Issuu on Google+

Udruživanje donosi poslove Tržišta bliskoistočnih i arapskih zemalja opet nude velike mogućnosti za izvozne projekte hrvatskih tvrtki

Hrane na bacanje U EU-u se godišnje baci 89 milijuna tona ispravne hrane; istodobno 16 milijuna ljudi ovisi o hrani dobrotvora

Hrvatski prijevoznici Kako biti konkurentan uz troškove 60 posto više od onih koje ima – konkurencija u drugim državama?

tema tjedna Str. 4-5

EU glas Str. 18

aktualno Str. 6

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 1 1

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 23. siječnja 2012. Godina LVIII / Broj 3711. www.privredni.hr

ruske investicijske želje / strategija turizma / predstavljanja tvrtki / regija / stil / svijet financija

Proizvodnja tehničkog i arhitektonskog kamena

Ležimo na kamenu a ne možemo ga eksploatirati Želite li dozvolu, pripremite se na čekanje od nekih... osam godina >>16-17

Intervju: Đuro Horvat

Istraživanja tržišta

>> 12-13

>> 7

Direktor Agrokor vina objašnjava zbog čega sve moramo internacionalizirati projekt Hrvatske kao vinske zemlje

U Hrvatskoj posluje dvadesetak agencija za istraživanje tržišta, a ukupan promet doseže im oko 140 milijuna kuna


gospodarski razgovori Darka Bukovića tjedno i na vašoj televiziji gost Tomislav Galović, vlasnik tvrtke Kulin

četvrtak, 26. siječnja 2012. u 22:10 sati


UVOD

www.privredni.hr Broj 3711, 23. siječnja 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Željko Jovanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta:

Milijardu eura za istraživanje i razvoj Nije slučajno da se u svim razvijenim zemljama svijeta upravo znanost i inovacije spominju kao nositelji gospodarskog razvoja. Sadašnji postotak izdvajanja manji od jedan posto je sramotan i to je nešto što moramo promijeniti. Hrvatska već sada sudjeluje u najvećem programu EU-a za financiranje istraživanja i razvoja PF7, a 2014. stiže novi, još veći program Horizon 2020. Počeli smo se pripremati za sudjelovanje u tom programu. Na raspolaganju će biti oko milijardu eura, a mi trebamo povući što više tog novca.

Ljubo Jurčić, ekonomski analitičar:

Sami moramo riješiti svoje probleme Ja sam za ulazak u Europsku uniju zato što živimo u ovom vremenu i prostoru, mi smo dio Europe i moramo sudjelovati u njezinoj izgradnji. No ulazak u EU neće riješiti ni jedan naš problem jer ih moramo rješavati sami. Naši životi neće ovisiti, dakle, o Uniji, nego o kvaliteti rada hrvatske vlade. Hrvatska trenutačno ima puno problema, Unija ih ima još više, ali prirodno je da mi budemo njezin dio i sudjelujemo u njezinoj budućnosti.

Velimir Šonje, ekonomski analitičar i direktor tvrtke Arhivanalitika

Eurozona neće propasti Ideja o monetarnoj koordinaciji i monetarnoj uniji veća je od eura. Zbog toga je oklada o raspadu eurozone unaprijed izgubljena. I u crnom scenariju - koji je malo vjerojatan - 10-15 zemalja koje gravitiraju Njemačkoj imat će izražen interes za ostanak u nekom obliku monetarne unije. Pritom je još uvijek najvjerojatnije da će eurozona opstati u današnjem obliku. Zajednička valuta olakšava trgovinu, eliminira troškove konverzije i smanjuje rizike, od čega koristi imaju građani zemalja članica čija su gospodarstva usko koordinirana. Zbog toga ni Grci još nisu glasovali o izlasku. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

G(h)ost komentator: Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a

Znanje i znanost najviše utječu na gospodarski razvoj HAZU predvodi znanstvenu zajednicu u izradi trenutno najznačajnijeg projekta - strategije razvoja obrazovnog sustava i znanosti

U

Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti potkraj studenoga 2011. prvi su put održani Dani otvorenih vrata. U znanstvenoistraživačkim i muzejsko-galerijskim jedinicama Akademije održane su razne prezentacije, koncerti, izložbe, promocije i predavanja kojima su akademici, upravitelji i djelatnici pojedinih jedinica približili posjetiteljima znanstvenu, kulturnu i umjetničku djelatnost Hrvatske akademije. Za javnost je bila otvorena palača Hrvatske akademije te oko 30 njenih jedinica u Zagrebu, Bjelovaru, Cavtatu, Dubrovniku, Osijeku, Požegi, Puli, Rijeci, Splitu, Trstenom, Varaždinu, Vinkovcima i Zadru. Prikazano je ono što je bilo ključno u 150 godina postojanja Hrvatske akademije, ali i današnja nastojanja Akademije – da aktivno, u svim društvenim područjima, pridonosi izgradnji suvremene Hrvatske. Znanje i znanost te obrazovni sustav bitno, ili čak možda najviše, utječu na gospodarski razvoj i društvene promjene i od strateškog su značenja za svaku zajednicu. Akademija je nositelj mnogih značajnih domaćih i međunarodnih znanstvenoistraživačkih projekata i njen je zadatak predvođenje znanstvene zajed-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

nice u informacijskom društvu te suočavanje s novom paradigmom znanosti. Akademija trenutno predvodi znanstvenu zajednicu u izradi strategije razvoja obrazovnog sustava i znanosti - i to je trenutno najznačajniji projekt. U 2011. Akademija je održala više od 100 manifestacija, znanstvenih skupova, okruglih stolova i drugih aktivnosti. Promocija umjetnosti i kulture bit će najvažnije sredstvo u afirmaciji hr-

Promocija umjetnosti i kulture bit će najvažnije sredstvo u afirmaciji hrvatskog identiteta vatskog identiteta u novoj europskoj zajednici. Akademija u 2012. planira nastaviti s manifestacijama sličnim Danima otvorenih vrata u obliku tematskih priredbi. Također, u planu je intenziviranje međunarodne aktivnosti HAZU-a. Osim bilateralne suradnje s akademijama ili znanstvenim institucijama pojedinih zemalja posebno će važno biti sudjelovanje Akademije u radu međunarodnih asocijacija kao što su ESF (European Science Foundation), ALLEA (All European Academies) te Science Europe. Akademija se kroz svoje Zavode

planira značajno uključiti u međunarodne znanstvenoistraživačke projekte. Svojim pogledom u budućnost HAZU želi pridonijeti izgradnji moderne Hrvatske. To znači demokratskim sredstvima uspostaviti red, disciplinu, odgovornost i nagrađivanje prema radu, a sankcionirati nerad i neodgovorno ponašanje. Treba se zalagati za veći utjecaj stručnog i znanstvenog mišljenja nasuprot političkom. Osim toga, treba stalno obavještavati javnost o stvarnoj gospodarskoj situaciji u državi, potrebi bitnih promjena u ponašanju i stavovima te naglašavati da ne postoji brz i bezbolan recept za izlazak iz krize. Treba poticati zapošljavanje svim instrumentima te smanjivati sve oblike javne potrošnje koja je glavni generator zaduživanja po

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

sve nepovoljnijim uvjetima i omogućiti bolje uvjete gospodarstva. Treba smanjiti zaduživanje koje se ne smije koristiti za tekuću potrošnju nego za razvojne projekte izlaska iz krize, smanjiti opterećenje gospodarstva doprinosima i naknadama, učiniti pravosuđe učinkovitim te poboljšati pravni okvir što će omogućiti gospodarski i društveni razvoj. Uz to, potrebno je modernizirati i racionalizirati državnu upravu kao i lokalnu i regionalnu samoupravu te uključiti se u svjetske tokove gospodarstva i poticati proces privatizacije i stranih investicija. Javnost treba upoznati s činjenicom da ni kratkoročne mjere u gospodarstvu ne donose odmah vidljive rezultate. Pred nama je zadaća jačanja pravnog sustava, izgradnje društva pravde i poštenja, povjerenja u institucije, potpuno uspostavljanje vladavine prava, znanja i kulture, reda, rada i odgovornosti, naprednog i kompetitivnog gospodarstva, učinkovite administracije i stručne kompetencije, uređene, ekološki osviještene, socijalne, tolerantne zajednice - što sve zajedno Hrvatsku čini suvremenom demokratskom državom svih njenih građana. To su temeljne odrednice društva na kojim počiva svekoliki napredak.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.


4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3711, 23. siječnja 2012.

( već 40 godina

( 600 mil $

Ingra prisutna u Iraku i Alžiru

vrijedan projekt u Iraku u kojem sudjeluje i Trames

Povratak i poslovanje na arapskim i bliskoistočnim tržištima

Udruživanje donosi nove v Sigurnosni izazovi mogu se prevladati, a hrvatske tvrtke imaju veliko iskustvo u radu i u otežanim okolnostima, kažu u po nakon Arapskog proljeća Igor Vukić vukic@privredni.hr

N

a tržištima arapskih i bliskoistočnih zemalja i nakon Arapskog proljeća postoje velike mogućnosti za izvozne projekte hrvatskih tvrtki. Reference, kvaliteta i ugled stečeni u dugom nizu godina i dalje su preporuka domaćim tvrtkama na otvorenim i pozivnim natječajima. Nakon rata u Libiji i Iraku, potreba za obnovom i angažmanom tvrtki iz građevinskog sektora još je i izraženija. “Iz našeg iskustva, s obzirom na to da su pojedini poslovi i tenderi vrlo veliki i zahtjevni, neophodno je da se tvrtke udruže i zajednički nastupe jer na taj način smanjuju troškove i povećavaju šanse za dobivanje poslova”, kaže Tomislav Leko, član Uprave Geofizike. Ta je tvrtka pretrpjela znatne gubitke zbog rata u Libiji i bila je primorana povući svoje radnike iz ratne zone. “Geofizika je u stalnim kontaktima s investitorima u Libiji oko nastavka realizacije projekata. Svi investitori su potvrdili spremnost za nastavak suradnje. Ovisno o daljnjoj normalizaciji stanja u Libiji, očekujemo da bi poslove mogli nastavi-

ti za tri do šest mjeseci”, objašnjava Leko. Diplomatska predstavništva Republike Hrvatske pružaju im odgovarajuću podršku u tim nastojanjima. Trenutačno su najintenzivniji kontakti s hrvatskim veleposlanstvom u Tripoliju. U Geofizici ocjenjuju da pomoć predstavlja i potpisivanje međudržavnih sporazuma (o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, zaštiti ulaganja....) te liberalizacija viznog režima jer to značajno olakšava poslovanje. U Geofizici očekuju da će im hrvatska država pomoći i u proceduri naplate štete pretrpljene u Libiji. Geofizika i u drugim zemljama te regije pokušava pronaći nove poslove. Trenutačno su najbliži potpisivanju ugovora na tržištu Omana. U Siriji najsloženija situacija U Libiji posao želi nastaviti i Crosco, tvrtka za bušenje i istraživanje nafte i plina, članica Inine grupe. U Ini ističu kako nastoje što prije nastaviti s dogovorenim radovima i već su uspostavljeni kontakti s naručiteljem. Ina je u Egiptu, nakon smirivanja političkih prilika u toj zemlji, već nastavila sa svojim redovitim akcijama. Najsloženija situacija je u Siriji gdje Ina ra-

zvija profitabilan projekt proizvodnje nafte i plina, koji, prema prošlotjednoj izjavi, nema namjeru prodavati. Riječ je o jednom od najuspješnijih inozemnih projekata u koji je uložen značajan novac i stručni kapaciteti. “Zbog eskalacije političkih nemira u Siriji u zadnjih nekoliko mjeseci Ina svakodnevno analizira razvoj događaja. Pripremljen je detaljan i kompleksan plan evakuacije, ako to bude zahtijevala politička i sigurnosna situacija”, poručili su iz te kompanije.

Ingra je već nekoliko puta nastojala potaknuti domaće tvrtke da osnuju klaster za zajednički nastup

Sigurnosni izazovi odgodili su i radove na gradnji ceste u Afganistanu koji je trebala započeti tvrtka Birotehna iz Slavonskog Broda. Prema riječima Dubravke Lipovac, direktorice predstavništva Birotehne u Kabulu, radovi će početi u skladu s procjenom sigurnosnih uvjeta. Birotehna je u studenome prošle godine u sličnim uvjeti-

ma već završila jedan građevinski projekt u Iraku. Bila je to gradnja škole za 250 učenika u mjestu Homaro Faruk kod grada Mazar-i-Šarifa. Školu je financiralo hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova, a zaštitu su davali hrvatski vojnici iz kontingenta mirovnih snaga. Za gradnju ceste Birotehna će morati unajmiti naoružane zaštitare da čuvaju

gradilište 24 sata dnevno, ne samo zbog mogućnosti terorističkog napada, nego i zbog krađa s gradilišta koje su tamo česte. Rješivi problemi Dubravka Lipovac smatra da se sigurnosni problemi, u skladu sa savjetima međunarodnih stručnjaka mogu prevladati te za hrvatske tvrtke postoji velika šansa za nove poslo-

ve u Afganistanu. Ona je odnedavno postala i voditeljicom predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Kabulu. Predstavništvo HGK-a je već ispitalo tržište i osim građevinskih projekta, poslovi bi se mogli naći u sektoru logistike, prehrane i srodnim područjima. Prema riječima Dubravke Lipovac, informacije o natječajima i poslovima u

HGK priprema poslovnu delegaciju za Libiju Nakon EU-a i Cefte, arapske i bliskoistočne zemlje su strateško izvozno područje za hrvatske tvrtke, kaže Sunčanica Skupnjak Kapić, direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK-a. Zajedno s Iranom te zemlje predstavljaju tržište od 360 milijuna stanovnika. Hrvatske tvrtke ondje uživaju visok ugled nakon niza ostvarenih projekata. Ostvaruje se suficit u robnoj razmjeni, a suradnja bi se mogla i znatno povećati.

HGK u prvoj polovini godine planira organizirati poslovno izaslanstvo koje bi posjetilo Libiju i razgovaralo o nastavku poslovanja nakon ratnih zbivanja. U prosincu je održan jedan takav informativni seminar o Libiji u HGK-u, na kojem je sudjelovalo 40 hrvatskih tvrtki. Najavljuje se i niz poslovnih susreta s izaslanstvima iz Egipta (regija Aleksandrija) te zemalja kao što su Oman, Katar i Alžir.


5

www.privredni.hr Broj 3711, 23. siječnja 2012.

( školu za 250 učenika

( 100 mil € uložio

izgradila Birotehna u mjestu Homaro Faruk

bi Zarubježnjeft u geološka istraživanja

Hrvatska i Rusija

elike poslove duzećima koja su već uspostavila kontakte s novim vlastima Robna razmjena vrijedna 655,7 milijuna dolara Hrvatska je s arapskim zemljama (uključeni Irak i Iran) ostvarila u 2010. robnu razmjenu od 655,7 milijuna dolara. Ukupni izvoz iznosio je 484,5 milijuna dolara, dok je uvoz bio 171,2 milijuna dolara. Najveća robna razmjena ostvarena je s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (110,4 mil. USD), Egiptom (96,5 mil. USD), Libanonom (67,8 mil. USD), Katarom (63 mil. USD) te Libijom (61,2 mil USD). Najviše se izvoze električni transformatori (134,4 milijuna dolara), naftna ulja (130 milijuna), rezana građa (48 milijuna) i plovila (26,7 milijuna dolara). Afganistanu zainteresirane tvrtke moći će dobiti i preko zagrebačke centrale HGK-a. U Iraku je stanje nakon rata nešto stabilnije, osobito na sjevernom dijelu. Ondje u gradu Erbilu djeluje Hrvatska kuća koju vodi Jasim Daher i u suradnji s Jerkom Vukasom, veleposlanikom Hrvatske u Bagdadu, veoma agilno poziva hrvatske tvrtke na otvaranje poslova. Njihovim zalaganjem dubrovačka tvrtka Trames potpisala je ugovor za veliki projekt Durrat Samarra (Biser Samare), u provinciji Saladin, sjeverno od Bagdada. Projekt predviđa izgradnju cijelog novog grada od dva milijuna četvornih metara. Projekt obuhvaća sve gradske sadržaje poput bolnice, škole, stambenih zgrada i ostalih infrastrukturnih objekata. Trames je ovlašten za poslove vođenja projekta, izradu prostorno-planske i tehničke dokumentacije, inženjering, nadzor i kontrolu kvalitete. Posao je ukupno vrijedan 600 milijuna dolara, a vrijednost njihovog dijela projekta procjenjuje se na 200 milijuna dolara. Marko Balija, direktor Tramesa, istaknuo je da taj posao potvrđuje globalnu konkurentnost hrvatske struke i otvara nove mogućnosti i drugim hrvatskim poduzećima. Domaćini osigurava-

ju fizičku radnu snagu i osnovni materijal, a Dubrovčanima je ostavljena sloboda u izboru izvođača, od kojih će većina biti iz Hrvatske. Udruživanje je važno U tri godine izgradnje tog grada moglo bi biti angažirano oko 3000 hrvatskih stručnjaka i radnika. Prema informacijama iz Dubrovnika, partneri dubrovačke tvrtke bit će srodne kompanije, poput Prosuma, Stanogradnje i Tehničke konstrukcije. Početak radova očekuje se u veljači 2012. godine.

Da hrvatske tvrtke uživaju ugled kvalitetnih graditelja potvrđuju i u Ingri koja je u Iraku i Alžiru prisutna već 40 godina. U tim zemljama su i njihova predstavništva. U Alžiru grade luke i brane, a dovršili su i brojne druge projekte. U Iraku su prisutni u energetskom sektoru, čekaju rezultat ponuda za gradnju državnih zgrada, a tu zemlju nisu napustili

ni u doba najžešćih ratnih djelovanja. Stoga imaju bogato iskustvo u poštivanju sigurnosnih procedura i dovršavanja poslova i u otežanim okolnostima. Zbog kvalitete hrvatskih izvođača investitori su često spremni i bolje platiti jer su bili nezadovoljni nakon angažiranja jeftinijih izvođača s Dalekog istoka. Te su zemlje izvrsni platiše, budući da im budžete puni trgovina naftom i plinom. S druge strane, smatraju u Ingri, u Hrvatskoj bi trebalo pojačati ulogu Hrvatske banke za obnovu i razvitak kako bi ona mogla pratiti tvrtke kao izvozna banka. To se osobito odnosi na mogućnost izdavanja ponudbenih jamstava, zatim jamstava za avansno plaćanje i dobro obavljene poslove. Državna izaslanstva trebala bi još snažnije proaktivno djelovati i brendirati Hrvatsku kao zemlju kvalitetnih graditelja i izvođača projekata. Nova tržišta trebalo bi tražiti i dublje u Africi, primjerice, u Nigeriji ili Sudanu, gdje je upravo HGK poveo jedno gospodarsko izaslanstvo. I udruživanje je važno, smatraju u Ingri, pa su već nekoliko puta nastojali potaknuti domaće tvrtke da osnuju klaster za zajednički nastup. No za taj potez trebat će još dosta vremena, truda i nagovaranja.

Zarubježnjeft želi u Hrvatsku uložiti milijardu eura Generalni direktor kompanije Nikolaj Brunič istaknuo je da žele graditi naftnu infrastrukturu, istraživati ležišta nafte i plina te kupiti OMV-ove benzinske crpke Igor Vukić vukic@privredni.hr

R

uska kompanija Zarubježnjeft htjela bi u Hrvatsku u idućih pet godina uložiti oko milijardu eura. Generalni direktor kompanije Nikolaj Brunič prošli je tjedan u Zagrebu istaknuo da žele graditi naftnu infrastrukturu, istraživati ležišta nafte i plina te kupiti OMV-ove benzinske crpke u Hrvatskoj i Bosni. Imaju i kupca za Janaf, odluči li se Vlada na njegovu privatizaciju.

Ako Vlada odluči privatizirati Janaf, za njegovu kupnju je zainteresiran Transnjeft S Janafom su već dogovorili zajednički projekt produktovoda (cjevovoda za naftne derivate poput benzina ili dizela), koji bi povezivao Slavonski Brod, Zagreb i Omišalj. Taj je projekt među prioritete uvrstila i vlada Jadranke Kosor. Osim

toga, sudjelovali bi u povećanju Janafovih kapaciteta, a zajedno s Janafom žele izaći na natječaje za geološka istraživanja na devet potencijalnih naftnih i plinskih ležišta u Hrvatskoj. U geološka istraživanja uložili bi 100 milijuna eura. Brunič je o planovima Zarubježnjefta razgovarao i s Radimirom Čačićem, prvim potpredsjednikom Vlade i ministrom gospodarstva. Kompanija Zarubježnjeft je u državnom vlasništvu, a prisutna je u Bosni i Hercegovini kao vlasnik Rafinerije nafte Bosanski Brod i Rafinerije ulja Modriča. U BiH posluje pod imenom Optima Grupa. Imaju i 79 benzinskih crpki pod brendom Nestro petrol. U Hrvatskoj su osnovali tvrtke Nestro Adria u Zagrebu i Nestro Sava u Zadru. Čekanje Inina i MOL-ova odgovora Brunič je objasnio da su u posao istraživanja naftnih i plinskih ležišta željeli ući s Inom, ali na dopis kojim su predložili

suradnju nije stigao odgovor. Ina je bila koncesionar istražnih poslova, ali je Vlada poništila koncesiju s obrazloženjem da na koncesijama nisu radili dovoljno ažurno. Zarubježnjeft još nije dobio odgovor ni od OMV-a na ponudu za preuzimanje njihova lanca benzinskih crpki. Pismo su poslali nakon što je OMV objavio da se povlači s tržišta maloprodaje u nekim zemljama radi jačanja sektora proizvodnje i prerade nafte. Bude li Vlada privatizirala Janaf, Brunič kaže da u Rusiji postoji spreman kupac – Transnjeft, državna kompanija specijalizirana za transport nafte i naftnih derivata. Stanovnici i gradska uprava Slavonskog Broda često su se žalili na zagađenje zraka iz rafinerije s druge strane Save. Brunič je priznao da je bilo problema jer su kupili postrojenje koje nije bilo suvremeno. “Ali danas je situacija bolja, čak ima i više ribe u Savi, a mi ćemo se i dalje truditi modernizirati Rafineriju”, rekao je Brunič.


6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3711, 23. siječnja 2012.

veći broj prijevoznika suočen je s previsokim troškovima poslovanja, “ Sve pa stoga gubi tržišnu utakmicu, a nažalost veliki broj njih bio je prisiljen zatvoriti prijevozničke obrte ili trgovačka društva. ”

Maja Pokrovac, Hrvatska udruga poslodavaca

Hrvatski cestovni prijevoznici

Nužno je podizanje konkurentnosti po europskom modelu Prijevoznici iz drugih zemalja imaju troškove niže i do 60 posto, pa se domaći prijevoznici pitaju kako uopće mogu biti i ostati konkurentni. Ističu kako u Hrvatskoj oko 400.000 osoba na izravan ili neizravan način živi od tog posla Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

V

ećina problema vezanih uz konkurentnost cestovnih prijevoznika proizlazi iz visokih fiksnih troškova koji opterećuju njihovo poslovanje. Prijevoznici pojedinih zemalja u okruženju imaju troškove niže i do 60 posto te se stoga domaći prijevoznici pitaju kako u takvim uvjetima mogu biti i ostati konkurentni jer u Hrvatskoj oko 400.000 osoba na izravan ili neizravan način živi od tog posla, rečeno je na sastanku Koordinacije prijevozničkih udruga i komora u Hrvatskoj obrtničkoj komori. Pritom je istaknuto kako osim inozemne konkurencije postoji i niz problema na domaćem tržištu kao što je rad na crno, nejednako obvezno osiguranje vozila, prijevoz za vlastite potrebe, pretovar i ostala nelojalna konkurencija. “Sve veći broj prijevoznika suočen je s previsokim troškovima poslovanja pa stoga gubi tržišnu utakmicu, a nažalost veliki broj njih bio je prisiljen zatvoriti prijevozničke obrte ili trgovačka društva. Stoga predstavnici svih udruga okupljenih u Koordinaciji prijevozničkih udruga smatraju kako je preostalo vrijeme do ulaska Hrvatske u Europsku uniju posljednja prilika za poduzimanje značajnih koraka za podizanje te često neopravdano zapostavljene gospodarske grane”, rekla je Maja Pokrovac iz

Hrvatske udruge poslodavaca. Osim toga, oni se kao struka žele aktivno uključiti u donošenje propisa i zakona, pa će stoga u roku od 14 dana Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture uputiti pet prijedloga za unaprjeđenje prijevozničkog statusa. Promet je krvotok gospodarstva Koordinacija cestovnih prijevoznika traži od Vlade hitno donošenje odluke o izradi strategije prometnog razvitka Hrvatske u razdoblju od 2013. do 2023. godine, uz ravnopravno sudjelovanje stručnjaka iz gospodar-

stva i znanstvene zajednice. Naime, Strategija prometnog razvitka prvi je put donesena 1999. godine, a do 2009. ostvarila je uglavnom one dijelove koji su se doticali samo cestovne infrastrukture. “Time možemo biti djelomično zadovoljni jer smo značajno unaprijedili cestovnu prometnu infrastrukturu i dobili jednu od najmodernijih mreža autocesta u Europi, no zanemarena je željeznica i njene trase. Sada je vrijeme da se intenzivnije i planski ulaže u razvoj prijevoznika, logističkih centara, željeznicu te unutarnje plovne putove i luke. Željeli bismo i da buduća

Koordinacija osnovana prije pet godina Koordinacija prijevozničkih udruga i komora koja okuplja predstavnike HOK-a, HGK-a, HUP-a, udruge Hrvatski cestovni prijevoznici (HCP) i udruge Hrvatski izvoznici (HIZ) osnovana je prije pet godina pri HOK-u. Tada su odgovornim institucijama i subjektima u hrvatskom gospodarstvu uputili protokol o zajedničkom djelovanju prema državnim institucijama, temeljen na zaključcima Koordinacije o ključnim globalnim problemima prijevozničke djelatnosti.

strategija prometnog razvitka bude izrađena u europskom duhu. Dosad je donesena tzv. Bijela knjiga o prometu, na kojoj se temelje svi ostali propisi u prometu”, istaknuo je Marijan Banelli, predsjednik Uprave Hrvatskih cestovnih prijevoznika. Dodao je kako treba regulirati i način ulaska u prijevozničku struku koji se u našoj zemlji ne temelji na zakonskim propisima, kao što je to u europskim zemljama, primjerice Francuskoj i Velikoj Britaniji. Banelli je rekao kako je na svima nama zadaća da promet učinimo jednim od nositelja hrvatskog gospodarstva jer je upravo taj segment krvotok gospodarstva. Pritom prijevoznici moraju biti jedan od nositelja tog projekta. Osim navedenoga, prijevoznici traže promjene postojeće zakonske regulative, i to u Zakonu o prijevozu u cestovnom prometu, Zakonu o sigurnosti prometa

na cestama, Zakonu o inspekciji, Zakonu o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu te Zakonu o cestama. Prijevoznici traže status izvoznika Kako bi bili što konkurentniji prema europskim kolegama, domaći prijevoznici žele regulirati minimalne cijene prijevoza čime će se osigurati sigurnost cestovnog prometa i pravilno funkcioniranje prijevoza robe cestom. Hoće li se to učiniti po uzoru na Italiju ili će se napraviti hrvatski model, još uvijek nije poznato. Prijevoznici traže ukidanje sadašnjih sedam zona rizika obveznog osiguranja vozila i formiranje jedinstvene zone za Hrvatsku. Naime, dosadašnji je sustav star već 30 godina, a regionalna podjela na zone rizika stavlja prijevoznike u različite početne pozicije i dovodi ih u

diskriminirajući položaj. Voditelj grupacije teretnog prometa HGKa Dario Majić pojasnio je to primjerom kako jedan prijevoznik u istom danu može proći mnogo županija ili čak i država te iz tog razloga taj regionalni sustav po zonama rizika nema smisla, posebice kada je riječ o prometovanju gospodarskih vozila. Prijevoznici ističu da prilikom reguliranja cijena obveznog osiguranja treba voditi računa o tome kakve su cijene takvog osiguranja u zemljama u okruženju. Predstavnici Koordinacije prijevozničkih udruga i komora predlažu izradu

Prijevoznici će Ministarstvu prometa uskoro uputiti svojih pet prijedloga za unaprjeđenje prijevozničkog statusa druge faze Programa smanjenja negativnog utjecaja prometa na okoliš te pritom posebice ističu kako im treba omogućiti stjecanje statusa izvoznika. Tim bi se statusom prijevoznicima omogućio pristup povoljnijim kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvitak.


7

www.privredni.hr Broj 3711, 23. siječnja 2012.

( 140 mil kuna

ukupan promet industrije istraživanja tržišta

( 50% troškova

čine troškovi prikupljanja podataka

Istraživanje tržišta

Vrijednost usluge veća od trenutačne cijene Premda korist od istraživanja nije uvijek lako mjerljiva, ona je najvidljivija kod razvoja proizvoda, kada se taj razvoj usmjerava sukladno rezultatima istraživanja, čime se postižu puno brži i veći financijski efekti nego kada se to radi naslijepo Drago Živković zivkovic@privredni.hr

U

Hrvatskoj danas posluje dvadesetak agencija za istraživanje tržišta. Riječ je industriji o kojoj se rijetko govori iako su njene metode i instrumenti od velike koristi tvrtkama koje žele uspostaviti komunikaciju s ciljnom skupinom svojih potrošača. Ukupan promet svih tvrtki koje se bave istraživanjem tržišta u Hrvatskoj procjenjuje se na oko 140 milijuna kuna. To je za oko šest milijuna manje nego na vrhuncu, 2007. godine, od kada traje svojevrsna stagnacija i u tom sektoru. Srđan Dumičić, direktor Ipsos Pulsa i predsjednik Udruženja za istraživanje tržišta pri HGK-u, kaže da ih je recesija pogodila upravo u najnezgodnijem trenutku, kada su nakon višegodišnjeg razvoja industrije napokon počeli sustizati slična tranzicijska tržišta, poput Mađarske i Češke. Neodržive cijene Recesija je tako zaustavila razvoj istraživanja tržišta na vrlo malom prosjeku potrošnje od četiri eura po stanovniku, a uz to je došlo do pada ionako niskih cijena usluga. Iako nema

organiziranog i sustavnog dampinga, ističe Dumičić, na gotovo svakom većem natječaju dogodi se da neka tvrtka ponudi neodrživo niske cijene svojih usluga. “One su neodržive jer se u prosjeku 50 posto troškova u istraživačkoj industriji odnosi na troškove čistog prikupljanja podataka. Ako se to ne odradi kako treba, ne može se dobiti dobar podatak. To znači da i naši anketari moraju biti plaćeni na prihvatljivoj razini da bi uspjeli skupiti po-

Korisnici usluga uglavnom su veće tvrtke, ali to ne znači da od istraživanja tržišta koristi ne mogu imati mali i srednji poduzetnici datke. Tu nema mjesta za daljnje snižavanje troškova bez ozbiljnog utjecaja na kvalitetu”, pojašnjava Dumičić. Još prije pet godina unutar Udruženja istraživanja tržišta izrađen je orijentacijski cjenik usluga, koji je ispunio svoju svrhu, ali ga je od tada vrijeme pregazilo.

Istraživanje tržišta u Hrvatskoj 2005.-2010. Godina 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Promet (mil. kn)

110

120

Izvor: Udruženje za istraživanje tržišta, HGK

146

142

145

2010. 140

Pojavili su se novi tipovi istraživanja, a mijenjaju se i veličine standardnih uzoraka, zbog čega je potreban novi cjenik. On ne može biti obvezan, ali može biti od pomoći klijentima. Korist mjerljiva Trenutačno, vrijednost rezultata istraživanja tržišta za klijente je svakako puno veća od cijene koju plaćaju, posebno kad se ima u vidu da pravilno korištenje istraživanja može, na primjer, spriječiti cijeli niz pogrešnih odluka, ističe Dumičić. Premda korist od istraživanja nije uvijek lako mjerljiva, ona je najvidljivija kod razvoja proizvoda, kada se taj razvoj usmjerava sukladno rezultatima istraživanja, čime se postižu puno brži i veći financijski efekti nego kada se to radi naslijepo. Korisnici usluga istraživanja tržišta u Hrvatskoj su uglavnom veće tvrtke, one koje prodaju svoju robu ili usluge velikom broju potrošača. Ipak, to ne znači da od istraživanja tržišta koristi ne mogu imati mali i srednji poduzetnici. Širenjem korištenja online istraživanja i nekih novih tehnika, cijena i brzina reakcije istraživanja, kao i obuhvat ciljane populacije omogućava srednjim, pa čak i nekim manjim tvrtkama da naprave istraživanje koje im može biti prihvatljivo po cijeni,

Čemu služi istraživanje tržišta? Istraživanje tržišta je proces prikupljanja i analiziranja podataka s ciljem pružanja informacija bitnih za donošenje marketinških odluka. Agencije za istraživanje tržišta na taj način pomažu klijentima u razumijevanju tržišta, potrošača i njihovih navika. Glavna svrha istraživanja je smanjenje nesigurnosti i neizvjesnosti u poslovnom odlučivanju. Što su informacije do kojih se dolazi istraživanjem tržišta točnije i cjelovitije, to će i donošenje odluka biti kvalitetnije. Istraživanje tržišta u Hrvatskoj se organizirano provodi već punih 50 godina. Najčešći korisnici istraživanja su tvrtke koje proizvode robu za široku potrošnju te oglašivačke agencije i mediji. Zaposleni u agencijama za istraživanje tržišta uglavnom su po struci ekonomisti, psiholozi, sociolozi i matematičari. a vrlo efikasno i za neka manja područja, poput pojedine regije ili čak jednoga grada. Cijeli set usluga Dvadesetak aktivnih tvrtki na ovako malom tržištu stvara oštru konkurenciju u kojoj neki dugoročno možda neće opstati. Zato Dumičić realnim smatra okrupnjavanje agencija za istraživanje tržišta, do kojega je već djelomično i došlo nakon ulaska nekoliko velikih svjetskih igra-

ča. U Hrvatskoj već djeluju uredi nekoliko vodećih svjetskih kompanija koje pokrivaju i regiju te provode istraživanja samostalno ili kao dio svjetskih istraživanja. “Cijeli set usluga već je prisutan na hrvatskom tržištu tako da ne očekujem dolazak novih svjetskih igrača, osim možda jednoga, jer naše tržište je malo i time na neki način zaštićeno. Ne vjerujem da će se pojavljivati nove tvrtke. Vjerojatnije

je da će neke manje tvrtke nestati, bilo kroz spajanja, bilo kroz prekvalifikacije”, predviđa Dumičić. Prošlu godinu je industrija istraživanja tržišta završila na pozitivnoj nuli. S obzirom na najave nastavka stagnacije hrvatskoga gospodarstva, nije realno očekivati znatniji rast ni u ovoj godini. Ipak, Dumičić je oprezno optimističan i nada se barem minimalnom povećanju prihoda istraživača tržišta.


8

AKTUALNO

*vijesti Inozemna ulaganja Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku u trećem su tromjesečju 2011. bila približno ista kao u prvom i drugom tromjesečju te su iznosila 373,3 milijuna eura. To je za 6,1 posto više nego u istom tromjesečju 2010. godine. Unatoč ovom povećanju, ta su ulaganja i dalje daleko manja nego prije gospodarske krize, navodi se u najnovijoj analizi RBA banke. Manja ulaganja posljedica su razmjerno visoke averzije prema riziku, ali i nepoticajnog okruženja za ulaganja, tj. slabijeg privlačenja investicija u odnosu na neke druge zemlje regije. UNDP gradi solarnu elektranu

Temeljem dvaju sporazuma potpisanih prošli tjedan u zadarskom Solarnom edukacijskom centru, Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) postavit će malu solarnu elektranu u selu Ajderovcu, nedaleko od Srba u Općini Gračac. Time će to selo, čija je električna mreža uništena tijekom Domovinskog rata, napokon dobiti struju. Ukupna vrijednost investicije je 188.000 kuna, od čega privatna tvrtka EnergyPLUS, proizvođač solarne tehnologije iz Ludbrega, donira solarnu opremu u iznosu od 138.000 kuna, a ostatak od 50.000 kuna snosi UNDP. Hittner izvozi traktore u Irak Bjelovarska tvrtka Hittner, specijalizirana za proizvodnju šumskih i malih poljoprivrednih traktora, najkasnije do početka veljače očekuje potpisivanje oko 10 milijuna eura vrijednog ugovora s iračkim partnerom, što će biti njihov dosad najveći izvozni posao, objavio je portal Banka.hr. Kako je rekao zamjenik direktora Dinko Turk, Hittner bi u Irak trebao isporučiti 1000 traktora u 10 do 15 pojedinačnih isporuka.

Privredni vjesnik Broj 3711, 23. siječnja 2012.

Nacionalni odbor Međunarodne trgovačke komore

Ojačati članstvo i intenzivirati rad ICC Hrvatska danas ima 35 članica, a želja im je povećati broj i intenzivirati sudjelovanje članica u radu komisija Međunarodne trgovačke komore predstavnika u komisijama ICC-a”, naglasila je Sunčanica Skupnjak Kapić.

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

D

evet je godina prošlo od osnivanja Hrvatskog nacionalnog odbora Međunarodne trgovačke komore čija je glavna uloga lobiranje, izdavačka djelatnost te educiranje, rekao je Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, na prvoj sjednici Skupštine Hrvatskog nacionalnog odbora Međunarodne trgovačke komore (International Chamber of Commerce – ICC). Najavio je da su jačanje članstva te promoviranje ideje ICC-a glavne zadaće za sljedeće četverogodišnje razdoblje. Na skupštini je za predsjednika Nacionalnog odbora ICC-a Hr-

Nadan Vidošević i Sunčanica Skupnjak Kapić vatska u razdoblju do 2016. godine izabran Nadan Vidošević, a za glavnu tajnicu imenovana je Sunčanica Skupnjak Kapić, direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK-a. “Očekujemo uspješnu i intenzivnu suradnju u budućnosti”, kazala je Sunčanica Skupnjak Kapić govoreći o Izvješću o radu Nacionalnog odbora

ICC-a Hrvatska od 2008. do 2011. godine. “Nacionalni odbor je u proteklom mandatu radio na informiranju članica, sudjelovali su u istraživanjima te inicijativama ICC-a, kao i na godišnjim sastancima i svjetskim kongresima. Organizirali su i seminare te objavili desetak publikacija, a najkorisniji je dio aktivnosti bio rad

Niže članarine HGK je član ICC-a od 1993. godine i kao član Svjetskog savjeta u proteklih desetak godina aktivno je sudjelovao u radu brojnih komisija i odbora.

U proteklih devet godina Hrvatski nacionalni odbor Međunarodne trgovačke komore najviše je radio na lobiranju i edukaciji Izravno članstvo u ICC-u omogućilo je HGK-u da se uključi u sustav ATA karneta, Svjetsku komor-

sku mrežu (World Chambers Network), Komisiju za bankarsku tehniku, Međunarodni arbitražni sud (ICC International Court of Arbitration). ICC Hrvatska danas ima 35 članica, a želja im je povećati broj i intenzivirati sudjelovanje članica u radu komisija Međunarodne trgovačke komore. Na Skupštini su usvojene odluke o izmjenama i dopunama Statuta ICC-a Hrvatska te o izmjeni Odluke o visini članarine čime se članarina za obrtnike i odvjetnike pojedince smanjuje sa 200 na 150 eura, za fizičke osobe i zajedničke odvjetničke urede sa 300 na 250 eura te za suosnivače, tvrtke i banke kao i odvjetnička društva sa 500 na 400 eura.

Konferencija o lokalnim partnerstvima za zapošljavanje

Mrsić najavio borbu protiv rada na crno Radi se master plan zapošljavanja koji će biti spreman u isto vrijeme kada i državni proračun, najavio je ministar Mrsić - a tada će se više znati i o konkretnim mjerama protiv rada na crno Rad na crno veliki je problem u Hrvatskoj i na ovoj je vladi da taj rad smanji na najmanju moguću mjeru. Onda će neke stvari biti puno jednostavnije, puno transparentnije i onda ćemo vidjeti koliki je pravi broj nezaposlenih, kazao je novinarima ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na prošlotjednoj konferenciji Lokalna partnerstva za zapošljavanje - budućnost nove financijske perspektive. Na konferenciji su predstavljeni rezultati uspješno provedene treće faze projekta Razvoj ljudskih potencijala - Lokalne ini-

cijative za poticanje zapošljavanja, ukupne vrijednosti 1,87 milijuna eura. Riječ je o projektu koji je

U provedbi je najveći problem nedostatak znanja o EU projektima, ali i složena birokracija financiran sredstvima Europske unije na temelju kojeg je svaka županija napravila svoju strategiju razvoja ljudskih potencijala, ovisno o specifičnostima prostora i stvarnim potrebama tržištima rada, te uspostavila lokalna partnerstva.

Partnerstva čine predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, poslodavaca, sindikata, civilnih udruga i drugih lokalnih dionika, pojasnila je ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah. Na konferenciji su predstavnici Panonske, Sjeverozapadne i

Jadranske Hrvatske predstavili svoje strategije te neke projektne ideje. Tatjana Tihomirović koja radi u HZZ-ovom Odjelu za provođenje projekata kazala je kako su kroz provedbu projekata uočeni neki problemi na kojima će se morati dodatno radi-

ti kako bi se otklonili. Najveći je problem nedostatak znanja o EU projektima, potom izostanak motivacije za promjene te dosta složena birokracija. Bit će potrebno i unaprijediti cjeloživotno obrazovanje te osnažiti socijalno poduzetništvo, preko kojega se nezaposlenima može pružiti psihosocijalna pomoć, posebice osobama s invaliditetom, ženama, mladima... Mrsić je kazao kako se radi master plan zapošljavanja koji će biti spreman u isto vrijeme kada i državni proračun. Tada će se više znati i o konkretnim mjerama protiv rada na crno, kao i aktivnim mjerama za zapošljavanje. (J.F.)


S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3711, 23. siječnja 2012.

Sjednica hrvatske vlade

9

Proračun za 2012.

Državne tvrtke izbjegavale su transparentne natječaje Nadzor nad postupcima javne nabave obavljat će Ministarstvo gospodarstva nakon predstavki poduzeća i građana, koje mogu biti i anonimne Igor Vukić vukic@privredni.hr

H

rvatske državne tvrtke nisu dobile mnoge povoljne kredite od europskih razvojnih banaka zato što su izbjegavale provoditi transparentne javne natječaje, ustvrdio je Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, na prošlotjednoj sjednici Vlade. Donesene su stoga tri uredbe (o objavama javne nabave, o postupanju s ponudbenom dokumentacijom i nadzoru nad provedbom Zakona o javnoj nabavi), kojima se nastoje uvesti europska pravila u javnom nadmetanju. “Zloporaba će uvijek biti, ali ovime se nastojimo boriti protiv njih. I ujedno dobiti najbolje ponude te smanjiti cijene roba i usluga koje se nude na natječajima”, istaknuo je Čačić. Nadzor nad postupcima javne nabave obavljat će Ministarstvo gospo-

Donesene su tri uredbe kojima se nastoje uvesti europska pravila u javnom nadmetanju darstva nakon predstavki poduzeća i građana, koje mogu biti i anonimne. Poticaj mogu dati i izvještaji o javnoj nabavi u medijima. Ako se utvrdi povreda Zakona o javnoj nabavi, pokretat će se prekršajni postupci. Kazne su u rasponu od 50.000 kuna do milijun kuna za institucije koje su kršile zakon te

10.000 do 100.000 kuna za odgovorne osobe. Natječaji za revizore Vlada je odlučila ponovo izravno imenovati članove nadzornih odbora u državnim tvrtkama, umjesto da to čini javnim natječajima. Prema riječima premijera Zorana Milanovića, odabir nadzornika nakon javnog natječaja ionako je bio pod utjecajem politike. Milanović smatra da imenovanjem članova nadzornih odbora Vlada preuzima veću odgovornost za poslovanje državnih poduzeća.

No javnim natječajem odabrat će se revizori financijskog poslovanja dvadesetak ministarstava i državnih institucija. Do kraja mjeseca bit će raspisani natječaji za četiri revizijske kuće koje će pročešljati poslovanje u prošlom mandatu. Koordinator tog postupka bit će potpredsjednik Vlade Neven Mimica, a rezultati bi trebali biti poznati do lipnja. Saboru je predložen najavljeni zakon o ukidanju povlaštenih mirovina saborskih zastupnika, članova Vlade i sudaca Ustavnog suda. Mirovina će im se izračunavati kao i drugim građanima, u skladu s uplatama u mirovinski sustav. Te mirovine bi za 40 godina staža maksimalno mogle iznositi 8870 kuna, dok su po dosadašnjem zakonu mogle dosegnuti i 17.000 kuna. Ali ako nakon bavljenja politikom ne budu imali uvjete za mirovinu, moći će se vratiti na stari posao, a to pravo dosad nisu imali.

Strategija razvoja hrvatskog turizma

Ima li domaći turizam viziju? Završetak izrade strategije razvoja hrvatskog turizma u što će se utrošiti 3,6 milijuna kuna, a koju priprema Institut za turizam u suradnji s više turističkih, gospodarskih i znanstvenih subjekata, umjesto u prosincu predviđa se u rujnu ove godine. Strategija će se odnositi na razdoblje do 2020. godine. U njenu će se izradu uključiti i šira javnost, rečeno je na konferenciji za novinare u Ministarstvu turizma. U organizaciji Instituta za turizam organizirat

će se radionice po turističkim klasterima diljem Hrvatske, putem kojih će svi zainteresirani moći sudjelovati u izradi dokumenta. Tako će proces izrade

strategije biti javno dostupan, transparentan i interaktivan, istaknuo je ministar turizma Veljko Ostojić. Dodao je kako nam je strategija razvoja turizma vrlo važna. “Moramo znati što želimo, kuda idemo te pronaći načine kako doći do tog cilja. Bez strategije nećemo biti u mogućnosti povlačiti sredstva iz europskih fondova”, rekao je Ostojić. Taj će dokument, među ostalim, dati novu razvojnu viziju domaćeg turizma te definirati mjere i aktivnosti za podizanje

konkurentnosti sektora. Govoreći o dosadašnjim rezultatima strategije, voditelj projekta Siniša Horak s Instituta za turizam rekao je kako je u proteklih 20 godina mnogo toga učinjeno u hrvatskom turizmu koji se, praktički, morao dizati iz pepela. Dodao je kako treba stvoriti takve uvjete da poduzetnici u turizmu mogu “slobodno disati”, tj. ulagati, što će dovesti i do povećanja turističkog prihoda. No, sve treba učiniti prema načelima održivog razvoja. (S.P.)

Državne investicije u energetiku i željeznicu Planiranje državnog proračuna radi se cijelo vrijeme u koordinaciji s poslovnim bankama i Hrvatskom narodnom bankom, a ministar financija Slavko Linić nada se da Vlada može poslati poruku rejting agencijama koliko će proračun biti efikasan u državnim investicijama, kako bismo negativne trendove preokrenuli u pozitivne. Drugi dio efikasnosti je u manjoj potrošnji državnog proračuna, ali Linić u tom dijelu nije bio precizan niti konkretan u najavama. Ponovio je, međutim, da će državne investicije biti usredotočene na područje energetike, posebno prijenosa i distribucije električne energije, ali i obnovljivih izvora energije, što bi sve trebalo započeti u ovoj godini. Tome treba

dodati, prema Linićevim planovima, željezničku infrastrukturu, kao i investicije u putnički promet, uključujući i nove vagone i vlakove Končara. Uz te dvije ili tri poruke Vlade za očekivati je, vjeruje ministar financija, da će novim proračunom Hrvatska uspjeti zadržati sadašnji kreditni rejting. Upitan o mogućim novim porezima kojima bi se financirao manjak proračuna, Linić je istaknuo da porez na dobit i porez na dividendu ne mogu uvesti u ovoj godini, pa će se eventualne promjene u poreznom sustavu vidjeti tek u proračunu za 2013. godinu. Kada je o Diokiju riječ, sve je stvar dogovora između države i banaka, koji sada idu usporeno, a ići će automatski kada se zakonski reguliraju rokovi plaćanja, najavio je Linić. (D.Ž.)

*vijesti Vodič za mliječne kvote Kako je priopćeno iz Ministarstva poljoprivrede, Hrvatska od 1. travnja započinje s primjenom sustava mliječnih kvota koji se inače primjenjuje u EUu. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izdala je Vodič kroz mliječne kvote kojim će informirati sve subjekte u tom sektoru o tržišnoj mjeri ograničenja proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda na tržištu EU-a. Nacionalna mliječna kvota dijeli se na nacionalnu pričuvu, kvotu za isporuku mlijeka i kvotu za izravnu prodaju mlijeka, a više o svemu zainteresirani mogu doznati u Vodiču.

2,3% Inflacija 2,3 posto Inflacija je lani, u odnosu na godinu ranije, iznosila 2,3 posto. Kako je objavio Državni zavod za statistiku, cijene su u prosincu u odnosu na studeni pale 0,4 posto, a na godišnjoj su razini porasle za 2,1 posto. Cijena prehrane na godišnjoj razini porasla je za 3,7 posto, odjeće 1,6 posto, a goriva i energije 3,1 posto.


10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3711, 23. siječnja 2012.

( 100 vrsta vina ( oko 350.000 kn u ponudi restorana Zrno soli

Loza Vrdoljak, Split

dostiže godišnji promet

Uslužno-proizvodna zadruga NEOS, Osijek

Sol se piše velikim slovom

Od ovisnika do dobrih zanatlija Osim Splićanima, restoran je postao omiljeno okupljalište Zadruga je postala svojevrsni rasadnik zanatski solidno i nautičarima koji nerijetko naručuju dostavu hrane i vina obučenih ljudi i odličan primjer višestruko korisnog u svoje jahte socijalnog poduzetništva

T

vrtka Loza Vrdoljak osnovana je prije dvije godine, a djelatnost joj je pružanje ugostiteljskih usluga. U sastavu tvrtke su dva ugostiteljska objekta istoga imena - Zrno Soli. Radi se o jednom od najprestižnijih splitskih restorana te caffe baru. Restoran Zrno Soli je u kratko vrijeme postao omiljeno okupljalište poslovnih ljudi iz svih krajeva svijeta te javnih osoba. Vlasnici restorana u samom su imenu odali počast soli napisavši tu riječ - velikim slovom. Jer, sol je oduvijek iznimno važna, kako u materijalnom, tako i simboličkom smislu. U staro su doba rimski vojskovođe svoje nagrade primali u soli; i danas se za mudre i bistre ljude obično kaže da imaju zrno soli u glavi, a taj začin svakom jelu, povrh svega, simbolizira čitav Mediteran. Restoran Zrno Soli se ubraja među možda desetak splitskih restorana koji imaju pogled na more. Jedinstven je po tome što uz pogled na more ima i pogled na staru gradsku jez-

gru Splita. Smješten je, kao i istoimeni caffe bar, u novoj upravnoj zgradi ACI marine Split tako da je osim Splićanima i poslovnim ljudima postao i omiljeno okupljalište nautičara koji nerijetko naručuju dostavu hrane i vina u svoje jahte. Butelja za tisuću eura No, vlasnici će reći kako ih, osim idealnog položaja, od konkurencije izdvaja njihova gastronomska ponuda. “Na jelovniku su maštovito pripremljena jela, koja radimo isključivo od svježih namirnica, bilo da je riječ o ribi ili o voću i povrću. Svaki dan

Uz pogled na more, restoran ima i pogled na staru gradsku jezgru Splita obavljamo nabavu i posebnu pozornost pridajemo ekološkim namirnicama”, ističe Ivo Vrdoljak, direktor tvrtke Loza Vrdoljak. Restoran Zrno Soli prema riječima direkto-

ra tvrtke postao je najprepoznatljiviji po jelima od tjestenine. “Tjesteninu izrađujemo sami tako da nudimo razne vrste jela na bazi tjestenine. Naša čokoladna torta oduševila je i najzahtjevnije goste, a konkurentni smo i u cjenovnoj ponudi. Imamo ponudu za svačiji džep. Posebnu pozornost posvećujemo sezonskoj ponudi namirnica”, pojašnjava Vrdoljak. Tvrtka Loza Vrdoljak trenutačno zapošljavlja 16 radnika, a taj se broj za vrijeme turističke sezone značajno poveća. Iako direktor tvrtke u početku nije planirao u ponudi restorana imati više od 50 vrsta vina, i ta je brojka dosad skočila na - stotku. Jer ipak, Hrvatska je zemlja vina, a njegovi gosti vrlo su probirljivi kada je o vinu riječ. Ipak, zastupljenost dalmatinskih vina od 50 posto je zadržana. Drugu polovicu dijele vina iz ostalih krajeva Hrvatske te inozemstva. Novost na vinskoj karti Soli odnedavno je i Dingač, i to ne bilo kakav - njegova cijena prelazi tisuću eura po butelji. (J.V.)

U

služno-proizvodna zadruga NEOS predstavlja neobičan i učinkovit način socijalnog poduzetništva namijenjen prvenstveno bivšim ovisnicima. Ideja je nastala u osječkoj udruzi Ne-ovisnost koja je postala primjer uspješne rehabilitacije ovisnika. Uz pomoć stručnjaka i bivših ovisnika, mladići

Nema završnog dijeljenja dobiti; cilj je osigurati egzistenciju zaposlenima

pronaći posao. To je bio povod za osnivanje zadruge u kojoj se zapošljavaju oni koji su uspješno završili programe rehabilitacije i resocijalizacije i koji pokazuju volju za radom. “Zadruga je osnovana 2009., a veliku pomoć smo dobili od Ministarstva gospodarstva jer smo aplicirali na natječajima i sudjelovali u tri projekta. Inače, zadruga je socijalnog karaktera i nema završnog dijeljenja dobiti nego je cilj osigurati egzistenciju zaposlenima”, objašnjava Zdenko Antolović, upravitelj NEOS-a.

iz svih dijelova Hrvatske, nakon određenog programa smještaju se u terapijsku zajednicu u Vrbici nedaleko od Đakova. Poslije rehabilitacije dio ih se smješta u stambenu zajednicu u Osijeku gdje prolaze program resocijalizacije. No, kada se uspješno završe svi takvi postupci, javlja se problem gdje se ti ljudi mogu zaposliti. Čest je slučaj da zbog nepovjerenja poslodavaca bivši ovisnici ne mogu

Autopraonica i stolarija Trenutačno su zaposlena četiri radnika u vlastitoj autopraonici koja se bavi i kemijskim čišćenjem tapeciranog namještaja i tepiha. Investirali su i u kupnju laserskog stroja za graviranje, te digitalnog printera, a unatrag godinu dana bave se i stolarijom. Za rad autopraonice koriste unajmljeni prostor u središtu Osijeka, dok su stolarska i tiskarska radionica odnedavno smještene

u prostorima Poduzetničkog centra BIOS gdje se bave raznim vrstama digitalnog tiska - tiskom plakata, kalendara, letaka, tiskom na majice i šalice, izradom naljepnica te laserskim graviranjem u drvetu i plastici. Osim toga izrađuju betonsku galanteriju, a održavaju i zelene površine, cvjetnjake i kanale. Daljnji planovi vezani su uz proizvodnju različitih suvenira od drveta, stakla i drugih materijala. U financijskom smislu, kako kaže Antolović, posluju na pozitivnoj nuli. Svoje mjesto na tržištu pokušavaju izboriti prvenstveno kvalitetom usluga i cijenom. Godišnji promet ukupno dostiže oko 350.000 kuna. Uz četiri stalno zaposlena zadrugu čini i sedam zadrugara iz udruge Neovisnost koji uskaču i pomažu u poslu. Nakon nešto više od dvije godine djelovanja, ova zadruga je postala svojevrsni rasadnik zanatski solidno obučenih ljudi i odličan primjer višestruko korisnog socijalnog poduzetništva. (S.S.)


PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3711, 23. siječnja 2012.

“ Sa svim tehničkim pomagalima, softverom i programima za praćenje tržišta svakodnevno tražimo i pronalazimo mogućnosti, koje, kada ih nađeš, ne jamče da ćeš na kraju dobiti posao.” Viktor Rožman, direktor Primat RD-a

PRIMAT RD

Vidimo potencijal, krizi usprkos Tvrtka je razvila hardver i softver za redomate koji se koriste u poslovnicama hrvatskih banaka i drugih institucija Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

T

vrtka Primat RD prije više od 20 godina svoje je poslovanje započela ugrađivanjem sigurnosne, bankarske i arhivske opreme, da bi se nedugo zatim ono proširilo i na segmente opremanja objekata i interijera te građevinskih, instalaterskih i obrtničkih radova, uključujući ugradnju sanitarnih sustava. U zadnjih nekoliko godina Primat RD se pozicionirao i kao jedna od vodećih hrvatskih kompanija u segmentu uredskih stolaca i asortimana za sjedenje, koja u svom portfelju ima modele vodećih svjetskih brendova poput Herman Millera, Dauphina, Diwara... Uz to projektiraju i proizvode namještaj po mjeri. Promet tvrtke u 2010. bio je 45 milijuna kuna, a iz godine u godinu bilježe rast. Zapošljavaju 27 ljudi s visokom stručnom spremom. Sjedište tvrtke je pokraj Zagreba, u Hrvatskom Leskovcu. Viktor Rožman, direktor Primat RD-a, objašnjava nam kako su korisnici njihovih usluga domaće i inozemne tvrtke koje zbog modernog poslovanja žele partnera koji će voditi brigu o projektu od ideje do realizacije te moći zadovoljiti stroge zahtjeve za kvalitetom izvedbe i kratkim rokovima. “I ono što je vjerojatno najvažnije jest pružiti jamstvo da će se posao odraditi prema svim pra-

vilima struke te da ćemo osigurati potrebnu uslugu nakon završetka projekta”, kaže on. Likvidnost je prednost Kako je Primat RD obiteljska tvrtka, mnogo je zanimljivih priča u njenoj 20-godišnjoj povijesti. “Možda je najzanimljivija ona koja govori o našim počecima i maloj tvrtki čiji se direktor na kraju uredovnog radnog vremena presvlačio u radnu odjeću te nakon obavljene montaže ponovo u odijelo kako bi otišao na večeru s poslovnim partnerima. I tako gotovo svaki dan. Taj isti direktor, danas prokurist, brine se upravo o tim istim ‘starim’ klijentima, koji su svih 20 godina uz nas. To je, uvjeren sam, naša najveća vrijednost i priznanje za svakodnevni trud i zalaganje”, napominje. Ocjenjujući današnju situaciju i tržište općenito, Rožman slikovito opisuje kako je ono kao more s mnogo riba, a tim morem

tvrtke plove u koćama. Stigavši do mjesta koje je navigacijski uređaj u koćama odredio kao najbolje, često se dogodi da ne ulove ništa. “Upravo na taj način i mi u Primat RD-u doživljavamo tržište, na kojem i danas usprkos krizi vidimo potencijal. Sa svim tehničkim pomagalima, softverom i programima za praćenje tržišta svakodnevno tražimo i pronalazimo mogućnosti, koje, kada ih nađeš, ne jamče da ćeš na kraju dobiti posao”, naglašava on dodajući kako prednost svoje tvrtke u odnosu na druge vidi u stručnosti i iskustvu, pristupu poslu, kreativnosti i likvidnosti. “Upravo ovo potonje je važan čimbenik u odnosu sa svim našim izvođačima i dobavljačima koji su u poslovanju s nama potpuno sigurni po pitanju naplate. Jednako tako, mogu u potpunosti računati na pomoć naših inženjera oko razrade projekta i dobru pripremu kao temelj za isporuku kvalitetnog završnog proizvoda”, kaže on.

Konkurencija je, smatra, ne samo dobra, već i poželjna, jer ih tjera da budu bolji i inovativniji u poslovnim rješenjima i pristupu poslovanju.

Konkurencija je, smatra Rožman, ne samo dobra nego i poželjna Administracija je, pak, nešto što su prihvatili kao sastavni dio posla. Kako nije u njihovoj moći da tu išta mijenjaju, prilagodili su se tržišnim uvjetima što su više mogli. Glava boli od potvrda Govoreći o državnim institucijama, s kojima ostvaruju 40 posto svog prometa i koje kao sva javna poduzeća poslove nude putem javnih nadmetanja, kaže kako glavobolje zadaju silne potvrde, certifikati, dokumenti koji moraju biti uredno posloženi kako se ne bi potkrala neka pogreška. A jedini

čimbenik nakon predaje cjelovite natječajne dokumentacije ostaje cijena kao kriterij za dobivanje posla. Tako, nažalost, često ispaštaju investitor i projektant koji je osmislio idejno rješenje, a u realizaciji je nemoćan jer je posao dobila tvrtka koja zbog dampinške ponude ne može ispoštovati traženo. “Kako se rok za isporuku približava, na koncu investitor i projektant moraju odstupiti od inicijalnog projekta i postavljenih standarda i zahtjeva, što rezultira lošijom kvalitetom izvedbe. Ono što je najgore u cijeloj toj priči je da se isti taj ponuđač može bez problema javiti ponovo na javni natječaj te ponoviti istu ‘prevaru’ kao i prvi put”, kaže. Posjećivanjem najznačajnijih svjetskih sajmova koji pokrivaju segmente poslovanja ove tvrtke i prateći najnovije trendove, dosta stvari pokušavaju primijeniti i u Hrvatskoj. “Ponajprije mislim na uvođenje najmodernijih materijala i tehnoloških rješenja koje primjenjujemo u oblikovanju novih proizvoda i usluga. Dobar primjer je implementacija, među prvima u Hrvatskoj, redomata u poslovnice hrvatskih banaka i drugih institucija u kojima su se nalazili redovi za čekanje, a za koji smo sami razvili hrvatski hardver i softver. Ta je inovacija uvelike podigla kvalitetu usluge banaka, ali i smanjila gužve u poslovnicama”, zaključuje Rožman.

*vijesti Manje dozvola za građenje U studenome prošle godine izdana su 764 odobrenja za građenje, ili 7,1 posto manje nego u studenom 2010., objavio je Državni zavod za statistiku. Posljednji podaci pokazuju da je u studenom 83 posto odobrenja izdano za zgrade, a 17 posto za ostale građevine. Pri tom je 78,7 posto odobrenja izdano za novogradnju, a 21,3 posto za rekonstrukcije. Predviđeno je građenje 968 stanova s prosječnom površinom od 91,7 metara četvornih. Zeleno svjetlo za restrukturiranje Pounja Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja donijelo je na zahtjev Ministarstva gospodarstva rješenje kojim se odobrava državna potpora za restrukturiranje tvrtke Pounje Trikotaža iz Hrvatske Kostajnice. Odobrenim programom restrukturiranja dugovanja Pounje Trikotaže prema državnom proračunu pretvaraju se u vlasnički ulog, a RH postaje suvlasnik 26,2 posto udjela u kapitalu te tvrtke. Malo tko očekuje bolji život

Kako je objavio GfK, oko 47 posto kućanstava procjenjuje da im je financijsko stanje lošije nego prije godinu dana, a 46 posto smatra da su ostali na istom. Samo sedam posto kućanstava živi bolje nego prije godinu dana. Gotovo identične ocjene dali su i građani u nekim drugim tranzicijskim državama, a bolje žive samo u Poljskoj, gdje je broj građana koji su ocijenili da lakše žive nego godinu ranije dvostruko veći nego u Hrvatskoj.


12 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3711, 23. siječnja 2012.

( 200 mil €

( oko 220 mil €

Zbrinjavanje otpada

Đuro Horvat, direktor Agrokor vina

težak kredit Europske investicijske banke

Prve tri laste: Bikarac, Kaštijun i Marišćina

D

ugotrajan i skup proces zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj tek je u tri slučaja dosad urodio konkretnim projektima čiji je završetak na vidiku, ponajviše zahvaljujući financiranju iz EU fondova ISPA i IPA. Dodatni poticaj ostvarenju cilja za koji je 2018. godina krajnji rok dala je država potpisivanjem ugovora o kreditiranju jedinica lokalne samouprave. Najdalje je odmaknuo projekt centra za gospodarenje otpadom u Bikarcu kod Šibenika gdje je završena prva faza radova. S još 1,57 milijuna eura kredita Šibenik će zatvoriti financijsku konstrukciju ukupno 8,8 milijuna kuna vrijednog projekta koji puno znači i za grad i za županiju, ističe gradonačelnik Ante Županović. Druga dva centra za gospodarenje otpadom - Kaštijun u Istarskoj županiji i Marišćina u Primorsko-goranskoj žu-

Raste nerazmj Naš vinarski sektor imat će velike probleme ako ne uspijemo osv Zeland je primjerice pokazao da se može pozicionirati na svjetsk krenuli istim kolosijekom Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

paniji - tek su u početnim fazama, pa se njihov završetak očekuje za dvije do tri godine. Istarski je centar vrijedan 32,45 milijuna eura, od čega Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurava 6,4 milijuna eura, a Istarska županija putem kredita 10,38 milijuna. Marišćina kod Rijeke ugostit će centar za gospodarenje otpadom vrijedan 33,3 milijuna eura, od čega se 11,2 milijuna financira zajmom Ministarstva financija. Riječ je o zajmu koji je Ministarstvo financija dobilo od Europske investicijske

banke (EIB) u ukupnom iznosu od 200 milijuna eura, čime bi trebalo biti pokriveno nacionalno sufinanciranje po svim infrastrukturnim projektima koji se financiraju iz EU fondova, pa tako i centrima za gospodarenje otpadom. Rok otplate kredita je 20 godina, uz poček od pet godina i kamatu od 3,987 posto. Kako reče Ivan Jakovčić na potpisivanju ugovora o kreditima u Ministarstvu financija, to su uvjeti i iznosi koji su za Istarsku županiju sada gotovo nedostižni, bez volje i pomoći EU-a. (D.Ž.)

Promocija autohtonih vinskih sorti

Osnovano udruženje Vino Dalmacija

V

ezano za daljnji razvoj i promociju hrvatskih vina na domaćem i međunarodnom tržištu s jedinstvenim i zajedničkim brendom Vina Croatia, a s ciljem jačanja konkurentnosti domaćih proizvođača vina, osnovano je udruženje Vino Dalmacija, sa sjedištem u Splitu. Cilj osnivanja je u prvom redu promocija autohtonih vinskih sorti, unaprjeđenje proizvodnje vina, stvaranje uvjeta i poticanje izvoza te razvoj vinskog turizma temeljenog na proizvodnom asortimanu članova udruženja. Za predsjednika udruženja izabran je Ivica Kova-

u zadnjih godinu-dvije uložio Agrokor u vinarstvo

čević iz tvrtke Jako vino iz Bola na Braču, dopredsjednici su Sebastijan Tomić iz tvrtke Bastijana, Milan Grabovac iz tvrtke

Provin te Radoslav Bobanović iz tvrtke Polača. Planirane djelatnosti udruženja su okupljanje vinara podregije, njihovo strukovno povezivanje te stručno i profesionalno usavršavanje članova, promicanje i uvođenje novih tehnologija u proizvodnji vina i stvaranje zajedničkog standarda kvalitete, unaprjeđenje zajedničke promidžbe vina na domaćem i inozemnom tržištu, aktivno sudjelovanje u predlaganju zakonske regulative iz područja vinogradarstva i vinarstva, te ostale djelatnosti koje pridonose ostvarivanju ciljeva utvrđenih statutom udruženja. (J.V.)

S

Đurom Horvatom, direktorom Agrokor vina te prvim i aktualnim predsjednikom Udruženja vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, razgovarali smo o poslovanju i problemima hrvatskog vinskog sektora. Horvat nam je otkrio planove i ciljeve udruženih hrvatskih vinara te ukazao na probleme koji mogu nastati zbog nerazmjernog odnosa ponude i potražnje vina. Kakva je bila prošla godina? - Što se tiče berbe, mogu sa zadovoljstvom istaknuti kako smo imali vrlo kvalitetnu godinu i to u svim vinskim regijama. Doduše, zbog visokih temperaturnih razlika bilo je nekih problema kod fermentacije. U svakom slučaju, vina berbe 2011. godine bit će vrlo visoke kvalitete, što dokazuju i prve količine koje su puštene u promet. Kakva je trenutačno situacija na tržištu? - Situacija na tržištu nije sjajna. Naime, potrošnja vina je u padu, kako na domaćem tako i na inozemnim tržištima. To je rezultiralo time da su vinari opterećeni zalihama i da se mora pronaći put kako riješiti zalihe vina. Isto tako, došlo je i do preslagivanja potrošnje unutar kategorija vina u korist jednostavnijih vina, a na štetu vrhunskih i premium vina. U ukupnoj potrošnji,

udjel premium i vrhunskih vina kreće se između 3,5 do četiri posto na razini regije, čime svakako ne možemo biti zadovoljni. Zadovoljilo bi nas kada bi taj udjel iznosio oko šest posto, a dugoročni cilj vinskog sektora u Hrvatskoj mora biti da taj udjel dosegne 10 posto. Je li udjel vrhunskih vina prije krize bio veći? - Prije krize taj udjel iznosio je oko pet posto, ali taj podatak donekle zavarava jer su ukupne količine bile manje. Što učiniti kako bi se stanje popravilo? - Moramo još uvijek raditi na uređenju domaćeg tržišta jer se tu pojavljuju određeni problemi. Istina je da se podigla kvaliteta vina, ali mi moramo održati njen kontinui-

Cilj nam je izvoziti između 25 i 30 posto proizvodnje. Tako bismo dijelom oslobodili i domaće tržište tet. Znači moramo uvoditi nove tehnologije i raditi na edukaciji proizvođača. Usporedo s time, moramo otvarati nova tržišta i internacionalizirati projekt Hrvatske kao vinske zemlje. Što ako se ne uspije u tome? - Mogu odgovorno izjaviti da će naš vinarski sektor imati velike probleme ako ne uspijemo osvojiti

neko tržište izvan Hrvatske. Procjenjuje se da se kod nas viškovi vina kreću između 15 i 20 milijuna litara. Objektivno, to postaje opterećenje pogotovo zato što dolaze nove količine vina dobivenog iz novih nasada i raste nerazmjer proizvodnje i potrošnje. Posebno je kod nas to izraženo kod berbi crnih sorti jer je još uvijek kod nas potrošnja vina 70 naprama 30 posto u ko-


13

www.privredni.hr Broj 3711, 23. siječnja 2012.

( 70 naprama 30% u korist bijelih sorti trenutačna slika potrošnje vina u Hrvatskoj

er proizvodnje i potrošnje ojiti neko tržište izvan Hrvatske. Procjenjuje se da se kod nas viškovi vina kreću između 15 i 20 milijuna litara! Novi om tržištu vina u samo 10 godina. Ponajprije zahvaljujući činjenici da su veliki i mali vinari dali jedni drugima ruku i

Željko Jelenski

Stalna ulaganja

rist bijelih sorti. To znači da, osim kod autohtonih sorti, može doći do većih problema u plasmanu crnih vina jer prinosi puno brže rastu od potrošnje. Ako nešto ne poduzmemo, može doći i do svojevrsnog kanibalizma, jer će vinari jedni drugima otimati kupce. Za sada se to još uvijek ne osjeti, ali to može za par godina biti veliki problem. Uskoro na tržište dolazi nekoliko no-

vih vinara koji su posadili oko 500 hektara crnih sorti. Što se poduzima da ne dođe do “kanibalizma”? - Svi projekti koje smo pokrenuli unutar vinskog sektora imaju za cilj udružiti i povezati sve zdrave snage, kako bismo pokrenuli jednu novu i uspješnu priču o Hrvatskoj kao vinskoj zemlji. Na ruku nam ide činjenica što je Hrvat-

Kad je riječ o ulaganjima, što u budućnosti čeka tvrtku Agrokor vina? - Agrokor vina su puno učinila na podizanju kvalitete kroz osnivanje Akademije vina. U Agrokor vinima stalno ulažu u nasade i tehnologiju te su uglavnom zaokružili ulaganja u Podunavlju i Istri. Slijedi ulaganje u modernizaciju vinarija na Pelješcu. Agrokor vina su trenutačno u procesu sređivanja svog portfelja te u velikom procesu brendiranja svojih novih proizvoda. Prilagođavamo se novim uvjetima poslovanja. Agrokor je u vinarstvo uložio oko 220 milijuna eura u zadnjih godinu-dvije. Agrokor vina imaju tržišni udio između 28 i 30 posto. ska prepoznata kao turistička zemlja i vidimo veliku mogućnost u povezivanju vinskog i turističkog sektora. Kroz dobro osmišljen projekt Vina Croatia, cilj nam je priključiti se onim zemljama koje nam mogu pomoći u rješavanju problema s plasmanom vina. Na tržištu regije mislim da nema više prostora za napredak jer smo tu koliko-toliko dobro pozicionirani. Sto-

ga, moramo pronaći brže lokomotive. Je li to možda kinesko tržište? - Kina je svakako perspektivno tržište, to je svjetska sila s iznimnim potencijalom, a nema dugu tradiciju proizvodnje vina. Bez obzira na to što je i njihova proizvodnja vina u porastu, Kinezi su još uvijek veliki uvoznici vina. Isto kao i Europa, unatoč tome što ima velike proizvođače vina, najveći je svjetski uvoznik vina. Hrvatski proizvođači svoju prigodu imaju na tržištu europskih zemalja koje nisu proizvođači vina. Na otvaranju kineskog tržišta radi jedan tim ljudi i vrlo nam je bitno kako ćemo to tržište segmentirati i kako se pozicionirati. Budemo li radili stihijski i ne nastupali zajednički na tom tržištu, bojim se da bismo mogli upropastiti trud i rezultate koje je taj tim postigao u budućem pozicioniranju hrvatskih vina na kineskom tržištu. Mi imamo prigodu pozicionirati se u srednjoj i višoj cjenovnoj kategoriji na tom tržištu. U dugoročnoj perspektivi tu su nam i Kanada i SAD. Što je otegotna okolnost za konkurentnost naših vina? - Činjenica je da Hrvatska nema jeftinu proizvodnju vina i da su naši nasadi, odnosno parcele, sitne. Više od 80 posto površina je manje od jednog hektara. Teško je u takvoj situaciji optimizirati stopu pro-

fitabilnosti. Kod nas su prinosi po jedinici daleko opterećeniji troškovima nego u Italiji, Francuskoj ili drugim vinskim zemljama. Činjenica je da se i ove europske vinske sile teško nose s proizvodima iz Novog svijeta. Novi

Uspjeh pojedinaca ništa ne znači ukoliko nismo uspjeli kao vinska zemlja Zeland je, primjerice, pokazao da se može pozicionirati na svjetskom tržištu vina u samo 10 godina. Ponajprije zahvaljujući činjenici da su veliki i mali vinari dali jedni drugima ruku i krenuli istim kolosijekom. Jesu li kod nas veliki i mali dali jedni drugima ruku? - Mogu reći da sam zadovoljan onim što smo učinili postavljanjem i pokretanjem zajedničkog projekta čiji cilj je brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje. Puno smo razgovarali kako bismo stekli međusobno povjerenje. Bio je potreban jedan period da bi veliki i mali izvadili fige iz džepova, izdigli se iznad individualnih interesa i započeli zajednički projekt. Činjenica je da samo zajednički možemo nešto postići jer se vino ne može samo brendirati. To znači, okupili smo se kako bismo uložili sve napore da na svjetskoj karti budemo prepoznati kao vinska zemlja.

Kojim parametrima ćete izmjeriti jeste li uspjeli? Je li mjerilo tržišni udjel? - Naš uspjeh reflektirat će se preko izvoznih brojki. Naš izvoz trenutačno blago raste, a uvoz isto blago pada. Naravno da stanjem kakvo je sada još ne možemo biti zadovoljni. Moramo, doduše, priznati da naši vinari i nisu do sada bili u potpunosti spremni za internacionalizaciju, odnosno na značajniji proboj na svjetsko tržište. Cilj nam je izvoziti između 25 i 30 posto proizvodnje. Tako bismo dijelom oslobodili i domaće tržište. Uspjeh pojedinaca ništa ne znači ukoliko nismo uspjeli kao vinska zemlja. U tom mozaiku bitno je da imamo jake pilote i lokomotive i budemo prepoznatljivi po svojim autohtonim sortama. U prvom valu se ne smijemo sudariti s identičnim svjetskim sortama, nego ponuditi naše specifične sorte. Tri sorte koje u prvom trenutku moraju iznijeti teret stvaranja prepoznatljivosti su svakako malvazija, graševina i plavac mali. Jasno je da ostale naše autohtone sorte neće biti zanemarene. Moramo raditi na stilu, karakteru i standardizaciji proizvoda. Kroz novi zakon o vinu koji se izrađuje moramo puno toga definirati kako bismo uspjeli na svjetskom tržištu. Moramo se pripremiti za novo tržište i novog potrošača. Naša velika prednost je to što smo turistička zemlja. Vino isto tako može biti turistički proizvod te imati selektivnu stopu PDV-a.


14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3711, 23. siječnja 2012.

( za 7 mil USD

izvezeno parketa u Njemačku (u 9 mjeseci 2011.)

( roba za 1,9 mlrd USD istodobno uvezeno iz Njemačke

Domotex 2012

Izlazak iz krize preko novih tržišta - Rusije i Istočne Europe Hrvatska u robnoj razmjeni s Njemačkom ostvaruje veliki deficit. Drvna industrija ostvaruje pak suficit od 78 milijuna američkih dolara Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

D

evet hrvatskih proizvođača parketa predstavilo se na Međunarodnom sajmu podnih obloga Domotex 2012 u njemačkom Hannoveru. Na površini od 425 četvornih metara svoje proizvode predstavili su Lipa, Mopar, Pan parket, Parketi Požgaj, Spačva, Drvoproizvod, PPS Galeković, Exportdrvo te Slavonija DI. Nastup na sajmu orgranizirala je Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom gospodarstva. Sajam podnih obloga Domotex 2012 je jedan od najvećih i najznačajnijih svjetskih sajmova podnih obloga na kojem se ove godine predstavilo više od 1400 izlagača iz 60 zemalja. Tradicija suradnje Sajam Domotex pokazao se kao izvrsno mjesto za sklapanje poslova i otvaranje mogućnosti za plasman roba na europsko tržište, što je dovoljan ra-

zlog za prisutnost tvrtke Pan parket i ostalih proizvođača parketa iz Hrvatske koji ovdje izlažu već desetak godina za redom u organizaciji i uz potporu Hrvatske gospodarske komore, kaže Daniel Smiljanić, direktor tvrtke Pan parket. “Kriza koja potresa drvnu industriju još od 2009. odrazila se i na naše prihode, no oni su se ipak nešto povećali u odnosu na prethodne godine, pa tako i u 2012. očekuje-

Parketi Požgaj i Pan Parket uspjeli su izgraditi prepoznatljivost na tržištu Europske unije mo da će biti 20 posto veći u odnosu na lanjsku godinu. Dugogodišnjim radom i inzistiranjem na kvaliteti naših proizvoda te uz potporu Komore, koja nam je pomagala u našim nastojanjima da se što kvalitetnije predstavimo na ciljanim tržištima, uspjeli smo otvoriti vrata europskog tržišta, a nadamo se da ćemo

jednak rezultat ostvariti i na tržištu Rusije i Istočne Europe”, ističe Smiljanić. O važnosti njemačkog tržišta za ovu gospodarsku granu govore i podaci o ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske s Njemačkom. Tijekom prvih devet mjeseci prošle godine Hrvatska je izvezla robe u vrijednosti 943 mi-

Drvni klaster otvara ured u Bruxellesu Formalnim ulaskom Hrvatske u EU sljedeće godine većina poslovnih kretanja odvijat će se na relaciji Bruxelles-Zagreb i stoga Drvni klaster otvara svoj ured u europskoj metropoli već tijekom prvog tromjesečja ove godine, kažu u Drvnom klasteru. Glavne aktivnosti ureda odnosit će se na komunikaciju s europskim strukovnim udruženjima i nadležnim tijelima administracije, ali i na veće uključivanje u europske projekte te povezivanje s lobističkim i ulagačkim strukturama. Kako objašnjavaju u klasteru, razina informiranosti domaćeg gospodarstva o otvorenim natječajima, prijedlozima novih europskih industrijskih i okolišnih politika je vrlo mala pa se uviđa potreba za transferom tih informacija prema domaćim tvrtkama. U tomu će posebice doći do izražaja izdavačka iskustva Centra za razvoj i marketing koji će uspostavom novih komunikacijskih i izdavačkih projekata te organizacijom niza događanja osigurati veći protok europskih informacija za domaće tvrtke.

lijuna američkih dolara što je za 36 milijuna više nego u 2010., a uvezla 1,9 milijardi čime je ostvarila deficit od 979 milijuna dolara. U robnoj razmjeni drva, drvnih proizvoda i namještaja u prvih devet mjeseci prošle godine Hrvatska je izvezla robe za 123 milijuna američkih dolara, a uvezla robe za

45 milijuna dolara uz suficit od 78 milijuna dolara. U tom razdoblju parketa je izvezeno za više od sedam milijuna američkih dolara. Važnost sajmova Za naše tvrtke je važan nastup na ovom najvećem i najmodernijem sajmu parketa u Europi, kaže Rajko Ružička, pomoćnik direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a. “To dokazuju Parketi Požgaj i Pan Parket koji su zahvaljujući proizvodnji visokokvalitetnog dvoslojnog i troslojnog parketa, koji je trenutačno najzastupljeniji na europskom tržištu, ali i kontinuiranim nastupima na ovome i sličnim sajmovima, uspjeli iz-

graditi prepoznatljivost i brend svojih tvrtki na tržištu Europske unije. Koristeći modernu tehnologiju te hrast, najvrjedniju hrvatsku sirovinu, naši proizvođači parketa ne samo da idu u korak s trendovima potražnje na stranim tržištima već su postigli i visoku konkurentnost”, dodao je Ružička “Ono što je bitno je da bez obzira na naše tržišne pozicije i prepoznatljivost hrvatskih drvnih proizvoda u Njemačkoj, bez kontinuiranog rada, promocije i marketinških aktivnosti postoji mogućnost da izgubimo teško stečene tržišne udjele, jer je konkurencija iznimno agresivna u pokušajima prodora na tržište i povećanja prodaje svojih proizvoda”, naglašava Ružička.


15

www.privredni.hr Broj 3711, 23. siječnja 2012.

( 60% površine Centra dosad već zakupljeno

( 80 mil €

ukupna vrijednost projekta

Trgovačko-zabavni centar u Slavonskom Brodu

U Slavoniji uskoro velebni koloseum Završetak građevinskih i obrtničkih radova očekuje se u kolovozu, a otvorenje City Colosseuma predviđeno je u listopadu. Vrijednost projekta je 50 milijuna eura Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

O

tvorenje jednog od najsuvremenijih trgovačkozabavnih centara u Slavoniji - City Colosseuma, projekta vrijednog 50 milijuna eura, očekuje se u listopadu ove godine u Slavonskom Brodu. To je jedna od najvećih investicija koja će se ove godine realizirati u Hrvatskoj. Očekuje se kako će građevinski i obrtnički radovi završiti početkom kolovoza kada će početi uređenje prodavaonica, rečeno je na prošlotjednoj konferenciji za novinare prilikom predstavljanja tog projekta. Centar će se prostirati na 23.176 četvornih metara površine, a dosad je za-

kupljeno 60 posto te površine. Zakupci su uglavnom poznate trgovačke kuće, primjerice H&M, C&A, Plodine, Bipa, Deichman, Expert, Intersport i New Yorker. U sklopu centra nalazit će se kinodvorane, ugostiteljski objekti i brojne prodavaonice. Osim toga, tamo će se nalaziti i atraktivne šetnice, gotovo identične površine kao što je površina poznatog slavonskobrodskog Korza. Na raskrižju europskih prometnih koridora City Colosseum gradi se na raskrižju prometnica koje povezuju autocestu A3 sa Slavonskim Brodom i jednim od najprometnijih graničnih prijelaza - Slavon-

Trgovačko-zabavni centar prvi je dio projekta City Park Slavonski Brod ski Brod-Bosanski Brod, s prosječnim prometom od sedam milijuna putnika godišnje. Investitor projekta je tvrtka Grad-

ski centar Colosseum iz Slavonskog Broda, izvođač radova je dubrovačka tvrtka Konel, dok tvrtka Krammer&Wagner Nekretnine iz Zagreba ugovara najam prostora. Očekuje se kako će se u centru zaposliti 350 osoba. U izgradnji se koriste uglavnom domaći materijali, pri čijem se izboru po-

sebna pozornost posvećuje materijalima prihvatljivim za okoliš, ističu u tvrtki Konel. U studiji isplativosti procjenjuje se kako će se gravitacijsko područje Slavonskog Broda, kao budućeg osuvremenjenog trgovačkog središta, protezati u krugu od 40 kilometara, uključujući Bosnu

Regionalni razvoj u europskoj perspektivi

Vandoren: I hrvatske regije u EU-u očekuje brži razvoj Dugoročan i održivi razvoj bilo koje države i regije moguć je samo ako se te razlike svedu na minimum, istaknuo je šef Delegacije EU-a u Hrvatskoj Regionalni razvoj u novoj europskoj perspektivi: mogućnosti, izazovi i najbolje prakse za Panonsku Hrvatsku – naziv je završne tematske konferencije održane u Osijeku u sklopu projekta Hermes. Cilj ovoga dvogodišnjeg projekta (započeo je 2009.) bio je pružanje relevantnih informacija o članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji za različite sektore društva kao što su ruralni razvoj i poljoprivreda, okoliš, socijalna politika, razvoj gospodarstva i poduzetništva, regi-

onalni razvoj te priprema za korištenje strukturnih fondova. Projekt u Osijeku provodi Regionalna razvojna agencija Slavoni-

Efekti kvalitetnog trošenja EU sredstava trebaju donijeti veći standard, ustvrdio je Puljiz je i Baranje i to u sklopu programa Delegacije Europske unije IPA Info. Sudjelujući u radu, šef Delegacije EU-a u

Hrvatskoj, veleposlanik Paul Vandoren, izrazio je dobrodošlicu Hrvatskoj kao 28. članici. Vandoren je naglasio kako je politika proširenja EU-a jedna od uspješnih EU priča jer je vodila računa o regionalnoj politici, dodajući kako je prirodno da u svakoj državi postoje razlike među regijama, kao i između urbanih i ruralnih područja. Prema njegovim riječima, dugoročan i održivi razvoj bilo koje države i regije, moguć je samo ako se te razlike svedu na minimum. Na kraju je veleposlanik

Vandoren izjavio kako će Hrvatska u slučaju pristupanja u punopravno članstvo (konferencija je održana prije referenduma) dobiti mogućnost pristupa znatno većim fondovima. Nužno i planiranje i suradnja No financiranje ne smije biti glavni cilj, nego način ostvarivanja razvoja u budućnosti. Da bi se to postiglo, nužno je strateško planiranje, vizija i surad-

nja svih dijelova društva. Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i europskih fondova, istaknuo je kako već osnivanjem

i Hercegovinu. Dosad je izgrađena podzemna garaža koja će moći primiti 406 osobnih vozila, a trenutačno se završava prva od triju nadzemnih etaža pa se predviđa kako će za mjesec dana biti gotovo 50 posto zgrade Colosseuma. U prostoru centra kupcima i posjetiteljima će biti omogućen besplatni bežični internet, a iz Slavonskog Broda i nazad vozit će ih besplatni city-bus. Inače, trgovačko-zabavni centar prvi je i najvažniji dio projekta City Park Slavonski Brod koji će okruživati Colosseum. Ukupna vrijednost cijelog projekta je 80 milijuna eura, a predviđa se kako će u cijelom City Parku biti zaposleno 450 djelatnika. ovoga ministarstva, nova Vlada šalje poruku kako izuzetno drži do stvaranja sustava koji će omogućiti kvalitetno apsorbiranje sredstava iz europskih fondova. “Efekti kvalitetnog trošenja EU sredstava trebaju donijeti veći standard hrvatskih građana”, rekao je Puljiz ističući značaj sinergijske uloge ovoga ministarstva za ostvarivanje EU projekata, kako među ostalim ministarstvima, tako i prema jedinicama lokalne uprave i samouprave, a sve s ciljem što bolje iskorištenosti EU sredstava kroz konkretne projekte. Sudionicima konferencije, s konkretnim primjerima pripreme i korištenja sredstava strukturnih i kohezijskog fonda, obratili su se i predstavnici Mađarske, Slovenije, Latvije i Slovačke. (S.S.)


16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3711, 23. siječnja 2012.

( 40 tvrtki

( oko 150 tvrtki

bavi se proizvodnjom arhitektonskog kamena

U Hrvatskoj se bavi proizvodnjom tehničkog kamena

Proizvodnja tehničkog i arhitektonskog kamena

Ležimo na kamenu možemo ga eksplo

Problemi s kojima se poduzetnici u ovoj branši svakodnevno suočavaju izravno su vezani uz državnu administraciju. “Vrije čekate i po godinu dana, ispadate neozbiljni spram poslovnih partnera, te gubite rejting na tržištu”, ističe i Marina Šunić, d Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

H

rvatska je relativno bogata zalihama kamena, ali je vidljivo da se kod nas kamen eksploatira na različite načine i da pojedini kamenolomi zjape prazni, dok su pojedina područja previše eksploatirana. Iz tog su se razloga vodile i velike polemike oko prostornih planova i dodjeljivanja koncesija na eksploataciju tog vrijednog građevinskog i arhitektonskog elementa. To je i razumljivo, budući da eksploatacija kamena ostavlja posljedice na okoliš i krajobraz, a po svemu sudeći je i unosan posao. U Hrvatskoj se proizvodnjom tehničkog kamena bavi oko 150 tvrtki, dok se proizvodnjom arhitektonskog kamena bavi 40 tvrtki. Čak 250 eksploatacijskih polja koristi se za proizvodnju tehničko-građevinskog kamena, a 99 eksploatacijskih polja za proizvodnju

arhitektonsko-građevinskog kamena. Kada promatramo proizvodnju tehničkog kamena, 2010. godine (riječ je o zadnjim dostupnim podacima!) proizvedeno je nešto manje od 2,1 milijun tona fluks vapnenca, vapnenca

U zadnjih pet godina Državni inspektorat je utužio nelegalne eksploatatore kamena za oko milijardu kuna

i druge vrste vapnenastog kamena korištenog za izradu vapna ili cementa, što je osjetno manje nego godinu prije kada je proizvedeno gotovo 3,5 milijuna tona. Pretprošle godine je drobljenog kamena (koji se koristi za betonske agregate, za posipavanje cesta, željeznicu ili neku drugu sličnu uporabu u građevinarstvu) proi-

zvedeno gotovo 10 milijuna tona, dok je 2009. proizvedeno više od 14,8 milijuna tona. Krede i dolomita te nekalciniranog tehničkog kamena proizvedeno je u 2010. godini 587.000 tona, dok je godinu prije proizvedeno 911.000 tona. Dakle, tehničko-građevinskog kamena u 2010. godini ukupno je proizvedeno 13,2 milijuna tona, a u 2009. godini 19,2 milijuna tona. Što se tiče proizvodnje arhitektonsko-građevinskog kamena, u 2010. godini proizvedeno je ukupno 223.500 tona, dok je godinu prije proizvedeno 196.000 tona kamena. Osjetan pad proizvodnje tehničkog kamena izravna je posljedica pada graditeljske aktivnosti u Hrvatskoj, dok je unatoč krizi proizvodnja arhitektonskog kamena porasla. Problemi poduzetnika Tehnički kamen izvozimo u Bosnu i Hercegovinu, Italiju i Sloveniju, a uvozimo

Projekti prekogranične suradnje Da postoje velike mogućnosti u unaprjeđenju eksploatiranja i proizvodnje kamena svjedoci smo u slučaju projekta Kamen koji se financira sredstvima Europske unije putem IPA programa prekogranične suradnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Vodeći projektni partneri su Agencija za razvoj Splitsko-dalmatinske županije RERA u Republici Hrvatskoj i Agencija za razvoj Zapadnohercegovačke županije HERAG iz Bosne i Hercegovine. Osim vodećih partnerskih institucija u provedbi projekta sudjeluju brojni partneri: HGK-Županijska komora Split, Kamenoklesarska škola iz Pučišća, Privredna komora Hercegovačko-neretvanske županije u Mostaru, a u projektu kao suradnici sudjeluju HGK-ŽK Dubrovnik i Razvojna agencija Zadarske županije ZADRA. Ukupna vrijednost projekta Kamen je oko 561.000 eura. Europska unija projekt financira u iznosu od 85 posto ukupne vrijednosti, a 15 posto su vlastita sredstva korisnika projekta. “U ovom trenutku započela je specijalistička obuka u Kamenoklesarskoj školi Pučišća za 25 polaznika iz obje države. Slijedi radionica za klastere te niz stručnih predavanja”, istaknuo je Tonći Lučić, koordinator projekta Kamen.

iz Italije, Bosne i Hercegovine i Austrije. Arhitektonski kamen najviše izvozimo u Italiju, Kinu, Francusku i Njemačku, a uvozimo ga iz Italije, Južnoafričke Republike, Bosne i Hercegovine, Kine i Slovenije. Najčešći problemi u ovom sektoru, kako ističu poduzetnici, jesu imovinsko-pravni odnosi na zemljištu i problemi vezani uz prostorno planiranje, te svakako administrativne zapreke. Jedna od istaknutijih tvrtki u proizvodnji kamena je izvozna tvrtka Kamen Benkovac. “Problemi s kojima se svakodnevno suočavamo su direktno vezani uz državnu administraciju. Vrijeme je novac, a kad ste u situaciji da na jedan dokument čekate i po godinu dana, ispadate neozbiljni spram svojih poslovnih partnera, te na taj način gubite rejting na tržištu. Proceduru oko dodjele koncesija komentiraju svi stručnjaci s područja rudarstva, no nažalost nisu postigli velik pomak pre-

ma naprijed”, ističe Marina Šunić, direktorica tvrtke Kamen Benkovac. Marina Šunić nije zadovoljna važećim Zakonom o rudarstvu budući da su stavke tog zakona, prema njezinom mišljenju, rađene tako da odbiju sve potencijalne eksploatatore. Prema njezinim riječima, situacija se može itekako pojednostaviti. “Ako imate istražno polje i na njemu ste zatražili pravo služnosti, odnosno koncesiju, imate obveze spram države, lokalne samouprave i grada, koje trebate podmiriti, pod uvjetom, naravno, da se ne radi o enormnim svotama kakve su donesene u novom Zakonu o rudarstvu. Također kad kreneš u posao eksploatacije rudnih bogatstava, moraš biti svjestan činjenice, a i Zakon te na to obvezuje, da po isteku služnosti i završetku eksploatacije dovedeš polje u položaj prije eksploatacije. Dakle, zakon postoji, poštivaš ga, držiš se svih regulativa i stvar

je riješena”, pojašnjava direktorica tvrtke. Zahvaljujući dobroj suradnji Državnog inspekto-

Uvoz i izvoz arhitektonskog kamena 2009. IZVOZ Carinska tarifa 25.15 25.16

Kol (t)

$

Kol (t)

811.293 17.216.599 13.460

2010. UVOZ

IZVOZ $

4.221 1.006.224

2.191.769

13.730

4.110.792

Kol(t)

UVOZ $

Kol(t)

$

1.293.650 20.744.665

9.062

678.554

10.234

2.726.215

36.767

5.745.693

25.15 - Mramor, travertin, ekozin i drugo vapnenačko kamenje za spomenike 25.16 - Granit, profir, bazalt, pješčar i drugo kamenje za spomenike

Uvoz i izvoz tehničkog kamena 2009. IZVOZ Carinska tar. 25.17

Kol (t)

2010. UVOZ

$

3.260.828 35.002.993

Kol (t)

IZVOZ $

1.851.605 11.625.525

25.17 - Obluci, šljunak, lomljeno ili drobljeno kamenje (tehnički kamen) Izvor: HGK (zadnji dostupni podaci)

Kol(t)

UVOZ $

Kol(t)

$

1.960.589 20.880.266

909.660

7.632.377


17

www.privredni.hr Broj 3711, 23. siječnja 2012.

( 250 eksploatacijskih polja ( 7-8 godina

traje postupak ishođenja svih dozvola

za proizvodnju tehničko-građevinskog kamena

u a ne oatirati

eme je novac, a kad ste u situaciji da na jedan dokument direktorica tvrtke Kamen Benkovac

rata s Državnim odvjetništvom, od 2007. naovamo Državni inspektorat je utužio nelegalne eksploatatore kamena za oko milijardu kuna za stjecanje protupravne koristi što je uvelo dosta reda u ovu djelatnost. Uvođenje reda Stoga se može reći da se kamen u Hrvatskoj gotovo više i ne eksploatira na crno. Iznimka je kontinentalni dio Hrvatske gdje se i danas tu i tamo pojedinačno na crno eksploatira šljunak. Međutim, novim Zakonom o rudarstvu taj problem je reguliran poput krađe, tako da je prekršitelje zakona mogu-

će vrlo lako sankcionirati. Problem je što takvim prekršiteljima zakona ne treba puno vremena da napune nekoliko kamiona. Najpoznatiji slučaj je tužba protiv Bechtela koji je imao sporazum s hrvatskom vladom da eksploatira kamen iz kamenoloma, ali da u roku od dvije godine, odnosno do kraja izgradnje autoceste, ishodi sve potrebne dozvole i da legalizira kamenolome. Kako to nije učinjeno, od te tvrtke se na ime kazne naplatilo oko 65 milijuna kuna. Sukladno rudarskom projektu, obveza je koncesionara kamenoloma između

ostalog i sanacija rupe kako ona ne bi služila kao odlagalište otpada. Koncesionar pri eksploataciji mineralne sirovine, pod nadzorom Državnog inspektorata, obavlja sanaciju. Ako koncesionar iz nekih razloga ode u stečaj, sanaciju mora provesti onaj tko mu je dodijelio koncesije, a koncesije za vađenje tehničko-građevnog kamena dodjeljuju županije, koncesije za vađenje arhitektonskog kamena Vlada RH. Pored toga situacija u eksploatiranju kamena olakšana je donošenjem prostornih planova koji su definirali gdje sve mogu biti rudarski objekti.

Ivan Gotovac, vlasnik Kamenoklesarskog obrta Gotovac, Kaštel Sućurac

Teško do sirovine Lakše je ishoditi dozvolu za gradnju kuće na Rivi nego za eksploataciju polja kamena u nenaseljenom dijelu Zagore

S

Ivanom Gotovcem, vlasnikom Kamenoklesarskog obrta Gotovac i predsjednikom Sekcije obrade kamena pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, razgovarali smo o stanju na tržištu arhitektonskog kamena, perspektivi tog sektora u Hrvatskoj te problemima koje imaju poduzetnici i kamenoklesari. Gotovac nam je ukazao i na administrativne zapreke koje imaju proizvođači kamena prilikom eksploatiranja tzv. polja kamena te otkrio planove svog obrta za ulaganja u osiguranje sirovinske baze. Njegov obrt zapošljava 12 radnika, uglavno kamenoklesara. Kakva je perspektiva obrađivača i proizvođača kamena u Hrvatskoj? Što nedostaje? - Prema potencijalu koji Hrvatska ima i stručnosti naših obrađivača kamena, odnosno kamenoklesara, Hrvatska bi mogla biti treći po značaju proizvođač kamena u svijetu. Osnovni problem naših proizvođača je nedostatak sirovine. Paradoks je još veći kad se zna da imamo velike količine sirovine, ali je postupak ishođenja svih dozvola i odobrenja za eksploataciju kamena prekompliciran. Radi se o postupku koji traje sedam-osam godina. Gotovo 13 godina i sam ishođujem dozvole odnosno koncesiju za dva eksploatacijska polja. Lakše je ishoditi dozvolu za gradnju kuće na Rivi nego za eksploataciju polja kamena u nenaseljenom dijelu Zagore. U kojoj su fazi dozvole i kakva su to polja? - Prvo eksploatacijsko polje je u blizini Unešića. Radi se o nalazištu jedinstvenog crvenog kamena. Drugo po-

no u velikim problemima. Naš uzor, pak, treba biti tvrka Kamen Pazin koja 70 posto proizvodnje izvozi i koja je eksploatacijsko polje napravila pod zemljom. Radi se o tvrtki koja razvija i oko sebe veže niz malih tvrtki i obrta. To je model po kojem bismo u Hrvatskoj mogli raditi. lje je kod Planog u blizini Trogira. Ovaj drugi projekt u završnoj je fazi, a provodimo ga u suradnji s uglednom tvrtkom Kamen Pazin. Investicija je vrijedna milijun eura.

Hrvatska bi mogla biti treći po značaju proizvođač kamena u svijetu

Što je najveći problem proizvođačima arhitektonskog kamena u Hrvatskoj? - Unatoč velikom bogatstvu kamena gotovo nikako ne možemo doći do sirovine, a hrvatski bijeli kamen jedna je od naja-

Imate li problema s radnom snagom i sivom ekonomijom? - Istina je da se dosta radi na crno i da se obrada kamena u jednom dijelu smatra socijalom. S druge strane, inspekcijske službe

traktivnijih sirovina u svijetu. Talijanski proizvođači su ostali bez vlastite sirovine pa je nerijetko nabavljaju kod nas. Naša strategija treba biti proizvodnja gotovog proizvoda, umjesto da izvozimo kamene blokove koje drugi prerađuju i na naše tržište vraćaju gotove proizvode. Tako radi jedna od naših najuglednijih tvrtki koja je doduše trenutač-

strogo kažnjavaju legalne proizvođače za najmanji propust. Ono što ohrabruje u svemu ovome je to da je država stala na kraj divljoj eksploataciji polja kamena. Što se tiče radne snage, mi ponajprije zahvaljujući klesarskoj školi iz Pućišća nemamo problema s kamenoklesarima. To je jedna uzorno i profesionalno vođena škola. (J.V.)


18 EUROGLAS

( 89 mil tona

Privredni vjesnik Broj 3711, 23. siječnja 2012.

ispravne hrane baci se godišnje u 27 zemalja EU-a

( 16 mil stanovnika EU-a

ovisi o hrani koju im dostavljaju dobrotvorne organizacije

DVOJBE O BACANJU HRANE

Smeće ili tanjur? Gubici u Europskoj uniji svake su godine četiri milijarde eura, i to samo u hrani ubačenoj u prehrambeni lanac, ali neiskorištenoj Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

pametno skrojenih sitnih koraka, Odbor smatra da bi bilo mudro da se, umjesto unificiranih pakiranja na koja smo navikli, hrana kupuje u traženim količinama čime će se uštedjeti i na ambalaži čija je upotreba prešla sve podnošljive mjere. Sve će ovo zahtijevati “češljanje” propisa u smislu njihovog pojednostavljenja uz odbacivanje bespotrebnih ili zbunjujućih.

S

vake godine u 27 zemalja Europske unije baci se 89 milijuna tona ispravne hrane ili 179 kilograma po glavi stanovnika. Ta količina odbačene hrane, mjerena kroz produkciju ugljičnog dioksida u ovim ekološki sve osvještenijim vremenima znači 170 milijuna tona CO2 godišnje. Otpaci su dio poljoprivrede i ribarstva. Studija FAO-a procjenjuje kako Europa i Sjeverna Amerika godišnje po glavi stanovnika odbace 95 do 115 kilograma hrane, a subsaharska Afrika šest do 11 kilograma.

Čak 60 posto hrane koju u smeće bacaju europska domaćinstva može biti spašeno i iskorišteno

dostavljaju dobrotvorne organizacije. Brojke kažu i da FAO procjenjuje da je 925 milijuna ljudi na svijetu, ili gotovo dvostruka populacija EU-a, u opasnosti od posljedica manjkave prehrane.

Salvatore Caronna, eurozastupnik iz redova talijanskih socijalista, u izvješću rađenom na vlastitu inicijativu kojim pokreće pitanje smanjenja količine odbačene hrane navodi kako se računa da će količine bačene hrane porasti za još 126 milijuna tona do 2020. godine. Caronna iznosi i poražavajuće brojke po kojima 79 milijuna od ukupno pola milijarde stanovnika EU-a živi ispod granice siromaštva, dakle 15 posto stanovništva zajednice živi na manje od 60 posto prosječnih prihoda njihove matične zemlje. Od tih 79 milijuna njih 16 milijuna ovisi o hrani koju im

Gubici se daju smanjiti “Zadnjih desetljeća tema odbacivanja ispravne hrane nije bila politički prioritet u Europi ni u Sjevernoj Americi”, kaže talijanski eurozastupnik, dodajući kako je “problem odbacivanja stvar hitnosti jer time razbijamo začarani krug između proizvodnje i potrošnje”. Caronna upozorava na nalaz analize bolonjskog sveučilišta prema kojem Europljani u nekim situacijama bace do polovine raspoložive im hrane, dobar dio je jestiv, zdravstveno ispravan i pogodan za konzumaciju. Stoga su poželjne razrađene mjere političke

platfome kampanje kojom bi se otpad prepolovio do 2025. godine. Brojne su mjere kojima se gubici daju smanjiti na podnošljivije. Samo dvojne etikete, s podacima do kojeg se datuma prehrambeni proizvod smije prodavati a do kojeg konzumirati (jer je jogurt u principu zdravstveno ispravan čak i nakon službenog datuma isteka roka za konzumaciju), mogle bi pomoći pri odlučivanju je li proizvod za odbacivanje ili za jelo, a bez opasnosti po zdravlje. Mogući smjer akcije su natječaji za javne nabave s pravilima za restorane u kojima se ugovorna strana obvezuje da će kvalitetne, upotrebljive ostatke prosljeđivati građanima slabije kupovne moći ili promovirati specifične aktivnosti poput kupnje hrane na bližim lokacijama kako se dugim prijevozom ne bi gubi-

lo na kvaliteti. Izmijenjena ambalaža i industrijski ekodizajn također mogu smanjiti količine otpada. Savjeti o najboljem načinu skladištenja i upotrebe proizvoda, ambalaža koja produljuje rok trajanja proizvoda zadržavajući mu svježinu, konzeriviranje hrane u uvjetima harmoniziranim za sve zemlje članice (odnosno da je optimalna temperatura u hladnjacima jednaka u cijelom EU-u) dio su mjera. Carrona predlaže da se 2014. godina proglasi godinom borbe protiv bacanja hrane. Odbor Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane podržao je jednoglasno tu inicijativu ističući podatak kako 60 posto hrane koju u smeće bacaju europska domaćinstva može biti spašeno i iskorišteno. Petina hrane završi nekonzumirana zbog

konfuzije u datumima na ambalaži. Gubici u EU-u svake su godine četiri milijarde eura, i to samo u hrani ubačenoj u prehrambeni lanac, ali neiskorištenoj. Na Odboru je iznesen i vrijedan prijedlog - da bi

Ispod granice siromaštva živi 79 milijuna stanovnika Unije procedura započela, važno je uskladiti definiciju odbačene hrane kako bi se potom gradile politike, ali i izbjegla zbunjujuća statistika. Odbor je nanizao opcije, od recikliranja, korištenja odbačene hrane za proizvodnju bioplina do zadnjeg resursa, spaljivanja ili korištenja za kompost. Dobar je dio predloženoga već u praksi u mnogim zemljama. Budući da se uštede svugdje, pa i ovdje, sastoje od niza

Lopta na eurokomisiji Odgovor leži i u korištenju novih tehnologija “pametnih” hladnjaka i nanotehnologije u ambalaži. Svijest o nepotrebnom bacanju hrane, zaključuje Odbor, tek valja usaditi u glave potrošača, pogotovo mlađe generacije. Odbor EP-a za unutarnje tržište i zaštitu potrošača dodao je popisu prijedloga i onaj da trgovine daju određene popuste za proizvode kojima se bliži datum isteka ispravnosti (to se danas već naveliko radi) te da države članice osmisle ekonomske poticaje za smanjenje količine odbačene hrane. “Lopta je na eurokomisiji, ona će jako brzo trebati izaći s odgovorima, prvo definirati uvjerljivu strategiju. Glavno što tražimo je kredibilna strategija, ona će nam omogućiti da se svih 27 članica sistematski obrate ovom problemu. To nije samo pitanje morala i etike, to je i pitanje rasprave modela razvoja. Sadašnji stvara neravnotežu za društvo i okoliš pa trebamo strategiju, kao Sporazum iz Maastrichta, protiv bacanja hrane”, zaključuje Caronna.


19

www.privredni.hr Broj 3711, 23. siječnja 2012.

( više od 1 mlrd €

teški sporovi o bakterijama korištenim u proizvodnji antibiotika

Isti problem, različiti lijekovi

Trgovinske tajne i kako ih čuvati Pravosuđa zemalja su na muci jer je pojam tajne nedefiniran te se odlučuje od slučaja do slučaja. Sankcionirat će se dokazane zloporabe – a u tome i jest problem, budući da je najteže sagraditi odgovarajuću količinu dokaza, i jer je dokaze lako uništiti Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

K

olektivna definicija “trgovinskih tajni” ne postoji u zemljama zajedničkog tržišta Europe ni u svijetu. Države različito reguliraju problematiku vežući je dijelom uz zaštitu intelektualnog vlasništva, negdje su trgovinske tajne izjednačene s copyrightom, brendovima i patentima, dok je u Njemačkoj ona ugrađena u sustav mjera protiv nepoštene konkurencije, zakone o radu i kazneni zakonik. U većini država EU-a trgovinska je tajna dio ugovora s radnicima. Malta je jedina zemlja zajednice u kojoj se trgovinska tajna štiti čak i kada obveze njenog čuvanja nema u ugovorima. Belgija i Francuska sankcioniraju i bivše zaposlenike odaju li detalje proizvodnog procesa. U Švedskoj je moguće procesuirati osobu kojoj je informacija iz kategorije trgovinske tajne slučajno pristigla, recimo e-mailom, poduzme li akciju “štetnu po vlasnika tajne”. Informacija bez zaštite Trgovinskim se tajnama smatraju i komercijalne informacije ključne za rad tvrtke, poput troškova i cijena proizvoda/usluga, popisa kupaca i partnera. Zakoni ne mogu štititi in-

formaciju, ona nije izum, ne može se patentirati, ali je vrijedna. Po nekima,

Trgovinskim se tajnama smatraju i informacije o troškovima proizvoda, te popisi kupaca i partnera uspješnost zaštite trgovinskih tajni gotovo je jednaka važnosti patenata. Europski biznisi po pravilu kombiniraju zaštitu patenata i specifičnih znanja vezanih uz tehnologije sa zaštitom trgovinskih tajni. Pravnici su bazu za zaštitu ovog dijela poslovanja našli u članku 1. Europske konvencije o ljudskim pravima te Direktive EU-a o javnim nabavama. Zaštitu otežava tehnologija – u dobrim starim vremenima sve je stajalo na papirima, danas je dokumentacija pohranjena u kompjuterima, a downloadiranjem se u kratkom vremenu može izvući/ukrasti veoma mnogo korisnih informacija. Procesuiranje tih vrsta krađa počelo je u SAD-u pokrivši nekoliko razvikanih slučajeva marketinških informacija Coca Cole i Microsofta. Pravosuđa zemalja muče se s tim pitanjem zato što je pojam tajne nedefiniran te se odlučuje od slučaja do slučaja, prema

okolnostima. Sankcionirat će se dokazane zloporabe – mada je analiza fenomena i praksi u europskim zemljama upozorila da je zapravo najteže sagraditi odgovarajuću količinu dokaza, bilo zato što oni sadrže osjetljive informacije, bilo zato što je dokaze lako uništiti. Intelektualno vlasništvo štiti posebna EU direktiva, no budući da većina članica EU-a trgovinsku tajnu ne tretira kao intelektualno vlasništvo, ona se ne može aplicirati. Pravosuđa zemalja koje su zakonski sredile sustav zaštite trgovinskih tajni nisu spremna u potpunosti iskoristiti zakonsku podlogu, pogotovo vezanu uz obvezu dostave dokumenata za obradu cijelog slučaja. Broj slučajeva u Europi zadnjih godina naglo je narastao u industrijama poput farmaceutske ili biotehnologije. Najveći europski slučajevi sa sudskim epilogom su sporovi o bakterijama korištenim u proizvodnji novih antibiotika čija vrijednost nadilazi milijardu eura. Više zakona Austrijski zakoni štite tvrtke od indiskrecije zaposlenika koristeći nekoliko različitih zakona. Prema domaćem zakonodavstvu, definicija trgovinske tajne odnosi se na sve vrste informacija vezanih uz poslovanje, od proizvodnog procesa i tehnologije

do informacija o poslovanju. Zakon o radu u Belgiji izričito veli da je zaposlenima čak i kada odu iz tvrtke zabranjeno odavati poslovne tajne. One pripadaju poslodavcu. U slučajevima izuzetne hitnosti, kada se tvrtka suočava s mogućim velikim gubicima, dozvoljava se sudska zabrana raspolaganja podacima pozivanjem na Zakon o nepoštenom tržišnom natjecanju. U Bugarskoj pred sud može doći svaka osoba koja objavi trgovinske tajne, osim ako to nije učinjeno u dobroj namjeri. Komercijalni zakon Češke sankcionira odavanje trgovinskih tajni, moguće je pokrenuti parnicu radi nadoknade štete. U Danskoj i Finskoj se u zašti-

vinske tajne imao vrhovni sud. Francuski zakoni štite proizvodne tajne koje su u složenom francuskom pravnom sustavu dio intelektualnog vlasništva. Zaposlenik koji ih oda (ili proda) može biti procesuiran jer je prekršio dužnost lojalnosti poslodavcu. Njemačka glavninu pravne zaštite izvlači iz Zakona o nepoštenom tržišnom natjecanju. Izdavanje trgovinskih ili poslovnih tajni trećoj strani podliježe krivičnom gonjenju. Mađarsko je zakonodavstvo precizno definiralo zaštitu trgovinske tajne, a kriminalna odgovornost je vezana uz odavanje financijskih tajni. Istražni organi smiju pretresati kompjuterske sustave pozivajući se na kriminalne, admini-

Belgija i Francuska sankcioniraju zaposlenike ili bivše zaposlenike odaju li detalje proizvodnog procesa ti trgovinskih tajni koristi set kombiniranih zakona, oštećena strana mora u tužbi objasniti narav trgovinske tajne, podnijeti autorizaciju njenog vlasnika za poduzimanje pravne akcije te dokaze da je druga strana povrijedila Zakon o trgovinskim praksama. U Estoniji zadnju je riječ u definiciji trgo-

strativne zakone ili zakone o tržišnom natjecanju. U Irskoj procesuiranje polazi od principa da svaka osoba u posjedu osjetljive i povjerljive informacije tu informaciju ne smije nepošteno koristiti. Po talijanskom zakonu odavanje trgovinskih tajni prekršitelja će koštati do tri godine zatvora i kazne do

tisuću (??!!) eura. Litva je izdvojila zaštitu trgovinskih tajni kao posebnu kategoriju ugrađenu u nekoliko zakona. Oštećena strana može tražiti naknadu, maksimalna kazna do dvije godine zatvora predviđena je za slučajeve industrijske špijunaže. Zaštita u Nizozemskoj polazi iz Zakona o radu – a glavnina slučajeva odavanja tajni vezana je uz radnike oštećenih tvrtki. Vrlo strogo u Rumunjskoj Kriminalna odgovornost u odavanju trgovinskih tajni u Poljskoj prekršitelju nosi do dvije godine zatvora, novčane kazne ili oduzimanje imovine. U Portugalu zakon decidirano štiti trgovinske tajne, no riječ je o prekršaju a ne kriminalu. Zakon o sprječavanju nepoštenog tržišnog natjecanja u Rumunjskoj predviđa kazne do sedam godina zatvora, poseban se naglasak stavlja na industrijsku špijunažu. Za slovačko pravosuđe trgovinske su tajne dio intelektualnog vlasništva. Slovenija štiti trgovinske tajne kao posebnu kategoriju, a španjolska praksa kumulira raspoloživa pravna sredstva. Velika Britanija poseban naglasak stavlja na sprječavanje indiskrecije zaposlenika, čak i kada su bivši. Jedina zemlja u EU-u sa specifičnim zakonom o trgovinskim tajnama je Švedska.


20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3711, 23. siječnja 2012.

( 1,5 mlrd € ( 2,5 mlrd €

*vijesti Ikea povećala dobit i prihode Švedski proizvođač namještaja Ikea izvijestio je o povećanju neto dobiti u 2011., te najavio velika ulaganja u tekućoj fiskalnoj godini. Neto dobit u prošloj fiskalnoj godini koja je trajala od rujna 2010. do kolovoza 2011., porasla je za 10,3 posto, na 2,97 milijardi eura. Prihodi od prodaje na svjetskoj su se razini povisili 6,9 posto, na 24,7 milijardi eura. “Kompanija tako dobro posluje da u 2012. planiramo ulaganja u visini tri milijarde eura u trgovine, tvornice i prodajne centre, ali i u širenje naših farmi vjetroelektrana i solarnih izvora energije”, rekao je financijski direktor Soeren Hansen. Austrija izdala 50-godišnje obveznice Austrija je prvi put u svojoj povijesti izdala 50-godišnje obveznice, izvijestila je prošli tjedan austrijska financijska agencija. Aukcijom su prikupljene dvije milijarde eura, uz prinos od 3,837 posto. Aukcija je organizirana nakon što je Austriji u prošlome tjednu agencija Standard&Poor’s revidirala naniže najviši, trostruki AAA kreditni rejting. Kod agencija Fitch i Moody’s Austrija i dalje ima vrhunski rejting. General Motors vratio poziciju

Američki automobilski div General Motors ponovno je osvojio poziciju najvećeg proizvođača vozila u svijetu, što je veliki zaokret budući da je prije samo dvije godine balansirao na rubu stečaja. Lani je prodao više od devet milijuna vozila, 7,6 posto više nego u prethodnoj godini. GM je 2009. završio stečajni postupak u kojem je od države dobio 52 milijarde dolara pomoći. Na temelju toga ministarstvo financija ima u vlasništvu više od 30 posto GM-ovih redovnih dionica.

krediti u regiji SIE u 2011.

imovina banaka u SIE

Studija UniCredita

Bankarski sektor na Istoku rast će brže nego u EU-u Tržišni potencijal je prije svega prisutan u kreditiranju poduzeća i financiranju kupnje i izgradnje stanova i kuća Igor Vukić vukic@privredni.hr

U

srednjem i dugom roku bankarski sektor u Srednjoj i Istočnoj Europi i dalje ima potencijal rasta prihoda i profitabilnosti veći od prosjeka u EU-u. Još uvijek postoji prostor za proširenje poslova, a očekuje se da će ekonomije u regiji nastaviti trend približavanja Uniji. Ocjene su to iz Studije o bankama koju je proveo UniCreditov odjel za strateške analize u Srednjoj i Istočnoj Europi (regija SIE). Iako se procjenjuje da su ukupni krediti u regiji SIE tijekom prošle godine porasli za približno devet posto te su se krajem 2011. približili iznosu od 1,5 milijardi eura, procijenjeni omjer kredita i BDP-a u regiji je još uvijek 49 posto u odnosu na 120 posto u eurozoni. Tržišni potencijal je prije svega prisutan u kreditiranju poduzeća i financiranju kupnje i izgradnje stanova i kuća. To ne vrijedi za sektor kreditiranja potrošnje koji je već po

udjelu iznad zapadnoeuropskog prosjeka. Veće razlike među regijama I dalje su prisutne velike geografske razlike te se očekuje da će Rusija i Turska najviše pridonijeti rastu kreditiranja u razdoblju od 2011. do 2015. godine. “Budući gospodarski rast će vjerojatno biti niži u prosjeku, dok će ra-

Tijekom protekle godine kreditna aktivnost u regiji SIE nastavila je rasti, iako nešto sporije nego u 2010. zlike među regijama biti veće nego prije”, kaže Gianni Franco Papa, direktor za SIE u UniCreditu. “Regija će i dalje imati dva lica: veće ekonomije će vjerojatno nastaviti rasti gotovo maksimalnom brzinom, dok bi ostali mogli platiti danak svojim strukturalnim slabostima i velikoj razini

Loši krediti dostigli vrhunac Analitičari UniCredita ocjenjuju da je zaustavljen trend rasta loših kredita. Prosječni udjel nije povećan od kraja 2010., a dosegnuo je oko 14 posto. Ujedno su razine rezervacija smanjene u svim zemljama osim Kazahstana, a najviše u baltičkim zemljama, Rusiji, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj i Ukrajini. Prosječan udjel rezervacija u ukupnim kreditima banaka gotovo je prepolovljen u 2011. u odnosu na 2010. U narednom bi se razdoblju rast kreditiranja trebao usporiti u usporedbi s pretkriznim razdobljem, ali bi i dalje trebao biti malo iznad 10 posto, ocjenjuju u UniCreditu.

ovisnosti o rezultatima na periferiji Europe”. UniCreditovi istraživači i dalje vide značajan potencijal za ostvarivanje rasta u srednjem roku, zahvaljujući sve većoj razini produktivnosti u regiji i smanjenju razlika u razinama prihoda. To se odražava i u njihovim prognozama srednjoročnog rasta BDP-a, uz prosjek veći od četiri posto za regiju SIE. Međuregionalna bi se konvergencija trebala nastaviti i u dugom roku kroz sve veću ulogu izvozno usmjerenih sektora regionalnih gospodarstava. U tom će kontekstu bankovno kreditiranje biti ključno u podršci takvoj promjeni smjera razvoja. Tijekom protekle godine kreditna aktivnost u regiji SIE nastavila je rasti, iako nešto sporije nego u 2010. Rast je dodatno usporen u drugoj polovini godine uslijed nastavka nestabilnosti na financijskim tržištima i brzog pogoršavanja uvjeta financiranja. Rast kreditiranja ostvaren je zahvaljujući sektoru poduzeća, koji je profitirao od cikličkog oporavka

gospodarstva u 2010. i prvoj polovini 2011. “Početkom prošle godine, nakon oporavka likvidnosti i sve većih znakova da je borba za depozite (vidljivo u 2010.) počela negativno utjecati na profitabilnost banaka, smanjena je fokusiranost na depozite, uz određeno ponovno povećanje uloge financiranja uz pomoć kreditnog zaduživanja”, rekao je Fabio Mucci, voditelj strateškog planiranja za SIE i Poljsku u UniCreditu. “Međutim, u drugoj polovini 2011. banke su opet promijenile smjer jer je likvidnost znatno smanjena uslijed krize u eurozoni. Borba za depozite ponovno je postala izražena”, dodaje on. Velik značaj regije SIE Smanjenje likvidnosti donekle je bilo posljedica slabijeg priljeva sredstava iz inozemstva, a stanje je u nekim slučajevima bilo dodatno pogoršano restriktivnijim politikama središnjih banaka, u pokušajima da zaustave slabljenje domaćih valuta.

Težina trenutačne krize u eurozoni potaknula je strahove da bi potrebe za kapitalom i pritisci u financiranju s kojima se suočavaju zapadnoeuropske banke mogli povećati pritisak na razduživanje banaka u Srednjoj i Istočnoj Europi. Od 2,5 milijardi eura imovine banaka u regiji, 46 posto je pod kontrolom stranih vlasnika. Neki bankovni sektori u SIE godinama su se snažno oslanjali na vanjsko financiranje, uglavnom od matičnih banaka, tako da strane obveze danas čine znatan dio njihove imovine. “U svjetlu nedavnih događaja u globalnom gospodarstvu i europskom bankovnom sektoru, značaj regije SIE za rast i profitabilnost međunarodnih banaka postao je još očitiji”, kaže Gianni Franco Papa. “Regija je imala znatan doprinos u prihodima međunarodnih bankovnih grupa u 2011. te će ostati glavni pokretač njihova rasta jer se očekuje da će rezultati u regiji i dalje biti bolji od rezultata na domaćim tržištima”, zaključuje on.


21

www.privredni.hr Broj 3711, 23. siječnja 2012.

Hrvatske IT Tvrtke na Mobile World Congressu

Na putu prema uspjehu Udruženje za informacijske tehnologije pri HGK-u organiziralo je natječaj za projekte mobilnih aplikacija

H

rvatska gospodarska komora i Udruženje za informacijske tehnologije pri HGK-u organizirali su 10. Mobile Monday Croatia, središnji događaj koji povezuje ljubitelje i poznavatelje mobilnih aplikacija. Događaj Mobile Monday Croatia nastoji na jednom mjestu okupiti sve zainteresirane za mobilne tehnologije: razvojne inženjere, ljubitelje gadgeta, kreatore mobilnih aplikacija, kao i sve one koji žele naučiti nešto novo ili saznati najnovije vijesti iz svijeta mobilnih tehnologija. Dio je i globalne serije događaja Mobile Monday koja se već 10 godina održava u više od 90 različitih zemalja svijeta i povezuje sve one koji na bilo koji način sudjeluju u mobilnoj industriji ili su za nju zainteresirani. Na skupu je održan natječaj za projekte koje

su tvrtke i obrti kandidirali za sudjelovanje na Mobile World Congressu (MWC), najvećem svjetskom sajmu telekomunikacija koji se održava u Barceloni krajem veljače i početkom ožujka. Ove godine HGK prvi put organizira sudjelovanje hrvatskih IT tvrtki na Mobile World Congressu, stoga je organizirao natjecanje tvrtki, odnosno njihovih aplikacija namijenjenih mobilnim uređajima, a predstavnicima pobjedničkih tvrtki plaća akreditaciju za sajam i konferenciju u Barceloni.

Pobjednici natječaja su tvrtke Exploro, Računi.hr, Informacijske tehnologije za vas i Mobilna informatika. Njihove su aplikacije za mobilne uređaje Spotie, PhotoPay, Habbits i Salespod odabrane odlukama žirija i glasovima publike kao najbolje. Ovim natječajem željelo se među programerima potaknuti razvoj kvalitete aplikacija, ali i pomoći predstavljanju domaćih, izvozno orijentiranih tvrtki velikog razvojnog potencijala na svjetskoj sceni mobilne telefonije. (K.S.)

Wine&Snow

Hrvatska vina na prezentaciji u Austriji

U austrijskom Obertauernu održana je prezentacija vina Wine&Snow, na kojoj su se ljubiteljima vina, gastronomima, vinskim kritičarima, sommelierima, novinarima i distributerima uz poznata vina iz Austrije, Francuske, Italije i drugih vinskih zemalja predstavila i hrvatska vina iz

asortimana Vina Belje, Vina Laguna, Istravina i Iločkih podruma. Prezentaciju hrvatskih vina održao je Franjo Francem, pomoćnik direktora za vinarstvo Agrokor vina. Prezentacija Wine&Snow, koju je u poznatom austrijskom zimskom i skijaškom odredištu organizirala tvrtka Del Fabro, distribucijski partner Agrokor vina, privukla je više od 150 posjetitelja, ljubitelja snježnih radosti i sportova, ali i vinskih zaljubljenika i poznavatelja. U tematskom dijelu prezentacije predstavila su se vina iz Južnog Tiro-

la, Beča, Bordeauxa, zatim Velika zrela vina Austrije te vina iz bogatog asortimana distribucijskog lanca High Spirits. Od hrvatskih vina predstavljena su Vina Laguna 2010., Vina Belje – Merlot 2008., Postup Donja Banda 2007., Graševina Iločki Podrumi vrhunska 2009., Graševina Principovac 2008. i Traminac Vrhunski 2008. Nova prilika za predstavljanje hrvatskih vina austrijskom tržištu bit će već krajem veljače, kada će se ovakva prezentacija vina održati u poznatom bečkom restoranu Donauturm. (J.V.)

Pogled u svijet

Povratak industrijske politike dr. Uroš Dujšin

I

deja o državnoj intervenciji usmjerenoj na promjene u strukturi proizvodnje neke zemlje ekonomisti su dugo vrijeme ismijavali jer navodno dovodi do neefikasnosti, smanjuje konkurenciju, potiče lobiranje i nameće zemlji tvornice koje proizvode robu koju nitko ne želi kupiti. No nakon izbijanja krize ta je politika dobila nekoliko uglednih zagovornika. Tako, primjerice, Justin Lin, glavni ekonomist Svjetske banke,

smatra da je ta vrsta politike korisno sredstvo kojim vlade siromašnih zemalja mogu ubrzati strukturnu preobrazbu. A Dani Rodrik s harvardskog sveučilišta smatra da su kineski propisi, koji zahtijevaju da značajan dio repromaterijala koji koriste domaća poduzeća mora biti proizveden u zemlji, omogućili razvoj dobavljačkih industrija. On također smatra da su izvozne subvencije pomogle kineskim poduzećima da se učvrste na globalnim tržištima i pripisuje aktivnoj industrijskoj politici velik dio uspješnosti kineskog razvoja. Zanimljive varijante U razmatranjima o industrijskoj politici pojavile su se i zanimljive varijante. Tako se jedna grupa ekonomista predvođe-

na Daronom Acemogluom s MIT-a pozabavila industrijskom politikom u službi ekologije. Autori su razvili teoretski model kojim dokazuju da ako je neki proizvod napravljen uz korištenje dvaju međusobno zamjenjivih inputa, onaj koji je “prljaviji” ali i jeftiniji od onog drugog neće samo povećati zagađenje, tržište neće dovesti samo do povećanja zagađenosti, nego će razviti inovacije utemeljene na ranijim dostignućima. Rješenje tog problema autori vide u uvođenju pore-

za na zagađenje i poticanju čiste proizvodnje. Zagovornici industrijske politike imaju i nov odgovor na kritike da ona koči konkurenciju. Usmjeravajući subvencije i porezne olakšice na grupu industrija ili poduzeća vlada se izlaže opasnosti da postane talac tih industrija. Poduzeća, tvrde oni, troše energiju, vrijeme i napore na osiguravanje državne pomoći i onemogućavanje potencijalnih konkurenata. No jedna analiza iz pera grupe autora pod vodstvom Phillippea Aghiona s Harvarda to opovrgava. Ako poduzeća djeluju u istoj industriji, ona će konkurirati intenzivnije i stvoriti više inovacija jer svako od njih želi nadvladati ostale. Stoga pojedinom poduzeću postaje privlačno da pronađe neko

novo područje proizvodnje u kojem je manje konkurencije. Čak i ako će stoga ono poslovati bolje, to će za privredu u cjelini značiti manje konkurencije, inovacija i rasta. Umjesto da potiče poduzeća da ispituju neko novo tržište za koje vlada misli da obećava, industrijska bi politika trebala poticati konkurenciju i ne dati poduzećima da bježe u manje zahtjevna područja. Pustiti gubitnike da propadnu No nijedan od ovih radova ne bavi se problemom evolucije industrijske politike tijekom vremena. Raniji su pokušaji degenerirali u traženje rente, lobiranje i mutne aranžmane među poduzećima i birokratima zbog čega zaostaju inovacije i proces “kreativne destrukcije”. Zato Rodrik smatra da bi se mjere industrijske politike trebale gasiti kao i patenti. Nije bitno mogu li vlasti izabrati pobjednike – što ne mogu – nego

Industrijska bi politika trebala poticati konkurenciju i ne dati poduzećima da bježe u manje zahtjevna područja jesu li dovoljno razborite da puste gubitnike da propadnu. To se, međutim, rijetko događa. U teoriji, industrijska bi politika zahtijevala nepristrane dužnosnike koji će je dobro voditi. No oni, nažalost, nemaju recepta kako do njih doći. Politiku čine ljudi od krvi i mesa s političkim i osobnim interesima – pa je malo vjerojatno da će oni u stvarnosti djelovati onako kako su to predvidjeli autori ovih modela.


22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti BiH traži Luku drvo Šibenik Vlada Federacije BiH odlučila je pokrenuti u Hrvatskoj sudski postupak za vraćanje u posjed Luke drvo Šibenik čiju je izgradnju u bivšoj državi financirao drvni kombinat Šipad u vlasništvu BiH. Nakon rata Luka, čija se vrijednost procjenjujea više od 100 milijuna eura, pripala je pravnom nasljedniku, tvrtki Šipad export-import u državnom vlasništvu, ali je u međuvremenu tvrtka Ćesko uknjižila Luku kao svoje vlasništvo. Vlada FBiH pokrenut će i postupak utvrđivanja kako je privatna tvrtka uspjela prepisati na sebe državnu imovinu. Aluminij će prepoloviti proizvodnju

Aluminij Mostar ove godine će i bez poskupljenja struje poslovati s gubitkom, a ako se prihvati zahtjev Elektroprivrede HZ HB da se cijena struje za velike potrošače poveća za oko 33 posto, bit će prisiljen raditi sa 50 posto kapaciteta, a možda i obustaviti rad, ustvrdio je prvi čovjek kombinata Ivo Bradvica u pismu upućenom čelnim ljudima u vlasti Federacije BiH. Ukoliko se proizvodnja prepolovi, 50 posto zaposlenika će ostati bez posla, upozorio je Bradvica. Kredit za autocestu Doboj-Banja Luka Vlada RS-a odlučila je zadužiti se 150 milijuna eura kod Europske banke za obnovu i razvoj kojima će financirati prvu dionicu autoceste Banja Luka-Doboj dugu 36 kilometara od Doboja do Prnjavora. Da bi za kredit prezaduženi srpski entitet mogao konkurirati, suglasnost treba dati Narodna skupština RS-a.

Privredni vjesnik Broj 3711, 23. siječnja 2012.

( oko 5 mil € posla

Energoinvest u Libiji realizirao već do kraja prosinca

Sarajevska kompanija preuzela od Ine svoje predratne benzinske crpke

Energoinvest se vratio u Hrvatsku i Libiju Prošla godina bila je najteža od prestanka rata u poslovanju Energoinvesta, no ipak je završila bez gubitaka Zdravko Latal latal@privredni.hr

N

akon isteka ugovora s Inom i obostrano postignute suglasnosti da se ne produlji najam bosanskohercegovačkih benzinskih crpki i drugih objekata vezanih za naftu i naftne derivate, kao što je naftni terminal u Zagrebu, Uprava Energoinvesta je odlučila da sve objekte njene tvrtke BH promet Zagreb preregistrira u novu naftnu kompaniju, Energoinvest Hrvatska. Osnovna djelatnost nove kompanije bit će promet nafte i

Potpisan je i ugovor o izgradnji sedam trafostanica u Kurdistanu vrijedan 47 milijuna dolara naftnih derivata u objektima koji su u vlasništvu Energoinvesta. Novoimenovani generalni direktor Energoinvesta Enes Čengić izjavio nam je da je kompanija odlučila u svoje vlasništvo vratiti uzurpiranu predratnu imovinu u vidu poslovnih prostora i zemljišta u Srbiji i Hrvatskoj. Sličnu odluku donijele su i vlasti u BiH i to pitanje bit će među prvima na dnevnom redu nove hrvatske vlade. Energoinvest je proces povrata imovine bez većih problema riješio u Makedoniji, pregovore vodi u Hrvatskoj, a sudske tužbe su podnesene za

vraćanje u posjed poslovnih prostora u Beogradu i Novom Sadu. Obustava gubitaka Na odluku kompanije da se vrati na tržište Hrvatske utjecalo je više faktora, prije svega namjera da se valorizira dobro locirana mreža crpki, kao i činjenica da će, uvjereni su u Energoinvestu, Hrvatska naredne godine postati punopravna članica EU-a. Čengić je ustvrdio da je novoregistrirana kompanija u Hrvatskoj prošlu godinu okončala uspješno, što će omogućiti nastavak dobre suradnje s komercijalnim bankama. Čengić je također najavio i uključivanje u posao i drugih zainteresiranih partnera, posebno na planu ulaganja kapitala u obnavljanje i proširenje mreže benzinskih crpki.

Sarajevska kompanija nakon 10 mjeseci odsustva zbog ratnih zbivanja vratila se i na tržište Libije i već je do kraja prosinca realizirala oko pet milijuna eura posla prekinutog sredinom veljače. Energoinvest je u Libiji - gdje posjeduje dvije tvrtke, jednu u stopostotnom vlasništvu, a drugu zajedničku s državnom Elektroprivredom Libije imao ugovorenih poslova u vrijednosti 170 milijuna eura, ali je zbog sukoba mjesečno gubio po osam milijuna eura. Kako nam je rekao generalni direktor Energoinvesta, 2011. godina je za njegovu kompaniju bila jedna od najtežih od 1996., upravo zbog obustavljenih radova u Libiji, Jemenu i Siriji, ali i zbog toga što nije došlo do očekivane gradnje dviju hidroEnes Čengić, generalni direktor Energoinvesta

elektrana u BiH, HE Vranduk na rijeci Bosni i HE Ustikolina na Drini. Zbog toga su u zemlji lani realizirali samo četiri milijuna konvertibilnih maraka investicijskih poslova. Ipak, kompanija je, prema procjenama menadžmenta, poslovala pozitivno, doduše sa skromnom dobiti od svega 500.000 KM. Izvozna ofenziva Prije rata Energoinvest je bio jedan od najvećih jugoslaven-

skih izvoznika. Na inozemnom tržištu godišnje je realizirao posla u vrijednosti od 500 do 700 milijuna dolara. Ni 2012. poslovna godina neće biti ništa lakša, prognozira Čengić, zbog opće ekonomske krize u svijetu i značajno pooštrene konkurencije, posebno kompanija iz Italije, Španjolske i Grčke. U Energoinvestu se ipak nadaju uspješnijim poslovnim rezultatima, ponajprije zbog povratka na tržište Libije gdje su uspjeli naplatiti sve do sada realizirane poslove, uz nagovještaj da će dobiti nove poslove na obnovi elektroenergetskih objekata u vrijednosti 80 milijuna eura. Uz to se u sarajevskoj kompaniji nadaju da će ovih dana potpisati ugovore za realizaciju dva velika posla u Albaniji, izgradnju južnog dalekovoda u vrijednosti 33 milijuna eura i dalekovoda Albanija-Kosovo vrijednog 52 milijuna eura, a upravo je potpisan ugovor o izgradnji sedam trafostanica od po 132 kilovolta u Kurdistanu u vrijednosti od 47 milijuna dolara. U Energoinvestu se nadaju da će i zamrznuta izgradnja elektroenergetskih objekata u BiH biti nastavljena jer je menadžment Elektroprivrede BiH najavio početak radova na HE Vranduk, u koju će se uložiti 126 milijuna KM.


23

www.privredni.hr Broj 3711, 23. siječnja 2012.

( 90 državnih tvrtki ( 33,6 mil € čini 40 posto slovenskog gospodarstva

*vijesti

dividenda tih tvrtki u 2010.

UPRAVLJANJE IMOVINOM

Sumrak državne dividendnosti Paradni konji slovenskog državnog vlasništva – Telekom, Luka Koper, Intereuropa, NLB – lipšu pod teretom neshvatljivo velikog broja loših ulaganja i prečestih precijenjenih nabavki Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

N

ajbolje je duboko udahnuti prije suočenja s deprimirajućim podatkom o dividendnosti onog dijela slovenskoga gospodarstva kojim izravno ili posredno upravlja država. Velika infrastrukturna poduzeća te privatizacijski restlovi pospremljeni u dva paradržavna fonda (KAD i SOD), sve zajedno nekih 90 poduzeća procijenjene vrijednosti 8,5 milijardi eura, donijela su državi u 2010. godini 33,6 milijuna eura dividendi. Nije greška – 90 državnih tvrtki koje čine 40 posto ukupnog slovenskog gospodarstva stoji pokunjeno pred slovenskom javnošću s četiri desetinke dividendnosti! Svima u Sloveniji jasno je da se državnim poduzećima ne upravlja dobro. Svima je jasno i zašto je tome tako. Kako su se

mijenjale vladajuće garniture, mijenjalo se i vodeće ljude u državnim poduzećima. Svaka vlast opravdavala se da je odgovorna za rad državnih tvrtki, pa da stoga ima i pravo dovesti na rukovodeća mjesta

Da stranke preferiraju podobne pokazao je već letimični uvid u kadrovske putanje državnih menadžerskih veličina one ljude s kojima će moći ostvariti zahtijevanu odgovornost. Isti razlozi kojima i sadašnja vlast u Hrvatskoj najavljuje postizborno kadrovsko krečenje u infrastrukturnim i inim državnim tvrtkama, ponavljali su se i u Sloveniji. Na žalost, sve velike proklamacije iskrivile su se u vatrama stranačkih intere-

sa. U sveopćem metežu i nakon učestale razmjene unutar koalicijskih udaraca ispod stola, postalo je i široj slovenskoj javnosti znano koja stranka komandira energetskim kolosima u Saleškoj dolini, a koju se pita za lanac elektrana na Savi. Kako su stranke kadrovski navodnjavale svo-

ja gospodarska lena? Tako što su na vodeće položaje dovodile ljude uglavnom zbog njihovih bivših zasluga, a ne zbog dokazanih znanja i sposobnosti. Bilo je i sposobnih, ali jednostrano sposobnih koji su znali vješto odigrati “dupli pas” s drugom tvrtkom radi ostvarenja nekog prikrivenog interesa i to sa-

svim oprečnog ciljevima općeg razvojnog usmjerenja. Paradni konji slovenskog državnog vlasništva – Telekom, Luka Koper, Intereuropa, NLB – lipšu pod teretom neshvatljivo velikog broja loših ulaganja i prečestih precijenjenih nabavki. Mnoge takve poslove sada raspetljavaju financijski forenzičari. Da stranke preferiraju podobne, a ne sposobne, pokazao je već letimični uvid u kadrovske putanje državnih menadžerskih veličina nakon njihove detronizacije. Ne zna se ni za jedan slučaj da bi neka poznatija strana kompanija uzela “sposobnog menadžera” iz slovenske državne tvrtke nakon što bi dotični činom promjene vlasti postao slobodnim. Takvi se menadžeri obično vraćaju u bivše tvrtke na izmišljena savjetnička mjesta ili ih velikodušno zapošljavaju dobavljači s popisa državnih naručitelja.

Nerazumijevanje, neznanje ili lobiji iz pozadine

Omča za AUKN Sve do prije dvije godine, do finalizacije postupka za prijam u članstvo OECD-a, Slovenija je imala razbacan državni portfelj među više paradržavnih fondova s mnogo političkih tutora. Država dotad nije imala osnovne evidencije o imovini kojom upravlja, nije znala njenu vrijednost niti je određivala ciljeve što ih tvrtke imaju ostvariti u određenim

vremenskim razdobljima. OECD nije odredio Sloveniji koji model upravljanja ima preuzeti – postavio je samo uvjet da se to ima raditi s jednog mjesta. Premijer Borut Pahor odlučio se za koncentrirano upravljanje, ali tako da bude što više odmaknuto od države. Osnovao je AUKN, samostalnu Agenciju za upravljanje kapitalnim investicijama. Za šeficu Agencije do-

veo je Dagmar Komar, menadžericu s respektabilnom praksom u osiguravateljskom društvu Triglav. Istodobno s početnim odrastanjem Agencija je uspjela popisati državno vlasništvo kojem su potom postavljeni i ciljevi što ih treba ispuniti do 2015. godine. Donos na kapital izravne državne imovine ima porasti na osam, a stupanj dividendnosti cijelog ka-

pitala na 3,9 posto. Agencija je u suradnji s tijelima nadzora i upravljanja bitno povećala pokazatelje uspješnosti poslovanja te odredila mehanizme za stalno provjeravanje kako se provodi zacrtana politika. U prvoj godini rada Agencija je uz dobre poteze imala i promašaja. Zanimljivo je da samo Pahorovi Socijalni demokrati

predlažu popravak agencijskog ustroja za upravljanje državnim portfeljem. Sve ostale političke stranke izjasnile su se za ukidanje AUKN-a. Što se dogodilo u međuvremenu? Pripremaju li se galge za AUKN samo zbog nerazumijevanja i neznanja ili su kravatu od štrika vješto svezali lobiji iz pozadine kojima je AUKN očito pomrsio račune?

Skupo sniženje bonitetne ocjene U smanjenju bonitetne ocjene Slovenija je okrznuta sa 500 milijuna eura dodatnog troška. To je iznos štete za državu, banke i poduzeća što ga donosi svako sniženje boniteta, ovaj put sa AAna A+. Slovenske tvrtke za iste kredite već plaćaju prosječno dva postotna boda više od prosjeka za europodručje. No, problem nije više samo cijena kredita. Njih jednostavno nema pa je slovenska vlada s tehničkim ovlastima prinuđena na rebalans proračuna, točnije na kresanje državnih rashoda sa 10,3 na 9,6 milijardi eura. Pohvale najboljoj Renaultovoj tvornici

Izvršni direktor Renaulta Carlos Tavares pohvalio je Revoz kao najbolju tvornicu s vrlo dobrim položajem unutar cijelog sustava Renault-Nissan. Zanimanje u Europi za obnovljeni Twingo uključujući i preostale isporuke do gašenja modela Clio II. omogućit će Revozu održavanje proizvodnje na zatečenoj razini (174.000 automobila u 2012.). Nakon što se u 2013. uvede u proizvodnju Smart s četiri sjedala za poduzeće Daimler, kapaciteti u Novom Mestu bit će u cijelosti iskorišteni, rekao je Tavares. Distributeri štrajkom utjeruju božićnicu Slovenska javnost ne iskazuje nimalo razumijevanja za štrajk zaposlenika u tvrtki Elektro Primorska. Nakon osam dana štrajka kojim radnici zahtijevaju isplatu 1465 eura redovite božićnice te posebnog dodatka od 748 eura na temelju očekivanog poslovnog rezultata, Nadzorni odbor najavio je tužbu za proglašenje štrajka nezakonitim.


24 STIL

Privredni vjesnik Broj 3711, 23. siječnja 2012.

( u 101 zemlji svijeta

*vijesti Suradnja Ministarstva turizma i HGK-a Ministar turizma Veljko Ostojić i predsjednik HGK-a Nadan Vidošević proteklog su tjedna dogovorili suradnju u pripremi strategije razvoja hrvatskog turizma i u nekim drugim projektima. Buduća suradnja između te dvije institucije temeljit će se i na usklađivanju nastupa HGK-a i HTZ-a na međunarodnim tržištima. Osim toga, Ministarstvo turizma i HGK surađivat će i na području obrazovanja. Zagreb posjetilo 664.176 turista

postoji 350 Konfucijskih instituta

Zajednička proslava kineske Nove godine

Godina preokreta i velikih početaka Zmaj ima mnoga značenja, predstavlja snagu i mudrost, pa je stoga i ovo vrlo značajna godina. Hrvatska i Kina u ovoj će godini nastaviti još bolju suradnju, a zajedno će obilježiti i 20. obljetnicu uspostave diplomatskih i prijateljskih odnosa Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Zagreb je tijekom protekle godine posjetilo 664.176 turista koji su ostvarili 1,14 milijuna noćenja što je porast od 10 posto u odnosu na 2010. godinu. Prema podacima zagrebačke Turističke zajednice, od ukupnog broja turista, stranci su zabilježili 516.433 dolazaka ili 13 posto više te 869.222 noćenja, 11 posto više nego preklani. Najviše dolazaka ostvarili su Nijemci - 456.746 te Talijani - 31.478 i Amerikanci - 30.680. U TZ-u Zagreb zadovoljni su tim rezultatima jer to potvrđuje da glavni grad Hrvatske postaje nezaobilazno turističko odredište. Uskoro Samoborski fašnik U Samoboru će se od 11. do 21. veljače ponovno uspostaviti Slobodna Fašnička Republika od kada počinju fašnička događanja koja će trajati do 21. veljače. Brojnim fašničkim događanjima čuva se stoljetna tradicija održavanja te manifestacije. U duhu tradicije Samoborskog fašnika brojni umjetnici satirički će se osvrnuti na aktualnu društveno-političku situaciju u tom gradu. ali i u Hrvatskoj.

I

ako kineska Nova godina službeno započinje 23. siječnja, u Hrvatskoj je proslavljena proteklog tjedna i to u zagrebačkom hotelu The Regent Esplanade u organizaciji međunarodne udruge Putevima Marka Pola, istoimene udruge u Crnoj Gori te kineskog veleposlanstva u Hrvatskoj. Bila je to treća po redu tradicionalna proslava Nove godine koja se ove godine obilježava u znaku energičnog i moćnog zmaja. Zbog svog simbola, godina u koju ulazimo prema kineskom je vjerovanju godina preokreta i velikih početaka kroz udruživanje svih energija.

Kineski veleposlanik u Hrvatskoj Shen Zhifei tom je prigodom rekao kako je zmaj najveći i najjači simbol i znak u kineskom horoskopu, a Kinezi se smatraju njegovim potomcima. “Zmaj ima mno-

Kineska politika favorizira hrvatski identitet Marka Pola, tvrdi predsjednica udruge Putevima Marka Pola Jasna Vukas ga značenja, predstavlja snagu i mudrost, pa je stoga i ovo vrlo značajna godina. Nadam se da će Hrvatska i Kina u ovoj godini nastaviti još bolju suradnju, a ujedno će zajednički obilježiti 20. obljetnicu uspostave diplomatskih i

prijateljskih odnosa”, istaknuo je Zhifei. Pritom je napomenuo kako se protekle godine Hrvatska suočila s nizom poteškoća uvjetovanih gospodarskom krizom, ali je unatoč svemu završena faza pristu-

Širenje brenda Marka Pola Govoreći o prijateljstvu Hrvatske i Kine, predsjednica međunarodne udruge Putevima Marka Pola Jasna Vukas istaknula je kako je upra-

Konfucijski institut u Zagrebu? Prilikom obilježavanja kineske nove godine u hotelu The Regent Esplanade održana je i tombola čiji je prihod namijenjen osnivanju Konfucijskog instituta pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Konfucijski instituti postoje u 101 zemlji svijeta, ukupno ih je 350, a promiču poznavanje kineskog jezika u tim zemljama, istodobno “dovodeći” strane jezike u Kinu. panja Europskoj uniji što je kineskom narodu veoma drago. Zhifei je dodao kako mnogo očekuje od nove hrvatske vlade koja ima velike gospodarske i političke planove te izrazio nadu u zajedničko postizanje još boljih rezultata.

vo kinesko veleposlanstvo poduprlo rad udruge jer kineska politika favorizira hrvatski identitet Marka Pola. “Tako su nam se počeli otvarati brojni kanali što nas ohrabruje da budemo još ustrajniji na putu stvara-

nja brenda Marka Pola i razvitka projekta kulturno-turističke rute od Venecije do Crnog mora. Smatram da je turistima nedostatno samo uživanje u moru i suncu te su željni novih spoznaja. Naš dosadašnji rad prepoznali su i priključili se projektu partneri u Italiji, Sloveniji, Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj”, rekla je Jasna Vukas. Dodala je kako su u tijeku pregovori o suradnji na projektu s turskim kolegama. Međunarodna udruga Putevima Marka Pola i bratska udruga u Crnoj Gori sa spomenutim projektom kulturno-turističke rute od Venecije do Crnog mora aplicirala je za sredstva IPA Adriatic (programa jadranske prekogranične suradnje).

Hrvatska autohtona kuhinja

I Dvori Matanovi ušli u društvo izabranih Ukupno osam restorana sada ima ploču s oznakom Hrvatske autohtone kuhinje U projektu Hrvatska autohtona kuhinja, kojim je definirana naša gastro i enološka ponuda, osam je restorana dobilo ploču s oznakom takve vrste kuhinje. Zagrebački Dvori Matanovi su osmi restoran koji je proteklog tjedna dobio tu oznaku. Ujedno je to i prva konoba u Hrvatskoj kojoj je dodijeljena oznaka posebnog standarda Hrvatska autohtona kuhinja. Konoba u svojoj ponudi ima tradicionalna

jela, pripremljena od svježih namirnica prema tradicionalnim receptima primoštenskih ribara i moreplovaca. Projekt je pokrenut prošle godine s ciljem obogaćivanja gastronomske

ponude naše zemlje i povećanja konkurentnosti ugostiteljskih objekata, a time i hrvatskog turizma. Ministarstvo turizma zajedno s partnerima iz Hrvatske obrtničke komore, Hrvat-

ske gospodarske komore i Hrvatskog kuharskog saveza izradilo je pravilnik o utvrđivanju tog posebnog standarda. Prema tom pravilniku ploču s oznakom Hrvatske autohtone kuhinje mogu dobiti oni restorani i ugostiteljski objekti koji u svojoj ponudi imaju više od 70 posto autohtone gastro ponude. Osim njih, oznaku na jelovniku mogu dobiti i oni restorani koji na svojim jelovnicima nude dio autohtone gastro

ponude. Do sada su takve oznake dobila četiri restorana u Hrvatskoj. Inače, u

U ponudi naše autohtone kuhinje trenutačno je oko 500 raznih jela ponudi hrvatske autohotne kuhinje trenutačno se nalazi oko 500 raznih jela, od predjela, juha, glavnih jela do deserta. (S.P.)


HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3711, 23. siječnja 2012.

( 500 mil prodanih primjeraka

*vijesti

očekivana prodaja jeftinih pametnih telefona ove godine

IT i komunikacije

Operatori u strahu od poreza Porez na prihode od mobilnih usluga mogao bi usporiti ulaganja u komunikacijsku infrastrukturu i ostaviti bez posla one koji bi na tome trebali raditi. Operatori ističu kako je razina poreza u ovim uslugama na razinama zemalja trećeg svijeta Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U

vođenje novog poreza za mobilne opreatore od šest posto na prihode od mobilne telefonije moglo bi smanjiti planirane investicije mobilnih operatora, a ujedno i poslove svih onih tvrtki koje bi u njima sudjelovale. To je bila glavna tema na raspravi Trendovi u sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija koja je održana na konferenciji TMT trendovi u 2012. zagrebačkog ureda savjetničke kuće Deloitte i tjednika Lider. Zaostajanje u optici “Netočno je da mobilni operatori ne investiraju jer je prije krize ulaganje u infrastrukturu iznosilo 18 posto bruto prihoda HT-a, da bi se u 2010. godini, kada je uveden porez od šest posto, smanjilo za 500 milijuna kuna”, kazao je Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma. “Iako mogu shvatiti Vladu jer s fiskalnog gledišta oni moraju napuni-

U ENT-u se nadaju da će Vlada naći model kojim će se omogućiti ulaganja u ICT industriju ti proračun, na taj način izravno destimuliraju investicije. Ako nema ulaganja u najnapredniju infrastrukturu, nije moguće podići ni opću konkurentnost gospodarstva u cjelini, stoga bi Vlada trebala naći načina da ukine taj porez kako bi se oslobodila investicijska sredstva za razvoj optičke i LTE mreže”, rekao je Mudrinić.

Predsjednik Uprave Tele2 Julian Ogrin smatra da bi Vlada i, posebno, njeno Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture morali imati jasnu viziju razvoja i očekivanja od telekom sektora. Nada se i da će to ova vlada ipak više razmotriti nego prethodne, inače će Hrvatska i dalje zaostajati za Europom i svijetom, posebno u optici. Mobilne operatore muči i nestalnost odluka državnih institucija. Predsjednik Uprave i tehnički direktor Vipneta Mladen Pejković kaže kako im takva praksa onemogućuje dugoročno pla-

niranje. “To je ujedno i loša poruka svim investitorima, ne samo mobilnim operatorima, a i HAKOM daje prekratke rokove za usvajanje europskih zakonodavnih regulativa pa su promjene za naše poslovanje postale šokantne”, upozorio je. “Diskriminirani u odnosu na druge” U studiji udruženja mobilnih operatora GSMA i Deloittea, ističe Pejković, se vidi kako porezi predstavljaju opstrukciju za razvoj industrije jer se Hrvatska našla među državama poput Pakistana

ili Ugande čiji porez na usluge mobilne telefonije iznosi 30 posto, dok se oporezivanje u Hrvatskoj popelo na 29 posto. “Država nas u odnosu na druge industrije diskriminira i stoga ćemo biti primorani revidirati svoje poslovne planove jer nove poreze ne možemo ignorirati. To će se ponajprije odraziti na naše poslovne partnere niz malih tvrtki dobavljača s kojima surađujemo”, dodao je Pejković. Primijećen je pad potražnje za našim prozvodima od strane telekom operatora u Hrvatskoj u periodu kada je na snazi bio takozvani mobilni harač, kaže predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesle Gordana Kovačević. “ICT sektor je pokretač društvenog i gospodarskog razvoja i stoga strategije koje donosi Vlada on pretvara u stvarnost. Vjerujem da će Vlada naći model kojim će se omogućiti ulaganja u ICT industriju jer narudžbe naše tvrtke za ovu godinu još nisu smanjene”, ističe Gordana Kovačević.

Rast potrošačke elektronike i neuromarketing Globalna prodaja potrošačke elektronike će rasti unatoč slabim gospodarskim najavama za ovu godinu. Ovo će biti i godina kad će jeftini pametni telefoni vrijednosti do 100 američkih dolara dostići brojku od 500 milijuna prodanih primjeraka, a NFC (Near Field Communication) tehnologija, ponajprije zanimljiva kao sredstvo mobilnog plaćanja, nastavit će rasti te se očekuje da će dostići brojku od 200 milijuna korisnika do kraja godine, stoji u najnovijem Deloitteovom istraživanju “Trendovi u sektoru tehnologije, me-

dija i telekomunikacija u 2012.” Modernu tehnologiju potrošači percipiraju kao vrlo dobar omjer vrijednosti i cijene. “Prema analizi isplativosti, koja uzima u obzir cijenu uređaja i očekivano vrijeme korištenja, tablet računala predstavljaju trošak od 0,70 USD po satu, dok su drugi uređaji nešto jeftiniji. Ako posjedovanje automobila, putovanje, koncerti ili sportski događaji koji imaju vrijednost po satu iznad 10 USD - usporedimo s drugim troškovima, onda je vidljiv razlog takve percepcije”, ističe Dejan Ljuština, di-

rektor u Odjelu za poslovno savjetovanje u Deloitteu. Prema Deloitteovim predviđanjima u 2012. godini globalno tržište oglašavanja nastavit će rasti po stopi od pet posto, s time da će stope rasta online brend kampanja (50 posto) nadmašiti rast online oglašavanja s neposrednim odgovorom, kao i rast tradicionalnog oglašavanja. U 2012. godini oglašivači će usmjeriti pažnju na neuromarketing koji će postati ključni alat za oglašivače, ali u paketu s drugim tradicionalnim medijskim alatima.

Nokia Asha u Hrvatskoj Nokia je u ponudu pametnih mobilnih telefona u Hrvatskoj uvela liniju Asha. U njoj prednjači Asha 303 sa 2,6-inčnim zaslonom na dodir i QWERTY tipkovnicom, s procesorom od jednog GHz i podrškom za 3,5 G i standardni WiFi. Asha 300 je nešto jeftiniji model bez Wi-Fi podrške sa 5-megapikselnom kamerom i radijem. Asha 200 je dual SIM inačica telefona koja karticu može mijenjati bez gašenja, dok je Asha 201 verzija s jednim SIM utorom i reklamira se kao verzija za mlade s izvrsnom reprodukcijom glazbe. Zabrana korištenja privatnih podataka Europska komisija priprema se zabraniti korištenje privatnih podataka korisnika društvenih mreža u svrhu oglašavanja, što se odnosi najviše na Facebook. EK navodi kako mnoge kompanije za svoje ciljano oglašavanje koriste informacije dobivene od društvenih mreža, koje uključuju političko opredjeljenje, religioznu pripadnost, seksualnu orijentaciju, pa čak i lokaciju na kojoj se nalaze u svakom trenutku. Ovo trgovanje informacijama, smatra Komisija, provodi se i u slučajevima kad korisnici podese postavke privatnosti tako da nisu dostupne široj javnosti. Nestali tobožnji korisnici Zbog pritiska regulatora HAKOM-a, prema kojemu su korisnici usluga samo oni koji obave poziv u proteklih 90 dana, sva tri mobilna operatora u Hrvatskoj “izgubila” su više od 1,1 milijuna tobožnjih klijenata. Hrvatski telekom ima tako 500.000 manje korisnika T-Mobilea, Bonbona i Simpe. Vipnet i Tomato korisnika je 600.000 manje. Tele2 je istu promjenu izračuna broja korisnika proveo još prije dvije godine kad je iz svoje baze izbrisao 227.000 korisnika.


26 PST!

Privredni vjesnik Broj 3711, 23. siječnja 2012.

Makroekonomija, Olivier Blanchard

KNJIGOMETAR Model je isti, sve

su ostalo nijanse

Pripremila: Vesna Antonić

SNJEŽANA VASILJEVIĆ SLIČNO I RAZLIČITO – DISKRIMINACIJA U EUROPSKOJ UNIJI I RH Tim press

Knjiga obrađuje temu višestruke diskriminacije i njenog suzbijanja u Europskoj uniji i RH. Problem višestruke diskriminacije prvi put se spominje u UN-ovoj konvenciji o uklanjanju svih oblika nasilja nad ženama. Nedopušteni oblici diskriminacije još su relativno rašireni, i to ne samo u državama kandidatkinjama za članstvo u Uniji nego i u državama članicama, ne samo u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju već i u razvijenim zemljama.

MANI GOTOVAC Fališ mi: druga knjiga: jesen/ljeto Profil

U “Jeseni” autorica govori o bolesti i smrti kćeri Ane. Pratimo bolnu i dramatičnu bitku za život djeteta, rasap obitelji, traumu majke, njezin psihički slom i nastojanje da se izvuče iz teške depresije... “Ljeto” je posvećeno autoričinim kazališnim iskustvima, osobito o teatrima u kojima je bila ravnateljica (Teatar &TD) i intendantica (HNK u Splitu i Rijeci). To je priča žene koja se potpuno posvećuje svojim glumcima i kazališnoj magiji, možda i kao svojevrsnoj kompenzaciji za duboku osobnu, majčinsku traumu.

Biblija

Verbum Biblija, temeljna knjiga kršćanske vjere, doživljava iz godine u godinu u svim zemljama mnoga i različita izdanja, a jedno od izdanja koje je vrlo traženo jest i Biblija velikog formata, s velikim slovima. Takvo izdanje do sada nije postojalo na hrvatskom jeziku za široku publiku, pa je stoga nakladna kuća Verbum potaknula i u suradnji s Vrhbosanskom nadbiskupijom, Hrvatskim biblijskim društvom i nekoliko drugih suizdavača ostvarila taj pothvat. Ovo izdanje sadrži cjelokupni tekst Svetoga pisma u novom i osuvremenjenom prijevodu nadbiskupa Ivana Ev. Šarića.

David Richo KAKO BITI ODRASLA OSOBA U VEZI Planetopija

Sva ljubav ovoga svijeta neće nam donijeti sreću niti učiniti da veza skladno funkcionira. Za to je potrebno umijeće, a ono je prilično lako dostupno, tvrdi Richo, bračni i obiteljski terapeut. Ljubav nije samo osjećaj nego i aktivna prisutnost u vlastitom životu, stoga Richo pojašnjava kako, usmjerivši se na osobni rast i razvoj, pronaći zadovoljstvo unutar sebe te postati kvalitetnija i ispunjenija osoba. Ostvarujući srodnost i bliskost sa svojom vlastitom dušom, ostvarujemo i kvalitetniju i ispunjeniju vezu.

Thorwald Dethlefsen, Ruediger Dahlke Bolest kao put Naklada Ljevak

Što nam govore infekcije, glavobolja, nezgode, bolovi u srcu i želucu, ali i rak ili sida. Za autore ne postoje različite bolesti, nego samo jedna koja neodvojivo spada u čovjekovo “loše osjećanje” i pokazuje se u različitim slikama bolesti. Ta bolest prati čovjeka cijeli život i ulijeva se u smrt. Ona je znak da čovjek živi u napetosti, čiji se simptomi obično samo na određeno vrijeme mogu ukloniti medikamentima i operacijama.

Knjiga je oblikovana oko jednog osnovnog modela, odnosno uvjeta za ravnotežu na trima tržištima: na tržištu dobara, na financijskim tržištima i na tržištu rada

P

regledna, jasno pisana i ilustrirana zanimljivim primjerima, to je najkraći opis knjige Makroekonomija Oliviera Blancharda (nakladnik Mate). Nije stoga neobično da je često nazivaju najpoznatijim svjetskim udžbenikom iz makroekonomije. Blanchard zna što piše jer ima dugu profesorsku karijeru, a njegovo znanje i ideje testiraju se i u praksi: od 2008. glavni je ekonomist MMF-a. Knjiga je stoga vrlo vrijedan izvor informacija za studente, profesore, političare, novinare i druge čitatelje željne opisa i razmatranja ekonomskog ponašanja u otvorenim tržišnim društvima. U zemljama demokracije s mnogo mana, ali i mehanizama za borbu s njima. U demokraciji koju je Winston Churchill definirao kao “najmanje loš sustav” za reguliranje odnosa među ljudima. Uvid u cjelinu Blanchard piše da mu je cilj približiti čitateljima najnovija makroekonomska zbivanja i pružiti cjelovit uvid u makro­ekonomiju. Ona je uzbudljiva jer baca svjetlost na svjetska zbivanja, piše Blanchard. Uz definicije i matemati­čke jednadžbe ekonomskih problema, redovito su navedeni brojni primjeri i u

glavnom tekstu i u pratećim okvirima. “Uvjeren sam da ti okviri otkrivaju živahnu stranu makroekonomije te učvršćuju spoznaje naučene iz modela, čineći ih tako konkretnijima i lakše shvatljivima”, ističe autor. Knjiga je oblikovana oko jednog osnovnog modela koji se usredotočuje na uvjete za ravnotežu na trima tržištima: na tržištu dobara, na financijskim tržištima i na tržištu rada. Blanchard naime makro­

i Europa uživaju mnoge prednosti zbog dolara i eura kao zajedničkih valuta. No u Europi je mobilnost rada vrlo niska, a u SAD-u djeluje kao važan regulator: kad je neka država u lošoj situaciji, radnici je napuštaju. Kad ide dobro, radnici dolaze i stope nezaposlenosti se brzo vraćaju na normalnu

Blanchard razmatra i zašto slični ekonomski potezi imaju različite efekte u drugim državama

ekonomiju doživljava kao povezanu cjelinu, a ne kao zbirku modela. Prema njegovu mišljenju, na taj je način lakše shvatiti prošla zbivanja i procijeniti što donosi budućnost. Budući da je riječ o petom izdanju knjige, dodano je i aktualno poglavlje o globalnoj krizi. Nevolja zajedničke valute Blanchard razmatra i zašto slični ekonomski potezi imaju različite efekte u drugim državama. SAD

O autoru Olivier Blanchard rođen je 1941. godine, diplomirao je u Francuskoj, a doktorirao 1977. na Massachussets Institute of Technology (MIT). Nakon pet godina predavanja na Harvardu, 1983. prelazi na MIT gdje radi sve do 2008., kad postaje glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda. Napisao je više od 160 znanstvenih i stručnih članaka i 15 knjiga. Savjetovao je mnoge vlade i međunarodne institucije kao što su Svjetska banka, OECD i EBRD. Istraživao je mnoga područja makroekonomije: od učinaka fiskalne politike, rigidnosti cijena, spekulativnih mjehurića, nezaposlenosti u Zapadnoj do tranzicije u Istočnoj Europi.

razinu, ne zbog državne makroekonomske politike, nego zbog mobilnosti rada. Blanchard objašnjava da zato postoji rizik da će jedna ili više zemalja eurozone doživjeti snažan pad potražnje i proizvodnje, ali neće moći koristiti ni kamatnu stopu ni tečaj kako bi povećale gospodarsku aktivnost. I tu je odmah i konkretan primjer: “U trenutku pisanja ove knjige to više nije hipotetska zabrinutost: neke zemlje eurozone, posebice Portugal, pate od niskog domaćeg proizvoda i visokog vanjskotrgovinskog deficita. Bez mogućnosti devalvacije postizanje realne deprecijacije moglo bi zahtijevati mnogo godina visoke nezaposlenosti i pritisaka na smanjenje nadnica i cijena”. Oporavak će biti srednjoročan i bolan, kaže Blanchard, posredno šaljući poruku i drugim europskim zemljama. (I.V.)


27

www.privredni.hr Broj 3711, 23. siječnja 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prikolice i poluprikolice

Prodaju se poslovni prostori, kuće, šume... Kuća i dvorište u Dalju, Osječko-baranjska županija, površine 154 četvorna metra, vrijednosti 104.912,45 kuna, prodaje se na ročištu koje će se održati 25. siječnja na Općinskom sudu u Osijeku - Europske avenije 10, soba broj 2, s početkom u 9 sati. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina u ovom predmetu iznosi 10.500 kuna. Uplaćuje se na račun Suda broj 23900011300000419 s naznakom “jamčevina u predmetu broj 2 Ovr-1723/2011” model 05, poziv na broj odobr. 140-1723-2011. Na istom sudu 25. siječnja u 9 sati prodaje se i stan u Osijeku, u Vukovarskoj 46. Stan je u prizemlju, sastoji se od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaonice i predsoblja, ukupne površine 57 četvornih metara. Vrijednost mu

je 189.000 kuna, a prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Jamčevina je 19.000 kuna. Može se predati na blagajni Suda ili uplatiti na račun Suda broj 2390001-1300000419, s naznakom “jamčevina u predmetu broj OVR109/09” - poziv na broj odobrenja 05 140-1092009. Kuća, dvorište i oranica u Sračincu, Općina Varaždin, ukupne površine 3536 četvornih metara, vrijednosti 249.060 kuna,

prodaje se na ročištu koje će se održati 25. siječnja na Općinskom sudu Varaždin, soba 150/I., s početkom u 9 sati. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Nekretnine se mogu razgledati 23. i 24. siječnja od 13 do 15 sati. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine, a treba je uplatiti na broj računa: 2390001-1300000154, poziv na broj 05-19-02121107. Šuma, kuća, zgrada, dvorište i voćnjak u Pleternici, Požeško-slavonska županija, ukupne površine 4343 četvorna metra, vrijednosti 343.819,63 kune, prodaje se na ročištu koje će se održati 25. siječnja na Općinskom sudu Požega, Sv. Florijana 2, soba broj 9, s početkom u 9 sati. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti, treba uplatiti na žiro-račun Suda 23900011300001376, s pozivom na broj 02 41310. Šuma u Viškovu, Primorsko-goranska županija, površine 900 četvornih metara, vrijednosti 1.700.000 kuna, prodaje se na ročištu koje će se održati 25. siječnja na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3, soba 29/V., s početkom u 9.30 sati. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne treći-

ne procijenjene vrijednosti. Jamčevina je 10 posto vrijednosti nekretnine, a treba je uplatiti do dana održavanja dražbe na račun sudskog depozita br. 2390001-1300002256, poziv na broj 05-4119-09. Poslovni prostor u Crikvenici, površine 536 četvornih metara, vrijednosti 3.789.023,44 kune, prodaje se na ročištu koje

Mega, Nysa, Poljska, www.mega-nysa. pl. Tvrtka je proizvođač kamionskih poluprikolica s ceradom i prikolica za samoistovar. Prikolice se koriste u transportnoj, građevinskoj i poljoprivrednoj branši. Prodaju se u Njemačkoj, Češkoj, Rusiji, Hrvatskoj, Saudijskoj Arabiji... Imaju certifikat ISO 9001:2001. Tvrtka je zainteresirana za suradnju s distributerima i uvoznicima prikolica i poluprikolica u Hrvatskoj. Kontakt: Solvita Kalugina-Bulka, s.kalugina-bulka@mega-nysa. pl, +48 77 4494271, +48 503 199447. Otkup metala

Ferosirovina, Glina. Tvrtka se bavi sakupljanjem i preradom starog željeza i obojenih metala. Raspolažu kamionima s utovarnim dizalicama te zapošljavaju više djelatnika koji su osposobljeni za poslove plinskog rezanja. Za otkupljene količine metala izdaju urednu dokumentaciju o zbrinjavanju. Otkupljuju stare neispravne elektromotore 1,5 kn/ kg, staro željezo: E3 (prva klasa) 1,0 kn/ kg E1(druga klasa) 0,70 kn/kg. Kontakt: Igor Lisac, ferosirovina@sk.t-com.hr, +385 44 882703, +385 98 376616. Usluga vođenja knjiga

će se održati 25. siječnja na Općinskom sudu u Crikvenici, soba 31/I., s početkom u 11 sati. Nekretnina se sastoji od prodajnog prostora, pretprostora, ureda, garderobe, skladišta i sanitarnog čvora površine 144 četvorna metra; stambenog objekta u suterenu izvan zgrade koji se sastoji od kuhinje s dnevnim boravkom, sobe i kupaonice površine 63,86 četvornih metara; prizemlja kuće koje se sastoji od ulaznog hola, kuhinje, blagovaonice, dnevnog boravka, sobe, spreme, kupaonice s WC-om, terase površine 104,54 četvorna metra; garaže izvan objekta površine 24 četvorna metra i prvog kata kuće koji se sastoji od hodnika, kuhinje s blagovaonicom, dnevnog boravka, sobe, kupaonice s WC-om i balkona. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti, a razgledati se može 23. siječnja u 13.30. Jamčevina je 10 posto, a uplaćuje se na račun Suda broj 23900011300001026, poziv na broj 4-23-06.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

PROVIZIJA d.o.o. Zagreb, tvrtka vodi posovne knjige za poduzeća i obrte, stručno, ažurno i kvalitetno. Uz knjigovodstvo nudi savjetovanje i sve ostale usluge iz domena računovodstva. Kontakt: marina@provizija.hr, 01/3843-816 Suradnja

Engel&Völkers Central Europe, Budimpešta, Mađarska, www.engelvoelkers. com/hu. Tvrtka za poslovanje nekretninama proširuje svoje poslovne aktivnosti na Hrvatsku. Traži licencne partnere koji bi im se pridružili radi proširenja svog brenda i sudjelovanja u dokazanom uspjehu Engel&Völkersa. Trenutačno raspolaže s više od 330 poslovnica i jedna je od vodećih davatelja licencija za agente specijalizirane za marketing prestižnih nekretnina (posjeda) diljem svijeta. Tvrtka nudi licencije za nekretnine na

različitim lokacijama uključujući Split, Bukurešt, Budimpeštu, Zagreb, Zadar i Dubrovnik. Kontakt: info@engelvoelkers.com, +36 20 5740957. Usluge prijevoza

Lehnert&Co., Hof, Njemačka. Tvrtka je internacionalna špedicija koja se bavi transportom. Traži prijevoznike za kompletne utovare i dotovare iz Njemačke za krajnje destinacije ili iz tih zemalja za Njemačku (zemlje bivše Jugoslavije, zemlje Istočne Europe, Baltik, Španjolska, Portugal). Kontakt: Heumann, anita@osteuropa.de, +49 9281 1401926. Kalupi za plastiku

Chinatopmolders, Shenzhen, Kina, www.topmolders.com. Tvrtka nudi dizajniranje kalupa, proizvodnju kalupa i sve usluge povezane s kalupima za injekcijsko brizganje. Kontakt: robin@topmolders.com, +86 755 29863892. Distribucija

Feyyaz Mobilya Malzemeleri Sanayi Ticaret, Bursa, Turska, www.feyyazticaret. com. Tvrtka je izvoznik ploča od iverice, melamin iverice, MDF ploča, MDF melamina, MDF visokog sjaja te ostalih proizvoda od drva. Traže kupce i distributere za svoje proizvode. Kontakt: info@feyyazticaret.com, +90 224 7117588. Oprema za balističku zaštitu

Lubawa SA, Grudziac, Poljska, www. lubawa.com.pl. Tvrtka se specijalizirala za područje balističke zaštite, tehničkih i pneumatskih šatora, kao i specijalno obložene tkanine. Iskustvo tvrtke potvrđuju certifikati NATO-a, norme sustava upravljanja kvalitetom te sustavi za kontrolu proizvodnje i specijalne trgovine. Tvrtka posjeduje certifikat sustava upravljanja kvalitetom u skladu sa zahtjevima norme PN-EN ISO 9001:2001 i sustava koji osigurava kvalitetu prema zahtjevima NATO-a AQAP-2110. Kontakt: Mariusz W. Kremplewski, info@lubawa.com. pl, +48 607 988748, +48 56 6994000.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Vozne, parkirne i pvc kartice

Zagrebački holding nabavlja vozne, parkirne i pvc kartice. Rok dostave ponuda je 13. veljače.

Osobna vozila

Dom zdravlja Varaždinske županije nabavlja osobna vozila za potrebe patronažne djelatnosti. Rok dostave ponuda je 31. siječnja.

Servis rashladnih tornjeva

Hrvatska radiotelevizija nabavlja usluge servisa rashladnih tornjeva. Rok dostave ponuda je 31. siječnja. Gume za vozila i strojeve

Komunalac iz Samobora nabavlja gume za vozila i strojeve. Rok dostave ponuda je 7. veljače.

Regija Dječja prijenosna računala

Gradska Općina Rakovica iz Beograda nabavlja 5000 dječjih prijenosnih računala. Rok dostave ponuda je 16. veljače. Održavanje vozila

Obavještajno-sigurnosna agencija BiH u Sarajevu

nabavlja usluge održavanja vozila. Rok dostave ponuda je 14. veljače. Informatička oprema

Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne u Mostaru nabavlja informatičku opremu. Rok dostave ponuda je 31. siječnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr


28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3711, 23. siječnja 2012.

( 36,05 mlrd kn ( 36,47 mlrd kn uplaćeno doprinosa

uloženo je na domaćem tržištu, uglavnom u državne obveznice

Mirovinski fondovi u 2011.

Mirex lani rastao samo 0,52 posto Četiri obvezna mirovinska fonda (AZ, Erste Plavi, PBZ/CO i Raiffeisen) prošle su godine neto imovinu uvećala za 13,04 posto, na 41,06 milijardi kuna Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

K

ako je objavila Hanfa, četiri obvezna mirovinska fonda (AZ, Erste Plavi, PBZ/CO i Raiffeisen) prošle su godine neto imovinu uvećala za 13,04 posto, na 41,06 milijardi kuna. Od tog iznosa 36,05 milijardi kuna čine uplaćeni doprinosi (umanjeni za naknadu mirovinskih društava), što je za 3,8 posto manje nego godinu ranije. Od ukupne imovine, 36,47 milijardi kuna uloženo je na domaćem tržištu, uglavnom u državne obveznice. U inozemstvo

je pak uloženo 4,73 milijarde kuna, od čega 2,9 milijardi kuna u dionice, a 1,6 milijardi kuna u otvorene investicijske fondove. Broj članova OMF-ova u 2011. porastao je za 42.882 osobe, tako da sada ukupno imaju 1.604.336 članova. Prinosi fondova Lani je pozitivan prinos od 2,75 posto imao samo AZ fond, dok su ostala tri fonda imala negativni prinos i to Erste Plavi -1,35 posto, PBZ CO -1,43 posto, a Raiffeisen -0,62 posto. Vrijednost Mirexa, indeksa čija se vrijednost izračunava na temelju prosječne vrijed-

nosti svih četiriju fondova, lani je porasla 0,52 posto. Najveći prinos od osnutka pa do kraja prošle godine imao je AZ fond (5,07 posto), potom Erste Plavi (4,88 posto), Raiffeisen (4,74 posto) te PBZ CO (4,15 posto). U istom je razdoblju Mirex porastao

Lani je pozitivan prinos od 2,75 posto imao samo AZ fond 4,80 posto. Šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF) go-

dinu je završilo sa 184.100 članova ili 14.259 članova više nego krajem 2010. Najviše ih je u AZ profitu (37,58 posto), a potom u Raiffeisenu (25,36 posto). Otvoreni dobrovoljni fondovi godinu su završili sa 1,64 milijarde kuna imovine ili 170 milijuna

kuna više nego godinu ranije. Što se pak tiče prinosa, ostvarili su ga samo Erste Plavi Protect (3,28 posto) i AZ benefit (0,38 posto), a najveće minuse imaju Erste Plavi Expert (3,53 posto) i Raiffeisen (3,21 posto). Najveći prinos od osnutka ima AZ

profit (8,17 posto), a najmanji Croatia osiguranje, 1,98 posto. U 15 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ZDMF) lani je bilo učlanjeno 18.153 ljudi, što je 540 više nego godinu ranije. Njihova neto imovina iznosila je 326,5 milijuna kuna ili 7,9 milijuna kuna manje od ukupnog iznosa doprinosa koji su im uplaćeni. Najveći prinos imao je T-HT fond (4,32 posto), a najlošiji fond Croatia osiguranja s negativnim prinosom od 2,35 posto te fond HEP Grupe s minusom od 2,18 posto. Najveći prinos od osnutka ima AZ Zagreb, 10,10 posto.

Nelikvidnost

Blokirane tvrtke duguju 40,89 milijardi kuna U blokadi duljoj od godinu dana potkraj studenoga bilo je 53.175 poslovnih subjekata, a na njih se odnosi 33,97 milijardi kuna nepodmirenih obveza

P

rema podacima Financijske agencije, ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje 70.061 blokiranog poslovnog subjekta u Hrvatskoj lanjskog studenoga iznosila je 40,89 milijardi kuna, od čega se više od 83 posto iznosa odnosi na dugotrajne blokade. Riječ je o porastu ukupno neplaćenih dospjelih obveza i broja insolventnih poslovnih subjekata u odnosu na stanje krajem listopada prošle godine, budući da je ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje 68.489 poslovnih subjekata (pravnih i fizičkih osoba, odnosno obrtnika) potkraj listopada iznosila 40,19 milijardi kuna.

U Fini napominju kako podaci ukazuju na blagi porast ukupno neispunjenih osnova za pla-

Pravne osobe, njih 21.079, nemaju zaposlenih, a duguju 16,1 milijardu kuna ćanje u odnosu na kraj listopada 2011. i onih do 60 dana i onih od 360 i više dana. Tako je broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi duljoj od 360 dana u odnosu na listopad povećan za 1,4 posto. Više od 75 posto poslovnih subjekata u dugotrajnoj je blokadi, a iznos njihove blokade čini

83,1 posto iznosa ukupnoga duga. U blokadi duljoj od godinu dana potkraj studenoga bilo je 53.175 poslovnih subjekata, a na njih se odnosi 33,97 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje. Kod poslovnih subjekata koji su u blokadi dulje od godinu dana i dalje domini-

raju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 35,8 posto. Duguju, a nemaju zaposlenih Od ukupno 70.061 blokiranog poslovnog subjekta 52,1 posto čine pravne osobe. Na 36.532 pravne osobe, koje zapošljavaju 41.532 radnika, ot-

pada 83,7 posto ili 34,2 milijarde kuna nepodmirenog duga. Pritom je u kratkotrajnoj blokadi, do 30 dana, bilo 1650 pravnih osoba (321 više nego u listopadu), ali je iznos njihovog duga manji za 610,8 milijuna kuna nego u listopadu. Najmanji je iznos prijavljenih dospjelih neizvr-

šenih osnova za plaćanje nelikvidnih pravnih osoba u trajanju od 30 dana, koji iznosi 488.700 kuna, a najveći pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana 28,1 milijardu kuna. U Fini ističu kako velik broj poslovnih subjekata s visokim iznosima dospjelih neplaćenih obveza u dugotrajnoj blokadi uopće nema zaposlenih radnika. Tako više od 75 posto pravnih osoba, koje su u dugotrajnoj blokadi, njih 21.079, nema zaposlenih, a njihov ukupan dug iznosi 16,1 milijardu kuna. Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 56,8 posto, ili 14.259, su bez zaposlenih radnika, dok im je dug dosegnuo tri milijarde kuna. (V.A.)


29

www.privredni.hr Broj 3711, 23. siječnja 2012.

Kamo idu kamate?

Stižu bolji dani za štediše, a lošiji za dužnike Pored generalno izražene averzije prema riziku, na formiranje kamatnih stopa za poduzeća utječu i individualni profili rizičnosti, kako u bilancama, tako i prema srednjoročnim industrijskim izgledima godinu govore o minimalno povećanom kreditiranju građanstva, dok ostali bilježe stagnaciju ili pad potražnje. Očekivane ekonomske prilike u sljedećoj godini neće ići u prilog jeftinijem izvoru financiranja hrvatskih banaka, pa Peretić očekuje daljnji rast kamata na kredite, ali posljedično i više kamate na štednju.

Drago Živković zivkovic@privredni.hr

P

rotekla je godina bila traumatična za dužnike u švicarskim francima, a polagani rast tečaja eura prema kuni s pravom zabrinjava i dužnike u zajedničkoj europskoj valuti, čija je sudbina ionako neizvjesna. Tako se pad kamata na gotovo sve kredite u prošloj godini jedva i osjetio, izgubljen u tečajnim razlikama na štetu

Kod kamatnih stopa na depozite poduzeća Stojić smatra mogućim i relativno veći rast dužnika. Štediše su s druge strane manje profitirali zbog pada kamata, ali su taj gubitak mogli nadoknaditi kroz jačanje eura i franka. Kao najpozitivniji moment u kreditnoj 2011. Vjeko Peretić iz TATA grupe izdvaja projekt subvencioniranih stambenih kredita, jer je oživio zamrlo tržište nekretnina. Njime je potaknuta prodaja gotovo 1500 novih stanova, čijim će vlasnicima država prve četiri godine praktično poklanjati polovinu mjesečnog anuiteta povoljnog stambenog kredita. Da je bilo više novca u državnoj blagajni za subvencije, prodalo bi se i više stanova, što potvrđuje i veliki broj predbilježbi za ovogodišnji nastavak istog projekta, koji se očekuje u ožujku. Kunski krediti Zadnje tromjesečje prošle godine obilježile su akcijske ponude kun-

Kamate na kredite 2011.-2012. 5,55 7,48 8,80

1. 2012.

5,53 7,36 8,24 6,42 8,20 8,85

10. 2011. 1. 2011. 2

3

Izvor: TATA grupa, portal Moj-bankar.hr

skih kredita koje je pokrenuo HPB, a nastavili OTP i Volksbank s kamatama od 4,9 posto, odnosno 4,5 posto. Na žalost, s obzirom na ograničeni i skuplji izvor financiranja, kunskim kreditima tek je manji broj banaka privlačio klijente. HPB je na samom kraju prošle godine kunske stambene kredite uvrstio u svoju redovnu ponudu, a početkom ove godine povećali

4

5 Stambeni

6

7 Auto

su i fiksne kamatne stope na oročenu štednju u kunama, što ukazuje na dugoročnu odluku da državna banka i dalje nastavlja kreditiranje u domaćoj valuti. Nenamjenski krediti su početkom 2011. prosječno nosili kamatu od 8,85 posto, a u 2012. prosjek je gotovo isti. Jeftiniji autokrediti tržištu automobila nisu uspjeli pomoći, makar se pro-

8 Gotovinski

9

sječna kamata spustila sa 8,2 posto na 7,36 posto. Banke i leasing kuće također su nudile kredite u kunama i s fiksnim kamatama u akcijskom razdoblju. Završetkom godine akcijski uvjeti kredita su završeni, veći broj banaka ušao je u novu 2012. s blago povećanim kamatama, a neke i s postroženim uvjetima odobrenja kredita. Preliminarne statistike najvećih banaka za prošlu

Moguć rast pasivnih stopa U najvećim hrvatskim bankama vrlo su oprezni u prognozama kretanja kamata u ovoj godini. Kretanje aktivnih i pasivnih kamatnih stopa ovisi o čitavom nizu čimbenika, a oni se stalno mijenjaju, pojašnjava Marko Škreb, glavni ekonomist PBZa. Kako se u 2012. godini očekuju niži priljevi iz inozemstva prvenstveno zbog krize u eurozoni, za očekivati je da se na domaćem tržištu banke konkurentski bore za domaće izvore sredstava, što znači da bi pasivne kamatne stope (na štednju) mogle lagano rasti. S druge strane, ekspanzivna politika Europske središnje banke i njene vrlo niske kamatne stope utječu na nizak Euribor, niži nego što su analitičari predviđali prije nekoliko mjeseci. To svakako smanjuje pritisak na rast pasivnih kamatnih stopa, procjenjuje Škreb. No, premija rizika Hrvatske u posljednje vrijeme raste, a koliko će rasti ubuduće, prvenstveno će ovisiti o tome hoće li zemlja zadržati sadašnji rejting. Kod aktivnih kamatnih stopa Škreb smatra vjerojatnim da će one imati različito kretanje ovisno o tome govorimo li o kreditima za sekto-

re stanovništva, poduzeća ili države. I kod poduzeća će doći do dodatnog diferenciranja, jer će ona koja su kreditno sposobnija sigurno uživati niže kamatne stope. Poduzećima veći rast I Hrvoje Stojić, direktor Odjela Ekonomskih istraživanja Hypo AlpeAdria-Banka, ističe da je prepreka padu kamatnih stopa premija rizika zemlje koja se veže uz aktualni kreditni rejting Hrvatske i kvalitetu makroekonomskog okruženja. Pored generalno izražene averzije prema riziku, na formiranje kamatnih stopa za poduzeća utječu i individualni profili rizičnosti, kako u bilancama, tako i prema srednjoročnim industrijskim izgledima. Kod kamatnih stopa na depozite poduzeća Stojić smatra mogućim i relativno veći rast s obzirom na nepovoljne likvidnosne izglede uvjetovane daljnjim padom domaće potražnje u 2012., eksternim razduživanjem te problemom opće nelikvidnosti u gospodarstvu. U poslovanju sa stanovništvom, aktivne kamatne stope imaju relativno manji potencijal rasta s obzirom na smanjenje potražnje pod utjecajem rasta nezaposlenosti, daljnjeg razduživanja, pada realnog raspoloživog dohotka te općenite neizvjesnosti. Veći potencijal rasta Stojić ne vidi ni kod pasivnih kamatnih stopa, gdje nadmetanje banaka u privlačenju domaćih izvora financiranja s jedne strane potiče rast kamata, ali taj rast s druge strane suzbija smanjena kreditna aktivnost koja implicira i manju potrebu za prikupljanjem sredstava.


30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3711, 23. siječnja 2012.

Tržište novca Zagreb

Prevladava potražnja za novcem Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

N

a Tržištu novca Zagreb ovih dana prevladava potražnja za novcem, dok je ponuda nešto skromnija. Unatoč tome, korisnici kratkoročnih pozajmica spremni su prihvatiti vrlo nisku kamatnu stopu. Iako je novo razdoblje održavanja obvezne pričuve na samom početku, sudionici značajne iznose dnevnih viškova likvidnosti oročavaju u središnju banku kao prekonoćni depozit uz kamatnu stopu od 0,25 posto. Hrvatska narodna banka je u prošli utorak, nakon što je tržišni tečaj dosegnuo

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

u%

Promet

300

16.1. - 20.1.2012.

9.1. - 13.1.2012.

5

250

4

200 3 150 2 100 1

50 0

16.1.2012.

17.1.2012.

18.1.2012.

7,565 kuna za euro, intervenirala na deviznom tržištu prodavši bankama 130 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,546319 kuna za euro. To je druga ovogodišnja intervencija s ciljem stabilizacije tečaja, tj. ublažavanja pritisaka u smjeru slabljenja kune u

19.1.2012.

0

20.1.2012.

odnosu na euro. Unatoč toj intervenciji i povlačenju oko milijarde kuna iz sustava, nema značajnijih promjena u odnosu ponude i potražnje novca na novčanom tržištu. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 0,44 posto, dok je prosječna pre-

ponedjeljak

utorak

konoćna stopa bila 1,04 posto. Prošlog tjedna nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija, a iduća aukcija je najavljena za utorak 24. siječnja, na kojoj je planirano izdanje 275 milijuna trezorskih zapi-

srijeda

četvrtak

petak

sa u kunama i 20 milijuna trezorskih zapisa u eurima. Očekuje se velik interes sudionika s mogućim daljnjim padom prinosa. Nastavi li se daljnji rast tečaja, središnja banka ima mogućnost upotrijebiti dodatne instru-

mente u njegovoj obrani. Prema najavama iz HNBa, ne isključuje se mogućnost povećanja stope obvezne pričuve. Budući da mjere monetarne politike imaju izravan utjecaj na odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu, eventualno povlačenje kuna iz sustava utjecat će na neutraliziranje dijela kunske likvidnosti čime će i ponuda novca biti razmjerno manja.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna dodatno oslabila prema euru

Mirex počeo rasti

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je, unatoč već drugoj intervenciji HNB-a u ovoj godivaluta

0,22 i 0,33 posto. U odnosu na dolar, ojačala je za 1,6 posto. Tečaj eura premašio je dosad najveću ra-

ni za zaustavljanje njenog pada, proteklog tjedna dodatno oslabila prema euru i švicarskom franku i to za EUR

Srednji tečaj za devize

7.57

USD

zinu iz siječnja 2005. (7,55 kuna za euro). U prošli petak njegova je srednja vrijednost bila 7,56 kuna. 5.98

CHF

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula 158,1625 bodova. Nakon kraće stagnacije, vrijednost mu je porasla za 0,25 posto.

6.27

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

7.56

5.94

6.26

160

160

6,660416

7.55

5.90

6.25

158

158

švicarski franak

5,678773

7.54

5.86

6.24

GBP

britanska funta

8,814812

156

156

USD

američki dolar

5,565746

7.53

5.82

6.23

EUR

euro

7,382405

7.52

5.78

6.22

AUD

australski dolar

5,509669

CAD

kanadski dolar

5,516668

JPY

japanski jen (100)

CHF

primjena od 21. siječnja 2012. 17.1.

Izvor: HNB

18.1.

19.1.

20.1.

21.1.

17.1.

18.1.

19.1.

20.1.

21.1.

17.1.

18.1.

19.1.

20.1.

21.1.

Međunarodno tržište kapitala

Optimizam na svjetskim burzama Zahvaljujući boljim kvartalnim izvještajima banaka i kompanija nego što se očekivalo, te podacima o smanjenju broja nezaposlenih u SAD-u, kao 5800 5740

i o uspješno plasiranim obveznicama Španjolske, Francuske i Austrije, europske su dionice u prošli četvrtak skočile na najviše razine u pro12700

FTSE 100

12640

teklih pet mjeseci, a američki su blue chipovi zabilježili najbolji početak od davne 1987. godine. Ipak, ulagači su još dosta oprezni, budući da se 2800

Dow Jones

2780

5680

12580

2760

5620

12520

2740

5560

12460

2720

5500

12400

2700

16.1. 3400 3360

17.1.

18.1.

19.1.

20.1.

16.1. 6500

CAC40

6440

17.1.

18.1.

19.1.

20.1.

16.1. 8800

DAX

8700

3320

6380

3280

6320

8500

3240

6260

8400

3200 17.1.

18.1.

19.1.

20.1.

17.1.

18.1.

19.1.

20.1.

NIKKEI 225

8600

6200 16.1.

NASDAQ

8300 16.1.

17.1.

18.1.

19.1.

20.1.

16.1.

17.1.

18.1.

19.1.

20.1.

mnoga izvješća o poslovanju tek očekuju, jednako kao i dogovor o gospodarskoj situaciji u Europi koji pak umnogome ovisi o budućim dogovorima njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja. Ulagači se nadaju dobrim vijestima o poslovanju kompanija, kao i dogovoru grčke vlade s bankarima, prema kojem bi se postojeći aranžmani zamijenili s novim obveznicama, pri čemu bi se Grčkoj otpisao velik dio dugovanja. U suprotnom joj prijeti bankrot.

154

154 19.12.

29.12.

9.1.

19.1.

16.1.

17.1.

18.1.

19.1.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 19.1.2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mir. fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobrovoljni mir. fond Sindikata hrv. Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

161,9547 160,2809 148,9924 157,2433 158,1625

164,2151 191,9764 117,7684 131,2649 135,9414 150,5482 99,7753 181,9926 177,0773 190,2502 136,8346 118,0564 103,1511 162,8577 107,4688 118,2554 168,7648 150,2195 119,6166 105,1277 136,2513

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


31

www.privredni.hr Broj 3711, 23. siječnja 2012. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 139,701 milijuna kuna

Rast redovnog prometa sio 78,418 milijuna kuna, što je porast od 15,31 posto. Indeks Crobex pao je za 0,10 posto, na 1.724,83 boda, a Crobex10 0,48 posto, na 964,15 bodova. Najviše se trgovalo dionicom HT-a, kojom je

Marko Repecki www.hrportfolio.com

P

roteklog je tjedna došlo do porasta redovnog dioničkog prometa na Zagrebačkoj burzi te je on iznoTop 10 po prometu

tjedna promjena

Hrvatske telekomunikacije d.d. INA-industrija nafte d.d. Valamar grupa d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Zagrebačka banka d.d. Atlantic Grupa d.d. Valamar Adria Holding d.d. Podravka d.d. Luka Rijeka d.d. AD Plastik d.d.

+0,10% +0,80% +9,78% +2,34% -2,49% -3,50% -0,69% +1,24% +1,44% -2,00%

zadnja cijena 241,25 3.759,99 55,00 1.093,00 39,60 467,05 71,50 244,00 104,99 101,90

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 78.418.177,47 kn

ostvareno 6,510 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 241,25 kuna ili rastom od 0,10 posto. Najveći dobitnik je dionica Valamara koja je trgovanje završila na 55 kuna ili s porastom od 9,78 po-

sto, a njome je trgovano u vrijednosti 2,856 milijuna kuna. Najveći pad među 10 najtrgovanijih imala je dionica Atlantic Grupe koja je pala za 3,50 posto

promet

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena

6.510.119,83 5.686.845,89 2.856.187,92 1.919.550,39 1.289.630,17 1.259.609,07 961.478,10 914.480,04 874.720,72 817.770,02

Pounje trikotaža d.d. Hrvatski duhani d.d. Montmontaža d.d. Badel 1862 d.d. Valamar grupa d.d. Imunološki zavod d.d. Jadranski naftovod d.d. Zvečevo d.d. Istraturist Umag d.d. Industrogradnja Grupa d.d.

+27,27% +23,07% +10,36% +10,25% +9,78% +9,08% +8,93% +7,40% +6,94% +5,18%

zadnja cijena 0,70 94,89 4.999,45 39,80 55,00 120,00 2.343,00 85,93 185,00 325,00

promet 644,49 94,89 95.998,25 119.800,67 2.856.187,92 3.600,00 414.308,72 14.198,59 25.928,00 8.509,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

ga Erste Adriatic Equity s padom od 1,63 posto. Kod mješovitih fondova najveći porast imao je fond NFD Aureus Emerging Markets Balanced (+1,39 posto), a iza njega je KD Balanced (+1,19 posto). Najveći pad imao je fond ICF Balanced (-1,71 posto), a iza njega HPB Glo-

bal (-1,53 posto). Kod obvezničkih fondova najveći porast imali su ZB bond (+0,24 posto) i Capital One (+0,20 posto). Najveći pad imao je Raiffeisen Bonds kojem je vrijednost smanjena za 1,27 posto, a slijedi ga OTP euro obveznički s padom od 0,65 posto. Kod nov-

čanih fondova nije bilo negativnih rezultata, a na vrhu ljestvice su Erste Money i Locusta Cash, oba s porastom od 0,09 posto. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

od 2. do 19. siječnja 2012. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

93,7379

0,32

kn kn € € € € kn kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € € €

11,5548 28,8357 8,3022 107,7100 103,1000 130,2700 67,5470 11,4896 127,1869 43,8800 65,6235 77,8535 72,2200 89,6408 88,6400 42,6527 44,5117 33,5076 24,1857 61,5214 48,5755 61,1012 64,8369 91,7250 11,5501 26,6000 46,1626 6,1863 34,7531 85,1397 44,4730 466,2906 70,0571 70,8100 129,8374 84,5493 9,7551 101,7762 89,2766 87,8790 10,0502 95,6000 94,6633 103,1700 99,5613

-2,31 3,13 1,32 1,61 1,80 -0,29 0,17 3,19 1,79 -0,70 -0,61 -1,62 -1,63 1,08 -1,25 -1,39 -0,42 1,54 2,68 -0,55 2,27 2,82 -0,99 1,69 1,43 -1,48 1,36 2,95 -0,79 0,41 -0,03 0,01 -0,09 -0,90 2,41 2,13 0,66 1,26 2,05 -1,07 2,11 0,85 -0,93 0,66 N/A

Valuta

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn €

107,3100 127,1300 94,0069 9,9273 126,9800 129,7071 107,1822 89,0391 89,2681 7,7302 76,4328 5,1169 61,4994 9,6233 110,0366 101,6300

-1,09 -1,33 -0,43 0,71 0,24 1,08 -1,71 -1,53 -1,41 1,19 1,39 0,12 -0,42 0,63 0,18 0,71

€ € € € € kn € €

165,0400 11,3361 174,2500 131,0123 132,4200 165,9591 125,2377 108,9833

0,24 0,01 -1,27 -0,01 -0,08 0,20 -0,32 -0,65

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn € kn kn € kn € € kn

135,5438 167,1220 142,9614 129,2929 149,1100 142,2600 142,6311 139,7241 126,1412 135,7505 125,7004 119,2316 11,0357 111,6724 105,4163 108,7800 101,8348 100,9000 100,4093 1219,8962

0,05 0,08 0,06 0,06 0,07 0,09 0,04 0,08 0,03 0,08 0,06 0,07 0,06 0,06 0,07 0,04 0,06 0,06 0,07 0,09

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity Allianz Equity

zadnja vrijednost 1.724,83 964,15 90,48 101,29

te je trgovanje završila na 467,05 kuna. Šest dionica od 10 najtrgovanijih ima10 dionica s najvećim padom cijene Atlas turistička agencija d.d. Zagrebačko elektrot. poduzeće d.d. Magma d.d. Elektroprojekt d.d. Hoteli Podgora d.d. Solaris d.d. Finvest Corp d.d. Franck d.d. Hoteli Živogošće d.d. ZIF Quaestus nekretnine d.d.

tjedna promjena -0,10% -0,48% -0,08% +0,03%

lo je milijunski promet, a jednaki je i broj onih s porastom cijene.

tjedna promjena -62,40% -60,58% -32,58% -23,53% -22,84% -16,62% -15,92% -13,64% -13,27% -12,10%

zadnja cijena 5,64 140,00 2,09 520,00 13,04 225,01 126,00 665,00 13,01 24,62

promet 13.079,62 5.725,00 52.768,71 4.160,00 2.021,20 3.375,15 14.032,66 5.844,90 546,42 2.490,01

*vijesti

Više od polovine fondova u plusu Protekloga tjedna je 59 od ukupno 90 fondova ostvarilo porast vrijednosti udjela. Najveći porast kod dioničkih fondova imao je fond KD Prvi izbor (+3,19 posto), a potom ST Global Equity (+3,13 posto). Najveći pad zabilježio je fond KD Victoria (-2,31 posto), a slijedi

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash

Prijava poreza Ministarstvo financija pozvalo je sve obveznike da do 29. veljače prijave porez na dohodak za 2011. Prema Zakonu o porezu na dohodak, prijavu ob-

vezno podnose oni koji su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada kod dvaju ili više poslodavaca, porezni obveznici koji su u prošloj godini ostvarili dohodak od samostalnih djelatnosti te oni koji su ostvarili dohodak u inozemstvu, a nisu platili iznose koje zakon propisuje. Podsjetimo, porezna osnovica se više ne može umanjiti zbog troškova za zdravstvene potrebe, za rješavanje stambenog pitanja te plaćanja premija životnog i mirovinskog osiguranja. Manja ulaganja u dugotrajnu imovinu Kako je objavila Fina, hrvatski su poduzetnici u dugotrajnu imovinu tijekom prvih devet mjeseci 2011. uložili 27,3 milijarde kuna, što je za 9,3 posto manje nego u istom razdoblju 2010. godine. U Fini napominju kako su takvi podaci očekivani jer je smanjena ukupna gospodarska aktivnost. Od 91.607 poduzetnika, njih 23.271 ili 25,4 posto u svojim je statističkim izvještajima iskazalo ulaganja u dugotrajnu

imovinu, dok 68.336 poduzetnika ili 74,6 posto nije iskazalo nikakva ulaganja. BSD: stjecanje 60 vlastitih dionica Banka splitsko-dalmatinska izvijestila je javnost da je 17. siječnja stekla ukupno 60 vlastitih dionica oznake SDBA-R-A koje predstavljaju 0,01 posto u temeljnom kapitalu izdavatelja. Banka je vlastite dionice stekla realizacijom naloga za kupnju na Zagrebačkoj burzi temeljem provedbe Programa otkupa vlastitih dionica. Sada posjeduje ukupno 21.719 vlastitih dionica koje predstavljaju 4,61 posto temeljnog kapitala. HPB povećao kamate na štednju

Hrvatska poštanska banka povećala je fiksne kamatne stope na oročenu štednju u kunama na rokove od jedan do 36 mjeseci. Uz to, uvela je mogućnost oročavanja depozita u kunama i eurima uz fiksnu kamatu i na rokove od 24 i 36 mjeseci. Na kunska oročenja na rok od 36 mjeseci nove fiksne kamatne stope kreću se do 4,20 posto, a u eurima do 3,50 posto. Povoljnijim uvjetima banka nastoji dodatno stimulirati zanimanje građana za štednju u HPB-u, navodi se u priopćenju.



e-pv 3711