14 posebni prilog – hrana
Privredni vjesnik Broj 3702, 7. studenoga 2011.
( 14 kg govedine
( udio stočarstva oko 40%
godišnja potreba po stanovniku
u ukupnoj vrijednosti proizvodnje u Hrvatskoj
Stočarstvo, mlijeko i mliječni proizvodi
Godišnje bi nam trebalo 1,2 milijarde litara mlijeka Najznačajnija grana stočarstva je govedarstvo, zbog mesa, mlijeka te ratarskih proizvoda koji se koriste u ishrani goveda
U
dio stočarstva u ukupnoj vrijednosti proizvodnje u Hrvatskoj kreće se oko 40 posto te je relativno mali ako ga upoređujemo s udjelom koji stočarstvo bilježi u ukupnoj
za govedarskim proizvodima iznose oko 1,2 milijarde litara mlijeka (260 po stanovniku) iako prema podacima DZS-a prosječan građanin popije oko 80 litara, te nešto više od 68.000 tona govedine (14 kilograma per capita). Valja naglasiti kako je gubitak stočnog fonda u Domovinskom ratu iznosio 50 posto. Prema DZS-u, u kolovozu je u odnosu na isti mjesec lani u ukupnim kategorijama stoke bilo zabilježeno povećanje klanja goveda u broju zaklanih grla za četiri posto i neto težini dva posto te kod svinja za 12 posto i neto težini na jedan posto. Kod klanja ovaca bilježi se smanjenje u bro-
Gubitak stočnog fonda u Domovinskom ratu iznosio je 50 posto proizvodnji članica Europske unije. Najznačajnija grana stočarstva je govedarstvo, zbog mesa, mlijeka te ratarskih proizvoda koji se koriste u ishrani goveda. Godišnje potrebe
Više mlijeka, manje sira Ukupna količina prikupljenog mlijeka u kolovozu bila je za 4,7 posto veća u odnosu na isti mjesec lani. U usporedbi s prosjekom 2010. godine bila je veća za 3,4 posto. Također, u tom je ljetnom mjesecu za 0,6 posto bila veća proizvodnja mlijeka za piće, tj. sirovog, neobranog, djelomično obranog te obranog mlijeka bez aditiva, nego u istom mjesecu 2010. godine. S druge pak strane, proizvodnja vrhnja bila je manja za 6,5 posto, fermentiranih proizvoda (jogurt, kiselo mlijeko te, među ostalim, acidofil) za 2,5 posto te sira za blagih 0,2 posto. (B.O.) ju i neto težini za 34 posto. Tako je u kolovozu u Hrvatskoj bilo zaklano ukupno 25.076 goveda ili 5438 tona. Od toga je 8521 ili 625 tona bilo teladi i mladih goveda do jedne godine, 2918 ili 770 tona junica, 3139 ili 905 tona krava te 10.498 ili 3138 tona bi-
kova i volova. K tomu, u kolovozu je bilo zaklano ukupno 4814 ili 58 tona ovaca. Od toga je bilo zaklano 4751 ili 57 tona janjadi, te 63 ili jedna tona ovaca i ovnova. Također, u tom je mjesecu bilo zaklano 111.945 ili 7387 tona svinja. (B.O.)
Peradarstvo
Deset pilića i 160 jaja po glavi stanovnika Peradarstvo u Hrvatskoj sudjeluje s oko devet posto u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje
H
rvatsko je peradarstvo u zadnje dvije godine dijelilo sudbinu gospodarstva, barem sudeći po službenoj statistici. Lani je zabilježen blagi pad, i po ukupnoj težini i po broju zaklane peradi. U klaonicama je zaklano dva posto manje grla peradi, čija je ukupna težina tri posto manja nego 2009. Kad se tome pribroji perad s obiteljskih gospodarstava, smanjenje je šest posto u broju i pet posto u neto težini. U apsolutnim brojkama to znači da je lani u klaonicama zaklano oko 35 milijuna grla peradi, ukupne
težine 60.183 tone. Zajedno s obiteljskim gospodarstvima, brojka raste na 46,7 milijuna grla peradi, ukupne težine
Proizvodnja jaja prošle je godine doživjela ozbiljan pad sa 805 milijuna na 700 milijuna komada
79.980 tona. Prosječni randman (odnos između težine zaklane peradi i težine žive peradi) je 70 posto, što znači da je mesa
peradi proizvedeno oko 56.000 tona. Ove je godine peradarstvo, kao i cijelo gospodarstvo, u razdoblju stagnacije. U veljači, ožujku i travnju tako je zabilježen pad proizvodnje, u lipnju stagnacija, dok su siječanj, svibanj i srpanj, a posebno kolovoz, bili osjetno bolji nego lani. U ovom je kolovozu broj zaklane peradi, u odnosu na lanjski kolovoz, povećan za devet posto, a neto težina za 13 posto. Jaja u padu Točnije, u kolovozu je zaklano 3,48 milijuna grla peradi, ukupne težine
5948 tona. Golemu većinu – 3,36 milijuna – čine tovljeni pilići, ukupne težine 4744 tone, pura je zaklano 115.569 ukupne težine 1201 tonu, a kokoši 1470
ukupne težine dvije tone. Ukupno je u osam mjeseci zaklano 23,6 milijuna peradi, od čega oko 770.000 pura, što je na razini prošlogodišnje proizvodnje. Prema po-
dacima Ministarstva poljoprivrede, peradarstvo u Hrvatskoj sudjeluje s oko devet posto u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvod-
nje, a udjel u stočarstvu je oko 18 posto. Lani je ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje iznosila oko osam milijardi kuna,
žive peradi je otkupljeno u vrijednosti 484,85 milijuna kuna, a jaja u vrijednosti 232,9 milijuna kuna, što zajedno daje oko 718 milijuna kuna. Prosječna otkupna cijena tovljenih pilića lani je varirala između 7,23 i 7,26 kuna po kilogramu, a kokošjih jaja između 62 i 67 lipa po komadu. Proizvodnja jaja u zadnje je četiri godine oscilirala, da bi prošle doživjela ozbiljan pad sa 805 milijuna na 700 milijuna komada, ili s oko 190 na oko 160 komada po glavi stanovnika. Toliko otprilike iznosi i godišnja potrošnja na domaćem tržištu. (D.Ž.)