Page 1

Rast prihoda u loša vremena Petrokemija, Đuro Đaković, Kraš, Podravka samo su neke od domaćih tvrtki koje i u krizi bilježe značajne pluseve

Potpore za filmaše 40 milijuna kuna podijelit će Ministarstvo kulture preko HAVC-a, a cilj je privlačenje koprodukcija u Hrvatsku

Porezni savjetnik Donosimo informacije o nekoliko bitnih promjena na koje poduzetnici trebaju obratiti pozornost

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 6

aktualno Str. 8

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 1 6

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 27. veljače 2012. Godina LVIII / Broj 3716. www.privredni.hr

gradi se u lonjskom polju / festival tjestenine / predstavljanja tvrtki / hrwwwatska / svijet financija

Industrija plastike i gume

POSE PR BAN EENILOG info Što d

Ente rpris e

on Euro osi pe N etwo rk

Snažnijom proizvodnjom po uvozu Tvrtke koje se bave proizvodnjom i preradom plastike i gume uspjele su ostvariti 6,5 milijardi kuna prihoda - što je više i od farmaceutske industrije >>10-11

intervju: ministar rada Mirando mrsić

šok i Panika u virovitici

>> 6-7

>> 12

Za aktivne mjere zapošljavanja ove je godine predviđeno 28 posto više sredstava nego lani. Riječ je o 358 milijuna kuna

Na adrese poduzetnika i obrtnika stigla su nova rješenja o komunalnoj naknadi s računima većim do gotovo 500 posto!


UVOD

www.privredni.hr Broj 3716, 27. veljače 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe:

G(h)ost komentator: Tomislav Šerić, direktor poduzetničkog inkubatora Bios, Osijek

Duboko u drugoj fazi

Poduzetnički inkubatori - da ili ne?

Uspješno smo odradili prvu i ušli duboko u drugu fazu integracije Droge Kolinske, što je pridonijelo rastu prodaje i dobiti unatoč vrlo nepovoljnim uvjetima u makroekonomskom okruženju. Iako očekujemo da će s makroekonomske strane 2012. godina biti najmanje jednako izazovna, uvjereni smo u daljnji rast i poboljšanje profitabilnosti Atlantic Grupe. Kako bismo ostvarili rast, fokusirat ćemo se na ostvarivanje sinergijskih potencijala, organski rast kroz aktivan brend menadžment i inovacije, troškovnu optimizaciju, efikasno upravljanje rizicima te daljnje ispunjavanje financijskih obveza.

Davor Tomašković, predsjednik Uprave TDR-a:

Trošarine guše tržište Trošarinsko opterećenje cigareta, koje je poraslo za čak 80 posto u samo dvije godine, znatno utječe na duhansko tržište i poslovanje TDR-a u BIH. Cijene naših proizvoda u 2011. godini minimalno su korigirane, znatno manje od promjena koje diktiraju izmjene trošarina. Takvu smo odluku donijeli uvažavajući gospodarsku situaciju i standard građana, a nauštrb vlastitih prihoda i zarade. Kako BiH i dalje ima značajno niže porezno opterećenje od EU direktiva, očekujemo i daljnji rast trošarina.

Boris Galić, predsjednik Uprave Allianza:

Opet preko milijarde Uspjeli smo u 2011. ostvariti pozitivne rezultate i nadmašiti tržište, koje i dalje bilježi negativni trend. Što se premije tiče, prešli smo milijardu kuna iz godina prije krize, a kontinuiranim ulaganjem u razvoj inovativnih proizvoda te širenjem prodajne mreže dodatno smo učvrstili lidersku poziciju u životnim osiguranjima. Temelji za uspješno poslovanje i dalje će biti ostvarenje solidne razine profitabilnosti, konzervativna politika investiranja te fokus na kvalitetno upravljanje troškovima. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Prema istraživanjima poduzetničke kulture koja provodi GEM (Global Entrepreneurship Monitor), Hrvatska je među zadnjima prema kriteriju motiviranosti za otvaranje vlastitog posla

Š

to su zapravo poduzetnički inkubatori i trebaju li nam uopće? Kako izmjeriti uspješnost inkubatora? Radi li inkubacija? Sve su ovo pitanja koja nam se sve češće postavljaju kada želimo odgovoriti na osnovno: mogu li poduzetnički inkubatori opravdati svoje postojanje? Poduzetnički inkubatori poduzetnicima početnicima olakšavaju poslovanje u prvim godinama njihovog poduzetničkog života (subvencionirani najam poslovnog prostora i niz usluga koje poduzetnik dobiva u inkubatoru). Najvažnija usluga je profesionalno mentoriranje poduzetnika, odnosno svakodnevni rad s poduzetnikom. Uspješnost inkubatora izmjerljiva je kroz nekoliko osnovnih kriterija, primjerice postotak poduzetnika početnika čija poslovanja prežive prvu, drugu, petu godinu od osnivanja. Kriterij su i broj radnih mjesta ili broj poduzetnika u inkubatoru. Ovi kriteriji, međutim, ako se ne tumače pravilno, mogu biti nedovoljan ili čak pogrešan pokazatelj. Pri njihovoj ocjeni bitna je pravilna usporedba: primjerice, je

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

li postotak preživljavanja tvrtki iz inkubatora zaista veći od prosjeka? Za taj podatak potrebno ih je usporediti sa sličnim tvrtkama iz iste industrije. Bi li možda broj poduzetnika u inkubatoru, ili broj radnih mjesta, bio isti i da nije bilo inkubatora, odnosno koliko je novonastalih radnih mjesta nastalo kao direktan ili indirektan utjecaj inkubatora? Ovo pitanje postaje naročito važno kada se pitamo jesmo li maksimalno iskoristili novac uložen u inkubator (novac poreznih obveznika) i postoje li neki drugi instrumenti u koje je taj novac mogao biti bolje

Kako Hrvatska uskoro ulazi u EU, upravo inkubatorima postaju dostupni sve veći izvori financiranja uložen? Jesmo li odlučili podržati one poduzetnike kojima nužno treba pomoć (jer bi inače propali na tržištu), ili smo odlučili podržati one poduzetnike koji imaju najveći potencijal ostvarivanja

dodane vrijednosti, izvoza i u budućnosti otvaranje što većeg broja radnih mjesta? Jedna od važnijih koristi je činjenica da inkubatori potiču poduzetničku kulturu i promoviraju poduzetništvo. Ovo je osobito važno kada se uzmu u obzir poražavajući rezultati istraživanja poduzetničke kulture koja provodi GEM (Global Entrepreneurship Monitor), prema kojima je Hrvatska uvijek među zadnjima po kriteriju motiviranosti za otvaranje vlastitog po-

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

sla. Kako Hrvatska uskoro ulazi u EU, upravo inkubatorima postaju dostupni sve veći izvori financiranja. To nas dovodi do bizarne situacije da lokalne zajednice uopće ne moraju razmišljati je li potrebno otvoriti inkubator ili ne. Pa koja to lokalna zajednica ne bi htjela “pokupiti” novac od EUa? Na sreću (ili nesreću!), za dobivanje novca od EU-a najčešće je potrebno prvo pokazati uspješnost i potencijal. Dakle, pravo pitanje koje bismo si trebali postaviti nije radi li inkubacija, nego kako ona radi i kako će dati maksimalni doprinos? No, sve to još uvijek ne daje odgovor na pitanje koji bi model inkubatora bio najbolji i najučinkovitiji. Je li to model prema kojem su inkubatori u vlasništvu lokalnih zajednica (kao kod nas), ili su privatni (SAD), ili su možda javno privatnim partnerstvom dani na upravljanje privatniku koji kao uvjet nastavka upravljanja ima dostizanje određenih postavljenih ciljeva (Novi Zeland ili Izrael)? No sigurno je jedno - ako je dobro vođen, inkubator je moćan alat. A loše vođen inkubator je beskoristan.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.


4

TEMA TJEDNA

*vijesti Istječe rok za porezne prijave Porezna uprava Ministarstva financija produljila je rad područnih ureda i ispostava kako bi se građanima olakšalo podnošenje godišnjih prijava poreza na dohodak za 2011. godinu u zakonski određenom roku. Prijave poreza na dohodak za prošlu godinu zaprimat će se u utorak, 28. veljače i srijedu, 29. veljače do 19 sati. Krajnji rok za slanje prijava poreza poštom je 29. veljače u ponoć. Do petka 24. veljače zaprimljeno je 279.692 prijave poreza na dohodak za 2011. godinu, od predviđenih 750.000 prijava. GDi Gisdata izvozi u Belize GDi Gisdata Grupa sklopila je 1,71 milijun kuna vrijedan ugovor s telekom operatorom Belize Telemedia Limited iz Belizea za servise u oblaku. Gisdata će isporučiti GDi Ensemble softver za usluge upravljanja flotama i turističke navigacije uz mogućnost dodatnog ugovaranja softvera za praćenje brodica. GDi Ensemble je do sada instaliran za telekom operatore Vipnet (Hrvatska), MTS (Ukrajina), Vodafone (Mađarska), BH Telecom (Bosna i Hercegovina). GDi Gisdata Grupa je tako sa svojim proizvodom sada prisutna u rasponu od devet vremenskih zona. Električni automobil na turneji Trgovački lanac dm pokrenuo je zelenu turneju, putovanje električnim automobilom hrvatske proizvodnje XD, tvrtke DOKIng, od Dubrovnika do Ženeve, na tamošnji sajam automobila. Putem će se automobil puniti električnom energijom u dm prodavaonicama. Cilj turneje je skrenuti pažnju javnosti na to da je Hrvatska jedina država u Europi koja ne subvencionira kupnju električnih vozila niti je na bilo koji način potiče.

Privredni vjesnik Broj 3716, 27. veljače 2012.

( dobit od 24,9 mil kn

ostvarila lani Kraš Grupa (povećanje za 28,3%)

( dobit od 40,02

ostvarila Zvijezda (87,5% više nego

Drugačiji pogled na poslovanje hrvatskih kompanija

Kome su prihodi ras u ova loša vremena Mnoge su tvrtke, kaže ekonomist Ljubo Jurčić, tijekom prošle dvije godine popravljale rezultate unutar je prostor sada iscrpljen i iduća će godina biti vrlo izazovna, očekuje on. Ipak, ostaje činjenica da su bro Igor Vukić vukic@privredni.hr

S

ektorska kretanja, rezanje troškova i raznolikost poslovanja, elementi su uspjeha nekolicine hrvatskih kompanija koje su rezultatima u posljednje vrijeme odskočile od sivog hrvatskog prosjeka. Kutinska Petrokemija je nakon gubitaka u prethodne dvije, u prošloj godini ostvarila dobit od 107,8 milijuna kuna. Dobit je veća od plana, a i ukupni prihodi su porasli 30 posto, na 2,97 milijardi kuna. Ina je ostvarila dobit u 2011. godini od 1,81 milijardu kuna, što je povećanje od 854 milijuna kuna ili 89 posto. Kompanija Đuro Đaković imala je prihod od 800 milijuna kuna i dobit od 9,5 milijuna kuna. U 2012. godini očekuju rast prihoda na 1,175 milijardi kuna i dobit od 25 milijuna kuna. Optimizam kojim je na nedavnoj proslavi 91. obljetnice tvrtke zračio predsjednik Uprave Zdravko Stipetić teme-

lji se na poslovanju na različitim područjima: od najave novih narudžbi za Hrvatske željeznice, pre-

Grupa Podravka ostvarila je 121 milijun kuna neto dobiti, što je rast od 44 posto, uz rast prodaje od tri posto ko obrambenog segmenta (borbena vozila u suradnji s Patrijom) do poslova na inozemnim tržištima. Grupa Podravka ostvarila je 121 milijun kuna neto dobiti što je rast od 44 posto, uz rast prodaje od tri posto. Kraš Grupa je u 2011. ostvarila dobit od 24,9 milijuna kuna, što je povećanje za 28,3

posto. Dobre rezultate postigle su Agrokorove tvrtke Ledo, Zvijezda i Jamnica. Ledo je koncernu donio dobit od 126,7 milijuna kuna (rast od 24,5 posto). Zvijezda je ostvarila dobit od 40,02 milijuna kuna, za 87,5 posto veću nego 2010. Jamnica je sa 100,4 milijuna kuna dobiti bila na sličnoj razini kao i prethodne godine (dobit je manja 1,7 posto), uz rast prihoda od 10 posto, na 1,18 milijardi kuna. Kriza u telekomunikacijskom sektoru Na drugoj strani su velike kompanije s teškom godinom iza sebe: Hrvatski telekom je smanjio dobit za 1,1 posto (na 1,8 milijar-

di kuna) uz smanjenje prihoda za 3,6 posto. Vipnet je prošle godine prikupio 420,7 milijuna eura prihoda, što je 6,9 posto manje nego u 2010. “Nikad prije nije zabilježen slučaj da svi mobilni operatori objave pad prihoda i smanjen broj aktivnih korisnika u nekom poslovnom kvartalu”, komentirao je Mladen Pejković, predsjednik Uprave Vipneta. “Ovi krajnje zabrinjavajući trendovi još jednom ukazuju na ozbiljan problem u tretmanu mobilnih komunikacija u našoj zemlji. Nastavak pritisaka različitih institucija na industriju, umjesto europskih razmišljanja o telekomunikacijama kao infrastrukturi koja omogućava rast gospodarstva,

Potreban bolji model za inovacije

Atlantic raste na četiri tržišta

Tvrtka Ericsson Nikola Tesla poslala je Vladi niz prijedloga za poticanje razvoja i istraživanja u kompanijama. Prema riječima Gordane Kovačević, predsjednice ENT-a, nastoji se u partnerskom dijalogu s Vladom pronaći novi model jačanja inovativnosti, kako bi se Hrvatska brže približila europskom cilju od tri posto BDP-a uloženih u razvoj i istraživanje. Hrvatska je sada na 0,78 posto. ENT je i prošle godine uložio u nove laboratorije i istraživačke kapacitete. Rezultat je snažan rast prodaje usluga i inovacija na vanjskom tržištu pa je i unatoč krizi svih 1650 zaposlenih lani zadržalo svoja radna mjesta.

Odlične rezultate objavila je i Atlantic Grupa: prihodi od 4,7 milijardi kuna i neto dobit od 54,9 milijuna kuna. Atlantic je uz Hrvatsku poslovanje rasporedio u svim bivšim jugoslavenskim državama, zatim u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Rusiji... Prema riječima Emila Tedeschija, takva raznolikost stvara sinergijske učinke kojima se nadoknađuju nepovoljni uvjeti u makroekonomskom okruženju. Nakon akvizicije Droge Kolinske i njezinim integiranjem u sustav, Atlantic nastavlja razvijati vlastite brendove koji sada čine 71,6 posto prodaje.

imao bi destruktivne posljedice na telekomunikacije u Hrvatskoj”, dodao je Pejković. Kriza u telekomunikacijskom sektoru i smanjivanje kapitalnih investicija odrazila se i na rezultate kompanije Ericsson Nikola Tesla. Ostvarena je neto dobit od 28 milijuna kuna, ali uz pad prodaje na domaćem tržištu od 21 posto (264 milijuna kuna). Pad je uslijedio i na području Rusije i okolnih zemalja (prihod od 441 milijun kuna). No zato je zabilježen porast od sedam posto na drugim tržištima na kojima posluje Ericsson (prihod od 461 milijun kuna). Kompanija je tako ostvarila izravnu korist od činjenice da joj je vlasnik velika multinacionalna kompanija. Prema riječima predsjednice ENT-a Gordane Kovačević, iduća godina bit će u tom sektoru i dalje vrlo dinamična, s pritiscima na cijene i potragama za održivim poslovnim modelima. Rafael Rybkovski, novi direktor financija ENT-a, smatra kako je kompanija dotaknula dno poslovanja u recesiji pa će i rezultati u 2012. ići prema gore.


5

www.privredni.hr Broj 3716, 27. veljače 2012.

Veća jamstva za male poduzetnike

mil kn

HAMAG-u milijardu kuna više

2010.)

li

G

njim racionalizacijama, kresanjem troškova i otpuštanjima. Taj jne domaće tvrtke u krizi ostvarile značajan rast prihoda

“Rezultati mnogih kompanija ovise o tome u kojim sektorima posluju”, objašnjava ekonomski analitičar Ljubo Jurčić, koji je prošlu godinu proveo u biznisu kao predsjednik NO Podravke. Hrana uvijek ide “Pogledajte solidne rezultate koje su postigle tvrtke u poljoprivrednoj branši. I u vremenu krize ljudi troše na osnovne prehrambene proizvode, katkad čak troše i više nego u ‘normalnim’ vremenima. No i tu postoje razlike unutar sektora – Vegeta će se uvijek prodavati dobro, ali će recimo pasti prodaja vode u bocama, odnosno, relativno luksuzni i premium proizvodi”, kaže Jurčić. Prema njegovim riječima, mnoge su tvrtke prošle dvije godine popravljale rezultate unutarnjim racionalizacijama, kresanjem troškova i otpuštanjima. Taj je prostor sada iscrpljen i iduća će godina biti vrlo izazovna. Jurčić ne očekuje previše od najavljenog državnog investicijskog ciklusa. “Nama trebaju investicije u finalne proizvode. Problem kod naših investici-

ja je u strukturi: ulaganje u infrastrukturu stvara velike dugove koje je kasnije vrlo teško vraćati jer nema konkurentnih proizvoda”, rekao je Jurčić. Stoga u ovoj godini očekuje nastavak stagnacije ekonomije i pad BDP-a na godišnjoj razini od jedan posto. Ne odustati od ulaganja Analitičari Hrvatske gospodarske komore u publikaciji Gospodarska kretanja primjećuju da je u većini grupacija u 2011.

Samo Ledo je koncernu Agrokor donio dobit od 126,7 milijuna kuna, što je rast od 24,5 posto zabilježen pad proizvodnje. Intermedijarni proizvodi smanjeni su 4,6 posto, trajni proizvodi za široku potrošnju 5,3 posto, a energije za 8,6 posto. Negativna kretanja još uvijek ublažava porast proizvodnje netrajnih proizvoda za široku potrošnju (0,8 posto) i kapitalnih proizvoda (11,4 posto). Uzlazni trend

od 2,9 posto pokazuje proizvodnost rada, ponajviše zbog smanjenja broja zaposlenih za 3,9 posto, napominju u HGK-u. Ivan-Damir Anić, istraživač s Ekonomskog instituta, kaže da se može očekivati da će i trgovina na malo u Hrvatskoj u idućem razdoblju slijediti kretanje ukupnog gospodarstva. “Zbog sporog oporavka maloprodaje možemo očekivati intenzivniju konkurenciju u tom sektoru, kao i borbu za postojeći tržišni udjel. U idućem se razdoblju može očekivati da će vodeći maloprodajni lanci i dalje povećavati svoj tržišni udio”, ocijenio je Anić. U tom će sektoru i dalje važnu ulogu imati marketinške aktivnosti radi povećanja prihoda. Anić smatra da unatoč kriznom razdoblju maloprodajne tvrtke ne smiju odustati od ulaganja u zadržavanje lojalnih kupaca, inovacije u asortimanu, ulaganja u marketing, razvoj vlastitih trgovačkih marki, poboljšanje kvalitete usluge i efikasnu promociju. Objava solidnih rezultata pojedinih kompanija nije donijela bitne pomake u cijeni njihovih dionica na Zagrebačkoj burzi. Analitičari su zaključili da su ulagači još uvijek skeptični dok se ne vide prvi rezultati Vladinih mjera, a i sumnjaju da će ove godine te tvrtke ponoviti prošlogodišnje rezultate.

ospodarstvo je dosadašnjim mjerama Vlade rasterećeno za oko pet milijardi kuna, a sljedeći je korak povećanje kapitala HBOR-a za 500 milijuna i jamstvenog fonda Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG) za milijardu kuna, najavio je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras na radnom ručku Hrvatske udruge poslodavaca. HAMAG bi, u Marasovoj viziji, trebao postati one stop shop za poduzetnike, preko kojega će se oni koji imaju dobre projekte povezati s lokalnim vlastima i financijskim institucijama te će dobiti potporu za realizaciju projekata. HBOR bi istodobno trebao preuzimati više rizika kako bi poduzetnici mogli brže i jeftinije doći do kredita. Do računice od pet milijardi kuna rastereće-

nja Maras je došao zbrajanjem učinaka smanjenja stope doprinosa za zdravstveno osiguranje za dva postotna boda – što gospodarstvu ostavlja 2,5 milijardi kuna godišnje – potom smanjenja doprinosa za šume i vode za 50 posto, privremenog ukidanja spomeničke rente - što je rasterećenje od 300 milijuna kuna - te ukidanja poreza na reinvestiranu dobit, što je rasterećenje od još dvije

milijarde kuna. Iako nije želio komentirati sporna zakonska rješenja o retroaktivnom oporezivanju neisplaćene dobiti, Maras je obećao da će biti potpora poduzetnicima za sve potrebne korekcije kada se neka odredba pokaže dvojbenom. Najavio je i uključivanje malih poduzetnika u investicijske projekte u energetici vrijedne osam milijardi kuna. (D.Ž.)

HUP poziva mljekare na prekid prosvjeda

Do dogovora razgovorom Hrvatska udruga poslodavaca, koja u svom članstvu ima i proizvođače i otkupljivače mlijeka, podržava i brani zakonsko pravo svakoga da demonstracijama i prosvjedima izražava svoje nezadovoljstvo i tako brani svoje interese, no isto tako podržava i brani ustavno pravo svakoga na rad. Zbog toga osuđuje blokiranje javnih prometnica i tvornica, jer se time na nelegitiman način onemogućava život građana i gospodarska aktivnost, poručio je direktor HUP-a Davor Majetić. “Ovakvim načinom demonstriranja stvara se velika gospodarska šteta te nepotrebna atmosfera sile, straha i ucjene, što ne pri-

donosi normalnim pregovorima dviju strana’’, rekao je Majetić. Poslodavci smatraju da otkupnu cijenu mlijeka moraju u razgovorima, za stolom, temeljem argumenata i međusobnog uvažavanja dogovarati isključivo proizvođači mlijeka i mljekare koje otkupljuju njihove proizvode. Otkupna cijena tržišna je kategorija o kojoj se isključivo na tržišnoj osnovi dogovaraju proizvođač i kupac. Kako kažu u Hr-

vatskoj udruzi poslodavaca, inzistiranje na zahtjevima koji nisu realni u trenutačnoj gospodarskoj situaciji ni u skladu s obvezama Hrvatske prema Europskoj uniji, a provode se na nasilan način prema drugima - nije put koji vodi rješenju problema. HUP je pozdravio sporazum koji su prerađivači mlijeka postigli s dijelom proizvođača, a ostale je pozvao na prekid prosvjeda i pristupanje tom sporazumu. (K.S.)


6

INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3716, 27. veljače 2012.

“ Uspostavit ćemo

Zeleno svjetlo potporama

40 milijuna kuna filmskoj industriji Cilj je privlačenje stranih filmskih i televizijskih produkcija, kojima potpora može pokriti 20 posto troškova

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja dala je zeleno svjetlo potporama za proizvodnju audiovizualnih djela u ukupnom iznosu od 40 milijuna kuna, koje će davati Ministarstvo kulture preko Hrvatskog audiovizualnog centra. Ti poticaji ulaganja za proizvodnju igranih, dokumentarnih, animiranih i televizijskih filmova ili serija odobravat će se u obliku subvencija u razdoblju od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2013.

Potpora je usmjerena i na privlačenje strane produkcije, s ciljem da Hrvatska postane relevantna destinacija za proizvodnju filmova i televizijskih serija uz korištenje domaćih filmskih radnika, opreme i lokacija. Intenzitet potpore iznosi 20 posto opravdanih troškova proizvodnje pojedinog audiovizualnog djela nastalog u Hrvatskoj, ali ne smije premašiti četiri milijuna kuna. Istodobno, pojedini korisnik, uz ovu državnu potporu, za iste opravda-

ne troškove može ostvariti i ostale državne potpore, s tim da njihov ukupni iznos ne prelazi više od 50 posto opravdanih troškova. Ukoliko je riječ o proizvodnji pojedinog teškog audiovizualnog djela ili djela niskog proračuna, taj iznos ne može prijeći 80 posto opravdanih troškova. U opravdane troškove, između ostaloga, spadaju troškovi otkupa, primjerice arhivskih materijala ili autorskih prava, troškovi najma, režije, produkcije, glumaca, scenarista, kaskadera, kamere, svjetla, zvuka i slično. Korisnici potpora mogu biti svi poduzetnici registrirani u Republici Hrvatskoj za proizvodnju audiovizualnih djela, ali ne smiju biti u stečaju ili likvidaciji, te moraju ispunjavati svoje zakonske obveze. Strani producenti potporu mogu koristiti putem partnerskih domaćih tvrtki. (G.Š.)

Europa sufinancira projekte u Sisačko-moslavačkoj županiji

Razvoj Lonjskog polja Započela je provedba projekta Razvoja turističke infrastrukture na području Parka prirode Lonjsko polje, vrijednog 1,23 milijuna eura ili 9,2 milijuna kuna. Projekt je, kroz Program IPA IIIC - Bespovratna sredstva za poslovnu infrastrukturu, odobren Sisačko-moslavačkoj županiji, a trajat će godinu dana. Partneri su Županijska uprava za ceste Sisačkomoslavačke županije, tamošnja turistička zajednica, Općina Jasenovac, dok je suradnik Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje. Bespovratna europska potpora projektu iznosi 75 posto vrijednosti ili oko sedam milijuna kuna. Sisačko-moslavačka županija i Županijska uprava za ceste sufinan-

ciraju projekt sa 2,3 milijuna kuna. Neki od glavnih ciljeva projekta su gospodarski razvoj Lonjskog polja, unaprjeđenje turističke infrastrukture u Parku prirode, te jačanje lokalnog poduzetništva i promocija turističke ponude. U sklopu projekta, među ostalim, obnovit će se županijska cesta na dijelu 3209 tj. na dionici Jasenovac-Drenov bok

u dužini od 1980 metara. Osim toga, izradit će se poseban marketinški plan razvitka Lonjskog polja, internetska stranica za online rezervaciju smještaja, a na glavne prometnice postavit će se jumbo plakati kako bi što više posjetitelja posjetilo Lonjsko polje. Inače, za apliciranje za strukturne EU fondove Sisačko-moslavačka županija pripremila je 169 projekata u vrijednosti 1,6 milijardi eura. Od toga je potpuno spreman 51 projekt u vrijednosti 68,5 milijuna eura. Ti se projekti uglavnom odnose na poboljšanje komunalne infrastrukture, a potom slijede projekti unaprjeđenja društvene infrastrukture te oni u sektoru energetike i obnovljivih izvora energije. (S.P.)

u invalidsku mir

Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, ministar rada i mi

Za zapošljav 28 posto vi Ove godine pronaći će se kvalitetno rješenje za ljude koji su prekratko sedam posto. Uz to, više od 2300 žena koje bi po prijašnjim propisima Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

I

zmjene Zakona o radu (ZOR), promjene u sustavu mirovinskog osiguranja te mjere zapošljavanja u ovoj godini bile su povod za razgovor s ministrom rada i mirovinskoga sustava prof. dr. sc Mirandom Mrsićem. Što će se točno mijenjati u ZOR-u i zašto? - Već smo više puta rekli da Zakon o radu ne želimo i nećemo mijenjati, osim u dijelu u kojem se govori o kolektivnim ugovorima, točnije članku 262. To je nešto što su svi socijalni partneri shvatili da je neodrživo. U ovom trenutku imamo kolektivnih ugovora koji traju do beskonačnosti. Znači, promjene nisu zbog pritisaka agencija za kreditni rejting, kako su neki mediji objavili? - Ne, agencije sigurno nisu razlog. Problem je u odredbi o produljenom djelovanju kolektivnih ugovora, jer se oni u tom razdoblju ne mogu otkazati ni promijeniti dok se ne postigne konsenzus oko toga. Sve ostale odredbe ZOR‑a ostaju iste, ne mislimo ništa mijenjati. Uporedo s tim donijet ćemo i zakon o reprezentativnosti sindikata i poslodavaca u pregovaranju, a oboje će biti temelj budućih razgovora i pregovora socijalnih partnera.

Kako tumačite zahtjeve poslodavaca za dodatnom fleksibilizacijom radnog zakonodavstva, i to u situaciji kada njihova dugovanja prema državi prelaze 50 milijardi kuna, a od toga se oko 20 milijardi odnosi na doprinose? Kako će se uopće taj dug naplatiti? Moraju li radnici sami podnositi tužbe za doprinose? - Smatram da je u ovom trenutku ZOR dovoljno fleksibilan i da ga ne treba mijenjati. Ono što treba je pridržavati se zakonskih odredbi i voditi računa o primjeni ZOR‑a. Jedna od tih odredbi je i isplata plaća i doprinosa. Vrlo brzo ćemo donijeti uredbu o obvezi ispla-

U Hrvatskoj je previše invalidskih mirovina, a mnogi od tih ljudi mogli su i dalje raditi, ali na drugom radnom mjestu te plaća i uplati doprinosa, tj. neće se više moći isplatiti plaća bez uplate doprinosa i obratno. Drugo, u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje uskoro ćemo uspostaviti sustav u kojem će svaki radnik moći provjeriti jesu li mu uplaćeni doprinosi, kao što to sada mogu provjeriti u drugom mirovinskom stupu.

Dobro, ali što je s neuplaćenim doprinosima? Ima li država mehanizme za naplatu tog duga? - Neuplaćeni doprinosi veliki su problem. Radnici tek u trenutku umirovljenja saznaju da im poslodavac nije uplaćivao doprinose i da im je zbog toga mirovina manja. To nije pravedno, a zašto je država do sada to tolerirala, treba pitati prošlu vladu. Sada će se vrlo vjerojatno teško naplatiti taj dug u tvrtkama koje su u blokadi ili u stečaju, a nikako se neće moći naplatiti u tvrtkama koje su nestale. I to smo dužni reći, koliko god nevjerojatno zvučalo. Ali zato želimo


7

www.privredni.hr Broj 3716, 27. veljače 2012.

jedinstvene kriterije za ocjenu radne sposobnosti, uvjeta za odlazak ovinu, kao i reviziju spornih slučajeva.

prof.dr.sc. Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskoga sustava

rovinskoga sustava

anje ove godine čak še novca nego lani štedjeli u drugom stupu, a ako gospodarska situacija dozvoli, izdvajanja za taj mirovinski stup sljedeće će se godine podići na izgubile naknadu za nezaposlene dok čekaju mirovinu, sada mogu biti mirne jer će tu naknadu ipak dobivati

uspostaviti sustav, odnosno sigurnosni mehanizam koji će onemogućiti da se to ubuduće događa. Poseban problem su neuplate u drugi stup jer to su sredstva koja pripadaju radniku, to je njegova štednja. Je li gotova inspekcija u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje? - Još uvijek čekamo izvješća nadležnih tijela pa još ne mogu govoriti o tome što smo zatekli. Ono što se zna i što nije tajna, u ustanovi koja se brine o mirovinama i uplatama doprinosa radio je relativno velik broj ljudi koji su odavno ispunili uvjete za mirovinu.

Hoće li biti revizija invalidskih mirovina? Naime, u razvijenim se zemljama ocjenjuje ostatak radne sposobnosti, a kod nas, ako se ne varam, 14 različitih komisija utvrđuje invaliditet. Iskustvo je pokazalo da to omogućuje razne zloporabe. - Jedan od ciljeva restrukturiranja HZMO-a i sustava invalidskih mirovina je prije svega promjena “filozofije” - treba li onoga tko je na radnom mjestu zaradio invaliditet poslati u mirovinu ili mu omogućiti da i dalje radi na odgovarajućem radnom mjestu. Inzistirat ću na ovome drugome jer, objektivno, u Hrvatskoj je previše inva-

lidskih mirovina, a mnogi od tih ljudi mogli su i dalje raditi, ali na drugom radnom mjestu. Nećemo generalno revidirati sve postojeće invalidske mirovine, ali će sada drugostupanjska invalidska komisija umjesto u HZMO-u biti u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava. Dakle, uspostavit ćemo jedinstvene kriterije za ocjenu radne sposobnosti, uvjeta za odlazak u invalidsku mirovinu, kao i reviziju spornih slučajeva. Pored velikog broja umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih, glavni problem mirovinskog sustava je i to što se nisu povećavala izdvajanja za

drugi mirovinski stup, te, kako su to lani ocijenili OMF-ovi, tek djelomično riješen problem ljudi koji su prekratko štedjeli u drugom stupu. Oni sada mogu birati iz kojeg stupa žele mirovinu, ali stručnjaci upozoravaju da to nije dobro rješenje. Što ćete od toga mijenjati? - U toku ove godine moramo pronaći kvalitetno rješenje za ove ljude koji su prekratko bili u drugom stupu, a to ćemo napraviti u dogovoru s fondovima i Ministarstvom financija. Što se pak tiče većih izdvajanja za drugi stup, plan je, ako to naravno dopusti gospodarska situacija, da se oni sljedeće godine podignu na sedam posto. Ove smo godine išli na ra-

sterećenje gospodarstva, tj. smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje ostavili smo gospodarstvu. Povećanje izdvajanja

Povećanje izdvajanja za drugi stup neće teretiti neto plaće, a to znači da će se morati preraspodijeliti porezno opterećenje plaća za drugi stup neće teretiti neto plaće, a to znači da će se morati preraspodijeliti porezno opterećenje plaća. Osim drugog stupa promovirat ćemo rentnu štednju u trećem stupu. Moramo lju-

dima poslati poruku da ako jednog dana žele dostojnu mirovinu, moraju o njoj razmišljati od prvog dana zaposlenja. Koje se još bitne promjene mogu očekivati ove godine? - Promjenama Zakona o potporama za vrijeme nezaposlenosti riješit ćemo problem žena koje su ostajale bez naknade dok su čekale pravo na mirovinu. Te će naknade sada dobivati sve dok ne odu u mirovinu. Radi se o više od 2300 žena. Također subvencionirat ćemo troškove selidbe i putne troškove u onim slučajevima kada se zbog zaposlenja mijenja mjesto boravka. Naknade za nezaposlene, kao i prava koja imaju, neće se mijenjati.

Prekvalifikacije, javni radovi, stimuliranje zapošljavanja mladih... Za aktivne mjere zapošljavanja ove je godine predviđeno 28 posto više sredstava nego lani. Riječ je o 358 milijuna kuna koje će se usmjeriti na dodatno obrazovanje i prekvalifikaciju nezaposlenih, javne radove, stimuliranje zapošljavanja mladih... Uvodimo, kazao je Mrsić, i više novosti kod ove prve mjere: nezaposleni će se prekvalificirati za zanimanja s kojima mogu naći posao, neće biti brisani iz evidencije nezaposlenih sve dok ne pronađu posao, a kroz evaluacijske postupke pratit će se što se s njima događa kroz godine. “Dakle, nije nam cilj da nekoga obrazujemo pa da on ili ona samo promijene savjetnika na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, nego da stvarno pronađu posao. HZZ je u tom smislu dobio jasne upute. Ne želimo, kao što je ranije bio slučaj, koristiti ovu mjeru za friziranje broja nezaposlenih. S javnim radovi-

ma omogućit ćemo dugotrajno nezaposlenima da više ne budu socijalno isključeni, tj. da stvaraju kontakte i da se polako vraćaju u svijet rada. Već su nam se javile mnoge jedinice lokalne samouprave koje su zainteresirane za provedbu javnih radova. Što se pak tiče mladih, za njih planiramo plaćati doprinose dok volontiraju i stječu obvezno radno iskustvo za stručni ispit. Naravno, osigurat ćemo da ti mladi ne postanu jeftina radna snaga poslodavcima, koju onda iz godine u godinu mogu mijenjati”, naglasio je ministar.


8

AKTUALNO

*vijesti Tehnika gradi trgovački centar Tehnika je objavila da je potpisala ugovor o gradnji trgovačkog centra u zapadnom dijelu Zagreba. Ugovoreni radovi su vrijedni 15,3 milijuna eura, bez PDV-a. Trgovački centar bit će izgrađen na južnoj strani raskrižja Horvaćanske i Rudeške ulice. Početak gradnje je 1. ožujka 2012., a završetak je predviđen u roku od 13 mjeseci. Naručitelj je tvrtka Vrbani projekt. Zoo Hobby preuzima Zoo City Zoo Hobby, distributer hrane i opreme za kućne ljubimce, najavio je da će preuzeti Zoo City, lanac trgovina za kućne ljubimce u Hrvatskoj. Zoo City je svoju prvu poslovnicu otvorio 2008. godine, a od tada je njihov broj povećao na 12, zaposlio više od 80 ljudi i uložio 25 mi-

Privredni vjesnik Broj 3716, 27. veljače 2012.

( po stopi od 12%

porezi na sve dividende i udjele u dobiti

Porezno zakonodavstvo

Porezne izmjene od 1. ožujka - rok iznimno kratak Za sve isporuke nakon 1. ožujka 2012. godine za koje su primljeni predujmovi sa starom stopom PDV-a potrebno je izdati račun s novom stopom PDV-a Darko Buković bukovic@privredni.hr

lijuna kuna. Ukupan promet u 2011. povećan je za 66 posto, na 26 milijuna kuna. Zoo Hobby je nastao 1975. kao jedan od prvih pet shopova u regiji, imaju podružnice u Srbiji i BiH, a prihod im je 6,7 milijuna eura. U budućnosti planiraju otvaranje novih Zoo City poslovnica, kao i razvoj franšiznog modela. ALTPRO otvorio razvojni centar Tvrtka ALTPRO u Odri je otvorila prvi razvojnoinovacijski centar u Jugoistočnoj Europi, realiziran kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Kredit je odobren uz kamatu od četiri posto, na rok od 12 godina, uz tri godine počeka. ALTPRO se specijalizirao za proizvodnju i razvoj uređaja napredne tehnologije za željezničku industriju, baziran na vlastitom istraživanju i inovaciji. ALTPRO je lani uspio povećati izvoz za tri puta u odnosu na 2010. godinu, broj zaposlenih je porastao za 32 posto, dok je promet povećan za 28 posto.

P

ovećanje stope PDV-a sa 23 na 25 posto te primjena snižene stope PDV-a od 10 posto na jestiva ulja i masti, dječju hranu, isporuku vode (osim vode u bocama ili drugoj ambalaži) i bijeli šećer, porezne su promjene koje se po-

Pravo na neoporezivi iznos udjela u dobiti ostvaruje se tek pri predaji godišnje prijave poreza na dohodak činju primjenjivati od 1. ožujka ove godine. Istodobno se primjenjuju izmjene Zakona o porezu na dohodak, kojima se uvodi oporezivanje isplata dividendi i udjela u dobiti te izmjena poreznih razreda, kao i izmjene Zakona o porezu na dobit. Poduzetnici se žale na iznimno kratak rok prilagodbe svojih sustava promjenama, a Privredni vje-

snik donosi informacije o nekoliko bitnih promjena na koje treba obratiti pozornost, a koje su pripremili u Poreznim novostima KPMG-a Croatia: za sve isporuke nakon 1. ožujka 2012. godine za koje su primljeni predujmovi sa starom stopom PDV-a potrebno je izdati račun s novom stopom PDV-a; ukoliko se izdaju odobrenja nakon 1. ožujka 2012. godine (npr. za količinske popuste), a koja se odnose na dobra i usluge pružene prije izmjene stope PDV-a, potrebno je izdati odobrenje s inicijalno obračunatom stopom PDV-a na isporuku od 23 posto; potrebno je uvesti dodatne kontrole za provjeru ulaznih računa odnosno utvrditi je li na ulaznom računu obračunata ispravna stopa PDV-a, npr. ako prodavatelj zaračuna PDV po stopi od 25 umjesto 23 posto, a to nije bio obvezan učiniti, tada postoji mogućnost da se kupcu temeljem ulaznog računa ospori pravo na povrat dijela pretporeza;

posebnu pažnju valja obratiti na primjenu snižene stope PDV-a, a posebno kod “paketa proizvoda” koji se sastoje od proizvoda različitih stopa PDV-a. Obveza popisa zaliha Uvođenje novih stopa PDV-a zahtijeva i rješavanje određenih dodatnih pitanja kao što su obveza popisa zaliha dobara za koje se mijenja stopa PDV-a; prilagođavanje IT sustava odnosno svih relevantnih financijskih i materijalnih evidencija društva; usklađivanje cjenika i ostale evidencije koja sadrži stope PDV-a. Sve što je zakonodavac propisao potrebno je provesti do 1. ožujka 2012. godine kako porezni obveznici ne bi bili u poreznom prekršaju. Što se pak tiče odbitka PDV-a na nabavu osobnih automobila, od 1. ožujka 2012. ukida se pravo na odbitak pretporeza na nabavu osobnih automobila i povezane troškove. To će značajno utjecati na troškove nabave osobnih automobila budući da prema trenutno važećim pro-

pisima porezni obveznici imaju pravo odbitka 70 posto pretporeza (za osobne automobile vrijednosti do 400.000 kuna). Isto se pravo, dakle, još može iskoristiti za nabave osobnih automobila realizirane do 1. ožujka 2012. godine. U sustav PDV-a, sukladno zakonskim izmjenama, od 1. siječnja 2013. ulaze poduzetnici s prihodom većim od 230.000 kuna, čime se podiže prag s dosadašnjih 85.000 kuna. Porezni obveznici koji tijekom 2012. godine ostvare oporezive isporuke vrijednosti niže od 230.000 kuna, do 15. siječnja 2013. mogu podnijeti zahtjev za izlaskom iz sustava PDV-a. Međutim, svaki poduzetnik koji se dobrovoljno registrira za PDV ima obvezu minimalno pet godina od datuma registracije biti obveznikom PDV-a bez obzira na vrijednost oporezivih isporuka. Niz nelogičnosti Poduzetnik koji je u 2012. godini isporučio dobara i usluga u vrijednosti manjoj od 800.000 kuna (uključujući PDV), može

se dobrovoljno odlučiti za primjenu tromjesečnog obračunskog razdoblja PDV-a od 1. siječnja 2013. godine. Promjena poreznog razdoblja na tromjesečni obračun PDV-a smanjila bi troškove administracije te bi odgodila plaćanje PDV-a za tri mjeseca. Sve dividende i udjeli u dobiti koji se isplaćuju od 1. ožujka 2012. nadalje oporezuju se po stopi od 12 posto. No, bez obzira na činjenicu da se na godišnjoj razini ne plaća porez na dohodak s osnove primitka od dividendi i udjela u dobiti do iznosa od 12.000 kuna, isplatitelj primitka dužan je pri isplati naplatiti porez na dohodak na ukupni iznos dividende ili udjela u dobiti po stopi od 12 posto i pripadajući prirez (ako je on primjenjiv), dok će pravo na neoporezivi iznos ostvariti samo ako preda godišnju prijavu poreza na dohodak. Drugim riječima, to znači da će se dividenda oporezivati odmah po isplati, a pravo na neoporezivi dio moguće je ostvariti tek podnošenjem godišnje porezne prijave.


S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3716, 27. veljače 2012.

( 1 mlrd € na raspolaganju

*vijesti

ove godine od Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a

Sjednica hrvatske vlade

Imamo novac za novi, prošireni investicijski ciklus Uz već planirane investicije u javnom sektoru vrijedne 1,2 milijarde eura, ministri su u svojim resorima pronašli mogućnosti za ulaganje još dodatnih 600 milijuna eura Igor Vukić vukic@privredni.hr

E

nergetski projekti, proizvodnja hrane i korištenje državne imovine za projekte u turizmu i poljoprivredi poluge su koje omogućuju najbrži, najveći i najjednostavniji rast, naglasio je Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, predstavljajući Vladin plan investicija koji bi trebao pokrenuti oporavak gospodarstva. Uz već planirane investicije u javnom sektoru vrijedne 1,2 milijarde eura, ministri su u svojim resorima pronašli mogućnosti za ulaganje još dodatnih 600 milijuna eura. Vlada u roku od devet mjeseci želi na taj način ostvariti rast fiksnog investicijskog kapitalnog ulaganja od 7,4 posto, nasuprot padu

U projektima energetske učinkovitosti moguće je ove godine realizirati 1,8 milijardi kuna od dva posto koliko su, primjerice, za ovu godinu prognozirali analitičari zagrebačkog Ekonomskog instituta. “Bit će to jako težak zadatak, ali moguć, ako iskoristimo sve potencijale”, rekao je Čačić na prošlotjednoj sjednici Vlade. Dodao je da će se morati mnogo i brzo raditi na pripremi projekata, jer

Novi čelnici javnih poduzeća Vlada je prošli tjedan imenovala niz novih predsjednika uprava javnih poduzeća i državnih institucija. Hrvatske željeznice vodit će Rene Valčić, Hrvatske ceste Edo Kos, a Plinacro Mladen Antunović. Na čelu Hrvatske elektroprivrede bit će Zlatko Koračević, dok je za predsjednika Uprave Autoceste Rijeka-Zagreb imenovan Željko Denona. Prvi čovjek Hrvatskih voda postao je Ivica Plišić. Damir Juričić izabran je za ravnatelja Agencije za javno-privatno partnerstvo, a Anđelka Buneta za predsjednicu Uprave Fine. Umjesto Ljube Jurčića u Nadzorni odbor Podravke ući će također bivši ministar Mato Crkvenac. je za realizaciju spremno samo pet posto od poslova koje je u svom katalogu investicija najavljivala bivša vlada. Novi projekti bit će kombinacija velikih investicija, kakve su, primjerice, gradnja novog bloka termoelektrane u Plominu, te niza malih poslova u sektoru obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, obnove prometnica i gradnje objekata javne namjene. Do 1. lipnja bit će objavljene stotine javnih natječaja za projekte u tim sektorima. Čačić obećava da će država redovito plaćati naručene radove i pri-

tom oko 10 posto radova plaćati i avansno, da bi se ojačala likvidnost izvođača. “Nije to ništa novo. Tako smo ministar Linić i ja radili 2000. godine”, rekao je Čačić. Ministar financija Slavko Linić tvrdi da financiranje projekata nije upitno. Međunarodne razvojne banke spremne su dati novac za dobro organizirane i vođene investicijske projekte. U Vladi kažu da su ove godine na raspolaganju, primjerice, 300 milijuna eura od Svjetske banke, 400 milijuna eura od Europske banke za obnovu i razvoj te 300 milijuna eura

9

od Europske investicijske banke. Uz tu milijardu eura, očekuje se i novac iz strukturnih fondova EU-a te sudjelovanje komercijalnih banaka na projektima u kojima će sudjelovati privatni ulagači. Uvjete za ulaganja stvara država Investicijski ciklus financirao bi se i kapitalom javnog sektora i aktiviranjem postojeće operativne i neoperativne imovine u državnom vlasništvu. HEP, Hrvatske vode i druga javna poduzeća imaju svoj bonitet i mogućnost zaduživanja za razvojne poslove. “Međunarodne

institucije nisu protiv kredita koji se koriste za razvoj i strukturne promjene. Oni ne žele financirati deficit”, istaknuo je Linić. Država bi stvarala uvjete za ulaganja, smanjivala administrativne barijere, razvijala poduzetničku infrastrukturu i brže ulazila u projekte javno-privatnog partnerstva. Ministar Čačić očekuje da bi već jačanje poduzetničkog optimizma i stvaranje uvjeta za brže ulaganje moglo potaknuti privatne investicije vrijedne 400 milijuna eura. Privatna partnerstva Vlada očekuje i u gradnji škola, zdravstvenih objekata, domova za socijalnu skrb, zatvora i vojnih objekata. U iduće četiri godine u tim bi se sektorima investiralo oko sedam milijardi kuna. Ove godine Vlada bi bila zadovoljna s realizacijom 2,2 milijarde kuna, odnosno, oko 300 milijuna eura. U projektima energetske učinkovitosti moguće je ove godine realizirati 1,8 milijardi kuna ili 240 milijuna eura. Čačić je istaknuo da od Hrvatskih cesta nije dobio zadovoljavajući plan povećanja investicija pa će se u tome osloniti na županijske uprave za ceste. On ističe da je državni proračun u zadnjih 10 godina udvostručen, a ulaganja u održavanje cesta ostala su na istoj razini. Za te poslove ne postoji potreba izrade projektne dokumentacije pa bi mogli u relativno kratkom roku privući investicije od 450 milijuna kuna.

Siva ekonomija ugrožava ribare Mario Lovrinov iz zadarskog Cromarisa izabran je za novog predsjednika Udruženja ribarstva i prerade ribe Hrvatske gospodarske komore. Na sjednici Udruženja na kojoj je izabran Lovrinov bio je i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, koji je najavio da se iznos potpora za ribarstvo neće smanjivati, ali će se uvesti nova pravila raspodjele uz puno veću kontrolu. Pomoćnik ministra Miro Kučić upozorio je da siva ekonomija ugrožava poslovanje registriranih ribara te da tržište nije u potpunosti regulirano pa tako riblje burze nemaju potrebnu infrastrukturu. Hrvatske jedrilice za Tursku Brodograđevna tvrtka AD brodovi prodala je još jednu flotu od 10 jedrilica tipa Salona 41 za čarter turskoj tvrtki Marmaris. Jedrilice će biti isporučene već početkom ljeta. S ovom i prethodnom narudžbom od također 10 jedrilica tipa Salona 38 za Mande čarter u Hrvatskoj, AD brodovi su u 2012. ostvarili rast prodaje treću godinu za redom i popunili proizvodne kapacitete. Na Sajmu nautike u Zagrebu AD brodovi izložili su Maestral gumenjake i Hansvik motorne brodice, kao i svoj novi projekt Salona 60. Jubilarno pivo Zagrebačke pivovare Zagrebačka pivovara obilježila je 120 godina postojanja lansiranjem jubilarnog izdanja Ožujskog piva pod nazivom Ožujsko 120. Riječ je o posebnom lager pivu crvenkastozlatne boje, proizvedenom od tri vrste slada. U pripremi piva korištena je velika količina aromatskog hmelja, što ga čini nešto gorčim od većine drugih piva. Pivo je već u maloprodaji, po preporučenoj cijeni nešto većoj od standardnog Ožujskog.


10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3716, 27. veljače 2012.

( oko 200.000 t

polimernih materijala trenutačna proizvodnja u Hrvatskoj

( 90% polimernih materijala u nas proizvodi Dioki

Industrija plastike i gume

Snažnijom proizvodnjom Tvrtke koje se bave proizvodnjom i preradom plastike i gume u 2010. godini ostvarile su 6,5 milijardi kuna ukupn Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Z

bog višemjesečnog zastoja najvećeg proizvođača polimera i petrokemikalija u nas, Diokija, proizvodnja plastike i gume u 2011. bit će najlošija u zadnjih 20 godina. Zanimljivo je, međutim, kako ni uz Dioki ovaj sektor još uvijek nije dostigao predratne brojke kada se u Hrvatskoj proizvodilo oko 370.000 tona polimernih materijala. Trenutačno se u Hrvatskoj proizvodi oko 200.000 tona polimernih materijala, a tako je već nekoliko godina, objašnjava nam Gordana Peh-

Plastika i guma su provjereno “zeleni” materijali koji se mogu reciklirati te tako ponovno iskoristiti u proizvodnji nec Pavlović, poslovna tajnica Udruženja za plastiku i gumu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. U zadnjih 20 godina najmanja proizvodnja zabilježena je 2003. godine kada je proizvedeno svega 157.000 tona polimera. “Ako, pak, promatramo samo proizvodnju gotovih ili polugotovih proizvoda, ona se kreće oko 100.000 tona. Najviše se proizvodi plastična ambalaža. Slijede plastične cijevi, proizvodi za građevinarstvo, uglavnom izolacijske ploče te dijelovi za autoindustriju koji se isporučuju renomira-

nim europskim proizvođačima. K tomu, mnoštvo plastičnih dijelova domaće proizvodnje ugrađuje se u tramvaje, čamce... Bitno je naglasiti kako je industrija plastike infrastrukturna djelatnost. To znači da se njeni proizvodi nalaze, može se reći, u svim granama industrije, od telekomunikacija, preko obnovljivih izvora energije do medicine”, kaže ona. Osim Diokija, u kojem se najviše proizvodi polietilen niske gustoće (PE-LD) i polistiren (PS), značajni proizvođači u Hrvatskoj su Chromos-Tvornica smola te Oriolik. U Chromosu se proizvodi nezasićeni poliester (UP), akrilne i alkidne smole, poliol i vinil-ester. U Orioliku, pak, proizvodi se kruta i savitljiva poliuretan (PUR) pjena. Na Dioki otpada 90 posto ukupnih proizvedenih polimernih materijala u nas.

Valja naglasiti kako se 90 posto proizvedene količine izvozi. Više posla, manje prihoda U Hrvatskoj je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 640 tvrtki koje se bave preradom plastike i još tri koje proizvode polimerne materijale, dakle sirovine za preradu plastike. Od tog ukupnog broja, 559 su prerađivači plastike, a 81 tvrtka bavi se proizvodnjom gume. Zanimljivo je kako su one u 2010. godini ostvarile ukupni prihod od 6,5 milijardi kuna što je više od farmaceutske industrije. Također, valja napomenuti kako je broj tvrtki u ovoj industriji u porastu. Prema podacima tržišnog ispitivanja iz 2002. u Hrvatskoj je bilo oko 500 tvrtki, a u zadnjih 10 godina njihov broj je povećan za 140. Osim porasta broja tvrtki, godinama se uve-

ćavao i uvoz. “Rekordna godina bila je 2008. kada je uvoz iznosio 1,2 milijarde dolara. Tome iznosu pridodan je prihod od uvoza automobilskih guma, ali i bez toga riječ je o prevelikoj brojci”, napominje Gordana Pehnec Pavlović. Stoga se Udruženje za plastiku i gumu pri HGK-u zalaže za snažniju zamjenu dijela uvoza domaćom kvalitetnom proizvodnjom što je moguće jednostavno ostvariti. “Primjer moguće zamjene je veća domaća proizvodnja plastičnih cijevi koja je, nažalost, ugrožena zbog prekomjernog nepotrebnog uvoza”, ističe ona, dodavši kako je tijekom zadnje dvije godine uvoz ipak smanjen i to do 20 posto. “Koliko god je izvoz višestruko manji od uvoza, uspoređujući 2010. sa 2008. godinom on je porastao. Doduše, taj porast se odnosi na tonažu, a ne i vrijednost, što

znači da je industrija više radila, a manje uprihodila zbog rasta cijene sirovina i nafte na svjetskom tržištu”, pojašnjava. Od Rusije do Madagaskara Jedna od tvrtki koja već 40 godina uspješno posluje u ovome sektoru je Kaplast, smješten nedaleko od Vojnića. Na ovu tvrtku, naime, otpada 70 posto tržišta nosiljki za piće na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova, Srbije i Slovenije. Temelj Kaplastovog poslovanja je proizvodnja plastičnih proizvoda tehnologijom injekcijskog prešanja. Osim prijenosnih nosiljki (gajbi za piće), na koje otpada 90 posto Kaplastove proizvodnje, u blizini Vojnića nastaju auto dijelovi i ostala tehnička plastika koju je moguće pronaći na tržištima od Rusije do Madagaskara. Kao dodatak toj standardnoj proizvodnji, u 2008. godi-

ni tvrtka je uložila u novi zatvoreni pogon s uvjetima čiste proizvodnje za izradu ambalaže za prehrambene proizvode. Ta je izolirana proizvodnja pod posebnim nadzorom kako bi se omogućili što sigurniji uvjeti proizvodnje ambalaže koja dolazi u neposredan dodir s hranom kao što je, primjerice, sladoled. Želimir Feitl, direktor Kaplasta i predsjednik Udruženja za plastiku i gumu pri HGK-u, potvrđuje kako proizvodnja u sektoru “trpi” zbog Diokija. “Količina koju proizvede ta tvornica značajno utječe na cjelokupnu plastičarsku proizvodnju u nas. Stoga, ukratko se može reći kako slijedi stagnacija u proizvodnji”, napominje on. U sektoru plastike i gume u Hrvatskoj u 2010. godini bilo je zaposleno oko 8300 ljudi, što čini 3,8 posto zaposlenih u industriji. Feitl ističe kako


11

www.privredni.hr Broj 3716, 27. veljače 2012.

( oko 8300 ljudi

bilo zaposleno u sektoru plastike i gume u 2010.

ih prihoda što je više od farmaceutske industrije

8300

8200

7700

7200

7000

6900

6600

6700

7200

7100

5000

6700

7400

7000 6000

8550

9000 8000

7600

po uvozu

Broj zaposlenih 1997.-2010. (3,8% industrije)

4000 3000 2000 1000 0

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Izvor: HGK

Struktura proizvodnje po grupama proizvoda u 2010.

7,7% 18,9%

Ploče, listovi, cijevi, profili Ambalaža Proizvodi za graditeljstvo Ostali plastični proizvodi

37,5% 35,9% Izvor: HGK

Proizvodnja proizvoda od plastike i gume 1990.-2010. (u 000 tona) 140,0

većina njih “ispeče zanat” tek kada se zaposle. “Zbog toga djelatnici u ovoj industriji prije prvog zaposlenja nemaju odgovarajuću kvalitetu. Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje postoji odjel koji se bavi preradom plastičnih i gumenih masa. Međutim, smatram kako bi u srednjem i visokom školstvu trebalo osigurati nove predmete gdje bi se dio mladih pobliže upoznao s tehnologijom i preradom plastičnih i gumenih masa”, naglašava. Odbačeni proizvodi dobrodošli Kada je riječ o plastici i gumi, nezaobilazno je pitanje zaštite okoliša. U javnosti je, kažu stručnjaci, stvorena negativna predodžba o tim materijalima. Međutim, ističu, plastika i guma su provjereno “zeleni” materijali koji se mogu reciklirati te tako ponovno iskoristiti u proizvodnji. Štetni su,

nažalost, u još uvijek čestim slučajevima neodgovarajućeg zbrinjavanja te neodgovornog odbacivanja u okoliš. “Primjerice, iz odbačenih automo-

Od gotovih i polugotovih proizvoda najviše se proizvodi plastična ambalaža bilskih guma, koje inače zauzimaju velike površine na odlagalištima, moguće je proizvesti granule koje se mogu ponovno koristiti kao zvučna izolacija uz autoceste u blizini naseljenih mjesta. Također, ta ista granula može se koristiti u asfaltu prilikom gradnje autocesta”, objašnjava Feitl, napominjući kako Kaplast na odgovarajući način reciklira plastične prijenosne nosiljke za piće, ambalažu za prehrambene proizvode, autodijelove i ostalu

tehničku plastiku. Dobiveni materijal (regenerat) može se ponovno koristiti za proizvodnju novih gajbi, kašeta za ribu ili, primjerice, posudica za sladoled. Kaže kako će nakon pristupanja Hrvatske u punopravno članstvo u Europskoj uniji inozemne tvrtke snažnije zakucati na vrata ove industrije. “To će se vjerojatno dogoditi. Ne samo zbog tržišta, nego i modernih tehnologija. Međutim, vjerujem da se naše tvrtke spremaju na to i da će ili postati njihove podružnice ili će im se, možda, pokušati suprotstaviti jačim investicijama u tom sektoru te tako probati samostalno opstati na tržištu”, ističe Feitl. A kako je ova industrija snažno okrenuta i u regionalnom smjeru, prema zemljama bivše Jugoslavije, u nadolazećem razdoblju vjerojatno će se jačati njena pozicija i na tom tržištu.

125,0 113,7

120,0 101,6

100,0

85,4

87,9

80,0

95,5 96,8 83,7

79,9

71,5

70,7 66,0 67,8 66,9 62,3 67,1

101,5

104,1

103,6

76,9 76,0

60,0 40,0 20,0

37,8

9,6

2,5 2,7 2,5 2,4 1,9 1,9 2,1 1,7 1,5 1,8 1,8 2,1 2,3 2,1 1,6 1,5 1,5 1,5 1,5

0,0 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999.2000.2001.2002.2003.2004.2005.2006. 2007. 2008.2009. 2010.

Plastika

Guma

Izvor: HGK

Izvoz i uvoz proizvoda od plastike i gume u mil. USD 1020,0 930,0 840,0 750,0 660,0 570,0 480,0 390,0 300,0 210,0 120,0 30,0 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Izvoz

Uvoz

Izvor: HGK


12 PRIČA S RAZLOGOM

Privredni vjesnik Broj 3716, 27. veljače 2012.

( 8,3 mil kn godišnje ( 13,5 mil kn stizalo do sad u gradsku blagajnu od komunalija

Upravljanje rizicima

Grad Virovitica želi kako bi zadržao isti saldo

Virovitica: udvostručena vrijednost boda za obračun komunalne naknade

Nema poboljšanja bez prethodne analize

Analiza uzroka i posljedica pogrešaka (Failure Mode and Effect Analysis - FMEA) moćan je alat za upravljanje rizicima u poslovnom svijetu. Korištenjem FMEA analize povećava se povjerenje u donošenje ispravnih odluka na temelju činjenica, te se razvija timski rad i razmjena znanja, istaknula je Ana Devčić-Jeras na predavanju o FMEA analizi u sklopu ISO Foruma Croaticuma održanoga u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Važnost upravljanja rizicima je prepoznata u sustavima upravljanja kvalitetom i u specifičnim tehničkim područjima. Posebno je važna u susta-

vima za sigurnost hrane, proizvodnji medicinskih uređaja i lijekova, upravljanju vodama za piće, laboratorijima, informatici i bankarstvu. Strateški cilj svake organizacije treba biti postizanje stalnog poboljšanja poslovanja, što podrazumijeva neprekidno rješavanje problema na optimalan način. FMEA analiza pomaže učinkovitom rješavanju problema koji su se dogodili ili koji bi se mogli dogoditi pa ih treba spriječiti preventivnim aktivnostima. Primjenjuje se prilikom donošenja odluka o poslovanju, tijekom provedbe projekata ili u laboratoriju kod odstupanja rezultata. Metoda je nastala u američkoj vojsci, razvila ju je NASA, a u zadnjih četrdesetak godina proširila se na gotovo sve industrije, pa i neke uslužne sektore. U globalnoj automobilskoj industriji FMEA je postala opći standard. (D.Ž.)

*vijesti Siromašniji gradovi više gube Udruga gradova upozorila je da će ekonomski slabije jedinice lokalne samouprave novim izmjenama poreza na dohodak pretrpjeti relativno velike gubitke unatoč kompenzacijskim mjerama države. To se pogotovo odnosi na područja od posebnog državnog interesa koja ne sudjeluju u fondu izravnanja za decentralizirane funkcije. Stoga Udruga predlaže uvođenje horizontalnog fiskalnog poravnanja, za koje se novac može osigurati preraspodjelom postojećih sredstava za ublažavanje fiskalnih nejednakosti.

Počela sjetva duhana Na sirovinskom području Hrvatskih duhana u Podravini i Slavoniji počele su pripreme za ovogodišnju proizvodnju duhana na oko 4400 hektara, što je na razini prošlogodišnjih proizvodnih površina. U tijeku je automatska strojna sjetva sjemena domaćih kultivara iz vlastite proizvodnje u Kutjevu. Planira se zasijati 700.000 stiropornih plitica namijenjenih hidroponskom uzgoju presadnica duhana. Očekuje se da će sjetva biti završena do sredine ožujka. Ove godine planirana je proizvodnja 10.000 tona duhana, uz prosječne prinose od 2500 do 3000 kg po hektaru.

Poduzetnicima računi uvećani i za 500 posto! Povećani namet digao je na noge poslovni svijet: čelništva HGK-Županijske komore Virovitica i virovitičkog Udruženja obrtnika zatražila su od gradske vlasti hitno korigiranje cijena Goran Gazdek

N

a adrese virovitičkih poduzetnika i obrtnika ovih su dana stigla nova rješenja o komunalnoj naknadi s računima većim od 100 do gotovo 500 posto! Povećani namet digao je na noge poslovni svijet: čelništva HGK-Županijske komore Virovitica i virovitičkog Udruženja obrtnika zatražila su od gradske vlasti hitno korigiranje cijena; organizirani su trilateralni sastanci na kojima je gradonačelnik Ivica Kirin obećao “zadovoljavajuće rješenje za sve strane”. Vrijednost boda za obračun visine komunalne naknade za 2012. godinu povećana je sa 25 na 50 lipa po četvornom metru korisne površine odlukom Gradskog vijeća u prosincu prošle godine. Obrazloženo je to proračunskim potrebama jer su izvorni prihodi sa 33 pali na 28 milijuna kuna. S pozicija komunalne naknade umjesto dosadašnjih 8,3 stizat će 13,5 milijuna kuna čime bi saldo gradske blagajne za 2012. godinu ostao nepromijenjen – 84 milijuna kuna. “Bili smo među gradovima s

najnižom komunalnom naknadom, a vrijednost boda nije mijenjana od 2002. godine”, objasnio je gradonačelnik Kirin. Ovako se ne može Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu, komunalna naknada se utvrđuje po četvornom metru obračunske površine nekretnine množenjem vrijednosti boda određenog u kunama

Za komunalnu naknadu smo godišnje izdvajali 13.000, a sada 55.000 kuna, kaže Zlatko Rudec po četvornom metru s koeficijentom zone u kojem se nekretnina nalazi i koeficijentom namjene. Kako su koeficijenti u odnosu na dosadašnje udvostručeni, a došlo je i do proširenja prve zone na područje cijelog grada, pojedinim gospodarstvenicima račun je znatno povećan: tvrtka Palković za salon namještaja, autopraonicu i caffe bar na zapadnom ulazu u Viroviticu do sada je plaćala 887 kuna, a sada 3381 kunu što je poveća-

nje za 281 posto; tvrtka Kolo za posredovanje u trgovini poljoprivrednim sirovinama mjesečno je izdvajala 847 kuna, a sada je dobila račun na 1558 kuna (184 posto); Bonata trade za održavanje i popravak motornih vozila prema novim koeficijentima mora izdvojiti 237 posto više novca, Agroservis trgovina 370, a Agroservis STP za ispitivanje motornih vozila - 497 posto. “Znam da Gradu treba novac, znam da su rashodi veliki, ali ne može se gospodariti na taj način. Primijenili su maksimalne koeficijente koje Zakon dozvoljava ne razmišljajući da mi te namete u ovim uvjetima poslovanja nećemo moći izdržati”, kaže Tomislav Špoljarić, predsjednik Uprave Argoservisa STP. Spremni na kompromis Direktor Agroservis trgovine Zlatko Rudec smatra da gradski čelnici moraju pronaći načina kako da štede, a ne da proračunske manjkove rješavaju dodatnim opterećenjem gospodarstva. “Za komunalnu naknadu smo godišnje izdvajali 13.000 kuna, a sada 55.000 kuna.

Ne sluti na dobro, ne mogu ni pomisliti što nas sve čeka do kraja godine”, kaže Rudec. Predsjednici HGKŽupanijske komore Virovitica Ivan Slamić i Udruženja obrtnika Virovitica Vladimir Ivoš smatraju da povećanje komunalne naknade u recesijsko doba ne bi smjelo biti veće od 10 posto u odnosu na 2011. godinu. Osim toga, predložili su da ubuduće kod izrade i pripreme nacrta lokalnih propisa kojima se utvrđuju financijske obveze obrtnicima i poduzetnicima obvezno treba uključiti predstavnike HGK-Županijske komore Virovitica i Udruženja obrtnika Virovitica. U gradskoj upravi su spremni na kompromis pa će preispitati koeficijente. “Na temelju dosad održanih razgovora i prijedloga, a uvažavajući stanje recesije i mogućnosti gradskog proračuna, napravit ćemo potrebne analize i proračune te sukladno mogućnostima pokušati udovoljiti zahtjevima gospodarstvenika kako bismo pomogli onima kojima bi visina komunalne naknade negativno utjecala na poslovanje”, kaže gradonačelnik Ivica Kirin.


enterprise europe

info

Broj 57, 27. veljače 2012.

Znakovi kvalitete

Podrška razvoju klastera U Varaždinu je u organizaciji Ministarstvo gospodarstva i tamošnje HGK-Županijske komore održana dvodnevna radionica u okviru projekta Podrška razvoju klastera. Ovim projektom se jača podrška razvoju klastera za povećanja dodane vrijednosti gospodarstvu te izvozni potencijal malog i srednjeg poduzetništva. Kroz projekt će se uspostaviti najmanje tri regionalna pilot-klastera na temelju kojih će se postaviti standard prema kojem će se razvijati drugi klasteri. Na radionici je sudjelovalo tridesetak polaznika, i to menadžera klastera koji već djeluju ili su u osnivanju na području sjeverozapadne Hrvatske te predstavnika potpornih institucija.

Vrhunska kvaliteta i posebna vrijednost Znakovi Hrvatska kvaliteta jamče vrhunsku kvalitetu, a Izvorno hrvatsko jedinstvene osobine koje uključuju značajke hrvatske tradicije, razvojnoistraživačkog rada i inovacije Savjet vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda Hrvatske gospodarske komore dodijelio je pravo uporabe znaka Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko novim proizvodima i linijama proizvoda. Znak Hrvatska kvaliteta kupcu je jamstvo da je riječ o proizvodima i uslugama koje predstavljaju sam vrh svjetske ponude u svojoj klasi. Proizvodi i usluge sa znakom Izvorno hrvatsko imaju posebnu vrijednost jer je riječ o proizvodima i uslugama s jedinstvenim osobinama koje uključuju i značajke hrvatske tradicije, razvojnoistraživačkog rada, inovacije ili invencije. Markicu Hrvatska kvaliteta dobili su linija proizvoda zubne paste Plidenta - Superfresh, Extra White, Sinergal, Day&Night, Protective Propolis, Multi White, Beauty, ProSensitive, AntiNicotine, Herbal White, Family, Junior šumsko voće, Tweens - tvrtke Neva iz Rakitja, proizvod Globaladmin CMS sustav - računalni program za samostalno ažuriranje web stranica - tvrtke Globaldizajn iz Zagreba, pro-

izvod SIM-80 - sintetičko mazivo-brtvilo, IVAREX-300 - autošampon i proizvod Ivasol-CS - sredstvo za odmašćivanje i čišćenje - tvrtke Ivasim iz Ivanić Grada, te linija proizvoda Hrastov seljački pod Drvne industrije Bohor iz Belovara. Pravo uporabe znaka Izvorno hrvatsko sada imaju i linija proizvoda zubne paste Plidenta - Pro-t-action, Herbal, Triple Active Neve iz Rakitja, proizvod As You Wish

- Programski proizvod za digitalno oglašavanje, informiranje i upravljanje redovima korisnika tvrtke Sagena informatički inženjering iz Zagreba, Međimurska poculica koju radi domaća radinost Nada Mance iz Čakovca, te proizvod Benedicta Terra Dalmatia - ekstra djevičansko maslinovo ulje obrta Bilaja iz Marine. Do sada je dodijeljen 231 znak Hrvatska kvaliteta i 122 znaka Izvorno hrvatsko.


enterprise europe Innovation Union Scoreboard 2011

Hrvatska je umjereno inovativna Prema istraživanju maastrichtskog Instituta za ekonomska i socijalna istraživanja, Hrvatska je umjereno inovativna. U protekle dvije godine inovacije su rasle po stopama iznad četiri posto Od pojedinačnih indikatora važne su investicije koje nisu vezane uz ljudski rad, te korištenje opreme i intelektualnog vlasništva, kojima se mjeri brzina širenja novih tehnologija i ideja u nekoj zemlji. U toj ka-

Hrvatska je dobra po ljudskom potencijalu, a loša po istraživačkom sustavu

Institut za ekonomska i socijalna istraživanja na inovacijama i tehnologiji iz Maastrichta je pripremio izvještaj The Innovation Union’s performance scoreboard for research and innovation. U izvješću se nalaze tablice inovativnosti temeljene na ukupno 25 indikatora za članice EUa, zemlje unutarnjeg tržišta i zemlje kandidatkinje.

Hrvatska je u odnosu na prethodnu godinu napredovala za tri mjesta na ljestvici praćenja inovativne sposobnosti EU zemalja. Zanimljivo je da je u odnosu na 2008. i 2009., kada je pripadala grupi “skromno inovativnih”, Hrvatska dodatno učvrstila svoje mjesto u grupi “umjereno inovativnih”. Hrvatska je već u 2010. godini imala rast inovacija od četiri posto što je značajno više od EU

prosjeka. Taj se tempo rasta nastavio i u 2011. godini (između četiri i pet posto) što ukazuje na to da će Hrvatska, nastavi li istim tempom, ojačati svoje mjesto u trenutnoj kategoriji. Ako se prate indikatori po komponentama, Hrvatska je najbolja (na 21. mjestu) po indikatorima ljudskog potencijala, a najlošija je u istraživačkom sustavu i intelektualnom vlasništvu.

tegoriji Hrvatska je na 13. mjestu, s daleko najvećom stopom rasta u visini od 60 posto. Osobito važni indikatori su mala i srednja poduzeća u razvoju novih proizvoda te njihova suradnja vezano uz inovacije s drugima, gdje je Hrvatska u prosjeku EUa, s visokom stopom rasta. U intelektualnom vlasništvu Hrvatska je oko tridesetog mjesta te bi na tome trebala poraditi budući da se ne vide neki veći pomaci osim kod PCT patent aplikacija. Izvoz visokotehnoloških proizvoda se nalazi u EU prosjeku, ali je indikator rasta natprosječan (na šestom mjestu). Nažalost, Hrvatska se ne može pohvaliti izvozom visokotehnoloških usluga. U konačnici, prodaja novih proizvoda (inovacija) na tržištu i novih proizvoda (inovacija) za tvrtku je u prosjeku EU-a, sa stopom rasta iznad EU prosjeka.

Financijski dijalog

Usklađivanje programa podunavskih zemalja Za provedbu Strategije EU-a za dunavsku regiju u Beču se organizira Prvi dunavski financijski dijalog Europska komisija je 2010. godine usvojila Strategiju EU-a za dunavsku regiju (EU Strategy for the Danube Region – EUSDR) - makroregionalnu strategiju koja obuhvaća sve zemlje uz Dunav. U Beču se 22. i 23. ožujka organizira Prvi dunavski financijski dijalog. Radi se o zajedničkoj inicijativi Europske komisije i dunavskih zemalja te drugih dionika kojom se želi uskladiti postojeći programi i politike kako bi se

osnažila suradnja i integracija. Strategijom je određeno 11 prioritetnih područja. Unutar 10. prioritetnog područja Institucionalni kapaciteti i suradnja, za čiju su koordinaciju zadužene Austrija (Beč) i Slovenija, kao važan element istaknuta je pomoć vlasnicima projekata u regiji na razvoju projektnih prijedloga, te usklađivanje različitih izvora sredstava. Tijekom Dunavskog financijskog dijaloga, koji će biti samo prvi u nizu, želja

je na jednom mjestu okupiti zainteresirana mala i srednja poduzeća i financijske institucije iz cijele dunavske regije. Mala i srednja poduzeća i obrtnici imat će priliku predstaviti svoje projekte i upoznati se s raspoloživim izvorima sredstava (zajmova, bespovratnih potpora, jamstava) za njihovo financiranje. Prihvatljivi su projekti koji se odnose na prioritete Strategije EU-a za dunavsku regiju s budžetom između jedan i 25 milijuna eura, iz područja transporta, energetike, kulture, okoliša, tehnologi-

je, obrazovanja i sigurnosti. Sudjelovanje je moguće samo na temelju prijave. Točan program događanja i link za registraciju nalazi se na web stranici http:// groupspaces.com/CapacityandCoope ration/item/223882/register. Na istoj internetskoj stranici moguće je pronaći i dokumente. Zainteresirani mogu dobiti više informacija na Biljana Novakovic, PA10C - Office metis GmbH, Donau-City-Straße 6, A-1220 Vienna i na telefon + 43 699 10 89 31 40.


www.een.hr

27. veljače 2012.

2 3

Vesna Torbarina, voditeljica projekta Europska poduzetnička mreža

Najvažnija europska poslovna mreža Europska poduzetnička mreža je one stop shop za male poduzetnike u kojem više od 3800 iskusnih djelatnika iz pedesetak zemalja mogu dati praktične odgovore na konkretna pitanja na svim europskim jezicima Krešimir Sočković

park Sveučilišta u Rijeci. Kao što sam već ranije spomenula, svi partneri u Mreži pružaju istovjetne usluge u smislu edukacije poduzetnika i organiziranja poslovnih događanja, no dio naših partnera posebno je specijaliziran u razvoju inovativnih kapaciteta hrvatskih poduzeća. Konkretnije, pomažu pri transferu tehnologije i komercijalizacije inovacije pružanjem različitih usluga kao što je savjetovanje o intelektualnom vlasništvu, olakšan pronalazak tehnoloških partnera i pomoć u povezivanju akademske i poslovne zajednice.

Europska poduzetnička mreža počela je s radom 2008. godine na temeljima Europskih info i Inovacijskih relejnih centara. Od tada je mreža u Hrvatskoj odgovorila na 2000 poduzetničkih upita o EU temama i dala gotovo 1500 specijaliziranih savjetodavnih usluga, organizirano je više od 200 lokalnih i regionalnih događanja na kojima je sudjelovalo više od 9000 poduzetnika. O radu EEN-a razgovaramo s voditeljicom projekta i savjetnicom za EU u Hrvatskoj gospodarskoj komori Vesnom Torbarinom. Zašto je osnovana Europska poduzetnička mreža? Enterprise Europe Network ili Europsku poduzetničku mrežu je u veljači 2008. pokrenula Europska komisija - Opća uprava za poduzetništvo i industriju, a sufinancira se kroz okvirni program za konkurentnost i inovacije. Mreža se temelji na iskustvu bivših mreža - Euro info centara (EIC) i Inovacijskih relejnih centara (IRC) koji su osnovani 1987. i 1995. godine. Europska poduzetnička mreža je sada pravi one stop shop za male poduzetnike. Više od 3800 iskusnih djelatnika iz pedesetak zemalja može dati praktične odgovore na konkretna pitanja na našem jeziku. EEN je postao ključan instrument u strategiji EU-a za poticanje rasta i zapošljavanja. Kakve usluge pruža Mreža i kome su one namijenjene? Naše usluge su prilagođene malim i srednjim poduzetnicima, ali su također dostupne svim ostalim poduzećima, sveučilištima i istraživačkim centrima. Potpora malim poduzećima je kamen temeljac za razvoj europskog gospodarstva. Znamo da 99 posto svih poduzeća u EU-u čine mala i srednja poduzeća (MSP), a istovremeno mali poduzetnici često nemaju ni vremena ni novca za dugotrajno traženje informacija o pouzdanom stranom partneru ili financijskim potporama i zato smo tu mi da im u tome pomognemo. Europska poduzetnička mreža provodi čitav niz aktivnosti i nudi usluge koje su prilagođene malim tvrtkama, a podupiru razvoj konkurentnosti i inovativnosti. Pruža se pomoć pri uspostavi poslovnih veza s partnerima iz

EU-a i šire putem baze poslovne i tehnološke suradnje i olakšava transfer tehnologije, organiziraju se edukativni seminari i info dani o otvorenim EU natječajima, radionice o tome kako prijaviti projekt i savjeti o intelektualnom vlasništvu. Pružaju se i informacije o EU pitanjima i zakonodavstvu, otvorenim EU natječajima, organiziraju se poslovni susreti tvrtki, a tvrtke se potiču na uključivanje u Okvirni program za istraživanje i razvoj. Koliko je Mreža rasprostranjena i koliko je institucija i stručnjaka u nju uključeno? Ovo je zasigurno najveća mreža potpore malim i srednjim poduzetnicima, koja na jednom mjestu (one stop shop) može pružiti cijeli niz usluga. Mreža objedinjuje blizu 600 organizacija (komora, agencija, instituta, fakulteta...) s oko 4000 djelatnika koji svoje aktivnosti provode u 49 zemalja Europe i šire. Povezuju se kroz snažne baze podataka i poznaju Europu “kao svoj džep”. Štoviše, neki od njih zajedno rade već godinama, a neki čak i desetlje-

ćima. Upravo zbog ovakve povezanosti uvijek smo blizu mjesta na kojem se temelji poslovanje neke tvrtke. Bez obzira na čija vrata u Mreži pokucali, odgovor ili pomoć dolazi direktno pred vrata tvrtke. Tko čini konzorcij i kakve usluge pružaju? Hrvatska gospodarska komora je bila domaćin Euro info centru od 2003. do 2008. te na osnovi tog iskustva odlučila okupiti sedam institucija u konzorcij. Prijavila je projekt na natječaj iz programa CIP EIP i od 2008. godine hrvatski konzorcij počinje rad u najvećoj mreži koja pruža potporu malom gospodarstvu. HGK je koordinator EEN-a u Hrvatskoj, a organizirani smo tako da djelujemo u svakoj većoj hrvatskoj regiji, kako bi i tom poduzetniku poslovna podrška bila nadohvat ruke. Osim HGK-a kao koordinatora, partneri u Mreži su Poslovno-inovacijski centar BICRO, Hrvatski institut za tehnologije (HIT), Tera Tehnopolis iz Osijeka, Tehnološki park Varaždin, Ured za transfer tehnologije u Splitu te Znanstveno-tehnologijski

Koji su najvažniji rezultati rada Mreže u nas? Do danas smo ostvarili dobre rezultate u komunikaciji s poduzetnicima. Odgovorili smo na više od 2000 njihovih upita o EU temama, pružili gotovo 1500 specijaliziranih savjetodavnih usluga i oko 300 savjetodavnih usluga za IPR, organizirali više od 200 lokalnih i regionalnih događanja na kojima je sudjelovalo preko 9000 poduzetnika, 24 poslovna susreta (B2B) na kojima je realizirano 1250 poslovnih razgovora. Organizirali smo 18 poslovnih misija u kojima je sudjelovalo oko 320 tvrtki. Povezali smo velik broj domaćih i inozemnih poduzetnika putem naših baza poslovne i tehnološke suradnje o čemu svjedoči dvadesetak potpisanih ugovora o poslovnoj suradnji. Hoće li se promijeniti rad EEN-a ulaskom u EU? Ulaskom Hrvatske u EU našim poduzetnicima će se otvoriti nove mogućnosti i prilike te sam uvjerena kako će im naša pomoć itekako biti potrebna. Kao prvo, naše tvrtke počinju poslovati na jedinstvenom europskom tržištu s različitim stupnjem pripremljenosti i konkurentnosti. Stoga će potreba za informacijama o mogućnostima poslovanja biti još više naglašena kao i potreba za pronalaskom potencijalnog, odnosno odgovarajućeg poslovnog partnera. Nadalje, hrvatskim poduzetnicima bit će dostupno puno više financijskih sredstava i programa iz EU izvora. Naš direktan kontakt s europskim institucijama i kolegama iz 48 zemalja u Mreži bit će vrlo koristan poduzetnicima prilikom prijava na EU natječaje, za povezivanje u partnerske konzorcije za prijavu EU projekata te za povlačenje financijskih sredstava.


enterprise europe

Posao a ne g Nautika pred ulazak u EU

Nautički sektor - marine, čarter, gradnja i prodaja brodova, servis i osiguranja - bio je u proteklih petnaestak godina jedan od najpr prihod od 850 milijuna eura, dolazi do stagnacije Krešimir Sočković Hrvatski nautički sektor je od kraja Domovinskog rata pa sve do 2008. godine bio jedan od najpropulzivnijih u Hrvatskoj. Djelatnosti marina, čartera, gradnje i prodaje brodova, servisa održavanja i osiguranja brodova u 2007. godini, prema procjenama Udruge nautičkog sektora pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, ostvarile su prihod od 850 milijuna eura. No od druge polovine 2008. godine nautički sektor stagnira, ističe predsjednik Udruge i član Uprave Pičuljan marine Romano Pičuljan. “Zastoj u gradnji marina te visoki porezi i druga davanja za plovila onemogućavaju razvoj nautičkog poslovanja u Hrvatskoj”, dodao je Pičuljan. Zbog prevelikog broja propisa otežana je gradnja vezova i marina, a davanja za vlasnike plovila su visoka, ističe Roko Vuletić, direktor za korporativnu strategiju i razvoj NCP Grupe - jednog od najvećih čarter poduzeća u Hrvatskoj. “U Hrvatskoj se novi vezovi praktički ne grade, a u zadnjih šest godina izgrađeno je samo šest mari-

Prognoze

Očekuje nas recesiji

Prognoze o gospodarskom rastu u 27 članica EU-a srezane su s jesenskih 0,8 posto rasta na čistu nulu. U drugoj polovini godine očekuje se ra Lada Stipić – Niseteo U ovoj godini u EU27 neće biti rasta BDP-a, ostat će na nuli, nalaz je prijelazne prognoze gospodarskih trendova. Europska komisija priznala je da su očekivanja za ovu godinu, objavljena prošle jeseni, morala biti srezana i umjesto rasta od 0,8 posto računa se cjelogodišnji rezultat na ništici. K tome, eurozona je ušla u “blagu recesiju” s izgledima da druga polovina godine donese povratak u simboličan rast, ali i godišnji pad BDP-a od 0,3 posto. S obzirom na situaciju i nervozna tržišta, EK je ocijenio da bi bilo mudro objaviti prijelaznu prognozu, onu koja povezuje re-

dovnu jesensku i proljetnu, u prošireniom izdanju. Praksa je da prijelazne prognoze pokrivaju samo sedam najvećih ekonomija EU-a ili 85 posto sveukupnog gospodarstva. Ovoga je puta analiza obuhvatila svih 27 članica “kako bi bolje odrazila pravo stanje u ovim vremenima brzih promjena”, izjavio je potpredsjednik EK-a i povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn. Ima novca za kredite Sveopća je slika miješana: s jedne je strane zaustavljen rast i s njim prijetnja trajnijom recesijom, s druge su obećavajući iako neravnomjerni znakovi oporavka. Naznake

stabilizacije pojavile su se tek u posljednje vrijeme – a neke ni nisu ubačene u parametre na kojima se temelji analiza. Neke bi promjene ipak pokazale da su prognostičari bili u krivu – EU očekuje ozbiljne rezultate od niza mjera provedenih kako bi se konsolidirala ekonomija. Nove mjere Središnje europske banke (ECB) pripomogle su likvidnosti banaka, nema znakova nekakvog novog credit cruncha, čak i bez unosa novih podataka, banke su uglavnom solidne – čime se otvara prostor za ambicioznije kreditno poticanje realne ekonomije. Promjene, izgleda, osjećaju i poslovnjaci. Prvi put od svibnja prošle godine zaustavljen je pad poslovnih očekivanja i raspoloženja, njihov

blagi porast tvrdi da su tvrtke ipak optimističnije što se njihovih izgleda tiče. Rješenje problema u poticanju gospodarstva Politički zaključci prijelazne prognoze potvrdili su nužnost nastavljanja procesa usklađivanja i donošenja mjera za pojačavanje rasta i razvoja. Zadnjih su mjeseci lideri EU-a dobili niz kritika na račun svojih prioriteta - krpajući minuse i osiguravajući financijsku stabilnost, zaboravili su da je dugoročno rješenje samo u poticanju ekonomske aktivnosti. Prostor za predah dao je i dugoočekivani aranžman drugog paketa pomoći Grčkoj sa 130 milijardi eura. Idu-


4 5

www.een.hr

glamur

ropulzivnijih sektora gospodarstva. Nakon 2007., kada je ostvaren

na s oko 1000 vezova, od toga tri s neriješenom dokumentacijom, dok se u susjednim zemljama Italiji i Crnoj Gori naveliko gradi”, dodaje Vuletić. Strategijom razvoja nautičkog turizma donesenom prije tri godine predviđena je gradnja 15.000 vezova u desetogodišnjem razdoblju, no kako kažu poslodavci iz tog sektora, razlog stagnacije gradnje su i pre-

ica

ast ći će tjedni i mjeseci biti kritični, smatraju analitičari EK-a. Poruke su prije kuraženje grčkih vlasti na nastavak reformi (pobuni na ulicama i u stranačkim odnosima usprkos), a nakon što je - prvi put u popriličnom broju godina - dug zemlje počeo kopniti. No, Grčku čekaju duge godine oporavka koji sada ulazi u svoju težu fazu, iznalaženje pravih odgovora kako restrukturirati gospodarstvo da bi postalo konkurentno na tržištima izvan zemlje. Briga za one na rubu Kritične točke u EU-u i pogotovo u eurozoni su u fazi popravljanja štete. Poduzete su strukturne reforme za rast, u obradi

Poslodavci procjenjuju da u Hrvatskoj u marinama i suhim marinama ima oko 30.000 stranih plovila na koje nije plaćen porez ni u jednoj zemlji EU-a. Ulaskom Hrvatske u EU vlasnici ih moraju odvesti iz Hrvatske ili platiti PDV, a on je u Hrvatskoj viši nego u drugim zemljama, pa se može očekivati njihov odlazak pod druge zastave. Zato predlažu stopu PDV-a od 10 posto što bi državi osiguralo jednokratni prihod od 150 milijuna eura.

Strategijom razvoja nautičkog turizma predviđena je gradnja 15.000 vezova u desetogodišnjem razdoblju, no razlog stagnacije gradnje su i preveliki nameti

Neven Čolić, direktor Navigo sistema, ističe kako se često o nautici piše i govori kao o nečemu što je glamur. “Petsto tisuća ljudi je vezano uz nautički sektor i zato bi bilo dobro da se o ovome govori kao o poslu. I to poslu u kojemu nema glamura, a trenutno nema ni prodaje brodova ni novca za njihovu izradu”, naglašava Čolić.

veliki nameti, pa tako PDV za cijenu veza iznosi 23 posto, odnosno bit će 25 posto, za razliku od 10 posto u turističkoj djelatnosti, a koncesijske naknade su previsoke. ”Na prodaju i gradnju novih plovila, osim recesije, utjecale su i visoke trošarine, a potom najava poreza na imovinu kojim će se oporezivati brodice i jahte”, ističe Vuletić.

Pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Nikola Mendrila ističe kako nautički turizam raste unatoč recesiji i time pokazuje da je ovaj vid turizma najstabilniji ali i najperspektivniji hrvatski turistički proizvod. “Ove godine neće biti promjena propisa koji se odnose na nautički turizam ni povećanja naknada koje za nau-

su Irska i Portugal koji bi u svakom slučaju trebali izbjeći sudbinu Grčke (uključujući enormne svote za oporavak i golem otpis dugovanja). Španjolska i Italija također su krenule u izmjene kako bi postale konkurentnijima, a nakon dugogodišnjeg razdoblja stagnacije na koje vladajuće garniture nisu pravovremeno reagirale. Nakon povelike količine potresa, skandala, naslovnica, nervoze na tržištu, u eurozoni su usklađeni okviri domaćinskog postupanja s nacionalnim proračunima. I jedna članica EU-a, ali izvan monetarne unije, dobila je po prstima radi neopravdanih minusa – Mađarskoj je EK zaprijetio zaleđivanjem dijela europskih fondova dok ne sredi financije. Odluku su pozdravile sve članice i većina političkih grupa Europskog parlamenta – no ne i mađarska vlada koja je debelo iskritizirala EK zbog prijetnje sankcijama za nešto “što je već učinjeno, odnosno ne postoji”. Svađe Mađarske i ostatka zajednice ovim su dobile novo poglavlje, očekuje se da će pritisak rezultirati vraćanjem neovisnosti središnjoj banci, sma-

njivanjem duga i reformama koje EU i situacija traže, a mađarski ih vrh sustavno izbjegava. Mađari, Slovenci i Talijani u minusu Mađarska je, uz Sloveniju, jedina zemlja tzv. nove Europe koja bi ovu godinu trebala završiti s negativnim rastom BDP-a. Ostale mlade ekonomije rast će, neke rekordno za EU (Poljska čak 2,5 posto BDP-a, najviše u EU-u), neke će zadržati prosjek prošle godine (Češka), ostale su između. Upitan u čemu je tajna, povjerenik Rehn je priznao da je ulogu igrao i redovan dotok fondova EU-a, a s njim, valjda, i politika strateškog dugoročnog planiranja, no da su presudili drugi faktori. Kod Poljske je najznačajnija vezanost uz veliko njemačko tržište (“vukao ju je motor njemačke ekonomije”) koja je zemlji uskratila recesijske probleme te je Poljska zapravo jedina zemlja u EU-u gdje recesije nije ni bilo. Poljska i ostale zemlje Srednje Europe su na vrijeme razvile odgovarajuće politike ekonomskog razvoja koje su se pokazale korisnima na duge staze. Za

Nautika na Velesajmu Prošlog tjedna na Zagrebačkom velesajmu održan je 21. zagrebački sajam nautike koji je predstavio 290 domaćih i stranih izlagača iz 27 zemalja. Na sajmu su izložena plovila, brodski i izvanbrodski motori, oprema plovila, oprema za ronjenje, ribolov i jedrenje te odjeća i obuća za nautičare. Na sajmu su se predstavili gotovo svi mali brodograditelji. Tijekom sajma održan je i okrugli stol Nautika u Hrvatskoj pod zastavom Europske unije te skup pod nazivom Uspješno poslovanje hrvatske pomorske industrije i nautičkog turizma. tički turizam propisuje država. Priprema se novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama kojim će se predložiti jednostavniji postupci za dodjelu koncesija na pomorskom dobru, te pojačati zaštita pomorskog dobra, novi model upravljanja lukama, pojačani nadzor, novi način rješavanja imovinskih odnosa na pomorskom dobru, a sve kako bi se gospodarski valoriziralo pomorsko dobro”, zaključuje Mendrila.

dublju je analizu činjenica da su u recesiji zapravo dvije nove članice s izrazitim “nacionalističkim ekonomijama” forsiranja državnih tvrtki. Hrvatski će oporavak umnogome ovisiti o trendovima u susjedstvu Europske unije. Sudeći prema prognozama, EU neće unijeti mnogo u oporavak Hrvatske s obzirom na očekivani nulti rast. Otežavajuće je u ovoj priči i to što su glavna izvozna tržišta Hrvatske u EU-u u daljnjem sažimanju, s iznimkom Njemačke (rast 0,6 posto) i Austrije (0,7 posto). Pad BDP-a prognoziran je u Sloveniji i Mađarskoj (0,1 posto) te Italiji (1,3 posto).


enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu Stroj za razvrstavanje pošte Riskaup, Reykjavik, Island, traži nabavu i instalaciju stroja za razvrstavanje pošte. Natječaj je otvoren do 5. ožujka, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Rikiskaup (The State Trading Centre), Borgartun 7c, For the attention of: Sveinsdottir, 105 Reykjavik, Iceland, utbod@ rikiskaup.is. Više podataka o natječaju na istoj adresi. Usluge u građevinarstvu Elering AS, Tallin, Estonija, traži nabavu arhitektonskih i inženjerskih usluga. Natječaj je otvoren do 12. ožujka, a prijave na estonskom jeziku predaju se na Elering AS, Kadaka tee 42, For the attention of: Taavi Vospert, 12915 Tallinn, Estonia, taavi.vospert@elering.ee. Više podataka o natječaju na istoj adresi. Plinski kompresori Societatea nationala de gaze naturale Romgaz SA, Medias, Rumunjska, traži nabavu kompresora za plin. Natječaj je otvoren do 6. ožujka, a prijave na ru-

munjskom jeziku predaju se na Societatea nationala de gaze naturale Romgaz SA, P-ta C.I. Motas nr. 4, Contact point(s): serviciul licitatii For the attention of: Emilia Tarnu, 551130 Medias, Romania, emilia.tarnu@romgaz.ro. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Oprema za izgradnju vodovoda EBRD traži nabavu opreme za izgradnju vodoopskrbnog sustava u Biškeku u Kirgistanu. Rok za predaju ponuda je 14. ožujka. Ponude se predaju na PED Bishkekvodokanal, Project Implementation Unit, Tokbergenova Gulsara Osmonalievna, Kyrgyz Republic, 720023, Bishkek, 10 mcr. H35, +996 312 542119, e-mail: bvk_piu@elcat.kg. Više podataka o natječaju kao i njegovu specifikaciju moguće je dobiti na istoj adresi. Sjedalice ATAC SpA, Rim, Italija, traži nabavu sjedalica. Natječaj je otvoren do 13. ožujka, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na ATAC SpA, Azienda per la mobilità del comune di Roma via Prenestina, 45 00176 Roma, Italy. Više podataka o nadmetanju na Bravobus, www.atac.bravobus.it.

Održavanje letjelica Letiště Praha, a. s., Prag, Češka, traži nabavu usluga održavanja letjelica. Natječaj je otvoren do 19. ožujka, a prijave na češkom jeziku predaju se na Letiště Praha, a. s., 28244532 K Letišti 1019/6, Contact point(s): Letiště Praha, a. s. For the attention of: Daniela Urbanová, 160 08 Praha 6, Czech Republic, daniela.urbanova@cah.cz. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Građevinski radovi Società metropolitana acque Torino SpA, Torino, Italija, traži izvođača radova na akvaduktu. Natječaj je otvoren do 10. travnja, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na Società metropolitana acque Torino SpA, corso XI Febbraio n. 14, 10152 Torino, Italy, appalti@smatori-

no.postecert.it. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Stupovi Elia Asset s.a, Diegem, Belgija, traži betonske stupove za električne vodove. Natječaj je otvoren do 15. ožujka, a prijave na engleskom, francuskom ili flamanskom jeziku predaju se na Elia Asset s.a. Culliganlaan 1G, Prater Building, For the attention of: Frederik Seghers, 1831 Diegem, Belgium, frederik.seghers@elia. be. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Usluge u građevinarstvu Ministère d’État de Monaco, Monako, traži nabavu arhitektonskih, stukturalnih, inženjerskih i nadzornih usluga. Natječaj je otvoren do 15. svibnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Ministère d’État de Monaco, direction de la prospective, de l’urbanisme et de la mobilité, 23 av. Albert II - BP 609, Principauté-de-Monaco Contact point(s): direction de la prospective, de l’urbanisme et de la mobilité, For the attention of: Manzone Jean-Michel 98013 Monaco, Monaco, prospective@ gouv.mc. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Tekstilna industrija (20120127010) Turska tvrtka aktivna u tekstilnoj industriji traži uvoznika, distributera i zastupnika za svoje proizvode. Organsko maslinovo ulje (20120126036) Ciparska tvrtka koja proizvodi organsko maslinovo ulje traži distributera.

Građevinski materijal (20120126009) Rumunjski proizvođač građevinskog materijala (ljepilo, žbuka...) traži trgovačko-posredničke usluge. Tvrtka nudi mnoštvo proizvoda za potrebe različitih ciljnih grupa: pločice, podove, žbuku, vanjske toplinske izolacijske sustave...

Drvo (peleti, ogrjevno drvo, briketi) (20120124038) Litvanska tvrtka specijalizirana za proizvodnju drvnih proizvoda (drveni briketi, peleti i ogrjevno drvo) traži trgovačke posrednike. Namještaj i građevinska stolarija (20120124019) Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju namještaja po mjeri i građevinske stolarije nudi svoje kapacitete kao podizvođač i zainteresirana je za recipročnu proizvodnju. Proizvodi za njegu kose (20120120016) Mađarska tvrtka specijalizirana za kozmetičke proizvode za njegu kose (ekstrakt baziran na ljekovitom bilju koji se koristi protiv ispadanja i za regeneraciju kose) traži trgovačke posrednike (distributere, trgovce) za prodaju svojih proizvoda u Hrvatskoj i Srbiji.

Obrada metala (20120117004) Češka tvrtka specijalizirana za obradu metala traži partnere za recipročnu proizvodnju i pruža usluge trgovačkog posrednika u Češkoj. Tvrtka se također nudi za ulaganje (pripajanje ili prodaja dijela tvrtke). Promotivni materijal, uredski materijal (20120117002) Danska tvrtka koja prodaje plakate, promotivni materijal i srodne proizvode (olovke, privjeske za ključeve, USB memorijske stikove...) traži proizvođače i dobavljače USB memorijskih stikova iz Hrvatske, Poljske i Latvije. Tvrtka nudi prodaju stikova kao promotivni materijal s otisnutim logom kupca. Alat, spone, metalni dodaci (20120116011) Poljska trgovačka tvrtka traži dobavljače (proizvođače i distributere) alata, spona i ostalih metalnih dodataka. Tvrtka nudi trgovačko-posredničke usluge.

Filteri za pročišćavanje zraka (20120116002) Danska tvrtka za zaštitu okoliša traži distributere/agente za prodaju visokoučinkovitih i vrlo konkurentnih filter sustava, posebno u Istočnoj Europi. Tvrtka je stručnjak u borbi protiv zagađenja zraka.

Reciklaža i upravljanje otpadom (20111230025) Rumunjska tvrtka specijalizirana za reciklažu i upravljanje otpadom traži uvoznike, zastupnike, agente. Tvrtka nudi niz proizvoda i usluga posvećenih zaštiti okoliša kao što su interventni proizvodi u slučaju slučajnog onečišćenja ugljikovodikom, tretman ugljikovodikom zagađenog tla, prikupljanje otpada (opasnog i neopasnog)... Logistika (20120103016) Španjolska tvrtka specijalizirana za pružanje logističkih usluga nudi usluge prijevoza/transporta i podugovaranje EU partnerima. Kartonska i papirna ambalaža (20120118035) Njemačka tvrtka aktivna u industriji papira kao proizvođač kartonske i papirne ambalaže, traži trgovačke posrednike (agenti, distributeri, predstavnici) u Europi.


www.een.hr

27. veljače 2012.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/ dyna/rapex/rapex_archives_en. cfm. Automobil Peugeot 207, proizvedeni 2010. i 2011. godine, serijskih brojeva od VF3WC8HR0AW087092 do VF3WCKFT0CW002576. Zbog lošeg sastavljanja ploče s osiguračima moguće je da se kontrolne lampice električnog sustava ne pale. (slika 1) Set za igru Lillifee Bastelzauber, oznake 7/2011. Set predstavlja rizik za korisnike jer ljepilo na proizvodu sadržava zabranjeni dietilheksil ftalat. Proizvod nije u skladu s REACH regulativom. (slika 2)

1

4

7 Proizvod za posvjetljivanje kože Angel Cosmetics, brand Clairmen, batch broj L: 5B25996/0, barkod 9 501101 370159. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer sadrži hidrokinon koji je zabranjen Kozmetičkom direktivom 76/768/EEC. (slika 3) Putni ispravljač električne energije brand HQ Power, model WTA-62, barkod 4 715706 103271. Proizvod pred-

2

5

8

6 7

ti i izazvati opekline. Proizvod nije u skladu s europskim standardom EN 14682. (slika 5) 3

6

9

stavlja rizik za korisnika jer dijelovi pod naponom mogu ostati otvoreni na dodir. Proizvod nije u skladu s europskim standardom EN 60884. (slika 4) Pirotehnički proizvod Fireworks Austin, brand LCH Fireworks A/S, oznaka proizvoda 7525, barkod 0000000028820. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer se tijekom aktiviranja može prevrnu-

Prekrivač za sjedala Clima, brand Kiddy. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer toplinski osigurač koji sprječava pregrijavanje nije ispravan. (slika 6) Grijač za staklenike Greenhouse heater, brand Gardenline, barkod 25204155, model FH901-D6T. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer nije dovoljno izoliran pa vlaga može izazvati kratki spoj ili električni udar. Proizvod nije u skladu s Direktivom o niskom naponu. (slika 7) Kombi vozilo Vito i Viano, brand Mercedes Benz, tip 639, proizvedeni od veljače do svibnja 2011. Kod sudara pri kojem se aktivira bočni zračni jastuk u A stupu može iskriviti sam stup i povećati mogućnost ozljeda za putnika. (slika 8) Igračka maska, brand Giftway, model NT128003. Proizvod predstavlja rizik jer je napravljen od lakozapaljivog materijala. Sadrži i dietilheksil ftalat zabranjen REACH regulativom. Proizvod nije u skladu s Direktivom o sigurnosti igračaka i standardom EN 71-2. (slika 9)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama

Upite o ovim ponudama i potražnjama možete uputiti na een@bicro.hr. Dijagnostički uređaj koji radi kao skener za dijagnozu motora s unutarnjim izgaranjem i automobilski sustav kontrole (Ref: 11 PL 62AQ 3NE B)  Mala poduzetnička tvrtka iz sjeveroistočne Poljske traži dijagnostički uređaj: kontrolni i dijagnostički skener za motore s unutarnjim izgaranjem i automobilski sustav kontrole. Traženi sustav trebao bi biti pristupačne cijene i malih eksploatacijskih troškova. Tvrtka je zainteresirana za ugovor o licenciji i komercijalni ugovor uz tehničku podršku. Elektronski provodljiva tinta i/ili ljepilo koje rezultira pametnom tkaninom (Ref: 11 DE 094I 3KBY)  Njemačka tvrtka srednje veličine s dugogodišnjim iskustvom na polju ispisa na tekstil tra-

ži elektronski provodljivu tintu ili ljepilo koje se pretvara u pametnu tkaninu nakon ispisa. Tinta bi trebala biti za korištenje u digitalnim ili RSD aplikacijama. Tvrtka je zainteresirana za tehnički kooperativni ugovor s partnerima iz istraživačkog sektora i/ili industrije za zajednički razvoj. Sirovine i sastojci za kozmetiku s učinkom izbjeljivanja i protiv bora (Ref: 11 KR 9A9E 3NSW)  Mala poduzetnička tvrtka iz Koreje nada se suradnji s istraživačko-razvojnom tvrtkom s područja proizvodnje sirovina i sastojaka za kozmetiku. Tvrtka traži partnera koji koristi prirodne sastojke i sirovine koje nisu štetne za ljudsko tijelo, a učinkovite su za posvjetljivanje tena i protiv bora. Od tehnologije se očekuje da poboljša postojeći proizvod i da se može odmah komercijalizirati. Tvrtka traži licenciranje i tehničku suradnju.

Termostat s posebnim električnim parametrima (Ref: 11 PL 64BH 3NTI)  Tvrtka iz sjeveroistočne Poljske proizvodi sustave grijanja za domaćinstva. Kako bi unaprijedili tehnologiju, traže moderan termostat za grijanje vode s rasponom korištenja od 2,5m2 do 10m2 (snage 400W do 1kW). Tehnologija mora biti dokazana i spremna za korištenje. Traži se komercijalni ugovor uz tehničku podršku. Efekt duge samo s jednim vlaknom (Ref: 11 DE 094I 3KC5)  Njemačka tvrtka iz tekstilne industrije s dugogodišnjim iskustvom traži tehničko rješenje za proizvodnju dvobojnog efekta, koji se ne proizvodi na uobičajeni način s više različitih vlakana u tkanini, već samo s jednim. Aplikacija se odnosi na pamuk kao glavni proizvod. Tvrtka traži istraživačkog partnera ili industriju za zajednički razvoj.

Mobilna preša za drobljenje šasija (Ref: 11 PL 62AQ 3NE5)  Mala poduzetnička tvrtka iz sjeveroistočne Poljske traži mobilnu prešu za drobljenje automobilskih šasija/čitavih vozila. Tražena tehnologija trebala bi smanjiti veličinu šasija/automobila za 40 do 70 posto. Tražena tehnologija trebala bi biti mobilna i dozvoljavati slobodno kretanje preše koja bi se koristila na različitim mjestima. Tvrtka traži partnere za komercijalni ugovor uz tehničku podršku. Višestruki dijagnostički markeri koji koriste gene i proteine (Ref: 11 KR 9A9E 3NSX)  Korejska farmaceutska tvrtka koja proizvodi lijekove i dijetetske dodatke želi surađivati s tvrtkama koje istražuju i razvijaju dijagnostičke markere za rak. Tvrtka traži potpuno razvijenu tehnologiju koja odmah može biti komercijalizirana. Tvrtka traži licenciranje i tehničku suradnju.


enterprise europe

27. veljače 2012.

Nacionalna klasterska konferencija i poslovni razgovori C2C ru susreta održat će se i poslijepodnevni kulturni događaj s programom pod nazivom Upoznajte klastere, kušajte vina. Susreti će se održati na adresi Majorossy Imre u.36. Očekuje se da će svaka mađarska regija predstavljati svoju gospodarsku granu (30-50 klastera) iz različitih sektora (profili klastera šalju se unaprijed): strojarstvo, građevina, energija, obnovljiva energija, turizam, zdravstvo, biotehnologija, farmaceutska industrija, stvaralaštvo, ekoturizam, vino, nuklearna industrija i domaći proizvodi. Nema kotizacije za sudjelovanje, no prijava je obvezna. Potrebno je ispuniti standarni formular i poslati ga na e-mail: enagy@pbkik.hu, do 5. ožujka 2012.

Gospodarska komora Pečuha-Baranje i Hrvatska gospodarska komora pozivaju na Prvu nacionalnu klastersku konferenciju i poslovne razgovore C2C (Cluster to Cluster) koja će se

27. ožujka održati u Pečuhu u Mađarskoj. Sudionici će imati priliku razgovarati s mađarskim i drugim klasterima, odnosno tvrtkama članicama klastera te ostvariti poslovnu suradnju. U okvi-

Ukoliko predstavljate klastere, molimo vas da ispunite formular C2C detailed form online prije završnog roka. Sve prijavnice će biti objavljene na web stranici kako bi se mogli bolje pripremiti za pregovore (odabrati odgovarajućeg partnera za razgovor).

8

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 29. veljače - Patentne baze kao izvor informacija, Sveučilišna knjižnica, Split

9. ožujka - Gospodarski susreti Tourism@GAST 2012, Split

12. ožujka - Poslovni susreti u okviru sajma delikatesa i fine hrane TAVOLA 2012, Kortrijk, Belgija

13. ožujka - Trening o

poduzetništvu, Vukovar

14. i 15. ožujka - IPARD Info dani, Slavonski Brod

21. ožujka - Korea Eureka Day, Bruxelles, Belgija

27. ožujka - Nacionalna

klasterska konferencija i poslovni razgovori, Pečuh, Mađarska

27.-29. ožujka - Prva

međunarodna konferencija Unaprjeđivanje zaštite okoliša u poslovanju kroz Europsku poduzetničku mrežu, Osijek

Zaštita okoliša kroz EEN Tera Tehnopolis organizira Prvu međunarodnu konferenciju Unaprjeđivanje zaštite okoliša u poslovanju kroz Europsku poduzetničku mrežu (EEN), koja će se održavati od 27. do 29. ožujka 2012. u Osijeku, u sklopu projekta GREEN. Cilj projekta GREEN je pridonijeti poboljšanju okolišnih performansi malih i srednjih poduzeća u Europi i dati potporu Europskoj poduzetničkoj mreži u rješavanju problema okoliša. Konferencija će imati znanstveni dio u kojem će na plenarnim predavanjima sudjelovati znanstvenici iz Italije, Slovenije, Bugarske, Srbije i Hrvatske. Zainteresirani za sudjelovanje na konferenciji mogu se javiti na naš e-mail ured@tera.hr.

SAPORE – Tasting Experience Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Rijeka, ove godine u suradnji sa Županijskom komorom Zadar, organizira predstavljanje ponude članica iz djelatnosti ribarstva i prerade ribe na sajmu SAPORE – Tasting Experience koji će se održati od 25. do 28. veljače 2012. godine u Riminiju u Italiji (http://en.saporerimini.it/fair/ medseafood_expo_presentation.asp).

Tvrtke će nastupiti na zajedničkom izložbenom prostoru HGK-ŽK Rijeka i ŽK Zadar (paviljon A5, štand broj 189). U suradnji s Komorom Rimini, partnerom u EEN mreži, organiziran je posjet predstavnika Komore, a događanje je promovirano među potencijalnim poslovnim partnerima iz regije Emilia Romagna.

IPARD Info dani U Županijskoj komori Slavonski Brod održat će se prva u nizu radionica o IPARD-u, pretpristupnom programu Europske unije namijenjenom razvoju poljoprivrede u ruralnom razvoju. Ovaj ciklus besplatnih radionica organizira Hypo Alpe-Adria Bank u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskom poljoprivrednom komorom. U okviru IPARD programa Hrvatskoj je na raspolaganju 244,8 milijuna eura do ulaska u punopravno članstvo 2013. godine kada će sektoru poljoprivrede na raspolaganju biti puno izdašnija sredstva koja će, samo u prvoj godini punopravnog članstva, iznositi 421 milijun eura. Hypo Alpe-Adria Bank organizira ova događanja kako bi potencijalne prijavitelje projekata informirao o načinu i uvjetima korištenja bespovratnih sredstava iz programa IPARD te mogućnostima kreditiranja IPARD projekata.

nih projekata financiranih iz programa IPARD. IPARD Info dani će se održati od ožujka do listopada diljem Hrvatske, od Dalmacije preko Istre i središnje Hrvatske do Slavonije i Baranje. Ako ste zainteresirani za sudjelovanje, javite se e-mailom službi Hypo EU Desk na eudesk@hypo.hr i pravodobno ćete biti informirani o svim pojedinostima vezanim uz održavanje besplatnih informativnih radionica. Novosti će biti dostupne na web stranicama EEN-a uoči svake od radionica, kao i na: http:// www.hypo-alpe-adria.hr/home.nsf/ p a g e s / j av n e _ i n s t i t u c i j e - e u _ d e s k -ipard_info_dani-1307. Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Predstavit će se primjeri uspješnih projekata te prenijeti iskustva, preporuke i stručni savjeti vodećih IPARD konzultanata koji za sobom imaju niz uspješ-

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković


PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3716, 27. veljače 2012.

(

oko 1000

korisnika imaju Zdrave stvari

ZDRAVE STVARI, VARAŽDIN

(

na 120.000 m2 prostire se stancija Meneghetti

Meneghetti, Bale

Piši i stvaraj Zdravopediju Od ulaska u Europsku uniju osnivači ovog obrta očekuju kako će im to omogućiti širenje ponude

Užitak života u suglasju s prirodom Stancija je poznata i po maslinovom ulju koje je 2007. uvršteno u svjetski vodič maslinovih ulja L’extravergine

U

z ponudu aromatičnih i kozmetičkih proizvoda, čajeva, dodataka jelima, žitarica te pčelinjih i ostalih proizvoda na prirodnoj bazi, posjetiteljima portala Zdrave stvari na raspolaganju je i Zdravopedija. Dražen Patekar Bahun, vlasnik obrta za trgovinu i informatičke usluge Zdrave stvari, kaže nam kako je Zdravopedija zamišljena kao online baza članaka o zdravom načinu življenja, u čijem stvaranju sudjeluju korisnici portala. K tomu,

Portal je obiteljski projekt pa u razvoju poslovanja sudjeluju svi članovi obitelji te za sada nema zaposlenih dodatna pogodnost Zdravopedije je povezivanje članaka s proizvodima te se tako posjetitelji mogu bolje upoznati i educirati o onome što namjeravaju kupiti, objašnjava on. Ideja o obrtu nastala je slučajno, kao i mnoge stvari u životu. “Sam

početak vezan je uz temu diplomskog rada, a strast prema programiranju zaokružila je cijeli projekt i pretočila u otvaranje obrta. Zelena linija u svemu tome je naša ljubav prema prirodi i svemu što je vezano uz zdravlje i zdrav život”, ističe Patekar Bahun. Online radionice U početku, kod otvaranja obrta, susreli smo se s često spominjanim problemom hrvatske birokracije koja je spora i složena, kaže Patekar Bahun. “Mladim tvrtkama i obrtima nedostaje kvalitetna podrška na državnoj razini koja bi im pomogla da se što prije upoznaju s važećim propisima kako bi mogli početi obavljati svoju gospodarsku djelatnost”, naglašava on. Portal je obiteljski projekt, pa u razvoju poslovanja sudjeluju svi članovi obitelji te za sada nema zaposlenih. “Zapošljavanja su svakako u planu i bit će realizirana u skladu s mogućnostima, tj. povećanjem broja kupaca i obujma posla”,

napominje dodavši kako je u cijeli projekt uložen vlastiti kapital. Trenutačno, Zdrave stvari imaju oko 1000 registriranih korisnika s područja cijele Hrvatske. Ulazak u EU osnivači ovog obrta vide kao veliku priliku za hrvatsko gospodarstvo te se nadaju kako će im to omogućiti širenje ponude izvan nacionalnih granica. Također, svakodnevno su u potrazi za novim proizvodima kako bi proširili asortiman te su otvoreni za suradnju sa svim proizvođačima domaćih prirodnih proizvoda. “K tomu, pratimo nove tehnološke trendove, a trudimo se razviti i vlastite. Projekt na kojem radimo s partnerom, zagrebačkom tvrtkom Aromara, je izrada online videoradionica za izradu prirodne kozmetike i ljekovitih pripravaka. Nadamo se kako ćemo na taj način informirati ljude o važnosti korištenja prirodnih proizvoda kao kvalitetnijih i zdravijih od onih iz industrijske ponude”, zaključuje Patekar Bahun. (B.O.)

S

mještena na istarskom poluotoku nasuprot Brijuna, vinarija i stancija Meneghetti nastavlja tradiciju proizvodnje vina i ulja koja u Istri postoji još od vremena Rimljana. Vino se na području stancije proizvodilo još davne 1853., no nova stranica u njenoj povijesti započela je 2001. kada je preuzima i potpuno preuređuje bračni par Romana i Miroslav Plišo. Tada su zasadili i prve masline i vinograd. Stancija je autentična istarska seoska kuća, potpuno obnovljena i luksuzno namještena, a nalazi se na 120.000 četvornih metara površine. Prije dvije godine njihovom se timu priključio i poznati hrvatski ekonomist s iskustvom u turizmu Goran Hanžek, dok je Walter Filiputti, profesor enologije na Udinskom sveučilištu, preuzeo brigu o vinima Meneghetti. “Meneghetti je sinonim za našu filozofiju, a to je kvaliteta života u suglasju s prirodom koja ga okružuje i štiti. Tradiciju doživljavamo kao poveznicu znanja različitih generacija, od kojih je svaka na svoj način pridonijela ili

će to tek učiniti”, rekao je Hanžek. Proizvodnja vina započela je 2002. kada je proizvedeno oko 2000 boca, ali samo za goste stancije. No, budući da su vina gosti odlično prihvatili, a tržište je počelo zahtijevati sve veće količine, obitelj Plišo se sa suradnicima intenzivnije počela baviti vinogradarstvom

Najčešći gosti stancije su Rusi, Amerikanci i Skandinavci i vinarstvom. Upravo zbog kvalitetnog vina, ali i prirode te gastronomske ponude, na stanciju dolaze gosti uglavnom iz Rusije, Amerike i skandinavskih zemalja, a u kraće posjete Austrijanci i Slovenci. Meneghetti vina i u SAD-u Vinogradi se nalaze na dvije lokacije, pa tako crveno grožđe dolazi s crvene istarske zemlje na stanciji i oko nje, a bijelo se uzgaja na bijeloj zemlji između Buja i Bala. Zasad postoji ukupno oko 10 hektara vinograda, a sadi se još

osam, dok je krajnji cilj oko 20 do 25 hektara vinograda. Po hektaru se dobiva od šest do osam tona bijelog i crnog grožđa, dok se malvazije bere od 10 do 12 tona po hektaru. Govoreći o planovima, Hanžek je istaknuo kako je tijekom 2011. lansirana crna etiketa za tzv. ozbiljniju liniju crnih vina, dok je bijela etiketa za mlada vina. S tim vinima žele pokriti cijelo tržište, pa tako pretpostavljaju da će u ovoj godini imati dosta vina za prodaju na hrvatskom tržištu. “S vinima Meneghetti krenuli smo i u SAD, a u sljedeće dvijetri godine vina planiramo izvoziti u Austriju, Njemačku, Češku i Slovačku. Pritom su nam Meneghetti bijelo i Meneghetti crveno vino glavne uzdanice”, rekao je Hanžek. Uz to, proizvodi se još Malvazija i Merlot te Meneghetti pjenušac na bazi chardonnaya uz dodatak bijelog pinota. Zanimljivo je da je taj pjenušac rađen klasičnom metodom. Inače, stancija Meneghetti poznata je i po maslinovom ulju koje je 2007. uvršteno u svjetski vodič maslinovih ulja L’extravergine.


14 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3716, 27. veljače 2012.

*vijesti Štete veće od 150 milijuna KM Seljački savez Federacije BiH priopćio je da prema prvim podacima štete od elementarnih nepogoda poljoprivrednika u Federaciji BiH iznose oko 150 milijuna KM. Najviše je pogođena proizvodnja južnog povrća u plastenicima i staklenicima u Hercegovini i stočarstvo u Bosni. U Zapadnohercegovačkoj i Hercegovačko-neretvanskoj županiji uništeno je 80 posto staklenika i 70 posto plastenika, kao i dozrelo povrće u njima. Podaci o štetama u stočarstvu još nisu kompletirani, no i tu je proizvodnja, po svemu sudeći, prepolovljena. Ogromne su štete i u ribarstvu: potpuno je uništeno 13 ribogojilišta na Neretvi i dva u Neumu. Federalni premijer Nermin Nikšić izjavio je da se sve štete neće moći nadoknaditi jer za to nema novca. Golem deficit prehrambene industrije Trgovinski deficit agroindustrije BiH lani je bio nešto veći od 2,1 milijarde KM. Hrane je uvezeno za 2,7 milijardi KM, a izvoz nije bio veći od 621 milijuna KM. Udio agroindustrije u ukupnom uvozu BiH iznosi 18,14 posto, a u izvozu svega 7,37 posto. Lani zatvoreno 7000 tvrtki U Federaciji BiH lani je zatvoreno više od 7000 trgovačkih društava i obrta. Među njima ključ u vrata stavile su 303 tvrtke sa 1394 poslovne jedinice koje nisu mogle izdržati tržišne uvjete. U Poreznoj upravi istaknuli su kako je istovremeno s gašenjem otvoreno 9417 novih poslovnih subjekata. Iako je broj novootvorenih tvrtki veći od onih ugašenih, to nije utjecalo na smanjenje nezaposlenosti po kojoj je BiH na nezahvalnom prvom mjestu u regiji.

Festival kreativne industrije u Budvi

Razonoda i relaksacija kao ključ uspjeha FORFEST je festival kreativnih industrija, novi prostor za izložbu kreativnih i komunikacijskih dostignuća na polju odmora i razonode u zemljama regije Darko Buković bukovic@privredni.hr

B

udva će od 19. do 21. travnja biti domaćin Festivala kreativne industrije FORFEST koji će, željom organizatora, okupiti i na jednom mjestu pokazati dostignuća industrije komuniciranja zemalja regije, kako u natjecateljskom tako i u nenatjecateljskom dijelu. Stoga i ne čudi da su u ocjenjivačkom sudu poznata imena industrije komunikacija: Davor Bruketa, agencija Bruketa&Žinić OM Zagreb; Bojan Hadžihalilović, agencija Fabrika Sarajevo; Ivo Laurenčić, Idea Plus Skoplje; Jernej Repovš, Studio Marketing JWT Ljubljana i Ivan Stanković, Communis DDB Beograd. Festival kreativne industrije FOR (Travel&Leisure Communications FESTival) organiziraju AMC Communications i Jadranski sajam Budva, pod pokroviteljstvom Nacionalne turističke organizacije Crne Gore i medijskim pokroviteljstvom Radiotelevizije Crne Gore, a uz medijsko partnerstvo Privrednog vjesnika. Pokretačka snaga Festivala Velibor Zolak napominje da se moć kreativne industrije često iz neznanja podcjenjuje. Navodi tako da primjerice u Velikoj Britaniji ta industrija zapošljava više od dva milijuna ljudi, a

Problem brendiranja gradova i turističkih destinacija jedan je od fokusa Festivala u nacionalnoj ekonomiji sudjeluje sa 60 milijardi funti ili 7,3 posto britanskog BDP-a. Za Zolaka, autora spotova kojima se Crna Gora predstavlja u svijetu, turizam se ne svodi samo na putovanje zbog sunca, plaže i mora već su uzbuđenje, zabava i edukacija pokretačke sile turizma i globalne ekonomije. Ali i kreativnosti. Stoga, napominje Zolak, tehnološki napredak i revolucija učinili su da proizvodi mijenjaju i proširuju svo-

ju upotrebnu vrijednost i dobivaju nova značenja i uloge koje se nisu mogle pretpostaviti. Hrana se ne konzumira samo zbog održavanja života - mjesta konzumacije postala su destinacije uživanja i zabave; na kompjuterima se radi, ali još više komunicira, educira i zabavlja; fiksnu telefonsku liniju poneko koristi i za razgovor, većinom za komunikaciju informativnih, zabavnih i edukativnih sadržaja; mobilnim telefonom se igrate, educirate, udvarate, plaćate parking i komunalije... Informativni program Sposobnost proizvoda i brenda da razonode i relaksiraju postaje jedan od ključnih kriterija njihovog uspjeha. FOR zato,

kaže Zolak, pozicioniramo kao festival kreativnih industrija, novi prostor za izložbu kreativnih i komunikacijskih dostignuća na polju odmora i razonode na prostoru regije. Uprava festivala poziva na sudjelovanje sve kreativce, kako tvrtke tako i pojedince iz Hrvatske, na natjecanje najboljih komunikacijskih djela (TV&cinema, press, out­ door, digital, design, integralne komunikacijske kampanje, direct campa­ igns, events, PR, inovativne kampanje). Festivalom dominira revijalni, informativni i problemski, nenatjecateljski program, koji čine prezentacije marketinških i komunikacijskih strategija, kreativnih strategija i koncepata, kampanja, suc­

-cess stories, case studies i panel-diskusije. Problem brendiranja gradova i turističkih destinacija jedan je od fokusa Festivala. Intrigantno je, primjerice, kad jedan novi čovjek “probudi” cijelu filharmoniju i pretvori je u “bestselling proizvod” za čiji su koncert ulaznice mjesecima unaprijed rasprodane. Ili kada jedan novi muzički festival za kratko vrijeme postane motiv turističkih kretanja desetaka tisuća mladih Zapadne Europe. Ili kad jedna tvrtka iz malog grada već godinama kreira lidersku poziciju u sferi gamblinga u Jugoistočnoj Europi? Festival će se održati u najluksuznijem crnogorskom hotelu, Splendid Conference&Spa Resortu.


15

www.privredni.hr Broj 3716, 27. veljače 2012.

( oko 20%

podbačaj u svakom kvartalu 2011.

( čak 31,1%

*vijesti

manja vrijednost obavljenih radova u jeku sezone

Sumrak slovenskog graditeljstva

Razgradnja ključnih graditelja Stečajni buldožeri u Sloveniji zgurali su na deponij već dvije trećine insolventnog slovenskog građevinarstva Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

N

ema kvartala u prošloj godini u kojem građevinska djelatnost u Sloveniji nije podbacila za manje od 20 posto. Najveći pad dogodio se u jeku građevinske sezone. Vrijednost obavljenih radova smanjila se u drugom kvartalu čak 31,1 posto. Zanimljivo je uočiti da građevinarstvo nije jedina posjekotina kroz koju je slovensko gospodarstvo izgubilo toliko krvi da se sada njime, kroz program pojačanog praćenja, mora baviti služba hitne pomoći iz Bruxel­ lesa. Mnogo je životnih sokova isteklo i kroz razne financijske holdinge. Na žalost, stečajni mrtvozornici neusporedivo su brži u iznošenju kadavera iz građevinarstva nego iz osvjedočenih financij-

skih bludilišta. Smatra se da je u Sloveniji već počišćeno dvije trećine građevinske djelatnosti. Financijske holdinge tek se počinje čistiti. Do kraja veljače na red dolazi holding Zvon 1 Nadbiskupije Maribor. Čuvanje likvidnosti Zašto su asanacije bile brže u građevinarstvu, a zašto se u velikom luku zaobilazilo financijske holdinge? Odgovor je vrlo jednostavan. Holdinzi ne zapošljavaju mnogo ljudi. Nasuprot tome građevinske tvrtke s po više stotina pa i tisuća zaposlenih moraju isplatiti isto toliko plaća s pripadajućim doprinosima. Da bi sve to građevinske tvrtke mogle isplatiti, moraju biti likvidne. Na žalost, opeke složene u loše stanove, povrh toga opterećene hipotekama, nisu baš najbolji medij za održava-

nje likvidnosti. To je bio ključni razlog što su stečajni upravitelji brzo žigosali usahle tvrtke u građevinarstvu, koje su zatim uredno raspiljene i posložene za ubacivanje u spalionicu. U brzom stečajnom pohodu padali su i građevinski giganti. Ne-

Na slovenskim gradilištima vidi se sve više ploča s imenima građevinskih tvrtki iz Austrije stao je SCT koji je na vrhuncu konjunkture zapošljavao više od 10.000 ljudi. Upepeljen je i Vegrad iz Velenja te sve što je bilo vrijedno u građevinskoj branši u Celju, Mariboru, Novom Mestu i Dravogradu. Za sve propale tvrtke zna se da su u pravilu imale rukovodstva

odana pretvaranju upravljačke moći u konkretne vlasničke udjele. Čarobiralo se s kreditima i vrijednostima što ih je kriza nemilice desetkovala. Kako došlo, tako i otišlo. Na žalost, veliki su povukli za sobom i na desetke manjih podizvođača. Tko će graditi? Trenutačno se u Sloveniji bije bitka za spas jedino još preostalog većeg građevinskog poduzeća – Primorja u Ajdovščini. Bit će to teška misija. Upraviteljica ajdovskog građevinara Marjana Novak pripremila je sanacijski program od kojeg bankama trnu zubi. Do 15. ožujka, naime, banke vjerovnice trebale bi pristati na konverziju 25 milijuna eura potraživanja u kapital poduzeća, prevesti kratkoročne kredite u dugoročne, odložiti otplatu glavnice za dvije

godine, a povrh svega izdati Primorju 140 milijuna eura novih jamstava. Cijela konstrukcija očito je prenapregnuta, stoga i krajnje neizvjesna. No propadne li i Primorje, Slovenija postaje građevinski invalid – smatraju bolje upućeni u prilike na tržištu građevinskih radova. Tko će uopće graditi važne infrastrukturne objekte posredstvom kojih se Slovenija namjerava izvući iz krize? Tko će graditi drugi kolosijek pruge Kopar-Divača, treći gat u Luci Koper, treću cestovnu osovinu i lanac hidroelektrana na Savi? Osim toga u sjeveroistočnim dijelovima Slovenije nije teško na gradilištima uočiti sve više ploča s imenima građevinskih tvrtki iz susjedne Austrije. Previše za one u Sloveniji koji uvijek u prvi plan ističu nacionalni interes.

Riko ne nariče kao drugi Sve više direktora podizvođačkih tvrtki rado bi se našlo u društvu Janeza Škrabeca, direktora tvrtke Riko iz Ribnice koja većinu prihoda ostvaruje inženjeringom. Tvrtka dobavlja opremu za automobilsku industriju. Gradi centre za upravljanje otpadom. Poznate su njezine Riko kuće, a uskoro će u Makedoniji za-

početi s radom i njezina hidroelektrana Sv. Petka. Prije nekoliko godina Riko je uspješno obnovio hotel Petar I. u središtu Moskve. Taj posao, uz desetogodišnju nazočnost u Bjelorusiji kojoj Riko isporučuje transformatore, pripomogao je zaključivanju posla vrijednog 100 milijuna eura. Do kraja 2013. godine Riko se obvezao izgraditi u Minsku luksuzni hotel Kempinski u kategoriji pet zvjezdica, uz njega i 81 luksuzni stan. U gradnji hotela, stambenog naselja i pripadajuće infrastrukture brojne slovenske tvrtke vide prili-

ku za vlastiti angažman. Tvrtka Marmor iz Hotavlja izvela je sve radove u kamenu na hotelu Kempinski u Savudriji. Inles je isporučio sva vrata za hotel u Moskvi. Čak je i Franjo Bobinac, direktor Gorenja, rekao da će se i njegova tvrtka zauzeti za posao u Minsku. Gorenje je spremno ponuditi keramiku, namještaj i televizore. Riko nije dobio impresivan posao na lijepe oči, nego zbog ugleda i vjerodostojnosti koju je strpljivo gradio godinama. Zato Riko ne nariče kao drugi slovenski građevinari.

Potres u Telekomu Slovenije Slovenski burzovni analitičari ne podcjenjuju dugoročni potencijal Slovenskog Telekoma, ali ulagačima savjetuju opreznu suzdržanost sve dok se ne raspletu neke nezgodne činjenice iz poslovanja vodećeg telekomunikacijskog poduzeća u Sloveniji. Na skupštini sazvanoj za 7. ožujka raspravljat će se o izvještaju posebne revizije kojoj su bili podvrgnuti neki stari problematični poslovi, konkretno kupnja kosovskog Ipka, makedonskog One i On.net te slovenskog Najdi.si. “Dobro promislite isplati li se ulagati u tvrtku kojoj prijete pozamašni otpisi, tužbe protiv bivše uprave i moguća smjena aktualne rukovodeće ekipe”, savjetuju slovenski analitičari.

Sve više zainteresiranih za Iskru Iskra Avtoelektrika, renomirani dobavljač dijelova za autoindustriju, najvjerojatnije će kao dio stečajne mase dva propala crkvena holdinga dobiti novog vlasnika. Grupa Iskra AE zapošljava 2700 ljudi. Ove godine, uz pet posto rasta, očekuje 200 milijuna eura prihoda. Zanimanje za Iskru koja je postala i dobavljač pogonskih motora za više tipova električnih automobila pokazali su Kolektor Group te austrijski dio kanadske Magne. Ima naznaka da se za Iskrine dionice zanimaju i financijski investitori. Zaleđena ratifikacija ACTA-e Novi ministar gospodarstva u slovenskoj vladi Radovan Žerjav izjavio je u Državnom zboru da se sporazumom ACTA nije uspjelo uspostaviti važnu ravnotežu između zaštite intelektualnog vlasništva i ljudskih prava te da će vlada stoga ubrzo zamrznuti ratifikaciju toga “nesporazuma”.


16 STIL *vijesti Natour Adria u Malom Lošinju Međunarodni turistički sajam za aktivno provođenje slobodnog vremena Natour Adria održat će se od 24. do 26. travnja u Malom Lošinju i to prvi put u Hrvatskoj. Na sajmu Natour Adria sudjelovat će ponuđači sportskih turističkih programa i aktivnog odmora u prirodi, pružatelji smještaja i usluga ekoturizma, kampovi i caravaning centri, ponuđači opreme za sportski turizam te destinacijske organizacije i razne interesne skupine. Turistička ponuda Zagreba predstavljena u Indiji

Potaknuta lanjskim nastupom u Mumbaiju, kada je Zagreb osvojio nagradu Award for excellence - the most promising new destination (najpoželjnija nova destinacija), zagrebačka Turistička zajednica nedavno je sudjelovala na poslovnim radionicama TOW (Travel Outbound Workshop) u Mumbaiju, Bangaloreu i New Delhiju. Na radionicama u Indiji sudjelovalo je tridesetak izlagača iz svijeta. Suvenir HTZ-a među najboljim svjetskim rješenjima

Privredni vjesnik Broj 3716, 27. veljače 2012.

( više od 60%

domaće tjestenine izvozimo u zemlje Cefte

( 75%

prehrambenih proizvoda uvozimo iz EU-a

Festival hrvatske tjestenine

Što prije brendirati domaću tjesteninu Za sada u Hrvatskoj postoji tridesetak proizvođača tjestenine, od čega 13 većih, a oni su uglavnom nezadovoljni prodajom svojih proizvoda Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

T

jestenina je dio bogate kulinarske tradicije i posebnosti hrvatskog stola, a u zadnjih 10 godina primjetna je promjena prehrambenih navika u našoj zemlji. Naime, sa 3,9 kilograma godišnja potrošnja tjestenine porasla je na 7,3 kilograma godišnje po stanovniku, rečeno je na Trećem kongresu - Festivalu hrvatske tjestenine, održanom u zagrebačkom hotelu The Westin. Pritom je istaknuto kako i mi imamo kvalitetnu tjesteninu koju trebamo brendirati kako bi se s njom što prije probili ne samo na tržište regije nego i na područje Europske unije. Hrvatska ugostiteljsko-restoraterska ponuda treba se usmjeriti na naše gastro specifičnosti uvažavajući pritom tradiciju i činjeni-

cu da je Hrvatska mediteranska zemlja. Osim toga, ponuđena jela u restoranima moraju biti svježa i

Ugostitelji misle da domaći proizvođači trebaju poboljšati kvalitetu svoje tjestenine, uložiti u promociju i sniziti cijene proizvedena od organskih proizvoda, istaknula je Jasmina Ranilović, direktorica kontrole kvalitete koprivničke Podravke. Promjene zbog EU-a Govoreći o uvozu i izvozu domaće tjestenine, Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore, rekla je kako se više od

60 posto domaće tjestenine izvozi na tržišta zemalja Cefte, a na to tržište ujedno plasiramo i 45 posto svih hrvatskih izvoznih proizvoda. S druge pak strane, uvozimo 75 posto prehrambenih proizvoda iz Europske unije. Ulaskom Hrvatske u EU dogodit će se određene promjene vezane uz carinske stope. Pri uvozu tjestenine u našu zemlju neće biti promjena jer su carine ukinute, a sirovine dostupne, no režim trgovine će se promijeniti pri izvozu hrvatske tjestenine, primjerice u Makedoniju, Srbiju ili na Kosovo. “Bez obzira na to, nadamo se da ćemo iskoristiti svoje komparativne prednosti na tržištima regije. Iako nema carinskih barijera pri uvozu iz EU-a, ipak se postavlja pitanje hoće li nam te zemlje prodati sirovinu ili nas ipak natjerati na kupnju gotovih proizvoda, pa

tako i tjestenine”, upozorava Božica Marković. S time koliko je gastronomija važna u hrvatskom turizmu slaže se i Zoran Šimunić, vlasnik tvrtke Naše klasje, koji je rekao kako se nakon svake turističke sezone ispituju stavovi turista o tome u kojoj su mjeri zadovoljni s našom gastro ponudom. Šimunić je naglasio kako su njihovi stavovi dosta kontradiktorni jer neki kažu da je hrvatska gastro ponuda nemaštovita i neukusna, dok drugi smatraju kako je Hrvatska vrhunska gastro destinacija u svijetu. I lani je provedeno takvo istraživanje u kojem je sudjelovalo stotinjak hotela i restorana od kojih se većina nalazi u turistički atraktivnim odredištima. Nitko zadovoljan Prema rezultatima istraživanja može se zaključiti kako turisti žele probati au-

tohtona jela, ali naručuju i poznata, cjenovno prihvatljiva jela. “Oko 40 posto hotelskih restorana i 55 posto restorana mjesečno troši do 15 kilograma tjestenine što je u prosjeku oko pola kilograma dnevno ili do tri tanjura odnosno porcija. Uglavnom se traže jednostavnija jela od tjestenine, primjerice ona sa špagetima ili juhe s rezancima”, rekao je Šimunić. Ipak, oko 60 posto ispitanih vlasnika restorana nije primijetilo porast prodaje jela od tjestenine. Za sada u Hrvatskoj postoji tridesetak proizvođača tjestenine, od čega 13 većih, a oni su uglavnom nezadovoljni prodajom svojih proizvoda. S druge pak strane, ugostitelji i restorateri smatraju kako proizvođači još više trebaju poboljšati kvalitetu domaće tjestenine, uložiti u promociju, skratiti rokove dostave i sniziti cijene.

Atelje Propadalo dizajnirao štand Steklarne Rogaška

Nova potvrda hrvatskog dizajna na svjetskoj sceni Svjetski nakladnik za grafički dizajn i vizualne komunikacije Index Book uvrstio je dizajn suvenira Hrvatske turističke zajednice među najbolje na svijetu u ovogodišnjem izdanju Basic Promo, koje obuhvaća najbolja kreativna rješenja u kategoriji promocije. Hrvatsku je predstavljala agencija Studio International, Borisa Ljubičića, koji je ujedno i autor nagrađenog dizajna HTZ-a.

Na jednom od najpoznatijih i najvećih svjetskih sajmova robe široke potrošnje Ambiente - Messe Frankfurt, među ostalim izlagačima bila je i Steklarna Rogaška čiji je štand dizajnirao Atelje Propadalo iz Zagreba. Izložbeni štand za Steklarnu Rogaška u potpunosti je hrvatski proizvod, a uz Ivicu Propadala kao autora štanda bili su njegova suradnica Rina Rilje i struč-

ni suradnik Feđa Vukić. Za realizaciju filma o Steklarni Rogaška zaduženi su bili Manuel Šumberac i Zdenko Bašić, dok je glazbu osmislio DJ Dus. U postavljanju štanda kao izvođači sudjelovale su ugledne hrvatske tvrtke Sliško i Eldra. Kako su istaknuli u Ateljeu Propadalo, viziju štanda osmislili su na motu “Čaša zaustavlja brzi tijek vremena” i upravo je to oduševilo mnogobroj-

ne posjetitelje kao i ostale izlagače. “Veseli nas što je naše rješenje bilo uistinu potpuno drukčije, i idejno i konceptualno, od svega viđenog na ovom cijenjenom sajmu. Pohvale brojnih posjetitelja i kolega dizajnera veliko su priznanje i potvrda da je naša vizija prepoznata, ali i nova potvrda hrvatskog dizajna na europskoj i svjetskoj pozornici”, rekli su u Ateljeu Propadalo. (S.P.)


HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3716, 27. veljače 2012.

( više od 95%

teritorija Hrvatske pokriveno digitalnim signalom

( oko 1,5 mil

kućanstava ima TV uređaj

Digitalna televizija

Programi u poštanskoj torbi Dobivanjem desetogodišnje koncesije na posljednja dva Multiplex-signala, digitalna televizija Hrvatske pošte te Odašiljača i veza bit će dostupna svima u Hrvatskoj Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Programi po želji Domaći operator H1 Telekom ima najprilagodljiviju IPTV uslugu u nas čije je korištenje omogućeno na području cijele Hrvatske. Naime, korisnici H1TV-a od sredine veljače jednim klikom miša mogu potpuno samostalno uređivati svoju IPTV uslugu. Putem korisničkih stranica Moj H1 Telekom korisnik, među ostalim, može uređivati svoju listu kanala te aktivirati i deaktivirati pojedinačne televizijske programe i pakete, a izmjena je na ekranu vidljiva trenutačno, nakon klika. Na ovaj način korisnici IPTV-a mogu vidjeti stanje i broj iznajmljenih filmova u videoteci ili broj dodatno zakupljenih televizijskih programa te na taj način u potpunosti kontrolirati svoj račun. Inače, korisnici ove usluge, uz biranje i plaćanje programa koje žele, uz korištenje Facebook aplikacije ili, pak, gledanje videosadržaja na Youtubeu, mogu birati filmove u videoteci, slušati radijske postaje i pratiti vremensku prognozu.

H

rvatska pošta i tvrtka Odašiljači i veze (OIV) započeli su desetogodišnju suradnju na projektu digitalne televizije. Temelj te digitalne televizije bit će najnoviji sustav emitiranja zemaljske digitalne televizije DVBT 2, koji odlikuju visoki kapacitet za emitiranje televizijskih kanala, najkvalitetniji signal koji sadašnja tehnologija može ponuditi te jednostavno korištenje. Drugim riječima, za gledanje digitalne televizije neće biti potrebna internetska veza, instaliranje je iznimno jednostavno (putem posebnog DVBT uređaja) te nisu potrebni nikakvi dodatni radovi. Dobivanjem desetogodišnje koncesije na posljednja dva Multiplex-signala, digitalna televizija Hrvatske pošte i Odašiljača i veza bit će dostupna svim građanima u Hrvatskoj, budući da pokrivenost digitalnog signala prelazi 95 posto teritorija naše zemlje. Najjeftinija TV na tržištu Višeslav Majić, izvršni direktor u Uredu za korporativne komunikacije Hrvatske pošte, kaže nam kako će korisnici njihove digitalne televizije moći, uz sve doma-

će, izabrati i najgledanije strane programe. “Budući korisnici digitalne televizije Hrvatske pošte, uz

Oko 60 posto vlasnika TV uređaja koristi digitalne zemaljske priključke, a 40 posto usluge kabelskog operatora ugovaranje usluge, a koja će biti najjeftinija na tržištu i čija se cijena trenutačno formira, dobit će korisnički paket, uključiti ga, uzeti daljinski upravljač u ruke i gledati sadržaj koji ih zanima. Dakle, bez dodatne montaže kabela, instalacija i tomu slično. Gledateljima će se,

uz programe koji neće biti u produkciji Hrvatske pošte, omogućiti i praćenje vremenske prognoze, vijesti i slične posebne sadržaje. Najveći novitet je kanal na kojem će biti dostupan virtualni poštanski ured koji će biti personaliziran za svakog korisnika. Za početak, virtualni poštanski ured omogućit će zaprimanje pošte u elektroničkom obliku, a dalje će se razvijati i ostale usluge koje nudi Hrvatska pošta”, objašnjava. Digitalna televizija Hrvatske pošte bit će dostupna već ove godine, a korisnicima će biti ponuđeno šezdesetak programa. “Ne bih sada govorio o točnom datumu, ali mogu reći kako će to biti u drugoj polovini godine”, napominje Majić dodavši kako je ova usluga u

skladu s potrebama tržišta i korisnika, a taj trend prate i svjetski poštanski operatori. Zemaljski priključci U Hrvatskoj, procjenjuje se, oko milijun i pol kućanstava ima televizijski uređaj. Od te brojke, prema podacima Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM), 60 posto njih programe prati putem digitalnih zemaljskih priključaka, a 40 posto koristi televizijske usluge od nekog kabelskog operatora, pružatelja IPTV (Internet Protocol Television) usluga ili putem satelita. Od toga udjela, na IPTV usluge telekom operatora u nas otpada 23 posto. Zatim, 10 posto otpada na sustave kabelskih televizija, a sedam posto na one

koji programski sadržaj gledaju preko satelita. Među najvećim pružateljima televizijskih usluga utemeljenih na internetskom protokolu u nas su T-Hrvatski telekom, Iskon, Amis, Optima Telekom te H1 Telekom. Vodeći pak pružatelj usluga digitalne kabelske televizije (DVB-C) u nas je B.net koji je zbog želje za boljom dostupnošću svojih usluga koncem 2010. godine preuzeo Total TV. Riječ je o regionalnoj DTH (Direct to Home) satelitskoj platformi, tj. kabelskoj televiziji koja se emitira putem satelita Eutelsat čime su usluge B.neta postale dostupne u svakom kutku Hrvatske. Ubrzo nakon B.neta i THrvatski Telekom je odlučio pokrenuti uslugu MAXtv preko satelita.

*vijesti Lažna zajednička akcija Na adrese različitih poslovnih subjekata od listopada 2011. upućeni su brojni dopisi udruge Autorska prava. U dopisima je lažno najavljivana zajednička akcija navedene udruge, međunarodnog udruženja proizvođača poslovnog softvera Business Software Alliance (BSA) te Državnog inspektorata. U pismu se navodi kako se akcija provodi “zbog provjere korištenja legalnih računalnih programa”. Udruženje BSA i Državni inspektorat nemaju nikakva saznanja o ovoj udruzi, njenom postojanju i djelovanju, a navodi o zajedničkoj akciji su lažni. BSA je ozbiljno shvatio dopis i proslijedio ga nadležnim tijelima. IN2 na Kosovu Hrvatska softverska tvrtka IN2 nedavno je potpisala međunarodni ugovor izrade sustava Adresnog registra Kosova. Radi se o projektu službenog registra ulica s grafičkom komponentom kakav još ne postoji ni u Hrvatskoj. Sustav će biti dio Kosovskog katastra, a rezultat ove informatizacije trebalo bi biti smanjenje birokratskog aparata i povećanje kvalitete usluge državne uprave.

Konferencija o digitalnom oglašavanju Konferencija o upotrebi novih tehnologija u suvremenom digitalnom oglašavanju Digital Signage održava se 1. ožujka u zagrebačkom hotelu Aristos. Na zajedničkoj konferenciji stručnjaci iz tvrtki HFC Grupa i Recro-Net prezentirat će vizualna rješenja kompanije NEC i sustave za upravljanje digitalnim sadržajem tvrtke Scala. Uz pravilan dizajn, stručnu izvedbu i upravljanje, upotrebom digitalnog oglašavanja svaka veća kompanija može svoje IT resurse pretvoriti u izvor prihoda.


18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Ivo Andrić Ispovijed i druge priče Naklada Ljevak

Ovaj izbor pripovjedaka, između ostaloga, ispravlja jedan često ponavljan i odavno uvriježen stereotip – da se Andrićevo zanimanje za prikazivanje bosanskohrvatskoga miljea iscrpljuje i ograničuje na “franjevački ciklus” pripovjedaka i na vrijeme osmanlijskoga vladanja Bosnom. Proze iz drugoga dijela ove knjige to na upečatljiv način korigiraju, donoseći niz “novih” tema i likova iz tog svijeta, smještenih u jedno sasvim drugo, postotomansko vrijeme.

Veselko tenžera Sloboda u rezervatu Profil

Riječ je o zbirci tekstova koje je Tenžera objavljivao između 1972. i 1975. u dnevnom listu Vjesnik i polumjesečniku Start. Ti nam tekstovi, kao i obično u Tenžere, progovaraju iz našega sada, a možda čak i iz vremena koje možemo tek naslutiti. Hrabar i moralan, dalekovidan u promišljanju sadašnjice i tankoćutan u osjećanju tijela i duha iz kojih prihvaćamo stare izazove novog vremena. Tenžera nam u ovoj knjizi nudi kritiku života, podsjećajući nas na naše slobode i propitujući naše rezervate.

Irena Lukšić Blagovati na tragu klasika Disput

Ovo je knjiga za sladokusce, ljubitelje dobrog štiva i fine hrane. Na njenim su stranicama upisani sretni trenuci iz sedamdesetak vrhunskih djela svjetske književnosti objavljenih u biblioteci “Na tragu klasika” u razdoblju od 2004. do 2011. Svojevrsni su to nastavci romana i priča, ono “još, još” za kojim čitatelj često vapi. Taj nastavak omiljene lektire s novim bilježenjima, s malom revijom hrane i pića i novim spoznajama o svijetu u kojem živimo knjiga je koju držite u rukama.

Privredni vjesnik Broj 3716, 27. veljače 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Konzultantske usluge

HHB Danismanlik Organizasyon, Ankara, Turska, www.hhb-expo.com. Tvrtka je specijalizirana za pomaganje inozemnim tvrtkama koje žele proširiti svoje poslovanje na tursko tržište te nudi svoje usluge. Kontakt: info@hhb-expo. com, +90 312 2322305. Alatni strojevi

Fermat CZ, Brno-Slatina, Češka, www. fermatmachinery.com. Tvrtka nudi alatne strojeve (tokarilice, strojeve za razvrtanje i glodanje...). Kontakt: Sabina Fertova, fertova@fermatmachinery.com, +420 774 339638. Satelitski prijemnici i oprema

Koza Elektronik Dis Ticaret Mustafa Berk, Istanbul, Turska, www.kozaelectronic.com. Tvrtka je proizvođač i izvoznik satelitskih prijemnika i opreme te traži poslovne partnere za distribuciju svojih proizvoda u Hrvatskoj. Kontakt: info@kozaelectronic.com, +90 212 4265555. Kupaonska oprema

Forest, St. Petersburg, Rusija. Tvrtka nudi kupaonsku opremu građevinskim tvrtkama. Kontakt: Vadim Kozodoy, expo@forestate.ru, +7 812 3430731. Mišolovke

Boy Kim, Istanbul, Turska. Tvrtka se bavi proizvodnjom metalnih mišolovki i nudi svoje proizvode. Korkut Ersunay, toraexp@superonline.com. Aparati za gašenje požara

Fred Vargas Odlazi brzo, vrati se kasno Edicije Božičević

U jednoj pariškoj zgradi na vratima nekoliko stanova pojavile su se unatraške napisane četvorke. Jednoga dana pronađeno je mrtvo tijelo u zgradi u kojoj su također osvanule zagonetne četvorke, a u jednom malom naselju čovjek koji je oživio zanat izvikivanja poruka na javnom mjestu, počinje dobivati i izvikivati sve čudnije, kriptirane poruke koje najavljuju kugu. Policijski inspektor Adamsberg sluti povezanost između ubojice, četvorke na vratima i kriptiranih poruka te kreće u lov na širitelja kuge.

Vicki Myron Dewey Fraktura

Ponedjeljak, 18. siječnja 1988. u gradiću Spenceru u Iowi osvanuo je izrazito hladan. Noć prije temperatura je pala na minus 15 stupnjeva. Kad je tog jutra knjižničarka Vicki Myron došla na posao, u ormariću za povrat knjiga zateklo ju je pravo čudo - dvomjesečni narančasti mačić, preživjevši opaku studen, drhtao je među gomilom knjiga. Vicki i njezine kolegice uspjele su ga spasiti i bilo je prirodno da Dewey, kako su ga nazvale, postane maskota njihove knjižnice.

Červinka, Uherske Hradište, Češka, www.hasicitechnika.com. Tvrtka je češki proizvođač aparata i opreme za gašenje požara. Tvrtka nudi sljedeće proizvo-

de: aparate za gašenje, aparate za gašenje na kotačima, hidrante, crijeva za hidrante, mlaznice, sigurnosne ormare, sigurnosne oznake, ventile, hidrant kutije, sprejeve za gašenje, plastične kontejnere za vatru... Kontakt: Kristyna Hablova, cervinkaczechrepublic@email.cz, +420 572 570961. Pokrivači i cerade

Softshare Manufacturing Company, Hong-Kong, Kina. Tvrtka proizvodi razne pokrivače i cerade od platna, poliestera, PVC-a, najlona... koji se mogu koristiti za automobile, bicikle, motocikle, vrt (suncobran) i vrtni namještaj, brodove... Kontakt: Michael Li, softshare@biznetvigator.com, +852 2380 2989. Kalupi za čokoladu

MEMAK Co. Ltd, Konya, Turska, www. memak.com. Tvrtka je projektant i proizvođač strojeva i kalupa za proizvodnju čokolade. Tvrtka posjeduje ISO 9001. Kontakt: Yilmaz Sandikci, memak@biko.biz, +90 542 4796900.

Zastupstvo za brend

Moj izziv, Maat Entertainment, Kranj, Slovenija, www.maatentertainment.com. Tvrtka traži korisnike licencije/proizvođače/ distributere za hrvatsko i bosansko tržište, na području odjeće, prehrane i pića, mobilnih sadržaja, igračaka, knjiga te ostalih dječjih proizvoda pod brendom Funny Face. Kontakt: Matjaž Frelih, info@maatentertainment.com, +386 590 94000. Zamrzivači

Minus 40 Pty ltd., Eppindust, Cape Town, Južnoafrička Republika, www. minus40.co.za. Tvrtka nudi hladnjake i zamrzivače za medicinske objekte, laboratorije i ugostiteljsku industriju. Kontakt: Peter Hurst, peter@addedasset. com, +27 21 3862290.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Majice

Hrvatski olimpijski odbor nabavlja majice za djecu i odrasle. Rok dostave ponuda je 5. ožujka. Tiskanje kalendara

Nacionalni park Plitvička jezera nabavlja usluge tiskanja i isporuke kalendara. Rok dostave ponuda je 8. ožujka. Plastični držači infuzijskih boca

Hrvatski zavod za trans­ fuzijsku medicinu na-

bavlja plastične držače infuzijskih boca. Rok dostave ponuda je 14. ožujka. Održavanje računalnih programa

Splitsko-dalmatinska županija nabavlja usluge održavanja računalnih programa. Rok dostave ponuda je 16. ožujka. Regija Izrada prostornog plana grada Banje Luke

Grad Banja Luka nabavlja usluge izrade prostornog plana grada Banje Luke.

Rok dostave ponuda je 20. ožujka. Servisiranje i održavanje vozila

Ministarstvo inozemnih poslova u Prištini nabavlja usluge servisiranja i održavanja vozila. Rok dostave ponuda je 20. ožujka.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr


19

www.privredni.hr Broj 3716, 27. veljače 2012.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Sve za preradu kave za milijun i pol kuna Pogon za preradu kave s opremom, uknjiženi privredni objekt površine 268 četvornih metara, okućnica i neuknjiženi privredni objekt bez građevinske dozvole površine 233 četvorna metra, u Bujama,

Istarska županija. Ukupna površina zemljišta je 1110 četvornih metara, a procijenjena vrijednost 1.569.910 kuna. Nekretnine i pokretnine se prodaju kao cjelina. Ponude se predaju do 27. veljače 2012., a otvarat će ih stečajni upravitelj, u Bujama, Digitronska 33, 6. ožujka u 12 sati. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači. Zemljište sa započetom izgradnjom, oprema i vozila tvrtke Ekos d.o.o., te oprema i vozila tvrtke Grand prix d.o.o. iz Bjelovara. Ukupna površina zemljišta je 11.468 četvornih metara, a procijenjena vrijednost 5.489.388 kuna. Nekretnine i pokretnine se prodaju kao cjelina. Jamčevina je pet posto utvrđene vrijednosti nekretnine, a sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj 091/7854 610. Dražba se održava 29. veljače 2012. u 10 sati na Trgovačkom sudu u Bjelovaru, soba broj 2. Drvena i staklena vrata raznih dezena i veličina, ukupne procijenjene vrijednosti 218.621,95 kuna. Pokretnine ne mogu biti prodane za iznos koji bi bio manji od procijenjene vrijednosti. Jamčevina je pet posto početne cijene, a ponude se dostavljaju Trgovačkom sudu u Zagrebu do 28. veljače 2012.

Razgledavanje pokretnina moguće je svakim radnim danom, od ponedjeljka do petka, u vremenu od 9 do 12 sati, uz prethodni dogovor na telefone 01/4647 218 ili 01/4647 219. Elektronička oprema i komponente za videonadzor, u Splitu, procijenjene vrijednosti 144.963,17 kuna. Jamčevina je pet posto od oglašene vrijednosti imovine, a sve informacije vezane za prodaju mogu se dobiti na telefon 01/4647 218. Ponude se predaju do 29. veljače 2012. Osobno vozilo VolvoXC 90, 2.4 D SUMMUM AWD, godina proizvodnje 2005., procijenjene vrijednosti 67.000 kuna, u Zagrebu. U cijenu nije uključen PDV. Jamčevina je 10 posto od početne cijene i mora se uplatiti na račun stečajnog dužnika najkasnije zadnjeg dana trajanja natječaja. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor na telefon 01/6391 010. Ponude se primaju do 1. ožujka 2012. Industrijsko dvorište, poslovna zgrada i parkiralište u Lepoglavi, ukupne površine 4113 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 1.500.000 kuna. Jamčevina je 10 posto od utvrđene početne vrijednosti i plaća se najkasnije do 28. veljače 2012. Razgledavanje je moguće uz prethodnu najavu stečajnoj upraviteljici Mariji Holetić na broj mobitela 098/494 017. Dražba se održava 1. ožujka 2012. u 13 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba broj 223/II. Poslovni prostor u Novoj Gradiški površine 314 četvornih metara i početne cijene 681.065 kuna. Jamče-

vina je pet posto i treba je uplatiti najkasnije do 28. veljače 2012. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj 098/202 877. Dražba se održava 1. ožujka 2012. u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba broj 91/II. Podrumski prostor u poslovnoj zgradi u Slavonskom Brodu, površine 205 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 958.709 kuna. Jamčevina je 10 posto. Razgledavanje je moguće svakog radnog dana od 7 do 14 sati ili po dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091/2275 551. Ponude se primaju do 28. veljače 2012. Građevinsko zemljište u Malinskoj na otoku Krku površine 108 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 39.366 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće uz

dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj 01/4818 414. Dražba se održava 29. veljače 2012. u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 91/II. Obiteljska kuća i dvorište u Gornjem Stupniku kod Zagreba, površine 330 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 1.444.128 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor na broj telefona 051/650 624 ili 650-653 ili 650-559. Dražba se održava 28. veljače 2012. u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, I. kat, sudnica 3.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Euro: dug put do oporavka dr. Uroš Dujšin

E

uro će preživjeti natezanje oko Grčke, ali će put do oporavka biti dug i težak, opominje Economistov uvodničar. Najnoviju gužvu prouzročila je odlučnost europskih ministara financija da natjeraju grčke čelnike na promjenu ponašanja. Sva je prilika da će u tome i uspjeti jer malo je onih u Ateni koji priželjkuju kaotični bankrot sljedećeg mjeseca koji bi mogao dovesti do napuštanja eura. Kronična krhkost privreda Drugdje u eurozoni pojavljuju se tračci nade, naročito kad je riječ o ambiciji za provođenje strukturnih reformi. U prvom desetljeću postojanja eura mediteranske su zemlje uživale prednosti nižih kamatnih stopa, ali su propustile reformirati svoja tržišta rada i robe kako bi svoje privrede učinile konkurentnijima - i to u svijetu u kojem su izgubile sigurnosni ventil devalvacije svojih valuta. No to je, makar sa zakašnjenjem, promijenila kriza. Irska je povratila konkurentnost. Nova španjolska vlada je dobila uvjerljivi mandat za provedbu radikalnih reformi svog krutog radnog zakonodavstva koji bi na kraju mogao otvoriti dugi put k smanjenju njene kronične nezaposlenosti. Novi predsjednik talijanske vlade Mario Monti, unatoč tome što je na čelu oktroirane vlade, uživa najveću popularnost koju je ikada imao neki talijanski čelnik. Već je proveo mirovinsku reformu i uskoro će predložiti i reformu tržišta rada. Sve bi ovo trebalo osposobiti članice eurozone da se lakše nose s oštrinom uvjeta valutnog zajedništva s Njemačkom.

Ipak, kronična krhkost privreda zemalja eurozone mogla bi ugroziti ova postignuća. Tako je u posljednjem tromjesečju 2011. grčki BDP pao za sedam posto na godišnjoj razini. To politiku stezanja remena, pogotovo u izbornoj godini, čini još nes­ nosnijom; pa iako bi nova

vlada mogla uspješno provesti smanjenje nadnica i javnog sektora, nade u grčku privatizaciju čine se beznadnima. Moglo bi se dogoditi da je provedba dubljih privrednih reformi iznad mogućnosti tamošnjih političara, unatoč danim obećanjima. Iako bi strukturne reforme otvorile nove razvojne perspektive, one bi kratkoročno mogle dovesti do povećanja nezaposlenosti i smanjenja dohodaka. Dosad od konkurencije zaštićene interesne grupe vjerojatno će se boriti, ako treba i nasilno. Dva promotora prethodnih reformi tržišta rada u Italiji su - ubijena. Popravljeno raspoloženje Europu sada razdiru dva osjećaja: prvi je osjećaj nepravde zbog kojeg je pretprošlog vikenda gorjela Atena, a drugi je osjećaj da nastojanja pojedinih vlada idu u pravom smjeru u pogledu jačanja konkurentnosti. Sudbina eura ovisi o tome koji će od njih prevladati.

Ima načina da se taj napredak podrži. Trebalo bi olabaviti monetarnu politiku radi poticanja potražnje, nastaviti učvršćivati brane oko ugroženih zemalja, kao i stvoriti neku vrstu dužničkog zajedništva kako bi se smanjili troškovi oko otplate dugova nastalih u vrije-

Uslužne djelatnosti, koje čine dvije trećine europskih privreda, manje su razvijene no što bi trebale biti me booma. Reforme su nužne i zemljama vjerovnicima. Uslužne djelatnosti, koje čine dvije trećine europskih privreda, manje su razvijene no što bi trebale biti. Jedna studija Svjetske banke procjenjuje kako bi njihova liberalizacija mogla dovesti do utrostručenja prometa u tim djelatnostima. Raspoloženje u Europi se popravilo, i to je dobro. To je i rastuća podrška zacrtanom putu. No kako se neposredna opasnost za euro smanjuje, postoji opasnost da bi to moglo dovesti do opuštanja. To se ne smije dogoditi, zaključuje Economist. Europa je, doduše, na putu oporavka, no taj je put dug i naporan...


20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3716, 27. veljače 2012.

(2 %

( 4,6 %

godišnji rast cijena prehrane

godišnji pad cijene odjeće i obuće

Potrošačke cijene u siječnju

Razmjerno slab godišnji rast Prema podacima DZS-a, potrošačke su cijene zabilježile rast od 1,2 posto na godišnjoj razini, dok su na mjesečnoj pale za 0,4 posto Vesna Antonić antonic@privredni.hr

U

siječnju je godišnji rast potrošačkih cijena bio razmjerno slab, što je rezultat slabe domaće potražnje i slabljenja baznog učinka porasta cijena energenata. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, potrošačke su cijene zabilježile rast od 1,2 posto na godišnjoj razini, što je manji rast od konsenzusa analitičara prema anketi Hine (prosjek 2,1 posto). Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene pale za 0,4 posto.

Rastu potrošačkih cijena na godišnjoj razini najviše su pridonijele cijene prehrane i energije. Naime, isključe li se iz ukupnog indeksa cijene energije, rast je iznosio 0,8 posto, a isključe li se cijene energije i prehrane, potrošačke su cijene porasle samo 0,2 posto. Nadalje, zanimljivo je vidjeti da bez energije, prehrane, pića i duhana indeks iznosi 99,7, odnosno potrošačke cijene u tom slučaju bilježe pad od 0,3 posto na godišnjoj razini, što potvrđuju i podaci po NKD-u. Cijene prehrane su porasle dva posto na godiš-

njoj razini, pri čemu značajniji rast bilježe cijene ulja i masti (+6,7 posto), ribe (+5,7 posto), kruha

Rastu potrošačkih cijena na godišnjoj razini najviše su pridonijele cijene prehrane i energije i žitarica (+4,8 posto) te mlijeka, sira i jaja (+4 posto). U kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva, koja čini 15,7 posto indeksa, cijene su porasle tri posto godišnje, pri čemu je najveći rast zabilježen kod cijena teku-

ćih goriva (+22,8 posto). Prehrana bi mogla poskupjeti S druge strane, cijene odjeće i obuće nastavljaju padati, i to za 4,6 posto na godišnjoj razini. Zbog sezonskih sniženja u si-

ječnju, cijene odjeće su na mjesečnoj razini najviše pridonijele ukupnom padu potrošačkih cijena s padom od 10,7 posto. “Rast stope poreza na dodanu vrijednost, koji na snagu stupa u ožujku, mogao bi se odraziti na ci-

jene dobara čija je potražnja neelastična, odnosno dobara koja čine najveći dio potrošačke košarice (prehrana), dok u kategorijama kao što je odjeća i obuća ne očekujemo rast cijena s obzirom na to da su cijene tih dobara čak i blago iznad prosjeka Europske unije. Nadalje, ne isključujemo ni mogućnost povećanja cijena komunalnih usluga. Navedena poskupljenja znače relativno veće opterećenje nižih skupina dohodaka s obzirom na to da je kod tih skupina veći udio izdataka za nužna dobra u ukupnim izdacima”, smatraju analitičari RBA.

Nezaposlenost

Pripajanja

Stopa nezaposlenosti najviša od 2003. godine

PBZ preuzima Međimursku banku

Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku registrirana stopa nezaposlenosti u siječnju se popela na 19,8 posto, što je za 1,1 postotni bod više nego u prosincu. Osim uobičajenog sezonskog kretanja prema kojem se nezaposlenost povećava tijekom jesenskih i zimskih mjeseci, tržište rada dodatno odražava produljenu recesiju, odnosno izostanak oporavka realnog sektora gospodarstva. Dakle, uz istodobni izostanak stvaranja radnih mjesta, u nezaposlenost ulaze mladi ljudi po završetku formalnog obrazovanja, ali uslijed pada ili slabe gospodarske aktivnosti kao dio procesa smanjivanja troškova poslovanja, restrukturiranja

Nakon dugogodišnje uspješne poslovne suradnje i pripadnosti PBZ Grupi Međimurska banka i Privredna banka Zagreb zajednički su pokrenule aktivnosti pripajanja Međimurske banke PBZ-u, a planirani datum pripajanja je 30. studenoga 2012. godine. Međimurska banka posluje na regionalnom tržištu sjeverne Hrvatske (Međimurska i Varaždinska županija) i s mrežom od 16 poslovnica najprofitabilnija je regionalna banka srednje veličine u zemlji. U 2011. godini ta je banka nakon oporezivanja ostvarila dobit od 32,5 milijuna kuna, na kraju godine ukupna aktiva iznosila je 2,83 milijarde kuna, a stopa adekvat-

ili gašenja pojedinih poduzeća, dio nezaposlenih dolazi izravno iz radnog odnosa. Tako je stopa nezaposlenosti najviša od travnja 2003. godine. Nadalje, stopa nezaposlenosti je za 0,2 postotna boda veća nego u siječnju prošle godine iako je broj nezaposlenih tek neznatno porastao (za 24 osobe). Naime, uz nepovoljna kretanja u realnom sektoru u zadnje tri godine, što je rezultiralo povećanjem broja nezaposlenih, na rast stope utjecao je i pad aktivnosti radno sposobnog stanovništva, od-

nosno radne snage. S obzirom na očekivani pad gospodarske aktivnosti i najavljeno smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru (kroz neproduljivanje ugovora na određeno vrijeme), u ovoj godini očekujemo nastavak rasta broja nezaposlenih i stope nezaposlenosti, pri čemu bi prosječna registrirana stopa nezaposlenosti mogla iznositi 18,5 posto (u 2011. je iznosila 18 posto). S obzirom na to da je broj registriranih nezaposlenih na HZZ-u nastavio rasti i u veljači (prema zadnjim podacima trenutačno je preko 5000 nezaposlenih više nego u siječnju), očekuje se daljnji rast stope nezaposlenosti koja bi tako već za veljaču mogla blago premašiti 20 posto. (RBA)

nosti kapitala 20,10 posto. Iako je Međimurska banka, kao dugogodišnja članica PBZ Grupe, vrlo uspješna regionalna banka prepoznatljivog lokalnog brenda, u PBZ-u kažu kako su na vrijeme predvidjeli tržišne potrebe za daljnjom modernizacijom njenog poslovanja koje sve više nadilazi granice

regionalnog. Primijećena je i pojačana potreba za tehnološkim i regulatornim usklađenjem, a to podrazumijeva i znatna dodatna ulaganja. PBZ ima 100 posto udjela u temelj-

nom kapitalu Međimurske banke koja je članica PBZ Grupe od 2000. godine te je ovo završni korak koji vodi prema njenoj potpunoj integraciji u sustav PBZ-a. ”Ovime želimo dodatno osnažiti poziciju i značaj PBZ Grupe u Međimurskoj županiji, a time omogućiti i znatna daljnja ulaganja u nove bankarske proizvode i usluge, kako bismo postali još učinkovitiji, konkurentniji i kvalitetniji u pružanju usluga klijentima. Vjerujemo da će pripajanje većoj i snažnijoj banci sa širokom paletom proizvoda i usluga imati pozitivan učinak na cjelokupno poslovanje s klijentima i širu lokalnu zajednicu u kojoj poslujemo”, naglašavaju u PBZ-u. (V.A.)


21

www.privredni.hr Broj 3716, 27. veljače 2012.

( oko 6610 kn mjesečno

*vijesti Svaki osmi kredit nenaplativ Od ukupno 291,7 milijardi kuna kredita u Hrvatskoj krajem prošle godine 12,4 posto ili 36,2 milijarde kuna odnosi se na tzv. loše kredite, prema podacima Hrvatske narodne banke. U odnosu na kraj 2010. udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita porastao je za oko 1,2 postotna boda. Zamjetan je rast udjela loših kredita od kraja 2008. godine, kada je taj udio bio 4,94 posto. Već godinu kasnije porastao je na 7,8 posto, a krajem 2010. popeo se na 11,23 posto.

imalo u prosjeku hrvatsko kućanstvo u 2011.

Analiza GfK-a

S premalim prihodima živi tri četvrtine kućanstava Razlika između potrebnih i ostvarenih prihoda iznosi u prosjeku oko 2214 kuna što znači da bi potrebni prihodi trebali biti veći za oko 33 posto od ostvarenih

N

edostatne prihode u prošloj godini imalo je gotovo tri četvrtine hrvatskih kućanstva, pokazuje analiza GfK-a o kretanju prihoda i rashoda u kućanstvima Republike Hrvatske. Tako je, pokazuje istraživanje obavljeno protekloga prosinca slučajnim odabirom osobnim intervjuom u kućanstvu na reprezantativnom uzorku, prosječno hrvatsko kućanstvo u 2011. raspolagalo mjesečno s oko 6610 kuna ili oko 890 eura što je na godišnjoj razini ukupno oko 79.326 kuna, odnosno oko 10.676 eura. Prihodi su najviši u Zagrebu – oko 7690 kuna, te Istri, Primorju i Gorskom kotaru – oko 7155 kuna, a najmanji u Slavoniji – 5528 kuna. S druge, pak, strane, prema subjektivnoj procjeni ispitanika, prihodi potrebni za zadovoljenje osnovnih troškova ili potreba obitelji trebali bi prosječno iznositi oko 8824 kune ili oko 1187 eura mjesečno, što za pri-

mjerice četveročlanu obitelj iznosi oko 11.242 kune na mjesečnoj razini. Razlika između potrebnih i ostvarenih prihoda (na bazi svih anketiranih kućanstava) iznosi u prosjeku oko 2214 kuna što znači da bi potrebni prihodi, opet u prosjeku, trebali biti veći za oko 33 posto od ostvarenih. No, analiza pokazuje da ima i kućanstava kojima ostvareni prihodi pokrivaju potrebe ili su čak i veći, pa tako prihode veće od potrebnih ima oko osam posto kućanstava. Da imaju točno koliko im

Prihodi su najviši u Zagrebu – oko 7690 kuna, a najmanji u Slavoniji – 5528 kuna treba, izjasnilo se oko 17 posto kućanstava, ostvarene prihode niže od potrebnih ima oko 72 posto, dok oko tri posto ispitanika nije željelo odgovoriti.

Usporede li se ostvareni i potrebni prihodi kod kućanstava koja nemaju dovoljno raspoloživih sredstava, dolazi se do podatka da bi u prosjeku njihova potrebna primanja trebala biti čak 64 posto veća od sada ostvarenih (prosječan udio razlike ostvarenih i potrebnih prihoda u ostvarenim prihodima). Najviše se troši na hranu i piće Najviša pojedinačna stavka u kućnom proračunu i dalje otpada na hranu i piće – oko 29 posto. Dodaju li se tome i troškovi stanovanja, proizlazi da 48 posto svojih prihoda kućanstva troše na zadovoljenje samo osnovnih egzistencijalnih potreba. Ostvareni prihodi u 2011. povećali su se za 24 eura u odnosu na prethodnu godinu, dok su potrebni prihodi ostali otprilike na istoj razini. Razina ukupnih troškova kućanstava malo se smanjila jer su se kućanstva u protekloj godini (u prosjeku)

ponašala vrlo racionalno i nastojala štedljivo trošiti. Kada se promatra potrošnja kućanstava po vrstama troškova (ona koja imaju te troškove), dobiva se informacija da se lani, u odnosu na prethodnu godinu, nešto manje novca trošilo na hranu i piće (pet posto), stanovanje (pet posto), prometne troškove (sedam posto), obuću i odjeću (13 posto), trajna dobra (12 posto), duhan i cigarete (pet posto), mobilni i fiksni telefon (šest posto), medicinske usluge (11 posto), obrazovanje (dva posto). Jedino na što su potrošači izdvajali više su otplate stambenih kredita, za koje su izdaci u odnosu na prethodnu godinu porasli 29 posto (problem “švicaraca”). Valja napomenuti da tu vrstu kredita ima oko 13 posto kućanstava. Zanimljivo je da oko petina kućanstava mjesečno odvaja nešto za štednju (u banci ili kod kuće) i oni su u lanjskoj recesijskoj godini izdvajali malo više za tu namjenu. (V.A.)

Dividenda Istarske banke 71 kunu Nadzorni odbor i Uprava Istarske kreditne banke predložili su Glavnoj skupštini isplatu dividende u iznosu od 71 kune. Glavna skupština održat će se 5. travnja 2012. Istarska kreditna banka u prošloj je godini ostvarila neto dobit u iznosu od 18,7 milijuna kuna, a od toga će 10,5 milijuna biti isplaćeno kao dividenda. Pravo na isplatu imaju oni koji na dan donošenja odluke na Glavnoj skupštini budu evidentirani kao imatelji dionica. Dividenda će biti isplaćena u roku od 30 dana nakon donošenja odluke. Smanjeni prihodi Vipneta

Vipnet je u 2011. godini ostvario 420,7 milijuna eura prihoda, što je 6,9 posto manje nego 2010. Zahvaljujući preuzimanju B.neta u trećem kvartalu 2011. godine, prihodi od fiksnog segmenta iznosili su 19,5 milijuna eura, ponajviše od usluga fiksnog broadbanda i televizije. Operativna dobit manja je za 18 posto u odnosu na 2010. i iznosila je 67,9 milijuna eura. U prošloj godini Vipnet je uložio 50,5 milijuna eura u nove tehnologije i pokrivenost,

te još 93 milijuna eura za akviziciju B.neta. Na kraju 2011. imali su 2,018 milijuna korisnika, s neznatnim padom od 0,5 posto u odnosu na kraj 2010. Broj pretplatnika povećao se za 8,5 posto, dok se prepaid smanjio za 5,3 posto. Prosječni prihod po korisniku je 12,9 eura. Badel u plusu nakon dvije godine

Badel 1862 objavio je privremene rezultate poslovanja za 2011. godinu koji pokazuju trend oporavka kroz iskazanu operativnu dobit od 7,75 milijuna kuna. To je prvi put da Badel ostvaruje operativnu dobit nakon dvije uzastopne godine gubitaka. Tijekom 2011. godine Badel 1862 povećao je prodaju na domaćem tržištu za četiri posto, a u izvozu za 13 posto. Prihod od prodaje iznosio je 308,6 milijuna kuna, u odnosu na 295 milijuna kuna ostvarenih u prošloj godini. Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 339,3 milijuna kuna naspram 308,5 milijuna kuna u 2010. godini, što je porast od 10 posto. Viro nudi 111 kuna za Sladoranu Viro tvornica šećera objavila je ponudu za preuzimanje dionica Sladorane iz Županje, u kojoj već posjeduju 76,6 posto temeljnog kapitala. Za dionice nominalne cijene 100 kuna Viro nudi 111 kuna, što je najviša cijena po kojoj je stjecao dionice Sladorane u razdoblju od jedne godine prije nastanka obveze objavljivanja ponude za preuzimanje. Grupa Viro ostvarila je u 2011. godini ukupne konsolidirane prihode od 1,34 milijarde kuna, što je za 18,7 posto više od prihoda u 2010. Dobit prije oporezivanja iznosila je 133,3 milijuna kuna, dok je neto dobit 130,17 milijuna kuna. Uz šećeranu u Virovitici i Sladoranu Županja, u sastavu Viro Grupe posluje i Slavonija nova, također iz Županje.


22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3716, 27. veljače 2012.

Tržište novca Zagreb

Likvidnost porasla, kamate u padu Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Z

a razliku od prve dekade veljače, u kojoj je napetost u trgovanju sudionika bila izuzetno visoka, odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu prošlog tjedna sasvim je promijenjen. Zamjenom eura kupljenih na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija, odnosno vraćanjem kuna u sustav, značajno je smanjena potražnja za novcem, a kamatna stopa vraćena na prvotnu, vrlo nisku razinu. Zbog skromnije potražnje potencijalni korisnici pozajmica nastoje proći što povoljnije te prihvaćaju vrlo

u mil. kn

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Potražnja

Promet

8

300

6

200

4

100

2

0

20.2.2012.

21.2.2012.

22.2.2012.

niske kamatne stope, po kojima dio sudionika nije spreman plasirati svoje viškove likvidnosti. Stoga svakodnevno dio ponude ostaje neraspoređen, dok istodobno potražnja nije u cijelosti podmirena. U takvim okolnostima depo-

23.2.2012.

0

24.2.2012.

zitne institucije ponovno usmjeravaju svoje viškove u središnju banku kao prekonoćni depozit po kamatnoj stopi od 0,25 posto. Kunska likvidnost banaka ovih dana trebala bi biti djelomično neutralizirana zbog intervencije

20.2.’12. - 24.2.’12.

13.2.’12. - 17.2.’12.

u%

400

ponedjeljak

utorak

Hrvatske narodne banke koja je radi stabilizacije tečaja u četvrtak intervenirala na deviznom tržištu prodajom deviza u iznosu 131 milijun eura po prosječnom tečaju 7,579264 kuna za euro. Intervencijom će se iz sustava po-

srijeda

četvrtak

petak

vući 992,9 milijuna kuna. Ovo je bila treća devizna intervencija u ovoj godini, te je od početka godine ukupno povučeno 3,458 milijardi kuna, odnosno ukupno je prodano 458 milijuna eura. Prosječna tjedna kamatna stopa

iznosila je 3,53 posto, dok je prosječna prekonoćna stopa bila 2,18 posto. Prošli tjedan Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa, a kada će biti sljedeća aukcija Ministarstvo će obavijestiti naknadno. Prema očekivanju, povratom kuna u sustav djelomično je neutraliziran učinak povećanja stope obvezne pričuve budući da je likvidnost depozitnih institucija ponovno porasla. Posljedica toga je ponovno slabljenje kamatne stope i pojačano izdvajanje viškova likvidnosti na kraju dana u središnju banku.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Jačaju i euro i franak

Mirex opet iznad 160

Intervencija Hrvatske narodne banke na deviznom tržištu nije donijela očekivane rezultate, pa se euro valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

CAD

ojačala samo prema američkom dolaru, koji je izgubio oko jedan posto vrijednosti.

USD

5.74

CHF

japanski jen (100)

7,03083

CHF

švicarski franak

6,293722

GBP

britanska funta

8,947424

USD

američki dolar

5,664162

EUR

euro

7,582047

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

164

164

6.28

162

162

5.68

6.27

160

160

7.586

5.66

6.26

158

158

7.584

5.64

6.25

7.582

5.72

6.29

7.580

5.70

7.578

156

primjena od 25. veljače 2012. 20.2.

21.2.

22.2.

23.2.

24.2.

XX.1.

XX.1.

XX.1.

XX.1.

XX.1

XX.1.

XX.1.

XX.1.

XX.1.

XX.1

Međunarodno tržište kapitala

Samo nafta kvari optimizam Dobre prognoze za američko gospodarstvo i ohrabrujući signali da je grčka dužnička kriza ipak bliže pozitivnom nego negativ-

nom raspletu potaknuli su rast optimizma na svjetskim burzama. Ulagači su očito zaključili da je opasnost od raspada eurozone

manja nego što su se pribojavali, pa su svoje procjene počeli više temeljiti na izgledima rasta globalnog gospodarstva, koji uopće

6100

13100

3020

6020

FTSE 100

13040

Dow Jones

2988

5940

12980

2956

5860

12920

2924

5780

12860

2892

12800

5700 20.2. 3550 3500

21.2.

22.2.

23.2.

24.2.

6970

21.2.

22.2.

23.2.

24.2.

20.2. 9700

DAX

9620

3450

6890

9540

3400

6810

9460

3350

6730

9380

3300

6650

9300

20.2.

21.2.

22.2.

23.2.

24.2.

NASDAQ

2860 20.2.

7050

CAC40

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirexa prošli je tjedan opet porasla iznad 160 bodova. Dosegavši 160,3752 boda, Mirex je od početka godine narastao gotovo tri boda.

6.30

5,681564

JPY

Izvor: HNB

7.584

6,082669

kanadski dolar

francima, jer i ta valuta prati euro, pa se približava vrijednosti od 6,3 kune. Domaća valuta je

i dalje čvrsto drži iznad 7,5 kuna, s trendom daljnjeg rasta. Loše su vijesti i za dužnike u švicarskim

20.2.

21.2.

22.2.

23.2.

24.2.

21.2.

22.2.

23.2.

24.2.

NIKKEI 225

20.2.

21.2.

22.2.

23.2.

24.2.

nisu loši. Tako je većina indeksa u laganom porastu, a Dow Jones, najvažniji američki indeks, opet je na granici od 13.000 bodova, na kojoj nije bio još od predrecesijske 2008. godine. Frankfurtski DAX približava se granici od 7000 bodova, a londonski FTSE je još bliže granici od 6000 bodova. Jedino što zabrinjava ulagače sada je nafta, čija se cijena drži osjetno iznad 100 dolara za barel, ponajviše zbog napetosti u Hormuškom tjesnacu, prijetnje izraelskim napadom na Iran, ali i slabljenja američkog dolara.

156 23.1.

3.2.

13.2.

23.2.

20.2.

21.2.

22.2.

23.2.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 23.2.2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

163,8912 163,3131 151,4631 159,3419 160,3752

168,8372 196,8277 118,9017 135,9123 138,3347 152,5757 101,5760 186,0797 181,4268 194,9454 140,7518 119,8156 104,1839 164,5962 108,6548 119,8173 170,4827 151,7169 120,8585 106,3742 137,4072

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


23

www.privredni.hr Broj 3716, 27. veljače 2012. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 324,428 milijuna kuna

Uzlet Ingre, lagani pad HT-a Marko Repecki www.hrportfolio.com Iza nas je odličan tjedan na Zagrebačkoj burzi. Oba dionička indeksa zabilježila su porast, a posebno dobru izvedbu imale su dionice Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Ingra d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. INA-industrija nafte d.d. Dalekovod d.d. AD Plastik d.d. Petrokemija d.d. Institut IGH d.d. Đuro Đaković Holding d.d. Vukovarski poljop. ind. kombinat d.d.

iz građevinskog sektora. Redovni dionički promet iznosio je 88,682 milijuna kuna, što je porast od 15,29 posto. Indeks Crobex porastao je za 2,49 posto te je njegova posljednja vrijednost 1.776,35 bodo-

tjedna promjena -1,33% +69,77% -4,53% -1,20% +18,00% +1,90% +2,26% +10,43% +10,74% +2,70%

zadnja cijena 223,59 8,20 1.160,00 3.705,00 132,85 118,00 197,00 979,00 66,50 78,34

promet 17.848.415,32 12.153.379,84 7.999.886,26 4.967.016,89 3.827.230,68 3.698.112,59 3.351.260,50 3.309.439,49 3.107.970,13 2.308.792,08

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 88.682.051,04 kn

va, dok je Crobex10 tjedan završio na 991,45 bodova, što je porast od 2,44 posto. Najviše se trgovalo dionicom Hrvatskih telekomunikacija, kojom je ostvareno 17,848 milijuna kuna prometa, a tjedan je zavr10 dionica s najvećim rastom cijene Ingra d.d. Hoteli Maestral d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d. Tehnika d.d. Solaris d.d. Dalekovod d.d. Jadranka d.d. TEP-tvornice d.d. Excelsa nekretnine d.d. Zlatni rat ugostiteljstvo i turizam d.d.

šila na 223,59 kuna što je pad od 1,33 posto. Uvjerljivo najveći dobitnik je dionica Ingre koja je trgovanje završila na 8,20 kuna, što je porast od 69,77 posto, a njome je trgovano u vri-

tjedna promjena +69,77% +52,30% +28,21% +22,85% +18,40% +18,00% +17,00% +15,29% +14,89% +14,85%

zadnja cijena 8,20 79,96 108,98 877,77 260,50 132,85 351,00 19,60 39,66 50,03

promet 12.153.379,84 21.842,70 204.175,36 949.402,04 34.328,90 3.827.230,68 41.620,00 1.195,60 27.186,64 6.003,60

INVESTICIJSKI FONDOVI

sto). Najveći pad kod dioničkih fondova zabilježio je fond Ilirika BRIC kojem je vrijednost smanjena za 1,20 posto, a slijedi ga KD Nova Europa s padom od 0,94 posto. Kod mješovitih fondova najveći porast imao je fond ICF Balanced kojemu je vrijednost porasla za 1,48 posto, a iza nje-

ga je Raiffeisen Balanced s porastom od 0,94 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova imao je fond NFD Aureus Emerging Markets Balanced koji je pao za 1,11 posto, a iza njega je ST Balanced s padom od 0,68 posto. Kod obvezničkih fondova najveći porast imali su Erste Bond (+0,48

posto) i HI-conservative (+0,33 posto). Jedini s padom u ovoj grupi je fond ZB bond kojemu je vrijednost smanjena za 0,31 posto. Kod novčanih fondova nije bilo negativnih rezultata, a na vrhu ljestvice su Raiffeisen Cash, ST Cash i Agram Euro Cash, svi s porastom od 0,09 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 17. do 23. veljače 2012. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn €

110,3000 130,8700 96,1729 10,0540 131,0800 132,1783 111,0624 89,7072 90,3818 7,9001 76,0588 5,1169 61,3970 9,8789 111,0383 102,7900

0,92 0,18 0,80 0,14 0,94 -0,68 1,48 -0,34 -0,22 0,73 -1,11 0,25 0,26 0,14 -0,09 0,62

€ € € € € kn € €

165,4300 11,5200 177,8000 132,7848 133,4500 167,2980 127,8528 111,2618

-0,31 0,33 0,16 0,28 0,48 0,29 0,06 0,24

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn

135,9529 167,6929 143,3772 129,6825 149,5700 142,6900 143,0135 140,3503 126,3030 136,1548 126,0905 119,6623 11,0780 112,0491 105,4163 109,1000 102,1397 101,2200 100,7848 1224,7032

0,07 0,07 0,06 0,06 0,09 0,07 0,06 0,09 0,02 0,06 0,06 0,08 0,09 0,07 0,07 0,06 0,07 0,05 0,08 0,08

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS €

94,6493

-0,18

kn kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

11,7686 30,2600 8,3991 109,0000 105,9800 132,7600 68,8391 11,8623 131,8991 46,2500 67,4533 79,4028 74,5600 90,2532 91,6200 41,6374 46,6491 34,6957 24,9420 62,9018 48,3652 64,0595 66,7005 95,6877 12,3422 27,4300 47,7032 6,5629 35,7317 85,7721 44,4160 474,6769 72,7758 73,8100 134,4569 93,3967 10,0031 102,0091 90,6857 90,8079 10,2240 96,5200 99,7886 103,4400 100,3506

0,92 -0,57 -0,06 0,55 -0,13 -0,73 0,84 0,02 -0,30 0,81 1,04 -0,14 1,10 -0,15 0,25 -0,31 -0,88 -0,92 -0,39 -0,05 -0,69 0,54 -0,40 0,63 1,07 0,15 0,59 -0,94 2,47 0,38 0,19 0,13 0,43 0,90 -0,49 -0,17 0,07 -0,26 -1,20 3,21 0,56 -0,77 3,48 -0,83 0,49

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

zadnja vrijednost 1.776,3500 991,4500 91,3679 102,8192

jednosti od 12,153 milijuna kuna. Najviše je pala dionica Ericssona NT koja je trgovanje završila na 1160 10 dionica s najvećim padom cijene Elektropromet d.d. Magma d.d. Croatia osiguranje d.d. (povlaštena) Jadran tvornica čarapa d.d. RIZ-odašiljači d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Pounje trikotaža d.d. Prehrambeno ind. kombinat d.d. Validus d.d. Hrvatska poštanska banka d.d.

tjedna promjena +2,49% +2,44% +0,54% +0,63%

kuna, što je pad od 4,53 posto, a njome je trgovano u vrijednosti od 7,999 milijuna kuna.

tjedna promjena -39,89% -26,67% -24,29% -16,67% -13,26% -12,90% -11,59% -9,97% -9,09% -8,37%

zadnja cijena 12,01 1,10 5.300,01 50,00 85,00 1.350,01 0,61 180,02 2,90 1.970,00

promet 84,07 37.321,42 45.200,10 100,00 7.565,00 187.377,02 128,10 8.100,90 12.454,53 33.490,00

*vijesti

Većina u plusu, rekorder Ilirika Gold I protekloga tjedna nastavljeni su dobri rezultati fondova te su 62 fonda imala porast vrijednosti. Rezultati svih fondova kretali su se u rasponu od -1,20 posto pa do +3,48 posto. Vrh ljestvice kod dioničkih fondova zauzimaju Ilirika Gold (+3,48 posto) i VB Crobex10 (+3,21 po-

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

Allianz: bruto dobit 119,5 milijuna kuna Allianz je u 2011. godini ostvario bruto dobit u iznosu od 119,5 milijuna kuna, što je za 28,5 posto više nego u istom razdoblju 2010. godine. Ukupni bruto premijski prihodi Allianza u 2011. godini premašili su ponovno milijardu kuna, odnosno iznose 1,026 milijardi kuna, što je za 41,6 milijuna kuna više u usporedbi sa 2010. godinom. Dok je tržište zabilježilo pad od 1,1 posto, Allianz je ostvario rast premije od 4,2 posto. U životnim osiguranjima povećali su tržišni udjel na 15,4 posto uz ostvarenu bruto premiju od 373,4 milijuna kuna. U neživotnim osiguranjima rast je 2,2 posto, uz bruto premiju od 652,2 milijuna kuna. Atlantic: neto dobit 54,9 milijuna

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash

Atlantic Grupa je u 2011. ostvarila prihod od prodaje u iznosu od 4,7 milijardi kuna, što je u odnosu na godinu ranije rast od 108,4 posto, dok u odnosu na pro-forma konsolidirane prihode u 2010. rast iznosi 4,8 posto. Dobit prije kamata i poreza porasla je 13,8 posto, na 334,8 milijuna kuna, dok je neto

dobit iznosila 54,9 milijuna kuna. Na rast prihoda Atlantica, uz konsolidaciju Droge Kolinske, uvelike je utjecao visok rast divizija Sportska i aktivna prehrana (16,3 posto) te Pharma (12,5 posto). Dividenda PBZ-a 29,90 kuna Uprava i Nadzorni odbor Privredne banke Zagreb utvrdili su prijedlog odluke o upotrebi dobiti ostvarene u 2011. Glavnoj skupštini Banke, koja će se održati 29. ožujka, bit će predložena isplata dividenda u iznosu od 29,90 kuna po dionici. Dividenda će biti isplaćena najkasnije do 28. svibnja 2012. Pravo na isplatu dividende imat će dioničari koji na dan održavanja Glavne skupštine budu evidentirani kao imatelji redovnih dionica. Zaba: stambeni kredit s osiguranjem Zagrebačka banka je u suradnji s osiguranjem BNP Paribas Cardif ponudila novi stambeni kredit s ugovorenim osiguranjem korisnika kredita za slučaj neželjenih životnih situacija, kada osiguranje preuzima otplatu kredita. Kredit se odobrava uz akcijsku kamatu 5,99 posto, fiksnu prve dvije godine, i bez naknade za obradu zahtjeva u promotivnom razdoblju do 30. lipnja. Namijenjen je osobama do 50 godina starosti, a klijenti mogu premiju osiguranja platiti vlastitim novcem ili iz sredstava kredita.


e-pv 3716  

Elektronsko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Advertisement