e-pv 3727 by NEstar

Nove škole, uredi, zatvori... Putem javno-privatnog partnerstva gradit će se 381 objekt, a radovi će ukupno vrijediti oko 15 milijardi kuna

Pada sve što ne treba Pred nama je još jedna godina ograničenja i izazova, poručio je guverner HNB-a Željko Rohatinski

Hrvatski lijesovi za Europu Od 60.000 lijesova, koliko proizvede samo jedna domaća tvrtka, čak 60 posto proda se u EU-u

tema tjedna

aktualno

priča s razlogom

Str. 4-5

Str. 6

Str. 11

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 2 7 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 14. svibnja 2012. Godina LVIII / Broj 3727. www.privredni.hr

privredni vjesnik

održivi razvoj / prehrambena industrija i eu / filmske zvijezde u splitu / cro tour / svijet financija

Mala brodogradnja

Da nismo optimisti, u potpunosti bismo prestali proizvoditi Mali brodograditelji ističu da su, što se tiče narudžbi, sada na razini ratne 1992. Zato vjeruju da su dosegnuli dno i da dublje ne mogu pasti >>16-17

intervju: siniša varga

konsolidirano pozitivna slavonija

>> 12-13

>> 15

Kreće novi sustav ugovaranja, a do najvećih promjena doći će u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, najavljuje novi ravnatelj HZZO-a

Sve tri istočne županije bilježe pozitivne izvozne trendove, i to već peti kvartal za redom. Hoće li tako ostati i nakon Cefte?

TV NOVA Pula

UVOD

www.privredni.hr Broj 3727, 14. svibnja 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Razvoj turizma na nerazvijenim područjima Uz jačanje turizma, koji može biti pokretač ukupnog gospodarstva slabije razvijenih područja naše zemlje, cilj nam je kroz Program poticanja razvoja turizma na turistički nerazvijenim područjima osigurati uvjete za razvoj cjelogodišnje turističke ponude. Osim toga, želja nam je potaknuti i snažniji razvoj posebnih oblika turizma, koji moraju pronaći svoje mjesto u ukupnoj ponudi, bez obzira je li riječ o kontinentalnim ili priobalnim nedovoljno razvijenim područjima.

Zdravka Demeter Bubalo, direktorica upravljanja ljudskim resursima Ine:

Ina želi postati poslodavac prvog izbora Veliki trud koji u Ini ulažemo u usvajanje i razvijanje novih pristupa upravljanja ljudskim resursima vodi nas našem cilju da postanemo poslodavac prvog izbora u Hrvatskoj, ali i u regiji. Iskorak koji smo učinili Growww programom pridonio je jačanju percepcije Ine kao poželjnog poslodavca, što dokazuje i gotovo 4000 kandidata koliko ih se prijavilo na ovogodišnji natječaj. Naša nastojanja prepoznata su i u sklopu projekta Poslodavac Partner, što nam služi i kao dodatna motivacija u daljnjem razvijanju naših standarda upravljanja ljudskim resursima.

Ivan Lešković, predsjednik Uprave HŽ Carga:

Suradnja HŽ Carga i šećerane Viro Dugo smo čekali trenutak da formaliziramo i dosad uspješnu suradnju s tvrtkom Viro Tvornica šećera. Nakon potpisivanja Ugovora o uvjetima prijevoza pošiljaka željeznicom, raduje nas što je ta tvrtka u nama našla stabilnog i solidnog poslovnog partnera u prijevozu sirovina, finalnih proizvoda i nusproizvoda. Nadamo se da ćemo uvijek moći ponuditi cijenu koja će Viru omogućiti konkurentnost na tržištu u odnosu na druge šećerane koje pretendiraju na naš i ostali europski prostor.

Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(h)ost komentator: Jeffrey Sujar Blanco, voditelj projekta Shopping centra Point

Veljko Ostojić, ministar turizma:

IMPRESUM

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Neposredno okruženje donosi dugoročnu održivost Kad se najavi izgradnja novog trgovačkog centra, javnost se često zapita o ekonomskoj opravdanosti takvih projekata, s obzirom na veliki broj postojećih trgovačkih centara

ugoročna održivost ključna je pri osmišljavanju trgovačkog centra kao profitabilne investicije. Kad se najavi izgradnja novog trgovačkog centra, javnost se često zapita o ekonomskoj opravdanosti takvih projekata budući da mnogi takvi centri već postoje. Tržišna logika navela je Bluehouse Capital da zaključi kako je ulaganje 50 milijuna eura u centar Point u zagrebačkim Vrbanima dobra investicija u ovom trenutku. Razvoj ovog projekta temelji se na iskustvima Bluehousea na drugim tržištima te na iskustvu Sonae Sierre kao međunarodne tvrtke specijalizirane za trgovačke centre. Lokacija i fokus na neposredno okruženje – ljude koji žive 5-10 minuta udaljeni od centra – dugoročne su prednosti kvartovskih trgovačkih centara kao što je Point. Kvartovski centar ima svoje prirodne kupce i sve što treba raditi jest zadovoljavati njihove svakodnevne potrebe. Ako se tome pridodaju elementi kulturnih i zabavnih sadržaja, posjetitelji će sami dolaziti zato što je trgovački centar blizu. Naš centar

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

sa 50 trgovina ne može se usporediti s postojećim centrima u Zagrebu koji imaju do 200 trgovina, no ako netko u susjedstvu traži nešto specifično, izabrat će Point. Point se može opisati kao prvi trgovački centar osmišljen posebno za kvart. Vjerujemo da će postati novi centar života, prvenstveno naselja Vrbani, ali i Zagreba u cjelini. Ovakvi su centri specifični utoliko što imaju užu bazu posjetitelja, no ujedno i redovite posjetitelje koji dolaze gotovo svaki dan. Nije nam cilj izgraditi još jedan veliki trgovački centar sa sveobuhvatnom ponudom. Naš je

Razvijamo jedinstveni koncept razonode i zabave, zato smo potpuno uvjereni u uspjeh cilj usredotočiti se na potrebe Vrbana i zapadnog dijela Zagreba. Stoga se nećemo ograničavati na uobičajene restorane s brzom hranom i kina. Umjesto toga, razvijamo jedinstveni koncept razonode i zabave s različitim aktivnosti-

ma za različite dijelove dana i različita godišnja doba kako bismo ugodno iznenadili svoje posjetitelje svaki put kada dođu u naš trgovački centar. Zato smo potpuno uvjereni u njegov uspjeh. Kao poduzeće zaduženo za razvoj ovog projekta imamo priliku surađivati s Bluehouse Capitalom, koji je vlasnik projekta, i tvrtkom Colliers International, koja je zadužena za zakup prostora. Studio XXL brine se o dizajnu, Invest Inženjering, jedan

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

od vodećih građevinskih konzultanata, odgovoran je za izgradnju i nadzor, dok je Tehnika, jedna od naših najpoznatijih građevinskih tvrtki, zadužena za građevinske radove. Zagrebačka banka osigurala je kreditna sredstva, a Konzum je s nama od početka i u našem će trgovačkom centru otvoriti hipermarket. Europska banka za obnovu i razvoj također je važan partner budući da je investirala u fond koji je investitor Pointa. Tvrtka Sonae Sierra je registrirana u Portugalu, a prisutni smo još u Španjolskoj, Italiji, Njemačkoj, Grčkoj, Rumunjskoj, Maroku, Alžiru, Kolumbiji i Brazilu, te odnedavno i u Hrvatskoj. Ukupno posjedujemo 51 trgovački centar. O našem bogatom iskustvu u upravljanju i razvoju trgovačkih centara govori činjenica da upravljamo s više od 70 trgovačkih centara čija je ukupna bruto površina za najam oko 2,2 milijuna četvornih metara s više od 8500 zakupaca. Koliko smo uspješni u tome također dovoljno govori brojka od 428 milijuna posjeta koje smo zabilježili u našim centrima u 2011. godini.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

TEMA TJEDNA

U Poreču održana 19. Vinistra

Vinari traže prostor kroz turizam

Privredni vjesnik Broj 3727, 14. svibnja 2012.

( 14,8 mlrd kn

procijenjena vrijednost gradnje 381 objekta

( 4 projekta

za 150 mil kn u Dubrovniku

Javno-privatnim partnerstvom do novih zatvora, škola i knjižnica

Ovogodišnja Vinistra okupila je nešto više od 130 izlagača, vinara, uljara, proizvođača žestokih pića i hrane. Cilj Vinistre je povećanje kvalitete istarskih vina, promocija vinske kulture u Istri i šire, a središnji stručni događaj bilo je predstavljanje rezultata strategije Brending Hrvatske kao vinske zemlje koje je održao međunarodni stručnjak Tony Hodges. Cilj strategije je pozicioniranje Hrvatske na vinskim tržištima diljem svijeta, o čemu je održan zaseban okrugli stol s domaćim i stranim govornicima. U ocjenjivačkom dijelu manifestacije proglašena su najbolja vina: u kategoriji zrela malvazija pobijedila je Santa Lucia 2009 iz podruma Kozlo-

vić u Momjanu; najbolja mlada malvazija istarska je ona iz podruma P.T.O. Tomaz iz Motovuna. Najbolji mladi teran je Teran 2011 Bruna Ferenaca iz Vižinade; najbolji zreli je Teran 2009 tvrtke Vina Dešković iz Grožnjana. Najbolji mladi refošk je Refošk 2011 tvrtke Slavec s Kocine iz slovenske Izole, a zreli Refošk 2009 tvrtke Vina Radovan iz Višnjana. Vinistrin Gourmet showcooking uz brojne stručnjake i ljubitelje gastronomije okupio je i svjetski ugledne chefove Tomislava Gretića, Jodyja Nessa (voditelj CNBC-jeve emisije Wine Portfolio), Christophera Naylora (chef restorana Vermeer iz Amsterdama). (J.V.)

*vijesti Umro tvorac Cedevite Samozatajni “otac” popularnog napitka Cedevita Martin Stanković preminuo je proteklog tjedna u 80. godini. Cedevita, čiji napitak nitko nije uspio kopirati, prodavala se samo u ljekarnama, ali njezin tvorac za to nikada nije dobio posebna priznanja. Njegovu Cedevitu, u raznim okusima, desetljećima je proizvodila Pliva, a kasnije je taj brend preuzela Atlantic Grupa. Farmeronu novac iz Silicijske doline

Osječki startup Farmeron dobio je investiciju od 1,4 milijuna dolara za osvajanje svijeta svojim Google Analyticsom za farme,

koji velikim poljoprivrednim pogonima omogućava jednostavno praćenje stoke. Tu investiciju vode fondovi NextView Ventures iz Bostona te SoftTechVC iz Silicijske doline. Farmeron je prvo oduševio sudionike prošlogodišnjeg Mini Seedcampa u Ljubljani, a u rujnu je osječke “pokretače” u Silicijsku dolinu doveo američki startup inkubator 500 Startups. Minimalni uvjeti za otvaranje hostela Hrvatski ferijalni i hostelski savez (HFHS) zalaže se za hitno utvrđivanje minimalnih tehničkih uvjeta za otvaranje hostela, u dogovoru s Ministarstvom turizma i turističkim zajednicama. Naime, procjenjuje se da u Hrvatskoj ima više od 1000 objekata koji se na različitim portalima reklamiraju kao hosteli iako to nisu.

Gradnja javnih insti bi probuditi građevin

Veliki investicijski val očekuje se u sektoru obrazovanja, gdje bi se JPP-om gradilo i o radovi u obrazovnom sektoru mogli bi u idućim godinama dosegnuti 6,2 milijarde k sudova, knjižnica, domova mladeži i drugih javnih institucija Igor Vukić vukic@privredni.hr

rogramom Vlade za investicije putem javno-privatnog partnerstva najavljena je gradnja 381 objekta, u ukupnoj vrijednosti od 14,8 milijardi kuna. Nakon što je program odobren na sjednici Vlade 19. travnja, započele su pripreme za realizaciju najavljenih poslova. Veliki investicijski val očekuje se u sektoru obrazovanja, gdje bi se JPPom gradilo i obnavljalo 338 škola i drugih pratećih objekata. Bude li išlo sve po planu, radovi u obrazovnom sektoru mogli bi u idućim godinama dosegnuti 6,2 milijarde kuna. Javno-privatna partnerstva očekuju se i u gradnji zatvora, sudova, knjižnica, domova mladeži i drugih javnih institucija. Posebno mjesto zauzima i plan gradnje hidroelektrana na Savi i Vladinih zgrada uz regulirani tok Save. Osim gradnje i obnove javnih institucija, javno-privatna partnerstva trebala bi značiti i spas za građevinski sektor, teško pogođen recesijom. Kreće od Dubrovnika Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović rekao je da bi gradnja prvih objekata mogla započeti uskoro u Dubrovniku. Na sastanku s gradonačelnikom Androm Vlahušićem rečeno je da su u visokom stupnju pripreme četiriju

školskih projekata: gradnja sportske dvorane u Gospinom polju te nadogradnja škola u Gružu i Lapadu, ukupne vrijednosti 150 milijuna kuna. Ministar Jovanović rekao je da bi u Dubrovniku stvari mogle krenuti vrlo brzo pa se potpisivanje ugovora očekuje već za nekoliko tjedana. Ministar regionalnog razvoja Branko Grčić dodao je da bi uskoro mogla započeti i gradnja škole na Žnjanu u Splitu. U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta kažu da će rokovi grad-

Vlada je procijenila da će trebati dvije godine za pripremu i dovršenje svih radova nje ovisiti o gradskim i županijskim vlastima, jer one moraju donijeti odluke o sufinanciranju najma tih objekata kad budu dovršeni. Iz državnog proračuna plaćalo bi se, primjerice, 55 posto najma, dok bi 35 posto snosili županijski, a 10 posto gradski proračuni. Kad bi se proveli svi projekti kandidirani za program javno-privatnog partnerstva, sagradilo bi se i obnovilo ukupno 835.334 četvorna metra školskog prostora. Prosječna planirana vrijednost ulaganja po četvornom metru prostora iznosila bi 7442 kune. Za dodatnih 15 školskih pro-

jekata koji će se financirati isključivo iz državnog proračuna u ovoj je godini rezervirano 70 milijuna kuna. Projekt Trga pravde Ministarstvo pravosuđa prijavilo je za JPP pet projekata ukupne procijenjene vrijednosti 1,2 milijarde kuna. Riječ je o projektu Trga pravde i još četiri projekta iz zatvorskog sustava. U Zagrebu, u Selskoj ulici broj 2, bit će smještena gotovo sva pravosudna tijela Grada Zagreba: Županijski, Općinski, Trgovački i Prekršajni sud. Zatim Općinsko državno odvjetništvo i Pravosudna akademija uz

koje će se graditi podzemna garaža i niz zajedničkih sadržaja. Gradit će se na parceli od 47.209 četvornih metara. Planirana vrijednost projekta je nešto manja od milijardu kuna, a korisna površina planiranih objekata iznosi oko 86.000 četvornih metara (uključujući i garažu i prostorije sa zajedničkim sadržajima). Projekt je trenutačno u fazi prikupljanja potrebne dokumentacije. Novi zatvorski objekti gradit će se u Sisku i Varaždinu. U sklopu zatvora u Sisku planiraju se izgraditi objekti zatvorene i otvorene namjene, a u

www.privredni.hr Broj 3727, 14. svibnja 2012.

( 7442 kn po m

( još 35 mil kn

planirana vrijednost ulaganja u školske objekte

potrebno uložiti u dovršetak centra

Splitsko-dalmatinska županija

itucija trebala nski sektor

obnavljalo 338 škola i pratećih objekata. Bude li po planu, kuna. Javno-privatna partnerstva očekuju se i u gradnji zatvora,

JPP-om do bolje zdravstvene skrbi Medicinski centar Analiza spreman je na suradnju s ministarstvima i domovima za starije i nemoćne Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

rvatska je na dnu europske ljestvice po broju bolnica na 100.000 stanovnika, dok je Splitskodalmatinska na začelju ljestvice hrvatskih županija. U Županiji se nalaze KBC Split te Bolnica za rehabilitaciju Biokovka, dok županijske bolnice nema. Usporedbe radi, Dalmatinska zagora, koja ima oko 110.000 stanovnika, nema ni jednu bolnicu, dok Šibensko-kninska županija ima dvije, po jednu u Šibeniku i Kninu. U Hrvatskoj je gradnja bolnica prilično skupa, a privatne bolničke postelje tek se odnedavno broje. Iznimka je Medicinski centar Analiza u Dugopolju, jedna od najvećih privatnih medicinskih ustanova u Jugoistočnoj Europi. U taj je projekt do sada uloženo oko 60 milijuna kuna, dok

Varaždinu objekt kojim bi se taj zatvor premjestio iz centra grada. Time bi se upotpunili sadržaji za zatvorenike i proširile mogućnosti ostvarenja njihova prava na rad. U kaznionici u Lepoglavi planiraju se adaptirati objekti radi povećanja energetske učinkovitosti. Kaznionica u Požegi bit će priključena na javnu gradsku kanalizacijsku mrežu te se planira rekonstruirati zatvorska svinjogojska farma. Kultura i zdravlje Ministarstvo kulture, prema riječima ministrice Andree Zlatar Violić, investicijske aktivnosti pla-

nira prvo koncentrirati u tri velika projekta: gradnju Gradske knjižnice u Rijeci, Doma mladeži u Splitu i Povijesnog muzeja u Zagrebu. Investicije

Ministarstvo pravosuđa prijavilo je za JPP pet projekata ukupne procijenjene vrijednosti 1,2 milijarde kuna po modelu javno-privatnog partnerstva prijavila su i druga ministarstva. Ministarstvo zdravlja gra-

dilo bi tri objekta procijenjene kapitalne vrijednosti 290 milijuna kuna. Ministarstvo socijalne politike i mladih planira osam projekata od 75 milijuna kuna. Ministarstvo obrane prijavilo je dva objekta ukupno vrijedna 92,9 milijuna kuna. Iako će realizacija nekih projekata započeti već ove godine, Vlada je procijenila da će trebati dvije godine za pripremu i dovršenje svih radova. Potom će se 25 godina plaćati najam, za koji bi se godišnje iz državnog proračuna izdvajalo 2,1 milijardu kuna plus PDV. Prve uplate najma očekuju se u 2014. godini.

Bolnica u Dugopolju bi mogla godišnje uz 80-postotnu popunjenost preuzeti čak 11.000 bolesnika koliko ih se godišnje u KBC-u Split liječi s područja Dalmatinske zagore, Makarskog primorja i doline Neretve. Inače, u Analizi se trenutačno nalazi 14 polikliničkih djelatnosti, četiri laboratorija, dvije operacijske dvorane, CT uređaj, ultrazvuk, aparati za mamografiju, rendgen, a uskoro će se moći napraviti i magnetska rezonanca te se očekuje proširenje usluga na kirurgiju, telemedicinu... Apartmani za starije i nemoćne U zadnje se vrijeme, zbog stanja državnih financija, iz resornih ministarstava ponovno razmatraju mogućnosti javno-privatnih partnerstava koja se mogu realizirati u relativno kratko vrijeme. U okolnostima kada se ne

ravnatelj Medicinskog centra Analiza, dodajući kako bi se ubrzo moglo ukloniti posljedice nedostatka županijske bolnice te zdravstvenu skrb učiniti pristupačnijom žiteljima ove županije. Bosotina glavnim problemom u sustavu socijalne skrbi smatra nedovoljne smještajne kapacitete u domovima za stare i nemoćne. “Nudimo mogućnost partnerstva domovima za starije i nemoćne. Naime, Splitsko-dalmatinska županija ima četiri takva doma s ukupno 967 štićenika te 316 djelatnika. U prosjeku se na smještaj čeka tri godine, a trenutačno je na listi čekanja 2265 osoba. Također osjeća se i nedostatak stručnih djelatnika za skrb o starijim osobama. No, kako zgrada Analize ima sedam katova, prizemlje i dva kata ispod zemlje, na dva kata bit će apartmani koji će se prodavati, što je novost u po-

nazire skora gradnja dodatnih bolničkih sadržaja otvara se mogućnost JPP-a s Medicinskim centrom Analiza. “Spremni smo ponuditi svoje usluge ministarstvima zdravlja te rada i socijalne skrbi kako bi u kombinaciji JPP-a u što kraće vrijeme zbrinuli određen broj ljudi. Neke stvari možemo realizirati odmah, a neke u roku od pola godine”, ističe Marin Bosotina,

nudi na ovim prostorima. Na svakom katu može biti između 10 i 18 apartmana te dnevni boravak i društvena prostorija namijenjena samo stanovnicima tog kata”, kaže Bosotina dodajući kako su spremni s udrugama koje skrbe o starijim osobama napraviti određene aranžmane kako bi se zadržala razina usluge i zadovoljili etički principi skrbi za starije osobe.

U Medicinski centar Analiza do sada je uloženo oko 60 milijuna kuna je za dovršetak potrebno uložiti još 35 milijuna. Za usporedbu, u gradnju splitskog rodilišta uloženo je 400 milijuna kuna, a na pristupne puteve čak 70 milijuna kuna, gotovo kao čitava investicija u Analizu. U Šibenskokninskoj županiji planira se graditi nova bolnica Šibenik, gotovo iste veličine kao i MC Analiza, koja će proračun stajati oko 300 milijuna kuna.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3727, 14. svibnja 2012.

( 1%

predviđeni pad BDP-a u ovoj godini

( oko 3,5% inflacija u 2012.

Guvernerova predviđanja

Nije blistavo, ali ne mora biti tragično Inozemni dug povećat će se na razinu od oko 102 posto BDP-a, ali uz pretpostavku zadržavanja kreditnog rejtinga Rohatinski vjeruje da će inozemne obveze biti moguće refinancirati po postojećim uvjetima Drago Živković zivkovic@privredni.hr

va će godina biti još jedna godina snažnih ograničenja i izazova suočavanja s tim ograničenjima, što jasno pokazuju i ekonomska kretanja u prvom tromjesečju, poručio je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski sa 15. konferencije Tržišta novca, održane u Opatiji. Nasuprot Vladinoj procjeni o rastu BDP-a za 0,8 posto, guverner se slaže s većinom analitičara i progno-

zira pad od jedan posto. Prognozu temelji na nizu podataka o padu industrijske proizvodnje za 5,3 po-

Industrijska proizvodnja pala je za 5,3 posto, građevinske aktivnosti za 11,7 posto, izvoz za 0,9 posto sto, građevinske aktivnosti za 11,7 posto, izvoza za 0,9 posto i zaposlenosti za 0,8 posto. Uz sve što

je palo, a nije smjelo pasti, prema guvernerovim riječima, povećana je tek stopa nezaposlenosti za 20 posto, postupno raste i inflacija, promet u trgovini na malo stagnira, a u pozitivi je tek turizam s rastom broja noćenja od 11,4 posto, ali i tu je riječ tek o sezonski marginalnom razdoblju. Iako takva kretanja u prvom tromjesečju ne moraju biti presudna za sliku cijele godine, Rohatinski ne vjeruje da će se kretanja u drugom tromjesečju znatnije razlikovati, pa onda ni postupna promjena tendencija

u drugom dijelu godine ne može više promijeniti negativni predznak za cijelu 2012. Manji deficit, veća inflacija Tako će, prema njegovoj računici, do kraja godine agregatna domaća potrošnja pasti za 0,8 posto, izvoz roba i usluga za 1,2 posto, što uz stagnaciju investicija i uvoza daje konačan rezultat od minus jedan posto BDP-a. Deficit platne bilance porast će s jedan na dva posto BDP-a (sa 450 na oko 900 milijuna

eura), čime će se povećati i inozemni dug na razinu od oko 102 posto BDP-a, ali uz pretpostavku zadržavanja kreditnog rejtinga Rohatinski vjeruje da će inozemne obveze biti moguće refinancirati po postojećim uvjetima. Provedu li se najavljene mjere fiskalne politike, deficit konsolidirane opće države (uključujući Hrvatske autoceste) smanjit će se sa 5,8 posto na oko pet posto BDP-a, dok će javni dug dostići 56 posto BDP-a. Plasmani banaka porast će za oko pet posto, dok će se tekuća inflacija

ubrzati s prošlogodišnjih 2,1 posto na oko 3,5 posto u ovoj godini, predviđanja su guvernera HNB-a. “’Iako ovakva predviđanja nisu blistava s aspekta socijalnih očekivanja i političkih obećanja, ona nisu niti tragična, ako se u međuvremenu interakcijom ekonomske politike i konkretnih postupaka ekonomskih entiteta počnu uspostavljati osnovne pretpostavke i impulsi održivog budućeg rasta i razvoja’’, zaključio je Rohatinski u Opatiji. Toga je, nada se guverner, svjesna i Vlada.

PRVA NACIONALNA KONFERENCIJA O ODRŽIVOM RAZVOJU

Kako biti održiv u neodrživom okruženju Zakonodavni okvir mora biti siguran, da se ne dogodi da danas investirate u zelene tehnologije, a sutra netko smanji prihode ili cijenu energije koju iz tih izvora proizvodite, naglasila je ravnateljica HRPSOR-a Andrea Šalinović

a uspjeh gospodarstva na principima održivosti potrebno je da cijeli sustav počne funkcionirati po kriterijima održivosti jer nije moguće biti održiv u neodrživom okruženju, naglašeno je na konferenciji “Zagreb+20, Prošlost i budućnost hrvatske politike održivog razvoja” koja se održava uoči UN-ove Konferencije o održivom razvoju poznatije pod nazivom “Rio+20”. Uoči ove bitne UN-ove konferencije na kojoj se očekuje sudjelovanje visokih hrvatskih dužnosnika, ali i predstav-

nika civilnog društva, konferencijom “Zagreb+20” željelo se evaluirati dosadašnju hrvatsku politiku održivog razvoja, upoznati se s pozicijom Hrvatske te raspraviti budući smjer hrvatske politike održivog razvoja. Na konferenciji su sudjelovali i predsjednik Republike Ivo Josipović koji je istaknuo kako politika održivog razvoja nije samo briga o okolišu nego globalni koncept razvoja društva koji uključuje zelenu komponentu i uspostavu novih društvenih odnosa. Dodao je da koncept održivog razvoja ne nosi samo velike promjene u industriji, ekologiji

i gospodarenju otpadom, nego i dugoročne promjene u društvu i na političkoj sceni. Ministrica zaštite okoliša Mirela Holy istaknula je da u Hrvatskoj na načelima održivog razvitka treba potaknuti razvoj zelenog gospodarstva i izgraditi ekološki osviješteno i socijalno uključeno društvo. A za to su potrebni jasno definirani ciljevi koji potiču razvoj eko inovacija i zelenih tehnologija. Zelena ekonomija Govoreći o zelenoj ekonomiji, Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za

održivi razvoj (HRPSOR) istaknula je osnovne smjerove takve ekono-

Pravo gospodarstvo dugoročno investira i mora znati kakva će biti gospodarska politika i za 20 ili 30 godina mije. “Nužno je odvojiti ekonomski rast od negativnog utjecaja na okoliš primjenom eko djelotvornosti, obnovljivih izvora energije, promjenom kvalitete proizvoda na račun kvantitete, potrebno je orijentirati se na održi-

va rješenja i mijenjati alate upravljanja ekonomijom. Bitno je naglasiti da te mjere nije moguće napraviti samo u gospodarstvu - za promjenu paradigmi potreban je jednak angažman svih sektora društva”, naglasila je Mir-

jana Matešić te dodala da je za jačanje uloge gospodarstva bitna uloga javnog sektora. “Zakonodavni okvir mora biti prihvatljiv i siguran, da se ne dogodi da danas investirate u zelene tehnologije, a sutra netko smanji prihode ili cijenu energije koju iz tih obnovljivih izvora proizvodite. Pravo gospodarstvo dugoročno investira u velike promjene u procesu proizvodnje te mora biti sigurno kakva će politika prema tom istom gospodarstvu biti sljedećih 20 ili 30 godina. Nužna je strategija gospodarskog razvoja Hrvatske”, zaključila je.

www.privredni.hr Broj 3727, 14. svibnja 2012.

( na 1,2 mlrd kn

procijenjen državni udio u 14 turističkih tvrtki

( više od 25%

udio države u temeljnom kapitalu tih tvrtki

Katalog investicijskih projekata

Državni turistički portfelj uskoro na prodaju Prodaje se 14 poduzeća koja su u većinskom državnom vlasništvu, među njima i ZRC Lipik, Bizovačke toplice i brojni hoteli. Katalog će se, kaže Robert Penda, još nadopunjavati, a ova objava je prvi korak ususret investitorima Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

inistarstvo turizma na svojim je web stranicama objavilo katalog investicijskih projekata. U njemu je navedeno 14 turističkih društava u kojima država ima udjele (veće od 25 posto temeljnog kapitala), a namijenjena su prodaji. Ukupno je državni udio u tim tvrtkama procijenjen na 1,2 milijarde kuna. Navedena su i trgovačka društva tzv. posebne namjene u kojima je država stopostotni vlasnik - Club Adriatic (bivše vojne nekretnine), Brijuni Rivijera (projekt Brijuni Rivijera) i Park Prevlaka (projekt Park Prevlaka), a prodavat će se samo nekretnine,

Sam pristup prema kojem su to nove investicije, a ne puka prodaja tvrtki, djeluje prihvatljivije jer to pridonosi gospodarstvu, kaže Lelas primjerice Hotel Hrvatska ili objekti u Kuparima. Na prodaji je i poseban projekt - turistička zona Prokljan koja će se graditi uz Prokljansko jezero u Šibensko-kninskoj županiji. Donošenjem izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Skradina ispunjeni su predu-

vjeti za početak izgradnje te jedinstvene turističkorekreacijske zone. U njoj je predviđena i izgradnja golf terena sa 18 rupa i vodenog parka. Privatizacija slijedi Društva kojima predstoji privatizacija su ZRC Lipik, Bizovačke toplice, HTP Korčula, hoteli Podgora, Živogošće, Medena, Plat, Vranjica Belvedere, HTP Orebić, Dalma, Maestral, Makarska, Imperial s otoka Raba te tvrtka Modra špilja. “Ministarstvo turizma objavilo je Katalog investicijskih projekata kako bi se na jednom mjestu dao prikaz turističkih tvrtki u kojima je riješena vlasnička struktura, a nije provedena privatizacija. Taj će se katalog i dalje nadopunjavati jer država u svom vlasništvu ima još nekretnina. Osim toga, oni koji žele moći će objaviti i svoje privatne projekte”, rekao je Robert Pende, pomoćnik ministra turizma. Dodao je kako je objava tog kataloga tek prvi korak kako bi se potencijalni investitori upoznali s tim neprivatiziranim tvrtkama. Ovisno o tome kakav će biti interes investitora, Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) odlučit će o modelu prodaje (koncesija ili prodaja) tih nekretnina. Govoreći o objavi natječaja za prikupljanje ponuda za privatizaciju tih tvrtki, Pende je rekao kako se za tih 14

Društva kojima predstoji privatizacija (udio države raspoloživ za prodaju - više od 25% temeljnog kapitala društva) Rbr.

Društvo

Mjesto

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

ZRC LIPIK d.d. BIZOVAČKE TOPLICE d.d. HTP KORČULA d.d. HOTELI PODGORA d.d. HOTELI ŽIVOGOŠĆE d.d. HOTEL MEDENA d.d. HOTELI PLAT d.d. VRANJICA BELVEDERE d.d. HTP OREBIĆ d.d. DALMA d.d. HOTELI MAESTRAL d.d. HOTELI MAKARSKA d.d. IMPERIAL d.d. MODRA ŠPILJA d.d.

LIPIK BIZOVAC KORČULA PODGORA ŽIVOGOŠĆE SEGET DONJI PLAT SEGET DONJI OREBIĆ SPLIT DUBROVNIK MAKARSKA RAB KOMIŽA

UKUPNO

Temeljni kapital kn

Emitirani broj dionica

Nominalna vrij.dionica

3.192.000 130.912.500 128.229.300 135.512.500 112.021.200 118.140.000 59.176.500 30.806.200 35.164.000 459.228.090 103.144.000 223.894.000 254.342.000 18.496.500

31.920 87.275 427.431 366.250 302.760 393.800 197.255 83.260 175.820 1.241.157 515.720 1.119.470 635.855 61.655

100 1.500 300 370 370 300 300 370 200 370 200 200 400 300

1.812.258.790

Ukupni državni portfelj Raspoloživi državni portfelj kn % kn % 2.881.800 90,28 2.881.800 90,28 130.177.500 99,44 130.177.500 99,94 67.029.000 52,27 64.599.300 50,38 82.046.760 60,55 75.437.450 55,67 85.287.590 76,14 84.247.890 75,21 64.204.800 54,35 63.394.800 53,66 54.732.000 92,49 54.732.000 92,49 21.239.110 68,94 16.632.610 53,99 24.159.600 68,71 22.383.600 63,65 421.870.670 91,87 387.132.110 84,30 80.723.800 78,26 70.397.400 68,24 157.942.400 70,54 92.661.000 41,39 133.135.600 52,35 127.351.200 50,07 8.243.1500 44,57 7.877.100 42,59 1.333.673.730 1.199.905.760

Izvor: Ministarstvo turizma

tvrtki tijekom turističke sezone neće raspisivati natječaj jer nema smisla da investitori razgledavaju objekte dok su u njima gosti. To će se učiniti nakon sezone. Natječaj za prikupljanje ponuda za privatizaciju društava tzv. posebne namjene raspisat će se vrlo skoro, ali Pende u ovom trenutku još ne zna kada će to biti. U onim turističkim tvrtkama koje dobro posluju, kao što su primjerice Hoteli Makarska i rapski Imperial, neće se forsirati privatizacija, ali stav je Ministarstva turizma da privatizacija svih tih tvrtki mora završiti u roku od dvije godine. O tome ka-

kva će biti početna cijena prodaje tvrtki u državnom vlasništvu odlučit će AUDIO, a tome će prethoditi financijska konsolidacija svake pojedine tvrtke. Aktivna politika “Neke su se neprivatizirane tvrtke prodavale po kunu, no to nije bila njihova realna cijena jer je budući vlasnik trebao preuzeti sve tvrtkine obveze i dugove prema državi. Ako se procijeni da se financijska konsolidacija u nekoj tvrtki ne može učiniti, ona će otići u stečaj, a prema tome će se odrediti prodajna cijena”, istaknuo je Pende. Što misli o privatizaciji preosta-

lih neprivatiziranih turističkih tvrtki iz državnog portfelja upitali smo Joška Lelasa, predsjednika Uprave Hotela Makarska. On je naglasio kako pozdravlja tu aktivnu politiku Vlade i Ministarstva turizma. “Sam pristup prema kojem su to nove investicije, a ne puka prodaja tvrtki, djeluje prihvatljivije jer to pridonosi gospodarstvu. Pristup svakoj od tih 14 tvrtki bit će individualan, pa ne treba sumnjati da će to biti korektno i transparentno. Uprava Hotela Makarska i dalje će raditi u interesu tvrtke, a ne u interesu vlasnika jer se vlasništvo neprekidno mi-

jenja. Mi smo odgovorni za tvrtkino pozitivno poslovanje”, rekao je Lelas. Za neke od ovih tvrtki koje se trebaju privatizirati postoje već izrađeni projekti. Tako je primjerice za ZRC Lipik pripremljen glavni projekt i građevinska dozvola za gradnju novih turističkih objekata. To su Kurhotel koji će imati kategoriju četiri zvjezdice, a troškovi izgradnje iznose 10 milijuna eura, potom Kursalon, objekt koji je ujedno zaštićeni spomenik kulturne baštine, a u čiju će se obnovu uložiti šest milijuna eura te objekt Wandelbahn u što će se uložiti dva milijuna eura.

S MARKOVA TRGA

Privredni vjesnik Broj 3727, 14. svibnja 2012.

( 1,015 mlrd kn

prihod od trošarina na duhanske proizvode

( 52 mlrd kn

porezni dug nagomilan proteklih godina

Punjenje proračuna u prva četiri mjeseca

Plaćeno 20,5 milijardi kuna poreza Rast inflacije i jača porezna disciplina razlog su povećanju proračunskih prihoda, ocjenjuje se u Ministarstvu financija Igor Vukić vukic@privredni.hr

orezni obveznici u prva su četiri mjeseca platili 20,5 milijardi kuna poreza, što je povećanje od 7,1 posto u odnosu na isto razdoblje 2011. godine. Rast inflacije i jača porezna disciplina razlog su povećanju proračunskih prihoda, ocjenjuje se u Ministarstvu financija. Prihod od poreza na dohodak rastao je 2,7 posto, od poreza na dodanu vrijednost 7,5 posto, a od poreza na dobit 15 posto. Rast prihoda od PDV-a samo je dijelom uzrokovan povećanjem porezne stope jer se učinak stope od 25 posto osjetio samo u travnju. Prihodi od trošarina rasli su 0,2 posto, što pokazuje stagnaciju ukupne potrošnje. Kod trošarina

na naftne derivate uočljiv je pad od 7,3 posto, dok se kod duhanskih proizvoda bilježi rast od 18,8 posto. Prihod od trošarina na duhanske proizvode porastao je 160 milijuna i uku-

lo 1470 poduzeća, a banke su zaustavile 89 isplata plaća zato što je izostala uplata doprinosa. Nastavlja se i akcija uspoređivanja prihoda i uplaćenih poreza. Dosad je ispitano 1600 građana, za prihode koje su dobivali u posljednje tri godine. Za desetero je već utvrđeno da na ukupno 17

milijuna kuna nisu platili porez, pa im je naplaćeno osam milijuna kuna. Obrađeno je još 38 poreznih obveznika koji su utajili 62 milijuna kuna. Njima će se idućih dana izdati rješenja o poreznoj obvezi. Ukupni porezni dug, nagomilan proteklih godina, iznosi 52 milijarde kuna. U Ministarstvu financija smatraju da je moguće na neki način naplatiti pola te svote. Sljedeći korak u pokušaju naplate bit će donošenje zakona koji će omogućiti da država u suradnji s bankama jednostavnije ulazi u kapital zaduženih poduzeća. Zatim će ih restrukturirati i prodavati, uz naplatu potraživanja. Čišćenje tog dužničkog portfelja trajat će najmanje do kraja ove godine, najavljeno je u Ministarstvu.

startup tvrtki izabrati najbolje finaliste koji će dobiti priliku predstaviti svoj projekt na završnom Seedcampu koji se svake godine održava u Londonu. Seedcamp fond već je uložio u niz regionalnih tehnoloških tvrtki poput zagrebačkog GIS Clouda i osječkog Farmerona, dajući im po 20.000 funti te pristup svojoj mreži mentora i povezujući ih s no-

vim investitorima. Inače, kako je rekao Špigel, trećina dosadašnjih ulaganja tog britanskog fonda išla je u Srednju i Istočnu Europu jer je to područje “izuzetno jak izvor kvalitetnih inženjera”, ali istovremeno i područje gdje nedostaje kvalitetna infrastruktura za razvoj startupa. Ono što sada rade BICRO i tehnološki parkovi nije dovoljno (J.F.)

Proračunski manjak smanjen je na 3,9 milijardi kuna, dok je na kraju 2011. bio veći od šest milijardi pno je iznosio 1,015 milijardi kuna. Ukupni prihodi proračuna iznosili su 35,5 milijardi kuna, i bili su veći za 5,6 posto ili 1,89 milijardi kuna. Rashodi su dosegnuli 39,5 milijardi i bili su manji za 0,8 posto. Proračunski manjak tako je smanjen na 3,9 milijardi kuna, dok je na kra-

ju 2011. bio veći od šest milijardi. Oko 8500 dužnika traži reprogram Oko 8500 poreznih dužnika predalo je molbu za reprogramiranje poreznih dugova, vrijednih oko četiri milijarde kuna. Pozitivno je riješeno 1247 molbi, od toga 657 podu-

zećima, a 585 građanima. Rezultate je počela donositi i Uredba o zabrani isplate plaća ako nisu uplaćeni pripadajući doprinosi. Zaostale doprinose uplatilo je 13.000 poslodavaca, a na listi dužnika su još 32.000 poduzeća. U prvim danima svibnja plaće je sa svim doprinosima isplati-

Potpore za putničku i izletničku flotu

Seedcamp u Zagrebu

Natječaj za potpore malim brodarima

Prilika za startup tvrtke

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture objavilo je natječaj za dodjelu financijskih potpora za gradnju trupa i rekonstrukciju putničkih i izletničkih brodova privatnih brodara malih poduzetnika. Rok za dostavu zahtjeva je 21. lipnja ove godine. Vlada je još 4. lipnja 2010. prihvatila Program izgradnje i rekonstrukcije putničke i izletničke flote te za trogodišnje razdoblje provedbe programa u proračunu osigurala 12 milijuna kuna. Programom se financira gradnja trupa i rekonstrukcija putničkih i linijskih brodova do 100 BT-a, izletničkih brodova

Nakon dvije godine u zagrebačkoj Visokoj školi za primijenjeno računarstvo Algebra 12. lipnja održat će se drugi susret koji organizira britanski investicijski inkubator Seedcamp, a na kojemu će 20 najkvalitetnijih regionalnih tehnoloških startup tvrtki dobiti priliku za predstavljanje svog projekta pred 80 mentora iz Hrvatske, regije te svijeta, među kojima će biti investitori i internetski stručnjaci iz Intel Capitala, Facebooka, Googlea i Eden Venturesa. Svi zainteresirani projekt trebaju prijaviti do 20. svibnja, a više informacija

do 50 BT-a, školskih brodova, jahti za gospodarske namjene i brodica za gospodarske namjene (osim ribarskih), te brodica namijenjenih unapređenju, ispitivanju i zaštiti mora. U protekle dvije godine financijske potpore za gradnju trupa plovila ostvarilo je ukupno 19 brodara, a tri brodara realizirala su potporu za rekonstrukciju postojećih plovila. (J.V.)

mogu doznati na internetskoj adresi Seedcampa. Suorganizatori i sponzori susreta su centar za poduzetništvo CEED i 10gena koji razvija proizvode i usluge temeljene na otvorenim bazama podataka, magazin Netokracija.com te domaća mreža poslovnih anđela CRANE koja ulaže u startupove. Kako je rečeno na prošlotjednoj konferenciji za novinare koju su održali Hrvoje Balen (predsjednik Upravnog vijeća Algebre), Ivo Špigel (član Uprave Perpetuum Mobilea), Mihovil Brančić (CRANE) te Ivan Brezak Brkan (Netokracija.com), mentori će na temelju predstavljanja

www.privredni.hr Broj 3727, 14. svibnja 2012.

( 14% dodatka

Strategija inovacija

Kuna uložena u znanost 12 puta se isplati

na svaki račun za prodanu ribu dobivat će ribari pojedinci

Patrik Macek/PIXSELL

Sjednica hrvatske vlade

Za poticaje ribarima 25 milijuna kuna Prema riječima ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, prošle je godine smanjeni ulov ribe ugrozio standard 1500 obitelji koje se sa 450 brodica bave tim poslom Igor Vukić vukic@privredni.hr

bog teškog stanja na ribarskom tržištu Vlada je odlučila sa 25 milijuna kuna subvencionirati ulov ribara, posebice onih koji se bave koćarenjem. Prema

Vjerovnici bi od dužnika kao osiguranje svog potraživanja mogli preuzimati i kreditna potraživanja riječima ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, prošle je godine smanjeni ulov ugrozio standard 1500 obitelji koje se sa 450 brodica bave tim poslom. Pravo na pomoć, odnosno “tržišnu kompenzaciju” imat će pravne i fizičke osobe koje posjeduju povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova na moru te ostvaruju promet od najmanje 50.000 kuna u šest mjeseci. Ribari pojedinci dobivat će 14 posto dodatka na svaki ra-

čun za prodanu ribu, dok će ribari udruženi u zadruge dobivati 24 posto po računu. Zahtjevi se podnose Upravi ribarstva Ministarstva poljoprivrede. Dodatne informacije o potrebnoj dokumentaciji mogu se pronaći na službenim web stranicama Uprave ribarstva. Vlada je prihvatila i zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata. Uz ostalo, riječ je o preuzimanju pravne stečevine Europske unije u području prijenosa novca s računa na račun između tri i više sudionika na tržištu i naplate međusobnih potraživanja. Prema obrazloženju zakona, konačnost namire naloga za prijenos podrazumijeva da je nalog za prijenos bezuvjetno i neopozivo proveden i da njegovo izvršenje više nije moguće pobijati, odnosno poništavati. U sustavima za namiru naloga za prijenos, pojam konačnosti veoma je značajan budući da je zbog važnosti takvih sustava za gospodarstvo nužno da provedeni nalog, pod

određenim pretpostavkama, bude neopoziv i da ga se ne može pobijati. Postupak zbog insolventnosti Ovaj zakon regulira i posljedice otvaranja postupka zbog insolventnosti pojedinog sudionika platnog prometa. Određeno je da trenutak otvaranja postupka zbog insolventnosti bude datum, sat i minuta donošenja relevantne odluke suda ili drugog nadležnog tijela Hrvatske, države članice EU-a ili treće države. Postupak zbog insolventnosti, precizirano je, znači stečaj, odnosno zabranu i ograničavanje plaćanja s računa tvrtke nad kojom je otvoren stečajni postupak. Sud i druga nadležna tijela obvezna su odmah obavijestiti HNB i Hanfu o trenutku otvaranja postupka zbog insolventnosti. Na ovaj se zakon nadovezao i prijedlog o proširenju Zakona o financijskom osiguranju. Njime Vlada predlaže da vjerovnici od dužnika kao osiguranje svog potraživanja mogu preuzimati i kreditna potraživanja. To se, međutim, neće moći

ugovoriti ako je kod kreditnog aranžmana riječ o potrošačkom kreditiranju. I dalje se kao poluga osiguranja potraživanja mogu ugovoriti prava na nečija novčana sredstva, zatim dionice, obveznice i druge vrijednosne papire. Vlada je donijela Odluku o dodjeli posebne godišnje nagrade Ron Brown za doprinos gospodarskoj suradnji Hrvatske i SAD-a. Za poslovanje u 2011. godini nagrađena su poduzeća Applied Ceramics iz Siska i Telegra iz Svete Nedelje. Sisačku tvrtku osnovao je povratnik iz SAD-a Darko Sertić, a tvrtka proizvodi keramičke komponente za izradu mikročipova. Tvrtka Telegra posluje u 25 zemalja, a svoj sustav za kontrolu prometa instalirali su i u Seattleu. Potom se u tom gradu smanjio broj nesreća i povećala protočnost prometa, rekao je prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić. Dodao je i opasku da je razvoj Telegre jedna od posljedica gradnje autocesta gdje su domaće tvrtke stjecale i iskustva u nadzoru prometa.

Nacionalna strategija inovacija Republike Hrvatske 2013.-2020. naslov je ambicioznog dokumenta iza kojega stoje ambiciozne institucije: Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Dokumenta još nema jer je potpisan tek Memorandum o suradnji dvaju ministarstava, ali ministri Radimir Čačić i Željko Jovanović tvrde da imaju jasnu sliku kako će strategija na kraju izgledati. Jovanović bi dodatno razradio potpore inovativnim poduzećima, s konačnim ciljem da se poveća broj doktora znanosti u gospodarstvu. Trenutačno samo 15 posto hrvatskih doktora znanosti radi u realnom sektoru, dok ih je u SAD-u čak 80 posto, a u EU-u 50 posto. Čačić bi tu, kako kaže, sramotnu situaciju riješio posebnim fondom koji bi dva

ministarstva zajednički financirala, a iz kojega bi se plaćali doktorski studiji za one koji bi nakon stjecanja doktorata barem tri godine radili u Hrvatskoj. Ulaganja u istraživanje i razvoj u Hrvatskoj trenutačno iznose 0,8 posto BDP-a, dok primjerice Finska i Japan ulažu gotovo tri posto. Prema podacima OECD-a, povećanje ulaganja od samo 0,1 posto BDP-a dugoročno povećava ukupni BDP za 1,2 do 1,5 posto, što znači da je multiplikator ulaganja prosječno 12 do 15. Rekorder je Belgija, gdje se na svaki euro iz proračuna uložen u inovacije zaradi 24 eura, od čega se devet eura vraća u proračun. Kada jednom nastane, Nacionalna strategija inovacija trebala bi pomoći i većem korištenju sredstava iz fondova EU-a, što je trenutačno jedna od najvećih boljki hrvatske državne uprave. (D.Ž.)

*vijesti Rast prodaje Henkela

U prvom kvartalu ove godine tvrtka Henkel je ostvarila prodaju od 4,008 milijuna eura, što je 4,8 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Organska prodaja koja isključuje utjecaj tečaja i akvizicija/ dezinvestiranja povećana je 4,7 posto. Veći prihodi, manje korisnika Vipnet je u prvom kvartalu ostvario 92,5 milijuna eura prihoda, što je za 2,5 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Broj korisnika u mobilnoj mreži iznosi gotovo dva milijuna,

objavila je Telekom Austria Grupa u Beču. Broj Vip pretplatnika povećan je za 6,3 posto. Snažna potražnja za bežičnim broadbandom rezultirala je porastom od 14,7 posto u odnosu na prvi kvartal 2011. godine. HŽ-ov novi ugovor o suradnji Predstavnici HŽ Carga i Rail Cargo Austria AG-a potpisali su ugovor o suradnji u predaji i prijemu pošiljaka u graničnom željezničkom robnom prijevozu između Hrvatske i Slovenije. Rail Cargo Austria je tvrtka koja je registrirana za željeznički robni prijevoz te ima dozvolu za pružanje usluga u javnom željezničkom robnom prijevozu u toj zemlji.

10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3727, 14. svibnja 2012.

( 5 djelatnika

( 50 god

zapošljava Valdez

VALDEZ, VARAŽDIN

radi Zagrebačka podružnica Vladimir Nazor

Putnička agencija podružnice Vladimir Nazor, Zagreb

Online ruka potpore Kroz virtualni ured tvrtka malim poduzetnicima pruža podršku uz korištenje najnovijih informatičkih i komunikacijskih tehnologija

Široka lepeza turističkih programa

snovna ideja tvrtke Valdez je objedinjavanje poslovnih, informatičkih, marketinških, komunikacijskih i knjigovodstvenih znanja u jedinstvenu uslugu namijenjenu malim poduzetnicima. Dakle, tvrtka kroz virtualni ured malim poduzetnicima pruža poslovnu podršku uz korištenje najnovijih informatičkih i

Tvrtka planira povezati odvojene aplikacije za knjigovodstvo i web trgovinu komunikacijskih tehnologija u cilju povećanja njihove konkurentnosti. Denis Zdelar, direktor i suvlasnik tvrtke, kaže kako paket usluga za male poduzetnike uključuje online knjigovodstvo, izradu vizualnog identiteta, web stranice i trgovine, upravljanje

U njihovom su vlasništvu brojni objekti u unutrašnjosti i duž obale Hrvatske, a imaju i veliku bazu animatora i voditelja internetskim marketinškim kampanjama, analizu tržišta i savjetovanje o tehničkoj opremljenosti, održavanje računala i programa. “Uvidjevši kako ponekad početni financijski izdaci za knjigovodstvene usluge male poduzetnike znatno opterećuju te stoga smanjuju ulaganja u marketing i opremu, rodila se ideja o objedinjavanju navedenih usluga. Tako cijena naših usluga može biti znatno manja u odnosu na pojedinačno ugovaranje svake usluge kod međusobno nepovezanih tvrtki”, objašnjava. Smiješna ponuda banke Na tim poslovima u Valdezu trenutačno je angažirano pet osoba, međutim, zbog sve većeg zanimanja korisnika uskoro se planiraju nova zapošljavanja. Osim klijenata iz cijele Hrvatske, njihovi korisnici nalaze se i u državama regije. “A vlasnik jedne tvrtke ima boravište čak u Australiji, što ne predstavlja nikakav problem s obzirom na to da se sve obavlja online”, napominje on. Tvrtka se do sada razvijala bez vanjskog fi-

nanciranja. Razlog je i činjenica da im je banka, preko koje su nekada poslovali, jedini put kada su tražili kratkoročno međufinanciranje, odobrila iznos od pet posto njihova godišnjeg prihoda što je bila smiješna ponuda. Na taj iznos još su htjeli uračunati troškove obrade kredita i kamatu u visini od 10 posto iznosa kredita. “Nijedan poduzetnik koji posluje pažnjom dobrog gospodara ne bi pristao na takve uvjete, osim ako je u očajnoj situaciji te ne može bez traženih sredstava”, napominje Zdelar dodajući kako su ponudu banke, naravno, odbili. Ove godine aplicirat će na natječaj Ministarstva poduzetništva. “S obzirom na to da je naš način poslovanja u potpunosti u skladu s projektom ePoslovanje, za koji je Vlada samo u promociju i teoriju uložila ogromna sredstva, očekujemo da ćemo dobiti poticaje”, kaže. U budućnosti, uz suradnju s partnerima, tvrtka planira povezati do sada odvojene aplikacije za knjigovodstvo i web trgovinu, kako bi se ukinula potreba za prepisivanjem računa ili narudžbi. (B.O.)

agrebačka podružnica Vladimir Nazor u 50 godina rada primarno je usmjerena i posvećena djeci i mladima čime je stvorena dugogodišnja tradicija organizacije putovanja, ljetovanja i zimovanja za mlađe uzraste. U želji i namjeri da entuzijazmom, kreativnošću i vedrinom budu još dostupniji klijentima i korisnicima raznih turističkih programa, u veljači ove godine otvorena je putnička agencija podružnice Vladimir Nazor u zagrebačkoj Petrinjskoj ulici. “Iako je upravo tradicija ono što nas izdvaja od ostalih turističkih agencija, specifični smo i po vlastitim brojnim objektima u unutrašnjosti i duž obale te po tome što imamo veliku bazu animatora i voditelja koji se brinu da svaki od programa iz naše široke lepeze bude izveden na potpuno zadovoljstvo djece i mladih”, rekla je Irena Kraljević, voditeljica Putničke agencije podružnice Vladimir Nazor. Hostelske i ugostiteljske usluge pružaju u vlastitim objektima na obali, i to u Savudriji, Dugoj Uvali, Crikvenici, Velom

Lošinju, Puntu i Skradinu te u Zagrebu u Gradu mladih i hostelu Arena. Agencija svoje temeljno poslovanje širi i na organizaciju putovanja za odrasle u svim oblicima turističkih boravaka u Hrvatskoj i inozemstvu. Program preživljavanja u prirodi Među brojnim programima te putničke agencije posebice se ističe program preživljavanja. Riječ je o edukativnom programu, namijenjenom za četiri dobne skupine. “U tom aranžmanu djeca, mladi, ali i ostali zainteresirani na zabavan i zanimljiv način uče o preživljavanju u prirodi. To znači da kuhaju na otvorenom, druže se i uče orijentaciju u prirodi”, istaknula je Irena Kraljević. U planu je i organizacija programa teambuildinga. Putnička agencija Vladimir Nazor nudit će i tzv. dinamičke pakete, što znači da bi pored smještaja u nekom njihovom objektu, primjerice u Gradu mladih ili hostelu Arena, nekom putniku koji želi smještaj u Zagrebu ponudili informacije i aranžmane za prehranu i ostale turističke sadržaje.

Govoreći o životu u recesiji, Irena Kraljević je naglasila kako su u podružnici Vladimir Nazor toga svjesni, pa je stoga i poslovanje putničke agencije usmjereno da se svojom ponudom i sniženim cijenama na najbolji mogući način prilagodi dnevnim izazovima građana. “Želja nam je da putovanja, ljetovanja

Za građane slabije platne moći napravljeni su vrlo povoljni aranžmani za ovogodišnje ljetovanje i zimovanja ostanu na listi obiteljskih godišnjih prioriteta naših građana”, rekla je ona. Za građane slabije platne moći napravljeni su vrlo povoljni aranžmani za ovogodišnje ljetovanje. Pritom je istaknula kako je u ovom trenutku nezahvalno predvidjeti tijek turističke sezone, ali u ovoj agenciji rezervacije su već krenule, pa je stoga Irena Kraljević izrazila nadu u maksimalnu popunjenost svih objekata podružnice Vladimir Nazor. (S.P.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3727, 14. svibnja 2012.

(

više od 80.000 lijesova proizvede se godišnje u Hrvatskoj

(

oko 60.000 proizvede tvrtka Palma

Pogrebna oprema: interes veći od mogućnosti proizvodnje

Hrvatski lijesovi za Europu Tvrtka Palma iz Jastrebarskog najveći je hrvatski proizvođač pogrebne opreme. Većinu svoje proizvodnje (oko 60 posto) izvozi na europsko tržište Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

a europskom tr‑ žištu mogu pre‑ živjeti samo proizvodi najbolje kvali‑ tete. Jedan od takvih pro‑ izvoda koji je sve više tražen je i hrvatski lijes. Hrvatska godišnje proi‑ zvede više od 80.000 li‑ jesova, od čega najveći dio proizvede samo jed‑ na tvrtka – Palma. U ovoj godini Palma će proizve‑ sti oko 60.000 lijesova, od čega će oko 60 posto zavr‑ šiti na inozemnom tržištu. Kako kaže Ivan Knežević, direktor i većinski vlasnik Palme, najvažni‑ ji kupci do sada bili su im Nijemci, no sada šire po‑ slovanje i na tržišta Švi‑ carske, Francuske i Italije. Hrvatski proizvodi su na stranim tržištima konku‑ rentni unatoč tome što su mnogi tamošnji igrači svo‑ ju proizvodnju zbog jefti‑ nije radne snage i sirovina preselili na istok Europe. “Glavna konkurencija su nam tvrtke iz Rumunj‑

ske, Slovačke, Češke i Poljske. Njihovi proizvodi su jeftiniji, no kupci cije‑ ne Palminu višu kvalitetu, točnost i poštivanje dogo‑ vora”, ističe Knežević. Od pilane do finalnog proizvoda Uz lijesove, Palma pro‑ izvodi i limene uloške, garniture, pokrove i tape‑ cirunge, nadgrobne zna‑ kove i ostalu galanteri‑ ju za pogrebnu djelatnost. U tvrtki radi 250 radnika od kojih nešto više od po‑ lovine u Jastrebarskom, a ostali u prije nekoliko godina kupljenoj pilani u Vladislavcima. Kriza je promijenila zahtjeve tržišta, no iako se kriza osjeti i u ovoj tvrt‑ ki, Palma zadnjih godi‑ na stalno bilježi rast pro‑ izvodnje i prodaje. Na hrvatskom tržištu promijenjena je struktu‑ ra prodaje, ističe Kneže‑ vić. “Udio više kvalitete je u ova krizna vremena opao, količina robe sred‑ nje kvalitete se zadržala, a porastao je udio soci‑

Visoka kvaliteta i certifikati Tvrtka Palma, registrirana za proizvodnju pogrebne opreme, najstariji je i najveći proizvođač pogrebne opreme u Hrvatskoj. Osnovana je 1948. godine u Zagrebu, a od 1976. godine posluje na lokaciji u Jastrebarskom. Proizvodi Palme izrađeni su od sirovina hrvatskog podrijetla i atestirani na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Proizvodni program obuhvaća sve vrste lijesova, od najjeftinijih do najkvalitenijih i najskupljih sarkofaga koji se po izboru, dizajnu i završnoj obradi mogu mjeriti s najboljim europskim proizvodima. Tvrtka izvozi u Njemačku, Italiju, Francusku, Mađarsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Srbiju i Crnu Goru. Njihovi proizvodi nositelji su znakova Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, a tvrtka posjeduje i certifikat ISO 9001-2000.

jalnog programa”, dodaje Knežević. Na europskom tržištu Palma drži poziciju sred‑ nje kvalitete s proizvodi‑ ma u cjenovnom rasponu od 100 do 600 eura, ovi‑ sno o vrsti drveta. Strano tržište potaknulo je tvrtku da se odmakne od proi‑ zvodnje lijesova od topole prema drugim sirovinama - jasenu, hrastu i nekim drugim vrstama drva, te svjetlijim bojama. Kako kažu u tvrtki, mnogo go‑ dina obilazili su sajmo‑ ve, učili iz onoga što dru‑ gi rade i polako osvajali ponajprije njima poznato njemačko tržište. Hrvatski proizvođa‑ či pogrebne opreme ima‑ ju veliku perspektivu pla‑ siranja svojih proizvoda na tržište Europske unije, smatra Knežević. “Tvrtke Stolarija Jakopčin, TPO Križevci i Palma, koje

Pilana nam već radi u tri smjene i jedva proizvodi dovoljno sirovine za narudžbe, naglašava Knežević izvoze u Europu otprili‑ ke 40 posto svojih proi‑ zvoda, to dokazuju. Naše tvrtke imaju jamstvo vr‑ hunske kvalitete, rokova isporuke i prihvatljivost cijene, što je prepoznato na zahtjevnom tržištu EUa. Ujedno se izvozni tren‑ dovi naše pogrebne opre‑ me iz godine u godinu pomiču prema višoj ka‑ tegoriji i višoj kvaliteti”, kaže Knežević. Potražnja raste Sajam pogrebne opreme u Parizu Funéraire na kojem su se pojavili prošle godi‑

ne otvorio im je vrata tog tržišta. Tu su se pokazali vrlo konkurentnima, a isto je nastavljeno na najzna‑ čajnijem europskom saj‑ mu u Bologni. “Interes kupaca je u Europi velik i zapravo ra‑ dimo na našim maksimal‑ nim kapacitetima. Upravo zato nužno nam je ulaga‑ nje u proizvodnju. Pilana nam već radi u tri smjene i jedva proizvodi dovoljno sirovine za narudžbe”, na‑ glašava Knežević. U idućoj godini krenut će na nove sajmove i po‑ tragu za novim kupcima. Najavljuju i ulaganje u nove strojeve u Vladislav‑ cima čime će povećati ka‑ pacitet proizvodnje si‑ rovine, kao i ulaganje u tvornici u Jastrebarskom, i to u lakirnicu u kojoj će se upotrebljavati ekološ‑ ki prihvatljiviji vodeni la‑ kovi.

*vijesti Porezna uprava “trguje” informacijama HUP je priopćio kako po‑ zdravlja i podržava aktiv‑ niji rad Porezne uprave na naplati svih poreza, no upozorava na kontinuirano javno objavljivanje povjer‑ ljivih i privatnih informa‑ cija iz postupaka Porezne uprave. Time se, napomi‑ nju, krše postojeći propisi, uzrokuje značajna osobna i materijalna šteta pojedin‑ cima i tvrtkama te stvara atmosfera linča. U HUP‑u smatraju kako je važno na‑ glasiti da su porezni po‑ stupci, kojima posljednjih dana obiluju mediji, po svojoj namjeni redovni po‑ stupci i trebali bi se nepre‑ kidno provoditi u svrhu za‑ konske kontrole poreznih prijava. Trogodišnji ugovor Vira i HŽ-a U skladu s nastojanjima da se što više roba preu‑ smjeri s ceste na prijevoz željeznicom i da se ona što bolje pozicionira na tr‑ žištu prijevoznih usluga, između Uprave HŽ Car‑ ga i grupacije Viro potpi‑ san je trogodišnji Ugovor o uvjetima prijevoza poši‑ ljaka željeznicom. Očeku‑ je se da će HŽ Cargo go‑ dišnje prevesti najmanje 175.000 tona robe, među kojom su šećerna repa, si‑ rovi šećer, peletirani re‑ zanci šećerne repe, bije‑ li kristalni šećer i melasa. Končar: još jedan posao u Finskoj

Tvrtka Končar–Generato‑ ri i motori sklopila je novi ugovor u Finskoj koji uključuje obnovu i pove‑ ćanje snage jednog gene‑ ratora i ostale pripadajuće opreme po principu ključ u ruke za hidroelektranu Pamilo. Riječ je o prvom Končarevom poslu za vrlo važnog kupca u regiji, švedsku tvrtku Vattenfall. Inače, tvrtka Končar–Ge‑ neratori i motori na skan‑ dinavskom je tržištu pri‑ sutna već 10 godina i do sada je isporučila genera‑ tore za 34 hidroelektrane.

12 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3727, 14. svibnja 2012.

Jeronim Pandurić, direktor Eurovoća iz Orahovice

( 7 mlrd kn dug HZZO-a

Siniša Varga, ravnatelj Hrvatskog zavoda za

Rezat ćemo što nije nužno, bit ćemo stabilni i profitabilni Moramo biti konkurentniji, kaže novi direktor koji najavljuje još jači iskorak Eurovoća na strana tržišta Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

urovoće iz Orahovice posljednjih godina bilježi vrlo dinamičan rast i razvoj. Nedavnim akvizicijama tvrtki sličnih djelatnosti iz Slatine i Đakova, Eurovoće je postalo značajna grupacija u prehrambenoj industriji, ne samo u Hrvatskoj već i u regiji. U toj propulzivnoj tvrtki odnedavno je direktor Jeronim Pandurić, ekonomski stručnjak koji iza sebe ima devet godina rada u bankarskom sektoru. Preuzimajući dužnost direktora, najavio je “preslagivanje vlastitih redova” kako bi se u potpunosti iskoristili sinergijski efekti spajanja triju kompanija. “Zadatak koji je pred mene stavljen je jasan: stvaranje stabilne i profitabilne kompanije u roku od četiri godine”, kaže Pandurić. Objašnjavajući kako ostvariti takve ciljeve, novi direktor Eurovoća kaže kako tvrtku kvalitetno treba pripremiti za snažniji iskorak na vanjska tržišta. ”Moramo biti znatno racionalniji, uz rezanje svega što nije nužno u trošku proizvodnje. Samo tako možemo biti konkurentni na domaćem,

a osobito na vanjskom tržištu što nam je jedan od temeljnih ciljeva. To će svakako zahtijevati neke teške odluke, no od njih nećemo bježati. Želim da sustavnim radom i boljom organizacijom od Eurovoća stvorimo tvrtku zadovoljnih radnika. Uz puni angažman svih zaposlenih, svakog u svom dijelu, smatram da taj cilj možemo ostvariti u dvije godine”, kaže Pandurić. Kiselo i slatko Prema njegovim riječima, sezonski uvjeti proizvodnje su takvi da se trenutačno pretežiti kiseli program radi od lipnja do listopada, dok je veći dio godine previše slobodnih kapaciteta. Stoga je logično povećati udio tzv. slatkog programa koji nije ograničen sezonom, može se raditi cijele godine. Naravno, prije svega treba pronaći tržište za slatki program. A sudeći prema onome što se u Eurovoću događa, proaktivna izvozna politika daje prve rezultate. Konkretno, prošlu godinu su u Eurovoću završili sa 155 milijuna kuna prihoda od čega je oko 15 milijuna plasirano u izvoz. Za ovu godinu već imaju ugovorenih izvoznih poslova u vrijedno-

sti od 28 milijuna kuna. Najviše se izvozi u Srbiju, BiH i Njemačku, gdje se plasiraju proizvodi od višanja. Novi poslovi se očekuju i od nedavnog posjeta Azerbejdžanu, gdje je Jeronim Pandurić bio

Najviše izvoze u Srbiju, BiH i Njemačku, a ugovaraju poslove za Rusiju i Oman član izaslanstva HGK-a. Uz to, u Eurovoću su najdalje odmakli pregovori s nekoliko velikih trgovačkih lanaca u Rusiji, a postoji i interes za plasmanom slatkog programa u Oman. Pored postizanja izvozno konkurentne cijene, Pandurić ističe kako je svako izvozno tržište priča za sebe i zahtijeva određenu prilagodbu programa. No, kvaliteta se prepoznaje, a o tome svjedoče i nagrade koje Eurovoće prima na međunarodnim sajmovima. Tako je na prošlom, 79. poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu osvojilo tri zlatne medalje za proizvode brenda DoOra - kiseli krastavci, ajvar i kompot od višanja - te posebnu povelju za kvalitetu.

Do najvećih p primarnoj zd Cilj je da se jednostavniji dijagnostički postupci o osposobljeni. Prihode ćemo im povećati, ali ćemo Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

ovog ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Sinišu Vargu dočekali su veliki dugovi u zdravstvu i niz drugih problema. O njima, ali i o smjeru u kojem će se HZZO razvijati te bitnim promjenama koje se mogu očekivati u sustavu razgovarali smo s novim ravnateljem. Ministar Rajko Ostojić kazao je da je dug u zdravstvu veći od sedam milijardi kuna, a Vi ste u jednom intervjuu rekli kako je HZZO zbog dugova u stanju “zblesiranog kompjutora” koji treba resetirati. Kakva je struktura tog duga i hoće li biti sankcija za one koji su gomilali dugove? - Dug od sedam milijardi kuna nije nastao preko noći. On je posljedica sustavnog neplaćanja i odgađanja plaćanja obveza koje su se svjesno gomilale s ciljem da se bilanca prihoda i rashoda zdravstvenog sustava umjetno uljepša pred izbore i da se stvori dojam da je sve u redu. Krivnju ne bih odmah svalio na ravnatelje bolnica, no i oni su svakako dio problema jer su odgađali probleme kako bi slika zdravstvenog sustava u režiji prošle vlade ostala dobra. Svi u sustavu koji ne poštuju zakonska ograničenja i ne igraju po pravilima mogu očekivati

oštre sankcije HZZO‑a jer se problemi više neće gurati pod tepih, već ćemo ih rješavati boljim planiranjem i boljom organizacijom. Do kraja listopada ove godine rok plaćanja u zdravstvu svest ćemo na 60 dana i svatko tko to neće biti u stanju ostvariti, neće moći ostati. Vlada planira dodatno smanjiti doprinose za zdravstvo, tako da bi oni sljedeće godine mogli iznositi samo devet posto. Što će to značiti za HZZO? - Za nas smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje iz plaća ne predstavlja problem jer se proračun HZZO-a ionako puni iz više izvora, te

Do kraja listopada ove godine rok plaćanja u zdravstvu svest ćemo na 60 dana i svatko tko to neće biti u stanju ostvariti, neće moći ostati će nam se manjak iz doprinosa nadoknaditi iz državnog proračuna. No to što ukupna razina prihoda neće pasti ne znači da pred nama nije izazov smanjenja rashoda, i to onih nepotrebnih rashoda koji ne spadaju u zdravstvenu zaštitu. Taj bi se višak mogao uložiti u podizanje razine usluge,

primjerice smanjenje lista čekanja za sve vrste pretraga, što naši osiguranici s pravom očekuju od nas. HZZO pozdravlja Vladinu politiku rasterećenja davanja na plaću jer je to i našem sustavu, koji predstavlja jednog od najvećih poslodavaca u zemlji, smanjilo troškove za plaće zdravstvenih radnika. Sredstva ušteđena na manjem izdvajanju za plaće već koristimo u restrukturiranju sustava. Osnovno osiguranje većini osiguranika sada znači samo da imaju pravo uplatiti dopunsko osiguranje s kojim onda nisu pokriveni ni svi lijekovi, a da o dostupnosti liječenja i ne govorimo. Trenutačno, primjerice,

www.privredni.hr Broj 3727, 14. svibnja 2012.

“ Kroz

sustavnu kontrolu i vrednovanje pružene zdravstvene zaštite regulirat će se koje institucije zaslužuju biti ugovorne zdravstvene ustanove, a koje ne. Siniša Varga, ravnatelj HZZO-a

”

zdravstveno osiguranje

promjena doći će u dravstvenoj zaštiti drade u primarnoj zaštiti za što su liječnici i medicinske sestre i više nego ih i vezati uz uspješnost u prevenciji bolesti Za eKarton bit će dovoljno novca

Igor Kralj/PIXSELL

Najavili ste informatizaciju, tj. umreženost cijelog zdravstva. S obzirom na situaciju s novcem, kada očekujete da bi se moglo krenuti s umrežavanjem bolnica s primarnom zdravstvenom zaštitom, tj. kada bi mogao zaživjeti eKarton pacijenata? - Informatizacija i umrežavanje već su daleko odmakli, no za daljnje korake prema eKartonu potrebno je zakonski urediti pravila raspolaganja medicinskom dokumentacijom. Tu će struka morati dati svoj stav o tome koji sve podaci mogu i moraju biti dostupni kako bi se zaštitila prava pacijenata. Za eKarton bit će dovoljno novca jer je to važan iskorak u dizanju standarda zdravstvenog sektora, a raspolaganje nepotrebnim podacima uvelike umanjuje potrebu za nepotrebnim ili udvostručenim pretragama.

u sustavu nema ni najobičnijeg reagensa za kontrolu hormona štitnjače, a kamoli nečeg ozbiljnijeg. Pretpostavljam da imate plan kako sve to dovesti u red. - Svim našim osiguranicima treba biti lako dostupna informacija o razini usluge koju pokriva dopunsko zdravstveno osiguranje. Međutim, kako bi se ono razvilo, potrebno je jasno definirati košaricu zdravstvenih usluga koja je pokrivena obveznim zdravstvenim osiguranjem. Dostupnost osnovne zdravstvene zaštite ne smije ovisiti o tome je li osoba ili nije dodatno osigurana. Ono što treba dalje razvijati u području dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja

je dodatno zdravstveno osiguranje, znači pokrivanje usluga koje nisu pokrivene obveznim zdravstvenim osiguranjem kao što su sistematski pregledi po želji osigurane osobe i slično. Pretraga za koju je potreban reagens koji spominjete mora biti dostupna našim osiguranicima. Ako postoji ustanova u našem sustavu koja bi trebala obaviti neku pretragu, a ne obavlja je, to je propust vodstva te ustanove, a u takvom slučaju mi nećemo ostati samo nezainteresirani promatrač. HZZO će kroz potpuno novi sustav ugovaranja zdravstvene zaštite s državnim i privatnim zdravstvenim ustanovama vrednovati njihovu dosadašnju uspješnost u

pružanju zdravstvene zaštite pa se slučajevi da netko nije na vrijeme osigurao neki reagens ili nešto drugo za naše osiguranike neće moći događati.

kanja, ali ne kao do sada, kao ustanove koje primaju paušal, nego će se pacijenti ponaosob upućivati i ta će se usluga onda individualno plaćati.

Kada će se to dogoditi? - Novi sustav ugovaranja pokrenut ćemo u drugom dijelu ove godine, a sve ostale promjene koje planiramo zaživjet će početkom sljedeće godine.

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti postoji niz problema, što planirate učiniti u tom dijelu? - U primarnoj zdravstvenoj zaštiti doći će možda i do najvećih promjena. Slažem se da trenutačni sustav nije dovoljno efikasan i da plaćamo veliki broj dobro obrazovanih kadrova koji premalo samostalno dijagnosticiraju bolesti i provode terapiju. Preventivna zdravstvena zaštita je pak problem za sebe, i tu treba napraviti najviše promjena na bolje. Liječnike opće prak-

Što to konkretno znači za privatni sektor? - Kroz sustavnu kontrolu i vrednovanje pružene zdravstvene zaštite regulirat će se koje institucije zaslužuju biti ugovorne zdravstvene ustanove, a koje ne. Privatni sektor će prvenstveno služiti za smanjenje lista če-

se ćemo grupirati te im na raspolaganje staviti našeg administratora koji će brinuti o birokraciji kako bi se oni mogli posvetiti liječenju. Cilj je da se jednostavniji dijagnostički postupci odrade u primarnoj zaštiti, za što su liječnici i medicinske sestre i više nego osposobljeni, a kad ih je više na jednom mjestu, mogu međusobno i dijeliti zajedničku opremu poput EKG-a ili ultrazvuka. Prihode ćemo im povećati, ali ćemo ih i vezati uz uspješnost u prevenciji bolesti. Tako će više prihode zadržati samo oni koji svojim pacijentima primjerice smanje indeks tjelesne mase ili tlak, a gubit će ih oni s negativnim pokazateljima kod svojih pacijenata.

*vijesti Prenamjena Outleta Sveta Helena Tvrtka Zelina centar donijela je odluku o pokretanju procesa prenamjene Outleta Sveta Helena, trgovačkog centra kojim upravlja. U dogovoru s investitorima i poslovnom bankom, Outlet Sveta Helena radi do 1. lipnja ove godine, nakon čega će se krenuti s planiranjem i izvedbom novog projekta na postojećem zemljištu i infrastrukturi. Nezadovoljavajuća zakonska regulativa o poslovanju outleta u Hrvatskoj te krajnje nestabilno i neizvjesno tržište doveli su do dugoročno štetnih posljedica na cjelokupnom tržištu što su i glavni razlozi odluke o prenamjeni projekta. Povećan broj turističkih dolazaka U prvom tromjesečju ove godine Hrvatska je zabilježila 470.000 turističkih dolazaka, 6,1 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u promatranom je razdoblju ostvareno 1,16 milijuna noćenja ili 11,4 posto više. U strukturi noćenja prema zemlji iz koje turisti dolaze najviše je bilo turista iz Njemačke, i to 15,1 posto, Austrije - 12,9 posto te Italije 12 posto. Dan moderne logistike Tvrtka Logiko koja se bavi edukacijom i savjetovanjem iz područja logistike i prodaje, 17. svibnja organizira mini konferenciju Dan moderne logistike u VMD Poslovnom centru u Zagrebu. Na konferenciji će biti riječi o tome kako se priprema projekt novog skladišta, kako se ubrzavaju procesi u skladištu, kako učiniti postojeće skladište učinkovitijim, kako optimizirati skladište u recesiji i poboljšati mu ažurnost, a pojasnit će se i kako skladište može povećati prodaju.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3727, 14. svibnja 2012.

proizvođač teško može konkurirati ako dobije veće kamate. “ Naš Problemi će nastati i kada budemo štitili svoje izvorne proizvode. ” Dubravko Miholić, glavni tajnik Hrvatskih izvoznika

Prehrambena industrija i EU

Još samo godinu dana da se izbore koncesije koje sada imamo Predstavnici prehrambene industrije zalažu se da Hrvatska ulaskom u EU ne izgubi bescarinski režim sa zemljama Cefte Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

“Ne vidite dalje od Ljubljane” Aleš Kuhar s Biotehničkog fakulteta u Ljubljani kaže kako su u trenutku ulaska Slovenije u EU njihove kompanije bile u stanju “hipnotičkog protekcionizma”, a Hrvatska upravo radi iste pogreške. “Trgovinski tokovi će se preokrenuti i treba se fokusirati na EU, a ne na protekciju domaćeg tržišta. Hrvatska prehrambena industrija ne vidi dalje od Ljubljane, a rezultati produktivnosti u prodaji hrane su joj niski. Udruživanje kompanija u regiji, poput Agrokorovih iskoraka, formula je za preživljavanje jer su naše kompanije doslovno minijature u EU-u”, kaže Kuhar.

laskom Hrvatske u Europsku uniju domaća prehrambena industrija mogla bi se naći u velikoj opasnosti, upozoravaju iz tog sektora. S jedne strane padaju i sve carine na uvoz prehrambenih proizvoda s EU tržišta, a s druge strane, zbog izlaska Hrvatske iz bescarinskog tržišta Cefte, izvoz na regionalna tržišta postaje opterećen visokim carinama. Stoga su čelnici prehrambenih poduzeća s predstavnicima Vlade pokrenuli inicijativu da se trgovinske povlastice iz Cefte nakon ulaska Hrvatske u EU prebace i ugrade u sporazume o stabilizaciji i pridruživanju koje Unija ima sa zemljama regije. Nešto više od godinu dana preostalo je da se izbore koncesije koje Hrvatska danas ima, odnosno da Hrvatska ulaskom u EU ne izgubi bescarinski režim sa zemlja-

Za one koji su se udomaćili na tržištima regije problema neće biti, ističe direktor Dukata Alen Fontana ma Cefte, istaknuto je na konferenciji Učinci ulaska u EU - prehrambena industrija, koju je uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede organizirao Business.hr. Savjetnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić procjenjuje kako se u rješavanje pro-

blema krenulo na vrijeme i da će biti dovoljno vremena kako bi prehrambena industrija izbjegla negativne efekte ulaska u EU. “Pokrenuta je inicijativa, i krenulo se u proceduru. Vjerujem da će sve biti riješeno u našu korist”, kaže ona. Trgovački lanci Hrvatska godišnje proizvede prehrambenih proizvoda za četiri milijarde eura, a cijela Unija za 1000 milijardi eura, upozorio je Stipan Bilić, direktor Kondina. “Pitanje je hoćemo li iskoristiti otvaranje tržišta i poveća-

ti ovaj broj ili ćemo podleći pritisku proizvođača iz europskih zemalja. Prehrambene proizvođače muči nelojalna konkurencija trgovačkih lanaca koji ne podupiru dovoljno proizvodnju domaće industrije. Cijela industrija od trgovačkih lanaca mora tražiti ravnopravan status”, smatra Bilić. “Želimo imati jednake cijene sirovina, istu kvalitetu radne snage i iste uvjete dolaska do kapitala. Pojedine sirovine kod nas mogu biti jeftinije, no uglavnom su skuplje. A dolazak do novca potrebnog za poslovanje je težak

i cijena kapitala previsoka”, zaključuje Bilić. Na tržište zemalja Cefte Hrvatska je 2010. izvezla robe za 2,2 milijarde dolara, a uvezla upola manje. Gotovo četvrtinu ukupnog izvoza Hrvatska ostvaruje u zemlje Cefte. Najjače tvrtke domaće konditorske industrije predviđaju da će izlaskom iz Cefte, ne promijeni li se ništa, imati pad izvoza od najmanje 20 do 30 posto. Realna je i opasnost od preseljenja pogona, istaknuto je. Prema nekim procjenama, zbog promjene statusa hrvatskih tvrtki na trži-

štima Cefte prehrambena industrija mogla bi godišnje gubiti i do 100 milijuna eura. “Već dulje vrijeme znamo što nam se sprema ulaskom u EU. U našoj smo kompaniji upravo zato od 2007., kada smo imali četiri tvornice, došli do sadašnjih 14 tvornica u regiji. Hrvatskoj kao velikoj izvoznici hrane u regiju svakako će uvjeti poslovanja biti otežani, no za one koji su se udomaćili na tržištima regije problema neće biti”, rekao je Alen Fontana, generalni direktor Dukata. Dubravko Miholić, glavni tajnik Hrvatskih izvoznika kaže kako je najveći problem cijena financiranja. “Naš proizvođač teško može konkurirati ako dobije veće kamate. Problemi će nastati i kada budemo štitili svoje izvorne proizvode. Mogli bi nam se dogoditi sporovi kao između Austrije i Slovenije oko kranjske kobasice”, ističe Miholić.

Mađarski primjer: iskustva farmera u proizvodnji mlijeka nisu nimalo bolja od hrvatskih

Višak problema i manjak mlijeka Krvna slika hrvatskog mljekarstva, posebice proizvođačkog dijela, i dalje je prilično loša. Ta proizvodnja u ovom trenutku ostvaruje gubitak od oko 20 posto u odnosu na cijenu koštanja, a hrvatski mljekari proizvode jedva polovinu od 1,2 milijarde litara godišnjih hrvatskih potreba, istaknuo je Ernest Nad iz Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore

Osijek na prošlotjednom predavanju o iskustvima mađarskih farmera u proizvodnji mlijeka nakon što je ta država postala članicom Europske unije. Slični, iako ne tako dramatični pokazatelji karakteriziraju i današnje mađarsko mljekarstvo. Mađarska zadnjih godina proizvodi oko 1,7 milijardi litara mlijeka, dok je 2004. godine proizvodnja iznosila 1,85 mi-

lijardi litara. Kako je rekao dr. Andras Valentin Vucskits, predstavnik za Srednju i Istočnu Europu tvrtke Phytobiotics, od 2004. godine kada je Mađarska postala punopravna članica EU-a, bilježi se stalan pad proizvodnje mlijeka, broja farmera i broja muznih krava. Konkretno, od tadašnjih 250.000 u Mađarskoj je danas oko 200.000 muznih krava. Osobi-

to veliki pad je zabilježen 2008. i 2009., koje se

Sustav poticaja nije isti za nove i stare članice EU-a, pa se Mađari nadaju promjeni statusa smatraju godinama najveće krize za čitav mljekarski sektor u većem dijelu Europe.

Otkupnu cijenu (trenutačno veoma niskih 80 forinti, oko 35 eurocenti) diktiraju veliki otkupljivači, objasnio je Vucskits, a čak 80 posto mađarskih proizvođača mlijeka spada u skupinu malih gospodarstava s najviše 10 muznih krava. Oni daju tek 20 posto nacionalne proizvodnje mlijeka. Kad je riječ o poticajima, kao i svi europski farmeri, i oni u Mađarskoj

mogu koristiti četiri do pet modela poticaja koji ukupno iznose približno 10 eurocenti po litri mlijeka. “Upravo smo pred značajnim promjenama koje trebaju zaživjeti 2013. godine budući da će se Mađarska ubuduće tretirati kao stara zemlja članica, a to donosi kompletnu promjenu sustava poticaja”, rekao je Vucskits. (S.S.)

www.privredni.hr Broj 3727, 14. svibnja 2012.

( 1,1 mlrd $ lanjska

trgovinska razmjena Osječko-baranjske županije

( 1500 tvrtki

ima problema s neplaćanjima

Slavonski gospodarstvenici državi: riješite nelikvidnost kao i 2000. godine

Slavonci sve više izvoze Sudeći prema pozitivnim izvoznim pokazateljima koji se bilježe već peti kvartal za redom, definitivno nije riječ samo o trendu, nego o stabilnosti izvoznika Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Veliki zadatak hrvatske diplomacije Mnogi slavonski izvoznici strahuju od 1. srpnja 2013. godine i ulaska Hrvatske u EU, jer od tada područje Cefte (Srbija, BiH, Crna Gora, Makedonija...) više neće biti svojevrsno domicilno izvozno tržište. Naime, veliki broj slavonskih izvoznika radi upravo s tržištima tih zemalja. “HGK-Županijska komora Osijek već dugo upozorava na taj problem i o tome su upoznate sve mjerodavne institucije u državi. Ključ rješenja ovoga potencijalno velikog problema je u sustavnim diplomatskim potezima. Važno je što prije i kvalitetno utjecati na izmjene ugovora između Bruxellesa s jedne, te Sarajeva, Beograda, Podgorice i Skopja s druge strane, kako od 1. srpnja 2013. ne bi nastupili veliki problemi za ovdašnje izvoznike, ali i za gospodarstva tih zemalja”, naglašava Zoran Kovačević.

S nestrpljenjem se očekuje i novi razvojni investicijski ciklus koji bi pokrenuo građevinarstvo. To više jer samo u ovoj slavonskoj županiji posluje više od 450 tvrtki koje su izravno ili neizravno vezane uz tu djelatnost. Dovoljno je sjetiti se razdoblja između 2005. i 2008. godine kada je upravo građevinski sektor bio kotač zamašnjak razvoja. Što možemo sami Kad je pak riječ o vlastitim mogućnostima, slavonsko, a pogotovo osječko-baranjsko gospodarstvo ozbiljne nade polaže u vanjskotrgovinske aktivnosti. A da se više ne radi o pukom nadanju najbolje svjedoče činjenice

po kojima su prošle godine gotovo dostignute brojke iz rekordne 2008. godine. Naime, 350 izvoznika s područja Osječko-baranjske županije u 2011. ostvarilo je 1,1 milijar-

du američkih dolara ukupne trgovinske razmjene, i to sa suficitom od oko 70 milijuna dolara. Takvi dobri poslovni rezultati na-

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

590 518

2004.

482 478

2003.

426 454

100

568 644

200

448 335

400 300

419 307

500

Bilanca

570 558

Uvoz

576 486

Izvoz

535 434

700 600

0 -100 2002. Izvor: HGK - ŽK Osijek

2005.

stavljeni su i u prvom tromjesečju ove godine kada je zabilježen rast izvoza od gotovo 20 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Sudeći prema tim pozitivnim izvoznim po-

Slavonsko, a pogotovo osječko-baranjsko gospodarstvo ozbiljne nade polaže u vanjskotrgovinske aktivnosti

Vanjskotrgovinska razmjena Osječko-baranjske županije

323 248

Što treba učiniti država “U takvim okolnostima od 2012. godine očekujemo stagnantnu godinu kakva je bila i prethodna. Za osječko-baranjsko gospodarstvo uspjeh će biti ako se stabiliziraju svi ekonomski pokazatelji”, rekao je pred Gospodarskim vijećem ŽK-a Osijek predsjednik Zoran Kovačević postavljajući pitanje koje katastrofičari svih boja obično “zaboravljaju” postaviti: “Što u tom cilju možemo učiniti vlastitim angažiranjem, a što možemo očekivati od mjera Vladine gospodarske politike?”

Kovačević tako, s pravom, od Vlade očekuje rezolutniji obračun s nelikvidnošću. Gotovo 1500 tvrtki ima problema s neplaćanjima, a gotovo njih 1000 od toga boluje već više od godinu dana. “Sjećamo se koalicijske vlade s početka 2000. godine, kada je taj obračun bio ekspresan i precizan, i problem je brzo riješen. Današnja vlada sebi mora postaviti bitno ambiciozniji plan - treba odrediti vrlo kratak rok i pri tome donijeti mjere koje neće biti parcijalne, stihijske ili spore. Nelikvidnost definitivno generira problem u cijeloj Hrvatskoj i zato se mora što prije riješiti”, kaže Kovačević.

milijuni USD

pravoj poplavi različitih katastrofičnih prognoza, izjava i tzv. analiza o stanju hrvatskog gospodarstva, kao pravi melem zvuče racionalne prosudbe i prijedlozi za rješenje preduge gospodarske krize. A nešto slično ovih se dana čulo iz redova samih gospodarstvenika okupljenih u Hrvatskoj gospodarskoj komori-Županijskoj komori Osijek. Iako je slavonsko gospodarstvo proteklih 20 godina bilo izloženo najprije ratnim, a potom i tranzicijsko-privatizacijskim stradanjima, proteklih godinu dana ustalili su se i neki pozitivni trendovi. Prema financijskim pokazateljima, gospodarstvo s područja Osječkobaranjske županije prošlu je godinu završilo u stanju koje se naziva konsolidirano pozitivnim.

2011.

kazateljima koji se bilježe već peti kvartal za redom, definitivno nije riječ samo o trendu, nego o stabilnosti izvoznika. Povećanje ukupne vanjskotrgovinske razmjene bilježi i gospodarstvo Brodsko-posavske županije. Tako je sa 313 milijuna dolara vanjskotrgovinske razmjene u 2010., gospodarstvo te županije lani ostvarilo poslova u vrijednosti od 373 milijuna dolara. Doduše, ovdje prevladava uvoz, no u velikoj je mjeri riječ o uvoznicima iz metaloprerađivačke branše. Naime, od

373 milijuna dolara ukupne prošlogodišnje razmjene, čak 230 milijuna “povukli” su metaloprerađivači. Stoga je za očekivati da će ovi uvozni pokazatelji uskoro dijelom biti pretočeni u izvozne. Slični pokazatelji bilježe se i u gospodarstvu Vukovarsko-srijemske županije, gdje je ukupna vanjskotrgovinska razmjena prošle godine zaključena s gotovo 470 milijuna dolara. Pri tome u Županijskoj komori Vukovar ističu zadovoljstvo jer je čak 84 posto izvezenih proizvoda ove županije plasirano na tržište zemalja članica Europske unije. Pri tome su najznačajniji dio izvoza ostvarile tvrtke iz prerađivačke industrije (95 posto ukupnog izvoza). Najznačajniji izvoznici su županjske tvrtke Sladorana i tvornica kombajna Same Deutz-Fahr, te Adriatica Dunav iz Vukovara. Očito, za razliku od dijela slavonskih politikanata koji uporno zagovaraju štetnu i besmislenu tezu o “slavonskom inatu”, slavonski gospodarstvenici radom i izvozom stvaraju preduvjete za razvoj.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3727, 14. svibnja 2012.

( 22 mala brodogradilišta ( oko 80 malih brodogradilišta (u društvenom vlasništvu) preživjela 1990-e

trenutačno postoji u Hrvatskoj

Mala brodogradnja: od “strateške grane” preko trošarina do sloma

Tonći Grašo: Da nismo u potpunosti bismo pre

Mali brodograditelji ističu da su, što se tiče narudžbi, sada na razini ratne 1992., i baš zato vjeruju da su dosegnuli dno i da već odavno gurnuto preko tog ruba. Iznenađujuće stanje za granu koja se ne tako davno nazivala “strateškom”...

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

o prije nekoliko godina mala brodogradnja je proglašavana strateškom granom hrvatskog gospodarstva, a 2007., po mnogo čemu rekordne godine, čak su i ministri, pa i v.d. direktora HUP-a, znali poručiti da je mala brodogradnja toliko perspektivna da bi mogla nadomjestiti veliku. Jasno je da su takve tvrdnje mogli izreći samo neupućeni jer riječ je, dakako, o potpuno drugačijim problemima i djelatnostima. Ostala je upitna tvrdnja da je mala brodogradnja strateška grana; neupitno je jedino to da se njena perspektiva do danas ni približno nije iskoristila. “Strateškoj” se grani vjerojatno ne bi nametale trošarine koje su je gotovo uništile (podsjetimo se 2009. i Zakona o posebnim porezima na

osobne automobile, plovila i zrakoplove). I da je doista strateška grana, svakako se ne bi smjelo dogoditi da Državni zavod za statistiku ne raspolaže podacima o maloj brodogradnji u Republici Hrvatskoj.

dio malih brodogradilišta trenutačno muku muči i s problemom dobivanja koncesija. Posljedice krize Mala brodogradnja je u središte pozornosti dospje-

U posljednje vrijeme prodaju se samo brodići vrijednosti između 3000 i 5000 eura Činjenica je da Hrvatska ima dugu tradiciju u gradnji brodova te odlične brodograđevne majstore i inženjere. Činjenica je, također, da su naši mali brodograditelji opterećeni puno većim davanjima nego kolege iz susjednih zemalja, u prvom redu Italije (upućeniji tvrde kako su ta davanja čak najveća u Europi). Uz sve posljedice globalne i domaće gospodarske krize, dobar

la nakon što je u razdoblju od 2001. do 2007. godine rasla po stopi od 10 do 30 posto godišnje. Jednako brzo rastao je interes za nju i u tom su se razdoblju otvarala ozbiljna mala brodogradilišta, ne samo na obali, nego i u unutrašnjosti Hrvatske. Broj malih brodogradilišta u jednom je trenutku premašio brojku 100, a danas ih je formalno ostalo oko 80. Broj zaposlenih se sa 1600 spu-

stio ispod 1000. Sve je to negativno utjecalo i na popratne djelatnosti vezane za malu brodogradnju, pa su zbog pada proizvodnje i tržišta nakon 2009. ispaštali i projektni uredi i proizvođači opreme. Tradicija hrvatske brodogradnje vezana je za proizvodnju brodica za gospodarske svrhe - ribarenje i prijevoz putnika, te za obiteljske izlete i odmor. Nagli razvoj nautičkog turizma i pojava novih materijala utjecali su na pravce razvoja te djelatnosti prema gradnji, popravcima i održavanju brodica za sport i razonodu. Istina, mala brodogradnja imala je i veće krize od aktualne. Početkom devedesetih propala su najznačajnija mala brodogradilišta, ona koja su imala serijsku proizvodnju. Hrvatska je samostalnost dočekala sa 22 mala brodogradilišta u društvenom vlasništvu i većim brojem radionica

za izradu i popravak brodica. Tijekom 90-ih neslavno su propadali i veliki proizvođači malih plovila, svi osim Arause, bivše Drvoplastike iz Vodica. Propali su Kvarnerplastika, Jugoplastika, Greben... Istina je da se na dijelu njih obnovila proizvodnja i iznikle danas respektabilne tvrtke. Ipak, Boris Vukušić, predsjednik Udruženja male brodogradnje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i vlasnik tvrtke Bimex prom iz Zagreba, smatra da od postojećih malih brodogradilišta oko 75 posto donekle funkcionira, dok ih 25 posto postoji samo na papiru. Tjeraju ih od mora “Uglavnom, situacija je teška i većina malih brodogradilišta tek preživljava. Nekima ide malo bolje, nekima lošije. Situacija na tržištu je toliko teška da se, osim nekoliko iznimki, u posljednje vrijeme proda-

ju samo mali brodići poput pasara, vrijednosti između 3000 i 5000 eura”, ističe Boris Vukušić. No, on smatra da će se situacija popraviti i da već postoje određeni nagovještaji oporavka. Optimizam mu ulijeva nedavno održani sastanak Saborskog odbora za turizam, na kojem je, uz sudjelovanje predstavnika svih grupacija vezanih uz malu brodogradnju i nautiku, gotovo pola vrlo kvalitetne rasprave vođeno o stanju i perspektivi male brodogradnje. “Sjednica je bila vrlo kvalitetna i svi su shvatili bit problema, a to je da se prilikom donošenja odluka konzultiraju predstavnici realnog sektora kako se ne bi više ponovio slučaj uvođenja tzv. trošarine koja je uvelike unazadila malu brodogradnju. Vladi smo dostavili niz kvalitetno osmišljenih prijedloga koje ona može primijeniti, a morala bi ih primijeniti što prije kako bi se pokrenuo cje-

www.privredni.hr Broj 3727, 14. svibnja 2012.

( od toga oko 75%

donekle funkcionira (a oko 25% samo “na papiru”)

( oko 110.000 plovila ukupno posjeduju hrvatski građani

optimisti, estali proizvoditi

a dublje ne mogu pasti. Smanjivanje cijena dovelo je neka mala brodogradilišta na rub rentabilnosti, a više od 20 njih je AD brodovi: i dalje se radi s Norvežanima Jedno od najpoznatijih domaćih malih brodogradilišta, ono u vlasništvu solinske tvrtke AD brodovi, uspješno je provelo restrukturiranje i povećalo broj isporučenih brodova ove godine. U ovom su trenutku naručene 42 jedrilice Salona, a u upravi tvrtke očekuju isporuku oko 50 takvih jedrilica do kraja godine. Upravo pripremaju i dovršenje novog modela - Salona 60. Prvi brod Salona 60 trebao bi biti dovršen početkom iduće godine, a njegova premijera planirana je za sajam u Düsseldorfu, gdje predsjednik uprave AD brodova Krešimir Sečak očekuje osvajanje i prestižnih nagrada. “Već smo krenuli s promocijom Salone 60. Riječ je o jedrilici koja ima dvije tržišne niše. Prva su vlasnici koji žele brz, kvalitetan i komforan brod, a druga skupina su čarter tvrtke koje imaju luksuznu ponudu”, ističe Sečak. Posao koji su lani ugovorili s norveškom tvrtkom Hansvik Bat, a za koju su tijekom pet godina trebali izgraditi gotovo 500 motornih brodova s kabinom (svaki vrijednosti 30.000 eura) zasad je, čini se, propao. “Nažalost, ova tvrtka je otišla u stečaj tako da nismo dovršili planirani posao o gradnji 455 brodova u idućih pet godina. Isporučili smo 40 brodova, a pregovaramo o nastavku posla s jednim članom obitelji koji je iskazao namjeru nastaviti posao, odnosno, koji namjerava preuzeti tvrtku u stečajnom postupku”, otkriva Krešimir Sečak. Ipak, sklopljen je posao s jednom drugom norveškom tvrtkom o gradnji sličnih brodova. lokupan nautički sektor”, ističe Boris Vukušić. Kaže kako je na tom sastanku posebno istaknuo problem dodjele koncesija, a pogotovo činjenicu da se Zakonom o koncesijama tradicionalna naša brodogradilišta u drvu doslovno tjeraju s pomorskog dobra. Novi materijali “Vjerujem da će se problemima puno ozbiljnije prilaziti, a imam i osjećaj da se stvari pomiču na bolje, odnosno da bi se ove godine mogao vidjeti kraj recesiji u nautičkom sektoru, pogotovo u dijelu koji se odnosi na malu brodogradnju. Mislim da bi se već u ovoj turističkoj sezoni mogli vidjeti određeni pomaci. Ukoliko Vlada ukine trošarine, napravio bi se određen pomak. Predložili smo Vladi da ta sredstva može nadomjestiti malim podizanjem cijene veza; to je siguran prihod jer u Hrvatskoj građani imaju više od

110.000 plovila”, dodaje Vukušić. Prema njegovim riječima, postoje obećanja i dobra volja u Ministarstvu financija da se trošarine ukinu. “U ovom trenutku

ska obitelj Grašo, koja je 2002. preregistrirala obrt u tvrtku. Na desetljećima dugoj tradiciji proizvodnje plastičnih ribarskih brodova, tvrtka Grašo brodogradnja tada počinje

Zakonom o koncesijama tradicionalna brodogradilišta u drvu doslovno se tjeraju s pomorskog dobra svako plovilo koje je skuplje od 5000 ili 6000 eura vrlo je teško prodati. Možda ljudi imaju novca, ali ga se boje trošiti jer ne znaju gdje je kraj recesiji”, kaže Vukušić. U svojoj tvrtki Vukšić je pad narudžbi gradnje brodova nadomjestio gradnjom prikolica za vuču brodova. Dugu tradiciju u proizvodnji brodova ima pul-

proizvoditi obiteljske, turističke i radne brodove od stakloplastike. Na nedavno održanim Danima hrvatske male brodogradnje u Splitu tvrtka je obilježila 10 godina rada, a direktor Tonći Grašo prisjetio se nagrade struke koju je njegova tvrtka dobila na Sajmu nautike u Rijeci, gdje su brodovi Grašo osvojili Grand prix saj-

ma 2002. i 2005. godine. Grašo brodogradnja je prije uvođenja trošarina isporučivala tri broda mjesečno, a od trenutka kada su uvedene, znači u kolovozu 2009., pa sve do ožujka 2010. godine, nisu isporučili niti jedan brod. Tvrtka je prije uvođenja trošarina zapošljavala 18 radnika, a sada ih tu radi 11. “Uvođenje trošarina nas je toliko unazadilo da se još opravljamo od tog šoka. U posljednje vrijeme isporučujemo jednostavnija plovila s minimumom ugrađene opreme jer kupci traže jeftinije varijante. Proizvodimo četiri bazna modela i šest podtipova. Imamo široku ponudu, od ribarskih brodova do brodova za odmor i razonodu”, ističe Tonći Grašo. Kaže kako u ovom trenutku ne vidi naznake oporavka jer su narudžbe i aktivnosti gotovo zaustavljene. “Da nismo optimisti, u potpunosti bismo presta-

li proizvoditi. Odupiremo se koliko možemo i razvijamo nove modele, ali situacija nije baš ružičasta”, naglašava. Dodatna proizvodnja Kaštelanska tvrtka Damor je stabilnu poziciju na tržištu osigurala zahvaljujući tome što uz šest modela brodova proizvodi inoks bačve i spremnike za vino, ulje, mlijeko i pivo. Proizvodi brodove od stakloplastike dužine od tri do devet metara, a redoviti je izlagač na domaćim sajmovima. Vlasnik Damora Davor Matić smatra da smo sada, što se tiče narudžbi, na razini ratne 1992. godine, kada je njegova tvrtka unatoč teškim okolnostima uspjela prodavati brodove. U prošloj godini Damor je isporučio 18 brodova, a ove godine Matić predviđa isporuku između 14 i 16 plovila. “Moje je mišljenje da smo neg-

dje na dnu krize i da dublje ne možemo pasti. Povećan interes za plovila na prethodna dva sajma koji je moja tvrtka zabilježila ne pripisujem oporavku nego smanjenoj konkurenciji. Mnogi od mojih kolega su u vrlo teškoj situaciji. Mi smo se odlučili smanjivati cijenu svojih proizvoda tako da poslujemo na granici rentabilnosti, odnosno s minimalnim maržama. Nama je nautički program, odnosno proizvodnja brodova, vrlo važna zbog likvidnosti. Brodove kupci plaćaju odmah, dok se kod inoks programa plaćanja kompenziraju ili kasne”, kaže. Matić se nada oporavku i zato će krajem lipnja na tržište izbaciti novi model, vjerujući da će rast nezaposlenosti rezultirati zapošljavanjem dijela naših građana u europskim zemljama - pa će tako doći i do povećanja njihove platne moći.

18 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj 3727, 14. svibnja 2012.

( oko 6000 inspektora RAPEX-a stražari širom EU-a

( 54%

opasnih proizvoda napravljeno je u Kini

Provjere sigurnosti proizvoda lani su koštale stotinjak milijuna eura

Rapex: filter koji radi posao

RAPEX će od ulaska Hrvatske u EU biti i dio hrvatske svakodnevice, kvalitetna brana za loše ili opasne prozvode na tržištu, pristigle uglavnom iz trećih zemalja, nerijetko i nepoznatoga podrijetla Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

APEX - europski sustav uzbune potrošača u slučaju opasnih proizvoda koji se povlače iz prometa u jednoj od članica, ali se o tome promptno obavještavaju sve - obuhvaća 30 zemalja, EU i trojku iz Europskog ekonomskog prostora (Norveška, Island, Lihtenštajn). RAPEX pokriva potencijalno, ponekad i potvrđeno opasne proizvode na tržištu, a koji nisu u kategoriji hrane. Ispravnost hrane štiti mreža fitosanitarnih mjera, zakona i provjera. RAPEX će od ulaska Hrvatske u EU biti i dio hrvatske svakodnevice, kvalitetna brana za loše ili opasne prozvode na tržištu, pristigle uglavnom iz trećih zemalja, nerijetko i nepoznatoga podrijetla. Otkako je u nacionalna zakonodavstva transponirana Direktiva o sigurnosti općih proizvoda (2004. godine), RAPEX je na straži s nekih 6000

inspektora širom EU-a. Njegovu je aktivnost ubrzalo proširenje EU-a članicama iz Srednje Europe, ali i intenziviranje uvoza dobara iz Kine. Nova tržišta i partneri kao i sve povezanije unutarnje tržište tražili su bolje provjere kvalitete. Kina je i danas najveći izvor zabranjenih proizvoda premda se broj prijava smanjuje, dijelom i temeljem aktivnosti iz bilateralnog aranžmana EU-a i Kine po kojem Kina preuzima odgovornost za testiranje ispravnosti dobara, kontrolom na kineskom terenu prije ubacivanja proizvoda u kontejnere. Trenutačno je 54 posto prijavljenih pa procesuiranih opasnih proizvoda napravljeno u Kini. Sljedivi trag Bilateralni aranžman pretpostavlja i da nakon upozorenja iz Europe kineske vlasti idu tragom proizvoda, slijedeći ga do proizvođača. Gotovo u pola takvih slučajeva, prozvođača u Kini formalno nisu

mogle naći ni tamošnje vlasti. U tijeku je realizacija trilateralnog aranžmana EU-a, Kine i SAD-a o provjerama kakvoće. Idući je veliki izvor neispravnih dobara Turska. Oni malobrojni europski neadekvatni proizvodi porijeklom su iz Francuske, Italije ili Njemačke. Eu-

Kina je najveći izvor zabranjenih proizvoda, a oni malobrojni europski neadekvatni proizvodi dolaze iz Francuske, Italije ili Njemačke ropske izvore ima 19 posto, a za osam posto od lani sankcioniranih 1803 proizvoda ne zna se gdje su nastali. Španjolska, Bugarska, Mađarska i Njemačka najaktivnije su u prijavljivanju nekvalitetne, opasne robe. Prema RAPEX-ovoj statistici tekstilnih je pro-

izvoda najviše među dobrima koja su kao opasna ili povučena s tržišta ili su im zabranjeni uvoz i prodaja. Razlozi povlačenja su različiti, uglavnom se zabrane stavljaju zbog iritirajućih, nekvalitetnih, nezdravih materijala, opasnosti od gutanja i gušenja, zapaljivosti. Slijede ih igračke gdje su sankcije opravdane mahom opasnošću od gušenja ili otrovnih, zabranjenih tvari, ponajviše olovnih boja korištenih u proizvodnji. Ozljede potrošača su razlog za prijavljivanje i zabranu daljnje prodaje alata, električnih naprava i strojeva, kućanskih aparata. Uglavnom uzbunu stvori proizvod koji prouzroči strujni udar. U kategoriji kozmetike glavni je razlog zabrane rizik od kemikalija korištenih u proizvodnji a zabranjenih europskim propisima. U svakom četvrtom dosjeu kao razlog za povlačenje proizvoda navedena je opasnost od ozljede, nešto manje od

nedozvoljenih kemikalija ugrađenih u proizvod, opasnosti od davljenja i gušenja te strujnog udara. Skupe provjere Osnova svih mjera u zaštiti potrošača je obaveza proizvođača i uvoznika da na tržište daju samo i isključivo sigurne proizvode, unutar standardnih parametara. Provjere sigurnosti lani su koštale stotinjak milijuna eura, detekcijom opasnih proizvoda spašen je ne jedan život, a mnogima je sačuvano zdravlje. Popisi nađenih opasnih proizvoda koji se redovno, svakoga petka, daju u javnost, impozantna su ilustracija šarolikosti europskog tržišta. Mahom su to proizvodi u Hrvatskoj poznati kao “sve po pet kuna” ili “sve po 12 kuna” ili neuobičajeno jeftina vozila ili naprave. No, nađe se i lažnih rezervnih dijelova za automobile, neispravnih električnih uređaja za domaćinstvo, opasnih motocikala i bicikala sklo-

pljenih izvan standarda sigurnosti. RAPEX se razvija u pravcu pojačavanja nadzora za sigurnost zdravlja potrošača. Intenziviranje aktivnosti kreće i prema drugim rizicima, poput onih po okoliš. Iako se kvaliteta proizvoda provjerava prije ulaska na unutarnje tržište, filteri još uvijek nisu dovoljno gusti te se provuku i neispravna dobra. Politika njihovog jačanja daje rezultata: lani je otkrivena petina manje loših produkata u odnosu na 2010. godinu, unatoč većem broju provjera i spremnosti potrošača ali i trgovaca da o sumnjivim dobrima brzo informiraju vlasti te da se podaci o određenom neispravnom produktu odmah podijele ostalim zemaljama unutarnjeg tržišta. Praksa je da se na sigurnosti i ispravnosti dobara inzistira već za vrijeme proizvodnje. Druga je kontrolna točka uvoz, jer uvoznici snose odgovornost za kakvoću uvezenih dobara.

www.privredni.hr Broj 3727, 14. svibnja 2012.

( 85% BDP-a ( 5,2% javni dug Francuske

proračunski deficit

Francuska uz predsjednika izabrala ublažavanje mjera štednje

Hollandeov prilog europskom trendu Priča o odustajanju od stezanja remena nije francuski specijalitet: Hollandeova se krilatica poklopila s pozivima u EU-u na prijelaz s mjera štednje (koje koče gospodarski rast) na mjere poticanja rasta Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

rancuska je dobila novog predsjedni ka – ili demokrat ski izabranog suvremenog kralja, kako se šale Fran cuzi. Nova generacija gla sača nije se ni rodila kad su socijalisti zadnji put bili na vlasti, a sam Françoise Hollande, novi stanar Eli zejske palače, bio je tek jedna od budućih zvijezda Mitterandova tima. Malo se tko odlučio ustvrditi za koga je ili što glasovala Francuska: za promjene, novi model upravljanja ili protiv Sarkozyja. Veći na glasova ipak je skloni ja promjenama na čelu dr žave, ma kakve god one bile, negoli novom licu. Iza Hollandea je u finalu predsjedničke utrke stala ljevica – desnica se dvojila i priklonila Sarkozyju, čak i baza Françoisa Bayroua usprkos Bayrouovoj izja vi da će zaokružiti ime njaka. Uzgred, od LePe nove šestmilijunske mase

glasova samo je 14 posto bilo za Hollandea, polovi na za Sarkozyja, ostatak je predao prazne listiće, pre ma sugestiji predsjednice Nacionalnog fronta Marie LePen. Bogati u strahu od poreza Profil birača svjedoči o očekivanjima od nove gar niture u Elizejskoj palači. Protiv Hollandea su veći nom bili samo stariji od 60 godina – Hollande je prisi ljen veoma skoro mijenja ti glavne odrednice struk ture francuskog socijalnog modela s ranim umirovlje njem prije šezdesetog ro đendana i izdašnim miro vinama. “Čaša crnjaka u hladu”, simbol državom zajamčene idile u (veo ma) ranim šezdesetima, ishlapio je pod udarima ekonomske krize. Za Hol landea je glasovala velika većina radnika, profesio nalaca i poslodavaca. Za njega je bilo malo i sred nje poduzetništvo, ali ne i zanatlije. Industrijalci su

mahom bili protiv promje ne vlasti. Direktori velikih tvrtki, suočeni s predizbor nom najavom poreznog udara na visoka prima nja iznad limita do milijun eura godišnje, opredijeli li su se za Sarkozyja. Op ćenito, što je kumulativna zarada pojedinog doma

Francusku čeka pretresanje poreznog sustava i hrabrost da se suoči s ekonomski neodrživom socijalom

ćinstva viša – manje je gla sača za Hollandea. Samo 44 posto glasova novi je francuski predsjednik do bio od kategorije građa na čiji su mjesečni pri hodi iznad 3000 eura. Za kandidata socijalista opre dijelili su se najmasovni je radnici s plaćom nižom od 1200 eura! (U prediz

Francuska odavno u crvenom Pariz je do sada manevriranjem uspijevao izbjeći kazne zbog nedozvoljenog ulaska u crveno, na upozorenja iz Bruxellesa bi se samo oglušio. Stanje državnih financija oslikava francuski javni dug od 85 posto BDP-a i 5,2-postotni proračunski deficit, oba parametra preko maastrichtskih granica (koje označavaju javni dug od maksimalnih 60 posto BDP-a i tri posto proračunskog deficita). Francuska, koja je svoju recesiju i negativan rast registrirala u 2009. godini, ove godine računa na simbolično održavanje BDP-a iznad zastoja (0,4 posto), a dogodine već 1,4 posto. Nova će ekipa imati posla sa stopom nezaposlenosti, nižom od prosjeka EU-a i eurozone, od 10 posto, no ipak 0,1 posto višom nego u prosincu prošle godine. Petina mladih je izvan rada, nezaposleno je 9,8 posto muškaraca i 10,3 posto žena, što je trend suprotan europskome gdje je kriza posušila radna mjesta muškaraca, mahom u građevinarstvu i industriji. Postotak zaposlenog stanovništva je za pojmove visokorazvijene zemlje nizak, svega 63,8 posto, što se vrti oko prosjeka za EU i eurozonu (no, u Njemačkoj je 72,5 posto).

bornoj kampanji Hollande je obećao porast minimal ne plaće smatrajući je pre niskom, makar je povišena za trećinu tijekom zadnjeg desetljeća; minimalac bi trebao rasti uporedo s ra stom BDP-a, smatra po bjednički tim.) Novi fran cuski predsjednik na vlast dolazi i temeljem glasova iz velikih gradova – selo je naklonjenije Sarkozyju. Male i velike revolucije Udaranje na sva zvona priče o odustajanju od ste zanja remena i europskih mjera u ime više socijale nije francuski specijalitet. Slučaj je da se krilatica predizborne kampanje po klopila s narastajućim po zivima u Europskoj uni ji da je vrijeme za novu fazu ekonomske konsoli

dacije, za prijelaz s mjera štednje (one postaju kon traproduktivne jer koče ekonomski rast) na mjere poticanja rasta. S time su se suglasili lideri 27 čla nica na zadnjih nekoliko summita, a idući je sazvan baš s temom pokretanja gospodarskog rasta. Izmjena ili novih pre govora o mjerama očuva nja financijske discipline na razini EU-a neće biti, makar ne dramatičnih – moguće je da će se uvjeti konsenzualno ublažiti ili rokovi produljiti. Francusku sada čeka pretresanje poreznog su stava i hrabrost da se su oči s ekonomski neodr živom socijalom. Iako iz stranke lijevog centra s tradicionalnim smislom za socijalnu osjetljivost, Hollande će morati dir

nuti i neke teško izbore ne francuske svetinje, po put maksimalnog radnog tjedna ili zakona o radu. Izvjesno je da će svaka promjena izazivati prave male (i veće) revolucije, što je francuska tradicija. Svaki, pogotovo krupniji rez neće proći bez demon stracija, nereda i barikada. Francois Hollande predstavio se kao “lijevi reformator”. U realitetima globaliziranog svijeta to može značiti samo jedno: strukturne će se reforme dogoditi, bit će za neke surove, ali će ih umotati u celofan. A za Europu počinje razdoblje ublaženih mje ra štednje – koje bi na red došle bez obzira na rezul tat francuskih izbora. Hol lande na kormilu Republi ke samo će ih ubrzati.

www.privredni.hr Broj 3727, 14. svibnja 2012.

Pogled u svijet

Svjetske zvijezde filma u Splitu

Jim Jarmusch i Gus Van Sant od jeseni predaju film na Sveučilištu u Splitu

Prilično opasni Monsieur Hollande? dr. Uroš Dujšin

Ugledni redatelj Béla Tarr u Splitu pokreće međunarodni postdiplomski studij filma za redatelje i snimatelje iz cijelog svijeta, na kojem će surađivati vrhunski filmaši poput Jima Jarmuscha, Gusa Van Santa, Akija Kaurismäkija i Tilde Swinton Goran Šikić sikic@privredni.hr

a zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti međunarodno cijenjen mađarski filmski redatelj Béla Tarr predstavio je program postdiplomskog studija filma koji bi od jeseni trebao početi s radom u Splitu. “Splitsko sveučilište podržava namjeru organizatora da polaznici budu ponajbolji kandidati ne samo iz Hrvatske, nego i iz cijeloga svijeta”, istaknuo je tom prigodom Ivan Pa-

Postdiplomski studij neće imati dobnih ograničenja, a cijena će mu biti prilagođena hrvatskom tržištu vić, rektor Sveučilišta u Splitu. Pomoćnik ministrice kulture Vladimir Stojsavljević istaknuo je kako Ministarstvo kulture vjeruje da je ovo jedan od najvažnijih ovogodišnjih projekata koje podupire. Tarr je pojasnio da je program zamišljen kao postdiplomski studij filma u trajanju od tri godine. Na prvu godinu studija primat će se 16 međunarodnih studenata, redatelja i snimatelja, koji će se prijaviti svojim radovima i životopisom. Predavanja su zamišljena kao kombinacija triju elemenata: teoretskog obrazovanja, sudjelovanja na radioni-

cama s etabliranim svjetskim filmašima, te praktičnog rada, kako na filmu tako i na videu. Učiti od Tilde Swinton Među gostujućim predavačima je niz cijenjenih filmaša, poput američkih redatelja Jima Jarmuscha i Gusa Van Santa, finskog redatelja Akija Kaurismäkija, Meksikanca Carlosa Reygadasa, Kanađanina Atoma Egoyana, te jednog od najvažnijih islandskih filmaša Fridrika Tora Fridrikssona. Tu su još i cijenjeni njemački snimatelj Fred Kelemen te Oscarom nagrađena glumica Tilda Swinton, koja će studente podučavati radu s glumcima. Za teoretsko zaleđe polaznika pobrinut će se kustosica filmskog odjela njujorške MoMA-e Jytte Jensen, glavni urednik filmskog časopisa Cahiers du Cinéma Jean-Michel Frodon, filmski kritičar britanskog The Guardiana Jonathan Romney, filmski kritičar i povjesničar Jonathan Rosenbaum te niz drugih renomiranih imena koji će polaznike uvesti u različite vidove teorije i povijesti filma. Postdiplomski studij neće imati dobnih ograničenja i cijena će mu biti prilagođena cijeni postdiplomskih studija u Hrvatskoj. Studij bi se trebao financirati djelomično iz sredstava hrvatskih ministarstava, europskih kulturnih fondova, privatnih donatora i fondacija poput Korejske filmske akademije.

Jim Jarmusch

Gus Van Sant

Aki Kaurismäki

Tilda Swinton

Carlos Reygadas

ve je odvagano, izmjereno i prebrojeno: novi predsjednik Republike Francuske je socijalist François Hollande. I dok je 52 posto Francuza tu vijest dočekalo s veseljem, u ostatku Europe su manje oduševljeni. “Socijalist koji će vjerojatno biti sljedeći francuski predsjednik bio bi loš za svoju zemlju i Europu”, tvrdi Economistov uvodničar. A to nije bez vraga: Francuska je dio motora koji gura Europu naprijed i jezičac na vagi između štedljivog Sjevera i rastrošnog Juga. Stoga su ovi izbori bili itekako važni za Europu. Francuskoj su nužne reforme Upravo iz ovih razloga je Economist (a s njime i velik dio Europe) na izborima 2007. podupirao Nicolasa Sarkozyja jer je rekao francuskim biračima da promjene nemaju alternative. No imao je smolu što je nakon godine dana izbila kriza. Ipak, učinio je niz dobrih stvari: razvodnio je radni tjedan socijalista od 35 sati, liberalizirao je sveučilišta i povećao granicu za umirovljenje. Ipak, njegova se politika pokazala jednako nepredvidivom i nepouzdanom kao i on sam. Sa socijalističkim predsjednikom Francuska će učiniti jednu dobru stvar. Hollande se protivi strogom stezanju remena koje nameću Nijemci, a koje umanjuje šanse za oporavak. No on to čini iz pogrešnih razloga, i izgleda da će još mnogo toga učiniti krivo i ugroziti prosperitet Francuske i eurozone. Iako to nije vidljivo iz predizborne kampanje, Francuskoj su nužne reforme. Javni dug je velik i u porastu, nije zabilježen proračunski suficit

već 35 godina, banke su nedovoljno kapitalizirane, nezaposlenost je stalna, a sa 56 posto udjela u BDP-u francuska je država najglomaznija država u eurozoni. Hollandeov program izgleda kao posve neadekvatan odgovor na sve to – utoliko više što

socijalističkog eksperimenta 1981.-1983. A sada bi reakcija tržišta mogla biti brutalna i pogoditi ne samo Francusku nego i francuske susjede. Problem je u tome što je, za razliku od Marija Montija, njegovo protivljenje fiskalnom dogovoru

su francuski susjedi poduzeli radikalne reforme. On mnogo govori o socijalnoj pravdi, ali ništa o tome kako povećati bogatstvo zemlje. Iako se obvezuje da će smanjiti proračunski deficit, on to želi učiniti putem povećanja poreza, a ne smanjenjem izdataka. Optimisti odgovaraju da Hollande pripada umjerenoj struji socijalističke stranke te je surađivao s Françoisom Mit terrandom i Jacquesom Delorsom dok je bio Mit terrandov ministar financija. Vodio je stranku u vrijeme mandata Lionela Jospina koji je bio skloniji reformama od degolističkog predsjednika Jacquesa Chiraca.

iznad svega otpor promjenama i odlučnost da sačuva francuski socijalni model po svaku cijenu. I stoga se protivi bilo kakvoj reformi. Nije čudo da je Angela Merkel izjavila da će voditi kampanju protiv njega. Moguće je zamisliti da će sada predsjednik Hollande malo olabaviti sadašnju štedljivost. No mogao bi isto tako i otjerati Nijemce u suprotnom smjeru. U svakom slučaju, očito je da će francuski predsjednik

Otpor promjenama Sve ovo zvuči jako dobro; ipak, malo je vjerojatno da će na kraju g. Hol lande učiniti pravu stvar. Ništa ne upućuje na to da će g. Hollande biti dovoljno hrabar odustati od svog manifesta i povesti Francusku u pravom smjeru. Francuska je u mnogo gorem stanju nego što je bila u vrijeme Mitterrandovog

Očito je da će francuski predsjednik potkopati odlučnost Europljana da krenu putem bolnih reformi koji se toliko protivi promjenama potkopati odlučnost Europljana da krenu putem bolnih reformi koje u konačnici moraju provesti ako žele očuvati euro na životu. Sve ovo čini, zaključuje Economist, Fran çoisa Hollandea prilično opasnim čovjekom.

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Na odmor u Hrvatsku 27 posto Slovenaca Najnovija anketa pokazala je da 35 posto slovenskih građana neće ići na godišnji odmor. Na dopust u Hrvatsku sprema se 27 posto građana, u druge države otići će 13 posto, a preostali dio kombinirat će posao s odmorom u Sloveniji. U ovoj kriznoj godini odmor će preskočiti pretežno stariji građani. Cimos: 73 milijuna eura u pet tvornica u BiH Slovenska grupacija proizvođača autodijelova investirala je 73 milijuna eura u pet tvornica autodijelova u Gradačcu, Srebrenici, Zenici, Novom Travniku i Sarajevu i svrstala se među pet najvećih bosanskohercegovačkih izvoznika. Prošle godine Cimosove tvornice u BiH izvezle su dijelova za automobile u vrijednosti 91 milijun eura VW-u, Peugeotu, Citroenu, Fordu, Knorr-Bremseu i drugima. Cimos je prvi s kapitalom ušao u Srebrenicu te otvorio tvornicu u kojoj danas radi 103 radnika. Ukupno je u BiH zaposlio 999 radnika s prosječnom plaćom nešto većom od 800 maraka. Na temelju planova o izgradnji velikog broja malih elektrana u BiH, ali i regiji, Cimos namjerava pokrenuti i proizvodnju opreme za mini hidroelektrane. Zarubežnjeft za čišćenje Save

Ruski ambasador u BiH Bocan Haračenko obavijestio je vlasti BiH da je ruska naftna kompanija Zarubežnjeft zainteresirana za financiranje projekta revitalizacije plovnog puta rijeke Save zbog lakšeg i jeftinijeg transporta nafte i goriva. Od tih je vlasti ruski ambasador zatražio pomoć i podršku u definiranju koraka nužnih za realizaciju projekta čišćenja obala i korita rijeke Save, koja za BiH predstavlja i graničnu crtu s Hrvatskom i Srbijom.

Privredni vjesnik Broj 3727, 14. svibnja 2012.

( 310 projekata

( 27,2 mlrd €

ponuđeno na prva dva SBF-a

ukupna vrijednost tih projekata

Razgovor s Amirom Bukvićem, direktorom Bosna Bank Internationala i

Na Treći Sarajevo Busin dolazi 400 velikih vlasni SBF budi sve veći interes poslovnog svijeta, kako u zemljama odakle dolaze investitori, tako i u zemljama kapital, ističe Amir Bukvić. Rezultati ranijih foruma već su vidljivi u realiziranim ulaganjima Zdravko Latal latal@privredni.hr

mir Bukvić, direktor Bosna Bank Internationala (BBI), pokretač je i organizator Sarajevo Business Foruma (SBF) na kojemu se uskoro, 16. svibnja, treću godinu za redom susreću biznismeni Istoka i Zapada. U razgovoru za Privredni vjesnik ističe kako Sarajevo danas ima sve predispozicije postati poveznica ekonomija i privrednih potencijala regije, spona među tržištima Jugoistočne Europe i najlikvidnijih svjetskih tržišta. I ove godine njegov SBF u Sarajevo dovodi neke od najjačih investitora u svijetu, zainteresiranih za sudjelovanje u projektima ne samo u BiH, nego i u susjednim državama. Treći SBF počinje za dva dana, 16. svibnja. Jeste li zadovoljni pripremama za jedan od najvećih susreta vlasnika kapitala u regiji te koliko sudionika i iz kojih zemalja očekujete? - SBF iz godine u godinu budi sve veći interes poslovnog svijeta kako u zemljama odakle dolaze investitori, tako i u zemljama regije koje su nositelji novih projekata za koje treba privući kapital. Dolazak na ovogodišnji SBF potvrdile su nam visoke vladine delegacije iz Turske u pratnji delegacija njihovih privrednih komora koje će brojati

blizu 200 sudionika. Potvrde o sudjelovanju dobili smo od poslovnih delegacija iz Saudijske Arabije, Katara, Malezije, Pakistana, zatim iz UAE, Japana, Njemačke, Španjolske, Velike Britanije i drugih država. Imat ćemo čast ugostiti njegovu ekselenciju Ahmada Mohameda Alija, predsjednika Islamske banke za razvoj, KSA, šeika Saleha Abdul laha Kamela, predsjednika Islamske privredne komore i predsjednika Baraka grupacije, njegovu ekselenciju šeika Ahmada bin Jassima Al-Thanija, direktora Al Jazeera networka, njegovu ekselenciju Rifata Hisarciklioglua, predsjednika Unije privrednih komora i burzi Turske – TOBB, Kamila Gökhana Bozkurta, direktora Turk Telekoma, te mnoge direktore investicijskih fondova, banaka i kompanija zainteresiranih za ulaganja u regiju. Ukupan broj stranih sudionika kreće se od 350 do 400 osoba. Na prva dva SBF-a ponuđeno je 310 projekata vrijednih 27,2 milijarde eura. Znamo da su postignuti sporazumi stvar poslovne tajne partnera. Ipak, imate li informacije o realizaciji značajnijih investicija? - Do sada je na Sarajevo Business Forumu realizirano desetak značajnih projekata, npr. projekt Hotel Bristol i Sarajevo City Center u Sarajevu, investicije u zadrugu Api-

Med u Sanskom Mostu, studentski domovi na Ili dži u Sarajevu, osnivanje investicijske kuće u BiH pod imenom SEIC čiji je

Ne treba zaboraviti da je popravljanje imidža zemlje u svijetu prvi korak za dovođenje stranih investitora jedan od dioničara Islamska banka za razvoj, KSA, te financiranje izgradnje glavne gradske magistrale u Zenici od strane Saudijskog fonda za razvoj. Pored investicija ostvaren je i veliki posao za naše građevinare u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, točnije u Abu Dabiju. Pokrenut je Al Jazeera Bal-

kans sa sjedištem u Sarajevu. U BiH je u procesu registracije pet svjetskih investicijskih koncerna s kojima ćemo ići u razne projekte. Jedan od njih je Baraka grupacija, čiji je predsjednik šeik Saleh Kamel, visokopozicionirana osoba na Forbesovoj listi najbogatijih ljudi na svijetu, a Grupa je vlasnik lanca svjetskih banaka. Strategija SBF-a je dugoročna i normalno je da se značajne investicije ne mogu završiti u godinu ili dvije. Za to su potrebni dugotrajni pregovori i kontakti. Stoga je većina ranije navedenih projekata još u fazi realizacije. Recimo, na SBF-u 2011. najavljena je investicija u energetski sektor iz Južne Koreje od nekoliko stotina milijuna eura, koja

bi se trebala realizirati u Banovićima. Za realizaciju projekta termoelektrane velike snage bit će potrebno dosta vremena, ali nas raduje to što postoje rezultati i konstantni pomaci prema ostvarenju. Mnogi vlasnici projekata ne žele u fazi pregovaranja iznositi detalje dok se konkretan sporazum ne donese te o takvim projektima ne smijemo govoriti, što mi naravno poštujemo. Narodski rečeno: ‘mi pravimo svjetsku pijacu’, a koliko ljudi će se na toj pijaci dogovoriti, koje transakcije će se dogoditi, to ne znamo. To ovisi o kvaliteti proizvoda i postignutih dogovora. Naša obveza je da dovedemo što više stranih investitora koji će vidjeti što mi ovdje nudimo.

www.privredni.hr Broj 3727, 14. svibnja 2012.

(

više od 100 projekata važnih za regiju predstavlja se ove godine

( za 800 mil €

Janša mora reducirati svoja očekivanja

organizatorom SBF-a

SLOVENSKI SUKOB VLADE I SINDIKATA

ess Forum ka kapitala

Kraj socijalne države?

regije koje su nositelji novih projekata za koje treba privući govijestiti da će i ove godine biti više od stotinu značajnih projekata za regiju. Temeljito radimo jedan vrlo težak posao i očekujemo rezultate. Imamo kontinuiran rast interesa za SBF, a ove godine će u fokusu investitora biti projekti iz sektora poljoprivrede, energetike i turizma. Želimo da naši proizvodi budu plasirani u zemlje Zaljeva koje konstruiraju dugoročne strategije opskrbe hranom. Treba spomenuti i halal industriju koja bi mogla pokrivati čak i potrebe Zapadne Europe gdje je potražnja za ovim proizvodima u porastu. Ne treba zaboraviti da je popravljanje imidža zemlje u svijetu prvi korak za dovođenje stranih investitora. Koliko će projekata biti prezentirano na Trećem SBF-u i u kojem iznosu? - U ovom trenutku ne bismo iznosili konkretan broj. Možemo samo na-

SBF je i dobra prilika za zajedničke istupe tvrtki i konzorcija iz regije na trećim tržištima. Koliki je zapravo bio interes gospodarstva iz regije? - Interes država regije iz godine u godinu sve je veći. Svake godine raste broj sudionika iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i drugih zemalja regije. SBF je dobra prili-

ka za zajedničke nastupe tvrtki prema investitorima i pokretanje proizvodnje. Prošle godine u organizaciji SBF-a formiran je BH

Želimo da naši proizvodi budu plasirani u zemlje Zaljeva koje konstruiraju dugoročne strategije opskrbe hranom građevinski konzorcij. Ove godine imamo najavljen zajednički nastup građevinskih tvrtki iz Srbije i Slovenije u konzorciju Fenix, a uskoro će mu se pridružiti i građevinari iz BiH. Ovakav konzorcij najjačih građevinskih poduzeća moći će ravnopravno aplicirati za velike projekte i poslove gdje će sve vrste radova moći zaokružiti njegove članice. Stvara se nova sila građevinara koja će vratiti dobre reference koje je naša regija imala u ovom područuju.

Rješenja nisu u porezima nego u prihodovnoj strani Koliko se na ovogodišnji odziv sudionika odrazila globalna ekonomska situacija? - Ekonomska kriza koja je zadnjih godina uzdrmala svijet, u novom naletu ostavit će dugotrajnije posljedice u europskim zemljama. Višestoljetni prosperitet bogatih zapadnih zemalja popularizirao je hedonistički način razmišljanja, što je veliki broj “jakih ekonomija” bacio na koljena. U ovakvim situacijama najčešći instrument za nadilaženje ekonomske krize je povećavanje poreza, što zemlje koje ga koriste vodi u postupno gašenje privrede. Uvođenje novih nameta rezultira zatvaranjem malih i srednjih poduzeća koja to ne mogu financijski podnijeti. Javna potrošnja crpi sredstva iz preostalih gospodarskih subjekata kojima se opet povećavaju porezi. Takva fiskalna politika vodi prema potpunom gušenju gospodarstva. Rješenja za oporavak ne treba tražiti u porezima već u prihodovnoj strani i ekonomski isplativim projektima. Zato BBI već treću godinu za redom nudi jedinstvenu alternativu u Sarajevo Business Forumu.

Slovenski sindikati ne pristaju na mjere za uravnoteženje javnih financija jer ih doživljavaju kao uvod u demontažu socijalne države Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

shod izbora u Francuskoj i Grčkoj zacijelo je učvrstio uvjerenje dvadesetak slovenskih sindikata koji djeluju u javnom sektoru da postupaju ispravno kada se suprotstavljaju programu štednje čije će posljedice za većinu stanovništva biti neugod-

koj i Francuskoj Janši biti teško uvjeriti slovensku javnost da svoja očekivanja u pogledu plaća, socijalnih potpora te standarda u zdravstvu i školstvu mora reducirati otprilike za 800 milijuna eura. Sindikati svaku mjeru štednje odbijaju s uvijek istim obrazloženjem: to je napad na socijalnu državu, odnosno isporučivanje računa za

a zatim su popustili i do osam posto. Prošlotjedni razlaz dogodio se na stajalištu vlade da sniženje plaća ne može biti manje od 10 posto, te na sindikalnoj tvrdnji da zaposlenici u javnom sektoru ne mogu pristati na više od osam posto reduciranja. Sindikalna žrtva nije tako dramatična kao što izgleda na prvi pogled. Naime, u tri godine krize (2009.

Iz neoliberalnih krugova na vladu pljušte prijekori da je podlegla sindikalističkim prijetnjama ne. Sindikati su prošli tjedan prekinuli pregovore zaprijetivši Janezu Janši da se ne igra zakonskim iznudama u okvirima parlamentarnog odlučivanja, jer da će svaku mjeru iznad onoga na što su pristali u dosadašnjim pregovorima osujetiti referendumskim blokadama. Doista, Slovenija ima nezgodan, najliberalniji režim referendumskog odlučivanja. Dovoljno je prikupiti 40.000 potpisa pa da se bilo koji zakon izglasan u parlamentu stavi na referendumske galge. Lani je na takvom referendumu srušena mirovinska reforma, a pao je i zakon o suzbijanju crne ekonomije. Nedvojbeno je da će nakon nedjeljnih poruka s birališta u Grč-

krizu onima koji su najmanje krivi, a ne financijskom sektoru, prije svega bankama i sličnim suučesnicima u tajkunskom komadanju Slovenije. Razlaz na plaćama Svaka strana donekle je u pravu – vlada kada govori da se više ne može živjeti na dug, sindikati kada ponavljaju da radnici nisu krivi za krizu i da će drastični rezovi samo otežati oporavak. Vlada i sindikati razišli su se uglavnom na plaćama. Početni zahtjev vlade bio je da se plaće u javnom sektoru srežu za 15 posto. Kasnije su njeni pregovarači spustili zahtjev na 10 posto. Nasuprot tome, sindikati su najprije pristali na pet posto sniženja,

- 2011.) plaće u javnom sektoru povećane su 10 posto. Kumulativno u te tri godine javni sektor povukao je kroz plaće dodatnu milijardu eura. Iz neoliberalnih krugova na vladu sada pljušte prijekori da je podlegla sindikalističkim prijetnjama. Janši se spočitava da mu je ponestalo hrabrosti ostvariti veće uštede kroz sniženje plaća u javnom sektoru te otpuštanjem prekobrojno zaposlenih. Premijeru se predbacuje da bježi u vertikalne zahvate kojima se umjesto plaća ruši kvaliteta usluga u važnim djelatnostima, najizrazitije u školstvu i znanosti, donekle i u zdravstvu. Plaće, eto, štite sindikati. Kvalitetu usluga, na žalost, nema tko štititi.

24 STIL *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3727, 14. svibnja 2012.

i kolovoz za sada se dobro pune i ne sumnjamo u dobre rezultate, “Srpanj ali bez nekog većeg rasta jer su kapaciteti još ograničeni. Počelo je i angažiranje sezonske radne snage. ”

Kristijan Šustar, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu

Razvoj socijalnog turizma Europska komisija objavila je natječaj za dostavu projekata razvitka socijalnog turizma, kojima bi se olakšala transnacionalna razmjena u vrijeme niske turističke sezone. Cilj tog poziva, koji će se financirati iz EU programa za konkurentnost i inovacije CIP 2007.-2013. je potpora javnim turističkim tvrtkama da zajedno s privatnim turističkim subjektima omoguće transnacionalnu razmjenu svih Calypso ciljnih skupina. To su starije osobe, mladi, osobe s invaliditetom te obitelji slabijeg imovinskog stanja. Rok za dostavu projektnih prijedloga je 11. srpnja, a sve informacije nalaze se na stranicama EK-a. Otvara se Vitality Hotel Punta Obnovljeni Vitality Hotel Punta na Velom Lošinju, član grupacije Lošinj Hotels&Villas, prve će goste primiti 7. lipnja, dok će svečano otvorenje biti 21. lipnja. Nakon obnove hotel ima kategoriju četiri zvjezdice, 219 soba i 16 apartmana. Rekonstrukcija je obuhvatila hotelsku zgradu, sobe, zajedničke prostorije - restoran, recepciju, lobby bar, unutarnji i vanjski bazen te wellness centar. Velika pozornost usmjerena je i na zdravu prehranu gostiju. Međunarodni kongres o ruralnom turizmu Treći međunarodni kongres o ruralnom turizmu s temom Ruralni turizam pokretač održivog razvoja održat će se od 23. do 26. svibnja u Osijeku u organizaciji Kluba članova Selo i Hrvatskog farmera. Kongres započinje okruglim stolom Quo vadis europski ruralni turizam?, čiji će sudionici biti predstavnici raznih institucija iz regije. U sklopu kongresa održat će se izložba proizvoda i usluga ruralnog turizma.

Dani turizma i enogastronomije na Zagrebačkom velesajmu

Mjerama do lakšeg turističkog poslovanja Upravo su stupile na snagu izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti kojima se pojednostavljuje i skraćuje upravni postupak izdavanja rješenja za nastavak obavljanja te djelatnosti u poslovnom objektu Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

otelijeri su zadovoljni startom ovogodišnje predsezone i očekuju stabilnu i kvalitetnu turističku sezonu, rečeno je na prošlotjednoj skupštini Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) održanoj u sklopu Međunarodnog sajma turizma CroTour na Zagrebačkom velesajmu. No, neki od njih su istaknuli kako je ova godina poslovno prilično zahtjevna zbog povećanja troškova uslijed porasta stope PDV-a, cijena goriva, hrane i energije. Naglasivši da su hotelijeri i cijeli sektor u ovu sezonu ušli bez stresa za razliku od proteklih godina, Kristijan Šustar, predsjednik

UPUHH-a je rekao i da su rezultati kod nekih hotelijera u svibnju bolji, a kod nekih lošiji, te da bi takav mogao biti i lipanj. “Glavna dva ljetna mjeseca, srpanj i kolovoz, za sada se dobro pune i ne sumnjamo u dobre rezultate, ali bez nekog većeg rasta jer su kapaciteti još ograničeni. Počelo je i ovogodišnje

Ugostiteljima u kampovima omogućuje se pribavljanje privremenog rješenja ako još nije izdana koncesija angažiranje sezonske radne snage, ali u tome kao ni u drugim stvarima ne vidi se ni manje niti više problema nego proteklih go-

dina, a tako će biti i dalje - sve dok se ne poboljša ukupni gospodarski okvir u Hrvatskoj”, istaknuo je Šustar. Dijagnosticirati probleme U sklopu CroToura održani su i brojni sastanci i okrugli stolovi, pri čemu posebice treba istaknuti sjednicu Zajednice obiteljskog smještaja i turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Govoreći o tom segmentu turizma, Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK-a, rekla je kako što prije treba pojačati suradnju s ostalim relevantnim institucijama te što prije dijagnosticirati sve probleme i formulirati odgovarajuća rješenja kako bi se olakšalo turističko poslovanje. Upravo

Jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma Na Zagrebačkom velesajmu proteklog su tjedna održani Međunarodni sajmovi turizma CroTour, hrane, pića i gastronomskih inovacija InGa, vina i opreme za vinarstvo i vinogradarstvo Vinovita te hotelsko ugostiteljske opreme i cateringa Hotel&Gastroteh. Otvarajući te sajmove, zamjenik ministra turizma Oleg Valjalo istaknuo je kako turizam ne čine samo infrastruktura nego prije svega ljudi koji u njemu rade. Pritom je napomenuo kako Ministarstvo turizma provodi niz aktivnosti s ciljem jačanja konkurentnosti hrvatskog turizma na međunarodnom tržištu. su stupile na snagu izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti kojima se pojednostavljuje i skraćuje upravni postupak izdavanja rješenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u slučajevima nastavka obavljanja te djelatnosti u poslovnom prostoru i objektu. “Ugostiteljima u kampovima omogućuje se pribavljanje privremenog rješenja za obavljanje

ugostiteljske djelatnosti u slučajevima u kojima još nije dana koncesija na turističko zemljište u kampovima u vlasništvu države, a koji su podnijeli zahtjev u skladu sa Zakonom o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije”, rekla je Senka Janjanin Krklješ, načelnica u Ministarstvu turizma.

Turističko vijeće HTZ-a

Očekuje se sedam milijardi eura Pred početak glavne turističke sezone sve ide po planu i u skladu s očekivanjima. Iza nas je turistički uspješan prvosvibanjski produljeni vikend, a prema trenutačnim najavama o stanju rezervacija turističkih aranžmana za Hrvatsku na našim vodećim emitivnim tržištima možemo očekivati pozitivnu turističku sezonu, rekao je Veljko Ostojić, ministar turizma na prošlotjednoj sjednici Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice. Nakon iznimno

uspješne turističke 2011. godine moguće je da se i ove godine ponove dobri turistički rezultati, ako

pripremi glavne turističke sezone sve ide po ustaljenom redu, Ostojić je naglasio kako je potrebno

sti u Hrvatskoj biti Nijemci te Austrijanci i Slovenci. Predviđa se i dobar dolazak Talijana, ali po-

Od turizma se na kraju ove godine očekuje prihod u visini od oko sedam milijardi eura ne bude nekih negativnih iznenađenja. Od turizma se na kraju ove godine očekuje prihod u visini od oko sedam milijardi eura. No, bez obzira na to što u

i dalje kvalitetno pripremati turističku ponudu. Slijedom dobrih najava o rezervaciji aranžmana očekuje se kako će i ove godine najbrojniji turi-

znato je kako oni odluku o svom odmoru donose u posljednji trenutak. Kako bi se što prije i što kvalitetnije pripremila turistička 2013. godi-

na, Ostojić je napomenuo kako će se u srpnju donijeti program rada HTZ-a čime će javni i privatni turistički sektor imati dovoljno vremena za što kvalitetniju pripremu turističke ponude. Pritom treba naglasiti kako se 2013. očekuje uvođenje diferencirane stope PDV-a od 10 posto na ugostiteljske i turističke usluge, a ta će mjera utjecati na podizanje konkurentnosti cijelog sektora te privući što više investitora na ulaganje u našu zemlju. (S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3727, 14. svibnja 2012.

( 35% community managera

*vijesti

radi za tvrtku koja je vlasnik profila

Mreža nikad ne spava

Vikendom radi čak 79 posto community managera Interakcija s korisnicima, povećanje posjetitelja na stranicama tvrtke te bolja percepcija brenda glavna su mjerila uspješnosti community managera radi samo ponekad, a svega jedan posto ispitanih posao ne nosi kući.

Goran Šikić sikic@privredni.hr

azvojem društvenih mreža u posljednje dvije godine pojavila su se nova zanimanja, poput community managera ili specijalista za komunikaciju na društvenim mrežama, što u praksi obuhvaća djelatnost marketinga, korisničke podrške i odnosa s javnošću. Gotovo svi community manageri (99 posto) upravljaju barem jednim Facebook profilom, ali za svoje klijente održavaju i komunikaciju na Twitteru (78 posto) te YouTubeu (48 posto), dok se za promociju najmanje koriste Google Plus (39 posto) i LinkedIn (31 posto), prema rezultatima istraživanja portala MojPosao

Bolje plaćeni Hrvati Samoinicijativno obavljanje posla izvan radnog vremena prakticira skoro polovina ispitanih (49 posto). Malo više od polovine ispitanih (56 posto) plan i provedbu aktivnosti na društvenim mrežama doi Netokracije provedenog među 200 community managera iz Hrvatske, Srbije te BiH. Većina ispitanih community managera (35 posto) radi za tvrtku koja je vlasnik profila, te su taj posao dobili kao dodatno zaduženje, 28 posto njih rade kao vanjski suradnici. U agencijama specijaliziranim za društvene medije zaposleno je

22 posto ispitanih, dok 16 posto njih rade za sebe tj. vlasnici su profila. U komunikaciji na društvenim mrežama trećina ispitanih (33 posto) prosječno provede tri sata dnevno. Četiri petine community managera (79 posto) profile na društvenim mrežama administrira i izvan radnog vremena te vikendom. Petina ispitanih (20 posto) vikendom

Prosječna plaća hrvatskog community managera iznosi oko 6000 kuna govara s vlasnikom stranice, nadređenima ili drugim odjelima. Povjerenje poslodavca ima 44 posto ispitanih community ma-

nagera što znači da imaju potpunu slobodu u definiranju strategije vođenja stranica. Situacija je slična i u ostalim zemljama. Određena interakcija s korisnicima (63 posto), povećanje posjetitelja na stranicama tvrtke (58 posto) te bolja percepcija brenda (56 posto) glavna su mjerila uspješnosti community managera. Nakon toga slijedi određeni broj članova u zajednici (50 posto), povećanje prodaje i smanjeni troškovi oglašavanja (25 posto), ali i manji broj poziva službi za korisnike (sedam posto). Cilj nije definiran za 17 posto ispitanih. Trenutačna prosječna plaća hrvatskog community managera iznosi oko 6000 kuna, dok su kolege u regiji u prosjeku plaćeni 5000 kuna.

Fleksibilna platforma

Studenti i profesori u oblaku Live@edu već se koristi na Tehničkom veleučilištu, FESB-u i Visokoj školi za primijenjeno računarstvo u Zagrebu, a sada i na VŠMTI-ju Virovitička Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici (VŠMTI) uvela je Microsoftov sustav Live@edu, kojim će se koristiti oko 600 studenata i 24 zaposlenika. Na taj način studenti i profesori moći će brže pristupiti obrazovnim materijalima, raspravljati o idejama s drugim profesorima i studentima, zajedno raditi na zadacima te ostati povezani s kolegama kada završe studij.

Drugim riječima, profesorima i studentima na toj visokoj školi omogućava se pristup servisu za upravljanje elektroničkom poštom s poštanskim pretincima kapaciteta 10 gigabajta. Zatim, besplatnim suradničkim i komunikacijskim servisima koji rade na Microsoftovoj mreži, kao dodatnom prostoru za dokumente veličine 25 gigabajta koji su smješteni na servisu Microsoft SkyDrive.

Live@edu već se koristi na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Tehničkom veleučilištu te Visokoj školi za primijenjeno računarstvo u Zagrebu, priopćeno je iz agencije Maksima komunikacije. “Izrazito mi je drago što se Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici pridružila zajednici korisnika Live@edu servisa u Hrvatskoj. Pozitiv-

na iskustva korisnika potvrđuju kako je riječ o izrazito fleksibilnoj platformi koja profesorima pomaže u pripremi predavanja, komunikaciji na kolegijima i suradnji na mnogim projektima, a studentima olakšava rad na projektima uz povećanu učinkovitost komunikacije s kolegama te pristup brojnim korisnim informacijama i

podacima kao što su zadaće, bilješke s predavanja...”, ističe Marko Sever, voditelj akademskih programa u Microsoftu Hrvatska. (B.O.)

Combisova praksa u Sarajevu Na prošlotjednoj Cisco Expo konferenciji u Sarajevu regionalni sistem integrator Combis predstavio je, među ostalim, najbolju praksu izgradnje podatkovnog centra nove generacije koji omogućuju smanjenje troškova i bržu implementaciju. Suvremeni podatkovni centri rješavaju niz izazova pri uvođenju novih mrežnih servisa. Tako omogućuju smanjivanje operativnih troškova uslijed smanjene potrošnje električne energije te, primjerice, osiguravaju pouzdani pristup podatkovnim resursima. Sagena na DiSiConu

Tvrtka Sagena informatički inženjering sudjelovala je prošli tjedan kao tehnološki partner i predavač na prvoj Digital Signage konferenciji (DiSiCon) u ovom dijelu Europe te je predstavila svoje tehnološko rješenje InformAsYouWish, koje se koristi u marketingu. Na izložbenom dijelu konferencije tvrtka je prikazala novitete u InformAsYouWish sustavu, poput integracije s društvenim mrežama Facebook i Twitter te geolokacijskom društvenom mrežom Foursquare. IT u kontrolingu U organizaciji tvrtki SRC. HR i Kognosko kontroling, prošli tjedan je održana druga konferencija IT u kontrolingu. Na konferenciji se okupilo više od 60 stručnjaka s područja osmišljavanja i provođenja kontrolinga i predstavljena su nova rješenja za učinkovito poslovanje i povećanje produktivnosti. Također, istaknuto je da je kontroling nemoguće provesti bez potpore odgovarajućih IT rješenja jer tehnologija ima odgovor na konkretne i specifične potrebe korisnika.

26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3727, 14. svibnja 2012. Nove knjige

KNJIGOMETAR Kako tvrtku učiniti otpornom na krizu

Pripremila: Vesna Antonić

Pobjednici u hrvanju s krizom ostali su na površini, ali se moraju i dalje razvijati da bi si trajno osigurali profil pobjednika Andrea Camilleri OBLIK VODE Profil

U ozloglašenoj zoni malog sicilijanskog mjesta smetlari pronalaze truplo ugledna inženjera i političara. Istodobno, u blizini, jedan od njih pronalazi izgubljenu skupocjenu ogrlicu… U istragu se uključuje policijski komesar Salvo Montalbano. Tsunami bijede, prostitucije, zločina, korupcije, prikrivanja, ucjene, ljubavi, ljubomore i očaja razara sve pred sobom, ali nailazi i na svojevrsnu branu u Montalbanovu liku, branu pred kojom se paragrafi moraju ukloniti elementarnoj ljudskosti.

Aleksandra Orlić Bio jednom kraj V.B.Z.

Priča, organizirana kao narativ odrastanja i sazrijevanja, prati junakinju Tamaru u različitim vrstama i fazama ljubavi s različitim muškarcima, ne ispuštajući nikada središnju nit koja se provlači kroz sve njih – maratonsku (anti)vezu s plejbojem Alexom. Kako to već s ovakvim pričama biva, one su duboko ukorijenjene u svoje mjesto i vrijeme, tako da knjiga krije i jedan ništa manje važan sporedan lik: tranzicijski Zagreb 90-ih i nultih godina.

MICHAEL ONDAATJE MAČJI STOL Školska knjiga

U ranim 1950-im godinama jedanaestogodišnji se dječak zatekne na brodu dugolinijske plovidbe od Cejlona do Velike Britanije. U restoranu je smješten za tzv. mačji stol, zajedno s ekscentričnom skupinom odraslih i s još dvojicom dječaka. Tijekom trotjedne plovidbe dječaci se uključuju u svjetove i životne pripovijesti odraslih koji ih okružuju te ulijeću iz jedne pustolovine i neobičnog otkrića u drugo. Noću pak dječaci uhode i istražuju sudbinu brodskog zatvorenika...

Alexandra Horowitz SVIJET IZ PSEĆE PERSPEKTIVE Naklada Ljevak

Odnos između ljudi i pasa zacijelo je najfascinantniji odnos na relaciji životinja – čovjek, stoga što su psi od divljih životinja postali čovjekovi prijatelji, a ta je prilagodba izmijenila njihovo tijelo, mozak i ponašanje. Ipak, psi i dalje ostaju životinje – bliske ali i tajanstvene. Laganim pristupom i uz čvrstu potporu znanstvenih dokaza Alexandra Horowitz proučila je životinjsku vrstu za koju mislimo da je najbolje poznajemo, no često se pokazuje da je najmanje razumijemo.

Gary Zukav Duhovno partnerstvo Dvostruka duga

Knjiga govori o novom modelu odnosa koji nam omogućuje ostvarivanje radosnog i ispunjenog života koji nam je svima na raspolaganju. Duhovna partnerstva mogu nastati bilo gdje gdje dvije ili više osoba odluče ponašati se kao jednake i ravnopravne osobe u cilju duhovnog razvoja. Ispunjena primjerima i praktičnim savjetima, uključujući i specifične smjernice, ova knjiga nas potiče na istraživanje naših emocija, želja, odluka i intuicije, te na njihovo korištenje.

tvarno, zašto je Ivica Todorić postao tako velik? Usred krize, dok propadaju Lehman Brothers, AIG i druga svjetska imena, njegova poduzeća povećavaju prihode. Je li potrebno prvo puštati ploče u disku da bi se razvila kompanija kakva je Atlantic? Otkud volja Pavi Zubaku da na vrhuncu recesije pokrene proizvodnju autobusa? Kako je tvrtka Rasco od malog servisera postala treći najveći europski proizvođač ralica za snijeg? I to u samo 19 godina. Pitanja su to s kojima su se susretali mnogi građani tranzicijske Hrvatske. Andrej Vizjak, ekonomski analitičar i praktičar iz susjedne Slovenije, nudi neke od odgovora. Napisao je knjigu Formula uspjeha za novo desetljeće (nakladnik Mate), na temelju analize čak 600 poduzeća koja su pobijedila krizu. Zaključio je da su pobjednici u hrvanju s krizom ostali na površini, ali se moraju i dalje razvijati da bi si trajno osigurali profil pobjednika. No ne zadovoljava se samo verzijom stare priče o dinosaurima, koji se nisu brzo prilagodili pa su izumrli. Detektirao je da “globalist gospodarske grane” može preživjeti gotovo i udar kometa pa mu ništa ne može ni najveća globalna kriza nakon Velike depresije. Riječ je o snažnim podu-

zećima s visokom stopom internacionalizacije i velikom proizvodnom diverzifikacijom. Te kompanije većinom preuzimaju poduzeća s kupovnom cijenom većom od tri milijarde dolara, ali pripajaju i

“Globalistu gospodarske grane” ništa ne može najveća globalna kriza nakon Velike depresije manja poduzeća, bez obzira na geografsku usmjerenost i gospodarsku granu. Primjeri su Deutsche Telekom, Toyota, Volkswagen i General Electric. Četiri tipa poduzeća Otpornost na krizu pokazao je i “međunarodni pobjednik”. Riječ je o srednje velikim poduzećima kojima je rast prihoda

važniji od rasta dobiti. Razvijaju se na više različitih tržišta i vrebaju svoju šansu za ulazak na teren “globalista”. Primjer je kompanija Bertelsmann u kojoj je Vizjak bio zaposlen. Bertelsmann je uz ostalo vlasnik grupe televizijskih poduzeća RTL, zatim izdavačkih poduzeća Gruner und Jahr, Random House i drugih srodnih kompanija. RTL upravlja sa 45 televizijskih stanica i 32 radija u 11 zemalja. Zar da im onda predbacujemo što imaju voditeljicu koja ne zna u izgovoru razlikovati “č” i “ć”? Unatoč svemu, kriza im nije naudila. Vizjak smatra da je Bertelsmannova tajna “regionalni proizvodni fokus pojedinačnih operativnih jedinica koje su prilagođene pojedinim državama i segmentima proizvoda”. Sljedeća grupa uspješnih zove se “regionalni heroj”. Vizjak kaže da je tipičan primjer Agrokor, a tu je i neizbježni Mercator. U četvrtoj skupni otpornih na krizu nalaze se “lokalni specijalisti”. Njihov predstavnik je Auto Zubak. U knjizi su detaljno analizirana ta četiri tipa poduzeća, s mnogim detaljima i informacijama. Poduzetnicima i gospodarstvenicima to može biti inspiracija i poticaj u svakodnevnoj borbi na tržištu. (I.V.)

O autoru Dr. Andrej Vizjak rođen je 1965. u Ljubljani, a nakon doktorata u Njemačkoj radio je u upravi međunarodne korporacije Bertelsmann. Bio je odgovoran za izdavaštvo i vodio najveću maloprodaju knjiga na svijetu. Od 2000. do 2009. partner je i direktor u A.T. Kearneyu, velikom poduzeću za poslovno savjetovanje. Zatim radi u Pricewaterhouse Coopers za Jugoistočnu Europu. Brojnim tvrtkama u Srednjoj i Istočnoj Europi pomogao je u razvoju kao savjetnik za strategiju ili član nadzornog odbora. Autor je desetak knjiga o menadžmentu, prevedenih na nekoliko stranih jezika.

www.privredni.hr Broj 3727, 14. svibnja 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Burza znanja

Prodaju se uglavnom poslovni prostori Prostor, ukupne površine 11.077 četvornih metara, koji u naravi predstavlja pravo građenja stečajnog dužnika upisano u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Opatiji, koje je osnovao Grad Opatija u korist tvrtke Slatina garaža radi izgradnje i gospodarskog korištenja javne gradske garaže i pripadajućih sadržaja, i to za izgradnju triju podzemnih i triju nadzemnih etaža garaže, dviju nadzemnih etaža poslovnih prostora i jedne instalacijske etaže na osnovi Ugovora o osnivanju prava građenja, prodaje se na dražbi 17. svibnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 1 i 3, soba broj 11/I. Procijenjena vrijednost te nekretnine koja se nalazi u Rakovčevoj ulici u Opatiji iznosi 13,8 milijuna kuna. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Prostor se može razgledati prema dogovoru na broj telefona 051/274 137. Jamčevina iznosi 1,38 milijuna kuna. Poslovni prostor, ukupne površine 145 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,19 milijuna kuna, nalazi se u Ulici Ante Starčevića 8c u Zadru, prodaje se na dražbi 17. svibnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, I. kat, sudnica 3. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se može razgledati svakog radnog dana uz prethodni dogovor na brojeve telefona 051/650 624, 650 653 i 650 559. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene. Poslovni prostor, ukupne površine 256 četvornih metara, procijenjene vrijedno-

sti 1,3 milijuna kuna, nalazi se u Strossmayerovoj ulici 11 u Rijeci, u naravi predstavlja poslovni prostor na drugom katu, a sastoji se od hodnika, spremišta, 12 kancelarija, WC-a, pretprostora i skladišta. Nekretnina se prodaje na dražbi 17. svibnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 1 i 3, soba broj 11/I. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 051/371 065. Jamčevina iznosi pet posto od početne cijene. Poslovna građevina – skladište građevinskog materijala, dvorište i oranica, ukupne površine 8107 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 130.000 kuna, nalazi se u naselju Kupinovac u Bjelovaru, prodaje se na dražbi 18. svibnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Bjelovaru, soba broj 5. Prodaja se obavlja po načelu viđenokupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Dodatne informacije o nekretnini koja se prodaje mogu se dobiti kod stečajnog upravitelja Zlatka Koseca, na broj mobitela 098/9625 891. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti. Poslovni prostor, ukupne površine 1641 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 13,9 milijuna kuna, nalazi se u Banjavčićevoj ulici 22 u Zagrebu, prodaje se na dražbi 21. svibnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 94/II. (ulična zgrada). Nekretnina će se prodavati po početnoj cijeni od šest milijuna kuna i ispod te cijene ne može se

prodati na tom ročištu. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se može razgledati u vrijeme dogovoreno sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/855 370. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Stambeno-poslovni prostor, ukupne površine 4050 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 500.000 kuna, nalazi se u Ulici Petrova Gora bb u Loboru, prodaje se na dražbi 22. svibnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba broj 96. Nekretnina u naravi predstavlja stambeno-proizvodni objekt, proizvodni objekthalu, skladište repromaterijala i lakirnicu. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se može razgledati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/384 574. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene. Kuća, ukupne površine 1849 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 550.000 kuna, nalazi se Ulici Volavje 98 u naselju Volavje u Jastrebarskom, prodaje se na dražbi 24. svibnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, dvorišna zgrada, soba 93/II. Nekretnina u naravi predstavlja obiteljsku kuću, gospodarske zgrade i dvorište. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor na telefon 091/2111 181. Jamčevina iznosi pet posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Burza znanja, Slavonski Brod, www. burzaznanja. com.hr. Burza znanja radi na principu prave burze s tim da trgujemo idejama, gotovim inovacijama ili prodajemo znanje. S jedne strane imamo inovatore koji svoje inovacije oglašavaju na stranici, a s druge strane investitore koji kupuju ono što im treba ili oglašavaju koji problem trebaju otkloniti u procesu poboljšanja poslovanja. Na taj način povezujemo one koji imaju znanje i one koji imaju novac i žele ulagati u nove proizvode. Kontakt: Bratislav Bukvić, info@burzaznanja.com.hr, +385 35 225335, +385 98 464940.

Investitor

Ultra agent, Dubrovnik. Tvrtka traži sponzora ili tvrtku za proizvodnju ili komercijalizaciju izuma - računala s bežičnim spajanjem na ekrane. Izum je prijavljen Patentnom zavodu u Zagrebu te je obavljena njegova objava. Kontakt: Pero Metkovic, metkovic2001@ yahoo.com, +385 20 413409, +385 95 8157019. Savjetovanje

GA Consulting, Koprivnica, www.gaconsulting.hr. Tvrtka je specijalizirana za pružanje usluga iz područja ambalaže i tehnologije pakiranja u prehrambenoj industriji. Poznavanje svih ambalažnih materijala, njihove optimalne primjene, tehnologije proizvodnje te suradnja s najboljim i najkvalitetnijim proizvođačima svih vrsta ambalaže u regiji samo su neke od referenci tvrtke. Najveća im je prednost i jamstvo uspješnog rada neprocjenjivo iskustvo na poslovima istraživanja i razvoja ambalaže i marketinga u najvećoj prehrambenoj kompaniji u Hrvatskoj s kojom smo uspješno radili više od 20 godina. Kontakt: Go-

ran Andrilović, goran.andrilovic@ gaconsulting.hr, +385 48 221300, +385 99 2175139. Izrada prototipova

Protorapid, Barcelona, Španjolska, www.protorapid.com. Tvrtka se bavi izradom prototipova za različite sektore (autoindustrija, električna oprema, kozmetika, farmaceutski proizvodi...). Kontakt: Fran Querol, fquerol@pimec. org. Suradnja

Targi Kielce, Kielce, Poljska, www.targikielce.pl. Tvrtka obavještava sve zainteresirane ulagače iz Hrvatske o mogućnosti suradnje na projektu izgradnje hotelskog objekta na području postojećeg izložbeno-kongresnog centra u poljskom gradu Kielce. Targi Kielce je sajamsko središte koje djeluje od 1992. godine. Sajam u Kielceu jedan je od dva najvažnija sajma u Poljskoj te jedan od najistaknutijih sajamskih centara u Srednjoistočnoj Europi. Targi Kielce S.A. trenutno organizira oko 70 sajamskih priredbi i više od 400 konferencija godišnje. Strategija tvrtke predviđa razvoj sajamske djelatnosti i intenziviranje konferencijsko-kongresnih aktivnosti. Ostvarenju te koncepcije pridonosi investicijski plan koji se provodi od 2009. godine, a obuhvaća izgradnju dviju sajamskih hala, modernog kongresnog centra za 1000 ljudi, višeetažnog parkinga te proširenje upravne zgrade. Radovi su sufinancirani iz Operativnog programa Razvoj istočne Poljske. Kako bi se sajamskim gostima i sudionicima kongresa i konferencija osigurala potpuna usluga, neophodna je izgradnja turističko-poslovnog hotela. Hotelski objekt nije obuhvaćen ugovorom s Poljskom agencijom za razvoj poduzetništva. Kontakt: biuro@targikielce.pl, +48 41 3651222.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Donje rublje i poludolčevite

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja muško i žensko donje rublje i poludolčevite. Rok dostave ponuda je 20. lipnja.

Regija Autocisterne

Elektroprivreda BiH, Rudnik mrkog uglja Kakanj, nabavlja autocisterne. Rok dostave ponuda je 4. lipnja.

Ortopedska pomagala

Zavod zdravstvenog osiguranja Hercegovačkoneretvanske županije/kantona nabavlja ortopedska pomagala. Rok dostave ponuda je 5. lipnja.

Kontejneri Filteri za klimatizaciju

Komunalno stambeno javno poduzeće Budva nabavlja kontejnere za smeće. Rok dostave ponuda je 11. lipnja.

Hrana za glodavce

Uniforme i oprema za motocikliste

KBC Split nabavlja filtere za klimatizaciju. Rok dostave ponuda je 28. svibnja. Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba nabavlja hranu za glodavce. Rok dostave ponuda je 28. svibnja.

Policija Kosova nabavlja uniforme i opremu za motocikliste. Rok dostave ponuda je 28. svibnja.

Autogume

Uprava policije u Podgorici nabavlja autogume po vrstama. Rok dostave ponuda je 1. lipnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3727, 14. svibnja 2012.

( 148,2 mlrd kn

( 26 mlrd kn

depoziti stanovništva potkraj ožujka

depoziti poduzeća

Poslovne banke

Depoziti u ožujku 217,5 milijardi kuna Na godišnjoj razini depoziti i dalje bilježe rast, no stope rasta su već više od tri godine vrlo slabe, pa je tako u ožujku ona iznosila samo 2,1 posto

ožujku je četvrti mjesec za redom nastavljen pad ukupnih depozita kod poslovnih banaka na mjesečnoj razini. Ukupni depoziti (depozitni novac te kunski i devizni štedni i oročeni depoziti) potkraj ožujka iznosili su 217,5 milijardi kuna, što je 795 milijuna kuna manje nego na kraju veljače te 4,7 milijardi ili 2,1 posto manje nego potkraj protekle godine. Na godišnjoj razini depoziti i dalje bilježe rast, no stope rasta su već više od tri godine vrlo slabe, pa je tako u ožujku ona iznosila samo 2,1 posto.

Takva kretanja odraz su rasta nezaposlenosti i stagnacije realnih dohodaka, dakle smanjenih izvora štednje. No, iako je štedni potencijal stanovništva smanjen, štednja ipak blago raste odražavajući tako

Stanovništvo je i dalje generator rasta depozita, što je i očekivano neizvjesnost i manju sklonost potrošnji. Padu ukupnih depozita u prvom tromjesečju najviše je pridonijelo smanjenje depo-

zitnog novca, čiji se iznos u prvom tromjesečju smanjio za 4,9 milijardi kuna ili za 13,7 posto, na 31,2 milijarde kuna. Smanjenje deviznih depozita Depoziti u užem smislu, dakle štedni i oročeni depoziti te devizni depoziti, potkraj ovogodišnjeg ožujka su iznosili 186,3 milijarde kuna, što je za 0,1 posto više nego potkraj prošle godine. Pri tome je nastavak smanjenja deviznih depozita bio nadoknađen nešto većim rastom kunskih depozita. Devizni depoziti u iznosu od 144 milijarde kuna u

HNB

strukturi depozita čine 77 posto, što je i dalje znatno iznad 70 posto prije krize iako u zadnjih nešto manje od godinu dana devi-

zni depoziti stagniraju ili bilježe negativne stope promjene. S druge strane, kunski depoziti tijekom tog razdoblja pokazuju

razmjerno snažne godišnje stope rasta. Promatrano po sektorima, stanovništvo je i dalje generator rasta depozita, što je očekivano s obzirom na značajne poteškoće s likvidnošću kod korporativnog sektora. Depoziti stanovništva su potkraj ožujka iznosili 148,2 milijarde kuna, što je za 907 milijuna kuna više nego na kraju 2011. godine. Godišnje stope rasta su manje nego prije krize, ali su i dalje solidne (5,2 posto u ožujku). Depoziti poduzeća su se spustili na 26 milijardi kuna, pri čemu se godišnje stope pada bilježe od kraja 2008. (V.A./RBA)

ZAGREBAČKA BANKA I ZAKLADA UNICREDIT

Slaba potražnja za kreditima Za bolesnu djecu 30.000 eura Prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, potražnja za kreditima se i dalje smanjuje. Uz mjesečni pad od 1,8 milijardi kuna ili 0,6 posto ukupni krediti bankovnog sustava potkraj ožujka iznosili su 290,7 milijardi kuna. Rast kredita u odnosu na kraj lanjskog prosinca od 1,36 milijardi kuna dominantno je posljedica porasta kreditiranja države budući da su krediti državi porasli za 2,1 milijardu kuna, na 38,9 milijardi kuna. Značajno manji rast u odnosu na kraj prošle godine bilježe krediti poduzećima, 405 milijuna, dok je stanje kredita stanovništvu manje za 692 milijuna kuna. Na godišnjoj razini krediti su zabilježili najnižu godišnju stopu rasta u zadnjih 20 mjeseci - 4,2 posto. Godišnji rast kunskih kredita banaka od 11,6 milijardi kuna ponaj-

više je rezultat rasta kreditiranja sektora trgovačkih društava čiji su krediti na kraju prvog kvartala iznosili 119,2 milijarde kuna što je 0,4 posto manje nego potkraj veljače, ali i 8,6 posto više u odnosu na lanjski ožujak. Krediti stanovništvu nastavljaju s vrlo skromnim godišnjim stopama rasta od svega 1,7 posto, pa su uz mjesečni pad od 0,6 posto iznosili 128 milijardi kuna što je nominalno najniža razina u zadnjih devet mjeseci. Čak

46,4 posto kredita stanovništvu otpada na stambene kredite. Potražnja stanovništva za kreditima stagnira zbog izraženog pesimizma potrošača koji je prvenstveno uzrokovan slabim tržištem rada i neizvjesnošću u ostvarivanju budućih dohodaka. S druge strane sužene mogućnosti za priljev kapitala s vanjskih tržišta uz visoke premije za pokriće rizika na lokalnom tržištu ograničavaju smanjivanje kamatnih stopa na kredite. (V.A./RBA)

Zaklada UniCredit i Zagrebačka banka donirale su 30.000 eura trima udrugama koje provode humanitarne projekte namijenjene djeci. Radi se o Udruzi roditelja Ljubav na djelu kojoj je dodijeljeno 15.000 eura za uređenje Odjela hematologije i onkologije u sklopu Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj, gdje se liječe djeca oboljela od malignih bolesti. Udruzi roditelja i djece oboljele od bulozne epidermolize Debra dodijeljeno je 10.000 eura, a sredstva će se iskoristiti za dnevnu njegu te formiranje centra za epidermolizu pri Klinici za dječje bolesti. Donaciju od 5000 eura dobila je Udruga Veliko srce malom srcu za nabavu dijela opreme za otkrivanje srčanih mana u Kliničkom centru u Zagrebu, što će pomoći djeci s prirođenim srčanim manama. Donacije su dodijeljene u sklo-

pu programa Your Choice, Your Project, jedinstvenog po tome što sami zaposlenici Zagrebačke banke putem internetske aplikacije biraju kome će se raspodijeliti namijenjena sredstva. Marina Dijaković, direktorica Identiteta i komuniciranja Zagrebačke banke, naglasila je kako je Zagrebačka banka, osim što je jedan od velikih donatora

i partnera udrugama u Hrvatskoj, prepoznala važnost njegovanja društveno odgovornih aktivnosti 5000 zaposlenika Banke i Grupe Zagrebačke banke u Hrvatskoj. Inače, za projekte 12 udruga iz cijele Hrvatske Zagrebačka banka i Zaklada UniCredit prošle godine prikupile su i donirale 100.000 eura. (A.Š.)

www.privredni.hr Broj 3727, 14. svibnja 2012.

( 33 mlrd kn

*vijesti

ukupna imovina osiguravateljskih društava

Mirovinska štednja

Osiguravateljska društva mogu biti novi mirovinski stup

Vindija u Vojvodini Varaždinska tvrtka Vindija preuzela je mljekaru Senta iz Vojvodine koja nije radila šest godina. Vindija će u Sentu uložiti 15 milijuna eura početnog kapitala, a očekuje se kako će mljekara početi s radom do kraja ove godine. Kapacitet prerade bit će 120.000 litara mlijeka dnevno. U planu je i proširenje proizvodnje Sente jer se Vindija bavi i uzgojem pilića te plasiranjem pilećeg mesa na tržište. Prodis u Hrvatskoj Tvrtka Prodis, distributer robe široke potrošnje, prije nekoliko dana je potpisala ugovor o poslovnoj suradnji s jednim od vodećih svjetskih proizvođača igračaka za djecu, kompanijom Hasbro, s kojim je nekada surađiva-

Predložene promjene nisu ni na koji način u koliziji s postojećim drugim i trećim stupom, već bi se njima samo povećala mogućnost izbora za građane koji žele štedjeti za mirovinu Drago Živković zivkovic@privredni.hr

očetkom svibnja ove godine Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje imao je u evidenciji 1.455.433 osiguranika i 1.215.423 korisnika mirovine, što nam daje omjer od 1,2:1. Granica održivosti mirovinskog sustava generacijske solidarnosti od 3:1 prijeđena je još prije petnaestak godina, zbog čega je potkraj devedesetih godina počela reforma čiji je temelj tzv. drugi mirovinski stup, u koji zaposleni obvezno izdvajaju pet posto doprinosa na svoj osobni račun. U obveznim mirovinskim fondovima drugog stupa danas je oko 43 milijarde kuna, ali prve mirovine isplaćene iz njega vrlo su male, pa se neslužbeno sve češće najavljuje povećanje izdvajanja s pet na sedam posto. Imamo i treći stup, koji je dobrovoljni, a ulaganje u njega država potiče sa 15 posto, odnosno maksimalno 750 kuna godišnje. Četvrta mogućnost za one koji se žele osigurati za starost je životno osiguranje, ali

za njega nema poticaja. Osiguravateljska društva već godinama pokušavaju uvjeriti izvršnu vlast da je životno osiguranje idealna nadopuna mirovinske štednje pa bi ga trebalo na jednaki način i poticati. Vjeruje da vjeruju Iako se vrijeme recesije ne čini idealnim trenutkom za pozivanje na dodatnu štednju, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje Hrvoje Pauković vjeruje da stvari stoje upravo obratno. Baš je sada, kada je državni proračun pod najvećim pritiskom, pravo vrijeme da ljudi osvijeste potrebu osobne štednje za mirovinu jer će se na državu moći sve manje oslanjati. U zemljama EU-a privatni osiguravatelji već imaju važnu ulogu i u drugom i u trećem stupu mirovinske štednje, pa nije ni čudo da tamo dobrovoljna mirovinska štednja čini više od 30 posto imovine stanovništva, a u Hrvatskoj tek 5,3 posto. Međutim, vjeruju li građani privatnim osiguravateljima dovoljno da bi im povjerili svoju dugoročnu štednju? Pauković smatra da vjeruju, ako

ništa drugo zato što nijedno osiguravateljsko društvo u ovoj krizi nije propalo. Osiguravatelji su na kraju 2011. godine upravljali s preko 33 milijarde kuna, a zapošljavaju više od 11.000 ljudi, u čemu članica Uprave Uniqa osiguranja Tatjana Račić Žlibar vidi dokaz da je riječ o sektoru u koji se i građani i država mogu pouzdati. Dosadašnje poslovanje osiguravatelja potvrđuje, kaže direktor

Kriza je pravo vrijeme da ljudi osvijeste potrebu osobne štednje za mirovinu Sektora životnog osiguranja u Croatia osiguranju Željko Jukić, da su im na prvom mjestu sigurnost i likvidnost, a tek onda profit. Poticaji svima Ostvarenje svoje veće uloge u mirovinskoj reformi osiguravateljska društva vide u pet koraka. Prvi je povećanje financijske pismenosti stanov-

ništva, jer im je u interesu da potrošači budu što bolje educirani. Potom bi željeli da se dobrovoljna mirovinska štednja zakonski šire definira te da se ujednače pravila poslovanja za sve koji nude neke oblike mirovinske štednje. To uključuje i jedinstvenu politiku poticaja, pri čemu je nužan učinkoviti nadzor i zaštitni mehanizmi. Cjelovit prijedlog Hrvatskog ureda za osiguranje upućen je Ministarstvu rada i socijalne politike te Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga. Pauković ističe da predložene promjene nisu ni na koji način u koliziji s postojećim drugim i trećim stupom, već bi se njima samo povećala mogućnost izbora za građane koji žele štedjeti za mirovinu. A na pitanje imaju li što štedjeti, s obzirom na rast nezaposlenosti i pad plaća, osiguravatelji uzvraćaju podacima o rastu ukupne financijske imovine građana za 16,5 milijardi kuna u zadnje četiri godine. Udjel životnih osiguranja (4,3 posto) u toj je imovini sada tri puta manji od udjela mirovinske štednje (14,4 posto).

la propala Magma. Tako je Prodis postao distributer Hasbro brendova za tržište Hrvatske. Završava investicijski ciklus Kotke U krapinskoj tvornici Kotka u pogon su pušteni novi strojevi za automatsku obradu tkanine vrijedni 220.000 eura. Tom modernizacijom proizvodnje završavaju ulaganja vrijedna skoro pet milijuna eura. Dio je financiran poticajima Ministarstva gospodarstva, dio kreditom, a dio iz vlastitih zaliha. Produžena je i Kotkina poslovna suradnja s njemačkom grupacijom Ahlers koja proizvodi odijela Pierre Cardin i Baldessarini. Prihodi od međunarodnog turizma Prihodi od međunarodnog turizma prošle su godine iznosili oko 1030 milijardi dolara, što je za oko 102 milijarde dolara više nego u godini ranije, objavila je Svjetska turistička organi-

zacija (UNWTO). Kada se tom prihodu pribroji lanjskih oko 196 milijardi dolara od prijevoza putnika, ukupni globalni prihod od turizma prošle godine generirao je oko 1200 milijardi dolara. Najnoviji podaci UNWTO-a o lanjskim prihodima u međunarodnom turizmu pokazuju i da se Hrvatska nije svrstala među 25 top zemalja u svijetu po turističkoj potrošnji stranih turista, a s obzirom na njenih lanjskih nešto malo manje od sedam milijardi eura prihoda od stranih turista, najbliži joj je Portugal koji je na 25. mjestu s prihodom od 8,1 milijarde dolara. Prvi na toj ljestvici je SAD gdje su strani turisti prošle godine potrošili 83,5 milijardi eura. Porastao prihod malim konkurentima HT-a Neki alternativni fiksni operatori zabilježili su snažan rast prihoda u prvom tromjesečju ove godine. Tako je Optima telekom objavio rast prihoda od 24,6 posto, na 145,8 milijuna kuna, a Metronet je imao rast od 12 posto, na 37,3 milijuna kuna. Neposredno uoči očekivane objave rezultata za B.net, njegova je matična kompanija Vipnet objavila da gasi tu tvrtku i pripaja je, čime će prestati i objava zasebnih rezultata B.neta koji je do sada znao rasti i po 30 posto godišnje. Jedini veći alternativni operator koji još nije objavio rezultate je H1 telekom.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3727, 14. svibnja 2012.

Tržište novca Zagreb

Porasla potražnja za novcem Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

okazatelji o ponudi i potražnji za kratkoročnim pozajmicama na Tržištu novca Zagreb za proteklo se razdoblje razlikuju od pokazatelja iz tjedna ranije. Od srijede je potražnja za novcem porasla, dok je ponuda relativno skromna, a kamatna stopa na prekonoćne pozajmice je blago porasla. Razlog tome je smjena razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija. Kod ovog obračuna obvezne pričuve prema Odluci Hrvatske narodne banke stopa obvezne pričuve banaka smanjena je sa 15 na

u mil. kn

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Potražnja

Promet

7.5.’12. - 11.5.’12.

30.4.’12. - 4.5.’12.

300

250 3 200 150

100 1 50 0

7.5.2012.

8.5.2012.

9.5.2012.

13,5 posto, te se na taj način bankama oslobađa oko 4,1 milijarda kuna u kunskom i nešto više od 110 milijuna eura u deviznom dijelu pričuve. Ta sredstva bi zajedno sa sredstvima banaka iz drugih izvora, u suradnji s Hrvatskom ban-

10.5.2012.

11.5.2012.

kom za obnovu i razvitak, trebala biti usmjerena u poticanje gospodarskog oporavka. Dio kratkoročnih viškova likvidnosti neutraliziran je na tjednoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija. Na planira-

ponedjeljak

utorak

no izdanje od 200 milijuna zapisa u kunama na rok od godine dana prijavljena je ponuda od 483 milijuna kuna. Ostvareni iznos emisije bio je 250 milijuna kuna, a zbog visoke ponude za upis smanjen je prinos u odnosu na prethod-

srijeda

četvrtak

petak

nu aukciju. Kamatna stopa pala je sa 3,95 na 3,9 posto. Kod trezorskih zapisa izraženih u eurima na planirani iznos izdanja od 20 milijuna eura ponuđeno je 22,8 milijuna eura, a upisano 22,5 milijuna eura. Prinosi kod ovih za-

pisa su značajnije smanjeni, s prošlotjednih 3,9 na 3,7 posto, a rok dospijeća je 364 dana. Tim izdanjem trezorskih zapisa emitirano je tek nešto više od 150 milijuna kuna u odnosu na iznos zapisa koji se nalazio na dospijeću. Kamatne stope za oba zapisa pale su na najniže razine u posljednjih osam mjeseci. U sljedećem razdoblju na novčanom tržištu, uz povećanje ponude, možemo očekivati smanjenje kamatnih stopa na razine od tjedna ranije. Održavanje obvezne pričuve uz ovako dobru likvidnost sudionika trebalo bi proteći bez napetosti u trgovanju.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala u odnosu na euro i franak

Pala vrijednost Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro ojačala za 0,01 valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

kanadski dolar

5,772159

JPY

japanski jen (100)

7,250782

7.502

5,821907

CHF

švicarski franak

6,243159

GBP

britanska funta

9,330555

USD

američki dolar

5,794462

EUR

euro

7,498034

primjena od 12. svibnja 2012. 7.5.

Izvor: HNB

0,001 posto. S druge strane, u razdoblju od prošlog ponedjeljka do petka vrijednost domaćeg platnog

posto. Kuna je i u odnosu na švicarski franak u navedenom razdoblju blago uvećala vrijednost - za

8.5.

9.5.

10.5.

USD

sredstva je u usporedbi s američkim dolarom bila umanjena za nešto manje od 0,7 posto.

5.805

CHF

6.247

5650

FTSE 100

7.499

5.775

6.244

162

7.498

5.765

6.243

161

7.497

5.755

6.242

11.5.

7.5.

8.5.

9.5.

10.5.

11.5.

13100

3000 2980

12980

2960

12920

2940

5500

12860

2920

5450

12800

2900

3260

8.5.

9.5.

10.5.

11.5.

7.5. 6650

CAC40

6610

8.5.

9.5.

10.5.

11.5.

9190

3220

6570

9130

3180

6530

9070

3140

6490

9010

3100

6450

8950

7.5.

8.5.

9.5.

10.5.

11.5.

7.5.

8.5.

9.5.

10.5.

11.5.

NASDAQ

7.5. 9250

DAX

162

6.245

5550

7.5.

163

5.785

5600

3300

163

7.500

cuske i Italije. Zabilježili su pad, od 0,9 i 0,8 posto, što je ipak bilo manje od očekivanja tržišnih analitičara. Na drugoj strani oceana, u SAD-u, broj

Dow Jones

164

6.246

će gospodarstvo eurozone ipak izbjeglo recesiju. Njemačka je nedostižni uzor za mnoge u eurozoni, ali dobri rezultati proizvodnje stigli su i iz Fran13040

MIREX - tjedni

164

5.795

7.5.

8.5.

9.5.

10.5.

11.5.

Njemačka uzor za eurozonu

5700

MIREX - mjesečni

7.501

Međunarodno tržište kapitala

Njemački statističari prošli su tjedan objavili da je ta zemlja u ožujku ostvarila rast industrijske proizvodnje od 1,6 posto. Bio je to signal da je najve-

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, proteklog je tjedna pala za 0,46 posto na 162,6848 bodova. Podsjećamo da je tjedan ranije iznosila 163,4348 bodova.

8.5.

9.5.

10.5.

11.5.

9.5.

10.5.

11.5.

NIKKEI 225

7.5.

8.5.

zahtjeva za naknade novonezaposlenima pao je u prošlom tjednu za 1000, na najnižu razinu u posljednjih mjesec dana. Signal je to investitorima za ulaganje u američke vrijednosne papire. Ohrabrile su ih i vijesti iz Kine o usporavanju gospodarstva, što se odrazilo na pad cijena nafte. Protekli tjedan cijena nafte na njujorškoj burzi roba kretala se oko 96 dolara. Na valu javne ponude Facebooka protekli su tjedan rasle dionice i ostalih velikih tehnoloških kompanija. Intel je porastao 2,4 posto, a Microsoft 2,1 posto.

161 10.4.

20.4.

30.4.

10.5.

7.5.

8.5.

9.5.

10.5.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 10. svibnja 2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) 167,1243 AZ obvezni mirovinski fond 165,7799 Erste Plavi obvezni mirovinski fond 152,5334 PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 160,9620 Raiffeisen obvezni mirovinski fond 162,6848 Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi 174,9961 AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 200,5586 AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 119,6024 CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 137,8087 Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 141,9769 Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 153,6234 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi 105,8018 Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 189,9027 AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 185,1684 AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 198,8960 AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 143,9970 AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 124,5062 Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 104,8200 CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 165,3860 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 109,4407 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 120,6907 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 171,4130 Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 151,9559 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 124,8788 106,9878 Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 139,7136 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3727, 14. svibnja 2012. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 339,791 milijuna kuna

Najtrgovanija dionica HT-a što je porast od 1,17 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 2,43 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.783,98 bodova. Crobex10 tjedan je završio na 982,86 bodova što pred-

Marko Repecki www.hrportfolio.hr

rotekloga tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 60,979 milijuna kuna Top 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Končar - elektroindustrija d.d. Petrokemija d.d. AD Plastik d.d. Zagrebačka banka d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Luka Rijeka d.d. Valamar Adria Holding d.d. Luka Ploče d.d.

-2,26% -1,19% +0,20% -7,44% -4,44% -4,03% -2,41% +0,94% -4,77% -0,55%

zadnja cijena 201,50 224,05 513,00 263,51 118,50 40,00 1.256,00 150,79 97,00 720,00

promet 15.797.358,95 6.654.153,55 3.880.385,06 2.729.466,46 2.664.047,03 2.589.429,49 2.482.352,54 2.458.679,70 2.309.890,11 1.821.396,25

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 60.979.216,00 kn

stavlja pad od 1,87 posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija, kojom je ostvareno 15,797 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 201,50 kuna što je pad za 2,26 posto. Najve10 dionica s najvećim rastom cijene Končar - mjerni transformatori d.d. Hoteli Podgora d.d. Karlovačka banka d.d. Hoteli Maestral d.d. Validus d.d. Sladorana tvornica šećera d.d. Finvest Corp d.d. Hoteli Makarska d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Proficio d.d.

ći porast imala je dionica Luke Rijeka koja je trgovanje završila na 150,79 kuna što je porast od 0,94 posto, a njome je trgovano u vrijednosti od 2,458 milijuna kuna. Najveći pad

tjedna promjena

zadnja cijena

+123,72% +98,93% +22,50% +21,05% +17,98% +14,97% +11,84% +9,90% +9,50% +9,17%

1.400,00 27,85 61,25 115,00 5,25 115,00 134,21 98,90 438,00 13,10

promet 2.800,00 7.650,95 980,00 21.399,90 336.201,99 17.630,00 1.270,38 52.005,00 438,00 4.797,50

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.783,9800 982,8600 95,3647 108,5288

imala je dionica Petrokemije koja je pala za 7,44 posto te je trgovanje završila na 263,51 kuni. Svih 10 dionica s najvećim padom cijene

imao je fond Ilirika Gold kojemu je vrijednost pala 3,78 posto, a slijedi NFD Aureus Bric s padom od 3,75 posto. Jedini dobitnik kod mješovitih fondova bio je HPB Global kojemu je vrijednost udjela porasla 0,67 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova imao je fond AC GBEM koji je pao za 2,58

posto, a iza njega je CPremium s padom od 1,89 posto. Kod obvezničkih fondova najveći porast

imali su HPB Obveznički (+0,23 posto) i OTP euro obveznički (+0,20 posto). Niti jedan obveznički fond protekloga tjedna nije zabilježio negativan rezultat. Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash kojemu je vrijednost udjela porasla 0,27 posto. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 3. do 10. svibnja 2012. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn €

107,6200 128,6800 96,8724 10,0094 131,0900 130,7719 115,0759 82,3990 93,3683 7,7835 77,1487 4,7204 60,9227 9,2728 115,2636 105,0500

-0,30 -1,06 -0,91 -1,06 -0,70 -0,59 -1,71 0,67 -0,31 -1,30 -1,84 -1,89 -0,28 -2,58 -0,85 -0,14

€ € € € € kn € €

168,7800 11,6867 179,3900 135,1231 133,4400 170,8873 129,3930 113,8072

0,13 0,04 0,04 0,19 0,03 0,09 0,23 0,20

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn

136,9726 169,0008 144,2577 130,6819 150,6800 143,7100 143,7815 142,0379 126,8800 136,9805 127,0504 120,5545 11,1736 112,9415 82,6230 109,9000 102,8973 101,8900 101,6066 1234,4652

0,07 0,07 0,06 0,07 0,07 0,07 0,02 0,13 0,02 0,05 0,07 0,06 0,07 0,07 0,27 0,06 0,09 0,06 0,08 0,07

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS €

94,1373

-0,66

kn kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

12,5311 29,0321 8,1895 105,8100 102,7400 127,4400 63,7661 10,9419 124,2016 47,0400 67,3698 80,3579 72,0300 89,2023 88,0500 19,9900 42,4391 31,0703 22,2460 64,8241 45,9130 59,0637 66,4078 93,2140 11,8720 25,6700 6,0174 36,6151 84,4574 43,0589 473,3368 73,5782 79,0800 121,9942 90,4216 9,4386 96,1209 83,1165 90,6329 9,1529 89,8700 79,1809 97,3900 104,5410

1,13 -1,86 -1,94 -1,38 -2,40 -1,17 -0,97 -2,38 -3,07 -1,53 -0,81 0,75 -0,95 -1,93 -1,37 2,15 -2,73 -3,58 -3,75 -1,01 -2,02 -2,86 -2,45 -1,84 -2,88 -0,66 -3,51 -1,41 -1,57 -2,00 -0,11 -1,67 -1,57 -2,99 -1,99 -2,52 -1,24 -2,28 -0,84 -3,58 -2,38 -3,78 -1,06 -0,82

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit NFD Aureus MENA OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

-31,77% -18,89% -15,42% -9,99% -8,32% -7,44% -6,88% -6,87% -6,52% -6,22%

zadnja cijena 30,02 8,03 17,55 126,00 650,00 263,51 126,51 80,00 44,00 1.614,00

promet 6.004,00 111.424,28 2.808,00 1.260,00 410.288,36 2.729.466,46 365.073,53 394.748,26 4.437,80 70.970,30

*vijesti

HPB Dynamic najuspješniji dionički fond Od ukupno 89 fondova, njih 32 je protekloga tjedna ostvarilo porast vrijednosti udjela. Najuspješniji dionički fond protekloga tjedna bio je HPB Dynamic kojemu je vrijednost udjela porasla za 2,15 posto, a slijedi ga fond KD Victoria s porastom od 1,13 posto. Najveći pad kod dioničkih fondova

10 najtrgovanijih dionica imalo je promet veći od milijun kuna, a dvije su zabilježile porast cijene.

tjedna promjena

VABA d.d. banka Varaždin Brodogradilište Viktor Lenac d.d. ZIF Slavonski d.d. Lavčević d.d. Tankerska plovidba d.d. Petrokemija d.d. Dalekovod d.d. Vukovarski poljopr. ind. kombinat d.d. Maistra d.d. Plava laguna d.d.

tjedna promjena -2,43% -1,87% -0,07% +0,04%

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash

skom tržištu prisutna već šest godina, povećao se za pet posto.

Više kartica, manje kredita U Hrvatskoj je potkraj 2011. bilo 9,2 milijuna debitnih i kreditnih kartica, 2,9 posto više nego 2010. Iako broj kartica raste, istodobno se smanjuju krediti po tim karticama. Krediti po karticama potkraj prošle godine pali su za 280 milijuna kuna, ispod četiri milijarde kuna. Od 2000. do 2011. ukupan broj kreditnih i debitnih kartica povećan je gotovo četiri puta, rezultati su istraživanja Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije Hrvatske gospodarske komore. Veneto banka ojačala poslovanje Veneto banka objavila je poslovne rezultate za 2011. iz kojih je vidljiv rast u svim segmentima poslovanja. Tako je 2011. u odnosu na 2010. broj korisnika kreditnih kartica povećan za 42 posto, dok je broj korisnika debitnih kartica veći za 26 posto. Značajno je rastao i broj korisnika internet bankarstva, i to za 34 posto. Banka je lani isplatila 17 posto više kredita u odnosu na 2010. te je ostvareno 12 posto više depozita. Broj klijenata te banke, koja je na hrvat-

Inovacijski centar u Pleternici Nešto više od milijun eura vrijedni su radovi koji su započeli proteklog tjedna na izgradnji novog tehnologijsko-inovacijskog centra s inkubatorom u Pleternici. Iz europskih fondova osigurano je 623.000 eura ili 60 posto vrijednosti investicije, dok je preostali dio osigurao Grad Pleternica sa svojim partnerima Požeško-slavonskom županijom, županijskom gospodarskom komorom, institutom iz Njemačke te Poljoprivrednim fakultetom iz Osijeka. Porasle proizvođačke cijene

Proizvođačke cijene ukupne industrije u travnju zabilježile su rast od 5,2 posto godišnje, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Rastu proizvođačkih cijena i dalje više pridonose cijene na domaćem nego one na stranom tržištu. Cijene na domaćem tržištu porasle su za 6,2 posto godišnje, kao i u ožujku, a na stranom za 3,2 posto godišnje.

3. SARAJEVO BUSINESS FORUM MEĐUNARODNA INVESTICIJSKA KONFERENCIJA

SARAJEVO BUSINESS FORUM ‘12

16.-18. maj 2012., Sarajevo, Bosna i Hercegovina

MJESTO GDJE SE SPAJAJU

PROJEKTI I INVESTITORI ORGANIZATORI

PARTNERI FORUMA

SPONZORI I PARTNERI

SPONZOR RUČKA

PANEL SPONZOR

ZLATNI SPONZOR

PLATINUM SPONZORI:

GLOBALNI MEDIJASTRATEŠKI PARTNER

INTERPANEL SPONZORI:

SPONZORI: TURKISH ZIRAAT BANK BOSNIA DD

BH GLOBAL MEDIJA PARTNERI:

SPECIJALNI PRINT MEDIJA PARTNER:

SPECIJAL RADIO PARTNERI:

BH PORTAL PARTNER

STRATEŠKI I EKONOMSKI KONSULTANT

MEDIJA PARTNERI:

KOOPERACIJSKI PARTNERI:

PODRŠKA:

Oxygene