Issuu on Google+

Nas i Kineza 1,3 milijarde Badel 1862 i kineski holding Tadee započinju plasman Badelovih vina i alkoholnih pića na kineskom tržištu

Nova politika zapošljavanja Pratit će se potrebe gospodarstva, smanjiti trošak rada, fleksibilizirati radno zakonodavstvo...

Povratak metalske industrije Nakon ulaganja vrijednog 10 milijuna eura, novi Tromontov pogon proizvodit će za tržišta EU-a i regije

tema tjedna Str. 4

tema tjedna Str. 5

aktualno Str. 6

2008 2009 2010 2010 2011

3 7 1 0 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 16. siječnja 2012. Godina LVIII / Broj 3710. www.privredni.hr

privredni vjesnik

priča s razlogom: ZADRUGA imoćanka / predstavljanja tvrtki / regija / stil / hrwwwatska / svijet financija

POSEBAN PRILOG nfo EEN i osi

Što don pe Network ro rise Eu Enterp

Tekstilna industrija: blage najave boljih dana

Slijedi li oporavak tekstilne industrije? U odjevnoj industriji zaustavljeno je otpuštanje radnika, a blagi porast broja zaposlenih budi optimizam >>10-11

intervju: Dražen Matiegka, Eurocable

danci obećavaju: mi ćemo biti vaš glas

>> 7

>> 8

O godini ulaganja, novoj tvornici, rastu proizvodnje i širenju na nova tržišta govori potpredsjednik Uprave Eurocable Groupa

Predsjedajuća zemlja EU-om Hrvatima poručila: Ne brinite, slušat ćemo vas i zastupati dok ne dobijete svoje pravo glasa


gospodarski razgovori Darka Bukovića tjedno i na vašoj televiziji gost Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Spin Valisa

četvrtak, 19. siječnja 2012. u 22:10 sati


UVOD

www.privredni.hr Broj 3710, 16. siječnja 2012.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Vlada i banke imaju isti cilj Ne razmišlja se o dodatnom oporezivanju banaka, ali će one morati sudjelovati u spašavanju proizvodnje i radnih mjesta tako što će svoja potraživanja morati staviti u funkciju konsolidacije gospodarstva. Država je spremna odreći se dobrog dijela svojih potraživanja kako bi potaknula proizvodnju i gospodarski rast, a isto očekuje i od najvećih vjerovnika iako to neće biti lagan teret za bankarski sustav. U pripremi preuzimanja vlasti naši odnosi s bankarima bili su više nego dobri, pa smatram da ćemo biti izvanredni partneri jer imamo isti cilj - zdravo gospodarstvo.

Vladimir Ivanković, direktor Adria Entertainmenta:

Regionalno partnerstvo za koncerte Partnerstvo s Live Nation Entertainmentom je jedinstveno u Hrvatskoj unutar industrije kojom se bavimo. Ujedinjuje stručnost i utjecaj najveće tvrtke na području organizacije koncerata s lokalnim znanjem i iskustvom. Ovakvo partnerstvo će zasigurno omogućiti razvijanje novih ideja i prilika za koncerte u regiji. Izuzetno smo ponosni što smo postali dio obitelji Live Nation Entertainment, donijevši strane investicije u Hrvatsku, a istodobno prezentirajući profesionalni način rada u Hrvatskoj koji smo razvili u ovih šest godina.

Philipp Hildebrand, bivši guverner švicarske središnje banke:

Borio sam se kao lav Nisam bio upoznat s valutnim transakcijama svoje supruge, zbog čega ih nisam mogao ni prijaviti na vrijeme. Ipak, došao sam do zaključka da ne mogu dati definitivan dokaz da je moja supruga ušla u spornu kupoprodaju valuta bez mog znanja. Sporna transakcija je rezultat prodaje našeg zimskog dvorca početkom 2011. Na žalost, oko transakcije su počinjene neke pogreške. Žao mi je što zbog ovoga moram podnijeti ostavku. Volim ovaj posao i borio sam se kao lav za njega.

Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

G(h)ost komentator: Goran Radić, član Uprave Applicona i Upravnog odbora CISExa

Slavko Linić, ministar financija:

IMPRESUM

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

Vidimo se u budućnosti Softverska proizvodnja još uvijek nije strateška grana hrvatskog gospodarstva. No, to nije neobično kad živite u državi koja uopće nema gospodarsku strategiju

N

a prvi pogled, iza nas su dvije krizne godine, no prava slika stvari govori nam kako Hrvatska iza sebe ima najmanje 20 pogrešnih godina u kojima smo uspjeli urušiti proizvodni sektor, te došli sa 100 posto na 60 posto pokrivenosti uvoza izvozom, nagomilali ogroman vanjski dug, obnovili kulturu neplaćanja, te tako kreirali unutarnji dug od gotovo 40 milijardi kuna. U samom smo svjetskom vrhu kad su u pitanju porezna opterećenja, naše gospodarstvo opterećeno je korupcijom koja se dominantno generira iz javnog sektora, trend pada zaposlenosti ne prestaje. Hrvatska je i dalje represivna po pitanju regulacije poslovanja. Sve je više naših siromašnih sugrađana. Iz naših medija iščezle su dobre vijesti. I kao što to obično u takvim situacijama biva, netko odluči nešto poduzeti. U ožujku prošle godine 52 ljudi osnovalo je udrugu Hrvatski nezavisni izvoznici softvera (CISEx). Udruga okuplja tvrtke i pojedince koji se bave djelatnošću koja najčešće nema problema sa zapošljavanjem, ljude kojima nije osobito teško odseliti iz Hrvatske i stati na noge u nekoj drugoj

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

zemlji. Međutim, ovi ljudi odlučili su ipak ostati i boriti se za neko bolje sutra. Softverska proizvodnja još uvijek se ne apostrofira kao strateška grana hrvatskog gospodarstva. No, to nije neobično kad živite u državi koja uopće nema gospodarsku strategiju. Potencijale ove industrije prilično slabo razumiju i mediji i političari. Ipak, njen najveći balast u proš-

U sljedećim ćemo godinama donositi našem gospodarstvu i društvu puno dobrih vijesti, a u tome nas neće omesti ni svjetska kriza. Naime, tržište za naše proizvode toliko je veliko da na njemu ima mjesta za svakog kvalitetnog proizvođača iz Hrvatske. Osnovni zadatak Udruge jest pomoći svojim članicama u postizanju kvalitete i konkurentnosti. Razvojem portala www.exportboomers.com želimo i na ostale proizvodne grane u Hrvatskoj prenijeti ideju snažnog fokusiranja na izvoz, te proizvesti alate koji će nam svima u izvozu pomoći. U surad-

Potencijale ove industrije prilično slabo razumiju i mediji i političari losti su bili sami proizvođači softvera, tj. one tvrtke koje su već davno to mogle postati. Permanentno zaokupljeni informatičkim uvozom i fokusirani na domaći javni i uslužni sektor, ni oni sami nisu pridonijeli većem razvoju softverske proizvodnje koja bi mogla ostvariti izvozni rezultat. Trendovi se srećom pozitivno mijenjaju. Sve više IT stručnjaka vidi svoju opciju u samozapošljavanju, a u sve većem broju slučajeva se u praksi pokazuje kako se softverska proizvodnja može pokrenuti s ma-

njim investicijama i s manje prepreka od bilo koje druge proizvodnje. Ključna promjena koja se događa je mentalna. Motivacija za softverski izvoz jednim se dijelom pojavljuje zbog problematičnog domaćeg tržišta, a drugim dijelom zbog svijesti o velikim prilikama na svjetskom tržištu. Udruga Hrvatski nezavisni izvoznici softvera u prvih osam mjeseci rada privukla je oko 80 hrvatskih tvrtki koje svoje poslovanje primarno usmjeravaju prema inozemstvu i to svakako veseli.

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

Želimo i na ostale proizvodne grane u Hrvatskoj prenijeti ideju snažnog fokusiranja na izvoz nji s hrvatskim poslovnim anđelima (CRANE) radimo na programu koji će proizvođačima pomoći s početnim investicijama, a sa studentskom populacijom već danas gradimo novu povezanost i pozdravljamo u našem članstvu sve više studenata. Vidimo se u budućnosti.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.


4

TEMA TJEDNA

( već 3 godine

Badel prisutan na kineskom tržištu

Privredni vjesnik Broj 3710, 16. siječnja 2012.

( 1,5 mil €

vrijednost ugovora za ovu godinu

Zajednička hrvatsko-kineska tvrtka

Badel 1862 s kineskim partnerima prodaje vina u Kini i otvara vinoteke Ako je ovo bilo vjenčanje, kako je to rekao potpredsjednik holdinga, onda ja ovom bračnom paru želim mnogo djece, komentirao je kineski veleposlanik Shen Zhifei udruživanje Badela i kineskog holdinga Tadee Igor Vukić vukic@privredni.hr

T

vrtka Badel 1862 potpisala je prošli tjedan u Zagrebu ugovor o osnivanju zajedničke kompanije s kineskim holdingom Tadee, za plasman vina i jakih alkoholnih pića na kineskom tržištu. Ugovor je za ovu godinu vrijedan 1,5 milijuna eura, a budu li rezultati prodaje zadovoljavajući, planirano je i znatno proširenje prodajnog programa. Badel je na kineskom tržištu prisutan oko tri godine, a prema riječima generalnog direktora Srđana Oreba, pregovori o osnivanju zajedničke tvrtke trajali su gotovo godinu dana. “Ovo je pionirski pothvat i premda zasad vrijednost ugovora nije velika, riječ je o poslu koji će biti vrlo značajan za našu tvrtku. Mi u Kinu dolazimo u pet do dvanaest, jer je konkurencija iz europskih zemalja tamo već odavno”, istaknuo je Oreb. Holding Tadee na kineskom je tržištu prisutan oko 10 godina. Bavi se nekretninama, naftnom industrijom i brojnim drugim investicijama u Kini i inozemstvu. Svojim ula-

ganjima prisutni su već u 80 zemalja po svijetu. Sjedište holdinga je u gradu Huangzhou koji ima sedam milijuna stanovnika, i središte je regije koja broji 87 milijuna ljudi. Odatle će u bitku za potrošače u trgovačkim centrima i vinotekama krenuti i novoosnovana zajednička tvrtka. Kreću vinoteke Badel i Tadee uskoro će u Huanghou otvoriti i prvu vinoteku, a potom još tri vinoteke i vinski klub. Vinoteke će se prostirati na ukupno 250 četvornih metara, a vinski klub površine 600 kvadrata nalazit će se na 21. katu nebodera u poslovnoj zoni. Tamo će Badel i Tadee promovirati svoje proizvode, a posluživat će i specijalitete hrvatske autohtone kuhinje. Zhang Zhuben, potpredsjednik holdinga Tadee, smatra da će za zajedničku tvrtku biti dosta prostora na tržištu jer uvoz vina u Kinu raste po godišnjoj stopi od gotovo 50 posto. Procjenjuje se da će kinesko tržište alkoholnih pića narasti sa 47 milijardi litara u 2009. godini na 61 milijardu litara u 2014. godini. U prvom valu Badelo-

va izvoza vina sa 80 posto bit će zastupljena crna vrhunska i kvalitetna vina, iz njegovih vinarija kao što su Korlat i PZ Svirče. Bijela vina dolazit će iz Daruvarske vinarije. Kineski potrošači vina tek formiraju svoj ukus. Mlađe i obrazovanije generacije veoma su sklone kušanju skupljih uvoznih vina i drugih alkoholnih pića. Badel će u Kinu izvoziti i pelinkovac Antik, vinjak Glembay, brandy i svoje druge tržišne marke. Smatraju da je ovo prilika i da potrošače na neki način educiraju i naviknu na posebne okuse svojih proizvoda. Na za-

Uvoz vina u Kinu raste po godišnjoj stopi od gotovo 50 posto padnom tržištu takvi su procesi već dovršeni i teško je bez mnogo ulaganja tržištu približiti nove proizvode i okuse. Dosegne li potražnja za Badelovim vinima u Kini velike količine, u tvrtki imaju plan angažirati i druge vinarije za zajedničku proizvodnju. O

tim eventualnim slatkim brigama generalni direktor Srđan Oreb još ne voli govoriti. No napominje da su sa svojom tehnologijom kadri odgovoriti svim izazovima kvalitete u proizvodnji, a po potrebi će s drugim proizvođačima ugovarati dodatne količine. Podrška Vlade Stvaranje zajedničke tvrtke pozdravio je i prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Ra-

Kina subvencionira zajedničke tvrtke Zajednička tvrtka Badela 1862 i holdinga Tadee uživat će i subvencije koje takvim kompanijama daje kineska vlada. U prvoj godini bit će oslobođeni PDV-a, a zatim će ga neko vrijeme plaćati po nižoj stopi. U uvoznoj luci Ningbo kamo će dolaziti vina iz Badelovih hrvatskih vinarija, dodijeljen im je gotovo besplatan skladišni prostor. Ulaskom na tržište s kineskom tvrtkom zaobići će se i mnoge druge administrativne prepreke. A kad Hrvatska uđe u EU, Badel će moći koristiti povlastice kakve sada postoje između tvrtki iz EU-a i Kine, u skladu s međusobnim trgovinskim sporazumom.

dimir Čačić. Istaknuo je da će vanjskotrgovinska suradnja Hrvatske s Kinom imati veliku podršku u novoj vladi. O tome svjedoči i njegov susret s veleposlanikom Kine u Hrvatskoj Shenom Zhifeijem, održan već prvih dana po preuzimanju vlasti. “S Kinom bismo suradnju trebali razvijati na tri plana. Prvo je definiranje pravnog okvira. Zatim treba utvrditi preko kojih institucija će se koordinirati poslovi, hoće li to biti razvojne banke, gospodarske komore ili slične ustanove. Istodobno treba utvrditi koje ćemo konkretne projekte provesti, u kojim proizvodnim granama, i posao vrlo brzo može započeti. U tome će dobiti i jedna i druga strana. Tu nema ne-

kih geopolitičkih konotacija, to je čisti biznis”, rekao je Čačić. Potpisivanju ugovora nazočio je i bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić koji se u svom mandatu snažno zalagao za povećanje gospodarske razmjene dviju zemalja. Ove godine navršava se 20 godina od uspostave diplomatske suradnje. Odnosi su prijateljski i srdačni, no u gospodarskom sektoru i dalje postoji velik neiskorišteni potencijal. Kineski veleposlanik Shen Zhifei stoga se nada da će tvrtka Badela i holdinga Tadee biti simbol novog rasta ekonomske suradnje. “Ako je ovo bilo vjenčanje, kako je to rekao potpredsjednik holdinga, onda ja ovom bračnom paru želim mnogo djece”, zaključio je veleposlanik Zhifei.


5

www.privredni.hr Broj 3710, 16. siječnja 2012.

( 315.431 nezaposleni

*vijesti

krajem prošle godine po evidenciji Zavoda za zapošljavanje

Broj nezaposlenih veći od 315.000

Mrsić najavio novu politiku zapošljavanja Uz to da će Ministarstvo učiniti sve kako bi se amortizirao udar zbog mogućeg novog vala nezaposlenosti, ministar Mrsić je najavio donošenje niza mjera za novu politiku zapošljavanja, ali i otklanjanje drugih teškoća na tržištu rada

H

rvatski zavod za zapošljavanje ubuduće će dva puta mjesečno objavljivati sve podatke o broju i strukturi nezaposlenih, a nakon nekog vremena ti će se podaci ažurirati na dnevnoj bazi. Kazao je to ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na konferenciji za novinare održanoj prošli tjedan u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, na kojoj je otkrio mjere koje to ministarstvo u suradnji sa Zavodom te drugim ministarstvima namjerava poduzeti za unaprjeđenje

Nezaposlenost ubuduće ne bi trebala biti dramatična kao sada, nego samo korak do zaposlenosti, kaže Mrsić mjera politike zapošljavanja, ali i otklanjanje drugih teškoća na tržištu rada. Krajem prošle godine na Zavodu je evidentirana 315.431 nezaposlena osoba. Uz izuzetno visok broj nezaposlenih, hrvatsko tržište rada opterećuje i visoka stopa neaktivnosti stanovništva te loša demografska i obrazovna struktura. Stoga će se, uz ostalo, čim budu dostupna sredstva iz europskih strukturnih fondova, značajno povećati sredstva za

uključivanje radne snage u programe cjeloživotnog učenja i prekvalifikacije za stvarne potrebe tržišta rada. U planu je i aktivacija dugotrajno nezaposlenih osoba, legalizacija neformalnog rada, ali uz zakonske sankcije (rad od kuće, na daljinu, na pola radnog vremena i drugo), smanjenje poreznog opterećenja za niskokvalificirane radnike, jačanje aktivnih mjera politike zapošljavanja te, što je zaista iznimno važno, svima dostupan sustav informacija za razvoj karijere i odabir kvalifikacija. Radno iskustvo za mlade To će se, naglasio je Mrsić, napraviti u suradnji s Ministarstvom obrazovanja i jedinicama lokalne samouprave. Mladima bi to, ali i drugima, trebalo pružiti mogućnost da unaprijed znaju koji su efekti odabira nekog od ponuđenih obrazovnih programa, tj. mogu li se s odabranim zanimanjem lako zaposliti. Ministar je najavio i program kojim će se mladima omogućiti da steknu radno iskustvo bilo u zemlji ili razmjenom kroz programe Europske unije. Radno iskustvo je, podsjećamo, mladima (njih 127.000) trenutačno vrlo veliki problem jer bez njega ne mogu naći posao, a nitko im ne omogućava da ga steknu. Uspostavit će se i sustav praćenja potreba gospodarstva za znanjima i vještinama, kroz poreze i drugo smanjiti trošak

riti tako što će se do 2015. zaposlenost sa 52,3 posto aktivnog radnog stanovništva podići na 60 posto.

Igor Kralj/PIXSELL

Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

rada, fleksibilizirati radno zakonodavstvo uz jačanje sigurnosti zaposlenja, te poboljšati socijalnu uključenost teže zapošljivih skupina društva (stariji ljudi, žene, osobe s invaliditetom, mladi...). Fleksibilizacija se ne može osigurati bez dohodovne sigurnosti (novčane naknade sa Zavoda i putem Centra za socijalnu skrb moraju biti dostatne za skroman život)

te relativno brzog pronalaska novog posla (što opet govori o potrebi rasta gospodarstva i otvaranju novih radnih mjesta), a toga su svjesni i u Ministarstvu. Naime, kako je istaknuo Mrsić, nezaposlenost ubuduće ne bi trebala biti dramatična kao sada, nego samo korak do zaposlenosti. Dodao je kako će rad u Ministarstvu biti mjerljiv, a to će se moći provje-

Više savjetnika Također, preustrojem HZZ-a povećat će se broj savjetnika za zapošljavanje, pa bi s vremenom jedan savjetnik, umjesto sa sadašnjih 800, trebao raditi s najviše 300 nezaposlenih. S obzirom na to da je državni proračun u izradi te da je na snazi privremeno financiranje, Mrsić nije mogao reći s kolikim će proračunom raspolagati ove godine, te koliko će se novca izdvojiti za aktivne mjere zapošljavanja. Komentirajući predviđanja ekonomista o 50.000 novih nezaposlenih osoba, Mrsić je kazao kako će Ministarstvo napraviti sve “da amortizira udar”. Predstavljajući novi projekt Statistika online, ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah kazala je kako su oni za sada prvi zavod u Europi koji ima tako dostupne podatke o zapošljavanju i nezaposlenosti, te da nešto slično imaju OECD i Eurostat.

Sindikalisti ljutiti zbog stigmatizacije svih zaposlenih u HZMO-u Radnički sindikat Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Nezavisni sindikat te Sindikat zaposlenih u HZMO-u reagirali su na napise u nekim medijima u kojima se, među ostalim, navodi kako su zaposleni u HZMO-u “kriminalci koji upadaju u kompjutere i povećavaju mirovine svojim prijateljima i rodbini, masovno primaju mito za lažno umirovljenje” i drugo. Sindikalisti su na prošlotjednoj konferenciji za novinare kazali kako je to uvreda ne samo za zaposlene u HZMO-u već i za sve korisnike njegovih usluga, te pozvali da se eventualni kriminal istraži. Uz to, upozorili su na teške uvjete rada. Komentirajući napise o HZMO-u te izjave sindikalista, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić kazao je kako je u HZMO-u trenutačno inspekcija te da će više o svemu moći reći kada ona bude gotova. Podsjetio je da se prema jednoj studiji koja je u tu svrhu napravljena, HZMO trebao preustrojiti još 2007. godine. “Preustroj ne znači gubitak radnog mjesta; cilj nam je raščistiti situaciju te optimizirati poslovanje”, naglasio je Mrsić. (J.F.)

Parketari na sajmu u Hannoveru Devet hrvatskih proizvođača parketa predstavlja se na Međunarodnom sajmu podnih obloga Domotex 2012 od 14. do 17. siječnja u Hannoveru. Organizator nastupa je HGK u suradnji s ministarstvima poljoprivrede i gospodarstva. Na površini od 425 četvornih metara izlagat će Lipa, Mopar, Pan parket, Parketi Požgaj, Spačva, Drvoproizvod, PPS Galeković, Exportdrvo te Slavonija DI. Na Domotexu je prošle godine izlagalo više od 1300 izlagača iz cijeloga svijeta. Eurocable izvozi u Austriju i Njemačku Proizvođač vodova i kabela Eurocable Group potpisao je izvozne ugovore s velikim distributerima kabela, austrijskom tvrtkom Meinhart Kabel i njemačkom Faber Kabel, vrijedne 70 milijuna eura. Uz već postojeće ugovore, riječ je o partnerstvima koja osiguravaju prodaju gotovo ukupnih godišnjih proizvodnih kapaciteta Eurocable Groupa, temeljem kojih su u 2012. predviđeni ukupni godišnji prihodi od milijardu kuna. Eurocable Group će distributerima isporučiti puni asortiman instalacijskih i energetskih distribucijskih kabela. Viadukt najbliži koridoru V.c u BiH Hrvatska tvrtka Viadukt, u suradnji s pet bosanskohercegovačkih tvrtki dostavila je najbolju ponudu za gradnju nove dionice autoceste na koridoru V.c kroz BiH, prenose sarajevski mediji. Na javni natječaj za gradnju dionice duge 4,65 kilometara od Sarajeva prema Mostaru, koja uključuje i tunel od tri kilometra, pristiglo je pet ponuda. Konzorcij u kojemu je i Viadukt dao je ponudu od 113 milijuna eura, za dva milijuna povoljniju od ponude turskog konzorcija.


6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3710, 16. siječnja 2012.

( 15 godina

( oko 10 mil €

posluje Tromont

investirano u novi proizvodni pogon

Novi proizvodni pogon tvrtke Tromont

Metalska industrija ponovno u Hrvatskoj Krajnji naš cilj je izaći na tržište Europske unije, kaže predsjednik Uprave Tromonta Ivan Džaja, koji dobre rezultate očekuje i s BiH tržišta gdje su prošle godine otvorili tvrtku Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

I

ako je Tromont i do sada imao mali proizvodni pogon smješten u Splitu, može se reći da je veliki iskorak u razvoju tvrtke napravljen izgradnjom suvremenog proizvodnog pogona u Proizvodnoj zoni Čaporice kod Trilja. Radi se o svojevrsnom povratku metalske industrije na ove prostore jer ovaj pogon po opsegu i značaju nije zanemariv ni u hrvatskim niti u regionalnim okvirima. Izgradnja ovog proizvodnog pogona nema samo za cilj zadovoljenje Tromontovih potreba, već i to da proizvodi svoje mjesto nađu na cijelom hrvatskom te na tržištu susjednih zemalja kao i u članicama Europske unije. “Nije nam cilj proizvoditi samo za potrebe svoje tvrtke. Krajnji naš cilj je izaći na tržište Europske unije. Imamo sve potrebne certifikate, a imamo i inženjera zaduženog za kvali-

tetu kako bismo imali što manje reklamacija proizvoda. Dobre rezultate očekujemo i s BiH tržišta budući da smo u susjednoj državi prošle godine otvorili tvrtku”, istaknuo je Ivan Džaja, predsjednik Uprave Tromonta. Uglavnom vlastiti kapital Novi proizvodni pogon otvorio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović. Ukupna investicija, uključujući kupnju strojeva, vrijedna je oko 10 mili-

Najveća konkurencija Tromontovim proizvodima su uvozni kineski proizvodi

juna eura. Sredstva su namaknuta najvećim dijelom iz vlastitog kapitala, a ostalo su sredstva poslovnih banaka i jedan dio poticajnih sredstava.

“Nikada nije jednostavno osvajati tržište, no ne bojimo se. Tromont je prepoznat kao kvalitetna i korektna tvrtka, koja ima niz evidentnih vrijednosti i komparativnih prednosti. Upravo iz tog razloga nam neće biti teško izići na tržište. Kako smo u izvođenju instalacijskih radova lider na hrvatskom tržištu, smatram da ćemo to biti i u proizvodnji instalacijskih elemenata. Prednost naše tvrtke je u tome što smo se uvijek temeljili na realnim procjenama. Sličnog pogona u Hrvatskoj nema jer ne postoji tvornica koja proizvodi sve instalacijske elemente. Najveća konkurencija Tromontovim proizvodima su uvozni kineski proizvodi, odnosno, konkurencija su mu trgovci”, rekao je Džaja. Tri proizvodna odjela Proizvodna hala površine je 6500 metara četvornih, od kojih je oko 1200 metara skladišni prostor, 2500 zauzima proizvodni pogon, 1200 me-

Grade i vjetropark U sklopu svečanog otvaranja novog proizvodnog pogona održana je i proslava 15. obljetnice rada Tromonta. Ta je tvrtka trenutačno hrvatski lider u projektiranju, montaži i inženjeringu termotehničkih, hidro i elektro instalacija. Trenutačno u Tromontu radi 129 zaposlenika od kojih je 27 inženjera elektrotehnike i strojarstva. Na njihovoj edukaciji se kontinuirano radi i posvećuje joj se posebna pozornost. Krajem prošle godine Tromont je potpisao ugovor za gradnju upravnoposlovno-stambene zgrade za Atlantsku plovidbu te otvorio tvrtku u Bosni i Hercegovini. Neposredno prije otvaranja ovog proizvodnog pogona potpisan je Ugovor o suradnji s Brodogradilištem specijalnih objekata Split za izradu i montažu vjetroparka Jelinak za španjolsku grupaciju Acciona energia. Točnije, gradit će se stupovi za vjetroelektrane visoki 80 metara.

tara četvornih zauzima elektroradiona, a ostatak je administrativno-poslovni prostor te prostor za smještaj odjela planiranja. Na objektu postoji mogućnost podizanja još jedne etaže namijenjene proširenju proizvodnih kapaciteta, smještaju opreme projektnog biroa te još nekoliko ureda namijenjenih računovodstvu i administraciji kao i razvoju novih tehnologija. Sama proizvodnja podijeljena je na tri odjela: prvi je proizvodnja ventilacijskih elemenata, ventilacijskih kanala i spiro cijevi, drugi je obrada tankih limova, a u trećem je smještena elektroradiona. Osim ovih odjela, postoji i jedan izdvojeni dio u kojem se izvodi plastifikacija i antikorozivna zaštita. Ono čime se u Tromontu mogu s pravom ponositi je novi tip suvremene prirubnice za kana-

le. Radi se o stroju koji vjerojatno nema ni jedan proizvodni pogon u regiji, a čak je rijedak i u Europi. Taj stroj, inače, služi za ubrzavanje izrade ventilacijskih kanala i to na potpuno nov način. I u ostalim odjelima ugrađeni su moderni strojevi. U odjelu obrade tankih limova to je kombinirka za dodavanje i sortiranje gotovih proizvoda te up and down stroj koji služi za izradu elektroormara, ormara automatike, hidroormara, vatrodojavnih ormarića... Domaći repromaterijal Repromaterijal osiguravaju hrvatski dobavljači, a u Tromontu se nadaju da će početi raditi direktno s proizvođačima, i to u prvom redu s hrvatskima. “Mogu reći da ovo nije baš najsretniji trenutak jer je graditeljska aktivnost

poprilično opala. Međutim, mi smo se proširili na brodogradnju. Trenutačno pregovaramo o izgradnji 36 ormara za jedan inozemni luksuzni brod koji je u Hrvatskoj na remontu. Pregovaramo i s nizom naših dosadašnjih poslovnih partnera s kojima je Tromont kao izvođač instalaterskih radova poslovao. Ne može se reći da nemamo konkurenciju, ali nas to na neki način drži budnima u namjeri da se što brže pozicioniramo i postanemo najkonkurentniji i najefikasniji na tržištu”, pojašnjava Džaja. Inače, u proizvodnom pogonu radi 20 zaposlenika od kojih je 13 proizvodnih radnika, a sedam je u inženjerskom i administrativnom dijelu. Nakon otvaranja pogona bit će zaposleno 30 radnika. Proizvodni pogon je neposredno prije otvaranja dobio certifikat ISO 9001.


INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3710, 16. siječnja 2012.

7

( 26.000 t robe ( više od 670 mil kuna godišnja proizvodnja 2011.

prihodi od izvoza 2011.

DRAŽEN MATIEGKA, potPREDSJEDNIK UPRAVE EUROCABLE GRoupa

Podešeni prema izvozu Od države očekujemo postavljanje izvoza kao conditio sine qua non dugoročnog razvoja gospodarstva. Sve ostalo ćemo napraviti mi, hrvatski poduzetnici Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

mo sirovinu i sami je prerađujemo u granulat. Ova dva segmenta zasad su područja na kojem smatramo da možemo sniziti troškove i povećati kontrolu kvalitete krajnjeg proizvoda.

E

urocable Group osnovan je 1999. godine kao tvrtka orijentirana na distribuciju električnih vodova i kabela. Svoje poslovanje 2001. širi na proizvodnju instalacijskih vodova, a dvije godine kasnije i na energetske kabele. Nedavno je započela s proizvodnjom bakrene žice postavši tako jedan od rijetkih europskih proizvođača koji se ovom, inače jednom od osnovnih sirovina u proizvodnji kabela, opskrbljuje unutar kuće. Eurocable Group danas čine matična tvrtka Eurocable Group u Zagrebu te članice Grupe: Eurocable-Zagreb, Eurocable Group Handels-Wien, Eurocable-Beograd, Eurocable-Podgorica. Dražen Matiegka, potpredsjednik Uprave Eurocable Groupa, ističe kako je protekla godina za tvrtku bila godina ulaganja. U srpnju su otvorili novu tvornicu. Riječ je o greenfield investiciji u Jakovlju, vrijednoj gotovo 200 milijuna kuna. Projekt je uključio kupnju zemljišta, izgradnju poslovno-skladišnih objekata i prateće infrastrukture, nabavu nove opreme za proizvodnju te otvaranje stotinu novih radnih mjesta. Što za tvrtku znači novi pogon? - Otvaranje i puštanje u pogon tvornice u Jakovlju bio je izazovan pothvat, ponajprije u financijskom smislu, ali i zbog činjenice da su pogoni počeli raditi u srpnju. Proizvodni kapaciteti rasli su prema kra-

Hrvatsko tržište veličinom i potencijalom nije dovoljno da pokrije razvojni potencijal tvrtke ju 2011. te u se koristili u potpunosti. To će u konačnici rezultirati proizvodnjom od oko 26.000 tona gotove robe. Unatoč svim izazovima, riječ je o povećanju od oko 45 posto u odnosu na 2010. Jakovlje će nam pružiti kapacitete od 38.000 tona proizvoda godišnje, što bi trebalo rezultirati prihodima većima od milijarde kuna i dobiti većoj od 20 milijuna kuna. Kako ocjenjujete poslovanje u Hrvatskoj? - Naša tvrtka je od samih početaka djelovanja bila strateški usmjerena na izvoz kao osnovni pravac plasmana proizvoda. Razlog tome je činjenica što smo regionalna i

zapadnoeuropska izvozna tržišta vidjeli kao prostor na kojem smo mogli zabilježiti značajniji rast i razvoj. Rezultati poslovanja potvrđuju kako smo u tom razmišljanju bili u pravu. Trenutačni odnos poslovanja je gotovo 90 posto u korist izvoza – voljeli bismo da se ta brojka više kreće oko 75 posto, što bi značilo da je i Hrvatska na putu oporavka. Hrvatsko tržište veličinom i potencijalom nije bilo, niti trenutačno jest, dovoljno da pokrije razvojni potencijal tvrtke. I prije desetak

godina nam je bilo jasno kako je neminovno obratiti se međunarodnom kupcu. Međutim, ni u ovoj godini ne možemo očekivati veće pomake, pa je i u tom slučaju izvozna orijentacija jedini put. Zabrinjava činjenica da je recesija u Hrvatskoj i dalje prisutna te se u nekim slučajevima čak i ponavlja. Vjerujemo da smo svojim ulaganjima značajno pridonijeli poboljšanju gospodarskih uvjeta. Ono što očekujemo zauzvrat od države je postavljanje izvoza kao conditio

sine qua non dugoročnog razvoja gospodarstva. Sve ostalo ćemo napraviti mi, hrvatski poduzetnici. Što osim bakrene žice koristite u proizvodnji? - Dio projekta vertikalne integracije bilo je i ulaganje u proizvodnju PVC granulata, također stavljenu pod krov tvornice u Jakovlju. Riječ je o osnovnoj sirovini u proizvodnji električnih kabela koja služi kao izolacijski materijal. Jednako kao i kod bakrene žice, i u ovom slučaju kupuje-

Gradit ćemo još jednu halu Koji je budući pravac tvrtke? - Petogodišnji razvojni plan predviđa objedinjavanje sadašnjih dviju proizvodnih lokacija Jakovlje i Jankomir te izgradnju nove, identične proizvodne hale pored postojeće u Jakovlju. Planirana je i nabava nove proizvodne opreme, izgradnja uredske zgrade, a time i objedinjavanje svih poslovnih funkcija u Jakovlju. Naravno, ova ulaganja zahtijevaju i značajan kapital. Osim u vlastitim resursima, planiramo ga naći putem strateških partnera ili investitora za dokapitalizaciju. Posljednji veći investicijski ciklus tvrtke, vrijedan gotovo 200 milijuna kuna, bio je temeljen upravo na kombinaciji dokapitalizacije u visini 15,5 milijuna eura Europske banke za istraživanje i razvoj (EBRD) te ostatku iznosa od vlastitih sredstava. Naše je iskustvo s EBRD-om više nego pozitivno i konkretan smo primjer kako je takav model suradnje moguć. Naravno, postoje i drugi oblici osiguranja kapitala, od kojih je javna ponuda dionica svakako jedan od najinteresantnijih.

Koja su vaša glavna izvozna tržišta? - Austrija, Njemačka, Švicarska, Francuska, Mađarska, Grčka, Slovenija i tržišta regije. Povećanje proizvodnih kapaciteta zahtijeva i širenje na nova tržišta, poput Velike Britanije, Irske, Češke, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Rusije, Ukrajine i Izraela. Uglavnom je riječ o tržištima s već razvijenim investicijskim aktivnostima, kao i onima s potencijalom i rastom investicija u svim područjima – od građevinarstva do infrastrukture. Na ova tržišta ciljamo s ponudom proizvoda namijenjenih građevinarstvu, industriji i distribuciji električne energije, poput instalacijskih i niskonaponskih kabela. Kad je riječ o 2011., od prihoda od izvoza očekujemo više od 670 milijuna kuna, dok je za 2012. očekivan izvoz na razini 900 milijuna. Očekujete li promjene u poslovanju nakon ulaska Hrvatske u EU? - Naše će se poslovanje nastaviti kako je i planirano budući da smo već od početaka “podešeni” prema izvozu. Generalno, kao posljedicu približavanja EU-u očekujemo nastavak reformi u javnoj upravi, što bi neizravno moglo utjecati na povoljnije uvjete poslovanja cjelokupnog gospodarstva.


8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3710, 16. siječnja 2012.

od trenutka potpisivanja Ugovora o pristupanju može biti u dvorani za “ Hrvatska sastanke i govoriti. Mi ćemo slušati. Dansko će predsjedništvo slušati argumentaciju svih zemalja, pa i Hrvatske. ” Mette Gjerskov, ministrica poljoprivrede Danske, predsjedajuće EU-om

Hrvatska u Europi: značaj uključivanja

Biti što aktivniji Sve što hrvatska strana kaže, bilo da je riječ o prijedlozima ili primjedbama, uzimat će se u obzir kao bilo koji drugi glas svake od 27 članica EU-a Lada Stpić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

N

ajavljujući da će u raspravi o budućnosti zajedničke europske poljoprivredne politike slušati sve strane te da za njenih pola godine predsjedanja ne očekuje konačan dogovor nego samo velik napredak u približavanju stavova, ministrica poljoprivre-

Predsjedajuća će se zemlja pobrinuti zastupati buduću članicu de predsjedajuće Danske Mette Gjerskov rekla je i sljedeće: “Da, i buduće će članice imati glas. Hrvatska od trenutka potpisivanja Ugovora o pristupanju može biti u dvorani za sastanke i govoriti. Mi ćemo slušati. Dansko će predsjedništvo slušati argumentaciju svih zemalja, pa i Hrvatske”. Hrvatska je ovog trenutka u neuobičajenoj situaciji. Članice EU-a dogovaraju dva jako bitna elementa zajedničkog življenja - sadržaj novog srednjoročnog proračuna i razmjere do kojih će ići val reformiranja zajedničke poljoprivredne politike EU-a. Planira se da se rasprave završe u ovoj godini, eventualno bi se mogao dopustiti mali izlet u sljedeću, no sve bi bilo završeno do vremena proširenja EU-a Hrvatskom. Nema razloga za strah Ne-članica EU-a, naravno, nema pravo izjašnjavanja čak ni o tema-

ma ključnim po njeno članstvo. Hrvatska će s ulaskom u EU postati unosnik u zajednički proračun, ali će također izvlačiti sredstva iz njega. Isto tako, na njenu će se ekonomiju odraziti konačne odluke o tome kako će izgledati zajednička poljoprivredna politika, hoće li se okrenuti ekologiji, preferirati ruralni razvoj ili će biti manje ili mnogo manje novca za direktne isplate poljoprivrednicima. Razvoj Hrvatske će ovisiti i o balansu elemenata proračuna 2014.-2020., što će biti prioritet, hoće li se sredstva za inovacije i razvoj povećati na način na koji to sugerira Danska, temeljeći prijedloge na vlastitim pozitivnim iskustvima, hoće li u raspodjeli proračunskih sredstava prevagnuti pozivi za snažniju potporu regionalnom razvoju ili će proračun biti tanji i manji, dok će se teret razvoja prebaciti na države članice. Sve su to pi-

tanja bez odgovora koji se tek osmišljava. Odluke će biti donesene bez formalnog glasa Hrvatske (potom i Islanda kao iduće zemlje na traku za ulazak, ako Islanđani, kao uostalom i Hrvati, odluče da će prihvatiti članstvo) - ali će se i te kako reflektirati na vrijeme do 2020. godine. Možda i kasnije jer je proračun ujedno i deklaracija o tome koliko je koordinirani razvoj značajan za cijeli EU. Puno razumijevanje Predstavnici danskog predsjedništva uvjeravali su me za boravka u Kopenhagenu da Hrvatska u svakom slučaju može računati na puno razumijevanje i solidarnost. Sve što hrvatska strana kaže, bilo da je riječ o prijedlozima ili primjedbama, uzimat će se u obzir kao bilo koji drugi glas svake od 27 članica. Predsjedajuća će se zemlja pobrinuti zastupati budu-

ću članicu. Nema razloga za bilo kakav strah da će Hrvatska (ili Island) biti hendikepirana tehničkom činjenicom da se odlučuje o bitnim temama bez mogućnosti da se iza vlastitog stava dogradi i vlastiti glas. Ovakvih je situacija bilo i ranije, no ni jedna nova članica nije uskraćena. Sugestija Danaca Hrvatima je da od prvog dana budu što aktivniji na svim skupovima - i to iz dva razloga. Prvi je da se na terenu gdje se odvijaju europske “bitke”, odnosno kreira zajednička politika, uvijek nađu predstavnici Hrvatske jer participacija uživo europskim dnevnim poslovima umjesto dosadašnjeg posrednog i često selektivnog izvješćivanja odlična je škola, trening za prave izazove. Drugo, kažu Danci, od buduće se članice, želi li da joj se uvaže interesi i stavovi, očekuju konstruktivni prijedlozi, dakle glas. Ostalo će

Glas predstavnika Hrvatske u Europskom parlamentu najpotrebniji je tamo gdje će se kreirati politika doći samo po sebi, čak i bez formalnog prava na glasovanje. Dodajem i da će predstavnici Hrvatske imati izravan uvid u stanje pregovora sa zemljama regije, a time i mogućnost upliva na procedure. U najvažnije odbore U kontekstu novog odnosa europskih političkih silnica “po Lisabonu” Europski je parlament dobio nove, šire ovlasti. U vremenima priprema za članstvo, do ljeta iduće godine, saborska ekipa dvanaestorice koja se pojavi u polukrugovima EP-a u Bruxel­ lesu i Strasbourgu morat će nadoknaditi praktični

nedostatak prava na glas u pitanjima kojima se odlučuje sudbina Hrvatske ali bez njenog glasa. Iduću godinu i pol hrvatski bi zastupnici u EP-u trebali birati aktivnost u Hrvatskoj najvažnijima, a ne njima najatraktivnijim ili najlakšim parlamentarnim odborima, poput poljoprivrede, proračuna, ekonomije, energije. Najmanje što im sada treba je trošenje vremena u Odboru za vanjsku politiku (čemu nisu mogle odoljeti ni neke druge zemlje, prenapučivši ga). Glas predstavnika Hrvatske u Europskom parlamentu najpotrebniji je tamo gdje će se kreirati politika. Prema ovim potrebama – bude li pameti i gledanja u budućnost dalju od saborskog mandata ili ciklusa vladanja koalicija – valjalo bi skrojiti profil zastupnika koji će Hrvatsku predstavljati u Parlamentu. Prednost donose komunikativni, dobri poznavatelji problematike, umreženi. Zastupnici u Parlamentu EU-a prvo su glas svoje zemlje, tek onda svoje stranačke opcije. Odbor danskog parlamenta za europske poslove želio bi što više umrežavanja s kolegama (tako su poručili novinarima) što je prilika za jačanje parlamentarnih veza Danaca i Sabora, ne radi novog lijepog izleta nego zbog dodatnog jačanja poslovnih veza dvaju zastupničkih tijela. Jer, danski parlamentarci u europskim poslovima imaju snažnu riječ, moćni su i utjecajni, ali i veoma, veoma potkovani u svome poslu.


S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3710, 16. siječnja 2012.

( oko 300 mil kn godišnje

9

Priznanje splitskom brodogradilištu

trebao bi državnom proračunu donijeti novi-stari porez

Sjednica hrvatske vlade

Vlada vratila porez, telekomi najavljuju tužbu Ne treba zaboraviti da se profiti telekomunikacijskih kompanija ostvaruju na infrastrukturi u koju su ulagali svi građani, rekao je premijer Milanović Igor Vukić vukic@privredni.hr

H

rvatske telekomunikacijske kompanije najavile su ustavnu tužbu, otpuštanje radnika i smanjivanja ulaganja, ako Vlada ne odustane od posebnog poreza od šest posto na govorne usluge, SMS i MMS poruke. Vlada je na prošlotjednoj sjednici odlučila ponovno uvesti taj porez koji je, nakon godinu i pol primjene, ukinula vlada Jadranke Kosor. Milanovićeva vlada je vraćanje poreznog opterećenja obrazložila upravo slabim programima ulaganja u telekomunikacijskim kompanijama i velikim profitima koje ostvaruju i u vrijeme krize. “Ne želimo narušiti tržišnu utakmicu, ali potrebna je veća solidarnost onih koji i u teškim vremenima ostvaruju veliki profit. Želimo ih potaknuti na snažnija ulaganja, a da istodobno padnu cijene njihovih usluga, koje su sada među najvišima u Europi. Ne treba zaboraviti da se ti profiti ostvaruju na infrastrukturi koja je dobrim dijelom naslijeđena i u koju su ulagali svi građani”, rekao je premijer Zoran Milanović. Profiti i ekstraprofiti Ministar gospodarstva Radimir Čačić istaknuo je da telekomi u Europskoj uniji ulažu oko 100 eura godišnje po stanovniku, a ostvaruju daleko niže profite nego u Hrvatskoj. Hrvatske kompanije u tom sektoru ulažu samo 55 eura po stanovniku. U Hr-

vatskoj je tri do četiri puta skuplje telefonirati u roamingu i kompanije tako ostvaruju ekstraprofite. Novi-stari porez tre-

Telekomi u EU-u ulažu oko 100 eura godišnje po stanovniku, a ostvaruju daleko niže profite nego u Hrvatskoj, kaže Čačić bao bi državnom proračunu donijeti godišnje oko 300 milijuna kuna. Čačić je dodao da nije riječ o golemom novcu za proračun, no s njim bi se, primjerice, moglo sačuvati 20.000 radnih mjesta, izgubljenih proteklih godina u tekstilnoj industriji. Rekao je i da će telekomunikacijske kompanije od povećanih ulaganja imati koristi jer će plaćati manji porez na dobit, prema modelu koji je najavljen još prije izbora. Priznao je da Vlada

mora učiniti i dodatne poteze da bi omogućila investicijske programe. Vlada bi prema njegovu mišljenju morala preuzeti donošenje odluka o različitim suglasnostima od lokalne uprave, jer je to dosad usporavalo proces odlučivanja. “Ogromni potencijali postoje u stvaranju mreže optičkih kabela što je investicija vrijedna nekoliko milijardi eura”, rekao je Čačić. Najavio je da će razgovarati s predstavnicima telekomunikacijskih kompanija koje svojim prihodima stvaraju gotovo sedam posto BDP-a i saslušati njihove prijedloge. Sa susjednim zemljama raspravljat će se o raspodjeli frekvencija kako bi se mogli raspisati natječaji za koncesije za nove generacije mobitelskih mreža, nadovezao se ministar financija Slavko Linić. Što kažu telekomi Iz telekoma su poručili da će porez imati dalekosežan negativan učinak na mobilnu industriju. U prošlih godinu i pol dana koliko se

porez naplaćivao, država je imala prihod od 600 milijuna kuna. To je bilo manje od očekivanog jer se u međuvremenu zbog krize smanjilo i korištenje mobilnih usluga. Iz Tele2 podsjećaju da je i Europska komisija bila protiv duljeg roka naplaćivanja takvih izvanrednih poreza jer ugrožavaju tržišnu utakmicu. Pokrenuti su i postupci protiv Francuske, Španjolske i Mađarske koje su ustrajale na takvom poreznom opterećenju. Vlada je odlučila da će u Hrvatskoj porez na telekomunikacijske usluge biti naplaćivan do sredine 2013. godine, odnosno, do dana ulaska u punopravno članstvo u Europskoj uniji. Premijer Milanović rekao je da je Vlada svjesna preporuka Europske komisije, ali i da u narednom razdoblju do ulaska u članstvo, mora braniti i opravdane nacionalne interese. A oni se sastoje i od drukčije raspodjele poreznog tereta, radi očuvanja javnih financija i solidarnog podnošenja tereta izlaska iz krize.

Orange Star i Piana najznačajniji brodovi godine U izboru časopisa The Naval Architect, odnosno njihove specijalne publikacije Significant Ships 2011, brodovima Orange Star i Piana izgrađenima u splitskom brodogradilištu dodijeljeno je ugledno međunarodno priznanje najznačajnijih brodova izgrađenih u 2011. godini. Izdavač časopisa The Naval Architect je RINA - The Royal Institution of Naval Architects. Riječ je o međunarodnom udruženju koje okuplja predstavnike brodograđevne industrije, obrazovnih institucija i pomorskih organizacija iz više od 90 zemalja. Orange Star je najveći dosad izgrađeni orange juice carrier dužine 190 metara, a namijenjen je prijevozu svježeg voćnog soka. Projekt je razvijen u Brodosplitu, a brod predan naručitelju u

veljači prošle godine. Piana, brod za prijevoz putnika, osobnih i teretnih vozila te opasnog tereta, sofisticiran je i tehnički zahtjevan brod. Prvi je to ro-pax izgrađen po novim propisima čime su mu osigurani najviši standardi stabiliteta, sigurnosti, zaštite okoliša, ali i komfora. Predan je naručitelju lani u prosincu. Dodijeljeno priznanje Significant Ships 2011 brodovima čiji su projekti razvijeni i izgrađeni u Brodosplit-Brodogradilištu značajna je referenca za splitsko brodogradilište i potvrda njegove pozicije na tržištu sofisticiranih brodova. Prema priopćenju iz Brodosplita, oba broda izgrađena su bez državnih subvencija te je njihovom izgradnjom BrodosplitBrodogradilište ostvarilo pozitivan rezultat. (J.V.)

*vijesti ru osam posto, a u Ličkosenjskoj županiji sedam posto. U Dalmaciju je došlo šest posto više turista, a u Zagreb 10 posto više.

Osam posto više turista U prošloj godini hrvatski je Jadran i Grad Zagreb ukupno posjetilo 11,2 milijuna turista, što je za osam posto više nego 2010. Stranih je turista bilo 9,9 milijuna, ili osam posto više, a domaćih 1,3 milijuna, odnosno četiri posto više, prema podacima Hrvatske turističke zajednice. Noćenja je u cijeloj prošloj godini ukupno ostvareno 65,1 milijun, uz porast od sedam posto. Od toga su strani turisti ostvarili 58,4 milijuna noćenja (+7 posto), a domaći 6,7 milijuna (+5 posto). U Istri je ostvareno 10 posto više dolazaka, na Kvarne-

Natječaj za Izvorno hrvatsko Hrvatska gospodarska komora, putem Zaklade Izvorno hrvatsko, i ove je godine raspisala natječaj za dodjelu sredstava kojima želi potaknuti na proizvodnju novih kvalitetnih i prepoznatljivih hrvatskih proizvoda u cilju povećanja proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta. Natječaj je započeo 9. siječnja i traje do 27. siječnja 2012. godine. Fond Zaklade Izvorno hrvatsko za 2012. godinu iznosi 150.000 kuna, a sredstva se dodjeljuju jednokratno, najviše do 50.000 kuna po projektu. Podrobnije informacije o natječaju mogu se naći na www.hgk.hr.


10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3710, 16. siječnja 2012.

( 330 mil € vrijedan

izvoz tekstilne i odjevne industrije u 9 mjeseci 2011.

( 561 mil €

težak uvoz u istom razdoblju

Tekstilna industrija: blage najave boljih dana

Slijedi li oporavak i odjevne industrije Zahvaljujući potporama Ministarstva gospodarstva hrvatskim tekstilnim tvrtkama koje su dobro poslovale, Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

N

akon nekoliko godina stagnacije popunjenost tvorničkih kapaciteta u tekstilnoj i odjevnoj industriji protekle je godine bila zadovoljavajuća. To je posebice bilo vidljivo u odjevnoj industriji gdje je zaustavljeno otpuštanje radnika, a poboljšala se i produktivnost poslovanja. Prema broju zaposlenih, to je još uvijek značajna industrija, a važna je i stoga što zapošljava i do 80 posto žena. Unatoč tome što u javnosti vlada mišljenje kako tekstilna i odjevna industrija propadaju, te dvije gospodarske grane još uvijek dobro posluju u Europi te nude kvalitetne brendove i proizvode. Upravo zbog toga, i u Hrvatskoj treba pokazati još više optimizma za tu industriju koja, zahvaljujući svojim proizvodima, opstaje i u ovim teškim recesijskim vremenima, smatraju u Udruženju tekstilne i odjevne industrije Hrvatske gospodarske komore (HGK). Blagom optimizmu povoda može dati i činjenica da je ipak, nakon niza godina, broj zaposlenih u tekstilnoj i odjevnoj industriji malo porastao. Prema podacima Sektora za industriju HGK-a, potkraj 2010. u tim je gospodarskim granama bio zaposlen

Strahovito niske plaće Prosječna neto plaća u osam lanjskih mjeseci u tekstilnoj industriji iznosila je 3307 kuna, u odjevnoj industriji 2827 kuna, a u kožarsko-prerađivačkoj 2862 kune. Te su plaće bile gotovo identične kao i u 2010. godini. 21.361 radnik, a u proljeće 2011. taj broj je porastao na 21.814. Iako je u jesen prošle godine broj zaposlenih smanjen na 21.400 radnika, to je opet malo više nego 2010. Protekle je go-

U Čateksu očekuju da Vlada podrži tekstilnu industriju jer je to vrlo važna gospodarska grana dine udio tekstilne i odjevne industrije u broju zaposlenih iznosio 10,16 posto. U ukupnom izvozu prerađivačke industrije sudjelovala je sa 5,56 posto. Kožarstvo ide naprijed Kožarsko-prerađivačka industrija ima 4,21 posto udjela u broju zaposlenih. Od ukupnog izvoza prerađivačke industrije, na kožarske proizvode otpada tri posto. Zaposlenost u toj djelatnosti lani je, nakon pada u 2009. godini, porasla za 536 osoba, što je rezultat stranih ulaganja u kožarsko-prerađivačku industriju, posebice tvrtki Haix i Boxmark. Tržišno okruženje tekstilne, odjevne i kožarsko-

prerađivačke industrije iznimno je kompleksno i u potpunosti globalizirano, a u međunarodnoj trgovini tih roba vlada liberalizacija. “Stoga je strateški cilj poduzetnika iz djelatnosti tekstila, odjeće, obuće i galanterije povećanje konkurentnosti njihovih roba i usluga. Teški uvjeti u kojima posluju tvrtke registrirane za te vrste djelatnosti dodatno su pogoršani financijskom krizom, pa je sve to utjecalo na ukupne statističke i financijske pokazatelje tih industrijskih grana”, istaknula je Mirjana Gambiroža Jukić, poslovna tajnica Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK-a. Ipak, zahvaljujući potporama Ministarstva gospodarstva tekstilnim tvrtkama koje su dobro poslovale, u njima je provedena tehnološka obnova, tako da su sniženi troškovi, a povećana proizvodnost rada. Gužva kod javnih nabava Prihod od prodaje roba i usluga ovisi o kupovnoj moći stanovništva, vlastitog odabira tržišnih niša i kategorije proizvoda te otvorenosti tržišta

tekstilne i odjevne industrije u Hrvatskoj i svijetu. U našoj zemlji proizvođači međusobno trpe natprosječni konkurentski pritisak što je posebice vidljivo u natječajima kod javnih nabava. Poduzetnicima koji se bave tekstilnom, odjevnom i kožarsko-prerađivačkom industrijom nedostaju vlastita financijska sredstva kojima bi se ulagalo u unaprjeđenje tehnologije i marketing. Stoga je profitni potencijal tih industrija nizak. Statistič-

ki i financijski pokazatelji Sektora za industriju HGK-a ukazuju na to da se od 2000. do danas fizički obujam proizvodnje odjevnih i tekstilnih proizvoda kao i modnih cipela neprekidno smanjivao. U 2011. povećale su se narudžbe stranih kupaca za uslužne poslove u proizvodnji odjeće i obuće. Promatrajući financijske pokazatelje u tim gospodarskim granama vidljivo je kako se u 2010. godini u odnosu na godinu ranije bilježio minima-

lan pad ukupnog prihoda od svega 1,1 posto. Ukupni prihod kožarsko-prerađivačke industrije preklani je bilježio rast od 17,1 posto u odnosu na 2009. Prema tome, može se zaključiti kako je 2010. nastupio vrlo blagi oporavak ako se promatra ukupni prihod po jednom zaposleniku u tekstilnoj i odjevnoj industriji. No, o tome kakvi su financijski pokazatelji u tim industrijama bili u 2011. još uvijek nema statističkih podataka.


11

www.privredni.hr Broj 3710, 16. siječnja 2012.

( 110 mil €

iznosio je izvoz obuće do kraja lanjskoga rujna

tekstilne ? u njima je provedena tehnološka obnova, tako da su sniženi troškovi, a povećana proizvodnost rada devet mjeseci 2010. Pad uvoza lani je zabilježen u uvozu obuće jer je u devet mjeseci uvezeno proizvoda u vrijednosti 136 milijuna eura što je 3,1 posto manje nego u isto doba preklani. No, istodobno je izvezeno obuće u vrijednosti 110 milijuna eura ili 1,9 posto više. Tekstilci optimistični Što o stanju u tekstilnoj industriji misle poslodavci u tekstilnoj industriji upitali smo Vinka Barišića, direktora Jadran tvornice čarapa, i Damira Viteza, direktora čakovečkog Čateksa. “U Jadran tvornici čarapa protekle je godine zabilježeno povećanje ukupnih prihoda od jedan do dva posto u odnosu na 2010. godinu, no ukupni rezultati ipak će biti nešto lošiji nego preklani. Uvoz-izvoz I uvoz i izvoz tekstilne i odjevne industrije bilježe relativno dobre rezultate, pa je tako u devet mjeseci prošle godine u tim sektorima izvezeno proizvoda u vrijednosti 330 milijuna eura, dok je istodobno uvezeno proizvoda vrijednih 561 milijun eura, pokazuju statistički podaci Sektora za industriju HGK-a. Tijekom 2010. izvoz tekstilnih i odjevnih proizvoda iznosio je 441 milijun eura, dok je uvoz iznosio 727 miliju-

na eura. Promatrajući robnu razmjenu u devet mjeseci 2011. vidljivo je kako je u segmentu prediva i tkanine izvezeno proizvoda u vrijednosti 64 milijuna eura ili 0,5 posto više nego u istom razdoblju 2010. Istodobno je uvezeno robe u vrijednosti 249 milijuna eura ili 3,2 posto više. U tom je razdoblju iz Hrvatske izvezeno odjeće u vrijednosti 270 milijuna eura, 2,3 posto manje, dok je uvezeno odjeće u vrijednosti 342 milijuna eura ili 6,5 posto više nego u

Lani je Jadran tvornica čarapa povećala prodaju svojih proizvoda na ino tržištima za čak 30 posto Na domaćem tržištu registriran je pad prodaje od devet do 10 posto u veleprodaji te oko pet posto u maloprodaji, no istodobno je zabilježeno povećanje prodaje naših proizvoda na inozemnim tržištima, i to za čak 30 posto u od-

nosu na 2010. Posebice se to odnosi na prodaju Jadranovih proizvoda u Austriji i Švicarskoj. Naime, na tim smo tržištima dijelom kompenzirali posao. Pad u financijskom smislu nije zabilježen nego je naprotiv, povećan ukupni prihod za jedan posto. Ipak, s obzirom na nešto veće rashode, ukupni lanjski poslovni rezultati bit će nešto lošiji nego preklani”, rekao je Barišić. Dodao je kako ove godine očekuju bolje poslovanje nego lani bez obzira na najavu daljnjeg pada kupovne moći stanovništva. Iako se najavljuje oporavak tekstilne industrije, Barišić kaže da to neće biti tako skoro. Naime, bez obzira na to što se osjeća poboljšanje u Jadranovom poslovanju, ipak još nije došlo do očekivanog oporavka. Protekle je godine na tržište lansiran brend Jadran Exclusive koji još nije dovoljno poznat, pa Barišić kaže kako će se na njegovoj promociji još intenzivnije raditi ove godine. Iako još nisu poznati financijski pokazatelji za prošlu godinu, u Čateksu iz Čakovca poslovanje u 2011. bilo je stabilno, a djelatnicima su se redovno isplaćivale plaće sa svim porezima i doprinosima. “Svi su planovi lani uglavnom ispunjeni, a u ovoj godini planiramo

veću proizvodnju i prodaju naših proizvoda bez obzira na katastrofične najave o velikoj krizi. U Čateksu krizu vidimo kao veliku priliku za dobro poslovanje, a smatramo da će konačno i hrvatska vlada shvatiti da se samo s povećanjem proizvodnje

u Njemačku, zemlje Beneluksa i Skandinaviju, upravo u izvozu vide svoju šansu. No, direktor Čateksa smatra kako bi se trebala poboljšati prodaja tih proizvoda i na domaćem tržištu jer su domaći proizvodi kvalitetniji od

Afirmacija hrvatske mode Kako bi se što više unaprijedila hrvatska tekstilna industrija te regiji i Europi pokazalo da i mi “konja za trku imamo”, prije godinu dana pokrenut je projekt Fashion. hr koji je okupio pet hrvatskih tvornica i šest uglednih dizajnera. Rezultati suradnje industrije i dizajna predstavljeni su na lanjskom sajmu mode Fashion.hr Industrija i regionalnom Fashion.hr sajmu. Na regionalnom sajmu mode nastupilo je 119 izlagača iz zemlje i regije. Direktor projekta Fashion.hr Vinko Filipić je istaknuo kako se suradnjom dizajnera i domaće tekstilne industrije očekuje veliki iskorak u afirmaciji hrvatske mode. Uz to, že-

lja pokretača tog projekta jest i da se stanovnici Hrvatske odijevaju u kvalitetnu domaću odjeću. “Glavna nam je motivacija bila pokrenuti promjene na hrvatskoj modnoj sceni”, rekao je Filipić. Projekt Fashion.hr podržali su HGK, Hrvatska obrtnička komora (HOK) i Grad Zagreb. i stimuliranjem izvoznika možemo izvući iz krize. Stoga očekujemo da Vlada podrži tekstilnu industriju jer je to vrlo važna gospodarska grana”, rekao je Damir Vitez. S obzirom na to da se više od 65 posto Čateksovih proizvoda izvozi, uglavnom

uvoznih. “Ako možemo uspjeti na inozemnom tržištu, ne vidim razlog da tako ne bude i na domaćem. Upravo se na tome temelji taj naš optimizam iako smo možda jedni od rijetkih tekstilaca koji tako misle”, zaključio je Vitez.


12 AKTUALNO *vijesti Smjena u Quaestusu Nadzorni odbor Quaestus nekretnina, zatvorenog investicijskog fonda za ulaganje u nekretnine, opozvao je Borislava Škegru s mjesta predsjednika Uprave i Tomislava Matića s mjesta člana Uprave fonda, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. Odluku Hanfe da Quaestus Investu oduzme odobrenje za rad na godinu dana Nadzorni je odbor ocijenio dovoljno važnim razlogom za smjenu Škegre i Matića. Nova predsjednica Uprave Quaestus nekretnina je Lidija Vesenjak, a član Uprave je Branislav Stambolija. Atlantic dobio novu upravu Uslijed nove organizacije poslovanja Atlantic Grupe, koja od siječnja 2012. godine podrazumijeva podjelu na 11 strateških poslovnih područja umjesto dosadašnje divizionalne organizacije, imenovana je i nova uprava koja ima četiri člana, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. Novu upravu od 1. siječnja čine predsjednik Uprave Emil Tedeschi, te članovi Mladen Veber, nadležan za operativno poslovanje, Neven Vranković, nadležan za korporativne aktivnosti i Zoran Stanković, nadležan za financije i poslovni razvoj. Croatia Airlines protiv pilota

Croatia Airlines odbacio je kao neistinite navode Hrvatskog sindikata prometnih pilota o gubicima i načinu vođenja kompanije. Tvrde da se takvi navodi u medijima pojavljuju periodički i uvijek paralelno s održavanjem pregovora o kolektivnom ugovoru. Prema priopćenju iz kompanije, u prvih devet mjeseci 2011. zabilježen je 64 posto bolji financijski rezultat u odnosu na isto razdoblje 2010. Gubitak je smanjen za 70 milijuna kuna, odnosno iznosio je 39,5 milijuna kuna u odnosu na 109 milijuna kuna u 2010.

Privredni vjesnik Broj 3710, 16. siječnja 2012.

( 25 zadrugara

i oko 300 kooperanata ima Imoćanka

( 1200 t

voća i povrća otkupljeno 2011.

Braniteljska poljoprivredna zadruga Imoćanka, Imotski

Povratak proizvodnji voća i povrća Zadruga Imoćanka prošle je godine imala četiri milijuna kuna prometa, što je solidan rezultat, ali nemjerljiv je njezin značaj za revitalizaciju Imotskog polja i povratak proizvodnji povrtlarskih kultura Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

opustošenom, nekada moćnom imotskom gospodarstvu, jedna od svjetlijih točaka u novije vrijeme svakako je Braniteljska poljoprivredna zadruga Imoćanka. Osnovana je u proljeće 2007. godine, a osnovna djelat-

Uz komasaciju, država mora izraditi i projekt navodnjavanja i odvodnje u Imotskom polju

nost joj je otkup voća i povrća s područja Imotske krajine. Zadrugu je osnovalo 16 zadrugara, od kojih je devet branitelja. Danas ona, zahvaljujući dobroj organizaciji, spada u sam vrh braniteljskih zadruga u Hrvatskoj. “Ključni trenutak u razvoju ove zadruge bio je potpisivanje ugovo-

ra za plasman proizvoda u trgovački lanac Konzum preko Agrofructusa. Prve godine otkupljeno je oko 100 tona voća i povrća, da bi 2011. bilo otkupljeno 1200 tona. U ovom trenutku imamo 25 zadrugara i oko 300 kooperanata”, ističe Teo Klapirić, upravitelj Braniteljske poljoprivredne zadruge Imoćanka. Zaštita kooperanata Klapirić, koji je inače diplomirani agronom, ističe da su lani otkupili najviše krumpira i to oko 350 tona, 300 tona lubenica, 100 tona paprike te rajčice, mahune, luka, patlidža-

Otvoreni za suradnju Poljoprivredna braniteljska zadruga Imoćanka proizvela je i otkupila određenu količinu vina, ali nisu naišli na očekivani odaziv. Klapirić smatra da mali proizvođači moraju uložiti određena sredstva u modernizaciju podruma kako bi dobili kvalitetniji proizvod. Zadruga je nabavila određenu mehanizaciju i započela s proizvodnjom na 10 hektara zemljišta, ali joj je težište i nadalje na otkupu voća i povrća za Agrofructus. Prema Klapirićevu mišljenju, prostora za otvaranje specijaliziranih poljoprivrednih zadruga na području Imotskoga ima jako puno, a oni su, kaže, otvoreni za suradnju.

na. krastavaca, dinje, šljiva, jabuka, višanja... “U bliskoj budućnosti očekujemo dobre rezultate u otkupu luka, i to klasičnog crvenog i posebnog luka srebrenca. Svjesni smo da ne možemo konkurirati u otkupu lubenica proizvođačima iz doline Neretve, ali smo uvjereni kako u proizvodnji luka Imoćani mogu postati vodeći u Hrvatskoj. Naravno da će ključni subjekt u tom procesu biti naša zadruga”, otkriva Klapirić. Klapirić ističe kako određene planove zadruga ima i u plasmanu bijelog luka jer su imotski poljoprivrednici zasadili određene količine. Problem bijelog luka su male količine jer je Agrofructus velika tvrtka koja traži kontinuirane dobavljače koji moraju osigurati dovoljne količine. Bez obzira što Agrofuctus ima interesa za otkup domaćeg bijelog luka, u zadruzi su se prvenstveno orijentirali na otkup crvenog luka i smatraju da tu mogu postići određene rezultate.

“Svojim kooperantima osiguravamo zaštitu, mogu preko nas nabaviti umjetna gnojiva te im nudimo čak i mogućnost kreditiranja, a jamčimo i otkup njihovih proizvoda”, dodaje Klapirić. Braniteljska poljoprivredna zadruga Imoćanka prošle godine je imala četiri milijuna kuna prometa, što je solidan rezultat, ali je ova zadruga još značajnija za revitalizaciju Imotskog polja - za povratak stanovnika proizvodnji voća i povrća i osiguranje bilo dodatnog prihoda bilo egzistencije. Podizanje prinosa Klapirić smatra da ključ uspjeha nije u prevelikoj masovnosti nego u tome da se ljudi započnu profesionalno baviti uzgojem voća i povrća, a prostora za napredak ima ponajprije u povećanju prinosa po jedinici površine. Doduše, prema njegovim riječima, otegotna okolnost je i usitnjenost parcela što su neki vlasnici donekle riješili zamjenom s drugima, a rješe-

nje je komasacija. Ako povećaju prinos i ukoliko se profesionalizira proizvodnja, proizvođači mogu biti i cjenovno konkurentni, a samo tako mogu i zaraditi. “Osim komasacije, država mora izraditi i projekt navodnjavanja i odvodnje u Imotskom polju. Osim toga, država bi se trebala uknjižiti na oko 100 hektara zemljišta koje je bilo u vlasništvu Imote. Mi obrađujemo oko 10 hektara tog zemljišta, a ostatak bi se morao obrađivati i privesti svrsi, odnosno dodijeliti koncesije na ovo zemljište. Imota je izgubila koncesije na njega tako da je ono neobrađeno, a riječ je o vrlo kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu. Dio tog zemljišta potražuju bivši vlasnici kojima je bilo oduzeto, ali im još uvijek nije vraćeno”, kaže Klapirić. Kao pozitivnu stvar Klapirić ističe činjenicu da se sve više stanovnika odlučuje na obradu zapuštenih parcela i da, za razliku od unazad pet-šest godina, vlada interes za poljoprivredno zemljište.


enterprise europe

info

Broj 54, 16. siječnja 2012.

Financiranje reformi

Nagrade za tehnološke inovacije Dodijeljene su nagrade za najbolje tehnološke inovacije Vidi e-novation koje posljednjih šest godina dodjeljuje časopis Vidi u suradnji s Institutom Ruđer Bošković. Stručni žiri iz vodećih hrvatskih kompanija, organizacija, instituta, visokih učilišta i redakcija odabrao je dobitnike nagrade Teslino jaje. U kategoriji inovacija fizičkih osoba žiri je nagradu Zlatno Teslino jaje dodijelio projektu Trambus Svena Kapuđije. Srebrno Teslino jaje dodijeljeno je projektu Zagrebačko parkiralište Leona Trivića i Gorana Tanodija. Brončano Teslino jaje dodijeljeno je projektu 3x1000 Saše Kapetanovića. U kategoriji tvrtki Zlatno Teslino jaje dodijeljeno je projektu iPROSU - Inteligentnom projekcijskom sučelju - tvrtki Videa i Hand Studio. Srebrno Teslino jaje dodijeljeno je Naprednom upravljačkom sustavu za automatizaciju robota tvrtke Inteco, a Brončano Teslino jaje dodijeljeno tvrtki Računala Tina za projekt TimeReader.

Milijarda za zemlje kandidate

Europska komisija finalizirala je programe pomoći za potporu reformama u zemljama koje žele pristupiti EU-u. Novac je namijenjen Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Kosovu, Turskoj i Islandu Europska komisija je finalizirala niz programa pomoći namijenjenih potpori reformama u zemljama koje žele pristupiti EU-u. Sredstva u ukupnom iznosu od gotovo milijardu eura dolaze iz proračuna za 2011. Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) i bit će na raspolaganju Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji kao i Kosovu, Turskoj i Islandu. ”Svi ti programi osmišljeni su kako bi se postigli konkretni rezultati u ostvarivanju bolje javne uprave, učinkovitijem pravosuđu i boljoj provedbi zakona, stabilnijem gospodarstvu kao i sigurnijem okolišu”, kaže povjerenik Europske unije za proširenje i politiku susjedstva Stefan Füle. “To su dobre vijesti i za zemlje primateljice pomoći i za EU: pred svima nama zajednički su izazovi koji ne prestaju s granicama EU-a i njima se moramo baviti zajednički”, dodao je povjerenik. Te akcije financiraju se iz programa IPA 2011 u sklopu komponenata Pomoć u tranziciji i Jačanje institucija i prekogranična suradnja. Temelje se na prioritetima koje je odredila Europska unija, a osmi-

šljene su u suradnji s vladama uključenih zemalja, lokalnim dionicima i drugim donatorima. Ove godine financiranje je usmjereno na bolje upravljanje projektima kojima je cilj daljnje jačanje administrativnog kapaciteta, učinkovitije korištenje pomoći EU‑a, usvajanje i provedba standarda EU-a, daljnja potpora reformama u javnoj upravi, pravosuđu i temeljnim pravima te nastavak potpore borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Hrvatskoj je izravno namijenjeno 39,2 milijuna eura za opće administrativno jačanje relevantno za razdoblje nakon pristupa s posebnim naglaskom na pravosuđu, unutarnjim poslovim i temeljnim pravima. Hrvatska može koristiti i dio

sredstava od 210,4 milijuna eura iz višekorisničkih programa malog poduzetništva, civilnog društva, tehničke pomoći i regionalne suradnje. Albaniji je namijenjeno izravno 82 milijuna eura, Bosni i Hercegovini 91,2 milijuna, Makedoniji 28,9 milijuna, Islandu 12 milijuna, Kosovu 62,9 milijuna, Crnoj Gori 26,5 milijuna, Srbiji 178,6 milijuna, a Turskoj 210,4 milijuna eura. Od 2007. godine zemlje koje žele pristupiti EU-u dobivale su usmjereno financiranje i potporu EU-a kroz jedan jedini kanal – Instrument za pretpristupnu pomoć - (Instrument for Pre-Accession Assistance - IPA). Sredstva za razdoblje 2007.-2013. ukupno iznose 11,5 milijardi eura.


enterprise europe Programi EU-a za obrazovanje

Edukacijom do konkurentnosti

Novim projektom Erasmus za sve Unija želji poboljšati programe na području obrazovanja. On će zamijeniti sedam postojećih programa i pojednostaviti ih kako bi se pružila bolja potpora studentima, vježbenicima, učiteljima i drugim korisnicima nizacija mladih, poduzeća, lokalnih i regionalnih vlasti i nevladinih organizacija. Dat će se podrška i reformi modernizacije sustava obrazovanja u državama članicama i suradnji sa zemljama izvan Europske unije. Novost su i jamstveni krediti za studente magisterija, savezi znanja i savezi strukovnih vještina. Konkretne akcije programa Novi program Erasmus za sve ima ukupni budžet od 19 milijardi eura i mobilnost za pet milijuna ljudi, te će omogućiti podršku za djelomično obrazovanje i usavršavanje u inozemstvu za 2,2 milijuna studenata (u sadašnjem programu to je bilo omogućeno za 1,5 milijuna studenata).

Kao dio paketa mjera o postizanju bolje konkurentnosti Europske unije, prema Strategiji za razvoj i zapošljavanje Europa 2020, Europska komisija usvojila je krajem studenog prijedlog za novi program Europske unije za obrazovanje, trening, mladež i sport Erasmus za sve. Program će imati bolje ciljane prioritete i aktivnosti od trenutnog programa na po-

dručju obrazovanja i osposobljavanja mladih kako bi se održao korak s novim izazovima s kojima se suočava Europa. Novi program trebao bi zamijeniti sedam postojećih programa tako što će ujediniti postojeće programe za cjeloživotno učenje. Imat će pojednostavljenu strukturu koja bi trebala poboljšati

Doprinos ovog programa svođenjem trenutno sedam aktivnih programa na jedan program rezultirat će jednostavnijom primjenom pravila i procedura kao i izbjegavanjem dupliciranja i fragmentacije. učinkovitost što znači da bi trebala pružiti više potpore studentima, vježbenicima, učiteljima i drugima. Program će podržati tri glavne vrste aktivnosti. Prva od njih je mogućnost učenja za pojedince u EU-u, ali i izvan Unije, što uključuje studij, obuke, praksu, učenje, profesionalni razvoj i neformalne aktivnosti mladih kao što je volontiranje. Poticat će se i suradnja između obrazovnih institucija, orga-

Program je otvoren za sve članice Europske unije, Island, Lihtenštajn, Norvešku, Švicarsku, zemlje kandidatkinje EUa, te zemlje zapadnog Balkana, a trebao bi početi 2014. godine. O prijedlogu se trenutno raspravlja u Europskom vijeću i parlamentu koji će donijeti konačnu odluku u proračunskom okviru za razdoblje 2014.-2020. (K.S.)

VIJESTI Održani motivacijski seminari ženskog poduzetništva u Varaždinu i Županji U prosincu su održani motivacijski seminari za poticanje poduzetništva žena u Varaždinu i Županji u okviru projekta EntrepreneurSHEp. Cilj projekta je okupiti zaposlene i nezaposlene žene, poduzetnice početnice koje žele unaprijediti svoje poslovanje, te mlade žene koje su pri završetku svog obrazovanja, kako bi ih se upoznalo s uslugama projekta i mogućnostima njihova uključivanja. Poduzetništvo žena u Hrvatskoj je još uvijek nedovoljno iskorišteno. Žene često osjećaju nedostatak razumijevanja okoline, kao i nedostatak samopouzdanja kada je riječ o upuštanju u rizik poduzetničkih pothvata i otvaranja vlastitih tvrtki. Stoga je cilj bio da ih kroz prezentaciju pozitivnih poduzetničkih iskustava i uspješnih poduzetničkih priča potaknemo na nove poduzetničke aktivnosti. U tome im asistira

20 ambasadorica ženskog poduzetništva, predstavnica uspješnih poduzetničkih projekata iz različitih dijelova Hrvatske, čiji je osnovni zadatak podizanje svijesti o poduzetništvu žena. Održana GREEN radionica U prostorijama Tera tehnopolisa u Osijeku održana je GREEN radionica Unapređivanje zaštite okoliša u poslovanju kroz Europsku poduzetničku mrežu (Greening business through the Enterprise Europe Network). Predavači na radionici bili su direktor Tera Tehnopolisa Ivan Štefanić, konzultantica tvrtke IQ Consulting iz Zagreba Ivana Ostoić, te Luka Gabrić, direktor tvrtke Domino iz Osijeka. Na radionici se govorilo o usklađivanju sa zakonima u području zaštite okoliša i energetike te privođenju tvrtke standardima EU-a. Poseban naglasak stavljen je na

izgradnju imidža tvrtke kao društveno i ekološki odgovorne organizacije, kao i na temu izvora financijskih sredstava trenutno dostupnih za pokrivanje troškova implementacije GREEN poslovanja. Projekt GREEN je europski projekt pokrenut iz potrebe za poboljšanjem ekoloških performansi malih i srednjih poduzeća u Europi.


www.een.hr

16. siječnja 2012.

2 3

Radionica za korisnike IPA sredstava

Projekti za regionalnu konkurentnost Druga informativna radionica o otvorenom natječaju za bespovratna sredstva za poduzetnike IPA - Komponenta IIIC - regionalna konkurentnost bila je namijenjena poduzetnicima koji su zainteresirani za unaprjeđenje vlastitog poslovanja. Kroz ovaj natječaj na raspolaganju je iznos od tri milijuna eura, a visina pojedinačnih potpora iznosit će od 50.000 do 200.000 eura. Druga po redu informativna radionica o otvorenom natječaju za bespovratna sredstva za poduzetnike IPA - Komponenta IIIC - regionalna konkurentnost u organizaciji Hrvatske gospodarske komore održala se početkom siječnja u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Njome se informiralo poduzetnike o natječaju te mogućnostima unaprjeđenja vlastitog poslovanja. Radionica je organizirana zbog velikog interesa poduzetnika kojima je kroz ovaj natječaj na raspolaganju iznos od tri milijuna eura, a visina pojedinačnih potpora iznosit će od 50.000 do 200.000 eura. HGK će u narednom razdoblju u još većoj mjeri biti partner gospodarskim subjektima u svim njihovim poslovnim projektima poput financiranja poslovnih operacija, pronalaženja i povezivanja s poslovnim partnerima te nastupa na sajmovima, najavila je otvarajući radionicu Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU-a. ”Ove godine treba znatno pojačati napore usmjerene na poboljšavanje konkurentnosti našeg gospodarstva s posebnim naglaskom na jačanje malog i srednjeg poduzetništva. Natječaj je izazvao veliko zanimanje poduzetnika, a ova procedura je na neki način uvod u ono što nas čeka nakon ulaska u EU”, dodala je Vesna Trnokop Tanta. Rekla je kako se pripremljena dokumentacija i u slučaju da se financijska sred-

stva ne dobiju mogu uz dodatno ažuriranje koristiti i kasnije. Prijavitelj mora minimalno osigurati 15 posto financijskih sredstava pa EU sredstva mogu dosegnuti maksimalno 85 posto traženih financijskih sredstava za projekt. U prikupljanju potrebnih financijskih sredstava poduzetnicima na raspolaganju će biti i naše banke te stručna pomoć HGKa. Malo i srednje gospodarstvo je fleksibilno te se lakše restrukturira u skladu s potrebama suvremene ekonomije od velikih poduzeća. Cilj operativnog programa za regionalnu konkurentnost je, uz pomoć jačanja konkurentnosti, poticati gospodarsku i društvenu ujednačenost u pogledu razvijenosti svih dijelova Republike Hrvatske, kaže Sanja Fišer, načelnica u Ministarstvu gospodarstva.

Informativne radionice programa IPA IIIc DATUM

GRAD

LOKACIJA

17.1.

Varaždin

Županijska komora Varaždin, Petra Preradovića 17

PRIJAVE NA:

17.1.

Čakovec

Županijska komora Čakovec, Ivana Gorana Kovačića 2

18.1.

Zagreb

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (Kino dvorana), Ulica grada Vukovara 78

19.1.

Zadar

Županijska komora Zadar, Špire Brusine 16

19.1.

Pula

Županijska komora Pula, Carrarina 5

20.1.

Split

Županijska komora Split, Obala Ante Trumbića 4

20.1.

Rijeka

Županijska komora Rijeka, Bulevar oslobođenja 23

23.1.

Bjelovar

Županijska komora Bjelovar, Petra Preradović a 4/I

23.1.

Požega

Županijska komora Požega, Vukovarska 6

24.1.

Otočac

Županijska komora Otočac, Kralja Zvonimira 16

instrumentu koji promiče određenu politiku iz pravne stečevine EU-a.

”Nakon ulaska Hrvatske u Uniju bit će nam dostupna financijska sredstva Europskog fonda za regionalni razvitak. Jedan od prioriteta je jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva koje se realizira uz pomoć nekoliko mjera kao što su poboljšavanje poslovne klime te transfer tehnologija i podrška na znanju utemeljenim i novoosnovanim poduzećima”, istaknula je Sanja Fišer i dodala kako i sami poduzetnici kažu da već i samo ispunjavanje dokumentacije može poslužiti kao orijentir prilikom poboljšavanja funkcioniranja procesa unutar poduzeća.

”Njima se izravno financiraju neprofitne aktivnosti koje pridonose općem interesu. U te aktivnosti može spadati unaprjeđivanje procesa kvalitete radnih ili organizacijskih odnosa jer se profit generira kasnije u odnosu na datum investicije. Osnovni principi su: nekumulativnost (za jedan projekt moguće je dobiti sredstva iz jedne sheme bespovratnih sredstava); transparentnost i jednak tretman (ocjenjivanje projekta na temelju unaprijed određenih kriterija); neprofitni karakter; neretroaktivnost (prihvatljivi su isključivo troškovi koji su nastali nakon potpisivanja ugovora), te sufinanciranje”, rekla je Marina Hodak.

Marina Hodak, voditeljica projekta u Ministarstvu gospodarstva, pojasnila je da darovnica ili Grant shema predstavlja dodjelu bespovratnih sredstava, a riječ je o

Grantovima se financiraju investicije u tehnologije, nove proizvodne metode, zeleno gospodarstvo i zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost, certificiranje proi-

Renata Papec rpapec@hgk.hr Jagoda Horvat hgkck@hgk.hr Marina Hodak radionica@mingorp.hr Maša Kamber mkamber@hgk.hr Koraljka Vitasović kvitasovic@hgk.hr Nataša Bušić nbusic@hgk.hr Blanka Kalokira bkalokira@hgk.hr Vjerana Jozeljić vjozeljic@hgk.hr Marko Dumančić mdumancic1@hgk.hr Frana Lokas flokas@hgk.hr

zvoda, usklađivanje s eko standardima te povećanje konkurentnosti, i to prema trima kriterijima prihvatljivosti: prihvatljivosti predlagatelja odnosno nositelja projekta i partnera, prihvatljivosti projekta i aktivnosti te prihvatljivosti troškova. Do 20. veljače predaje se samo sažetak (Concept note) - opis projekta na maksimalno pet stranica te procjena budžeta - a detaljnija dokumentacija i elaborirani proračun šalju se naknadno. Ova faza je eliminatorna što znači da se najbolji projektni sažeci odabiru te se prijavitelji pozivaju na dostavljanje potpune dokumentacije. Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo poduzetništva i obrta u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom organiziraju niz radionica o aktualnom natječaju o bespovratnim sredstvima za poduzetnike u okviru programa IPA IIIc. Video snimke i prezentacije seminara mogu se naći na web stranici www.een.hr.


enterprise europe Danska i EU

Što je dobro Europi,

Predsjedajuća zemlja Europske unije Danska kao prioritete svojeg predsjedanja ističe reformu poljoprivrede i nov Lada Stipić – Niseteo Nikolai Wammen prvi je ministar za europske poslove u povijesti danskih vlada čime je nova lijeva koalicija, taman oko stotog dana na vlasti, reagirala na potrebe i realitete življenja u zajednici. Kao i svi europski sjevernjaci, ni Danci se ne daju impresionirati riječima. “Implementacija nam je jako visoko na popisu zadataka, želimo biti faktor ujedinjavanja iza važnih zadataka u ovoj situaciji u kojoj je više od luksuza ne činiti ništa”, tumači ministar strategiju nastupa Danaca koji su svoj predsjedajući credo složili u stilu zemlje gdje je dobar dizajn prije način življenja negoli igračka za oči i dušu.

Danska će se zalagati za “pametne mjere državne štednje” kako ne bi bilo više štete nego koristi od obvezujućeg stezanja remena, kako bi se spasila radna mjesta i još uz to otvarala nova Kratke četiri riječi su doprinos odgovornijoj, dinamičnijoj, zelenijoj i sigurnijoj Europi. Okuraženi uspjehom posljednjeg njihovog predsjedanja, kada su elegantno u vode zajednice uveli 10 država zaključivši im pregovore, uvjereni su da će odraditi dobar posao i u posve drukčijim, težim uvjetima opće krize. Kriza, naravno, nije zaobišla ni jednu od najbogatijih (i, usput rečeno, i najviše oporezovanih) zemalja. Ilustracija toga je mnogo industrijskih prostora koji se nude u najam. Neki su se biznisi ugasili, a još nisu došli novi. Navikli na sustavne mjere štednje svega, pogotovo energije u čemu su se pokazali majstorima velikih ušteda na malim promjenama i racionalizaciji, Danci će za predsjedanje potrošiti upola manje novca od Poljaka. Ako zanemarimo detalje, Danska je odlučna učiniti što više, i to ne zato što su “ludi za Europom”, nego zato što im je nakon 38 godina članstva jasno da je ono što je dobro Europi, dobro i njima te je posao za bolju Europi primarno rad za bolju Dansku. Rogovi u vreći Iz razgovora s cijelom ministarskom garniturom i povelikim brojem operativaca, državnih tajnika i savjetnika, osoba koje na posao dolaze biciklom jer je brže nego au-

Posjet Europske komisije Danskoj 11. i 12. siječnja 2012. tomobilom (i, naravno, zelenije) i premijerkom u njezinoj službenoj rezidenciji (bez ijednog tjelesnog čuvara na vidiku jer i to je Danska!), razvidno je da Danci znaju što ih čeka, da su svjesni da imaju posla sa 27 rogova u vreći s krizom jednako opasnom za sve. Gurat će na nekoliko kolosijeka. Prvi im

Umjetnost je pronaći puteve prijelaza s nacionalnih administracija s njihovim pričama o suverenitetu prema poslovnom prostoru bez granica i ograničenja je posao koordinirati pripreme za tzv. europski semestar, za usklađivanje nacionalnih proračuna s mogućnostima i okolnostima. Istovremeno, usklađivat će mjere za izbjegavanje posljedica dužničke krize prateći ih sugestijama za oživljavanje gospodarstva. Oni zlatne rezerve nalaze u neisko-

rištenim potencijalima unutarnjeg tržišta EU-a, prvenstveno kroz pojednostavljenje procedura i zakona vezanih uz poslovanje malih i srednje velikih tvrtki, dakle glavnine kontinentalne ekonomije. Ideje o jačoj integraciji Zajedničko tržište obilježava ove godine dva desetljeća, i smatra se velikim ako ne i najvećim dosegom EU-a (uz mir, stabilnost, ukidanje granica, hranu). Umjetnost je pronaći puteve prijelaza s nacionalnih administracija s njihovim pričama o suverenitetu prema poslovnom prostoru bez granica i ograničenja. Specifičnost je Danske u ovom pristupu baš u sadržaju njenog pristupnog sporazuma u kome je pregovorima dobila nekoliko tzv. opt-out aranžmana, čime je isključena iz pravosuđa i sigurnosne politike EU-a te obveze pristupanja monetarnoj uniji. Isključivost se pokazala erozivnom po danske nacionalne interese te će uskoro na referendumu postaviti pitanje žele li građani optout zamijeniti varijantom opt-in, dakle da

Natječaj zaklade Izvorno

Poticanj HGK preko Zaklade Izvorno hrvatsko Hrvatska gospodarska komora, preko Zaklade Izvorno hrvatsko, i ove je godine raspisala natječaj za dodjelu sredstava kojima želi potaknuti proizvodnju novih kvalitetnih i prepoznatljivih hrvatskih proizvoda, koja bi pridonijela povećanju proizvodnje i otvaranju novih radnih mjesta. Natječaj je započeo 9. siječnja i traje do 27. siječnja. Prijave na natječaj mogu predati članice Hrvatske gospodarske komore, a sredstva se dodjeljuju za poticanje istraživačkog rada i inovatorstva u proizvodnji novih proizvoda.


www.een.hr

16. siječnja 2012.

4 5

dobro je i Dancima

vi srednjoročni proračun. Nova radna mjesta vide u zelenijoj, dinamičnijoj, odgovornijoj i sigurnijoj Europi Danska odlučuje umjesto isključuje hoće li, primjerice, štititi kontejnerske brodove pod danskom zastavom u gusarskim vodama, što danas ne može, ili će poduzeti korake u pravosudnoj suradnji preko Europola ili Eurojusta. U tome predstavnici predsjedajuće zemlje vide novu priliku za izvlačenje nacionalnih interesa, uz koristi po širu zajednicu.

Bjarke Ørsted

Reforma poljoprivrede i novi proračun Danska će intenzivirati i rasprave o dva važna pitanja, novom srednjoročnom proračunu 2014. – 2020. i reformi poljoprivrede. Oba su tijesno spojena jer treba odlučivati u kojoj će se mjeri i kakva zajednička poljoprivredna politika financirati iz sredstava proračuna EU-a. Pregovori o idućem proračunu bi u najboljem slučaju trebali biti gotovi do konca ove godine, najavljuju ministrica gospodarstva Margrethe Vestager i ministar financija Bjarne Corydon. ”Od proračuna ne možemo tražiti više, nego bolje”, smatra Corydon iznoseći racionalno izvlačenje maksimuma na danski način. Danci smatraju neostvarivim završiti pregovore o budžetu EU-a za svojih pola godine, no žele obaviti što više, mirno prepustivši ostatak velikog finala Cipru. Danska će se zalagati za “pametne mjere državne štednje” kako ne bi bilo više štete nego koristi od obvezujućeg stezanja remena, kako

bi se spasila radna mjesta i još uz to otvarala nova. Nova radna mjesta u zelenijoj Europi Za nova radna mjesta vezane su danske ambicije doprinosa zelenijoj Europi. Energetska efikasnost u Danskoj je sveprisutna i fascinantna, te je razumljivo da je žele proširiti dalje od svojih granica računajući pri tome i na potencijal nicanja novih poslova, pojačan pojednostavljenim propisima i ukidanjem nekih barijera na unutarnjem tržištu. U središtu danskog interesa je sudbina Direktive o uštedama energije. Na nju je u raspravi u Europskom parlamentu već dano impozantnih 1800 amandmana. Predsjedajuća zemlja ne želi ni otezanje u prihvaćanju niti razvodnjavanje osnovnih namjera ovog budućeg zakona u EU-u imajući u vidu rastuće potrebe za energijom ali i prijelaz na obnovljive izvore. Energana koja rasvjetljava, pokreće, grije i osigurava toplu vodu za šire područje Kopenhagena obrazac je upotrebe različitih energenata za isti posao. Ovisno o uvjetima na tržištu, spaljuje se što je trenutačno najjeftinije biomasa, plin, ugljen, drveni briketi ili nafta, a pojačanja su i vjetrenjače. Efikasnost ovog sustava je oko 94 posto. Danska četvrtinu potrošnje električne energije osigurava vjetrom. Udio će se povećavati do polovine, sve uz veoma racionalnu skandinavsku računicu da je danas struja

od vjetra (ili spaljivanja sijena) skuplja od one od plina, no vjetar neće poskupljivati, a nafta hoće, pogotovo zatvore li Iranci Hormuški prolaz pa barel skoči na više od 200 dolara. Kada govori o sigurnijoj Europi, danska će vladajuća koalicija prvo – ne bez zrnca ironije – spomenuti populističku odluku prethodnika im koji su, nedugo prije početka izborne kampanje, odlučili vratiti nadzor na granice, izazvavši zgražanje susjedstva. Na ovome su uspjeli izgubiti izbore.

”Bit ćemo pošten posrednik. Ne očekujemo čuda, ne očekujte ih ni vi, ali ćemo raditi puno. Naravno, ne možemo sve sami, tražimo pomoć svugdje, u svakom dogovoru svih 27 zemalja jer su ovo vremena u kojima se moramo tako ponašati”, kaže europski ministar Wammen.

o hrvatsko

je novih hrvatskih proizvoda raspisuje natječaj za dodjelu sredstava za poticanje proizvodnje novih kvalitetnih i prepoznatljivih hrvatskih proizvoda. Natječaj traje do 27. siječnja Fond Zaklade za 2012. godinu iznosi 150.000 kuna, a sredstva se dodjeljuju jednokratno, najviše do 50.000 kuna po projektu. Više informacija o uvjetima natječaja može se naći na internetskim stranicama Komore gdje će biti objavljeni i rezultati natječaja u roku od 30 dana nakon isteka roka za podnošenje zahtjeva. Zakladu Izvorno hrvatsko osnovao je HGK 1997. godine, a njena je svrha osnaživanje nacionalne svijesti o potrebi i sposobnosti stvaranja vlastitih proizvoda utemeljenih na vlastitom znanju i tradiciji, poticanje

proizvodnje i promocija takvih proizvoda, otvaranje novih radnih mjesta, te time doprinos ukupnom boljitku i prosperitetu hrvatskog društva. Početna sredstva za rad osigurala je Komora, a Zaklada se kontinuirano financira iz sredstava prikupljenih provedbom Projekta vizualnog označavanja kvalitetnih hrvatskih proizvoda odnosno znakova Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko. Do danas je putem ove zaklade dodijeljeno više od 1,9 milijuna kuna za potporu projekata, kaže Ruđer Friganović, ravnatelj Za-

klade. “Zaklada je podržala širok spektar aktivnosti od tradicionalnih obrta kao što su bačvarstvo, svjećarstvo, izrada tradicionalnih suvenira, do dizajnerskih projekata u tekstilu i drugim materijalima, poljoprivrednih projekata u vinarstvu, smokvarstvu i peradarstvu, prehrambenoj industriji, informatici te automatizaciji. Ovim projektom želimo poručiti da se rad i izvrsnost isplate i da će prije ili kasnije biti prepoznati od šire zajednice, što za dobitnike sigurno ima barem jednaku težinu kao i sama činjenica da su nagrađeni konkretnim novčanim iznosom”, zaključuje Friganović.


enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Ovi i drugi natječaji mogu se pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu

Usluge u izgradnji Schweizerische Bundesbahnen SBB Infrastruktur, Projekte Region Ost Projektmanagement 1, Zürich, Švicarska, traži nabavu arhitektonskih, konstrukcijskih, inženjerskih i nadzornih usluga. Natječaj je otvoren do 24. veljače, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Schweizerische Bundesbahnen SBB Infrastruktur, Einkauf, Supply Chain und Produktion Einkauf Bauprojekte Region Ost Kasernenstrasse 97, Postfach For the attention of: Marco Maurer 8021 Zürich, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Izgradnja i nabava EBRD traži izvođača radova i nabavu materijala za izgradnju termoelektrane i toplane Šoštanj. Rok za predaju ponuda je 6. veljače. Informacije o natječaju i same prijave mogu se dobiti na HSE Invest d.o.o., For purchase of tender documents: Danica Stegnjaić, For further information regarding clarification of tender documents: Doroteja Kralj,

dre Namdal IKS Røyrvik For the attention of: Tore Tødås, 7898 Limingen Norway, tore.todas@iktin.no. Više informacija na www.iktin.no i http://www.doffin.no/Search/Search_Switch.aspx?ID=246293.

Obrežna 170a, 2000 Maribor, Slovenia, Tendering-TES-B6@hse-invest.si. Usluge u izgradnji Statens vegvesen Region midt Fylkeshuset, Molde, Norveška, traži usluge u izgradnji cesta. Natječaj je otvoren do 1. ožujka, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Statens vegvesen Region midt Fylkeshuset Prosjektavdelingen For the attention of: Olaf Rovik, 6404 Molde Norway, olaf.rovik@vegvesen. Više podataka o nadmetanju na www.vegvesen. no i http://www.doffin.no/Search/Search_Switch.aspx?ID=247179. Informacijske usluge IKT Indre Namdal IKS Røyrvik, Limigen, Norveška, traži usluge pripreme geografskog informacijskog sustava. Natječaj je otvoren do 27. veljače, a prijave na norveškom jeziku predaju se na IKT In-

Karte za prijevoz RENFE- Operadora, Madrid, Španjolska, traži nabavu karata za prijevoz putnika. Natječaj je otvoren do 26. siječnja, a prijave na španjolskom jeziku predaju se na RENFE- Operadora Av. Ciudad de Barcelona, 6 – 2o planta For the attention of: Santiago Cuervo Alonsom, 28007 Madrid, Spain, scuervo@renfe.es, epalomares@renfe.es. Više podataka o natječaju na istoj adresi. Grijači tople vode Stogit SpA, Crema, Italija, traži nabavu grijača za toplu vodu. Natječaj je otvoren do 20. veljače, a prijave na talijanskom jeziku se predaju na Stogit SpA, via Libero Comune 5, ACQ/CR For the attention of: Cesare Leva, 26013 Crema, Italy, cesare.leva@snamretegas.it. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Montaža EDF - agence achats thermiques, Pariz, Francuska, traži instalaciju metalnih

struktura. Natječaj je otvoren do 26. siječnja, a prijave na francuskom jeziku predaju se na EDF - agence achats thermiques, 7 allée de l’Arche - TSA 31000, For the attention of: Melina Descans, 92099 Paris La Défense Cedex, France, melina.descans@edf.fr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Oprema za zbrinjavanje otpada

Communauté d’agglomération Rouen Elbeuf Austreberthe, Ruen, Francuska, traži nabavu opreme za tvornicu za zbrinjavanje otpada. Natječaj je otvoren do 27. veljače, a prijave se predaju na Communauté d’agglomération Rouen Elbeuf Austreberthe établissement public territorial, service des marchés Norwich House, 14 bis avenue Pasteur, BP 1180, For the attention of: M. le président, 76176 Rouen Cedex, France, demat.marches@ la-crea.fr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Jastuci (20111114001) Litvanska tvrtka koja proizvodi jastuke s memorijskom pjenom i obične jastuke traži trgovačke posrednike za svoje proizvode i nudi podugovaranje. Mirisi (20111109021) Francuski proizvođač mirisa iznimne kvalitete traži distributere za svoje proizvode. Tvrtku zanimaju distributeri koji su zainteresirani za proizvod dobre kvalitete i cijene. Prijevoz, skladištenje (20111019019) Slovenska tvrtka koja se bavi cestovnim prijevozom tereta, skladištenjem i čuvanjem te drugim pomoćnim djelatnostima u prijevozu nudi trgovačko-posredničke usluge.

Slastice (20111109004) Poljska tvrtka, vodeći proizvođač slastica, traži zastupnike i distributere za svoje proizvode. Tvrtka također traži partnere za joint venture (zajedničko ulaganje) i nudi podugovaranje. Rashladna oprema i smrznuto bobičasto voće (20111026012) Srbijanska tvrtka koja se bavi dizajniranjem, projektiranjem, prodajom i ugradnjom rashladne opreme, a specijalizirana je i za proizvodnju, zamrzavanje i preradu malina i drugog bobičastog voća, traži distributere i zastupnike za svoje proizvode. Organski proizvodi (20111103025) Ciparska tvrtka, proizvođač organskih proizvoda (voće, povrće, grožđice, maslinovo ulje, pekmezi, sirup od grožđa...), traži partnere za distribuciju i promociju svojih proizvoda na stranom tržištu. Tvrtka također traži ulagače (joint venture) s ciljem proširenja djelatnosti.

Proizvodnja odjeće i obuće (20111103060) Švedska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju i dizajniranje odjeće, traži proizvođača cipela. Poslovni partner, odnosno podizvođač bi trebao proizvoditi zimske cipele prema dizajnu švedske tvrtke. Cipele moraju biti otporne na vodu, tople i prikladne za zimu.

Onečišćenje zraka, filteri za pročišćivanje industrijskih plinova (20111019055) Srbijanska tvrtka, specijalizirana za područje onečišćenja zraka i proizvodnju filtera za pročišćivanje industrijskih plinova, traži trgovačko posredničke usluge i partnere za joint venture.

Proizvodi za čišćenje i dezinfekciju (20111014010) Španjolski proizvođač visokokvalitetnih proizvoda za čišćenje, dezinfekciju, poliranje, ubijanje insekata i osvježivača zraka, traži trgovačke posrednike i distributere.

Smrznuti polugotovi gastronomski proizvodi (20111017047)

Litvanski proizvođač smrznutih polugotovih gastronomskih proizvoda traži trgovačke posrednike.

Grickalice (20111104012) Njemački proizvođač grickalica od krumpira i kukuruza, kikiriki flipsa i orašastih grickalica traži distributere, uvoznike ili zastupnike za svoje proizvode.

Proizvodnja ženske odjeće (20111102034) Bugarska tvrtka, specijalizirana za dizajniranje, proizvodnju, veleprodaju i maloprodaju ženske odjeće traži trgovačke posrednike – zastupnike, distributere. Tvrtka također nudi podugovaranje i proizvodnju s materijalima koje bi ponudio klijent.


www.een.hr

16. siječnja 2012.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/ dyna/rapex/rapex_ archives_en. cfm. Igračka Homer, REF 0803760 EAN 8 423 599 037 608, kineskog podrijetla. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer je loše napravljen pa se raspada. Proizvod nije u skladu s europskom Direktivom o igračkama i standardom EN 71-1. (slika 1) Tekućina za elektronske cigarete Turkish Tobacco Med i Strawberry Low, kineskog podrijetla. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer imena proizvoda mogu

zbuniti korisnike da je riječ o jestivu proizvodu. Proizvodi sadrže previsoke razine nikotina prema procjenama njemačkog Federalnog instituta za procjenu rizika. (slika 2)

Visoki dječji stolac Antilop, proizvođača Ikea, kod proizvođača 17389. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer se gornji dio stolca može neočekivano otvoriti. (slika 3)

1

3

2

4

5

Leteći lampion Sky lantern. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer lampion kada se zapali može odletjeti u neočekivanom smjeru i izazvati požar. (slika 4) Putni adapter za električnu energiju Travel universal adaptor, brend Mosto, model 8436034389545, podrijetlom iz Kine. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer su dijelovi pod naponom otvoreni za dodir. Proizvod nije u skladu sa standardom UNE 20315. (slika 5) Sušilo za kosu, brend Nishica, kineskog podrijetla. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer su dijelovi pod naponom lako dostupni. Proizvod nije u skladu s europskom Direktivom o proizvodima niskog napona. (slika 6)

6 7 Električni masažer, brend Luxe Literie, LDM-0714A CE: NTC1108025E/NTC1108025S. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer izgledom podsjeća na igračku, izolacija nije dobro izvedena i proizvod nije u skladu s Direktivom o proizvodima niskog napona. (slika 7) Detektor dima Détecteur de Fumée Photoélectrique, brend Brennenstuhl, Type BR 102 – Product reference No 129030 1 – GENCOD: 3281852903016 Batch No:

8 9 0747/21/09. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer nije dovoljno osjetljiv na dim. Proizvod nije u skladu s Direktivom o proizvodima za građevinu. (slika 8) Igračka - magnetna jaja Rattlesnake Sound Egg, broj proizvoda A11280, barkod 0611888112800. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer je riječ o malim magnetima koji se mogu progutati. Proizvod nije u skladu s Direktivom o igračkama. (slika 9)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama

madracima i posteljini. Posebno ih zanimaju rješenja koja nude mogućnost brze komercijalizacije. Zainteresirani su za licenciranje, stjecanje proizvoda, ugovorno istraživanje, provjeru inovativnog koncepta s potencijalom za razvoj proizvodnje, sporazum o zajedničkom razvoju, ugovor o nabavi robe.

Upite o ovim ponudama i potražnjama možete uputiti na een@bicro.hr. Bežični prijenos energije do kućanskih aparata na daljinu (Ref: 11 GB 41n7 3NJ9) · Britanski ogranak multinacionalne tvrtke za proizvodnju električnih rješenja traži koncepte i tehnologije koje će omogućiti napajanje nekoliko kućanskih aparata na daljinu, bez potrebe za ožičenjem. Rješenje ne smije utjecati na dizajn samih aparata. Tvrtka posjeduje sredstva za razvoj proizvoda, ispitivanje, stjecanje odobrenja i plasiranje proizvoda na nekoliko kontinenata. Vrsta suradnje nije određena i ovisi o stupnju razvoja. Sustav za zvučnu i vibracijsku izolaciju (Ref: 11 LU 87GA 3NKH) · Velika američka tvrtka traži ponude za tehnologiju prigušivanja strukturalne buke te buke nošene zrakom s neutralnom energetskom bilancom (apsorpcija topline je niska ili

je nema). Zainteresirani su za licenciranje, stjecanje proizvoda, zajednički razvoj, ugovor o nabavi za isporuku 500.000 jedinica godišnje. Proizvođač medicinskog instrumenta opremljenog uređajem za snimanje slika (Ref: 11 HU 50S5 3KA4) · Mađarska neprofitna tvrtka (MSP) traži proizvođača koji može proizvesti medicinske instrumente s uređajem za snimanje slika. Tvrtka traži proizvođače koji mogu proizvesti 10 - 500 komada jeftinih (200 - 220 eura/ komad) dermatoloških uređaja za masovnu proizvodnju u roku od jednog ili dva mjeseca. Proizvod ili otapalo za uklanjanje zaštitne tiskarske boje koja se koristi za graviranje i elektrokemijske postupke (Ref: 11 FR 32j2 3NDK) · Francuska tvrtka traži supstancu ili pripravak za uklanjanje zaštitne tiskarske boje koja se upo-

trebljava za graviranje ili elektrokemijske postupke. Tvrtka je zainteresirana za ispitivanje i korištenje proizvoda. Vid suradnje naknadno će se utvrditi ovisno o predloženom rješenju. Opipljivo korisničko sučelje koje prenosi realistične osjetilne podražaje (Ref: 11 LU 87GA 3NE3) · Velika američka tvrtka traži ponude za tehnologije opipljivih korisničkih sučelja. Cilj je integracija tehnologije u prijenosne uređaje, kao što su tableti ili pametni telefoni, kojom se prenose realistični osjetilni podražaji koji simuliraju gledanje, slušanje i dodirivanje stvarnih predmeta. Zainteresirani su za zajednički razvoj, ugovor o razvoju, licenciranje. Zaštita od grinja za madrace i posteljinu (Ref: 11 LU 87GA 3N9K) · Velika američka tvrtka traži ponude za razvoj tehnologije koja smanjuje brojnost grinja te ublažava ili sprječava njihov nastanak u

Brzo topljive tablete i kapsule (Ref: 11 GB 41n7 3NJ8) · Tvrtka iz Velike Britanije traži partnere koji mogu ponuditi tehnologiju za proizvodnju tableta i kapsula koje se brzo otapaju. Ponuđene tehnologije moraju biti pogodne za primjenu u prehrambenoj industriji te za ljudsku potrošnju. Traži se licencni ugovor ili tehnička suradnja (za zajednički daljnji razvoj). Plinske ploče za kuhanje koje se lako čiste (Ref: 11 LU 87GA 3N9W) · Velika američka tvrtka traži ponude za plinske grijaće ploče, kuhinjske štednjake ili kuhinjske peći koje se lako čiste. Potražuju se rješenja za samu površinu grijaće ploče. Rješenja za poboljšanu mogućnost čišćenja rešetki za posude i poklopaca plamenika su dobrodošla, ali nisu uvjetovana. Zainteresirani su za licenciranje, stjecanje proizvoda, ugovorno istraživanje, provjeru inovativnog koncepta s potencijalom za razvoj proizvodnje, sporazum o zajedničkom razvoju.


enterprise europe

16. siječnja 2012.

Poslovni razgovori na sajmu Tavola 2012 i kave, regionalnih i etno prehrambenih proizvoda, riba i plodova mora, proizvoda od mesa, divljači i peradi, slastica, kruha i kolača te mliječnih proizvoda. Tavola nudi izlagački prostor po povoljnim cijenama, a Hrvatska gospodarska komora organizira zajednički nastup hrvatskih tvrtki. Postoji i mogućnost sudjelovanja na međunarodnim poslovnim razgovorima.

Od 11. do 13. ožujka u belgijskom gradu Kortrijku održava se sajam prehrambenih proizvoda i delikatesa - Tavola 2012.

lja iz 24 zemlje, uglavnom iz Belgije, Nizozemske, Luksemburga i sjeverne Francuske.

U organizaciji HGK-Europske poduzetničke mreže međunarodni poslovni razgovori održat će se 12. ožujka, a koncipirani su na način da se prijavite na sastanke te među profilima prijavljenih tvrtki unaprijed odaberete one tvrtke koje su interesantne za vaše poslovanje. Tako ćete unaprijed osigurati održavanje poslovnih sastanaka s potencijalnim poslovnim partnerima.

Tavola je strateško okupljalište svih profesionalaca sektora vrhunske svježe hrane iz Beneluksa i sjeverne Francuske. Sajam, koji se inače održava svake dvije godine, 2010. godine okupio je 395 izlagača iz 12 zemalja te 18.000 posjetite-

Sajam pokriva sektore proizvoda od voća i povrća, gotovih jela i poslastica, organske i ekološke hrane, delikatesa, specijaliteta i suhe hrane, zamrznutih prehrambenih proizvoda, alkoholnih i bezalkoholnih pića, čaja

Ako ste zainteresirani za sudjelovanje na sajmu kao izlagač ili samo za sudjelovanje u poslovnim razgovorima u okviru sajma, javite se na 01/4561 761, kcappucci@hgk.hr ili na 01/4561 784, apetric@hgk.hr

je u poslovnim krugovima kao mjesto ugovaranja logistike za turističku sezonu. Manifestacija je koja bilježi godišnji trend rasta, kako izlagačkog prostora, broja izlagača i broja posjetitelja od 35 posto, tako i broja sklopljenih i ugovorenih poslova, što je u sajamskoj industriji Hrvatske prava rijetkost. Više informacija o sajmu na www.gastfair.com.

Multilateralni gospodarski susreti Tourism@GAST 2012 nastavak su istoimenih gospodarskih susreta pri sajmu GAST uz sudjelovanje više od stotinu sudionika. Do sada su ostvareni mnogobrojni individualni sastanci i direktni kontakti među poduzetnicima. Sajam GAST je ključno mjesto susreta brojnih proizvođača i trgovaca iz djelatnosti prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme. Prepoznat

Gospodarski susreti (brokerage event) organiziraju se za sljedeće segmente poslovanja: touroperatori i turističke agencije, hoteli, moteli i kampovi, zdravstveni i wellness turizam, seoski, eko i aktivni turizam, promet (autobusni, željeznički i zračni), osiguranje i financije, turističke investicije, ugostiteljstvo, hrana i piće, gastronomska ponuda i potražnja te internet turizam.

Kontakt osobe Europske poduzetničke mreže stoje vam na raspolaganju u procesu prijave i tijekom sastanaka. Sudjelovanje je besplatno. Očekuju se partneri iz Njemačke, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Makedonije, Italije, Mađarske i drugih zemalja. Prijave se predaju na http://hr.sc-een. eu/company.reg.php?conf_id=24& public=1. Više informacija na 021/321 143 i nbusic@hgk.hr, gkosta@hgk.hr.

Međunarodni poslovni sastanci FOODREX Expo FOODREX Expo je međunarodni sajam hrane i pića koji će se prvi put održati od 9. do 12. veljače u Beogradu s tendencijom da postane tradicionalna manifestacija. Budući da je sektor prehrambene industrije sektor od strateškog interesa u Srbiji i da je Srbija jedan od vodećih proizvođača hrane i pića u Jugoistočnoj Europi, namjera organizatora i svih relevantnih

institucija koje podržavaju FOODREX Expo jest da on postane prepoznatljiv i jedan od najznačajnijih sajmova u sektoru agro industrije u ovom dijelu Europe. Poslovni sastanci na skupu namijenjeni su tvrtkama iz sektora svježe/smrznute/ konzervirane hrane, vode, bezalkoholnih pića, sokova i napitaka, mlijeka i mliječnih proizvoda, ribe i morskih plodova, tjestenine i pekarskih proizvoda, mesa i mesnih prerađevina, voća i povrća te

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 2. veljače - poslovni susreti Energetski učinkovita gradnja EEC 2012, Graz, Austrija 10. veljače - poslovni susreti na sajmu hrane FOODREX Expo, Beograd, Srbija 9. ožujka - gospodarski susreti Tourism@GAST 2012, Split 11.-13. ožujka Sajam prehrambenih proizvoda i delikatesa Tavola 2012, Kortrjik, Belgija

Energetski učinkovita gradnja EEC 2012

Tourism@GAST 2012 Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Split, uz potporu partnera iz Europske poduzetničke mreže, organizira pete međunarodne gospodarske susrete Tourism@GAST 2012. Susreti će se održati u petak, 9. ožujka u 9.30 sati u sklopu međunarodnog sajma GAST, koji se održava od 7. do 11. ožujka.

8

proizvoda od voća i povrća, konditorskih proizvoda, začina i organske hrane. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a više podataka može se naći na www.een-srbija.rs. Dodatne informacije na een-srbija@eknfak.ni.ac.rs, marko.kovacevic@pks.rs, srdjan.milivojevic@narr.gov.rs. Formular za prijavu za međunarodne poslovne susrete možete pronaći na web stranici događaja http:// www.b2match.eu/foodrex2012.

Pozivaju se sve tvrtke iz područja energetski učinkovite gradnje na poslovne razgovore s austrijskim i drugim tvrtkama iz Europe, u sklopu sajma Häuslbauermesse u Grazu, najvećeg sajma graditeljstva u južnom dijelu Austrije. Organizatori ovog događanja su SFG Steirische Wirtschaftsförderungsgesellschaft, ICS - Internationaliesierungscenter Steiermark, Hrvatsko-austrijska trgovinska komora i Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža (EEN). Susret je namijenjen tvrtkama u područjima solarne/fotonaponske tehnologije, izolacije, grijanja/hlađenja/ventilacije, rekuperacije topline, biomase te upravljanja otpadnim vodama. Online prijava za poslovne susrete nalazi se na http://www. b2match.eu/eec2012. Kontakt osoba za pomoć oko registracije ili prijave te za sve ostale informacije je Jelena Ravlić, 01/4561 526, jravlic@hgk.hr.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković


PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3710, 16. siječnja 2012.

( 15 do 20 min

traje korporativna i event antistresna masaža

Udruga masera i ljubitelja masaže, Zagreb

( cca 10 suradnika čini tim VinMedije

VinMedia, Zagreb

Medijski stručnjaci zaljubljeni u okuse Klijenti VinMedije mahom su male i srednje tvrtke, od kojih se neke prvi put susreću s medijskim aktivnostima

Moja prva besplatna masaža Osnivači udruge, osim što su i sami maseri, ujedno već više od 15 godina u raznim projektima povezuju medije, turizam i kulturu

U

druga masera i ljubitelja masaže - Slobodni maseri postoji već gotovo tri godine, a osnovana je s ciljem popularizacije masaže i okupljanja tzv. slobodnih masera. Naziv Slobodni maseri može zazvučati čudno, ali on ima svoje značenje, ističe Silvano Gospodarić, jedan od osnivača te udruge. Prije svega, na hrvatskom maserskom tržištu postoji veliki broj slobodnih masera koji rade preko svojih obrta, samostalno, i zaista su izvrsni u svom poslu, ali se ne mogu kvalitetno predstaviti na tržištu jer nemaju dovoljno marketinškog znanja o promociji. Udruga u tome može itekako pomoći jer njeni osnivači, osim što su i sami maseri, već više od 15 godina u raznim projektima povezuju medije, turizam i kulturu, a ovo je još jedan dodatni segment u kojem razvijaju svoje projekte. Osim toga, svi članovi udruge su zaista i slobodni, jer svatko može raditi za sebe te na svom temeljnom poslu. “Želimo ukazati ljudima na vrijednost masaže

u očuvanju zdravlja, a isto tako pomoći maserima pri pronalasku posla. Nažalost, u Hrvatskoj se još uvijek masaža doživljava u različitim kontekstima i ponekad s predrasudama, a vrlo mali postotak ljudi se zaista redovno masira”, rekao je Gospodarić. Antistresna masaža na stolici Pokretanjem vlastite web stranice Udruga je dobila veliki broj simpatizera i članova te praktično svatko tko zna masirati ili je ljubitelj masaže može postati njen član. “Cilj nam je, među ostalim, razmijeniti znanja i iskustva.

Svaki član djeluje i samostalno, ali i kroz udrugu na zajedničkim projektima Pritom naglašavam kako tu nema konkurencije jer razmjenom iskustva svi možemo biti samo kvalitetniji u onom što radimo i zato okupljamo masere različitih tehnika”, istaknuo je Gospodarić.

Dodao je kako svaki član udruge djeluje samostalno i ima svoje klijente, no ujedno djeluje i kroz udrugu na zajedničkim projektima kojima su se u protekle dvije godine uspjeli predstaviti široj javnosti. Udruga u proteklih godinu i pol dana intezivno radi na promociji tzv. korporativne i event antistresne masaže na stolcu. Taj tip masaže traje od 15 do 20 minuta, izvodi se na posebno dizajniranom stolcu za masažu uz educirane masere i može se izvoditi bilo gdje jer ne treba mnogo prostora i ne zahtijeva skidanje odjeće ni upotrebu masažnih ulja. Kako bi ukazali na vrijednost masaže, Udruga je pokrenula projekt Moja prva besplatna masaža. “I dalje planiramo masažu na stolcu uvoditi u tvrtke, barem u one koje su razvile svijest o odgovornosti za zdravlje svojih djelatnika. Surađujemo i sa Zavodom za javno zdravstvo Andrija Štampar koji nas je uvrstio u svoj projekt Radimo zdravo, pa ćemo u suradnji s njima pokretati i realizirati projekte”, zaključio je Gospodarić. (S.P.)

T

vrtka VinMedia osnovana je 2010. godine, a riječ je o prvoj regionalnoj medijskoj agenciji usmjerenoj na komunikacijsko savjetovanje u segmentu gastronomije i ugostiteljstva. Tvrtka surađuje s vinarima, hotelijerima i ugostiteljima pomažući im u stvaranju i održavanju uspješnih odnosa s medijima, osmišljavanju ugleda na društvenim mrežama, u upravljanju gastro događanjima, vizualnoj komunikaciji, izradi i održavanju web stranica te tiska. Desetak suradnika u nekoliko projektnih timova, sastavljenih od profesionalaca koji iza sebe imaju i niz gastro referenci, predvodi direktor Marko Kovač. Ovaj zaljubljenik u gastronomiju tvrtku je osnovao nakon rada u Delegaciji Europske komisije, agencijama za odnose s javnošću te karijere u domaćem i međunarodnom novinarstvu, koja je uključivala i rad za BBC i Financial Times. “Prednost VinMedije leži upravo u činjenici što je jedina medijska agencija u potpunosti usmjerena na marketinške usluge

u gastronomiji i ugostiteljstvu”, tvrdi Kovač. Napominje kako je za kvalitetnu suradnju s, primjerice, vinarom nužno poznavati proces rada od njegovih početaka, od sadnje vinograda pa do prodaje vina. “Kako bih što bolje upoznao problematiku, pridružio sam se klijentima u vinogradima i podrumima tijekom berbe te u njihovim kuhinjama. Ako želim nešto zastupati, to moram dubinski poznavati! Veliki sam zaljubljenik u gastronomiju, stoga mi nije bilo teško spojiti profesionalno usmjerenje i hobi u poslovnu svakodnevicu”, dodaje Kovač. Ponosni na svoje Klijenti VinMedije mahom su male i srednje tvrtke, od kojih se neke prvi put susreću s medijskim aktivnostima. Mnoge od njih su nakon mnogo godina rada stvorile proizvod koji može ponosno stajati na svakom svjetskom stolu, poput vina. Zato je ulaganje u promociju predstavljalo logičan slijed. Kovač dodaje kako je VinMedia među prvima prepoznala poten-

cijal fokusiranja agencije upravo u tom smjeru, unatoč činjenici da su mnogi u segmentu gastronomije u vrijeme najjače recesije bili suočeni i sa 30-postotnim padom poslovanja.

Kovač vjeruje u nastavak rasta segmenta gastronomije i ugostiteljstva “Marketinški budžeti tada su bili značajno srezani, no na našu je agenciju usporavanje gospodarstva manje utjecalo upravo stoga što klijentima nudimo individualna rješenja, skrojena prema konkretnim potrebama, i nekoliko fleksibilnih oblika njihovog financiranja”, pojašnjava. Iako ističe kako će ova godina biti godina velikih izazova, Kovač vjeruje u nastavak rasta segmenta gastronomije i ugostiteljstva, posebice u svjetlu približavanja članstvu u Europskoj uniji i činjenice da sve veći broj međunarodnih stručnjaka prepoznaje Hrvatsku kao izuzetnu gastro destinaciju. (J.V.)


14 HRVATSKA & REGIJA

( na 0,7%

Podržana izgradnja autoceste

Za Dubrovnik kroz Hercegovinu

Vlasti u BiH su gotovo jedinstveno podržale najavu hrvatskog premijera Zorana Milanovića o izgradnji prometnog koridora od sjevernog prema južnom dijelu Dubrovačke županije kroz Hercegovinu, zapravo izgradnju dionice transjadranske autoceste koja bi išla od Italije preko Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije do Grčke. Vlasti u Sarajevu također podržavaju razmišljanja nove hrvatske vlasti da ne gradi za BiH sporni most kontinent-Pelješac. Izgradnja autoceste za Dubrovnik

kroz BiH je, smatra Milanović, interes Hrvatske jer će se Dubrovnik i jug povezati s ostatkom zemlje, ali je to interes i BiH zbog povezivanja Neuma i juga Hercegovine s brzim prometnicama za Zagreb i koridorom V.c. Sarajevo u najavi o mogućem napuštanju gradnje mosta za Pelješac i izgradnje autoceste za Dubrovnik kroz BiH vidi i prvi korak nove hrvatske vlasti u rješavanju brojnih vlasničkih, graničnih i drugih sporova koji su godinama ometali dobre prijateljske i ekonomske odnose dviju zemalja. Nakon dogovora o zajedničkoj gradnji pristupit će se utvrđivanju trase. Procjenjuje se da će izgradnja autoceste s odvojcima za Neum i Ston te Zaton i Dubrovnik koštati 500 do 600 milijuna eura. (Z.L.)

I otpadne autogume su gorivo

Cementare čiste Srbiju Cementna industrija Srbije (CIS) uložila je više od 200 milijuna eura u programe zaštite okoliša i ona sama može riješiti problem spaljivanja otpada u Srbiji, izjavio je državni tajnik u srbijanskom ministarstvu životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja Miladin Avramov. Na konferenciji za novinare u Beogradu u povodu potpisivanja Izjave o održivom razvoju on je naglasio kako je i problem otpada autoguma za godinu dana riješen upravo zahvaljujući spaljivanju u cementarama koje su ih počele koristiti kao alternativno gorivo. Stoga, smatra on, nema potrebe da se grade spalionice otpada u pojedinim dijelovima zemlje, jer sama cementna industrija može u potpunosti očistiti Srbiju. Izjavu o održivom razvoju potpisali su predstavnici sve tri srpske cementare - Lafarge Be-

očinske fabrike cementa, Holcima Srbija i Titan cementare Kosjerić, čime su podržali Svjetsku inicijativu cementne industrije. Inicijativa trenutno objedinjuje napore 23 kompanije koje posluju u više od 100 zemalja i čine više od trećine svjetske proizvodnje cementa. Cementna industrija se trudi smanjiti upotrebu fosilnih goriva i povećati udjel alternativnih vrsta goriva jer se time štede prirodni resursi, smanjuje se potreba za ulaganjem u spalionice otpada, smanjuje se broj deponija, ali nudi i mogućnost otvaranja novih radnih mjesta, kazao je predsjednik skupštine CIS-a i generalni direktor Holcima Srbija Gustavo Navarro. No, dodao je, država treba omogućiti povećanje korištenja alternativnih goriva u cementarama sa sadašnjih 12 na 45 do 50 posto, koliko je prosjek u Europskoj uniji. (Lj.L.)

Privredni vjesnik Broj 3710, 16. siječnja 2012.

snižene projekcije očekivanog rasta BDP-a

Bosna i Hercegovina bez rješenja na vidiku

Prošla godina je bila teška, ova će biti još gora Kaotično je političko i gospodarsko stanje, državni budžet za 2011. usvojen je 30. prosinca, a neizvjesno je kad će se dobiti proračun za 2012. Zdravko Latal latal@privredni.hr

I

ako je bosanskohercegovačka privreda prošle godine, gledajući očima statističara, bilježila povoljne rezultate - rast industrijske proizvodnje iznosio je 5,4, a izvoza 16,6 posto - ugledna međunarodna agencija za rejting, Standard&Poor’s (S&P) snizila je kreditni rejting BiH sa B+ na B. Razlog: kaotična politička situacija u zemlji koja je tek nakon 15 mjeseci općih izbora, na prijedlog HDZ-a BiH, dobila mandatara za sastav Vijeća ministara BiH - Vjekoslava Bevandu, ali ne i državnu vladu. Sniženi rejting stavljen je na promatranje, a realna je opasnost njegova daljnjeg snižavanja. U izvještaju S&P-a navodi se kako snižavanje rejtinga odražava mišljenja analitičara da je politička fleksibilnost oslabila, uz sve lošije političko okruženje, što se između ostalog ogleda u činjenici da na razini države do kraja prosinca nije bio usvojen proračun za 2011., a ni za iduću godinu. Kaotična situacija već se odrazila na zabrinjavajuće smanjenje ulaska inozemnog ka-

pitala u zemlju. Lani je registriran najniži dotok ino ulaganja od 2000., a ove godine je realno, zbog situacije i na svjetskom tržištu, očekivati povećanje kamatnih stopa na kredite. Preblizu Grčke Zabrinutost zbog posljedica gospodarske krize koja trese i Europu prisutna je kod svih, samo ne kod političara. BiH je dobila isti rejting kao Kambodža, Gana i Honduras, a samo dvije stepenice je dijele od Grčke. Bankari i analitičari su upozorili da pad rejtinga vodi padu privrednih aktivnosti i zaposlenosti koja je i bez toga najniža u regiji, te rastu kamata na kredite. Za ovakvo stanje, prema mišljenju Svetlane Cenić, analitičarke iz Banje Luke, “zaslužna” je aktualna vlast. Od više od tisuću obećanja o boljem životu koja su političke stranke dale pred izbore 2010., do kraja prošle godine realizirano ih je svega desetak, a od novogodišnjih “čestitki” koje su uputile vlasti, građanstvu se ledila krv u žilama. Mirovinski fondovi su u krizi i sve su izvjesnija i smanjenja i sve veća kašnjenja u isplati mirovina. Upitne su i plaće korisnika budžetskih

sredstava, a u gospodarstvu najavljuju nastavak otkaza. Prema podacima komorskih udruženja, lani je u prosjeku 20 radnika dnevno dobivalo otkaze. Pojedine inozemne kompanije, kao naftne kompanije OMV i Turkoil, najavile su povlačenje iz BiH. Prema prvim informacijama, za mrežu OMV-a u BiH zainteresiran je ljubljanski Petrol, a crpke Turkoila preuzet će jedna arapska naftna kompanija. U srpskom entitetu, prema podacima Porezne uprave, prošle godine odjavljeno je više od 1770 poreznih obveznika i 301 pravna osoba. Vlada Federacije BiH prilikom izrade prijedloga budžeta za 2012. godinu od 1,93 milijarde maraka našla se na muci kako zakrpati budžetsku rupu od 423 milijuna maraka. U ništa boljoj, ako ne i goroj situaciji, nalazi se vlada RS-a koja je Narodnoj skupštini predložila budžet od 1,825 milijardi KM, ali ga iz redovnih sredstava ne može pokriti. Nema razgovora s entitetima Dvije entitetske vlade spas vide u izdavanju vrijednosnih papira i pregovorima s MMF-om, ali ova zlatna kreditna koka ne namje-

rava razgovarati s entitetima nego isključivo s državnom vladom - koje još nema. Uz unutrašnje probleme crni oblaci stižu i sa Zapada, iz eurozone.

Inozemne kompanije, kao OMV i Turkoil, napuštaju zemlju Kratkoročni ekonomski izgledi BiH su oslabljeni, a oporavak koji je počeo lani izložen je riziku budući da čitavu regiju zahvaćaju negativni trendovi iz zemalja EU-a, stoji u ocjeni misija Svjetske banke i MMF-a. Snižene su i projekcije očekivanog rasta BDP-a za 2011. godinu na 1,7 posto, a za 2012. na 0,7 posto. Ove dvije međunarodne financijske institucije upozorile su vlasti u BiH na svim razinama da su projektirale preambiciozne budžete s obzirom da vanjski dug raste, a ekonomski rast usporava. Bosna i Hercegovina ulazi u fazu stezanja remena na svim razinama, konstatirano je na Ekonomsko-socijalnom vijeću Federcije BiH, pa se zbog najavljenih restrikcija u zemlji mogu ponoviti slike iz Atene.


15

www.privredni.hr Broj 3710, 16. siječnja 2012.

(

za 6,1 mil nekretnina Slovenija ima sređenu evidenciju

(

za 1,2 mil vlasnika poznati su podaci o ukupnoj imovini

Velika porezna rokada u Sloveniji

Trajalo je dugo i nije bilo jeftino Slovenija je obavila golem pripremni posao nakon kojeg se može upustiti u oporezivanje imovine Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

D

a je netko iz vladajuće ekipe u Hrvatskoj, uz pomoć raspoloživog e-alata samo malo pogledao preko Sutle kako tamo dugo traju pripreme za prešaltavanje javnih financija s oporezivanja rada na oporezivanje imovine i kapitala, zacijelo se u Hrvatskoj ne bi dogodila onolika količina nebuloza s koliko su važnu poreznu temu počastili prenagljeni portparoli vladajuće koalicije. Na krilima izborne euforije oporezivanje imovine prikazivalo se najprije kao gotov čin, a zatim je taj pothvat pomaknut u sredinu godine. Nekoliko još prospavanih noći sasvim je isključilo 2012. kao godinu mogućeg prelaska na novi sustav oporezivanja imovine. Otrežnjenje je bilo naglo i sasvim razložno. Prelazak na novo oporezivanje podrazumijeva

da se zna što se oporezuje, čija je to imovina, kolika je njena vrijednost te kako će se i u kojim vremenskim razmacima usklađivati vrijednost oporezive imovine s promjenjivim reali-

Ovih dana u Sloveniji su službeno objavljeni tipizirani podaci o tržišnoj vrijednosti nekretnina

tetima. Slovenija, baš kao Hrvatska danas, o svemu tome nije znala mnogo prije četiri godine kad se prvi put pojavila zamisao o rokadi na poreznoj ploči. U Sloveniji su ubrzo shvatili da će im raspoložive evidencije odvesti svaku dobru poreznu namjeru u crnu rupu uzaludnosti. Popisivači imovine Da će se u Sloveniji pristupiti sveobuhvatnom popisivanju imovine ob-

znanila je još vlada Janeza Janše, zaklinjući se da se to radi samo zbog statističkih potreba, a nikako s nekim “poreznim umišljajem”. Javnost je nevoljko pustila u kuću ekipe popisivača. Glavninu posla obavila je vlada Boruta Pahora. Operativno tijelo za popis i vrednovanje imovine – Geodetska uprava Republike Slovenije (GURS) – radila je bez prekida više od dvi-

je godine da bi dobila popis koji je prije godinu dana morao ići na popravak. Terenski popisivači pronašli su da 1,2 milijuna slovenskih vlasnika raspolaže nekretninama u vrijednosti 160 milijardi eura. Čak 80 posto vlasnika imalo je reklamacije na informativne izračune. Takav “zaplet” nije iznenadio Geodetsku upravu. Na popravku koji je bio predviđen i zakonski uređen, podaci su usuglaše-

ni. U konačnici vrijednost imovine smanjena je sa 160 na 139 milijardi eura. Ovih dana GURS je objavio tipizirane podatke o tržišnoj vrijednosti nekretnina na koje se više ne mogu ulagati prigovori. U ovom trenutku Slovenija ima sređenu evidenciju o 6,1 milijun nekretnina i 1,2 milijuna njihovih vlasnika, a zna i način kako će te vrijednosti usklađivati s promjenama što ih nosi život.

Vrednovanje imovine: urbano precijenjeno – ruralno podcijenjeno? Vlasnici nekretnina u Sloveniji nisu previše zadovoljni konačnim obračunom vrijednosti njihove imovine koji im je ovih dana postao dostupan na portalu Geodetske uprave. Geodeti priznaju da su lokaciju uzeli kao dominantnu postavku u određivanju vrijednosti. Kritičari dokazuju da su u tome pretjerali, odnosno da je urbano precijenjeno, a ruralno podcijenjeno. U prilog takve tvrdnje usporedili su kuće Milana Kučana

i Janeza Janše. U Šentilju, selu nedaleko od Velenja, Janša je prošle godine za 300.000 eura kupio lijepu kuću s pomoćnim zgradama na tri hektara posjeda. U postupku vrednovanja geodeti su procijenili da ta kuća i posjed vrijede 104.842 eura. Kuća u nizu Milana Kučana u Ljubljani, izgrađena 1980. godine na 145 metara tlocrtne površine i sa 387 metara pripadajućeg zemljišta, procijenjena je na 397.966 eura. Tako utvrđena vrijednost služit će poreznicima za razrez poreza. Neslužbeno se govori da će se tzv. prvi stan ili kuća u kojoj živi vlasnik oporezovati po stopi od 0,03 posto. Za druge nekretnine koje se iznajmljuje ili se koriste kao vikendice predviđena je stopa 0,1 posto, dok se prazne stanove namjerava oporezovati sa 0,3 posto poreza.

Geodetska uprava čiji glavni direktor Aleš Seliškar smatra popis imovine najvećim geodetskim poslom u 20 godina samostalne Slovenije, obvezna je svake godine izračunati indeks kretanja cijena za sve vrijednosne zone i sve oblike nekretnina. Signaliziraju li dobiveni indeksi veće promjene od 10 posto (plus-minus), GURS će odmah popraviti pripisanu vrijednost nekretnine. Portali Geodetske uprave bili su ovih dana gotovo neupotrebljivi zbog prevelike navale zainteresiranih građana koji su htjeli provjeriti konačnu poreznu sliku svoje imovine. U zlobnim komentarima kojima je popraćeno to zagušenje primjećuje se da je predmet velikog zanimanja bila i susjedska znatiželja, pa je čak informacijska pravobraniteljica bila prinuđena intervenirati u smjeru racionalne uporabe podataka.

*vijesti Novi vijek trajanja NEK-a Nakon remonta Nuklearne elektrane Krško koji treba započeti 15. travnja, a trajat će 40 dana, bit će ispunjeni uvjeti za donošenje odluke o produljenju vijeka trajanja elektrane vjerojatno do 2043. O produljenju radnog vijeka NEK-a odlučivat će Uprava za nuklearnu sigurnost, a ne politika, izjavio je Stane Rožman, predsjednik Uprave. Hrvoje Perharić, hrvatski član Uprave NEK-a, uvjeren je da s produljenjem ne bi smjelo biti poteškoća jer je elektrana zbog svih modernizacija praktično nova - u zadnjih 10 godina u njenu je obnovu ulagano po 20 milijuna eura svake godine. SŽ opet u gubicima Obećanje da će prekinuti s gubicima u 2011. rukovodstvo Slovenskih željeznica premjestilo je u 2012., ali bez navođenja konkretnih mjera. U poslovima dugoročne sanacije SŽ sada savjetuje A.T.Kearney. Sve sluti da će se najveći sanacijski učinak polučiti reduciranjem radne snage te sma-

njenjem duga na kapital tvrtke. SŽ je prošlu godinu završio sa 14 milijuna eura gubitka. Nema ustupaka u plaćanju doprinosa Odlukom Ustavnog suda Slovenije zabranjeno je Poreznoj upravi odobravati bilo kakve ustupke u plaćanju socijalnih doprinosa. Odluka se primjenjuje od 24. prosinca 2011. i njene posljedice neće biti bezazlene za tvrtke u financijskim poteškoćama. U prethodnom razdoblju obročne otplate duga za socijalne doprinose dosegle su iznos od devet milijuna eura. Odgođenih obveza bilo je u visini pet milijuna eura, a pozamašan je bio i iznos otpisanih doprinosa.


16 STIL *vijesti Jača turistička suradnja Hrvatske i Austrije Austrija je važno emitivno tržište za Hrvatsku, pa stoga treba privući još više Austrijanaca u našu zemlju, posebice u pred i posezoni, rekao je ministar turizma Veljko Ostojić na sastanku s austrijskom veleposlanicom Andreom Ikić-Böhm i njezinim suradnicima. Nastavak uspješne turističke suradnje između Hrvatske i Austrije te razvitak još snažnije suradnje u područjima selektivnih oblika turizma, posebice zdravstvenog, wellness, ruralnog, biciklističkog, pješačkog i kulturnog turizma bile su neke od tema tog sastanka. Ostojić je austrijskim kolegama predložio mogućnost međuregionalne suradnje pogotovo u razvitku biciklističkog turizma. Sedma Noć muzeja

Tradicionalna sedma Noć muzeja održat će se 27. siječnja od 18 sati do sat iza ponoći u organizaciji Hrvatskog muzejskog društva. Za posjetitelje će biti otvoreno više od stotinu hrvatskih muzeja, galerija i ustanova u kulturi. Uskoro počinje Riječki karneval Ovogodišnji 29. riječki karneval počet će 17. siječnja podizanjem “pusta”, lutke okrivljene za sve loše u protekloj godini. Karneval će trajati do 19. veljače, a njegov najznačajniji dio je Međunarodna karnevalska povorka. Riječki karneval uvršten je na listu 500 najvažnijih događanja u Europi, a Sunday Times uvrstio ga je među 24 najegzotičnija događaja na svijetu. Osim toga, ta je manifestacija dobila i priznanje Zlatno turističko srce kao najbolja turistička manifestacija u Jugoistočnoj Europi.

Privredni vjesnik Broj 3710, 16. siječnja 2012.

( 230.000 mjesta ukupni kapacitet hrvatskih kampova

( čak 11 županija

u Hrvatskoj nema ni jednog kampa

Mali kampovi – vjetar u leđa kontinentalnom turizmu

Samo dva posto kampova nije na obali Mali kampovi mogu poslovati kao mali obiteljski hoteli, mogu se otvoriti bez velikih komplikacija vezanih uz prostorne planove i mogu biti motori razvoja nekoliko stotina obitelji Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ˇ S

to su i kakvi su to mali kampovi, omogućuju li zakoni njihovo otvaranje, imaju li potencijala, koje su im tržišne mogućnosti te koje su to mogućnosti ekonomskog prosperiteta za obitelji koje bi se time bavile – bila su neka od pitanja na koja su pokušali odgovoriti čelni predstavnici Kamping udruženja Hrvatske (KUH) na edukacijskoj radionici organiziranoj u HGK-Županijskoj komori Osijek. Inače, Hrvatska ima 235 kampova i 284 minikampova u domaćinstvu gdje prednjači Zadarska županija s gotovo polovinom smještajnih kapaciteta. Neiskorištene mogućnosti “Ukupni kapacitet hrvatskih kampova danas je oko 230.000 mjesta. Međutim, 98 posto kapaciteta se nalazi na obali, a samo dva posto na kontinentu. Čak 11 hrvatskih županija nema ni jednog kampa. Dakle, cijeli kontinent nam ostaje neiskorišten. Istovremeno, primjeri iz

europskih zemalja, posebice Francuske, pokazuju kako kontinentalni dijelovi imaju izrazito razvijen kamping segment, osobito kada je riječ o manjim kampovima u blizini nacionalnih parkova, jezera, rijeka, značajnih gradova, uz važne prometne pravce. Europa ima 26.000 kampova, a najjača europska kamping zemlja, Francuska, nešto više od 11.000 od čega se čak 80 posto nalazi na kontinentu. Hrvatska ima iznimno vrijedan turistički potencijal na kontinentu, počevši od prirodnih do kulturnih ljepota i vrijednosti. Međutim, to u smislu kamping turizma leži neiskorišteno”, izjavio je za Privredni vje-

Važno je shvatiti da na kontinentu ne prolazi koncept koji ima prođu na moru snik Adriano Palman, direktor Ureda Kamping udruženja Hrvatske. Istočno i sjeverno od Zagreba nema nijednog kampa. Nešto je bolja koncentracija kampova u okolini Karlovca, ali

Borba na lokalnoj razini Prilikom promocija kamping djelatnosti po Hrvatskoj najčešće se pojavljuju osobe koje iskazuju želju da se bave takvom djelatnošću. Njima se, međutim, javljaju prvi problemi već na lokalnoj razini kada im treba pomoć i partnerstvo općina, gradova i pripadajućih turističkih zajednica. No, takva nezainteresiranost spomenutih institucija nije specifična samo za Slavoniju. Onaj tko nešto samostalno želi učiniti i pokrenuti, stalno se mora boriti i lupati glavom o zid, objašnjava Adriano Palman.

i za to područje – još uvijek nedovoljno. Nadalje, po jedan kamp postoji u okolini Siska i jedan kod Slavonskog Broda. Veliku novost predstavlja mali obiteljski kamp pokrenut prošle godine u selu Kopačevo nadomak Parka prirode Kopački rit. Kako zadržati gosta Kada je riječ o kampovima na kontinentu, jednostavnija razina su tzv. tranzitni kampovi smješteni uz važnije prometnice i frekventnija prometna čvorišta. No, njihova je namjena jednostavna: zastati, odmoriti se, prespavati jednu noć i nastaviti putovanje. Šira, veća i kvalitetnija ponuda su mali kampovi. Oni mogu funkcionirati kao mali obiteljski hoteli, te mogu biti pravi motori razvoja značajni za 200 ili 300 obiteljskih gospodarstava u Hrvatskoj. Mali kamp podrazumijeva kapacitet smještaja za 150 do 200 osoba, a to jedna obitelj može samostalno obavljati. K tome, oni se mogu otvoriti bez velikih komplikacija ve-

Dobra poslovna prilika Na našem području postoje svi preduvjeti za razvoj kampinga: prirodne ljepote, termalni izvori, bogatstvo šuma i rijeka, glavni prometni pravci, razvijeno seosko gospodarstvo. Ova radionica pionir je u shvaćanju i prihvaćanju za naše područje novog vida turizma, koji bi uz bavljenje seoskim domaćinstvom bio odličan dodatni izvor prihoda za lokalno stanovništvo, kaže Marija Tapšanji, stručni suradnik Odsjeka za turizam u HGK-ŽK-u Osijek. zanih uz prostorne planove. U pogledu zakonske regulative, za razliku od kampova, kamp naselja, kampirališta i kamp odmorišta koji su uvjetovani prostornim planovima, kampovi u domaćinstvu i u seoskom domaćinstvu trebaju ishoditi samo građevinske i uporabne dozvole za objekte. Međutim, kako navodi Palman, prirodno, kulturno, gastronomsko i ostalo okruženje mora organizirano ponuditi odgovarajuće sadržaje koje će privući zahtjevne kamping goste kako bi oni u nekom kampu ostali što dulje. Mali obiteljski kamp može biti i sjajno opremljen, može imati i bazene, ali gost zbog toga neće bitno produljiti svoj boravak. Gostima treba po-

nuditi širok spektar usluga tako da svoje vrijeme mogu iskoristiti na kvalitetne i zanimljive sadržaje. Nekoga može privući raznovrsna ponuda za ljubitelje biciklizma, pa sadržaji i aktivnosti vezani uz vinske ceste, parkove prirode... Važno je shvatiti da na kontinentu ne prolazi koncept koji ima prođu na moru gdje ljudi dođu, legnu, sunčaju se i kupaju - i to je to. Na kontinentu treba intenzivno raditi s ljudima, ali to i donosi mnoge koristi lokalnim proizvođačima domaće hrane, pića, rukotvorina... To je onda proces od koga mnogi mogu imati koristi. Riječ je o velikom potencijalu koji u Hrvatskoj, a osobito na kontinentu, još ni izdaleka nije dovoljno iskorišten.


HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3710, 16. siječnja 2012.

Informacijska sigurnost

Profit mami cyber kriminalce

Ulaganja su rijetko posljedica prepoznavanja stvarne poslovne potrebe, a češće regulatornih zahtjeva ili reakcija na štetu Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

apadi na računalnu sigurnost redovito su uzroci glavobolje mnogih kompanija, bez obzira na njihovu veličinu i granu u kojoj posluju. Na napade cyber kriminalaca, štoviše, često nisu imune ni tvrtke koje za informacijsku sigurnost izdvajaju pozamašna financijska sredstva. Među istaknutijim slučajevima zabilježenim u 2011. godini mogu se navesti napadi na informacijsku sigurnost računalnih sustava tvrtki Sony, RSA, Northrop Grumman i Lockheed Martin. Renaultu su, primjerice, početkom prošle godine ukradene informa-

Nijedna tehnologija nije rješenje ako je ljudi ne znaju ili ne žele koristiti cije vrijedne stotine milijuna dolara. Kako se neke od navedenih korporacija bave obrambenim sustavima i proizvode oružje, jasno je koliko su ti napadi bili potencijalno opasni. Također, o tim se slučajevima pisalo i govorilo u medijima, dok za mnoge druge javnost nikada nije saznala. Stoga, ako tako velike tvrtke ne uspijevaju zaštititi svoje informacijske sustave, to znači da baš sve organizacije moraju tome posvetiti veću pažnju nego što to trenutačno čine. Hrvoje Šegudović, direktor tvrtke Infigo IS, specijalizirane za savjetovanje u području informacijske sigurnosti,

ističe kako se u Hrvatskoj ulaže u IT sigurnost. Međutim, ta ulaganja su vrlo rijetko posljedica prepoznavanja stvarne poslovne potrebe, a puno češće regulatornih zahtjeva ili reakcija na izravnu štetu prouzročenu nekim sigurnosnim incidentom. Ali, postoje i iznimke. “Uglavnom je riječ o iznimkama gdje su direktori ili voditelji za informacijsku sigurnost uspjeli ‘prodati’ svoju viziju i uvjeriti uprave u nužnost ulaganja u sigurnost”, kaže on. Situacija na tržištu IT sigurnosti u Hrvatskoj, nastavlja Šegudović, prilično je loša. Postoji određeni broj tvrtki koje su spremne ponuditi bilo kakvu uslugu ili rješenje, a bez objektivne sposobnosti da implementiraju određeno rješenje ili pruže specifičnu uslugu u skladu s profesionalnim standardima. “Toj situaci-

ji donekle pogoduje i ranije spomenuta činjenica da tvrtke uglavnom u sigurnost ulažu zbog regulatornih zahtjeva te u cilju formalnog ispunjavanja zahtjeva vrlo često biraju najjeftinija rješenja ili ponuditelje, što u konačnici i dugoročno uglavnom donosi samo probleme i veće troškove”, napominje. Malo pravih stručnjaka Postoji čitav niz tehničkih mjera i administrativnih kontrola kojima se sigurnost može podići na višu razinu. Međutim, nijedno tehničko rješenje, bez obzira na cijenu, neće tvrtku učiniti sigurnijom ukoliko ona nije prepoznala koji su joj najvrjedniji informacijski resursi i rizike kojima su oni izloženi. Također, osviještenost zaposlenika i voditelja svakako je bitan faktor i to od najviše razine upravljanja,

koja treba dati vidljivu podršku za informacijsku sigurnost, pa sve do samih zaposlenika koji trebaju prihvatiti propisane sigurnosne mjere i pridržavati ih se. “Nijedna tehnologija nije rješenje ako je ljudi ne znaju ili ne žele koristiti”, naglašava on. Valja istaknuti kako su današnji cyber kriminalci ponajprije motivirani profitom, dok su vremena njihova vlastitog dokazivanja i slični benigni razlozi napada davna prošlost. U skladu s tim, najčešće se napada financijska industrija – platne kartice, sustavi e-bankarstva... K tomu, vrlo česti su slučajevi industrijske špijunaže. “U tom segmentu žrtve su obično velike farmaceutske tvrtke, autoindustrija, industrija elektroničkih proizvoda, vojna i druge industrije, a u slučaju uspješnih napada, štete se mjere u stotinama miliju-

na, pa i milijardama dolara”, objašnjava Šegudović dodavši kako vrlo ozbiljne prijetnje mogu biti politički motivirane ili ih čak sponzoriraju pojedine države. Tako su zabilježeni ozbiljni napadi na infrastrukturu pojedinih država ili režimski napadi na cyber privatnost građana. “Međutim, dosad nijedna država nije priznala umiješanost u takve aktivnosti”, kaže. Pravih stručnjaka za sigurnost, pak, u Hrvatskoj je relativno malo. “S druge strane, postoje mladi ljudi koji su vrlo sposobni i imaju tehnička znanja dovoljno dobra za najbolje svjetske tvrtke. Nažalost, kao i u većini slučajeva kod nas, nije riječ o proizvodu sustava, već ponajprije o individualnim sposobnostima i želji za istraživanjem i učenjem”, zaključuje Šegudović.

*vijesti

”Zlatni” Combis Combis je prva tvrtka u Hrvatskoj koja je ostvarila status zlatnog partnera tvrtke Citrix. Zlatni status, odnosno Citrix Gold Solution Adviser je dokaz jedinstvene ekspertize Combisa u regiji, u području virtualizacije i cloud tehnologija. Novi status je rezultat više uspješnih projekata vezanih uz virtualizaciju preko 10.000 radnih mjesta te implementaciju ComCloud rješenja razvijenog u suradnji s HT-om. Citrix je ocijenio kako je Combis upravo tim projektima potvrdio sposobnost isporuke najsloženijih i najvećih projekata, pružajući pri tome najmanji rizik za korisnika. HT smanjuje broj radnika U okviru programa restrukturiranja Hrvatski Telekom (HT) planira smanjiti broj zaposlenih za oko 450 radnika. Razlozi smanjenja broja zaposlenih vezani su za trendove na telekom tržištu i nove okolnosti poslovanja. Radnici će dobiti otpremnine u prosjeku od 360.000 kuna bruto, priopćeno je iz Odjela za odnose s javnošću HT-a. Vipnet šokiran prijedlogom zakona

U Vipnetu su šokirani Vladinom namjerom ponovnog poreznog opterećenja mobilnih operatora. Ovo je druga promjena porezno-regulatornog okvira u samo nekoliko mjeseci što šalje poruku krajnje regulatorne nestabilnosti ne samo za telekome već i za druge investitore jer su principi za uvođenje ovakve mjere potpuno nejasni. K tomu, priopćeno je iz Vipneta, mjera znači usporavanje razvoja telekomunikacija.


18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Zoran Ferić Kalendar Maja Profil

Kalendar Maja je roman odrastanja - pratimo tri dječaka koji odrastaju u Zagrebu pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća. No to je i roman o ljubavi i njenim demonima. Čitamo priču o Tihomiru i Senki od gimnazijskih dana do starosti. To je i roman o seksu, o žudnji koja nas ispunjava i uništava. I roman o prolaznosti, o vremenu koje ne oblikuje samo sadašnjost nego mijenja i prošlost. Roman o starosti i slabosti. To je, dakle, roman koji se sastoji od više romana, a opet je sve u njemu utkano jedno u drugo.

Tomáš Zmeškal LJUBAVNO PISMO KLINOPISOM Naklada Ljevak

Roman daje postmodernističku sliku druge polovine 20. stoljeća, od Drugog svjetskog rata do “baršunaste revolucije”, a okosnicu priče drže Josef i Kvˇeta koji su se upoznali na predavanjima iz hetitske kulture. Ta Josefova strast prema povijesti i mitovima Hetita prati ga cijeloga života te je mjerilo njegove ljubavi prema Kvˇeti. Njihov najbolji prijatelj pedesetih godina pristaje raditi za komunističku policiju, a kad Josefa uhite, Kvˇeta zatraži od prijatelja Hyneka pomoć...

MIROSLAV MIĆANOVIĆ DANI Meandarmedia

Dani se pune tekstovima u koje se upliću različiti oblici govora i iskustava koji nisu strani poeziji, esejistici..., ali se ne odustaje od ideje savršene priče na čijem se početku, ili dnu, krije tajna čudesnog, uzbudljivog i lijepog. Tematska čvorišta su i prostor i vrijeme, dani (i noći) malih priča o obiteljima, ljubavima, sjećanjima i “kratkoročnim stradanjima”. S idejom o tekstu kao samoproizvodnoj strukturi traga se za “autentičnim mjestom” gdje se misli, sanja, gubi, domišlja i govori o sebi i Drugom.

Privredni vjesnik Broj 3710, 16. siječnja 2012.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Suradnja

Joh. Enschede Security Print, Haarlem, Nizozemska, www.joh-enschede.nl. Tvrtka se bavi visokim sigurnosnim tiskom. Traži osobe ili tvrtke koje će biti zastupnici ili predstavnici. Cilj je traženje sigurnosnih tiskarskih poslova na hrvatskom tržištu, a koji će se obavljati u Nizozemskoj. Kontakt: Paul Eimers, p.eimers@ joh-enschede.nl, +31 23 5184524, +31 6 22163427. Gnojivo

Tvornica dušika Pulawy, Pulawy, Poljska, www.zapulawy.pl. Tvrtka nudi gnojivo. Kontakt: Krzysztof Cichon, kcichon@ azoty.pulawy.pl, +48 81 5652171, +48 697 010307.

Sysprint

Tomek, 13-godišnji dječak bez roditelja, vodi dućančić u svojem selu. Jedne se večeri na vratima pojavljuje djevojka koja ga pita prodaje li vodu rijeke Qjar, vodu besmrtnosti. Tužno djevojčino lice potaknut će ga da krene u potragu za čudotvornom rijekom, što postaje putovanjem nakraj svijeta, kroz niz fantastičnih mjesta kao što su Šuma zaborava i Nepostojeći otok, koja skrivaju razne kušnje i smrtne opasnosti. No što je to prema mogućnosti da Tomek zbog tajanstvene djevojke nađe izvor vječnog života, koji nitko nikada nije vidio…

Vadim Zeland APOKRIFNI TRANSURFING Planetopija

Ruski fizičar Vadim Zeland donosi novi nastavak u hit seriji o transurfingu, moćnoj tehnici za upravljanje stvarnošću koja nas uči da postoji samo jedan gospodar naše stvarnosti – mi sami! “Apokrifni transurfing” opsežno je, slojevito i kompleksno djelo koje izlazi iz općeprihvaćenih okvira, kako nam i sam naziv poručuje. Ako ste u provođenju tehnike imali bilo kakvih dvojbi ili poteškoća, ova će vam knjiga dati odgovore na vaša pitanja, pa čak i na ona koja si još možda niste ni postavili!

Keksi

RO Star SA, Bragadiru, Ilfov, Rumunjska, www.rostar.ro. Tvrtka je proizvođač keksa i nudi svoje proizvode. Kontakt: Felicia Popa, export@rostar.ro, +40 21 4204871. Kemijski proizvodi

Qufu Chenguang Chemical Co., Qufu, Kina, www.silanechem.com. Tvrtka je proizvođač kemikalija i nudi svoje proizvode. Kontakt: Joy Zhang, info@silanechem. com, +86 537 4926688. Sušeno voće i povrće

MIO Group - Gokhan Ercan, Istanbul, Turska, www.kimyamio.com. Tvrtka je proizvođač polusintetičkih tekućina za obradu metala te ulja i sredstava za podmazivanje. Tvrtka traži zastupnike i distributere u Hrvatskoj. Kontakt: info@ groupmio.com, +90 542 2638876.

Teksav, Izmir, Turska, www.teksavdt. com. Tvrtka je proizvođač i izvoznik poljoprivrednih proizvoda kao što su suho voće i sušeno povrće te nudi svoje proizvode. Kontakt: info@teksavdt. com, +90 232 3721222.

Ambalaža

Sredstva za poliranje i abrazivi

Zastupanje

GA Consulting, Koprivnica, www.gaconsulting. hr. Tvrtka specijalizirana za pružanje usluga iz područja ambalaže i tehnologije pakiranja u prehrambenoj industriji nudi svoje proizvode. Kontakt: Goran Andrilović, goran.andrilovic@gaconsulting. hr, +385 48 221300, +385 99 2175139. Rashladne vitrine

Ra-vit, Lučko, www.ra-vit.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom izložbenih vitrina za ugostiteljstvo, pekarstvo, slastičarstvo, trgovine i mesnice. Vitrine su rashladne, grijane i neutralne, raznih namjena, moguća izrada tipskih proizvoda po zahtjevu kupca. Kontakt: Jadranka Vrbanović, info@ra-vit.hr, +385 1 6530049. Šećer

Jean–Claude Mourlevat Rijeka koja je tekla naopačke

PP/PE vrećama. Kontakt: N. J. Raval, mktg@geight.net, +971 65572977, +971 504629630.

G8 International FZE, Sarjah, Ujedinjeni Arapski Emirati, www.geight.net. Tvrtka nudi bijeli rafinirani šećer 45 Icumsa iz Brazila. Pakiranje od 50 kg u novim

Egeli Polisaj, Izmir, Turska, www.egelipolisaj. com.tr. Tvrtka je proizvođač sredstava i proizvoda za poliranje te abraziva. Osim visoke kvalitete, svojim kupcima nudi i prije/poslijeprodajne usluge. Tvrtka želi izvoziti svoje proizvode poslovnim subjektima u industriji drva i namještaja, industriji metala, autoindustriji, brodogradnji te u svim ostalim industrijama koje konstantno koriste sredstva za poliranje i abrazive. Kontakt: export@egelipolisaj. com.tr, +90 232 4334688. Gljive, mak, voće i povrće

Biofruit, Radovis, Makedonija. Tvrtka nudi šumske gljive: cantharellus cibarius, boletus edulis, morchella esculenta, hydnum repandum, tricoloma giorgi, black trumpet. Isto tako nudi i plavi mak, šljivu stanley, papriku kapija, rajčicu, kupus i jabuku. Kontakt: Stojan Angelov, delikateskom@yahoo.com,+389 70 638489, +389 70 595905.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Usluge pranja i čišćenja vozila

Hrvatska radiotelevizija nabavlja usluge pranja i čišćenja vozila. Rok dostave ponuda je 23. siječnja.

Zaštitna žičana ograda

Prometni znakovi

Regija Usluge održavanja liftova

Stolice

Hrvatske autoceste nabavljaju zaštitnu žičanu ogradu. Rok dostave ponuda je 15. veljače.

Stambeni kontejneri

Općina Tuzla nabavlja usluge održavanja liftova. Rok dostave ponuda je 24. siječnja.

Smart kartice za PKI sustav

Ministarstvo unutrašnjih poslova u Beogradu nabavlja klima-uređaje. Rok dostave ponuda je 31. siječnja.

Zagrebački holding nabavlja stambene kontejnere za park Bundek. Rok dostave ponuda je 7. veljače.

Putevi iz Podgorice nabavljaju prometne znakove. Rok dostave ponuda je 24. siječnja. Općina Ilidža nabavlja radne i konferencijske stolice. Rok dostave ponuda je 23. siječnja.

Klima-uređaji

FINA Financijska agencija nabavlja smart kartice za PKI sustav. Rok dostave ponuda je 23. veljače.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr


19

www.privredni.hr Broj 3710, 16. siječnja 2012.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Mljekara za dva milijuna, pilana za 25 milijuna kuna Zemljište, strojevi i oprema tvornice namještaja Radinost u Novoj Gradiški, ukupne površine 26.626 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 15.805.629 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 091/7276 561. Dražba se održava 19. siječnja 2012. u 11 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, stalna služba u Slavonskom Brodu. Zemljište, strojevi i oprema pilane u Novoj Gradiški ukupne površine 80.572 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 25.515.228 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 091/7276 561. Dražba se održava 19. siječnja 2012. u 11 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, stalna služba u Slavonskom Brodu. Zemljište i skladište tvornice namještaja u Novoj Gradiški, ukupne površine 60.504 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 28.216.440 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 091/7276 561. Dražba se održava 19. siječnja 2012. u 11 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, stalna služba u Slavonskom Brodu. Vozila Renault Master i Renault Traffic, brodski limeni kontejner i gradilišni kontejner, dva uredska kontejnera i notebook ASUS, sve u Opuzenu, Dubrovačko-neretvanska županija. Predmeti se

prodaju kao cjelina po jedinstvenoj početnoj cijeni od 171.462 kune. Jamčevina je 20.000 kuna, a razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/485 067. Rok za dostavljanje ponuda je 18. siječnja 2012., a javno otvaranje ponuda održat će se 20. siječnja u 12 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Jadranska bb. Upravna zgrada s restoranom, kuhinjom i skladištima u Bršadinu, Vukovarsko-srijemska županija, ukupne površine 6959 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 4.434.497 kuna. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće uz dogovor sa stečajnom upraviteljicom na broj mobitela 098/1706 649. Dražba se održava 17. siječnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2.

Proizvodni pogon mljekare u Starom Petrovom Selu, s pokretninama, ukupne površine 10.257 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 2.114.074 kune. Nekretnina i pokretnine se prodaju kao cjelina. Jamčevina je 10 posto, a razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/263 734. Dražba se održava 17. siječnja 2012. u 13 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, stalna služba u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13/III.,sudnica 89/III.

Privredno dvorište, trafostanica, kuća, industrijsko postrojenje, oranica i skladište u Puli, ukupne površine 14.574 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 14.515.976 kuna. Jamčevina iznosi 500.000 kuna i plaća se najkasnije tri dana prije dražbe. Razgledavanje je moguće svakog radnog dana uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/292 281. Dražba se održava 17. siječnja 2012. u 14 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, I. kat, sudnica broj 3. Nekretnina se na dražbi ne može prodati po cijeni manjoj od 5.000.000 kuna. Dvosobni stan u Marčeljima, Općina Viškovo, Primorsko-goranska županija, ukupne površine 64 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 493.991 kunu. Jamčevina je 10 posto i plaća se najkasnije do 17. siječnja 2012. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 095/9146 409. Dražba se održava 19. siječnja 2012. u 9 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, I. kat, sudnica 2. Stambeno-poslovni objekt u Bregima, Općina Matulji, Primorsko-goranska županija, ukupne površine 1092 četvorna metra i procijenjene vrijednosti 2.727.280 kuna. Jamčevina je 10 posto i plaća se najkasnije do 16. siječnja 2012. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/292 281. Dražba se održava 19. siječnja 2012. u 11 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, I. kat, sudnica 2.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Čuvajte se Merkozyja dr. Uroš Dujšin

ˇ C

uvajte se recepta Merkozy, radi se o jednostranom rješenju - opominje Economist. Recept već znamo: plafone zaduženja i deficita treba unijeti u ustave pod kontrolom Europskog suda pravde, dok bi sankcije za njihovo probijanje trebale biti automatske. No sve to neće biti dovoljno za rješavanje problema. Šanse za sprječavanje pri-

jestupnika putem globa su male, a kršenje fiskalnih pravila i nije bilo glavni uzrok problema s eurom. U današnjoj se krizi ne radi toliko o fiskalnoj rastrošnosti koliko o strahovanjima investitora o održivosti eura i njihovom bijegu od perifernih zemalja. Fiskalna disciplina Na kratki bi rok opsesija fiskalnom strogošću stvari mogla samo pogoršati produbljujući recesiju. A bez okvira za zajedničko financiranje, povjerenje investitora se neće vratiti. U tom pogledu, smatra Economist, Merkozy ne nudi ništa. Merkelova je uvjerila Sarkozyja da se treba odreći izdavanja zajedničkih euroobveznica. On je sa svoje strane uspio razvodniti ideju da privatni imatelji obveznica moraju biti na udaru kad god se pojedina zemlja nađe u teškoćama. Sva je prilika da se oni

nadaju kako će naglašavanje financijske discipline biti dovoljno da uvjeri Europsku središnju banku da se smjelije uključi u igru. Njen predsjednik je već izjavio da bi takav “fiskalni paket” zaslužio pomoć ECB-a. No u svemu tome nema odgovarajuće strategije o tome kako i koliko će zemlje eurozone ići u zajedničkom jamstvu za neke dugove; a to je ključno pitanje. Ako bi, naime, stroža pravila bila popraćena

MMF-ove blagajne; makar i ako taj novac kasnije bude korišten za spašavanje Italije ili Španjolske. Takvo bi “pranje novca” (Economist) doista bila lukava doskočica. Ono zaobilazi ograničenja koja imaju središnje banke.

nekim oblikom zajedničkog jamstva, tada bi postojala i nagrada za dobro ponašanje kao i vjerodostojna sankcija: svaka zemlja koja zgriješi neće moći izdavati euroobveznice. Najnoviji obrat dogodio se prošlog ponedjeljka kada su se u Berlinu sastali Merkel i Sarkozy. Novost je u tome što fiskalna pravila za euro još nisu definirana (to bi trebala biti početkom ožujka), no zato je postavljen zahtjev da se Grčkoj otpiše 60 posto duga – koji ta zemlja ionako ne može vratiti. Dodatna podrška euru mogla bi doći putem MMF-a. Europska središnja banka ne smije financirati vlade zemalja članica, ali ona, kao i nacionalne središnje banke, može pozajmljivati novac MMF-u. One su već i ranije pribavljale sredstva Fondu, pa se čak ni ortodoksna Bundesbanka ne protivi punjenju

Na kratki bi rok opsesija fiskalnom strogošću stvari mogla samo pogoršati produbljujući recesiju

Presuđuju financijska tržišta Osigurava financijsku disciplinu, jer bi uvjeti koje nameće Fond pridonijeli discipliniranju perifernih zemalja Europe. K tome bi se mogla pribaviti sredstva i od drugih: Amerika više ništa neće pridonijeti MMF-u, ali bi velike zemlje u usponu mogle popuniti MMF-ov kapital ako Europljani učine isto. I dok se Europski fond za financijsku stabilizaciju koprca, MMF bi bio najbolji izvor potrebnog novca. Koliko bi se tako moglo prikupiti novca, ostaje otvoreno. Eswar Prasad sa

Sveučilišta Cornell smatra da ako Europljani dadu 150 do 200 milijardi, tada bi i zemlje u usponu mogle dodati otprilike toliko - a toliko bi novca otprilike i trebalo. MMF raspolaže s oko 390 milijardi dolara što je dovoljno za financiranje manjih zemalja; no to nije dovoljno za veće zemlje poput Italije i Španjolske koje će u 2012. trebati 320 odnosno 142 milijarde eura za refinanciranje svojih dugova. Uz angažman Fonda euro i eurozona bi mogli biti spašeni. Hoće li tako biti, presudit će – financijska tržišta.


20 SVIJET FINANCIJA

( 0,7% rast

BDP-a u 3. kvartalu 2011. godine

Privredni vjesnik Broj 3710, 16. siječnja 2012.

( 8,3% pad

uvoza u istom razdoblju

Prognoze za 2012. godinu

Pad BDP-a od jedan posto Ova je godina vjerojatno idealna za fiskalnu konsolidaciju i postavljanje temelja dugoročnog održivog rasta

R

azočaravajućih 0,7 posto rasta bruto domaćeg proizvoda u trećem lanjskom kvartalu posljedica je naglašeno loše domaće potražnje (osobna potrošnja koja praktički stagnira, blago negativna javna potrošnja te duboko u minusu zakopana investicijska ulaganja) i da nije bilo pozitivnog utjecaja turističke sezone (odnosno ukupnog pozitivnog doprinosa neto izvoza), vjerojatno uopće ne bi bilo rasta odnosno vjerojatnije je da bismo govorili o novom padu BDP-a. Iako kad govorimo o pozitivnom doprinosu neto izvoza u trećem tromjesečju 2011., govorimo o dvopostotnom realnom rastu izvoza i 8,3-postotnom padu uvoza. S obzirom na to da ni u trećem kvartalu nije zabilježena značajnija pozitivna

to da nas svrstava u red rijetkih gospodarstava s nizom od četiri recesijske godine, svaki daljnji eksterni šok stvara dodatni pritisak da Hrvatska u 2012. zabilježi i veći pad. Iako dakle u kratkom roku ponajprije govorimo o vanjskim šokovima u smislu prelijevanja novog vala krize u EU-u putem uobičajenih transmisijskih mehanizama, činjenica je da će i neophodna fiskalna konsolidacija imati dostopa rasta BDP-a, razloga za optimizam zapravo i nema. Naime, očekujemo da će četvrto tromjesečje donijeti ponovnu stagnaciju gospodarskog rasta uz naglašeni rizik novog pada BDP-a. U takvim okolnostima naše trenutačne procjene pokazuju kako će se ukupni rast BDP-a u 2011.

kretati negdje oko nule, ističe Ivana Jović, analitičarka PBZ-a. Imajući u vidu pogoršanu gospodarsku situaciju i zaoštravanje financijske krize u zemljama EU-a te učinke koje će ona imati na Hrvatsku, bilo putem trgovinskih bilo putem financijskih tokova, smatra-

mo da će 2012. biti prijelomna s više aspekata. Bez reformi vegetiranje Naša je procjena da će ova godina donijeti pad BDPa od jedan posto, kaže ona, dodajući da iako je i ta stopa sama po sebi zabrinjavajuća s obzirom na

Ukupni rast BDP-a u 2011. kretat će se oko nule

datan negativan učinak na kretanje BDP-a. S obzirom na protekle tri izgubljene godine u kojima se fiskus mogao konsolidirati a nije,

smatramo da je ova godina presudna i, s obzirom na očekivanja javnog mnijenja, vjerojatno idealna prilika za fiskalnu konsolidaciju i postavljanje temelja dugoročnog održivog rasta. Bez toga u predstojećem srednjoročnom razdoblju očekuje nas vegetiranje na prosječnom rastu od oko dva posto, ako i toliko. Rejting agencije vrlo su jasne u svom stajalištu da će bez adekvatne fiskalne prilagodbe, reformskih zahvata i reformi javnih poduzeća doći do pada rejtinga na razinu smeća. Pad rejtinga poskupjet će izvore financiranja što će se odraziti ne samo na državno financiranje već i na financiranje privatnog sektora, a u tim uvjetima postizanje gospodarskog rasta te nužno i fiskalna održivost postaju upitni, zaključuje Ivana Jović. (V.A.)

Hrvatska narodna banka

Krediti u studenome 287,8 milijardi kuna Rast ukupnih kredita dominantno je posljedica rasta kredita poduzećima

P

rema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, krediti banaka potkraj lanjskog studenoga iznosili su gotovo 287,8 milijardi kuna. Na mjesečnoj razini zabilježen je blagi rast od jedan posto, a u odnosu na kraj studenoga 2010. iznos kredita je viši za 17,2 milijarde kuna ili 6,3 posto. U odnosu na kraj 2010. godine stanje kredita više je za gotovo 15 milijardi kuna ili 5,5 posto. U odnosu na kraj pretprošle godine rast ukupnih kredita dominantno je posljedica rasta kredita poduzećima. Naime, krediti tom sektoru do-

segnuli su 116,9 milijardi kuna, što je 8,1 posto više nego potkraj 2010., no dobar dio tog rasta potražnje može se pripisati većim poduzećima. S

Rast potražnje za kreditima sektora stanovništva ove se godine ne očekuje druge strane, godišnje stope rasta kredita stanovništvu znatno su slabije, što odražava izostanak snažnijeg zapošljavanja te neizvjesnost na tržištu rada u pogledu ostvarivanja

budućih dohodaka. Krediti stanovništvu u studenom su na mjesečnoj razini nastavili blago padati te su iznosili 128,5 milijardi kuna, što je 966 milijuna kuna ili 0,8 posto više

u odnosu na kraj 2010. godine. Stambeni krediti, koji čine najveći dio kredita stanovništvu (46 posto), iznosili su 59,2 milijarde kuna te su zabilježili rast od 4,4 posto godišnje.

Međutim, s obzirom na to da se najveći dio kredita odobrava uz valutnu klauzulu, treba uzeti u obzir da je kuna, na godišnjoj razini, oslabjela u odnosu na euro 1,1 posto.

Krediti državi su u studenom porasli za 1,2 milijarde kuna, dosegnuvši 37,3 milijarde kuna, što je 8,4 posto više nego na kraju 2010. godine. U ovoj godini analitičari RBA očekuju slična kretanja kao i u 2011. Krediti će vjerojatno porasti, ali vrlo blago, pri čemu će rast biti generiran primarno potražnjom poduzeća (uglavnom onih velikih s boljim mogućnostima naplate potraživanja od kupaca). S obzirom na već razmjerno visoku zaduženost kućanstava, rast potražnje za kreditima sektora stanovništva se ne očekuje. (V.A.)


21

www.privredni.hr Broj 3710, 16. siječnja 2012.

( 25,4 mlrd kn

( 4,4 mlrd kn

bruto dobit poduzetnika u 9. mjeseci 2011.

*vijesti

veća potraživanja od obveza

Financijska agencija

Privatni poduzetnici ostvarili 12,9 milijardi kuna bruto dobiti Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u privatnom sektoru bila je 4314 kuna, što je 7,7 posto ispod prosječne mjesečne plaće poduzetnika Hrvatske

J

edna je od karakteristika poslovanja poduzetnika obveznika poreza na dobit Hrvatske zadnjih godina dominantna uloga poduzetnika u privatnom vlasništvu. Ti su poduzetnici u prvih devet mjeseci 2011. godine prema podacima Financijske agencije (Fina) u ukupnim rezultatima poslovanja poduzetnika Hrvatske imali sljedeće udjele: u broju poduzetnika 97,9 posto, u broju zaposlenih 74,1 posto, u ukupnim prihodima 72,2 posto, u ukupnim rashodima 73,5 posto, u bruto dobiti 50,7 posto, u potraživanjima od kupaca 81,8 posto, u obvezama prema dobavljačima 81,8 posto te u ukupnim investicijama 72 posto. Poduzetnici svih četiriju oblika vlasništva pozitivno su poslovali u prvih devet mjeseci protekle godine i ostvarili bruto dobit. Tako je najveću dobit, od 12,9 milijardi kuna, ostvarilo 89.662 poduzetnika u privatnom vlasništvu, slijedi 609 poduzetnika koji djeluju u mješovitom vlasništvu sa 11,3 milijardi

Prosjek za sve poduzetnike bio je 105,76 kuna prihoda na 100 kuna rashoda kuna, potom poduzetnici u državnom vlasništvu, njih 748, sa 1,2 milijarde kuna te 588 u zadružnom vlasništvu sa 36 milijuna kuna. U odnosu na prvih devet mjeseci 2010. godine, poduzetnici u mješovitom vlasništvu povećali su bruto dobit za 169,7 posto, poduzetnici u privatnom vlasništvu imali su povećanje bruto dobiti od dva posto, dok su poduzetnici u državnom vlasniš-

tvu smanjili bruto dobit za 14,6 posto. Poduzetnici u zadružnom vlasništvu mnogo su bolje poslovali u lanjskih prvih devet mjeseci, jer su ostvarili bruto dobit od 36 milijuna kuna, prema 12 milijuna kuna bruto gubitka u istom razdoblju 2010. godine. Poduzetnici u zadružnom vlasništvu u prvih su devet mjeseci 2011. godine na uloženih 100 kuna ostvarili 102,53 kune prihoda, oni u državnom vlasništvu 103,03 kune, u privatnom vlasništvu 103,97 kuna, a najviše oni u mješovitome 115,04 kune. Prosjek za sve poduzetnike bio je 105,76 kuna prihoda na 100 kuna rashoda.

Iako su ostvarili najbolje rezultate mjerene veličinom bruto dobiti, zaposleni u privatnom sektoru nisu za to bili i nagrađeni iznadprosječnim neto plaćama. Potraživanja veća od obveza Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u privatnom sektoru bila je 4314 kuna, što je 7,7 posto ispod prosječne mjesečne plaće poduzetnika Hrvatske, koja je iznosila 4673 kune. Kao i u proteklim razdobljima, najbolje su plaćeni zaposleni kod poduzetnika u državnom vlasništvu sa 6003 kune prosječne mje-

Tablica o poslovanju poduzetnika Hrvatske u razdoblju I.-IX. 2011. - po oblicima vlasništva Opis

Ukupno

Državno vlasništvo

Privatno vlasništvo

sečne neto plaće, što je 28,5 posto iznad prosjeka. U istom razdoblju zaposleni kod poduzetnika u zadružnom vlasništvu primali su 3652 kune prosječne mjesečne neto plaće što je 21,8 posto ispod prosjeka, a zaposleni kod poduzetnika u mješovitom vlasništvu 5468 kuna prosječne mjesečne neto plaće što je, pak, 17 posto iznad prosjeka poduzetnika Hrvatske. Finina analiza odnosa potraživanja od kupaca i obveza prema dobavljačima sa stanjem 30. rujna 2011. kod poduzetnika Hrvatske pokazuje da su potraživanja za 4,4 milijarde kuna veća od obveza, što je povoljno. Kod poduzetnika u privatnom vlasništvu razlika u korist potraživanja iznosi 3,6 milijardi kuna, u državnom vlasništvu 2,3 milijarde kuna, a kod poduzetnika u ostalim oblicima vlasništva obveze prema dobavljačima veće su od potraživanja od kupaca, i to u zadružnom vlasništvu za 442 milijuna kuna i kod poduzetnika u mješovitom vlasništvu za 1,1 milijardu kuna. (V.A.)

(iznosi u milijunima kuna, udjeli u %)

Zadružno vlasništvo

Mješovito vlasništvo

Iznos

Udjel

Iznos

Udjel

Iznos

Udjel

Iznos

Broj poduzetnika

91.607

748

0,8

89.662

97,9

588

0,6

609

0,7

Broj zaposlenih

853.424

105.117

12,3

632.385

74,1

2817

0,3

113.105

13,3

Ukupni prihodi

466.555

41.915

9,0

336.995

72,2

1444

0,3

86.201

18,5

Ukupni rashodi

441.140

40.680

9,2

324.121

73,5

1408

0,3

74.931

17,0

25.415

1235

4,9

12.874

50,7

36

0,1

11.270

44,3

Bruto dobit (višak prihoda nad rashodima)

Udjel

Potraživanja od kupaca (30.IX.)

140.237

9105

6,5

114.749

81,8

492

0,4

15.891

11,3

Obveze prema dobavljačima (30.IX)

135.806

6802

5,0

111.064

81,8

934

0,7

17.006

12,5

27.326

4143

15,2

19.686

72,0

121

0,4

3376

12,4

4.673

6003

+28,5

4314

-7,7

3652

-21,8

5468

+17,0

Ukupne investicije Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom u kn i odnos prema prosjeku RH u % Izvor: FINA

Tržište osiguranja palo za 1,1 posto U prošloj godini 26 osiguravateljskih društava zaračunalo je ukupnu bruto premiju od 9,144 milijardi kuna, što je 1,1 posto manje u odnosu na rezultate ostvarene u 2010. godini, kažu podaci Hrvatskog ureda za osiguranje. U skupini neživotnih osiguranja ukupna premija iznosi 6,7 milijardi kuna, a u skupini životnih osiguranja 2,43 milijarde kuna. Najveća premija ostvarena je u osiguranju od autoodgovornosti, u iznosu od 2,935 milijardi kuna, što je za 1,6 posto više nego u istom razdoblju 2010. godine. Imex banka: dobit 25,3 milijuna Imex banka je u 2011. godini, prema privremenim financijskim izvještajima, ostvarila 25,3 milijuna kuna dobiti, dok je ukupna imovina porasla za 20,86 posto i dosegnula 1,9 milijardi kuna. Ukupni plasmani banke su u porastu od 23 posto u odnosu na prethodnu godinu te iznose 1,319 milijardi kuna. Krediti pravnim osobama i obrtnicima porasli su za 254 milijuna kuna, odnosno 27 posto. Ukupni depoziti klijenata su porasli gotovo 19 posto i iznose 1,549 milijardi kuna. Erste mBanking i na Androidu

Nakon što je sredinom prosinca prošle godine razvila mBanking aplikaciju za iPhone mobilne uređaje, uslugom plaćanja računa Slikaj i plati, Erste banka je razvila i Android verziju iste aplikacije za mobilne uređaje. Riječ je o inovativnom načinu plaćanja računa, bez ručnog popunjavanja uplatnice. Dovoljno je mobilnim uređajem fotografirati uplatnicu, a platni nalog potom se automatski popunjava. Od sredine prosinca prošle godine, mBanking aplikaciju za iPhone i Android uređaje preuzelo je nešto više od 3600 korisnika.


22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3710, 16. siječnja 2012.

Tržište novca Zagreb

Potražnja nešto izraženija, kamate stabilne Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

U

prošlom tjednu došlo je do smjene razdoblja održavanja obvezne pričuve. U srijedu je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, a u skladu s tim kretali su se i odnosi ponude i potražnje na Tržištu novca Zagreb. Početkom tjedna potražnja za pozajmicama isključivo je bila na dulje rokove, dok je potražnja za prekonoćne pozajmice bila neznatna. Zbog ročnih plasmana visina prosječne dnevne kamatne stope je početkom tjedna bila visoka. Nakon početka novog raz-

u mil. kn

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Potražnja

Promet

9.1. - 13.1.2012.

2.1. - 6.1.2012.

u%

300

5 4

200 3 2 100 1 0

9.1.2012.

10.1.2012.

11.1.2012.

doblja potražnja za pozajmicama se povećala, dok je ponuda viškova bila skromnija. Međutim zbog razmjerno visoke likvidnosti sustava, kamatne stope su porasle, no nije došlo do značajnijeg rasta. Prosječna tjed-

12.1.2012.

0

13.1.2012.

na kamatna stopa iznosila je 1,73 posto, dok je prosječna prekonoćna stopa bila 0,46 posto. Ministarstvo financija održalo je u utorak aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima. Interes sudionika za upis

ponedjeljak

utorak

bio je velik, a prinosi i za trezorske zapise u kunama i eurima po svim rokovima dospijeća zabilježili su pad. Planirani iznos izdanja kunskih zapisa bio je 150 milijuna kuna, ali od 667 milijuna kuna pristiglih ponu-

srijeda

četvrtak

petak

da ostvareni iznos emisije bio je 200 milijuna kuna. Na rok od 91 dan upisano je 28 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 4,40 posto, na rok od 182 dana 100 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 5,18 posto, te na

rok od 364 dana 72 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 5,35 posto. Kod aukcije trezorskih zapisa u eurima od planiranih 10 milijuna eura, unatoč pristiglim ponudama u iznosu od 46,152 milijuna eura, ostvareni iznos emisije bio je 11,4 milijuna eura. Sljedeća aukcija najavljena je za 24. siječnja 2012. U idućem razdoblju ne očekujemo značajnije promjene na novčanom tržištu. Potražnja za pozajmicama vjerojatno će biti nešto izraženija, a kamatne stope na kratkoročne pozajmice trebale bi se zadržati na sadašnjim razinama.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Nastavljeno slabljenje kune

Stagnacija Mirexa

Postupno slabljenje kune nastavljeno je i u 2012. godini. Euro je sada stabilno iznad 7,5 kuna, s

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnula 157,7633 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim tjednom, uočava se minimalni pad od 0,01 posto, što zapravo znači stagnaciju.

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

6,100306

CAD

kanadski dolar

5,798269

JPY

japanski jen (100)

2,434805

CHF

švicarski franak

6,232384

GBP

britanska funta

9,042935

USD

američki dolar

5,897566

EUR

euro

7,541808

primjena od 14. siječnja 2012. 9.1.

Izvor: HNB

ske središnje banke morao podnijeti ostavku ipak je negativno utjecala i na franak, čija je vrijednost

trendom blagog rasta, dolar je blizu šest kuna i također raste, a afera zbog koje je guverner švicar-

7.56

10.1.

11.1.

12.1.

USD

nakon duljeg vremena premašila 6,2 kune. 5.92

CHF

6.24

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

7.55

5.91

6.23

160

160

7.54

5.90

6.22

158

158

7.53

5.89

6.21

156

156

7.52

5.88

6.20

7.51

5.87

6.19

13.1

9.1.

10.1.

11.1.

12.1.

13.1

9.1.

10.1.

11.1.

12.1.

13.1

Međunarodno tržište kapitala

Brige oko rejtinga more i najveće Dobar tjedan na svjetskim burzama okončan je lošim petkom - s iznimkom azijskih burzi - a za sve je opet kriva europska dužnička kriza. Najava rej-

ting agencije S&P da će sniziti kreditni rejting nekoliko europskih zemalja zbog njihove prezaduženosti oživjela je skepsu američkih ulagača koji su

počeli povlačiti svoj kapital investiran u dionice europskih kompanija. Zajednička europska valuta također je izgubila na vrijednosti prema američ-

5800

12600

2760

5740

FTSE 100

12540

Dow Jones

2740

5680

12480

2720

5620

12420

2700

5560

12360

2680

5500

12300 9.1.

3300 3260

10.1.

11.1.

12.1.

13.1.

CAC40

2660 9.1.

6200 6120

10.1.

11.1.

12.1.

13.1.

9.1. 8550

DAX

8510

3220

6040

8470

3180

5960

8430

3140

5880

8390

3100

5800 9.1.

10.1.

11.1.

12.1.

13.1.

NASDAQ

10.1.

11.1.

12.1.

13.1.

NIKKEI 225

8350 9.1.

10.1.

11.1.

12.1.

13.1.

10.1.

11.1.

12.1.

13.1.

kom dolaru koji je ojačao i prema japanskom jenu. Cijena sirove nafte opet je kliznula ispod 100 dolara po barelu, a u padu je i cijena zlata. U takvoj atmosferi nije čudo da ne ide najbolje čak ni najvećim igračima na burzovnom tržištu: JP Morgan Chase tako je objavio da im je dobit u zadnjem tromjesečju prošle godine bila za 23 posto manja nego u istom razdoblju 2010. Čista zarada bila im je “samo’’ 3,72 milijarde dolara, dobrih milijardu dolara manje nego u zadnja tri mjeseca pretprošle godine.

154

154 12.12.

22.12.

2.1.

12.1.

9.1.

10.1.

11.1.

12.1.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 12.1.2012. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobrovoljni mir. fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobrovoljni mir. fond Sindikata hrv. Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mir. fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

161,5749 159,4096 148,7029 156,9683 157,7633

163,9878 191,4348 117,9153 130,4887 135,6769 150,5190 99,5887 181,5998 176,6722 189,8371 136,5948 118,3825 103,5370 162,7416 107,6019 118,1897 168,7876 150,0981 119,5715 105,4972 135,9676

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


23

www.privredni.hr Broj 3710, 16. siječnja 2012. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 334,276 milijuna kuna

Dobitnik tjedna Dalekovod Marko Repecki www.hrportfolio.com Proteklog je tjedna došlo do porasta redovnog dioničkog prometa na Zagrebačkoj burzi te je on iznosio 68,005 milijuna kuna, Top 10 po prometu INA-industrija nafte d.d. Hrvatske telekomunikacije d.d. AD Plastik d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Belje d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Petrokemija d.d. Atlantic Grupa d.d. Zagrebačka banka d.d. Dalekovod d.d.

što je porast od 54,5 posto. Oba dionička indeksa imala su pad vrijednosti. Indeks Crobex pao je za 0,68 posto te je njegova posljednja vrijednost bila 1.726,63 boda, dok je Crobex10 tjedan završio na 968,78 bo-

tjedna promjena -0,53% -1,34% +2,29% -0,93% -2,23% -0,05% -0,92% -0,41% -0,95% +3,15%

zadnja cijena 3.730,00 241,00 103,98 1.068,00 85,05 217,00 194,20 483,99 40,61 131,00

promet 12.378.963,76 11.896.401,16 2.595.931,33 1.729.909,28 1.308.180,05 1.049.027,37 1.046.992,90 999.505,74 881.742,25 824.401,95

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 68.005.513,75 kn

dova, što je pad od 0,36 posto. Najviše se trgovalo dionicom Ine, kojom je ostvareno 12,378 milijuna kuna prometa, a tjedan je završila na 3730 kuna, što je pad od 0,53 posto. Najveći dobitnik je dionica 10 dionica s najvećim rastom cijene Hoteli Makarska d.d. Industrogradnja Grupa d.d. mperial hoteljerstvo d.d. Đakovština d.d. Solaris d.d. Adriatic Croatia Int. club d.d. Arenaturist d.d. Plava laguna d.d. Riviera Adria d.d. Franck d.d.

Dalekovoda koja je trgovanje završila na 131 kuni, što je porast od 3,15 posto, a njome je trgovano u vrijednosti od 824.400 kuna. Najveći pad među 10 naj-

tjedna promjena +55,71% +23,60% +16,67% +13,12% +12,45% +11,17% +7,68% +7,29% +5,91% +5,05%

zadnja cijena 109,00 309,00 175,00 2,50 269,87 2.925,00 70,00 1.590,00 9,14 770,00

promet 54.500,00 18.850,00 43.780,22 2.500,00 6.207,01 40.950,00 8.398,40 75.796,00 193.638,71 273.541,71

INVESTICIJSKI FONDOVI

vet posto. Najveći pad kod dioničkih fondova zabilježio je fond Capital Two kojem je vrijednost smanjena za 1,2 posto, a slijedi ga CZenit s padom od 0,78 posto. Najuspješniji mješoviti fond protekloga tjedna bio je AC GBEM kojem je vrijednost porasla za 1,57 posto, a iza njega je KD Ba-

lanced s porastom od 1,27 posto. Uvjerljivo najveći pad kod mješovitih fondova imao je fond NFD Aureus Emerging Markets Balanced koji je pao za 1,28 posto, a iza njega je ICF Balanced s padom od 0,54 posto. Kod obvezničkih fondova najveći porast imali su ZB bond (+0,99

posto) i Erste bond (+0,59 posto). Pad u ovoj grupi imao je samo HPB Obveznički kojem je vrijednost smanjena za 0,19 posto. Kod novčanih fondova prevladavali su pozitivni rezultati, a na vrhu ljestvice je HPB Euronovčani koji je porastao za 0,08 posto. (M.R.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Valuta

od 5. do 12. siječnja 2012. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

Naziv(fond)

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn kn kn € kn €

108,4900 128,8400 94,4166 9,8574 109,0464 126,6800 128,3246 90,4545 90,5416 7,6394 75,3877 5,1107 61,7582 9,5626 109,8423 100,9100

0,17 1,10 0,31 0,98 -0,54 0,10 0,12 -0,33 0,07 1,27 -1,28 -0,45 0,23 1,57 -0,40 0,43

€ € € € € kn € €

164,6500 11,3348 176,5000 131,0223 132,5200 165,6235 125,6177 109,6967

0,99 0,06 0,19 0,39 0,59 0,00 -0,19 0,22

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn € €

135,4762 166,9877 142,8728 129,2155 149,0100 142,1300 142,5692 139,6111 126,1095 135,6465 125,6274 119,1487 1218,8276 111,6000 11,0288 105,4163 108,7400 101,7707 100,8400 100,3383

0,05 0,06 0,05 0,06 0,06 0,06 0,04 0,07 0,03 0,06 0,06 0,06 0,07 0,06 0,06 0,07 0,06 0,06 0,07 0,08

Valuta

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS €

93,4359

0,54

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € € $ € kn kn kn € kn kn € kn kn kn € € € kn kn € € €

11,8280 27,9592 8,1939 130,6500 11,1342 106,0000 101,2800 67,4356 124,9463 44,1900 66,0237 79,1359 73,4200 88,6787 89,7600 43,2527 44,7006 32,9998 23,5555 61,8646 47,4990 59,4242 65,4865 90,2024 11,3877 27,0000 45,5447 6,0093 35,0305 84,7948 44,4845 466,2520 70,1234 71,4500 126,7802 82,7823 9,6914 100,5070 87,4855 88,8270 9,8425 94,7900 95,5506 102,4900

2,53 1,25 2,03 2,43 2,15 1,25 1,13 0,34 2,10 0,11 0,02 0,03 -0,45 0,80 0,98 0,87 2,60 3,04 5,52 -1,20 2,72 2,36 2,18 1,91 1,57 0,56 0,86 3,87 -0,17 1,47 -0,78 3,80 0,85 -0,68 4,40 1,58 1,56 2,80 2,90 0,29 1,85 3,35 4,83 0,96

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR OTP MERIDIAN 20 A1 NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold Raiffeisen Prestige Equity

zadnja vrijednost 1.726,63 968,78 90,55 101,26

trgovanijih imala je dionica Belja, koja je pala za 2,23 posto te je trgovanje zavr10 dionica s najvećim padom cijene Validus d.d. Istarska kreditna banka Umag d.d. Montmontaža d.d. Dioki d.d. ZIF FIMA Proprius d.d. Kaštelanski staklenici d.d. ZIF Breza d.d. Croatia osiguranje d.d. (redovna) Hotel Medena d.d. Jadroplov d.d.

tjedna promjena -0,68% -0,36% -0,69% -0,56%

šila na 85,05 kuna, a njome je trgovano u vrijednosti od 1,308 milijuna kuna.

tjedna promjena -42,46% -37,78% -32,42% -18,78% -14,68% -14,15% -13,61% -12,22% -11,92% -11,24%

zadnja cijena 5,00 1.255,00 4.530,00 29,97 16,22 1.335,01 12,00 3.950,00 60,00 75,00

promet 616.330,34 62.278,00 54.414,00 63.956,26 15.469,63 325.173,56 1.136,50 500.002,31 5.400,00 81.166,63

*vijesti

Još jedan odličan tjedan za fondove Iza nas je još jedan odličan tjedan, u kojem je čak 77 fondova ostvarilo porast vrijednosti. Najveći tjedni plus među dioničkim fondovima imao je NFD Aureus BRIC (+5,52 posto), dok drugo mjesto zauzima Ilirika Gold (+4,83 posto), koji je od početka godine ostvario porast od čak de-

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani

Više od 200.000 građana u blokadi

Krajem studenoga prošle godine 219.421 građanin imao je blokiran transakcijski račun, a istodobno je bilo 113.895 računa građana koji su izuzeti od provedbe ovrhe, a otvoreni su poslije 1. siječnja 2011. godine, prema podacima Fine. U očevidniku redoslijeda osnova za plaćanja, na dan 30. studenog 2011. godine, evidentirano je 1.053.864 osnova za plaćanje. Što se tiče poslovnih subjekata, podaci Fine pokazuju da ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje u listopadu iznosi 40,19 milijardi kuna. Od ukupno 68.489 blokiranih poslovnih subjekata, nešto više od polovine (52 posto) pravne su osobe, na koje se odnosi najveći dio iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje - 83,8 posto. U odnosu na stanje krajem 2010. godine, broj poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi (do 60 dana) smanjen je za 20,7 posto. U kratkotrajnoj blokadi (do 30 dana) bilo je 1329 pravnih osoba, a njihove neizvršene osnove iznosile su 1,1 milijardu kuna. Model A uspješan, model B zakazao U okviru modela A i A+ Hrvatska banka za obnovu

i razvitak odobrila je ukupno 992 kredita, i to po modelu A 594 kredita u iznosu od 1,01 milijardu kuna, a po modelu A+ 398 kredita u ukupnom iznosu od 880 milijuna kuna. Kada se tim iznosima doda participacija banaka, poduzetnicima je odobreno ukupno 4,7 milijardi kuna. U HBORu ocjenjuju, kako prenosi Banka magazin, da su modeli A i A+ bili uspješni i pomogli gospodarstvenicima, dok modeli B i B+ nisu polučili rezultate. Po modelu B odobreno je svega jedno jamstvo u iznosu od 15 milijuna kuna, a po modelu B+ također jedno jamstvo u iznosu od 1,3 milijuna kuna. Securitas kupio Protect

Securitas, najveća europska i druga po veličini svjetska grupacija u sektoru zaštitarskih usluga, zaključila je kupnju 85 posto udjela hrvatske zaštitarske tvrtke Protect iz Rijeke. Vrijednost akvizicije se procjenjuje na 43 milijuna kuna. Između tvrtki je postignut i dogovor prema kojem će Securitas tijekom 2013. godine preuzeti i preostalih 15 posto vlasništva. Procesom akvizicije upravljala je tvrtka Ascendant Capital Advisors koja je Protectu bila financijski savjetnik.


Izbor iz PV prodaje! INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ cijena

180,00 kn

SOCIJALNA PRAVA KAO KAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA cijena

SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ cijena

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI cijena

269,00 kn

200,00 kn

180,00 kn

200,00 kn

170,00 kn

299,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

ZAKON O RA RADU ADU U

KULTURAA U IZ IZLO IZLOGU LOGU LO GU

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE KUĆNOG BUDŽETA I RAČUNOVODSTVA

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

s komentarima rima i tumač tumačenjima mačenj enjima jima

cijena

261,00 kn

153,00 kn

cijena

cijena

90,00 kn

kn

cijena

90,00 kn

90,00 kn

290,00 kn

100,00 kn

100,00 kn

100,00 kn

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

cijena

107,00 kn

cijena

cijena

cijena

170,00 kn

90,00 kn

351,00 kn

119,00 kn

100,00 kn

189,00 kn

390,00 kn

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 235 mm opseg: 396 str.

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

ČOVJEK I OKOLIŠ

NLP

uvod u osobni rast i razvoj

KRIZA, A POSLIJE?

POGLED U ZVJEZDANO NEBO KIGEN

134,00kn

KRIZA SE PRODUBLJUJE

170,00kn

KIGEN

JEZIK TIJELA KIGEN

ETIČKA KLOPKA

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća TIMpress

135,00 kn

cijena

cijena

179,00 kn

cijena

12167,00 kn

134,00 kn

150,00 kn

199,00 kn

149,00 kn

240,00 kn 13

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

RADNO VRIJEME

KRATKA POVIJEST BUDUĆNOSTI

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

171,00 kn

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIK drugo izdanje

cijena

cijena

144,00 kn

cijena

269,00 kn

190,00 kn

160,00 kn

299,00

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

161,00 kn

179,00 kn

kn

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

Teorija i praksa Synopsis

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 000 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

privredni vjesnik

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

1138 str .

306,00kn

HRVATSKE POSEBNOSTI Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

149,00kn

EUROPSKO LOBIRANJE

314,00kn

Novum

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

Menadžerski pristup Synopsis

306,00kn 171,00kn

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA KIGEN

170,00kn

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU HUOJ

KOMUNIKACIJSKI PLAN

117,00kn

HUOJ

117,00kn

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

HUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE 7,00kn

11

EUROPSKI MENADŽMENT

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

144,00kn

STVARNA MOĆ U EU Reforma postupka odbora Novum

179,00kn

MOGU LI VAS CITIRATI? Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

117,00kn

EU FONDOVI

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

629,00kn

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆA Novum

314,00kn

PLAĆE

Određivanje i isplata plaća TIMpress

Mato Karačić

81,00kn

ODNOSI S JAVNOŠĆU

HUOJ

cijena

134,00kn

108,00kn

genij elektrotehnike

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

2. izdanje Novum

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

NIKOLA TESLA

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str.

593

cijena pa keta

162,00 kn

659,00 kn,00 kn

180,00 kn

nakladnik: KIGEN

+

S komentarskim bilješkama TIMpress

179,00kn 90,00kn

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU kn TIMpress

81,00


e-pv 3710