnik biti na bolovanju (sigurno manje nego da je liječenje započeo u javnom zdravstvu) i kako trebaju organizirati posao. Što je najvažnije, mogućnost lažiranja bolovanja svedena je na najmanju moguću mjeru. Zloporaba bolovanja Zloporaba bolovanja na drugom je mjestu razloga za izostanak s radnog mjesta. Analizom, kaže Kovačević, uočili su da se bolovanja u Slavoniji povećavaju kada su u tijeku poljoprivredni radovi, na obali u tijeku turističke sezone, a u Istri u sezoni branja jabuka u Italiji. Jednom kada se implementira Mediservov sustav evidencije bolovanja, smanjuje se i mogućnost raznih zloporaba. Inače,

sav rizik uspješnosti ovog programa je prvenstveno na Mediservu jer tvrtka pri sklapanju ugovora plaća inicijalni trošak po zaposleniku koji iznosi oko 50 kuna, a Mediserv se naplaćuje iz onoga što se na bolovanjima uštedi kroz godinu dana, ovisno o postotku koji dogovori s tvrtkom. A uštede su na dulje staze i oko 30 i više posto, što znači da se u velikim sustavima, kao što je primjerice Ina u kojoj je proveden ovaj program, godišnje mogu uštedjeti i dvoznamenkasti milijunski iznosi. Osim u Ini, program je uspješno implementiran i u Coca-Coli, Hrvatskoj pošti, 24 sata, Hypo Alpe-Adria banci... “Cijela Istočna Europa pogođena je identičnim problemom, tako da je program pogodan za sve tranzicijske zemlje”, zaključio je Kovačević. Inače, kako je ovih dana objavljeno u jednom dnevnom listu, HZZO u protekle tri godine nije pronašao nijedno lažno bolovanje. U tu je svrhu 2009. čak bio donesen poseban pravilnik po kojem su kontrolori HZZOa, ako ne mogu pregledati pacijenta u ordinaciji obiteljskog liječnika i u slučaju kada dokumentacija izgleda sumnjivo, imali pravo čak ulaziti i u kuće radi kontrole. Međutim, potvrdili su u HZZO-u, ni jedan kontrolor nije imao potrebu koristiti tu represivnu metodu.

e-pv 3728  

Elektronsko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you