Page 1

Što možemo ponuditi Kini Do kolovoza ove godine Hrvatska je izvezla u Kinu robe za 30 milijuna, a uvezla za 915 milijuna dolara

Dani hrvatskog turizma U idućih 20 godina ukupan broj turista u svijetu će se udvostručiti, a mi ćemo ciljati na tržišta Dalekog istoka

Ambienta Domaći proizvođači namještaja i proizvoda od drva zabilježili su rast izvoza od 11 posto

aktualno

tema tjedna

aktualno

Str. 8

Str. 4-7

Str. 14-15

3 7 0 0

2010

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 24. listopada 2011. Godina LVIII / Broj 3700. www.privredni.hr

privredni vjesnik

nema zatvaranja rafinerije sisak / povlaštene mirovine / predstavljanja tvrtki / stil / regija / svijet financija

KONJUNKTURNI TEST: 3. tromjesečje 2011.

ne brinite, bit će gore Svi pokazatelji konjunkturne klime, kako za Hrvatsku tako i za EU i europodručje, ukazuju na skoro pogoršanje ionako loše gospodarske situacije >> 16-17

intervju: Tomislav Popović

agensove etikete za cijeli svijet

>> 12-13

>> 11

Predsjednik Uprave Maistre govori o rezultatima ulaganja 2,2 milijarde kuna, luksuznom turizmu i daljnjim planovima

Sigurnosne naljepnice na lijekovima pravi su hit: pomažu u sprječavanju krivotvorina, čuvaju zdravlje ali i prihode


institut za javnu upravu

Institut za javnu upravu organizira savjetovanje na temu

LOKALNA I REGIONALNA SAMOUPRAVA IZMEĐU GOSPODARSKE KRIZE I ČLANSTVA U EU Urednici: dr. sc. Vedran Đulabić (Pravni fakultet u Zagrebu) i Nives Kopajtich Škrlec (Udruga gradova u RH)

Srijeda, 16. studenog 2011., od 9,00 do 16,30 Zagreb, Velika dvorana HGK, Rooseveltov trg 2 Prijavnicu za savjetovanje možete pronaći na web stranici www.iju.hr


UVOD

www.privredni.hr Broj 3700, 24. listopada 2011.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Željko Rohatinski, guverner HNB-a:

Hrvatska mora provesti bolne rezove Unatoč procjeni povećanja BDP-a od 0,5 posto u 2011. godini, taj rast i smanjenje deficita platne bilance nisu ostvareni na razvojno perspektivan način. Zato ekonomija ne raste, nego se prilagođava eksternom šoku. Prilagođivanje nije zahvatilo javni sektor, zbog čega javni dug ubrzano raste, što financijska tržišta tumače kao nespremnost zemlje da provodi reforme. Ne promijeni li se situacija, izvjestan je gubitak kreditnog rejtinga. Hrvatska konačno mora provesti bolne rezove, za što nova vlada mora biti spremna odmah.

Zoran Anušić, viši savjetnik u hrvatskom uredu Svjetske banke:

Ne trebamo radikalne promjene U Hrvatskoj nije potreban radikalan zaokret u mirovinskom sustavu, ali ga je potrebno mijenjati i otkloniti mnoge intervencije do kojih je došlo u posljednjih desetak godina. Ideja o otvaranju drugog stupa i davanju prava na dodatak povratnicima u prvi stup bila je jako loša jer će stvoriti velike deficite u javnim financijama na dugi rok. Osim toga, ljude se stavilo u neravnopravan položaj i onda im se ponudilo da biraju. To nije nikakav izbor.

Željko Lovrinčević, premijerkin savjetnik i član Savjeta HNB-a:

Rashode smanjiti za sedam do 10 milijardi kuna Kako naša ekonomija ne bi ponovno utonula u recesiju koja prijeti velikom broju zemalja, potrebno je naći prostor za rast investicija u javnom sektoru od barem tri milijarde kuna ili kroz prihode od privatizacije ili kroz daljnje smanjenje tekućih rashoda. To znači da se tekući proračunski rashodi trebaju smanjiti za sedam do 10 milijardi kuna - sedam budu li se sredstva za investicije nalazila putem privatizacije ili 10 ako ne bude privatizacijskih prihoda. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

3

pvinfo

G(h)ost komentator: Ivana Andabak, predsjednica Uprave Izvor osiguranja Zagreb

Prostor za rast je velik Relativno maleno tržište donosi i oštru konkurenciju pa je važno izdvojiti se visokokvalitetnom uslugom, osobnim pristupom i transparentnošću poslovanja

I

ndustrija osiguranja u Hrvatskoj, prema Hanfinim podacima, zabilježila je 1,86 posto manju ukupnu zaračunatu bruto premiju u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Prosječan je Hrvat u 2010. godini izdvajao 2090 kuna za osiguranje, dok je za usporedbu u Europskoj uniji premija po stanovniku iznosila 1879 eura, što ukazuje na visoki potencijal rasta domaćeg tržišta osiguranja. Mada je rast tržišta osiguranja u Hrvatskoj zadnjih godina osjetno usporen, mi u Izvor osiguranju vidimo svijetlu perspektivu, pogotovo segmenta dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja koji će biti naša dugoročna i strateška orijentacija. Relativno maleno tržište sa sobom donosi i oštru konkurenciju pa je važno izdvojiti se visokokvalitetnom uslugom, osobnim pristupom i transparentnošću poslovanja. Mi se trudimo upoznati klijenta sa svim aspektima osiguravateljskog pokrića, pravima koja proizlaze iz ugovora o osiguranju te svim ograničenjima. Dobri rezultati Izvor osiguranja u prvih devet mjeseci poslovanja ohrabruju nas i pokazuju da prostora za rast ima.

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Fotografija: Christian - David Gadler

U interesu je svih sudionika industrije osiguranja informirati građane o važnosti financijske zaštite kroz osiguranje. Krovne organizacije osiguravatelja trebaju pozivati i državu da se aktivnije uključi u edukaciju stanovništva. Država bi, u krajnjoj liniji, imala veliku korist od poticanja industrije osiguranja koja je važan institucionalni investitor, ali koja ujedno djeluje u interesu zaštite osiguranika odnosno stanovništva od nepredvidivih financijskih rizika. Pohvalno je to da se da-

Segment dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja će biti naša strateška orijentacija nas u velikoj mjeri radi na edukaciji djelatnika u osiguranju. Svako ozbiljno društvo svjesno je da u trenutku prodaje posao tek počinje te da je zadržavanje osiguranika na temelju dugoročne partnerske suradnje uz obostranu korist jedini put prema ozbiljnom konkuriranju na tržištu. Prodaja je općenito jedan od stresnijih poslova, ali primijetila sam da brojni uspješni agenti u osiguranju vole svoj posao i odgovara

im njegova dinamičnost. Osiguravateljsko društvo treba prodajnim agentima maksimalno olakšati posao pružajući im administrativnu podršku i radnu atmosferu u kojoj će se cijeniti i vrjednovati njihov rad te kontinuirano unaprjeđivati njihova znanja. U Izvor osiguranju dajemo prednost djelatnicima s dugodišnjim iskustvom u prodaji osiguranja i ponosni smo na činjenicu da zapošljavamo profesionalce koji imaju zadatak dati kvalitetnu i točnu informaciju. Važno nam je uspostaviti brze i fleksibilne veze s klijentom nakon što se šteta dogodi kako bismo maksimalno zaštitili osiguranika.

Marketing, pretplata i promocija: Voditeljica: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198 Faks: +385 1 4923 168 E-mail: marketing@privredni.hr Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

U ponudi Izvora nalazi se paleta usluga osiguranja – imovinska osiguranja, osiguranja motornih vozila, osiguranje od nezgode i odgovornosti, a nedavno smo dobili dozvolu Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i za prodaju osam drugih vrsta osiguranja koje ćemo uskoro predstaviti široj javnosti. U planu je i uvođenje usluge zdravstvenog osiguranja te uporedo s tim otvaranje poliklinika u većim gradovima Hrvatske, a kroz partnerski odnos sa Specijalnom bolnicom Sveta Katarina u Zaboku moći ćemo svojim osiguranicima ponuditi vrhunsku zdravstvenu uslugu. Izvor osiguranje posluje već 10 mjeseci pa smo kao mlado društvo spremni i sposobni za uvođenje inovacija. Brzo reagiramo na promjene, osluškujemo potrebe osiguranika i vjerujemo da će naš transparentni i osobni pristup biti prepoznat. Ne izbjegavamo činjenicu da smo još uvijek za veliki dio hrvatskih građana nepoznanica, no u dugoročnom planu definirali smo korake koji će donijeti prednost za naše osiguranike i time nas vrlo brzo izdvojiti od konkurencije.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Direktor: Nikola Baučić POMOĆNIK DirektorA: Milan Vukelić Tajnica glavnog urednika i direktora: Ankica Čorak Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.


4

DANI HRVATSKOG TURIZMA

( 940 mil

turističkih dolara 2010.

Privredni vjesnik Broj 3700, 24. listopada 2011.

( 3,2% godišnji

rast dolazaka u idućih 20 godina

Dani hrvatskog turizma

Izazovi razvoja turizma U sljedećih 20 godina broj turističkih dolazaka u svijetu će se udvostručiti, a Europa će smanjiti svoj tržišni udio u ukupnom svjetskom turizmu Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

je da će svijet dosegnuti oko 2,8 milijardi turističkih dolazaka. Govoreći o trendovima u turizmu u svijetu, De Paula je istaknuo kako će najviše profitirati Azija i Pacifik jer su to najbrže rastuća tržišta. Usporedbe radi, u Europi će se u idućih 20 godina bilježiti oko 41 posto međunarodnih turističkih dolazaka. No, iako se smanjio tržišni udio Europe u ukupnom svjetskom udjelu u turizmu, doći će do porasta broja dolazaka turista. “Iako će u sljedećim godinama Europa rasti po stopi od dva posto, a pri-

H

rvatski turizam dio je globalnog turizma, industrije koja po važnosti zauzima četvrto mjesto na svijetu. Turisti iz stotinjak zemalja svake godine posjećuju našu zemlju, pa stoga moramo znati u kojem smjeru ide svjetski, ali i hrvatski turizam, rekao je ministar turizma Damir Bajs na Danima hrvatskog turizma održanima od 19. do 21. listopada u šibenskom Solarisu.

Prema procjeni UNWTO-a, do 2030. će svijet dosegnuti oko 2,8 milijardi turističkih dolazaka mijenili svoja iskustva te raspravljali o ključnim temama u turizmu. Hrvatski turistički djelatnici susreli su se i s predstavnicima hrvatske vlade s kojima su ocijenili rezultate ovogodišnje turističke sezone, ali i naznačili ciljeve i aktivnosti za turističku 2012. godinu. I ove su godine najboljima u turističkom sustavu dodijeljene nagrade i priznanja, i to u akciji Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Plavi i Zeleni cvijet te Djelatnik godine u turizmu, kao

Dusko Jaramaz/PIXSELL

Europa smanjuje svoj tržišni udio u turizmu Na toj godišnjoj turističkoj manifestaciji sudjelovalo je više od 1500 predstavnika domaćeg i međunarodnog turističkog sektora koji su razi u akciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Hrvatske radiotelevizije (HRT) Turistički cvijetKvaliteta za Hrvatsku. Kako je istaknuto na stručnom skupu Turizam za 21. stoljeće, u idućih 20 godina ukupan broj turističkih dolazaka u svijetu će se udvostručiti, ali se također očekuje kako će Europa smanjiti svoj tržišni udio u ukupnom svjetskom turizmu. No, kako bi hrvatski turizam bio što konkurentniji, mora se predstavljati i na dalekim tržištima, primjerice Indiji, Brazilu, Kini i Japanu, istaknuo je Bajs. Kako bi to potkrijepio podacima, ministar je naglasio da je pravo predstavljanje našeg turizma tek prije dvije godine krenulo na kineskom tržištu kada smo počeli takoreći od nule, a

sada nas posjećuje 10.000 turista iz te države. Hrvatski turizam prepoznat je u Europi i svijetu, a često na to ukazuju i podaci Svjetske turističke organizacije (UNWTO). Ta organizacija, čiji je Hrvatska dugogodišnji član, nedavno je izradila dokument Misija turizma do 2030. godine. Podaci iz te studije prezentirani su na Danima hrvatskog turizma što je svojevrstan presedan jer je to prvi put u povijesti da je jedna UNWTO-va studija predstavljena u sklopu neke turističke manifestacije u drugoj zemlji. Studija je rađena dvije godine i u njoj su navedene opće procjene za sve turističke zemlje za razliku od prethodne studije od prije desetak godina u kojoj su bile navedene procjene

za svaku turističku zemlju pojedinačno. Prema podacima iz prijašnje studije, navedeno je kako je prije 15 godina u svijetu bilo registrirano 528 milijuna turističkih dolazaka, a prošle je godine ta brojka narasla na 940 milijuna. Kako je istaknuo izvršni direktor UNWTO-a Marcio Favilla Lucca de Paula, nova studija Misija turizma do 2030. godine napravljena je kako bi članice te organizacije prilagodile svoje turističke strategije prema navedenim podacima. Naime, Europa se sastoji od četiri podregije. Svakoj turističkoj zemlji će podaci iz studije pomoći pri izradi njenih turističkih planova, a bilo bi dobro da one te svoje planove prilagode svjetskim turističkim trendovima.

Azija i Pacifik najbrže rastuća tržišta Marcio Favilla Lucca de Paula je istaknuo kako je do sada godišnji rast međunarodnih turističkih dolazaka iznosio 4,2 posto, dok je u zadnje dvije godine taj rast pao na oko tri posto. U idućih 20 godina očekuje se prosječni godišnji rast dolazaka od oko 3,2 posto ili 43 milijuna turističkih dolazaka više što je, primjera radi, godišnji broj dolazaka turista u Italiju. Prije 20 godina u svijetu je bilo zabilježeno 277 milijuna turističkih dolazaka, prošle godine 940 milijuna, a 2012. godine se očekuje oko jedna milijarda. Prema procjeni UNWTOa, do 2030. očekuje se malo niži godišnji rast, ali se pritom procjenju-

Iduće se godine očekuje oko milijardu turističkih dolazaka mjerice Azija i Pacifik po stopi od pet posto, ona će i nadalje biti najveće emitivno turističko tržište”, naglasio je De Paula. No, prema njegovim riječima, postoje dva scenarija da se to sve (ne) dogodi. Jedan je pesimistični prema kojem bi se u sljedećim godinama bilježio mnogo niži rast turističkih dolazaka od procijenjenog zbog sporog gospodarskog oporavka, dok je drugi scenarij optimističan i prema njemu bi se 2030. u svijetu bilježilo oko dvije milijarde dolazaka turista. “Uz umjerenu stopu rasta nastavit će se globalni rast turističkih dolazaka u godinama koje dolaze jer turisti imaju priliku putovati u zemlje u koje žele”, zaključio je izvršni direktor UNWTO-a.


5

www.privredni.hr Broj 3700, 24. listopada 2011.

( 4,4% rast

( 12% povećanje

turizma u 6 mjeseci 2011.

u Hrvatskoj u istom razdoblju

Budućnost svjetskog i hrvatskog turizma

Ključ uspjeha: suradnja javnog i privatnog turističkog sektora Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S

vjetski turizam se očito nakon teške 2009. i 2010. godine oporavlja. Prema riječima Márcia Faville Lucce de Paule, izvršnog direktora Svjetske turističke organizacije koji je bio gost na otvaranju Dana hrvatskog turizma, u idućoj godini prvi put se u svijetu očekuje milijarda turističkih dolazaka. Turizam je rastući sektor, a De Paula rast sektora očekuje posebice u idućem desetljeću. Prema podacima Svjetske turističke organizacije, u prvoj polovini ove godine međunarodni turizam rastao je po stopi od 4,4 posto. U Europi je taj rast iznosio 6,6 posto, dok je u Hrvatskoj iznosio 12 posto. “To je izuzetan rezultat hrvatskog turizma. Hrvatska je zahvaljujući turističkim rezultatima zadnjih 10 godina postala priča o uspjehu čak i izvan granica Mediterana”, istaknuo je De Paula. Izvršni direktor Svjet-

ske turističke organizacije se nada da složeni međunarodni odnosi i problemi u svijetu neće negativno utjecati na razvoj turizma. Iskoristio je prigodu naznačiti i koliki je značaj turizma u svijetu. “Turizam direktno utječe

U prvih devet mjeseci zabilježeno 44.000 više dolazaka domaćih gostiju na razvoj mnogih malih i srednjih tvrtki iz drugih sekltora. U turizmu se zapošljava veliki broj žena, a veliki broj mladih ljudi svoje prvo zaposlenje pronalazi upravo u toj gospodarskoj grani”, napominje De Paula. Odličan drugi kvartal Otvarajući manifestaciju Dani hrvatskog turizma, ministar turizma Damir Bajs istaknuo je kako je prelazak hrvatskog BDPa u pozitivan rast od 0,8 posto posljedica odlič-

nog turističkog rezultata u drugom kvartalu ove godine kada je udio turizma u BDP-u porastao za 1,7 posto. “Pravovremena i temeljita priprema posljednje četiri turističke godine, kvalitetna višegodišnja suradnja javnog i privatnog turističkog sektora te kontinuirano ulaganje i podizanje kvalitete u hrvatskom turizmu pridonijeli su tome da Hrvatska iz teške gospodarske situacije, koja je zahvatila svijet, izlazi sa 1,2 milijuna turista više i četvrtu godinu zaredom ostvari bolje turističke rezultate od europskih zemalja”, istaknuo je Bajs. U hrvatski turizam u posljednje četiri godine uloženo je oko šest milijardi eura, od čega je pola uložio privatni sektor. Ostvareni ciljevi Bajs je istaknuo je kako je turizam najkonkurentniji dio hrvatskog gospodarstva i da je naš turizam uspio ponajviše zahvaljujući odličnoj suradnji javnog i privatnog sektora. “Dosad ostvareni rezulta-

Dusko Jaramaz/PIXSELL

U hrvatski turizam je u posljednje četiri godine uloženo oko šest milijardi eura, od čega je pola uložio privatni sektor

Marcio Favilla Lucca de Paula, Damir Bajs, Vesna Trnokop Tanta

ti u turističkoj 2011. godini su iznad očekivanja, a Hrvatska je ove godine uspjela ostvariti svoja tri cilja. Uspjela je obraniti povećan tržišni udio na međunarodnom tržištu jer je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila i više nego dvostruko bolje rezultate od očekivanog europskog prosjeka za ovu godinu”, rekao je. U prvih devet mjeseci posjetilo nas je gotovo 700.000 više stranih turista ili osam posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, koji su

ostvarili više od 56 milijuna noćenja što je sedam posto više. “Uspjeli smo vratiti domaćeg gosta u hrvatska odredišta, tako da je u prvih devet mjeseci zabilježeno 44.000 više dolazaka domaćih gostiju ili četiri posto u odnosu na prošlu godinu. Ostvaren je i treći cilj, a to je produljivanje sezone jer je u prvih šest mjeseci u našoj zemlji ostvareno 300.000 više turističkih dolazaka u odnosu na isto razdoblje 2010. godine, dok je u prvih devet mjeseci zabilježeno

čak 740.000 više dolazaka turista u odnosu na isto lanjsko razdoblje”, naveo je Bajs. Ministarstvo turizma je uputilo Vladi akcijski plan za 2012. u kojem je poseban naglasak na dalekoistočnim tržištima. “Posebnim mjerama usmjerenim prema aviokompanijama i turoperatorima poticat ćemo dolazak turista iz Japana, Kine, Indije...”, istaknuo je Bajs, dodavši kako je ove godine ostvaren rekordan upis učenika u ugostiteljske i turističke škole.

Nagrađena turistička odredišta, tvrtke i pojedinci u akciji HGK-a i HRT-a 15. Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2011. TURISTIČKI PRVAK HRVATSKE 2011. –

Grad Rab

 naj mjesto kontinentalne

Straško, Novalja – Pag

 naj destinacija s toplicama:

 NAJ HOTEL

Daruvar

 NAJ MARINA

Bol, otok Brač

- s više od 10.000 ležaja: Grad Krk

Split

- srednji (301 – 1500 osoba): Kamp Oaza mira, Drage – Pakoštane

- najbolji hotel hrvatskog Jadrana sa 3*: - ruralna/udaljena plaža hrvatskog Jadrana: Uvala Saharun, Dugi otok Valamar Koralj Romantic, Krk

 NAJ KAMP

Kućište – Pelješac

- najbolji mali hotel kontinentalne hrvatske: Frankopan, Ogulin - najbolji hotel hrvatskog Jadrana sa 5*:

- najbolji hotel kontinentalne hrvatske sa 5*: The Regent Esplanade - najbolji hotel kontinentalne hrvatske sa 4*: Hotel International, Zagreb - najbolji hotel kontinentalne hrvatske sa 3*: nisu dodijeljene nagrade

- mali (do 300 osoba): Kamp Palme,

Rogoznica

- s do 5000 ležaja: Grad Rab - s od 5000 do 10.000 ležaja: Općina

- najbolji mali hotel: Vestibul Palace,

- marina godine: Marina Frapa,

 naj mjesto na Jadranu

- veliki (više od 1501 osobe): Kamp

Hrvatske: Općina Fužine

Excelsior, Dubrovnik

- najbolji hotel hrvatskog Jadrana sa 4*:

 NAJ PLAŽA

- resort plaža hrvatskog Jadrana: Plaža Orašac – Soderini - urbana/mjesna plaža hrvatskog Jadrana: Gradsko kupalište

Grand Hotel 4 opatijska cvijeta, Crikvenica Opatija


6

DANI HRVATSKOG TURIZMA

Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku 2011.   NAGRADE I POSEBNA PRIZNANJA HOTELSKIM

WELLNESS CENTRIMA GALA WELLNESS 2011.

Privredni vjesnik Broj 3700, 24. listopada 2011.

Trendovi u kamping turizmu

Kampove pune i dobre ceste Oko 84 posto gostiju u kamp dolazi automobilom, a njih osam posto avionom Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

- mali hotelski wellness centar: Villa Astra - wellness centar: Wellness Centar Bluesun

hotela Soline - wellness hotel: Hotel Terme Tuhelj - gradski wellness centar: Wellness Centar hotela Maestral, Novigrad   POSEBNO PRIZNANJE ZA KVALITETU I

RAZNOVRSNOST UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE PONUDE - na priobalnom ruralnom prostoru Hrvatske: Turističko seljačko gospodarstvo

obitelji Radović, Šumber - Nedešćina

- na ruralnom prostoru dalmatinskog zaleđa: Turističko seljačko gospodarstvo

obitelji Kalpić, Radonić

- na ruralnom prostoru kontinentalne Hrvatske: Turističko seljačko obiteljsko

gospodarstvo Antin stan, Ivankovo

  POSEBNA PRIZNANJA

- za višegodišnju kvalitetu u kategoriji najbolje turističko mjesto kontinentalne Hrvatske: Grad

Varaždin

- za višegodišnju kvalitetu u kategoriji marina hrvatskog Jadrana: Marina Punat, Punat - za najbolju marinu u kategoriji do 250 vezova u moru: Marina Vrsar, Vrsar - z a najbolju marinu u kategoriji od 250 do 450 vezova u moru: ACI marina Dubrovnik - za najbolju marinu u kategoriji preko 450 vezova u moru: ACI marina Cres - za najbolju otočnu marinu na hrvatskom Jadranu:

ACI marina Korčula

- za višegodišnju kvalitetu u kategoriji najbolji mali hoteli hrvatskog Jadrana: Hotel San Rocco,

Brtonigla

- za višegodišnju kvalitetu u kategoriji najbolji mali hoteli unutrašnjosti Hrvatske: Hotel Korana

Srakovčić, Karlovac

- za višegodišnju kvalitetu u kategoriji najbolji hoteli unutrašnjosti Hrvatske sa 3*: Hotel

Terme Tuhelj, Tuheljske Toplice

  K ATEGORIJA: POJEDINCI 2011.

- za izuzetan doprinos u očuvanju prirodne baštine hrvatskog turizma: Udruga za očuvanje

prirodne baštine otoka Paga Suhozid

- gradonačelnik godine: Pjerino Bebić, Grad Hvar   OZNAKA KVALITETE U KULTURNOM TURIZMU “DOŽIVI

HRVATSKU - EXPERIENCE CROATIA” - POBJEDNICI 2011.: grad Zadar, Memorijalni centar

“Nikola Tesla”(Smiljan), Rabska fjera

  Nacionalni pobjednik Europske destinacije

izvrsnosti (Eden) za 2010./2011.

Pustara Višnjica

Hrvatskoj je ove godine otvoreno osam kampova više nego lani pa su kampiste dočekala ukupno 243 kampa. U kampovima je ove godine na raspolaganju turistima bilo 229.000 kreveta, što je udio od 27 posto u ukupnim smještajnim kapacitetima Hrvatske, rečeno je na stručnom skupu europskih autoklubova koji je održan u sklopu Dana hrvatskog turizma. U prvih osam ovogodišnjih mjeseci, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u kampovima je ostvareno dva milijuna dolazaka što je šest posto više nego prošle godine, a ostvareno je 13,5 milijuna noćenja ili 6,5 posto više nego lani. Razvojem kamping turizma sve više dolazi do izražaja njegova poveza-

Najbrojniji gosti: Nijemci Najbrojniji turisti koji su boravili u našim kampovima su Nijemci (25 posto stranih dolazaka) i Slovenci (21 posto). Na trećem mjestu su Talijani sa 13 posto. Prosječna iskorištenost kampova iznosila je 58,8 dana, a turisti su u njima prosječno boravili 6,7 dana. nost s cestovnim prometom. Oko 84 posto gostiju u kamp dolazi automobilom, a samo njih osam posto dolazi avionom. “Ta je povezanost duboka i složena jer cestovni promet omogućuje velikom broju ljudi prelaženje prostornih razdaljina s relativno malo ograniče-

nja, a s mnoštvom mogućnosti. Cestovni promet je stoga jedan od najvažnijih čimbenika koji mogu unaprijediti ili ograničiti razvoj neke destinacije. To posebno vrijedi za kamping turizam jer je za poticanje dolaska kampista potrebno zadovoljiti specifične potrebe kao što

su sigurnost i razvijenost prometne mreže, spremnost pružanja usluga u slučaju nezgoda i kvarova, informiranje o stanju u prometu, mogućnost nabave goriva, odmor duž glavnih prometnih pravaca, što sve pridonosi kvaliteti i atraktivnosti turističkih odredišta”, istaknuo je Ivo Bikić, predsjednik Hrvatskog autokluba, na skupu europskih autoklubova. Prema istraživanjima, više od 90 posto posjetitelja hrvatskih kampova čine strani gosti koji na odmor u naše kampove rijetko dolaze organizirano. Riječ je o individualnim i visokoobrazovanim gostima, ujedno i velikim zaljubljenicima u prirodne ljepote. Prema posljednjem istraživanju Tomas iz 2010. godine, o stavovima i potrošnji turista u Hrvatskoj, prosječna dnevna potrošnja po osobi u kampu iznosi 47 eura.

Hrvatski turistički forum - Destinacija i odgovornost

Kako se razvijati i pritom sačuvati prostor, okoliš i kulturu Hrvatskoj ne trebaju investicije duž obalnog pojasa u kojima je osnovna namjera trgovanje nekretninama, kaže arhitekt Hrvoje Hrabak

O

drživi razvoj koristi prirodne sustave kao resurs rasta proizvodnje i potrošnje, ali ih i čuva za buduće generacije. Odgovorni turizam viši je stupanj održivog razvoja turizma i, prema riječima Zorana Klarića iz Instituta za turizam, podrazumijeva poštivanje načela održivog razvoja destinacije. A jedan od najvećih problema koji mogu ugroziti održivi razvoj u Hrvatskoj je izgradnja na obalnom pojasu. Hrvoje Hrabak, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, smatra da postojeće turističke zone imaju golemi razvojni potencijal i dovoljno kapaciteta

za drastičan razvoj hrvatskog turizma. “Hrvatskoj ne trebaju investicije duž obalnog pojasa u kojima je osnovna namjera investitora trgovanje nekretninama. Isto tako elitni turizam ne može biti temeljna odredba hrvatskog turizma jer mi za takvo što nemamo dovoljno kapaciteta. Nama su u ovom trenutku nužnija manja ulaganja poput uređenja fasada, vrtova...”, upozorio je Hrabak. Državni tajnik u Ministarstvu turizma Ivo Mujo smatra da se u hrvatski turizam u posljednje vrijeme dosta investiralo, posebice u podizanje kvalitete usluga postojećih objekata, kao i u nove

objekte. “Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju interes za ulaganje će svakako porasti. Država mora stvoriti pretpostavke za nove investicije, ali mora i pripremiti stanovništvo za

Odgovorni turizam je viši stupanj održivog razvoja turizma projekte koji će biti temelj razvoja. Inače, kompletan razvoj turizma može se vidjeti u prostornim planovima. Lokalna zajednica je najodgovornija za razvoj destinacije. Jedino dobrim dijalogom i odgovornim sagledavanjem

mogućnosti možemo sustavnije pristupiti rješenju ovih problema”, mišljenja je državni tajnik. Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Vesna Trnokop Tanta napomenula je kako je u HGK-u rađena analiza o tome koji će sektori gospodarstva biti najviše pogođeni nakon ulaska u EU. “Turizam bi trebao imati najmanje problema. Trebamo raditi na tome da budemo bolji nego do sada te poboljšati komunikaciju svih dionika u destinaciji. Potrebno je educirati lokalno stanovništvo jer nije dovoljno informirano o pojedinim projektima”, rekla je Vesna Trnokop Tanta.˝ (J.V.)


7

www.privredni.hr Broj 3700, 24. listopada 2011.

( oko 120 mil €

za hrvatske turističke projekte odobreno iz EU fondova

( 200 mil kn ili 0,02% iz hrvatskog proračuna namijenjeno turizmu

Susret turističkih djelatnika s predstavnicima Vlade

Kakav turizam želimo razvijati? Strategija razvitka hrvatskog turizma prvi je dokument koji će sadržavati mehanizme za njenu provedbu i nadzor nad tom provedbom Svaki 16. Slovak u Hrvatskoj U sklopu Dana hrvatskog turizma održan je dan posvećen zemlji gostu na toj manifestaciji, a ove je godine to bila Slovačka. Predstavnici turističkih institucija iz Hrvatske i Slovačke tom su prigodom potpisali protokol s bilateralnog sastanka. Na sastanku je naglašeno kako je Slovačka lani po broju ostvarenih noćenja turista u našoj zemlji zauzela osmo mjesto. Prema podacima sustava turističkih zajednica, u devet mjeseci ove godine u Hrvatskoj je zabilježeno oko 336.000 turističkih dolazaka sa slovačkog tržišta ili 6,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno su slovački turisti ostvarili više od 2,3 milijuna noćenja ili 8,5 posto više nego lani. Prema nekim anketama, ove je godine svaki 16. građanin Slovačke svoj godišnji odmor proveo u Hrvatskoj, a prosječna duljina boravka Slovaka iznosila je oko sedam dana.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

T

urizam je najkonkurentniji dio hrvatskog gospodarstva, a predviđa se kako će vrlo brzo sa sadašnjih 1,9 posto povećati svoj tržišni udio na 2,3 posto na ukupnom europskom turističkom tržištu. Još prije tri godine Hrvatska se nalazila na 38. mjestu na ljestvici najpopularnijih turističkih zemalja, a ove je godine popravila taj status za četiri mjesta, pa se sada nalazi

na 34. mjestu, rečeno je na tradicionalnom susretu turističkih djelatnika s predstavnicima Vlade održanom u sklopu Dana hrvatskog turizma. Tom je prigodom ministar turizma Damir Bajs istaknuo kako će naš turizam dobiti priliku povući novac iz strukturnih fondova Europske unije prilikom ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Unije. “Važno je naglasiti kako je za hrvatske turističke projekte odobreno oko 120 milijuna eura iz tih fondova. To nika-

ko ne smijemo propustiti”, rekao je Bajs. Dodao je kako je iz hrvatskog državnog proračuna turizmu namijenjeno samo dva promila ili 200 milijuna kuna. Usporedbe radi, za razvitak turizma u Španjolskoj iz tamošnjeg državnog proračuna godišnje se izdvaja čak više od 800 milijuna eura. Osnova za povećanje konkurentnosti Kako bi se ostvarila razvojna vizija hrvatskog turizma, trenutno se izrađuje glavni plan i stra-

tegija razvoja turističke djelatnosti. Taj će dokument biti osnova za povećanje konkurentnosti našeg turizma. “Ujedno je to

Prihod od turističke potrošnje lani je bio 7,28 milijardi eura i prva prava strategija razvitka domaćeg turizma koja će sadržavati mehanizme za njenu provedbu i monitoring tj. nadzor nad tom provedbom. Ključno je dati odgovor na pitanje

kakav turizam želimo razvijati te na koje tržišne niše želimo ciljati”, rekao je Siniša Horak sa zagrebačkog Instituta za turizam čiji djelatnici izrađuju strategiju. Taj bi dokument trebao dati smjernice o tome kako riješiti probleme izrazite turističke sezonalnosti u našoj zemlji. No, treba istaknuti kako i ostale turističke zemlje imaju taj problem jer su rijetke zemlje koje ostvaruju cjelogodišnju turističku djelatnost, naglasio je Horak. Cilj strategije je stvara-

Plavi cvijet 2011. - pobjednici

Zeleni cvijet 2011. - pobjednici

 preko 10.000

 preko 30.000 stanovnika:

stanovnika: OPATIJA

 od 3000 do 10.000

stanovnika: KRK

 od 1000 do 3000

stanovnika: NIN

 do 1000 stanovnika:

MLINI

VELIKA GORICA

POSEBNO PRIZNANJE za najveći pomak u uređenju mjesta: FAŽANA

 od 10.000 do 30.000

stanovnika: ĐAKOVO

nje proizvodnih, ljudskih, institucionalnih i organizacijskih pretpostavki za postizanje trajne privlačnosti Hrvatske kao turističke zemlje u svijetu. Govoreći o turističkoj potrošnji u našoj zemlji, Horak je rekao kako je lani uprihodovano 7,28 milijardi eura od čega je inozemna potrošnja iznosila oko 6,23 milijarde eura, a domaća 1,05 milijardi eura. Stoga bi strategija trebala dati i smjernice na koji način povećati turističku potrošnju u Hrvatskoj.

 od 5000 do 10.000

stanovnika: NAŠICE

 do 5000 stanovnika:

GROŽNJAN

POSEBNO PRIZNANJE stanovnicima Nuštra za doprinos u uređenju mjesta i cijele Općine


8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3700, 24. listopada 2011.

Veliko izaslanstvo iz Guangzhoua u Zagrebu

Zagreb nudi Kinezima Sveučilišnu bolnicu Grad Guangzhou, na ušću Biserne rijeke, pravo je carstvo profitabilnih industrija: tu je i oko 1400 kompanija iz farmaceutskog sektora i brojne elektroničke tvrtke, a Honda, Toyota, Nissan i druge tvrtke ondje će do 2015. dosegnuti proizvodnju od tri milijuna automobila godišnje Igor Vukić vukic@privredni.hr

L

adislav Prežigalo, pročelnik Odjela za gospodarstvo Grada Zagreba, ponudio je ulagačima iz kineskog grada Guangzhoua da preuzmu projekt gradnje Sveučilišne bolnice. “Osim bolničkih kapaciteta, dijelovi tog kompleksa mogli bi se iskoristiti za različite komercijalne svrhe”, istaknuo je Prežigalo u petak na Hrvatsko-kineskom poslovnom forumu koji je organizirala Hrvatska gospodarska komora. Zanimanje za projekte u Hrvatskoj potvrdio je Chen Mingde, zamjenik gradonačelnika 13-milijunskog Guangzhoua. Mingde je predvodio izaslanstvo od 40 poduzetnika i predstavnika snažnih kompanija iz tog lučkog grada, kroz koji je samo prošle godine prošlo robe u vrijednosti 100 milijardi dolara. Prežigalo se nije zaustavio samo na Sveučilišnoj bolnici. U ime zagrebačke gradske uprave predložio je gostima iz Kine da u Zagrebu sagrade kongresni centar i obrtnički dom te investiraju u gradnju podzemnih garaža i poslovno-stambenih kompleksa. Istaknuo je da bi Zagreb rado vidio kineske ulagače i u dugo najavljivanom projektu vodnih

stepenica u Savi, kojima bi se regulirao tok rijeke, spriječila vjerojatnost poplave i navodnjavanjem dobile velike poljoprivredne površine. Prežigalo je spomenuo i mogućnost gradnje sportskih centara u Zagrebu, odlagališta otpada i drugih projekata za koje gradska uprava ima spremna idejna rješenja. Zanima ih i brodogradnja Qian Cangyong, voditelj Ureda za gospodarstvo i trgovinu pri Veleposlanstvu Kine u Hrvatskoj, dodao je da osim projekata u glavnom gradu, ulagače iz njegove zemlje zanimaju i hrvatska brodogradnja, zračne i morske luke, sudjelovanje u obnovi željezničke mreže,

Zagreb bi rado vidio kineske ulagače i u dugo najavljivanom projektu vodnih stepenica u Savi ulaganje u petrokemijsku industriju i telekomunikacije. Mogli bi se, također, naći ulagači za daljnji razvoj mreže autocesta, gradnju mostova i drugih infrastrukturnih objekata. Na forumu su potpisani i memorandumi o razumijevanju između Hrvatske obrtničke komore,

HGK-Komore Zagreb i Kineskog vijeća za promicanje međunarodne trgovine Grada Guangzhoua. Tim su dokumentima definirani načini razmjene informacija i podrška poduzetničkim projektima u obje zemlje. Održani su i izravni susreti s predstavnicima tridesetak hrvatskih tvrtki. Kinesko izaslanstvo će u Europi osim Hrvatske posjetiti i Rumunjsku i Poljsku. Poduzetnici i predstavnici javne uprave iz Guangzhoua imaju veliko iskustvo u razvoju investicijskih projekata. Grad u pokrajini Kanton, na ušću Biserne rijeke u Južnokinesko more, bio je među prvim kineskim gradovima što su se prije 30 godina otvorili prema svijetu. Njegovom modernom zračnom lukom sada godišnje prođe 40 milijuna putnika. Kroz morsku

Izvezli u Kinu za 30 milijuna, a uvezli za 915 milijuna dolara Hrvatsko-kineska gospodarska razmjena ponovo je počela rasti, nakon pada 2009. uzrokovanog gospodarskom krizom. U prvih osam mjeseci ove godine Hrvatska je izvezla oko 30 milijuna dolara robe, a od toga 21 posto otpada na životinjske kože. Dvadesetak posto odlazi na strojeve i dijelove strojeva za obradu plastike, slijede polimeri i druge plastične mase te lijekovi i drvo. U suprotnom smjeru, iz Kine, dolazi gotovo sve: najviše elektronika, pa odjeća i obuća te poljoprivredni proizvodi. Ukupno je u prvih osam mjeseci ove godine robna razmjena dosegnula 945 milijuna dolara.

luku se u kontejnerima preveze 400 milijuna tona robe, što je šesti rezultat na svijetu. BDP od 10.000 USD U Guangzhou su došli ulagači iz više od 10.000 svjetskih kompanija i grad je postao centar za proizvodnju i razvoj automobilske industrije, autodijelova, visoke tehnologije, elektronike... Honda, Toyota, Nissan i druge tvrtke ondje će do 2015. dosegnuti proizvodnju od tri milijuna automobila godišnje. Tu je i oko

1400 kompanija iz farmaceutskog sektora i brojne elektroničke tvrtke. Razvoj proizvodnog sektora i logistike, u stopu prati i sektor usluga pa je u gradu 191 financijska institucija i 3000 poslovnica banaka. Oko 360.000 ljudi radi u kreativnoj industriji: u industrijskom dizajnu, proizvodnji animacija i pratećeg softvera. Takvim razvojem bruto domaći proizvod po stanovniku u toj regiji dosegnuo je 10.000 dolara. Sunčanica Skupnjak-Kapić, direktorica Sektora za među-

narodne odnose HGK-a, ocijenila je da bi Hrvatska mogla biti zanimljiva destinacija turistima iz te sve bogatije regije. To potvrđuje i dvoznamenkasti rast broja dolazaka turista iz Kine posljednjih godina. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska bi mogla postati centar za distribuciju kineskih proizvoda, odnosno, sjedište kompanija koje će djelovati u široj regiji. Istaknula je da su u Zagrebu svoja predstavništva nedavno otvorile velike kineske kompanije kao što su Huawei, Lenovo i ZTE.

BILATERALNA SURADNJA RH I NR KINE u .000 US$

IZVOZ

% promjene

UVOZ

% promjene

UKUPNO

SALDO

2005.

9.035

25,5

873.303

1.274,13

882.338

-864.268

2006.

17.139

89,7

1.144.653

31,07

1.161.792

-1.127.514

2007.

19.840

15,76

1.603.372

40,07

1.623.212

-1.583.532

2008.

35.263

77,74

1.886.029

17,63

1.921.292

-1.850.766

2009.

41.078

16,49

1.441.457

-23,57

1.482.535

-1.400.379

2010.

37.695

-8,24

1.439.964

-0,1

1.477.659

-1.402.269

Izvor: HGK

GOVEĐA KOŽA (UKLJUČUJUĆI BIVOLJU) I KOŽA KOPITARA

IZVOZNI PROIZVODI

US$ 8.041.731

STROJEVI ZA OBRADU I PRERADU GUME ILI PLASTIČNE MASE

7.504.458

19,91

GRANIT, PORFIR, BAZALT, PJEŠČAR I DRUGO KAMENJE

5.253.756

13,94

POLIMERI ETILENA U PRIMARNIM OBLICIMA

3.205.907

8,5

LIJEKOVI

2.236.856

5,93

Prikazano izvoz

26.242.708

69,62

Ukupno izvoz iz RH u NR Kinu u 2010.

37.695.204

100

Izvor: HGK

% 21,33


S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3700, 24. listopada 2011.

Sjednica hrvatske vlade

*vijesti

Informatizacijom do ušteda većih od 300 milijuna kuna Isti podaci o građanima nalaze se zapisani u najmanje 16 registara pa je 15 registara zapravo nepotrebno. Trošak formiranja takvih registara iznosio je 375 milijuna kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr

O

dlukom o razvoju informatičkih usluga u državnoj upravi do 2015. godine Vlada namjerava postići uštede veće od 300 milijuna kuna. Ciljevi razvoja elektroničke uprave, usvojeni na prošlotjednoj sjednici, podudaraju se s Akcijskim planom

Na poštanske usluge i dalje se troši 180 milijuna kuna godišnje za e-upravu do 2015. koji je usvojila Europska komisija. Prema riječima Igora Lučića, državnog tajnika za e-upravu, informatičkom modernizacijom i korištenjem zajedničke infrastrukture u iduće četiri godine uprava bi mogla uštedjeti 168 milijuna kuna. Godišnja ulaganja u informatizaciju tijela državne uprave iznose oko 566 milijuna kuna, a korištenjem zajedničkih resursa uštedjelo bi se oko 20 posto godišnjeg iznosa.

Sljedećih 75 milijuna kuna može se uštedjeti ukidanjem nepotrebnih registara. Isti podaci o građanima nalaze se zapisani u najmanje 16 registara pa je 15 registara zapravo nepotrebno. Trošak formiranja takvih registara iznosio je 375 milijuna kuna, a godišnje se za njihovo održavanje izvaja oko 20 posto tog iznosa. Može i upola jeftinije Efikasnija razmjena podataka između državnih tijela i njihovih registara mogla bi uštedjeti i gotovo 50 posto sadašnjih troškova otpreme pošte. Na poštanske usluge troši se 180 milijuna kuna godišnje, a elektronskom razmjenom podataka moglo bi se uštedjeti oko 90 milijuna kuna. Prema podacima iz Vladine odluke, država je uvođenjem takvih mjera u 2010. i 2011. godini već uštedjela oko 100 milijuna kuna. Objedinjena nabava usluga mobilne telefonije donijela je godišnju uštedu od 38 milijuna kuna, a u pripremi je i objedinjena nabava usluga fiksne telefonije pri čemu

se očekuju uštede od 30 milijuna kuna. U državnoj upravi provodi se više od 300 projektnih aktivnosti vezanih uz informatizaciju, a one nisu evidentirane na jednom mjestu. U Vladinoj odluci navodi se da je preko državnog proračuna moguće doći do rezerviranih iznosa za informatizaciju u pojedinim odsjecima, no za bolju koordinaciju potrebno je prikupiti niz dodatnih podataka. Od 2007. do 2011. godine država je za informatizaciju potrošila 4,5 milijardi kuna. Povezivanjem već nabavljene opreme i softvera ne bi bilo potrebno kupovati novu opremu. Državni tajnik Lučić istaknuo je da će

se boljim povezivanjem tijela državne uprave pomoći građanima i poduzetnicima koji će morati obilaziti manje šaltera da bi ishodili potvrde, uvjerenja i druge podatke iz registara. Krediti za komunalnu infrastrukturu Vlada je najavila natječaj za koncesiju za gradnju luke Gruž u Dubrovniku. Koncesija će se nakon prikupljanja ponuda dodijeliti na 30 godina. Pobjednik na natječaju plaćat će za koncesiju najmanje dvije kune po četvornom metru (luka će imati 200 vezova i oko 54.000 četvornih metara) te dva posto od godišnjih prihoda. Poten-

cijalna ulaganja u luku ministar prometa Božidar Kalmeta procijenio je na 12 milijuna eura. Potvrđeni su i ranije sklopljeni ugovori o kreditiranju projekata komunalne infrastrukture u 13 županija. Prema riječima ministra regionalnog razvoja Božidara Pankretića, općine i gradovi pripremili su projekte i sada čekaju odluku Sabora da bi mogli krenuti u realizaciju. Hrvatskim vodama odobreno je da višak prihoda od šest milijuna kuna, ostvaren upravljenjem vodama, dodijele Agenciji za vodne putove radi financiranja čišćenja šljunčanih i pješčanih nanosa na Savi, Dravi i Dunavu.

MOL Grupa nema namjeru zatvoriti Rafineriju Sisak

“Sisačka rafinerija se ne smije i neće zatvoriti” Iz MOL Grupe protekli je tjedan stiglo priopćenje u kojem demantiraju medijske napise o mogućem zatvaranju rafinerije u Sisku te otpuštanju oko 1000 radnika. “Već smo nekoliko puta izjavili da se sisačka rafinerija ne smije i neće zatvoriti. Uprava Ine nikada nije predložila zatvaranje, ni Vladi, ni MOL-u. Koliko nam je poznato, zadnji i jedini prijedlog u kojem je izričito implicira-

no zatvaranje te rafinerije predstavljen je u lipnju 1998. od strane Uprave

Uprava Ine nikada nije predložila zatvaranje, ni Vladi, ni MOL-u, stoji u priopćenju Ine predvođene Davorom Šternom, koja je tada imala izvršne ovlasti”, navodi se u priopćenju. Dodaju

9

kako MOL oduvijek smatra da je ta rafinerija važna za Hrvatsku, za domaće gospodarstvo i Inu.

Sisak je za njih, ističu, jedan od Ininih strateških aduta, a sve važne odluke o Rafineriji moraju jedno-

glasno donijeti dva najveća dioničara u Ini. MOL je, naglašavaju, odgovoran i ozbiljan ulagač u Hrvatskoj i vodi računa o budućnosti Siska. “Zajedno s našim strateškim partnerom, Vladom RH, podržavamo Inu u analizi razvojnih scenarija Siska u budućnosti, s ciljem očuvanja radnih mjesta. Sigurni smo da ćemo doći do pravog i odgovornog rješenja”, zaključuju u priopćenju. (J.F.)

U katastar uloženo više od milijardu kuna U proteklih osam godina u reformu katastra i zemljišnih knjiga država je uložila oko 500 milijuna kuna iz proračuna, uzela je zajam Svjetske banke od 206 milijuna kuna, povukla 130 milijuna kuna iz fondova EU-a te kroz sporazume s lokalnom samoupravom angažirala još 300 milijuna kuna. Podaci su to koje je premijerka Jadranka Kosor iznijela na konferenciji o katastru nekretnina koju su organizirale HUP-ova Udruga geodetsko geoinformatičke struke i Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije. Reforma se nastavlja, dodala je, provedbom izvanrednog programa uspostave katastra nekretnina, kroz koji će se u idućih osam godina poduzeti niz mjera za završetak započetih katastarskih izmjera i obnove zemljišnih knjiga. Prodaja Željezare Split 27. listopada

Druga po redu javna dražba za prodaju Željezare Split održat će se 27. listopada na Trgovačkom sudu u Splitu, potvrđeno je iz tog suda. Početna cijena je 10.311.673 eura, a potencijalni kupci trebaju najkasnije do 24. listopada uplatiti jamčevinu od 7,5 milijuna kuna. Stečajni upravitelj dostavit će Hrvatskoj gospodarskoj komori i Visokom trgovačkom sudu u Zagrebu podatke o imovini koja je predmet prodaje, navodi se u zaključku o prodaji Željezare. HOO i Hrvatska lutrija podupiru sport Hrvatski olimpijski odbor i Hrvatska lutrija izabrali su prošli tjedan 12 sportskih projekata u različitim županijama koje će donirati sa po 40.000 kuna. Time se želi pomoći razvoju sporta na lokalnim razinama, a od 2006. kada su započeli s projektima potpore donirali su oko tri milijuna kuna.


10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3700, 24. listopada 2011.

( 1800 stabala ( oko 800.000 € maslina imaju Zlatna polja

Zlatna polja, Brač

investicija u wellness centar

Hotel Zlatni lav, Martinščica na otoku Cresu

Masline kao posao Najveći su problem nepovoljna financijska sredstva i visoke kamate, kao i nemogućnost počeka od barem tri godine

Bijeg od stresa Nakon otvaranja wellness centra, poslovodstvo hotela zatražit će rekategorizaciju na razinu od četiri zvjezdice

U

Hrvatskoj je danas prema nekim procjenama između 4,5 i pet milijuna stabala maslina, koje rastu na više od 25.000 hektara. Većina maslinika je mala i ima tek stotinjak stabala, a godišnje se u nas ubere oko 30.000 tona ploda masline i od toga se dobije oko 4,5 milijuna kilograma maslinova ulja ili oko 60.000 hektolitara ulja.

Stablo masline spremno je za plod tek za 10 godina, a komercijalna isplativost za 13 Upravo zbog tog potencijala, ali i činjenice da prosječan maslinar u Hrvatskoj nema dovoljno stabala za ozbiljno bavljenje tim poslom, Filip Kurtović, vlasnik tvrtke Zlatna polja zasadio je 1800 mladih stabala na desetak hektara zemlje u blizini Milne na otoku Braču. Prije

ulaska u investiciju napravio je istraživanje koje je pokazalo kako domaće, ali i svjetsko tržište ima potrebu za povećanom proizvodnjom maslina i maslinovog ulja. “Trenutačno je cijena maslinovog ulja na tržištu između 60 i 160 kuna po litri. Naš plan je da u punom kapacitetu godišnje proizvedemo i prodamo ukupno 14.616 litara ulja”, kaže Kurtović. Tvrtka uz to dovršava gradnju i opremanje popratnog građevinskog objekta. U početku treba pomoći država Direktorica marketinga tvrtke Nataša Kurtović ističe kako se godišnje u Hrvatsku uveze oko 1400 tona maslinova ulja, a izveze oko 350 tona, dok je potrošnja u nas tek dvije litre maslinovog ulja po stanovniku, za razliku od europskih pet ili grčkih 20 litara po stanovniku. “Maslinarstvo je dugotrajan posao koji traži ula-

ganje znatnih financijskih sredstava u početnoj fazi. Iskustva govore da je to period u kojem je pomoć države najpotrebnija, i to povoljnim kreditiranjem te olakšicama kroz fiskalnu i socijalnu politiku. Najveći su problem nepovoljna financijska sredstva i visoke kamate, kao i nemogućnost počeka od barem tri godine. Naime, stablo masline spremno je za plod tek za 10 godina, a njegova komercijalna isplativost počinje za 13 godina. Svako drugo predviđanje i planiranje je u sferi ‘ako se dogodi ili poklopi’. To je period u kojem maslinar apsolutno ovisi o protoku vremena i u tom vremenu nema povrata ulaganja”, naglašava ona. “Treba još dosta učiniti na prepoznatljivosti i standardizaciji hrvatskih maslinovih ulja. Tu država može dati svoj puni doprinos kroz obrazovanje na nižim razinama, seminare čija će tematika biti uzgoj, prerada, transport i skladištenje ulja, čemu se u našim krajevima još pristupa dosta tradicionalno pa su štete veće nego što bi trebale biti”, zaključuje Nataša Kurtović. (K.S.)

H

otel Zlatni lav nalazi se u malom ribarskom mjestu u kojem živi stotinjak stanovnika - Martinščici na otoku Cresu. Svatko tko želi pobjeći od stresa u netaknutu prirodu, može izabrati taj hotel za svoj odmor, na 300 metara od mora i u neposrednoj blizini šljunčanih plaža. Hotel Zlatni lav izgrađen je 2002. godine i ima kategoriju tri zvjezdice. Budući da u većini kriterija zadovoljava standarde kategorije četiri zvjezdice, po završetku wellness centra, koji će istodobno biti i prvi wellness na otoku Cresu, poslovodstvo hotela zatražit će rekategorizaciju na četiri zvjezdice. Wellness centar bi trebao biti gotov do kraja ove godine, a očekuje se kako će upravo on pridonijeti da hotel bude otvoren tijekom cijele sljedeće godine. Hotel ima 29 soba i može primiti od 58 do 80 osoba. U pred i posezoni tamo je zaposleno sedam djelatnika, dok ih je u glavnoj sezoni 17. “Budući da je hotel do sada uglavnom imao sezonski karakter, nismo imali potrebu za većim

ulaganjima, a sadašnja investicija u wellness centar iznosi oko 800.000 eura”, rekla je direktorica hotela Aleksandra Petković. Pritom je dodala kako će se wellness nalaziti na površini od 500 četvornih

Ponude hotela Zlatni lav nema u katalozima creske Turističke zajednice metara, a imat će unutarnji grijani bazen s hidro i zračnim masažnim sjedećim mjestima te razne vrste sauna, primjerice finsku, tursku i slanu u kojoj će se raditi peelinzi kože s morskom solju te whirpool saunu. Uz to, na površini od stotinjak četvornih metara provodit će tzv. polumedicinski turizam. Tamo će se nalaziti profesionalne hidromasažne kade, magnetska rezonanca i ostali sadržaji koje će koristiti i stanovnici Cresa i Malog Lošinja, koji su do sada morali odlaziti na razne terapije u Rijeku. Kako je istaknula Aleksandra Petković, za sada su u fazi traženja pouzdanog pro-

fesionalnog partnera medicinske struke koji bi im pomogao u unaprjeđenju tog oblika turizma. Domaći turisti sve više otkrivaju Cres Govoreći o ovogodišnjoj turističkoj sezoni, Aleksandra Petković je istaknula kako je ona bila nešto bolja od prethodne, no bez dopunskih turističkih sadržaja koji mogu produljiti sezonu, teško je očekivati veće financijske pomake. Kao ni ostali otoci, tako ni Cres nije ostao imun na sezonalnost, a jedan od velikih problema s kojima se hotel Zlatni lav suočava je i to što njegove ponude nema u katalozima creske Turističke zajednice. No, unatoč tome gosti Zlatnog lava ponajviše su Talijani koji u ukupnom broju dolazaka sudjeluju sa 27 posto. Potom slijede Austrijanci, sa 18 posto, Nijemci sa 14 posto te zatim gosti iz Slovenije, Slovačke, Španjolske i Švicarske. Ove je godine primjetno povećanje domaćih gostiju za 15 posto u odnosu na prošlu godinu, a tome su pridonijele određene akcije kao i škola u prirodi. (S.P.)


PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3700, 24. listopada 2011.

( 1,3 mil €

( 17,6 mil kn

ovogodišnja ulaganja

prihod u 2010.

Agens, Zagreb

Etikete za cijeli svijet Agensove sigurnosne naljepnice na lijekovima pomažu u sprječavanju krivotvorenja, čuvaju zdravlje potrošača te štite prihode države i proizvođača Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

rije 21 godinu Željko Bošnjak, jedan od direktora u zagrebačkoj Gradskoj plinari, primijetio je problem. Etikete koje su se lijepile na plinska brojila bile su u svežnjevima, nepovezane, pa su se lako gubile i “bježale” evidenciji. Pitao je suradnike zašto ne koriste etikete u rolama. Zato što ih nitko kod nas ne proizvodi, glasio je odgovor. Željko Bošnjak sada je vlasnik i direktor poduzeća Agens. Ime je odabrano jer “agens” dolazi od latinske riječi agere, što znači - raditi, a u kemijskoj terminologiji znači i “blagotvorno sredstvo”. To je ideja-vodilja poslovanja: stalni rad za potpuno zadovoljstvo kupaca. Proizvodnja etiketa u rolama njihov je glavni posao. A tržište – cijeli svijet. Klijenti su američki i švicarski farmaceutski giganti, prehrambena poduzeća iz regije, kozmetičke tvrtke, trgovački lanci... Pored farmaceutskih multinacionalki na listi kupaca su i Pliva, Jadran Galenski laboratorij i Belupo, zatim Billa, Lidl, dm i Mercator, prehrambene tvrtke Kraš, Franck, Lijanovići, Stanić... Agensove etikete su na vinima, maslinovim uljima, džemovima... Regiju su gotovo posve pokrili. Prisutni su u Austriji i Sloveniji, BiH, Ko-

sovu, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji. Ali zapravo nema kontinenta na kojem se ne može pronaći neki Agensov otisak. Izravan izvoz - 30 posto Bošnjak je biznis razvio do 45 zaposlenih, u vlastitom prostoru od 1300 četvornih metara. Prihod je za 2010.

Zbog proširenja poslova Agens planira i nova zapošljavanja, a razmišlja se i o pretpristupnim fondovima EU iznosio 17,6 milijuna kuna, a za ovu godinu planiran je rast od 30 posto. Od toga će se 30 posto izravno izvesti, dok će još barem 40 posto proizvoda posredno otići u inozemstvo, preko izvoza njihovih kupaca. Osim etiketa, Agens tiska i posebne sigurnosne naljepnice, sustave za zaštitu od kopiranja te papirnate magnetske kartice, koje se koriste u naplati parkiranja i na autocestama. Proizvodnja etiketa u rolama i dalje zauzima 80 posto proizvodnje. Ulazak u ovu tržišnu nišu, a osobito održavanje i ši-

renje u njoj, nije nimalo lak zadatak. Farmaceutska industrija neprekidno postavlja visoke zahtjeve kvalitete i zdravstvene ispravnosti proizvoda. Etikete se, ustvari, smatra dijelom tih proizvoda, za svaki proizvod koji izlazi iz Agensovih pogona izdaje se certifikat kvalitete. Uz ISO certifikat, posluju u skladu s “dobrom proizvođačkom praksom” (GMP, Good Manufacturing Practice) te su pod stalnim nadzorom putem audita koje provode strateški kupci. “U farmaceutskoj industriji etikete postaju primarna ambalaža pa je vrlo važno da budu besprijekorne - od podataka, boja, materijala do ljepila”, ističe Hrvoje Lončar, komercijalni direktor Agensa. U SAD-u su i etikete pod stalnim nadzorom FDA (Food and Drug Administration) zbog direktnog utjecaja na lijekove. Slični standardi polako se uvode i u kozmetičku i prehrambenu industriju. Time se proširuju i tržišta za plasman Agensove proizvodnje. Da bi slijedili preporuke i visoke standarde, u Agensu svake godine ulažu pet do sedam po-

Željko Bošnjak, vlasnik i direktor poduzeća Agens i Hrvoje Lončar, komercijalni direktor

sto prihoda u edukaciju zaposlenih. Jedan njihov suradnik upravo se vratio iz Kine gdje je obilazio slične kompanije i razmjenjivao informacije o novostima u struci. Prošle godine izaslanstvo Agensa bilo je u Meksiku i SAD-u proučavajući dostignuća u ovom sektoru. Nedavno su vodeći ljudi Agensa bili u Bruxellesu na sajmu Labelexpo gdje su susreli svoje kupce i dobavljače te raspravljali o proizvodnim trendovima u nastupajućoj sezoni. Hvatanje u korak s trendovima traži i velika ulaganja u opremu. Godišnje se u softver, tiskarske strojeve i suvremene materijale ulaže znatan iznos. Ove godine ulaganja su dosegnula 1,3 milijuna eura. Visoka razina kvalitete zadržava i kupce. Željko Bošnjak ističe kako je većina njihovih

kupaca s njima u poslu dulje od 10 godina. Mikrotekst i hologram za dodatnu zaštitu Agensove sigurnosne naljepnice na lijekovima pomažu u sprječavanju krivotvorenja, čuvaju zdravlje potrošača te štite prihode države i proizvođača. Takve naljepnice nemoguće je odlijepiti bez tragova. Na njima je ugrađen mikrotekst i hologram za dodatnu zaštitu. Posebno su ponosni na sustav za nadzor povrata plastičnih boca koji su razvili za Fond za zaštitu okoliša. Vreće u koje se skupljaju boce u trgovinama zatvaraju se njihovom naljepnicom koju je teško krivotvoriti. Pomoću naljepnica omogućeno je praćenje i nadzor (trace and tracking) ambalažnog otpada radi sigurnosti sustava.

Zbog proširenja poslova Agens planira i nova zapošljavanja, a razmišlja se i o natjecanju za pretpristupne fondove Europske unije. Od samih početaka u razvoj je ulagan vlastiti novac, ali su korištena i znatna kreditna sredstva. Bošnjak kaže da je zadovoljan ponudom HBOR-ovih kredita, kao i suradnjom s poslovnom bankom. Redovitom otplatom kreditnih anuiteta zadobili su povjerenje koje se odražava i na povoljnim kamatnim stopama. U Agensu nemaju dvojbi o ulasku u Europsku uniju. Korist je jasna: proizvode za to tržište već imaju, a bit će im još jednostavnije i s manje tehničkih prepreka dospjeti do kupaca i ispuniti njihove zahtjeve. I kapital bi mogao biti dostupniji pa će i to biti temelj za novo širenje poslova.


12 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3700, 24. listopada 2011.

( čak 830.000 mirovina ( 2,2 mlrd kn od oko 1,2 milijuna nije pokriveno doprinosima

Maistra investirala u zadnjih 7 godina

Tomislav Popović, predsjednik Uprave Maist

Reforma mirovinskog sustava

Nema više odgode Ne promijeni li se nešto, hrvatski će građani ubuduće imati još manje mirovine - 30 posto prosječne plaće (sada je 39 posto)

Pozicionira turističkoj k

Razvoj konkurentskih turističkih tvrtki imat će pozitivne implika privući goste bolje platne moći, što bi i Maistri trebalo donijeti do Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

O Jasminka Filipas filipas@privredni.hr

U

Hrvatskoj je trenutačno dvostruko više umirovljenika nego prije 10 godina, a čak 830.000 od ukupno oko 1,2 milijuna mirovina nije pokriveno doprinosima. To znači da je mnogo invalidskih mirovina (250.000 bez branitelja), obiteljskih (240.000), povlaštenih (180.000), te oko 160.000 najnižih mirovina. Samo za povlaštene mirovine kojih ima 13 kategorija, godišnje treba sedam milijardi kuna. Branitelja je 2010. bilo dvostruko više nego 2003., a u izbornim godinama, kao što je to bilo primjerice 2007., njihov je broj bio povećan za čak 23 posto. Oko 60 posto branitelja poslano je u invalidsku mirovinu iako imaju stupanj oštećenja od svega 20 do 40 posto, i to uglavnom u dobi između 40 do 55 godina. Po invalidskim smo mirovinama u europskom vrhu jer se kod nas za njih izdvaja 26 posto ukupnog rashoda za mirovine, dok je u europskim zemljama taj postotak 16 posto.

Ovi su podaci izneseni na prošlotjednom predstavljanju Zbornika radova o devetomjesečnoj javnoj raspravi o stanju u mirovinskom sustavu, koje su organizirali časopis Banka i Institut za javne financije. U višemjesečnoj raspravi sudjelovalo je više od 20 raznih stručnjaka, a veći dio tih analiza objavljen je u Zborniku radova. Reforma mirovinskog sustava više se ne može odgađati, zajednički je zaključak svih stručnjaka koji su detaljno izanalizirali sve slabosti sustava, a njihovi radovi su odlična podloga za moguća rješenja koje je potrebno što prije početi primjenjivati. Zašto nema novih radnih mjesta? U suprotnom, hrvatske građane u budućnosti očekuju još manje mirovine (30 posto prosječne plaće, sada je 39 posto), i to samo u slučaju ako odrade puni radni staž. Na skupu se pojavilo i nekoliko predstavnika braniteljskih udruga koji su, prosvjedujući što se samo branitelje naziva povlaštenim umirovljenicima, kazali kako oni nemaju ništa protiv da se raščisti situaci-

ja s njihovim mirovinama, ali i da se trebaju preispitati i sve druge invalidske mirovine te razlozi zašto poduzetnici ne mogu otvoriti nova radna mjesta na koja bi se onda moglo vratiti oko pola milijuna mladih umirovljenika.

Za povlaštene mirovine kojih ima 13 kategorija godišnje treba sedam milijardi kuna

U Zborniku se nalazi pedesetak preporuka za rješavanje problema u sustavu, a jedno od njih je i ono koje predlaže viši savjetnik u hrvatskom uredu Svjetske banke Zoran Anušić. On, među ostalim, predlaže izmjenu formule za izračun mirovina iz prvog stupa, proširenje prava na dodatak za sve umirovljenike, povećanje izdvajanja za drugi mirovinski stup te pooštravanje uvjeta za odlazak u mirovinu. Kombinacija svih tih mjera, smatra, najmanje bi opteretila fiskalni sustav.

d osnutka tvrtke Maistra u ožujku 2005. do danas u toj su kompaniji napravljeni značajni pomaci. S investicijama vrijednim 2,2 milijarde kuna Maistra je u zadnjih sedam godina znatno mijenjala portfelj svojih proizvoda, ali i imidž Rovinja i Vrsara, pri čemu se prije svega orijentirala na razvoj luksuznog turizma i podizanje kvalitete hotela i resorta do kategorije četiri i pet zvjezdica. O planovima tvrtke razgovali smo s predsjednikom Uprave Maistre Tomislavom Popovićem. Što se sve u Maistri unaprijedilo od 2005. do danas? - Važna prekretnica razvoja Maistre bila je otvorenje prvog hotela kategorije pet zvjezdica u Rovinju, hotela Monte Mulini prije dvije godine. Ove godine tržištu smo predstavili prvi design hotel u Hrvatskoj, hotel Lone. Pretočeno u brojke, udio objekata s četiri i pet zvjezdica koji je 2005. godine zauzimao samo 14 posto ukupnog Maistrinog kapaciteta u čvrstim objektima, danas je veći od 50 posto, povećan je broj noćenja i prosječne cijene smještaja, dok su se ukupni prihodi po jedinici uvećali za čak 40 posto. U ope-

rativnom dijelu kompanije modernizirani su poslovni procesi unutar svih funkcija, unaprijeđen je sustav edukacije zaposlenika, te su učinjeni bitni tehnološki pomaci posebice u segmentu operacija, marketinga i prodaje… Realiziranim investicijama otvorio se prostor za dodatno zapošljavanje. Na koji se način Maistrino poslovanje uklapa u koncept destinacijskog menadžmenta? - Ono što određuje Maistru kao nositelja turističkog razvoja Hrvatske je njena usmjerenost na destinaciju i maksimalna integracija postojećeg turističkog proizvoda

Svjesni smo činjenice da sama destinacija i turistički smještajni objekti jedni bez drugih dugoročno ne funkcioniraju s destinacijskim potencijalima Rovinja i Vrsara, te Istre kao regije. Svjesni smo da sama destinacija i turistički smještajni objekti jedni bez drugih dugoročno ne funkcioniraju te da je motiv dolaska gosta u neko mjesto najčešće miks prirodnih ljepota, bogate kulturno-povijesne baštine, vrhunske gastronomske ponude, kva-

litetne zabave, kulturnih događanja i kvalitetnog smještaja. Stoga smo sve svoje dosadašnje projekte, kao i one koji će tek uslijediti, nastojali planirati i realizirati u suradnji s partnerima u javnom i privatnom sektoru. Zadnjih sedam godina aktivno smo sudjelovali u kreiranju turističke ponude destinacija. Vjerujemo da je to jedini način na koji možemo postići cilj, a to je da Rovinj i Vrsar pozicioniramo na svjetsku turističku kartu. Recentni primjer suradnje Maistre i lokalnog javnog i privatnog sektora je i Master plan strateškog razvoja Rovinja u čijem razvoju su participirali svi relevantni čimbenici, od gradske uprave, turističke zajednice, preko velikih turističkih tvrtki, pa do obrtnika i malih ugostitelja. Kako gradite vlastite brendove i na koji ćete način to raditi u budućnosti? - Dio turističkog portfelja Maistre veže se uz klasični turistički proizvod čija je kvaliteta u usporedbi s onim što danas predstavlja turistički proizvod Hrvatske, značajno iznad prosjeka. Drugi pak dio portfelja čine proizvodi koji predstavljaju apsolutni iskorak u hrvatskoj turističkoj ponudi - tu prije svega mislim na hotele Monte Mulini i Lone, koji pokazuju smjer u ko-


13

www.privredni.hr Broj 3700, 24. listopada 2011.

( više od 50%

udio objekata sa 4 i 5 zvjezdica u lancu Maistre

( 4% veći

fizički obujam prometa

re

nje na svjetskoj arti

cije na razvoj odredišta u kojima se nalaze i pridonijeti podizanju njihove kvalitete kao i opće kvalitete usluga. To će ujedno datnu korist jem se želimo nastaviti razvijati.

Razvijati nove kapacitete i infrastrukturu Jeste li zadovoljni ovogodišnjom turističkom sezonom? - Generalno gledajući, ovogodišnja sezona može se ocijeniti dobrom. Fizički obujam prometa, do sada, u odnosu na isto razdoblje lani veći je za četiri posto, rast je najvećim dijelom vezan za kamping segment. Nama, kao uostalom i ostalim hotelskim kompanijama u Istri, nije problem vršnog perioda, tih dva do tri ljetna mjeseca, već pred i posezona kada kapaciteti nisu zadovoljavajuće popunjeni. Ono na čemu svakako treba raditi kako bi se u budućnosti privukao veći broj gostiju u razdoblju izvan glavne sezone jest razvoj novih kapaciteta i infrastrukture, ulaganje u turističke sadržaje, kreativniji turistički proizvod destinacije koji će biti motiv dolaska gostiju i izvan sezone te razviti bolju dostupnost tijekom godine.

Koristite li proizvode domaćih proizvođača u svojim objektima? - Odgovor na ovo pitanje najbolje je dati kroz primjer hotela Lone koji od arhitekture i izgradnje pa sve do uređenja interijera i eksterijera potpisuju vodeći domaći kreativci. Za realizaciju projekta angažirali smo arhitektonski studio 3LHD, dok su u uređenju i osmišljavanju vizualnog identiteta hotela sudjelovali vodeći domaći dizajneri i umjetnici poput Numen/For Use, I-gle, Studio 92, Bruketa&Žinić te konceptualni umjetnici Ivana Franke i Silvio Vujičić. Ako pak govorimo o tekućem poslovanju, u okvirima hrvatske turističke industrije Maistra je jedan od najvećih potrošača hrane s obzirom na broj noćenja koji ostvarujemo i činjenicu da, osim hotelskih restorana, imamo i niz a la carte objekata. Imajući na umu da u turizmu prodajemo doživljaj i kroz enogastronomsku ponudu, želimo da gost zna da konzumira autohtono i stoga nam je kod izbora namirnica osim kvalitete važno da je ona domaćeg podrijetla. U opskrbi objekata surađujemo s nizom hrvatskih proizvođača i distributera hrane, od kompanija iz sustava Agrokora koje su trenutačno vodeći proizvođači, preko Po-

dravke, Vindije, Dukata i Cromarisa, do malih poljoprivrednih gospodarstava, ribara i obrtnika. Kako procjenjujete ovogodišnje financijske rezultate u Maistri? - Iako je glavni dio sezone iza nas, objekti su nam još uvijek dobro popunjeni tako da bih pričekao još malo s prognozama, u svakom slučaju primjetan je pozitivan trend i u smislu povećanog fizičkog obujma prometa, ali i većih prosječnih cijena. Kakvi su Maistrini investicijski planovi za sljedeće razdoblje? - Izgradnjom hotela Lone okončan je investicijski ciklus u vrijednosti od 2,2 milijarde kuna. Zamisao je da se na kraće vrijeme zaustave veći investicijski zahvati, a to bi se vrijeme iskoristilo za definiranje pravaca budućega razvoja. Kako će se odredbe novog Zakona o turističkom zemljištu odraziti na Maistrino poslovanje? - Koncesije će dodatno opteretiti poslovanje, međutim Zakon bi trebao ponuditi odgovarajuća rješenja, tj. okvir za dugoročno planiranje upotrebe prostora i samim time značajnijih investicija vezanih uz taj prostor, što je dosad velikim dijelom bilo onemogućeno. Opa-

tijska turistička tvrtka Liburnia Riviera dobila je novu upravu, a osnovana je i nova velika turistička korporacija Riviera Adria. Plaši li vas konkurencija ili dodatno motivira kako biste još bolje poslovali? - Razvoj konkurencije će imati pozitivne implikacije na razvoj destinacija, svakako će pridonijeti podizanju njihove kvalitete kao i opće kvalitete usluge, što će privući i goste bolje platne moći. To bi i nama trebalo donijeti dodatnu korist. Mi smo lideri na ovim prostorima u višem, luksuznom segmentu i uvjereni smo da ćemo na toj poziciji i ostati. Na koji način uspoređujete poslovanje domaćih turističkih tvrtki s onima u vlasništvu nekih stranih hotelskih lanaca? - Ne bih povlačio paralele između tvrtki u domaćem i stranom vlasništvu. Bez obzira na vlasništvo, svi radimo po istim tržišnim uvjetima. Što sve, prema vašem mišljenju, treba sadržavati strategija hrvatskog turizma i na što treba staviti naglasak? - Strategija bi prije svega trebala definirati kakav turizam želimo, te kako to uskladiti s postojećim vremenskim, prostornim i sadržajnim potencijalima destinacije.


14 AKTUALNO 16. međunarodni sajam SASO

Više od 200 tvrtki i 2000 sudionika Ovogodišnji SASO okupio je u Splitu od 19. do 23. listopada čak 1326 izlagača iz 13 zemalja: Njemačke, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Austrije, Italije, Češke, Poljske, Francuske, Slovačke, Mađarske, Kanade i Hrvatske. “Ove godine vidljiv je porast broja izlagača iz sektora obnovljivih izvora energije, i to od čak tri i pol puta. To znači da je vidljiv interes poduzetnika za ulaganje u energiju”, istaknuo je direktor sajma SASO Bogdan Šarić. Inače, SASO obuhvaća niz međunarodnih specijaliziranih sajmova: Sajam graditeljstva, Sajam drvne industrije, Sajam metalne industrije, Sajam alata, strojeva i opreme, Sajam obrtništva, male privrede i poduzetništva, Sajam elektrotehnike, energetike i telekomunika-

( 4%

porastao izvoz namještaja

( čak 15%

porastao izvoz drva i drvnih proizvoda

Drvo i namještaj na 38. međunarodnom sajmu namještaja, unutarn

Rast izvoza i drugu g cija, SAFIR - Sajam financija, investicija i razvoja, te SEKO - Sajam ekologije. U okviru sajma održan je i bogat program stručnih konferencija i gospodarskih susreta: Deveti dan arhitekata, Sedmi energetski summit, Peti dan građevinara, Četvrti dan ekologije, Gospodarski susreti B2B@SASOfair, radionice i prezentacije. Reprezentativna gospodarska izložba, brojne konferencije i veliki broj posjetitelja čine sajam mjestom edukacije i sklapanja poslova. Samo na stručnim skupovima sudjelovalo je preko 200 predstavnika tvrtki te više od 2000 sudionika. (J.V.)

Održana 17. Agrozemlja u Bizovcu

Bolje od običnog sajmovanja

Najveći poljoprivredni sajam u istočnoj Hrvatskoj – Agrozemlja – održan je od 21. do 23. listopada u Bizovačkim Toplicama. Okupio je zavidan broj od 250 izlagača iz zemlje i okruženja. Pokrovitelj sajma bilo je Ministarstvo poljoprivrede, a partner Vukovarsko-srijemska županija. U okviru sajma poljoprivrede, prehrane, hortikulture, ekologije, lovstva, ribolova, seoskog turizma i obnovljivih izvora energije, posjetitelji su uz bogatu prodajnu izložbu poljoprivredne

Privredni vjesnik Broj 3700, 24. listopada 2011.

mehanizacije mogli iskoristiti već pomalo zaboravljenu sajamsku posebnost – prodaju po nižim cijenama. Inače, temeljno obilježje ovogodišnje Agrozemlje bila je potražnja za kooperantima. Vodeći prehrambeni proizvođači u svojim djelatnostima – tvrtke Eurovoće, Agrofructus, osječka Šećerana i Tvornica ulja Čepin – sajam su intenzivnije nego ikada iskoristili za animiranje na proizvodnju poljoprivrednih proizvoda u sljedećoj godini. “Ovakav pristup izlagača posebno ističemo jer sajam Agrozemlja čini velike napore kako bi istočnohrvatskom tržištu ponudio i mogućnost otkupa proizvoda”, navodi San Katava, vlasnik tvrtke Katava koja je neposredni organizator Agrozemlje. (S.S.)

Suficit robne razmjene ovog sektora ove godine je do rujna dose Hrvatske drvo i namještaj sudjeluju sa sedam posto, a u uvozu s

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

U

prvih osam mjeseci ove godine hrvatski proizvođači namještaja i proizvoda od drva zabilježili su porast izvoza u odnosu na prošlu godinu od 11 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Izvoz namještaja porastao je za četiri posto, dok je izvoz drva i drvnih proizvoda porastao za čak 15 posto. Ako se ovi trendovi nastave do kraja godine, ova godina bit će druga u nizu u kojoj se bilježi rast izvoza koji bi mogao možda i prijeći razinu od 900 milijuna američkih dolara - što bi bilo vrlo blizu rekordnih razina iz 2007. i 2008. godine kada smo izvezli namještaja i drva za 933 odnosno 977 milijuna američkih dolara. U prvih osam mjeseci hrvatski namještajci izvezli su robe za 206 milijuna američkih dolara, a izvoznici drva i drvnih proizvoda izvezli su robe za 369 milijuna dolara. U isto vrijeme rastao je i uvoz drva i namješta-

ja i to za četiri posto, pa je u prvih osam mjeseci ove godine uvezeno namještaja za 210 milijuna dolara, a drvnih proizvoda i drva za 147 milijuna američkih dolara. Suficit robne razmjene u ovom sektoru od siječnja do kolovoza iznosio je 218 milijuna dolara i u odnosu na prošlu godinu porastao je za 24 posto. U ukupnom izvozu Hrvatske drvo i namještaj sudjeluje sa sedam posto, a u uvozu sudjeluje s tri posto. Ambienta - manja ali zanimljivija Reprezentativna izložba ovog, nakon dvije slabije

godine, ponovno rastućeg sektora - Ambienta Zagrebačkog velesajma (38. međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije) - unatoč nastavku smanjivanja prostora i izlagača donijela je zanimljiva popratna događanja, ali ono što je široj publici možda i najzanimljivije - prezentacije vrlo kvalitetnog domaćeg dizajna namještaja kao i uređenja prostora. Na 38.000 četvornih metara predstavio se 391 izlagač iz 29 zemalja i to u 10 velesajamskih paviljona. Ako zanemarimo i dalje lošu infrastruk-

Suradnja regionalnih komora Na Ambienti na zajedničkom štandu predstavljen je 1,2 milijuna eura vrijedan partnerski projekt regionalnih gospodarskih komora i Njemačke trgovinske i industrijske komore “Primjena Cefte u internacionalizaciji gospodarstava Jugoistočne Europe”. U projektu u kojemu sudjeluju komore Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Moldavije, Crne Gore i Srbije želi se ojačati intraregionalna ekonomska suradnja, unaprijediti trgovina između zemalja regije i Europske unije, ojačati konkurentnost malih i srednjih tvrtki te ovaj prostor učiniti atraktivnijim za strana ulaganja. Projektom koji je započeo sredinom prošle godine jačaju se regionalne institucije, kojima je cilj pomagati malim i srednjim poduzećima u izlasku na nova tržišta. Pomoć tvrtkama institucije će pružati kroz seminare, radionice, izdavanje publikacija, nastupe na sajmovima, a uskoro predstavnici komora kreću na mini turneju po njemačkim pokrajinama kako bi promovirali gospodarstva zemalja regije.

turu, na sajmu su se kroz tri tematske cjeline - namještaj, proizvode i opremu za unutarnje i vanjsko uređenje te repromaterijale i strojeve i alate za drv-

Namještajci su izvezli za 206 milijuna USD, a izvoznici drva i drvnih proizvoda za 369 milijuna USD nu industriju, mogle vidjeti novosti i trendovi u sektoru. Nekadašnju klasiku velike proizvođače masivnog drvenog namještaja - zamijenilo je predstavljanje svjetski poznatog slavonskog hrasta, ali moderno oblikovanog, primjerenog suvremenom stanovanju. Hrvatski dizajn na svjetskoj razini U sklopu Ambiente organizirano je predstav-


15

www.privredni.hr Broj 3700, 24. listopada 2011.

( porast izvoza od 11%

bilježe proizvođači namještaja u prvih 8 mjeseci 2011.

jeg uređenja i prateće industrije Ambienta

( 10-20% više

kupci spremni platiti za brend kojem vjeruju

BRANDscore indikator

Hrvati odani domaćim godinu zaredom brendovima gnuo 218 milijuna dolara. U ukupnom izvozu tri posto

Kretanje izvoza i uvoza (u milijunima USD) 933 836

977 905

755 655

535

2007.

2008.

2009.

Izvor: DZS

ljanje hrvatskih proizvođača namještaja i unutarnjeg uređenja koje su zajedno organizirali Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva te Hrvatske šume u okviru nastavka akcije Drvo je prvo. Luka Mjeda, direktor Centra za dizajn pri HGK-u, sve veću dominaciju modernog dizajna i tradicionalnih materijala objašnjava činjenicom da je domaćoj drvnoj industriji sada na raspolaganju 70 dizajnera, a prije

IZVOZ UVOZ

814

2010.

519

575

344

357

2010. I-VIII

2011. I-VIII

Mi u Zajednici za industrijski dizajn želimo promovirati hrvatski dizajn, kaže Luka Mjeda dvije godine niti jedan. “Mi u Zajednici za industrijski dizajn želimo promovirati hrvatski dizajn na Ambienti, i to nakon uspješnog nastupa na sajmu u Milanu. Imamo ino-

vativne i patentirane proizvode koje smo izložili na uvid domaćoj drvnoj industriji”, ističe Mjeda. Na sajmu su posjetitelji mogli dobiti i savjete profesionalnih dizajnera o uređenju dnevnog boravka, dječje, spavaće i radne sobe, kupaonice ili uredskog prostora, pogledati izložbu povodom međunarodne godine šuma te izložbu ZzID hrvatskog industrijskog dizajna, organizirani su okrugli stolovi za struku, a predstavljen je i projekt Šest pogleda na sobu Hrvatska hotelska soba, kao i natjecanje za najkreativnije stolare. Mladi stolari su na natjecanju dobili zadatak napraviti stalak za novine iz jelovine, a najbolji su dobili novčane nagrade. Posjetitelji sajma su svoju djecu mogli odvesti i ostaviti u igraonici koja je bila opremljena drvenim igračkama domaćih proizvođača.

Među 30 vodećih brendova u Hrvatskoj dvije trećine čine domaći brendovi, od čega je devet Agrokorovih, prema istraživanju agencije Ipsos Puls. Riječ je o istraživanju kojim je ta agencija lansirala BRANDscore, indikator snage brenda.

Privredni vjesnik će uskoro, u dogovoru s Ipsos Pulsom, objaviti rezultate BRANDscorea za svih 60-ak kategorija proizvoda Komentirajući rezultate istraživanja na neformalnom druženju s novinarima, starija izvršna potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić istaknula je da Agrokor ostaje vjeran brendovima, unatoč nedvojbenom rastu udjela

privatnih trgovačkih marki. Snagu brendova, tvrdi Ljerka Puljić, pokazala je i ova kriza, u kojoj je postalo očito da cijena nije jedini važan faktor, jer su kupci spremni platiti 1020 posto više za brend kojem vjeruju. Potvrđuju to i rezultati Agrokora, koji u prvih devet mjeseci bilježi realni rast prihoda, istaknula je Ljerka Puljić. Najavila je da bi jedan od vodećih brendova Agrokora, ABC sir, uskoro mogao postati i širi regionalni brend, jer se planira ulaganje u širenje proizvodnje u mljekari Belje kako bi se ABC sir plasirao na tržišta Poljske, Češke i Slovačke. Od ukupno 2600 proizvoda koje Agrokor prodaje, prema riječima izvršne direktorice marketinga Ive Balent, njih 167 su brendovi kompanije. Unatoč krizi i žestokoj konkurenciji, neki od tih brendova, poput sladoleda King, rastu u ovoj godini i po stopi od 20 posto. (D.Ž./D.B.)

Što je BRANDscore? BRANDscore je krovni pokazatelj snage brenda koji se izračunava iz 10-ak pojedinačnih pokazatelja iz BRANDpuls projekta, kao što su poznavanje, korištenje, lojalnost, opći dojam i drugi. On uključuje i emocionalni i bihevioralni odnos potrošača prema brendu te stoga na vrlo dobar način može prikazati snagu brenda na tržištu, ističe direktor medijskih istraživanja agencije Ipsos Puls Ante Šalinović. Naglašava da je istraživanjem, provedenim metodom razgovora s ispitanicima, obuhvaćeno 60-ak kategorija proizvoda koje su određene na temelju potreba korisnika podataka, marketinških agencija i tvrtki oglašivača. Podaci iz ovog vala istraživanja se odnose na više od 1000 brendova iz tih kategorija, a zasigurno postoje i snažni brendovi u drugim kategorijama proizvoda. Kategorije proizvoda se u određenoj mjeri mijenjaju od vala do vala istraživanja, tako da ćemo imati podatke i za neke druge kategorije i brendove, ističe Šalinović. Privredni vjesnik će uskoro, u dogovoru s Ipsos Pulsom, objaviti rezultate BRANDscorea za svih 60-ak kategorija proizvoda.

*vijesti Apriori komunikacije u Kataru Agencija Apriori komunikacije otvorila je novi ured u Dohi te postala dio Al Attiyah Grupe koja u Kataru djeluje od 1996. godine. “Vjerujem da ćemo uspjeti povezati gospodarstvo Katara s hrvatskim gospodarstvenicima. Vidim nas kao most iz-

među dviju kultura”, kazao je prilikom prošlotjednog potpisivanja ugovora Danijel Koletić, direktor Apriori komunikacija. Australski trgovački lanac u Hrvatskoj Australski trgovački lanac Harvey Norman otvorio je prošli tjedan prvu prodavaonicu u Hrvatskoj, u zagre-

bačkom centru King Cross. Prodavaonica ima 9000 četvornih metara, a u njoj se nudi namještaj, bijela tehnika i računalna oprema. Zaposleno je 80 radnika. Lanac Harvey Norman osnovan je 1982. godine u Sydneyu. Lani je imao 4,23 milijarde eura prihoda od prodaje i zapošljava ukupno 12.000 radnika.


16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3700, 24. listopada 2011.

KONJUNKTURNI TEST: 3. tromjesečje 2011.

Definitivno pogoršanje io gospodarske situacije

Svi pokazatelji konjunkturne klime su se smanjili. Optimizam se održao jedino u drvnoprerađivačkoj industr na gospodarska kretanja u europskim i svjetskim razmjerima negativno su se odrazila i na hrvatsko gospodarstvo. Intenzitet njihovog utjecaja ovisi samo o stupnju uključenosti pojedinih gospodarskih sek-

dr. sc. Mirjana Čižmešija Ekonomski fakultet Zagreb

P

rivredni vjesnik je krajem rujna proveo konjunkturni test u kojem je sudjelovalo 413 tvrtki i to 153 iz prerađivačke industrije, 51 iz građevinarstva, 77 iz trgovine i 132 iz uslužnog sektora. Anketirane tvrtke ostvaruju 11 posto ukupnog prihoda i zapošljavaju 10 posto ukupnog broja zaposlenih svih tvrtki navedenih sektora hrvatskog nacionalnog gospodarstva. Svi pokazatelji konjunkturne klime, kako za Hrvatsku tako i za EU i europodručje su se smanjili. Nepovoljne ocjene i očekivanja kao i negativ-

tora u regionalno i globalno gospodarstvo.

Prerađivačka industrija

Pokazatelj konjunkturne klime u Hrvatskoj u odno-

PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima prerađivačke industrije ODJELJCI NKD-a 2007. (PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA)

PKI

Prerada drva i proizvoda od drva i pluta Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa Proizvodnja odjeće Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme Proizvodnja prehrambenih proizvoda Proizvodnja papira i proizvoda od papira Proizvodnja kože i srodnih proizvoda Proizvodnja namještaja Proizvodnja električne opreme Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda Proizvodnja proizvoda od gume i plastike Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

37,37 12,13 -3,23 33,07 5,43 22,07 13,13 0,07 17,03 31,13 16,33 -30,47 2,23 6,94

PROMJENA, BODOVI

28,3 18,0 13,3 7,1 6,3 -1,2 -3,8 -6,0 -13,0 -18,2 -18,2 -36,1 -40,3 -5,42

su na prethodno tromjesečje smanjio se za 5,5 bodova i sada iznosi 6,9. Najava je to daljnjeg pogoršanja gospodarske aktivnosti u još neoporavljenoj prerađivačkoj industriji. Smanjenje PKI-ja proizlazi iz smanjenja vrijednosti salda odgovora svih triju njegovih komponenti: narudžbi, zaliha i očekivane proizvodnje. U prvom i u drugom tromjesečju ove godine bilo je oko 33 posto anketiranih koji su zabilježili povećane narudžbe svojih proizvoda u odnosnu na prethodno tromjesečje, a prema posljednjim podacima za treće tromjesečje ove godine, takvih je 24 posto. Saldo odgovora narudžbi (sezonski prilagođene vrijednosti) se kontinuirano smanjuje kroz

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima uslužnog sektora Odjeljci uslužne djelatnosti (NKD 2007)

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi Ostale uslužne djelatnosti Informacije i komunikacije Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane Umjetnost, zabava i rekreacija Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša Prijevoz i skladištenje Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja USLUGE

cijelu 2011. godinu. Isto je i sa saldom zaliha i očekivane proizvodnje u narednom tromjesečju. U prvom tromjesečju je tri posto anketiranih imalo relativno visoke zalihe gotovih proizvoda. Takvih je u drugom tromjesečju bilo preko 10 posto, a u trećem

Građevinarstvo mjesečju i ocjena sadašnjeg stanja narudžbi. Naime, još od početka 2008. godine gospodarstvenici u tom području najavljuju pogoršanje poslovanja i taj se trend negativnih očekivanja zadržao sve do danas uz neznatna odstupanja početkom 2009. i tijekom 2010. godine kada je PKI povremeno blago porastao, da bi se već iduće tromjesečje značajnije smanjio. Jedan od razloga nepovoljnih kretanja, ne samo u građevinskom

PKG > Građevinarstvo

37,87 27,50 23,97 9,23 4,17 3,00 1,77

-11,07

-7,83

24,20 35,77 16,20

-34,77 -126,60 -9,30

tromjesečju više od 11 posto. Samo 20 posto gospodarstvenika očekuje porast proizvodnje u sljedećem tromjesečju. Kontinuirano se smanjuje broj onih koji svoj sadašnji poslovni položaj ocjenjuju dobrim ili barem zadovoljavajućim kao

Nakon “povratka” na prosječnu razinu i izlaska iz područja negativnih vrijednosti, PKT bilježi novo smanjenje i to za 3,3 boda u odnosu na drugo tromjesečje. Ako se ima na umu da je ovaj pokazatelj u drugom tromjesečju porastao za svega pet bodova, a sada se ponovno smanjio, ne treba očekivati značajnije promjene u sektoru trgovine na malo do kraja ove i početkom iduće godine.

sektoru već u cjelokupnom gospodarstvu, je problem nelikvidnosti. Prema posljednjim rezultatima istraživanja, 55 posto gospodarstvenika izjavilo je da je likvidnost njihova poduzeća loša. Tome valja dodati i da 46 posto njih posluje s poteškoćama koje su primarno nastale uslijed nedovoljnih financijskih sredstava, dok su radna snaga, vremenski uvjeti i materijal kao poteškoće poslovanja gotovo zanemarivi.

Smanjile su se (desezonirane) vrijednosti salda dviju komponenti ovoga pokazatelja: sadašnje stanje zaliha i očekivano poslovanje u sljedećih šest mjeseci, dok je ocjena sadašnjeg poslovnog položaja u odnosu na prethodno tro-

PKI > Prerađivačka industrija

40

40

20

30 20

0

10

-20

0

-40

-10

-60 -80

42,13 12,27 52,57 24,37 -0,30 3,00 6,03

PROMJENA, BODOVI

TRGOVINA

sečju porastao u odnosu na prethodno za 1,3 boda i sada iznosi -52,7. To je vrlo blizu najmanjoj zabilježenoj vrijednosti -55,3 u prvom tromjesečju prošle godine. Uvaže li se prediktivna svojstva ovoga pokazatelja, ne očekuje se gotovo nikakvo oživljavanje. PKG je već treću godinu uzastopno u području negativnih vrijednosti kao i salda ekstremnih odgovora obiju njegovih komponenti: predviđeno građenje u sljedećem tro-

Očito je da su se građevinari već navikli na nepovoljnu situaciju s kojom su se prvi suočili i s kojom se najdulje bore, pa niti ne očekuju značajnije promjene do kraja ove i početkom iduće godine. PKG je u trećem tromje-

PKU

-20

2006. IV I

PKG

2007. II III

IV

I

2008. II III

IV

I

2009. II III

IV

I

2010. II III

IV

2011. I II III

5,95 -14,66 16,55 4,19 21,08 36,78 33,96 27,55 15,82 -51,20 -20,66 -45,54 -36,30 -55,31 -51,73 -52,87 -44,43 -54,31 -54,08 -52,71

-30

2006. IV I

PKI

2007. II III

IV

I

2008. II III

IV

I

2009. II III

IV

I

II

2010. III IV

I

2011. II III

31,94 35,04 30,82 22,81 21,97 24,20 23,11 11,73 -5,55 -28,00 -9,90 -8,72 -2,85 -1,24 10,93 13,56 15,99 20,83 12,36 6,94


17

www.privredni.hr Broj 3700, 24. listopada 2011.

onako loše

riji, tiskarstvu, proizvodnji odjeće, te nešto malo u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda i hrane Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) Indeks ekonomskog raspoloženja sažima sve komponente pokazatelja konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu. Budući da su se svi ti pokazatelji prema posljednjim rezultatima smanjili, smanjio se i ESI i to za oko sedam bodova i sada iznosi 92. To je njegovo drugo uzastopno smanjenje tijekom godine i najavljuje daljnje pogoršanje već ionako loše gospodarske situacije u Hrvatskoj do kraja ove i početkom iduće godine. ESI na EU razini bilježi novo smanjenje, što je velikim dijelom rezultat i broj onih koji očekuju poboljšanje poslovanja u narednih šest mjeseci. Oko 41 posto gospodarstvenika sadašnje sta-

krize u Grčkoj i nestabilnosti u ostalim zemljama europodručja. ESI je u Europi, nakon dna koje je dosegao krajem 2008., početkom 2009. godine započeo rast koji je trajao sve do kraja 2010. i početka 2011. Ponovno se počeo smanjivati u travnju ove godine, dok se na razini europodručja smanjuje još od siječnja. Rezultat je to pogoršanja situacije u svim članicama EU-a i po svim gospodarskim sektorima. Snažno smanjenje bilježe vodeća europska gospodarstva (Njemačka, Francuska, Italija, Nizozemska, Belgija, Finska i Portugal), a nešto blaže smanjenje ESI-ja imaju Poljska i Španjolska.

nje narudžbi iz inozemstva ocijenilo je premalim. Pad narudžbi (inozemnih i domaćih) definitivno najavljuje pogoršanje ionako

loše gospodarske situacije u zemlji. U većini odjeljaka prerađivačke industrije PKI se također smanjio u odnosu na prethodno tro-

130 120 110 100 90 80 70

2006. IV

ESI

I

2007. II III

IV

I

2008. II III

IV

2009. II III

I

IV

I

2010. II III

IV

I

2011. II III

116,96 112,50 116,69 117,37 116,32 122,59 104,83 105,52 101,99 69,39 91,56 82,34 79,19 83,95 96,40 97,05 73,51 101,90 98,99 92,23

mjesečje. Najveće smanjenje bilježe proizvodnja nemetalnih mineralnih proizvoda i proizvodnja prijevoznih sredstava, pro-

izvodnja proizvoda od gume i plastike i kemijska industrija. Optimizam se održao jedino u drvnoprerađivačkoj industri-

ji, tiskarstvu, proizvodnji odjeće i nešto malo u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda i prehrambenoj industriji.

mjesečju, ali je još uvijek gotovo 97 posto anketiranih koji su likvidni ili imaju samo povremene poteškoće s likvidnosti. Promatrano po odjeljcima, uočava se značajno smanjenje PKU-a u financijskoj djelatnosti i djelatnosti osiguranja. Nešto manje smanjenje pokazatelja bilježe prijevoz i skladištenje i sanacija okoliša, dok porast pokazatelja, odnosno određenu dozu optimizma pokazuju djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne

skrbi, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, informacije i komunikacije, djelatnost pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane, te umjetnost, zabava i rekreacija. Na europskoj razini se PKU također smanjuje. Financijski sektor koji se na europskoj razini promatra izdvojeno iz uslužnog sektora također bilježi smanjenje vrijednosti pokazatelja konjunkturne klime od veljače odnosno ožujka ove godine.

Sektor usluga daje. Nešto manje (75 posto) ih očekuje poboljšanje poslovanja u sljedećih šest mjeseci. Iako se i u ovom sektoru bilježi rast problema nelikvidnosti, i dalje je visokih 82 posto gospodarstvenika koji su likvidni. PKT na europskoj razini također nastavlja trend smanjenja mjesečnih vrijednosti od početka godine što najavljuje pogoršanje gospodarske situacije i u europskom sektoru trgovine na malo.

mjesečje i dalje povoljna. Svoj poslovni položaj ocjenjuje dobrim 76 posto anketiranih, a 95 posto ih očekuje porast prometa u sljedećem (četvrtom) tromjesečju. Velikim dijelom je to zbog očekivane pojačane predblagdanske pro-

Pokazatelj konjunkturne klime u uslužnom sektoru smanjio se za devet bodova u odnosu na prethodni kvartal i sada iznosi 16,2. I dok se na temelju prethodna tri uzastopna blaga povećanja PKU-a najavljivala stabilnost usluž-

PKT > Trgovina na malo

nog sektora, posljednje smanjenje nije ohrabrujuće. Očito je i ovaj sektor počeo osjećati negativne trendove ostalih sektora gospodarstva. Smanjio se saldo ocjene poslovanja kao i saldo ocjene prometa u prethodnom tromjesečju, dok je saldo očekivanog prometa neznatno porastao. Oko 80 posto anketiranih očekuje povećanje ili nemijenjanje prometa u sljedećem tromjesečju, 26 posto će ih smanjiti broj zaposlenih u sljedećem tro-

PKU > Sektor usluga

60

60

40

40

20

20

0

0

-20

-20

-40

-40

-60

2006. IV I

PKT

2007. II III

IV

I

2008. II III

IV

I

2009. II III

IV

I

2010. II III

IV

2011. I II III

38,33 26,24 30,09 54,03 39,65 51,33 0,25 28,76 52,51 21,99 43,89 20,31 0,50 22,95 29,41 30,88 -50,60 27,88 34,42 31,17

-60

PKU

2008. III IV 51,03

-20,27

I -34,63

2009. II III -26,92

1,07

IV

I

-18,19

4,08

2010. II III 16,37

0,90

IV

I

2011. II

III

18,84

22,17

25,50

16,20


18 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj 3700, 24. listopada 2011.

( 109 mlrd € za Grčku

*vijesti Netransparentne europske banke

predviđa postojeći paket za spašavanje

( za 4 mlrd €

preuzet belgijski dio Dexije

Kriza i kako je riješiti Europska agencija za banke (EBA) priopćila je prošli tjedan kako velike banke nedovoljno transparentno izvješćuju o nagradama i primanjima svojih zaposlenika, što valja ispraviti. Također, u EBAinom izvješću o transparentnosti, koje je obuhvatilo 20 banaka, stoji kako bi one trebale dostavljati zasebne podatke za svako područje svojeg poslovanja. Inače, obveza objavljivanja nekih podataka za banke je uvedena lani. OLAF istražuje europske institucije Europski ured za borbu protiv prijevara OLAF izvijestio je kako najviše istražuje Bugarsku i Italiju. Taj ured je u članicama Europske unije lani proveo ukupno 419 istraga. Od te brojke, 81 istraga provedena je u Bugarskoj, a 41 u Italiji. Treće, pak, mjesto zauzima Belgija u kojoj je OLAF, čija je zadaća zaštita financijskih interesa EU-a, proveo 37 istraga. Valja naglasiti kako se najveći broj istraga odnosi na europske institucije te poljoprivredu. Rezultat istraga su zatvorske kazne od 125 godina. Bugarska prodaje udjel u burzi Ivan Takev, izvršni direktor Bugarske burze, izjavio je prošli tjedan u razgovoru za Dow Jones Newswires kako postoji zanimanje za kupnju 50,5 posto dionica te burze. Pregovori s ulagačima, dodao je, i dalje traju, a njihovo zanimanje za kupnju 50,5 posto dionica burze u Sofiji je veliko. Takev vjeruje kako će se prodaja moći ostvariti u prvoj polovini 2012. godine. Bugarska je svoj udio u burzi lanjskoga listopada uvećala sa 44 posto na 50 posto plus jedna dionica.

Radikalne mjere vremena “Ova kriza prijeti postati sistemskom”, upozorio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso istodobno jer svaka od njih, izdvojena, nije u stanju razriješiti krizu. Nitko to ne želi javno kazati, ali je bit Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be “

V

rijeme je da se prestanu analizirati i vagati opcije i da se nešto počne činiti; dosta je bilo rasprave treba li opet mijenjati sporazume.” Ova reakcija lidera liberala Europskog parlamenta i nekadašnjeg belgijskog premijera Guya Verhofstadta najbolje ilustrira raspoloženje u europskim političkim krugovima suočenima s

Eurozona uvodi prinudnu upravu nad grčkim financijama, svidjelo se to Grcima ili ne krizom. Summit 27 čelnika država članica nedavno je odgođen za tjedan dana kako bi se uskladile mjere i ideje i konačno stalo na rep beskrajnim natezanjima i koškanjima oko najboljeg lijeka koji nije samo nacionalni. Nazvana smjernicama za stabilnost i rast, najnovija komunikacija Europske komisije sažela je ideje u nekoliko kratkih stranica – činjenice su svima poznate i oko njih više nema potrebe lomiti koplja, jednako kao ni trošiti vrijeme i energiju oko forme (reformirati ili ne Lisabonski i ostale sporazume) kada je sadr-

žaj (budućnost eurozone i EU-a u cjelini) u pitanju. Istodobno, kriza je poljuljala određen broj većih europskih banaka; Dexia, najnovija njena žrtva, nacionalizirana je nakon dogovora Belgije i Francuske kojim je Belgija nudila tri, Francuska tražila osam da bi na kraju belgijski dio Dexije bio preuzet za četiri milijarde eura. Zabrinjava činjenica da je Dexia ne tako davno glatko prošla stress-test. Nizozemci zaradili Među europske bizarnosti koje ukazuju da kriza i nije uvijek onakva kakvom je oslikavaju naslovnice i političari spada i nizozemska računica. Nizozemska je državna blagajna zadnje dvije i pol godine na tržištima kapitala zaradila ni manje ni više nego 7,5 milijardi eura. To znači da joj je prihod dovoljno visok da udobno servisira troškove krize, prvo cijenu spašavanja ABN Amro banke i potom udjel Nizozemske u spašavanju Grčke. Europska komisija, izlazeći s radikalnim planom rješavanja krize u eurozoni spremnim za summit, istaknula je kako namjerava razbiti začarani krug u kome se vrti monetarna unija. “Ova kriza prijeti postati sistemskom”, upozorio je europarlamentar-

ce predsjednik EK-a Jose Manuel Barroso predlažući u ime EK-a pet mjera koje se moraju provoditi istodobno jer svaka od njih, izdvojena, nije u stanju razriješiti krizu. Riječ je o finalnom rješenju pitanja Grčke, jačanju rezervi eurozone u slučajevima krize, europskoj koordiniranoj dokapitalizaciji banaka, politikama i strategijama osmišljenim za poticanje rasta te nadogradnji robusnijeg, integrirani-

jeg ekonomskog upravljanja dignutog s nacionalne na nadnacionalnu razinu monetarne zajednice. Nitko to ne želi javno kazati, ali je bit mjera transfer dijela nacionalnog suvereniteta na eurozonu. Najveća je korist od krize, veća od one po nizozemski proračun (mada su i druge zemlje masno naplatile grčke dugove), baš poticaj na novi korak objedinjavanja. U EU-u se integracije najbolje provode

kao reakcije na probleme, bilo da je riječ o ekonomiji ili antiterorizmu. Uprava nad grčkim financijama Za slučaj Grčke bitna je konačna europska odluka o akcijama radi zaustavljanja nesigurnosti tržišta što znači realizaciju postojećeg paketa za spašavanje (109 milijardi eura) s ulaskom privatnog sektora, uz ozbiljan nadzor. Sve u svemu, eurozona uvodi prinudnu upravu nad grč-


19

www.privredni.hr Broj 3700, 24. listopada 2011.

( 7,5 mlrd € u 2,5 godine

( 50 mlrd €

zaradila Nizozemska na tržištima kapitala

za jačanje veza u Europi (2/3 za promet)

Povezivanje Europe

za bolja

Stiže privatni kapital Na svaki euro iz proračuna EU-a treba privući pet eura iz nacionalnih budžeta i 20 eura privatnih ulagača

predlažući u ime EK-a pet mjera koje se moraju provoditi mjera transfer dijela nacionalnog suvereniteta na eurozonu

kim financijama, svidjelo se to Grcima ili ne – kako bi monetarna zajednica, s najtežim problemom iza sebe, konačno načela pitanje svoje sigurnije budućnosti. EK predlaže raniji start novog europskog mehanizma za stabilnost eurozone, godinu prije planiranoga. To bi vratilo povjerenje u sposobnost razrješavanja kriznih situacija uz sve prednosti koje sadrži robusniji, stalan instrument, tvrdi EK. Najzanimljiviji je dio blo-

ka mjera o bankama – više stress-testova koji bi obradili i manje domaće banke aktivne samo u nacionalnom poslovnom prostoru, više transparentnosti, dokapitalizacija te princip da bi banke u akcijama spašavanja trebale prvo koristiti privatne izvore kapitala, a nacionalne bi vlade (proračuni) uskakale tek u krajnjoj nuždi. Računa se da bi novi sustav regulatora financijskog sektora pridonio stabilizaciji ustroji li se što je moguće brže. EK će do kraja godine kompletirati prijedloge poput onih za pojačana pravila o agencijama za rangiranje ili borbe protiv zloupotreba tržišta s elementom krivične odgovornosti. Kriza je dobra prilika da se kroz vlade provuče i prijedlog o porezu na financijske transakcije, prihvaćen u većini (naravno, ne u svim članicama EU-a) i s izgledima da poreznim obveznicima godišnje vrati sedamdesetak milijardi eura ili sitnu kamatu na sve ono što su oni investirali u spas financijske industrije. Put iz krize Mnoge su mjere odavno napisane i usvojene te čekaju primjenu, tvrdi EK navodeći potrebu pune provedbe Direktive o uslugama, spornog akta koji je nakon desetogodišnje maratonske rasprave dobio zeleno svjetlo

svih članica, ali je konačno izdanje dočekao ozbiljno razvodnjen i oslabljen. Kompletiranje procesa integracije tržišta energije također je jedna od mjera. EK upozorava da skraćivanje roka do početka primjene Direktive o naplatama za nekoliko mjeseci, s ožujka na siječanj 2012. godine, ima moć dodatne potpore malim i srednjim tvrtkama. Ova direktiva je generalno skratila rok naplate na 30 dana. Iza svega ovoga slijedi neizbježno odricanje dijela nacionalnog suvereniteta u korist monetarne unije – sa svim novostima koje s time dolaze, počevši od europskog semestra, provjeravanja nacionalnih proračuna do pažljivijeg uvida u kvalitetu skrojenih proračunskih troškova. Konačno, nedomaćinsko ponašanje je kažnjivo!

Odricanje dijela nacionalnog suvereniteta u korist monetarne unije bit će neizbježno “Smjernice vode Europu iz krize; dosadašnje reagiranje na probleme nije dovoljno, moramo gledati unaprijed”, rezimirao je paket mjera predsjednik EK-a.

Lada Stipić-Niseteo niseteo.lada@skynet.be

P

rivatni kapital na velika vrata ulazi u financiranje infrastrukturnog povezivanja Europe – Europska komisija i Europska investicijska banka (EIB) pokrenule su inicijativu kojom će podržavati izdavanje “projektnih obveznica” za velike kontinentalne zahvate u prometu, energiji i širokopojasnom internetu. Prvi pilot-projekt starta dogodine. Ovim će se, gotovo automatski, osigurati petina potrebnih sredstava. Pilot-projekt će predstavljati test za nastavak ulagačke sheme sa 230 milijuna eura proračunskih sredstava pojačanih kreditima razvojne banke EU-a i dugo pripremanim i spominjanim snažnijim oslanjanjem na privatne ulagače. Obrazlažući koncept, povjerenik za ekonomske poslove Olli Rehn govori o novoj kategoriji na tržištu kapitala s idejom da se u projekte privuku sredstva iz izvora poput osiguravateljskih društava ili mirovinskih fondova, dakle kapital na-

mijenjen dugoročnim investicijama niskog rizika ulaganja. U kojoj će mjeri projekti prijeći iz planova u realnost ovisi baš o privatnim ulagačima.

Pravi iznos svih ulaganja daleko je viši od europskih proračunskih sredstava Plan je objavljen zajedno s osvježenim konceptom povezivanja Europe – cestama, prugama, morskim vezama, ojačanom opskrbnom mrežom struje i plina i, naravno, moderniziranim internetom. Planovi su složeni u sedam različitih dokumenata; većinu predstavljaju osvježeni postojeći planovi povezivanja na duge staze, poput prometne mreže koja bi dostigla željenu razinu povezivanja do 2030. godine. “Sjeme za žetvu” EK je izašao s iznosom od 50 milijardi eura za kompletan paket svih vidova jačanja spona u Europi od čega dvije trećine troš-

kova otpadaju za promet. Naravno, pravi iznos svih ulaganja daleko je viši od europskih proračunskih sredstava i dostiže, prema procjenama EIB-a, pola bilijuna eura do 2020. godine samo za kompletiranje prometne mreže. Stoga se sredstva stavljena na raspolaganje na startu procesa tretiraju kao incijalno “sjeme za žetvu” u okvirima kojih bi na svaki euro iz proračuna EU-a privlačili pet eura iz nacionalnih budžeta i 20 eura privatnih ulagača. Projekt prometa pretpostavlja kompletiranje glavnih prometnih pravaca i objekata koji, u konačnici, nose 15.000 kilometara pruge osposobljene za superbrze vlakove, 37 aerodroma i 83 luke povezane željeznicom. Danas je, ugrubo, tek polovina povezana s modernim prugama. U projektima, naravno, nema Hrvatske osim u obliku spominjanja prioritetnih graničnih prijelaza iz Slovenije i Mađarske jer ona još nije članica EU-a – no sustav se revidira svake dvije godine pa će iduće pretresanje donijeti i europske prioritete na tlu Hrvatske.


20 HUMANO POSLOVANJE

( svako 100. dijete

Privredni vjesnik Broj 3700, 24. listopada 2011.

( 20 do 40 kn

ima poteškoće u razvoju

satnica osobnih asistenata

Djeca s poteškoćama u razvoju

Vrijeme na podu za čvršći korak u život Metoda DIR/Floortime bazira se na igri s djetetom, tijekom koje roditelj, učitelj ili terapeut aktivno sudjeluje u spontanim i zabavnim aktivnostima prilagođenima razini emocionalnog i funkcionalnog razvoja djeteta Drago Živković zivkovic@privredni.hr

P

rije dvadesetak godina broj djece s poteškoćama u razvoju procjenjivao se na tri djeteta na 10.000, a danas se smatra da svako stoto dijete zapravo ima neku poteškoću u razvoju. Kod takve je djece najvažnije što ranije prepoznati kakve su poteškoće te im pružiti adekvatnu pomoć i potporu u najranijoj dobi. Na žalost, nerijetko se događa da djeca koja nemaju jako izražene poteškoće ostanu nedijagnosticirana, dok i za djecu s definiranim poteškoćama često ne postoje pravi programi rane intervencije. Zato se skupina roditelja čija djeca imaju poteškoće u razvoju, okupljena u Udruzi DIRA (www.dira.hr), udružila

oko projekta prve hrvatske konferencije za DIR/ Floortime, terapijsku metodu koju je razvio Stanley Greenspan, jedan od vodećih dječjih psihologa suvremenog doba. Kon-

ferencija će se održati 5. i 6. studenoga u hotelu Regent Esplanade u Zagrebu, a sudjelovati mogu svi zainteresirani, uz plaćanje kotizacije kojom će se pokriti troškovi predavača, vodećih svjetskih stručnjaka na području dječje psihologije Jakea

Greenspana i Tima Bleekera. Spontano i zabavno Pristup DIR/Floortime ime je dobio po kratici za Developmental, In-

dividual difference, Relationship-based model, a Floortime polazi od Greenspanova uvjerenja da se odrasli moraju spustiti na pod (floor) kako bi komunicirali s djecom. Metoda se bazira na igri s djetetom, tijekom koje roditelj, učitelj ili tera-

Metoda daje iznimno dobre rezultate, posebno u najranijoj dobi, ali načelno je primjenjiva na svaku dob

če predsjednica udruge DIRA Ana-Marija Dujmović Roksandić, roditelja pretvara u partnera i važnog člana tima koji pruža pomoć djetetu. To je novi pravac u dječjoj razvojnoj psihologiji, temeljen na novim znanstvenim spoznajama o radu mozga. Metoda daje iznimno dobre rezultate, posebno u najranijoj dobi, ali načelno je primjenjiva na svaku dob, pa čak i za tinejdžere, kaže Ana-Marija Dujmović Roksandić.

i intimnost, dvosmjernu komunikaciju, izražavanje i korištenje osjećaja te u konačnici logično razmišljanje. Jedna igra traje od 20 do 30 minuta, a preporuča se od šest do 10 puta dnevno, ovisno o stupnju poteškoća. Metoda DIR/Floortime, isti-

Veliki interes Mnogo je hrvatskih roditelja koji već znaju za DIR/Floortime metodu, pa je najava konferencije izazvala veliki interes. Očekuje se oko 150 sudionika, među kojima veliki broj psihologa i defektologa, a prijava ima i iz Slovenije i Srbije. Osim konferencije, udruga DIRA namjerava

peut aktivno sudjeluje u spontanim i zabavnim aktivnostima prilagođenima razini emocionalnog i funkcionalnog razvoja djeteta. Pristup ima četiri osnovna cilja: pozornost

se angažirati i oko drugih problema koji muče roditelje djece s poteškoćama. Možda najveći problem je manjak stručne pomoći u manjim sredinama pa se neki roditelji zbog svoje djece sele u Zagreb i druge veće gradove. Drugi je veliki problem nemogućnost financiranja osobnih asistenata koji bi djeci pomogli u prilagodbi redovnim vrtićima i školama. Iako se to čini skupim, jer satnica osobnih asistenata je između 20 i 40 kuna, a s djecom su u pravilu pet sati dnevno, u udruzi DIRA kažu da je to državi zapravo jeftinije od institucionalne brige za djecu. A s obzirom na opći trend deinstitucionalizacije skrbi o djeci s poteškoćama u razvoju i sve veće uključivanje takve djece u redovne vrtiće i škole, nema nikakve sumnje da je i korisnije.

SOS Dječje selo Lekenik punoljetno

Siguran dom i bezbrižno djetinjstvo Velikom proslavom svog 18. rođendana, SOS Dječje selo Lekenik obilježilo je Dječji tjedan koji se održava u prvom tjednu listopada i traje sedam dana. Moto je ovogodišnjega Dječjeg tjedna - koji je započeo 3. listopada i završio 9. listopada - Ljubav djeci prije svega. Tijekom Dječjeg tjedna u SOS selima u Hrvatskoj sve su ak-

tivnosti podređene upravo djeci: program uključuje brojne posebne i prigodno odabrane igre, te priredbe sa stvaralačkim aktivnostima djece i za djecu. Proslavi 18. rođendana u SOS Dječjem selu Lekenik nazočili su motoristi iz Siska, mladi gitaristički virtuoz s Pešćenice Josip Pešut, mali glumci iz OŠ Brestje Sesvete, glumci, plesači i

športaši SOS Dječjeg sela Lekenik, prijatelji iz SOS Dječjeg sela Ladimirevci i ostali gosti koji su sa svima okupljenima podijelili svoj talent i tako uljepšali veliki rođendan. Direktor SOS Dječjeg sela Lekenik Mario Čović ističe da su ponosni na 18 godina rada. “Iza nas je mnogo godina predanog rada, mnogo susreta i rastanaka s djecom

i suradnicima, mnogo smijeha i suza, ali što je najvažnije – mnogo ljubavi koja je ispunjavala domove našeg sela tijekom godina. Ponosni smo što smo velikom broju djece mogli pružiti ljubav, siguran dom i bezbrižno djetinjstvo te što su mnogi od njih danas već odrasli ljudi s vlastitom obitelji”, kaže Mario Čović.

SOS Dječje selo Hrvatska od 1992. zbrinjava djecu bez roditelja i roditeljske skrbi te im pruža ljubav i sigurnost u obiteljskom okruženju, trajan dom i obrazovanje za sretno i mirno djetinjstvo. Udruga je aktivna na polju dječjih prava, a potpuno je posvećena potrebama i problemima djece. (D.Ž.)


MERIDIJANI 21

www.privredni.hr Broj 3700, 24. listopada 2011.

( 30% manja

Pogled u svijet

Muke po investitorima

prodaja automobila u Portugalu

dr. Uroš Dujšin

I GfK Consumer Climate Europe

Pesimizam poharao Stari kontinent Rast poreza i obveza te usporavanje ekonomskog rasta u EU-u imaju izravan utjecaj na spremnost potrošača na kupnju Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

D

ok je u proljeće većina zemalja Europske unije bila optimistična i vjerovala kako se vidi kraj krize, nakon ljeta došlo je do značajne promjene raspoloženja potrošača. Teško stanje u Grčkoj te loše ocjene kreditnih agencija za Italiju i Francusku značajno su potresli europske

Pad raspoloženja potrošača najprimjetniji je u Njemačkoj, Austriji i Francuskoj potrošače, pokazuje istraživanje GfK-a Consumer Climate Europe. Nakon lipnja, očekivanja ekonomskog oporavka u trećem kvartalu urušila su se u gotovo svim zemljama gdje je provedeno istraživanje. Pad raspoloženja potrošača najprimjetniji je u Njemačkoj, Austriji i Francuskoj. Jedine zemlje koje su u određenoj mjeri izbjegle negativan trend

su Poljska, te donekle Bugarska i Rumunjska. Na tragu sve veće ekonomske nesigurnosti kod potrošača u Europi padaju i njihova očekivanja o primanjima. Najpesimističniji su Grci i Portugalci, premda i Francuzi očekuju značajnu redukciju primanja. Stoga su u posljednja tri mjeseca potrošači u Italiji svjesniji stvarne opasnosti od stečaja i do neke su se mjere spremni žrtvovati zbog krize. Nisu svi spremni plaćati veće poreze, ali će i to prihvatiti ako se tako može ubrzati oporavak. Talijani ne očekuju brzi izlazak iz krize, a zabrinjava ih i stopa nezaposlenosti od osam posto. Bitka s krizom Rast poreza i obveza te usporavanje ekonomskog rasta u EU-u imaju izravan utjecaj na spremnost potrošača na kupnju. Najpovoljnija su očekivanja u Njemačkoj i Austriji te Bugarskoj. Oklijevanje za veće kupnje ili odgađanje za neka bolja vremena primjetno su najveći u Portugalu, Velikoj Britaniji te Rumunjskoj.

Portugal, pak, vodi ozbiljnu bitku s krizom i sistematski primjenjuje program rezanja troškova što ga je propisao EU. Sada su već vidljivi neki manji pozitivni koraci u vladinim financijama, a inflacija se stabilizira između dva i tri posto. Stroge vladine mjere postavile su velike zahtjeve na građane, uz poreze od 40 posto, a porast plaća se ne može očekivati. Građani se ponašaju štedljivo i troše tek na ono što im je potrebno za svakodnevni život. Tako je, primjerice, prodaja automobila umanjena za 30 posto. Ipak, potrošači ne očekuju daljnje pogoršanje i posve su svjesni kako će oporavak biti dug i naporan. Inače, ovo istraživanje daje pregled razvoja ekonomije, očekivanja u kretanju cijena i troškova te spremnosti na kupnju kod potrošača u Austriji, Bugarskoj, Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Španjolskoj te Velikoj Britaniji. Tih 12 zemalja predstavlja 80 posto ukupne populacije od 27 zemalja EU-a.

nvestitori prolaze kroz teško razdoblje. A i neposredna budućnost izgleda prilično jadno, konstatira Economistov uvodničar. S obzirom na veličinu rizika, investitorima se baš i ne nudi neka osobita naknada. U većem dijelu razvijenog svijeta prinosi na gotovinu iznose 1,5 posto i manje. Najlikvidnija tržišta državnim obveznicama – u Americi, Britaniji i Japanu – nude prinose od 2,5 posto i manje. Osim toga, opasnost za dioničare se ne sastoji samo u slabim prinosima, nego i u uništavajućim udarima na njihovo bogatstvo. Oni među njima koji su kupovali japanske

Za svjetsku bi privredu bilo najbolje kada bi štediše uložile svoju gotovinu u dionice i korporativne obveznice dionice 1989. godine kad su bile najskuplje, sada su suočeni s nominalnim gubitkom od 80 posto. A budućnost? Odluke investitora ovise o tome što misle o daljnjem razvoju krize. Najbolje bi bilo kada bi vlasti uspjele nekako izmigoljiti iz krize; stabilizirati europsku dužničku krizu, dovesti razvijene privrede na tempo rasta od dva do tri posto na godinu i smanjiti javni dug. No ako se to bajno viđenje ne ostvari – a malo je izgleda za to – svijetu predstoje tri scenarija. Tri scenarija Prvi je da će se razvijeni svijet nastojati riješiti duga putem inflacije, možda putem sve većih doza otkupa vrijednosnica. Nagli rast cijena si-

rovina u prošloj i početkom ove godine podigao je inflaciju na višu razinu nego prije godinu dana i to u svim zemljama grupe G-7, kao i u Brazilu, Rusiji i Kini. Obično inflacija ukazuje na to da bi se trebalo ulagati u zlato. No njegova basnoslov-

1980-ima i 1990-ima, a opća stopa rasta anemična. Takav ishod bi razvijenom svijetu silno otežao saniranje vlastitih dugova.

na cijena, kao i to što većina ekonomista smatra da će se inflacija primiriti zbog usporavanja svjetske privrede, ne ide tome u prilog. Druga je mogućnost da europske vlasti učine jedan grubi previd dozvoljavajući Grčkoj da se strmoglavi u kaotični moratorij, i pritom propuste pružiti adekvatnu podršku europskim bankama ili zaštititi veća gospodarstva kao što su Italija ili Španjolska od kolateralne štete. Posljedica toga mogao bi biti nagli pad europskog BDP-a s neugodnim odrazima na ostatak svijeta. U tom slučaju – kupujte američke državne obveznice. No valjda europski političari nisu toliko glupi da dozvole slom eura. Ipak, kao i njihove jednako nesposobne kolege u Americi, malo je vjerojatno da će učiniti mnogo da ožive rast zapadnih zemalja. Stoga Economistov uvodničar smatra kako je svijet suočen s trećim scenarijem – a to je stagnacija u japanskom stilu. Vjerojatnije je da će recesije biti češće nego u

dionice trebale biti jeftine; već sada neke globalne kompanije drže kotacije uz pretpostavku prinosa od dividendi većih od pet posto. Mnoge velike kompanije sjede na gomilama gotovine i koriste se gospodarskim rastom u Aziji. Otuda i privlačnost dionica u Kini i Indiji, no Azija neće ostati imuna na globalnu krizu, a i njena su tržišta nedovoljno transparentna. Stoga su za sada najbolje pribježište korporativne obveznice, od kojih najbolje nude 10,5 posto više nego one državne. Ipak, za svjetsku bi privredu bilo najbolje kada bi štediše uložile svoju gotovinu u dionice i korporativne obveznice umjesto da čekaju poboljšanje situacije. No njihovo je oklijevanje razumljivo s obzirom na neizvjesnost na strani politike i uspjeh Europe u prevladavanju grčke krize ili Washingtona u ukalupljivanju plana kao kombinacije kratkoročnih poticaja privredi s dugoročnim planom za smanjenje deficita. To je razlog više da se političari prenu i učine potrebno.

Daljni pad cijena dionica Ako tržišta i dalje budu u krizi, sljedeće bi godine


22 HRVATSKA & REGIJA nas zaobilaze u širokom krugu, kao što je to učinila “ Stranci i njemačka kancelarka Angela Merkel, dok je, istodobno, u Hrvatskoj najavila dodatni priljev njemačkog kapitala. ”

Privredni vjesnik Broj 3700, 24. listopada 2011.

*vijesti

Ini stiže konkurencija iz Bosanskog Broda Ruska državna kompanija Zarubežnjeft, koja je 2008. kupila kompletnu naftnu privredu Republike Srpske, u obnovu Rafinerije nafte Bosanski Brod do sada je uložila 210 milijuna eura, a do 2015. planira uložiti još 510 milijuna eura. Rafinerija, tvrde vlasnici, već proizvodi dizel gorivo euro-5, a od nedavno i benzine euro-5. Rafinerija BB već je preuzela od Ine tržište u srpskom entitetu i dobar dio tržišta u Federaciji BiH. Derivati iz te rafinerije zastupljeni su i na crpkama u Hrvatskoj, a to gorivo kupuje OMV Hrvatska, Petrol Hrvatska, kompanija Antunović, lanac crpki Zovko, kao i veći broj vlasnika pojedinačnih crpki u Hrvatskoj. Počela izgradnja autoceste u Hercegovini Od granice Hrvatske prema Ljubuškom gradi se prva, pet kilometara duga dionica autoceste koridorom V.c koja treba biti puštena u promet za 10 mjeseci. Druga dionica gradit će se početkom iduće godine. Vrijednost radova na obje dionice iznosi 120 milijuna konvertibilnih maraka. Konzorcij građevinskih poduzeća iz BiH Euroasfalt, ŽGP i Hidrogradnja angažirat će na izgradnji autoceste lokalnu radnu snagu i usluge lokalnih tvrtki. Željezničari RS-a ponovno u štrajku

Ivo Bradvica, direktor Aluminija

Ipak pozitivno poslovanje najvećeg BiH izvoznika

Aluminij – veliki izvoznik s velikim problemima Sva ulaganja baziramo na partnerskim odnosima sa svjetskim poslovnim divovima, a nikad se dosad nismo obratili za ulaganja ni jednoj razini vlasti u zemlji, kaže direktor Aluminija Zdravko Latal latal@privredni.hr

U

šest mjeseci ove godine izvoz mostarskog Aluminija iznosio je 240.712.699 konvertibilnih maraka (KM) ili oko 120 milijuna eura, i bio je veći za 23,23 posto od šestomjesečnog lanjskog izvoza. U razgovoru za Privredni vjesnik direktor Aluminija Ivo Bradvica istaknuo je činjenicu da je taj mostarski kombinat jedan od najvećih bosanskohercegovačkih izvoznika. “Pa ipak”, kaže, “lani smo ostvarili gubitak od 13,4 milijuna konvertibilnih maraka”. Poslovanju s gubitkom ne bi se mogla isključivo dati negativna ocjena, objašnjava Bradvica, jer je gubitak u 2009. godini bio trostruko veći i iznosio je 41 milijun KM. “U prvom polugodištu ove godine Aluminij je radio bez gubitaka, a sad smo blagi optimisti i vjerujemo,

na osnovi dosadašnjih rezultata, da će i na kraju ove godine biti zabilježeno pozitivno poslovanje. Bolja organizacija rada i drastične mjere štednje morale su dati rezultate”, ističe on. Višak radnika Bradvica kaže kako javnost treba znati da Aluminij ostvaruje pozitivne rezultate iako zbog niske cijene aluminija na svjetskom tržištu (2300 dolara, što je na razini početka

Izvoz Aluminija u prvih šest mjeseci iznosio je oko 120 milijuna eura prošle godine) mjesečno ostvaruje prihod manji za dva milijuna konvertibilnih maraka. U Aluminiju se zato nadaju da je niska cijena dostigla dno i da se može očekivati njen rast, pa i oporavak svjetske ekonomije, ali najviše nade, kaže direktor Alumi-

nija, polažu u vlastite snage i sposobnosti. Realizacija pojedinih programa za osiguranje uspješnije budućnosti kombinata i povećanje produktivnosti rada, te vraćanje kombinata na onu razinu od prije izbijanja ekonomske krize, logično nailaze na reakcije javnosti. Riječ je o zbrinjavanju tehnološkog viška, potom djelatnika koji su stekli uvjete za odlazak u prijevremenu mirovinu i na kraju invalida

drugog reda. Procjenjuje se da ima zaposlenika koji nisu više nužni za rad punih osam sati dnevno. Višak radnika opterećuje produktivnost i koči pomlađivanje i zapošljavanje visokoobrazovnih kadrova, objašnjava direktor. Stranci ih zaobilaze Za dobivanje novih investicija, ne samo za Aluminij, nužna je stabilnost zemlje, a pad interesa stranih investitora za ulaganja u BiH vodi padu

ukupnog gospodarskog razvitka. To opet rezultira osiromašenjem društva u cjelini, ističe on. “BiH je danas izrazito nesigurno područje i stranci nas zaobilaze u širokom krugu, kao što je to uostalom učinila i njemačka kancelarka Angela Merkel, dok je, istodobno, u Hrvatskoj najavila dodatni priljev njemačkog kapitala”, kaže Bradvica. “Odgovorni su nas doveli u ovako nezavidno stanje. Aluminij je uz sve to ipak u povoljnijem položaju od drugih jer smo u svijetu prepoznatljiv brend. Dostatno je kazati da sva ulaganja baziramo na partnerskim odnosima sa svjetskim poslovnim divovima, a nikad se dosad nismo obratili za ulaganja ni jednoj razini vlasti u zemlji, čak ni jednoj banci u BiH. Svijet traži nas, pa već razmišljamo o vrijednim ponudama koje su nam stigle iz Izraela, Njemačke i Italije”, istaknuo je Ivo Bradvica.

Prijave za Susret s kupcima istječu 28. listopada Već desetak dana na prugama Željeznica RS-a ne prometuju vlakovi jer su strojovođe ponovno, treći put ove godine, u generalnom štrajku. Privreda zemlje trpi goleme gubitke - samo Rudnik željezne rude Ljubija do sad je pretrpio štetu veću od 1,6 milijuna maraka zbog nemogućnosti isporuke rude - i to zbog 327.000 maraka nepodmirenih potraživanja željezničara.

Tražite li dobavljače iz Srbije? Srbijanski Projekt za razvoj konkurentnosti i promociju izvoza - SECEP - 15. studenoga u Beogradu organizira Susret s kupcima i poslovne susrete. Na bilateralnim susretima sudjelovat će male i srednje tvrtke iz Srbije kao potencijalni dobavljači, a u ulozi kupaca naći će se brojne međunarodne kompanije. Susret s kupcima održat će se u Bel expo centru u Novom Beogradu (po-

kraj Hotela Holiday Inn), a okupit će više od 30 međunarodnih kupaca iz sektora hrane, metalske i mašinske industrije te proizvodnje procesne opreme. Direktni sastanci tvrtki i kupaca zakazuju se unaprijed putem internetskog portala http://www.b2match.eu/ serbiaopen4business/. SECEP poziva sve zainteresirane hrvatske tvrtke iz sektora hrane, metalske i mašinske in-

dustrije i proizvodnje procesne opreme da se prijave za sudjelovanje na ovom događaju i iskoriste priliku za pronalazak dobavljača iz Srbije, te se upoznaju s mogućnostima za suradnju, proizvodnim programima i uslugama koje se nude. Sudjelovanje na događaju je besplatno, a rok za prijavu tvrtki istječe potkraj ovog tjedna, 28. listopada. SECEP-ovi poslov-

ni susreti održat će se u suradnji s Ministarstvom ekonomije i regionalnog razvoja Srbije, Agencijom za strana ulaganja i promociju izvoza Republike Srbije – SIEPA, Privrednom komorom Srbije i Nacionalnom agencijom za regionalni razvoj. Dodatne informacije mogu se pronaći na http://www.b2match. eu/serbiaopen4business/pages/ contact.


23

www.privredni.hr Broj 3700, 24. listopada 2011.

( 35 mil € vrijedna ( oko 100 poslova 2 Rikova posla ugovorena u Ukrajini

izgledno u Indiji za Premogovnik Velenje

Može i bez skandala

Ugovor iz podzemnog rova Premogovnik Velenje i Riko su dvije tvrtke koje predvode izvoz slovenske tehnologije i znanja na područja rastućih gospodarstava Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

D

vojica slovenskih direktora – Milan Medved iz Ugljenokopa Velenje i Janez Škrabec iz poznate tvrtke Riko koja je važan

Dvojica direktora nagovaraju ljude da zajedno slože izvoznu ponudu utrživu na svjetskom tržištu integrativni čimbenik u okvirima slovenskog gospodarstva – ovih su dana došli na naslovnice novinskih stranica kao melem i protuteža onom drugom sadržaju što kulja iz grotla predizbornog šakanja od kojih je u Sloveniji mnogima postalo mučno već

dva mjeseca prije izbora. Medved i Škrabec također nagovaraju ljude, ali ne da njihovim glasovima poploče put do lukrativne političke funkcije. Nagovaraju ih da zajedno slože izvoznu ponudu utrživu na svjetskom tržištu. Novi ugovori s Ukrajinom Škrabec je u Ukrajini upravo potpisao peti i šesti ugovor u ovoj godini o isporuci razne opreme. Riko iz Ribnice s cijelim nizom slovenskih poduzeća gradit će u Harkovu cjelovit sustav za upravljanje otpadom – od prikupljanja i sortiranja do korištenja otpadnih plinova. Drugim ugovorom razrađuje se produbljena suradnja s ukrajinskom tvrtkom Turboatom koja se postupno probija među vodeće svjetske proizvođače par-

nih turbina za ugradnju u elektrane. Tehnološka modernizacija pripadajuće ljevaonice važan je detalj u tržišnom etabliranju Turboatoma, a u taj detalj bit će ugrađeno poprilično slovenskog znanja i tehnologije. Ta dva posla ugovorena u Ukrajini zajedno su vrijedna 35 milijuna eura. Znanje će prodavati i Premogovnik Velenje. Prošli je tjedan u rovu Rudarskog muzeja, na 160 metara dubine, Milan Medved u ime rudnika Velenje potpisao s poznatom indijskom korporacijom Fairwood ugovor o osnivanju zajedničke tvrtke sa sjedištem u Singapuru. Nova tvrtka nudit će stručnu podršku, djelomično i opremu za modernizaciju starih i za otvaranje novih rudnika. Zasad je težište na planiranju, otvaranju

i tehničkom vođenju rudnika u Indiji, Indoneziji, Vijetnamu, Australiji i na Novom Zelandu. Direktor Fairwooda, Ranbir Saran Das, prilikom potpisivanja ugovora nije tajio da su u Velenju našli partnera kakvog inače traže godinama – vrhunski ugljenokop s tehnologijom koja zadovoljava najstroža mjerila zaštite okoliša. Takav partner iznimno je važan za Indiju, zemlju sa 1,2 milijarde stanovnika koja u sljedećim desetljećima mora povećati proizvodnju električne energije sa 220 na 440 gigavata. Modernizacija indijskih rudnika Indija je osuđena 60 posto potreba pokriti ugljenom, zato je itekako važno modernizirati rudnike tako da rade uz što manje štete za okoliš. “A kako se to

može postići, vidjeli smo u Velenju”, rekao je indijski partner uz napomenu da zajednička tvrtka nakon uspješne izvedbe prvog projekta može odmah računati na nove poslove. Ne samo na nekoliko njih! U Indiji je izgledno stotinjak poslova. Velenjski ugljenokop s tvrtkama kćerima i partnerima iz inozemstva nudi opremu za uređenje jamskog prostora, dio opreme za vađenje ugljena, opremu za prozračivanje, za zaštitu i nadzor te za sva potrebna jamska mjerenja. Velenje sa statusom referentnog zapadnoeuropskog ugljenokopa u trenutku recesije, jednako kao i Riko, predvodi izvoz slovenske tehnologije i znanja na područja rastućih gospodarstava. Svakako, to je valjan razlog za dolazak na naslovnice.

Već rade u BiH, Makedoniji i na Novom Zelandu

Na raspolaganju 50 stručnjaka

Rudarski stručnjaci iz Velenja već su se razmilili svijetom. Jedna ekipa nalazi se na Novom Zelandu gdje istražuje mogućnost uređenja rudnika vrijednog oko 100 milijuna dolara, a za čiju se kupnju zanima poznata indijska čeličana. Stručnjaci iz Velenja uspješno su već unaprijedili sustav otkopa u rudniku Mramor (Kreka Tuzla). U Makedoniji dovršavaju projektnu dokumentaciju za novi podzemni ugljenokop Marijevo kraj Prilepa. U tijeku je dogovor o početku rudarskih istraživanja u Negotinu. U Turskoj s golemim ugljenim zalihama Velenje se dogovara o modernizaciji postojećih te o otvaranju jednog sasvim novog ugljenokopa.

Uzorno uređen slovenski ugljenokop u Velenju trenutačno ima 50 stručnjaka koji u svakom trenutku i bilo gdje u svijetu mogu voditi projekt otvaranja novog rudnika. Razviju li se inozemni poslovi iznad trenutačnih velenjskih mogućnosti, Milan Medved je otkrio i rezervni scenarij. “Za slučaj da trebamo više ljudi, potražit ćemo pomoć iz drugih rudarskih središta u Sloveniji, posebno stručnjake za geomehaniku i geologiju. Dobrih rudarskih stručnjaka ima i u zemljama bivše Jugoslavije”, rekao je Medved.

*vijesti Građevinarstvo i dalje u slobodnom padu U EU statistikama Slovenija je već u 2010. godini došla na glas kao članica s najdubljim padom ukupnog građevinarstva. Na žalost, ove se godine slobodni pad nastavlja. U osam mjeseci opseg radova dodatno se smanjio za 29 posto. Zgradarstvo je podbacilo čak za 42 posto. U niskogradnji i ostalim inženjerskim poslovima obavljeno je 19 posto radova manje nego u usporedivom razdoblju prošle godine. Prodaja dostavnih vozila u porastu Prodaja lakih gospodarskih vozila povećala se u Sloveniji gotovo za trećinu: u devet mjeseci prošle godine prodana su 3702 dostavna vozila – ove godine 4837! Najbolji posao napravio je Peugeot. Povećao je prodaju sa 667 na 1277 vozila. Među prva četiri najuspješnija prodavača, između Renaulta na drugom i Citroëna na četvrtom mjestu, na treće se probio Volkswagen. Na nišanu javna potrošnja Na svečanosti u povodu 25. obljetnice IEDC – Poslovne škole Bled, posebno je zapažen bio istup dr. Hermanna Simona, eminentnog menadžerskog teoretičara kojeg mnogi stavljaju uz bok pokojnom dr. Peteru Druckeru. Gost na svečanosti rekao je da se države moraju odlučiti za brzo smanjenje javne potrošnje i to otprilike za 10 do 20 posto. Posebno je obrazložio razloge zbog kojih smatra naročito problematičnima zemlje “razmažene demokracije”, gdje ljudi zahtijevaju više nego što države mogu financirati.


24 STIL *vijesti Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika U organizaciji Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore u Dubrovniku će se 14. i 15. studenoga održati 24. kongres ugostitelja i turističkih djelatnika. U sklopu kongresa održat će se edukativne radionice, stručna predavanja i ostala događanja. Organizatori očekuju sudjelovanje više od 500 ugostitelja i turističkh djelatnika, predstavnika HOK-a, raznih ministarstava te predstavnika Vlade. Za vrijeme kongresa održat će se tradicionalna Gastro izložba koju će ove godine prirediti ugostitelji iz Dubrovačko-neretvanske županije. Dobra popunjenost hotela na Babinom kuku Zahvaljujući brojnim skupovima, konferencijama i ostalim događanjima, hoteli iz tvrtke DubrovnikBabin kuk, koja je dio grupacije Valamar, u listopadu su zabilježili popunjenost kapaciteta od 62 posto što je 24 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Svi hoteli iz sastava spomenute tvrtke, osim Valamar Lacromea, koji će do kraja ove godine poslovati bez prekida, bit će otvoreni do polovine studenoga što je od 15 do 30 dana dulje nego prošle godine. Nin nominiran za Zlatni cvijet Europe U Solinu su nedavno održane tri priredbe u funkciji turizma, kulture, ekologije i održivog razvoja: Međunarodna smotra turizma, filma i krajobraza 18. INTERSTAS u sklopu čega je održan 14. međunarodni festival turističkog filma ITF CRO i 10. predstavljanje hrvatskih gradova za Zlatni cvijet Europe 2012. Tom je prigodom Nin primio službenu nominaciju za kandidaturu Entente Florale Europe - Zlatni cvijet Europe 2012. godine.

Privredni vjesnik Broj 3700, 24. listopada 2011.

( 100.000 turista ( 50.000 turista i 210.000 noćenja u Slavoniji i Baranji

i 112.000 noćenja u Osječko-baranjskoj županiji

I Slavonci bilježe turističke rekorde

Hvali more, drž’ se kraja!

Iako ljetni mjeseci za slavonski kontinentalni turizam uglavnom predstavljaju tzv. mort sezonu, podaci za prvih osam mjeseci u debelom su plusu u odnosu na prošlu godinu bogatstvo ptičjeg svijeta u Kopačkom ritu, upravo je birdwatching značajan motiv za dolazak posjetitelja iz inozemstva. Prezentacijska služba parka nastoji maksimalno udovoljiti posjetiteljima pa se nerijetko posjeti Parku dogovaraju u ranim jutarnjim ili večernjim satima što donedavno nije bilo uobičajeno.

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

I

skazano zadovoljstvo turističkih djelatnika jadranskih županija, barem kada je riječ o broju ovogodišnje turističke posjećenosti, itekako dijele i njihovi kolege iz pet slavonskih županija. Iako ljetni mjeseci za slavonski kontinentalni turizam uglavnom predstavljaju

U postocima, plusevi su ponegdje i dvoznamenkasti tzv. mort sezonu, jer glavnina turističkih dolazaka ovdje se bilježi u proljeće i jesen, podaci za prvih osam mjeseci u debelom su plusu u odnosu na 2010. godinu. Naravno, za razliku od istarskih, primorskih ili dalmatinskih brojki, Slavonci (još) ne mogu govoriti o milijunskoj posjećenosti. Slavoniju i Baranju u prvih osam mjeseci ove godine posjetilo je blizu 100.000 turista koji su ostvarili oko 210.000 noćenja. Međutim, u postocima, plusevi su ponegdje i dvoznamenkasti. Tako su u Požeško-slavonskoj županiji zabilježili 18 posto više turista i čak 30 posto više noćenja. Najviše je turista u prvih osam mjeseci ove godine posjetilo Osječkobaranjsku županiju – blizu 50.000 turista koji su ostvarili oko 112.000 no-

Osječki rekordi Prema riječima Antonija Sobola, direktora Turističkog ureda TZ Osječko-baranjske županije, sam Grad Osijek u dosadašnjem dijelu godine bitno je odskočio u posjećnosti. Naime, samo u Osijeku zabilježeno je povećanje posjećenosti od 17 posto, te čak 27-postotni rast broja ostvarenih noćenja. Ova povećanja turističke posjećenosti tim su vrednija jer su ostvarena u razdoblju kada u Osijeku nije bilo ni jednog značajnijeg međunarodnog sportskog događaja kakvi su bili prethodnih godina. K tome, u posljednjih godina dana u Osijeku nije bilo povećanja postojećih turističkih smještajnih kapaciteta, nego su ovi vrijedni rezultati ostvareni bez novih ulaganja u turističku infrastrukturu. ćenja. Radi se o oko osam posto većoj posjećenosti i 10,6 posto više noćenja u odnosu na 2010. godinu. Sve više stranaca Jedan od bisera osječkobaranjske turističke ponude definitivno je Park prirode Kopački rit. “Do sredine rujna ove godine Park prirode je posjetilo nešto više od 25.000 posjetitelja, što

predstavlja porast od oko osam posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S obzirom na recesiju izuzetno smo zadovoljni postignutim, ali ne i iznenađeni jer su djelatnici Parka radili puno na pripremi sezone kroz različite promocije. Osim toga, Park prirode radi na unaprjeđenju usluge vođenja posjetitelja kako bi im omogućili što više in-

formacija o bogatom biljnom i životinjskom svijetu kao i o povijesnim zanimljivostima”, kaže Ružica Marušić, voditeljica Službe za prezentacijske aktivnosti u PP-u Kopački rit. Iz godine u godinu raste i udio posjetitelja iz inozemstva, koji nerijetko dolaze upravo zbog posjeta Kopačkom ritu, ali noćenja i pansionske i izvanpansionske usluge ostvaruju u Osijeku ili u brojnim baranjskim destinacijama. Time se, naravno, izravno pridonosi razvoju kontinentalnog turizma u Baranji i cijeloj regiji. Osim vožnje brodom, posjetitelji su ove sezone više koristili vožnje čamcem i uživali u vožnji do najskrovitijih kutaka močvare. Također, posjetitelji sve više interesa pokazuju za program promatranja ptica uz stručno vođenje. S obzirom na

Pomogli i komarci “U pripremi ove sezone malo je izmijenjen standardni obilazak Parka. Naime, dio prezentacije je premješten u kompleks čuvenog dvorca Tikveš gdje je otvorena i nova suvenirnica u kojoj se nude autohtoni etno suveniri, te i na taj način nastojimo pomoći izrađivačima suvenira u regiji”, kaže Ružica Marušić. Inače, uspješnoj sezoni, koja u Kopačkom ritu dobiva dodatni zamah u ovim jesenskim danima, ljetos su pomogli i – komarci. Njih, naime, ove godine gotovo da i nije bilo. Neuobičajena suša komarcima nije pogodovala, ali je zato Kopački rit dobio brojne nove posjetitelje i neke druge, neobične i atraktivne vizure. Turistički djelatnici Slavonije i Baranje do kraja ove godine potencijalnim posjetiteljima nude niz atraktivnih događanja i zanimljivih ponuda temeljenih na prirodnim i povijesnim vrijednostima, ali i jedinstvenoj ruralnoj, gastronomskoj i enološkoj ponudi.


HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3700, 24. listopada 2011.

( 1. siječnja 2012.

na snagu stupa novi zakon o javnoj nabavi

( 4 stručnjaka

radilo na aplikaciji e.Javna nabava

*vijesti i-Račun kao podrška e-računu

Novi programski paket

Jednostavnija i transparentna javna nabava Aplikacija je u potpunosti razvijena u King ICT-u i djelo je domaće pameti i stručnosti, a jezično se može prilagoditi za korištenje u drugim zemljama Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

S

tručnjaci regionalnog sistem integratora King ICT-a razvili su programski paket za kontrolirano provođenje postupka javne nabave roba, rada ili usluga e.Javna nabava. Programski paket je u potpunosti usklađen sa Zakonom o javnoj nabavi. Omogućava praćenje procesa javne nabave od pokretanja postupka do ugovaranja. Zakon o javnoj nabavi, koji stupa na snagu 1. siječnja 2012., nastoji pojednostaviti proces javne nabave te pravno i ekonomski zaštititi ponuditelje i naručitelje. Kingovim programskim paketom omogućeno je kontrolirano provođenje postupka nabave, a informatizacijom cijelog

poslovnog procesa dolazi se do niza prednosti. Jedna od prednosti je smanjenje broja ljudskih pogrešaka budući da je cijeli proces automatiziran kroz aplikaciju. Zatim, mogućnost gubitka dokumenata svedena je na minimum, sve se pohranjuje kroz aplikaciju, cijeli postupak je nadgledan, te menadžment u svakom trenutku zna u kojoj je fazi proces nabave. Lako se generiraju izvještaji te je, valja napomenuti, u potpunosti omogućena transparentnost procesa.

ces javne nabave, bili oni veliki sustavi ili mali poslovni korisnici. Aplikacija je u potpunosti razvijena u King ICT-u i djelo je

Gordana Beuković, menadžerica za odnose s javnošću M San Grupe, za Privredni vjesnik istaknula je kako je na apli-

Paket rješenja namijenjen je tvrtkama, financijskim institucijama te svima koji provode proces javne nabave

kaciji radilo četvero stručnjaka te kako je proizvod prihvaćen u Hrvatskim željeznicama, odnosno nekoliko pravnih subjekata te grupacije. O tome koliko je stajao razvoj aplikacije, Gordana Beuković nije htjela govoriti. “Jedino što mogu kazati je da se radi o internom razvoju i našim resursima”, rekla je. Nije nam mogla reći ni koliko je točno trajao razvoj aplikacije. “Stručnjaci koji su bili zaduženi za ra-

Tvrtka Redok i-Račun potpisala je s PBZ-om i Zagrebačkom bankom ugovor o zajedničkom pružanju usluge i-Račun. Zahvaljujući toj usluzi građanima se elektronički dostavljaju računi i popunjene uplatnice izravno u osobne pretince internet bankarstva. Uključivanjem tih dviju banaka u sustav i-Račun, dostignut je broj od 600.000 građana, što je više od 75 posto svih korisnika internet bankarstva u Hrvatskoj.

Nakon revizije registriranih internetskih.hr domena

Održan Advanced Technology Day Na prošlotjednom Advanced Technology Dayu, sedmom jesenskom okupljanju Microsoftovih developera, prezentirane su novosti u svijetu tehnologije računalstva u oblaku. Na devet predavanja moglo se čuti o Microsoftovim platformama Windows Azure i Office 365. Čule su se i novosti o tehnologijama za razvoj aplikacija na različitim uređajima i platformama, koje kroz internetski preglednik pristupaju i koriste usluge iz računalnog oblaka.

10.000 web stranica nestaje s interneta?

Tele2: rast poslovnih prihoda

Za velike i male Cijeli postupak javne nabave provodi se kroz gotovu aplikaciju te djelatnici ne moraju dodatno trošiti vrijeme na administriranje. Paket rješenja namijenjen je tvrtkama, financijskim institucijama te svima koji provode pro-

domaće pameti i stručnosti, a jezično se može prilagoditi za korištenje u drugim zemljama, u kojima je zakon o javnoj nabavi usklađen s propisima Europske unije.

zvoj ove aplikacije radili su i na drugim projektima. Tako da je teško reći koliko je trajao njen razvoj”, zaključuje ona.

CARnet poziva sve korisnike.hr domena da pristupe podacima u registru putem web stranice www.dns.hr i provjere svoje podatke te tako izbjegnu prekid u radu svojih internetskih servisa

P

očetkom godine Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet započela je postupak revizije registriranih inter-

netskih.hr domena u cilju usklađivanja s novim Pravilnikom o ustrojstvu i upravljanju vršnom nacionalnom internetskom domenom.

Jedna od novosti koje donosi Pravilnik je da sve registrirane besplatne domene više nisu registrirane na neodređeno vrijeme, već korisnik jednom godišnje mora potvrditi točnost podataka u Registru. hr domena i tako produljiti registraciju domene na još godinu dana. Ovaj postupak je u potpunosti automatiziran i korisnici domena se na vrijeme putem elektroničke pošte o tome obavještavaju, dok se sam postupak produljenja radi isključivo putem interneta. Unatoč brojnim pokušajima stupanja u kon-

takt s korisnicima, i dalje postoji više od 10.000. hr domena kod kojih nisu ažurirani podaci o elektroničkoj pošti korisnika domena iako su oni duž-

Neproduljene domene automatski se brišu iz registra ni redovno ažurirati podatke u Registru.hr domena. Takvi korisnici ne primaju na vrijeme obavijesti o istjecanju domena pa se one privremeno

deaktiviraju na 15 dana. A nakon isteka ukupno 30 dana neproduljene domene automatski se brišu iz registra. Time web stranice, komunikacija putem elektroničke pošte, kao i svi drugi internetski servisi unutar te domene prestaju biti javno dostupni. Stoga, CARnet još jednom poziva sve korisnike.hr domena da pristupe podacima u registru putem web stranice www.dns.hr i provjere svoje podatke i tako izbjegnu prekid u radu svojih internetskih servisa. (B.O.)

Poslovni prihodi Tele2 Hrvatska na kraju trećeg kvartala iznosili su 312 milijuna kuna što je rast od 6,2 posto, navodi se u poslovnom izvješću. Operativna dobit prije amortizacije, kamata i poreza (EBITDA) također je porasla te je iznosila 35 milijuna kuna. Rast EBITDA na godišnjoj razini, pak, iznosi 257 posto. Tele2 Hrvatska je u trećem kvartalu stekao 45.000 novih korisnika te to razdoblje zaključuje sa 827.000 korisnika, što je na godišnjoj razini rast od 12 posto.


26 PST!

KNJIGOMETAR

Privredni vjesnik Broj 3700, 24. listopada 2011.

Mark Fisher: Kapitalistički realizam

Kapitalizam kao dijagnoza Fisherova iznimno čitljiva knjiga jednostavno je najbolja dijagnoza situacije u kojoj se nalazimo, tvrdi slovenski filozof Slavoj Žižek

Pripremila: Vesna Antonić

Jo Nesbø Spasitelj Znanje

Inspektor Harry Hole dolazi u Hrvatsku kako bi riješio slučaj ubojstva čiji trag vodi prema Hrvatima i Domovinskom ratu te vukovarskom “ubojici srpskih tenkova” – mitskom Malom Spasitelju. Nesbøu je poticaj za knjigu bio posjet Vukovaru, kada je u domu hrvatskog branitelja gledao amaterske snimke iz vukovarske bolnice za vrijeme opsade grada, a neki od tih prizora opisani su u romanu. Čitatelje će zaintrigirati i brojni detalji iz hrvatske svakodnevice, koju je autor dobro istražio.

EDO POPOVIĆ LOMLJENJE VJETRA Oceanmore

Godine 2020. zemlja je podijeljena na Holding i Zonu. U Holdingu žive vladari novca i sudbina, svi koji se uklapaju, dok su svi ostali u Zoni, a zovu se Tamne kapuljače i Nejestivi. Nejestivima pripadaju i Fraktalna, Vrtlar i Vanča, junaci nekog novog doba za koje smo vjerovali da nikad neće doći. Paralelno s projekcijom budućnosti Popović nam pripovijeda i priču ratnog veterana Ivana Vide, priču uronjenu u našu svakidašnjicu, gdje je novac jedina ideologija, a moć jedina vrlina.

Davor Špišić Samovar

K

apitalizam se poslije 1989. predstavlja kao jedini realistički političko-ekonomski sustav. Kakvi su učinci tog “kapitalističkog realizma” na rad, kulturu, obrazovanje i mentalno zdravlje? Je li moguće zamisliti alternativu kapitalizmu koja nije neki povratak na diskreditirane modele državne kontrole? Tom se temom u svojoj prvoj knjizi pozabavio poznati bloger Mark Fisher i pritom podignuo popriličnu pozornost medija s obje strane oceana.

Spašavanje banaka najspektakularniji je primjer kapitalističkog realizma

Algoritam

Duša Borisa Makarova pripovijeda o nekoliko generacija Makarovih, obitelji ruskoga podrijetla čiji je rodonačelnik Nikita još kao dječak u vrijeme Drugog svjetskog rata dospio u naše krajeve. Sada, 2030., Boris i u smrti bdije nad svoje tri kćeri usidjelice koje, zagubljene u vremenu i prostoru, sanjaju put u Moskvu, u zemlju predaka. Ali na vrata im zakuca Kanađanka Ekatarina, podrijetlom iz Beograda i još k tomu trudna djevojka njihova brata Sergeja…

KATE FURNIVALL KONKUBININA TAJNA Profil

Kina, 1929. godine. Lidija Ivanova godinama je živjela u uvjerenju da su joj oca ubili boljševici. Kad dozna da je živ, ali zatočen u jednom od zloglasnih Staljinovih gulaga, spremna je napustiti sve da ga pronađe – čak i svog kineskog ljubavnika Chang An Loa. No Rusija je zemlja opasnosti. Lidijin polubrat Aleksej nestaje i ostavlja je bez novca, a ona mora zatražiti pomoć od tajanstvenog komunističkog oficira Dmitrija, svjesna da se igra vatrom koja bi je mogla progutati...

Holly Pierlot Tajna uspješnoga majčinstva Verbum

Knjiga je proizišla iz iskustva autorice, inače majke petero djece, kojoj je majčinstvo postalo životnim poslanjem. I sama je bila na rubu snaga i živaca, jer su majčinstvo i kućanske obveze nadilazili njezine snage. Međutim, ostvarila je promjene uz pomoć, kako to ona naziva, majčina pravila – životnog pravila koje je preobrazilo njezin život i koje preporučuje u ovoj knjizi kao cjelovit način na koji majke mogu odgovoriti na svoj životni poziv i zadobiti unutarnji mir.

Kako objašnjava sam autor, “kapitalistički realizam” nije izvorna jezična kovanica. Njome se još 1960-ih služila skupina njemačkih pop-artista te Michael Schudson u svojoj knjizi iz 1984. Advertising, The Uneasy Persuasion, a i jedni i drugi su iznosili parodijske aluzije na socijalistički realizam. “Ono što je novo u vezi s mojom uporabom tog termina jest njegovo opsežnije – čak neumjerenije – značenje”, objasnio je Fisher. “Kapitalistički realizam kako ga ja razumijem ne može se ograničiti na umjetnost ili na kvazipropagandistički običaj po kojem funkcionira oglašavanje. On je više nalik prožimajućoj atmosferi, koja uvjetuje ne samo

proizvodnju kulture već i reguliranje rada i obrazovanja, a ponaša se kao neka vrsta nevidljive barijere koja ograničava misao i djelovanje.” Učinci tržišnog staljinizma na javni život Spašavanje banaka pruža aktualan i, kako Fisher kaže, “najspektakularniji” primjer kapitalističkog realizma. Opravdanje za spašavanje banaka - koje glasi da je nezamislivo dopustiti bankama da propadnu - najsažetije oslikava što je zapravo kapitalistički realizam. Fisherov prvijenac kritika je dočekala laskavim riječima. “Nemojmo okolišati: Fisherova iznimno čitljiva knjiga jednostavno je najbolja dijagnoza situacije u kojoj se nalazimo!”, napisao je proslavljeni slovenski filozof Slavoj Žižek. “On primjerima iz svakodnevnoga života i iz popularne kulture, ali ne žrtvujući teoretsku strogost, iznosi bezobzirni portret naše ideološke bijede. (…) Kapitalistički realizam otrežnjujući je poziv na strpljiv teoretski i politički rad”, smatra Žižek. ” M a r k Fisher je majstorski kul-

turni dijagnostičar, a u Kapitalističkom realizmu on razmatra simptome naše trenutačne kulturne nelagode. (…) Ta knjiga pruža briljantnu analizu prodornoga cinizma u koji smo se izgleda zapleli, i čak nudi mogući lijek protiv njega”, riječi su američkog kulturnog kritičara Stevena Shavira, kojeg je promišljanje Fisherova pogleda na aktualnu globalnu situaciju navela da se zapita - što se to dogodilo s našom budućnošću? Sociologinja Sarah Amsler ocijenila je kako Fisher, kroz primjere pogubnih učinaka “poslovne ontologije” na obrazovanje i “tržišnog staljinizma” na javni život, do kraja ogoljuje novu kulturnu kritiku kapitala. Njegovo djelo smatra provokativnim i obveznim štivom, posebice za sve one koji žele na ozbiljan način razgovarati o današnjoj politici obrazovanja. Kapitalistički realizam Marka Fishera u Hrvatskoj je objavljen ove godine, u biblioteci Bookmarker Naklade Ljevak. (A.M.)

O autoru Mark Fisher je pisac, teoretičar i predavač. Njegovi se tekstovi redovito pojavljuju u časopisima Frieze, New Statesman, The Wire i Sight&Sound. Jedan je od utemeljitelja Odjela za istraživanje kibernetske kulture. Danas je gostujući predavač u Centru za kulturne studije na Goldsmithsu na Londonskom sveučilištu, i mentor iz filozofije u City Literary Instituteu u Londonu. Njegov se blog može pronaći na http://k-punk.apstractdynamics. org. Oženjen je i živi u Suffolku.


27

www.privredni.hr Broj 3700, 24. listopada 2011.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Proizvodi za oplemenjivanje drva

Prodaju se kuće, oranice... Bivša prodavaonica te dva stana u Drnišu, ukupne površine 354 četvorna metra, prodaju se na ročištu koje će se održati 27. listopada na Trgovačkom sudu u Šibeniku. Ukupna vrijednost nekretnina

je 1.411.846 kuna, a jamčevina je 10 posto. Nekretnine se mogu razgledati po prethodnoj najavi stečajnom upravitelju na mobitel 098/1616 906. U slučaju velikog interesa, javno nadmetanje održat će se i 28. listopada. Nekretnine se prodaju po načelu viđeno-kupljeno, a zainteresirani se trebaju javiti pisanom ponudom. Dvosoban stan u Dugom Selu, površine 62 četvorna metra, vrijednosti 550.953,84 kune, prodaje se na ročištu koje će se održati 27. listopada na Općinskom sudu Dugo Selo - Zagrebačka 22, s početkom u devet sati. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Osobe zainteresirane za kupnju nekretninu mogu razgledati svakog dana, kao i na dan prodaje kada se razgledavanje osigurava uz prisutnost sudske komisije, uz prethodan dogovor sa sudskom komisijom putem telefona (01/2781 234). Iz opravdanih razloga Sud će osobi zainteresiranoj za kupnju nekretnine dati, na njezin zahtjev, odobrenje da nekretninu razgleda i uz sudskog ovršitelja. Troškove izvanrednog razgledavanja nekretnine snosi ta osoba. Kao kupci mogu sudjelovati samo pravne i fizičke osobe koje su najkasnije na dan ročišta za

dražbu dale osiguranje u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na račun depozita Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, broj 2390001-1300000355, poziv na broj 21-354-101, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi. U Zadru se istoga dana prodaje stan od 71 četvornog metra, vrijednosti 797.911,20 kuna. Ročište će se održati na Općinskom sudu Zadar, Plemića Borelli 9, soba broj 116/I. kat, s početkom u 9 sati. Stan se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti, odnosno ispod iznosa od 265.970,40 kuna. Jamčevina u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine (79.791,12 kuna) plaća se na žiro-račun tog suda broj: 23900011300000793, poziv na broj: 1-3324-09. U Harkanovcima (Općina Valpovo) prodaje se klaonica mesa površine 86.434 četvorna metra, vrijednosti 28.067.184 kune. Ročište će se održati 27. listopada na Trgovačkom sudu Osijek, Zagrebačka 21/I., s početkom u 9 sati. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Zainteresirani nekretninu mogu razgledati uz prethodni dogovor na mobitel broj 098/253 820. Jamčevinu - 10 posto početne cijene - treba uplatiti najkasnije do 25. listopada.

1.740.201,71 kuna. Ročište će se održati na Trgovačkom sudu Zagreb - soba br. 88/II., s početkom u 10 sati. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Stan se može razgledati po prethodnom dogovoru sa stečajnim upraviteljem na mobitel broj 098/459 057. Jamčevina je pet posto utvrđene vrijednosti nekretnine, a treba je uplatiti najkasnije do 26. listopada. U Varaždinu se prodaje kuća i dvorište, površine 1042 četvorna metra, vrijednosti 374.210,80 kuna. Ročište će se održati 27. listopada na Općinskom sudu u Varaždinu, soba 104/I., s početkom u 10.20 sati. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od jedne trećine procijenjene vrijednosti. Razgledavanje je 25. i 26. listopada od 13 do 15 sati. Jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine treba uplatiti na račun Suda broj: 23900011300000154, poziv na broj: 05 19-02-220009. Kuća, dvorište i oranica u Vrbanji (Vukovarskosrijemska županija), površine 5755 četvornih metara, vrijednosti 495.190 kuna, prodaje se na ročištu koje će se održati 27. listopada na Općinskom sudu u Županji, soba broj 3, s početkom u 11.30 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine dijela utvrđene vrijednosti. Jamčevinu od 10 posto treba uplatiti na račun Suda broj 23900011300001421 s pozivom na broj 07 560111.

Istoga dana u Zagrebu se prodaje peterosobni stan površine 134 četvorna metra, vrijednosti

Sopur, Bydgoszcz, Poljska, www.sopur. eu. Tvrtka je poljski proizvođač proizvoda za oplemenjivanje površine drva. Ponuda tvrtke obuhvaća lakove, lazure, bajc, patine, ulja i razrjeđivače. Ponuda je namijenjena podjednako velikim tvornicama i manjim stolarskim tvrtkama. Sopur traži distributera na području Hrvatske. Na zahtjev šalju podrobnije informacije o tvrtki i uzorke spomenutih proizvoda. Kontakt: Ewa Mowinska, emowinska@ sopur.com.pl, +48 52 5872356. Parafin i vazelin

AGS Parafin, Bornova, Izmir, Turska, www.ags.com.tr. Tvrtka je proizvođač parafina i vazelina. Kontakt: Joslin Benveniste, joslin@ags.com.tr, +90 232 4781970. Zastupanje

Sonmezler, Adana, Turska, www. sonmezlergroup.com. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju visokokvalitetnih sredstava za podmazivanje. Traže zastupnike, distributere, predstavnike za svoje proizvode. Kontakt: secil@sonmezlergroup.com, +90 322 3944526. Gnojivo

Tvornica dušika Pulawy, Pulawy, Poljska, www.zapulawy.pl. Tvrtka nudi gnojivo. Kontakt: Krzysztof Cichon, kcichon@azoty.pulawy.pl, +48 81 5652171, +48 697 010307.

Kemijski proizvodi

Qufu Chenguang Chemical Co., Qufu, Kina, www.silanechem.com. Tvrtka je proizvođač kemikalija i nudi svoje proizvode. Kontakt: Joy Zhang, info@silanechem.com, +86 537 4926688. Sredstva za poliranje i abrazivi

Egeli Polisaj, Izmir, Turska, www.egelipolisaj.com.tr. Tvrtka je proizvođač sredstava i proizvoda za poliranje te abraziva. Osim visoke kvalitete, svojim kupcima nudi i prije/postprodajne usluge. Tvrtka želi izvoziti svoje proizvode poslovnim subjektima u industriji drva i namještaja, industriji metala, autoindustriji, brodogradnji te u svim ostalim industrijama koje konstantno koriste sredstva za poliranje i abrazive. Kontakt: export@egelipolisaj.com.tr, +90 232 4334688. Gljive, mak, voće i povrće

Biofruit, Radovis, Makedonija. Tvrtka nudi šumske gljive: cantharellus cibarius, boletus edulis, morchella esculenta, hydnum repandum, tricoloma giorgi, black trumpet. Isto tako nudi i plavi mak, šljivu stanley, papriku kapija, rajčicu, kupus i jabuku. Kontakt: Stojan Angelov, delikateskom@yahoo.com, +389 70 638489, +389 70 595905. Usluge vođenja knjiga

Zastupanje

MIO Group - Gokhan Ercan, Istanbul, Turska, www.kimyamio.com. Tvrtka je proizvođač polusintetičkih tekućina za obradu metala te ulja i sredstava za podmazivanje. Tvrtka traži zastupnike i distributere u Hrvatskoj. Kontakt: info@ groupmio.com, +90 542 2638876. Sušeno voće i povrće

Teksav, Izmir, Turska, www.teksavdt. com. Tvrtka je proizvođač i izvoznik poljoprivrednih proizvoda kao što su suho

Provizija d.o.o., Zagreb. Tvrtka vodi poslovne knjige za poduzeća i obrte, stručno, ažurno i kvalitetno. Uz knjigovodstvo nudi savjetovanje i sve ostale usluge iz domene računovodstva. Kontakt : telefon 01/3843-186, e-mail : marina@provizija.hr

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Aluminijski stupići

Zagrebački holding nabavlja aluminijske stupiće za sprječavanje prolaza vozila. Rok dostave ponuda je 14. studenoga. Ugradnja aluminijske stolarije

Gospodarska škola Varaždin nabavlja uslugu ugradnje aluminijske stolarije. Rok dostave ponuda je 28. listopada. Računala, monitori i pisači

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

voće i sušeno povrće te nudi svoje proizvode. Kontakt: info@teksavdt.com, +90 232 3721222.

Opća bolnica Zadar nabavlja HP stolna računa-

la, monitore i pisače. Rok dostave ponuda je 28. listopada. Regija Radovi na izgradnji sportskog igrališta

Grad Mostar nabavlja usluge radova na izgradnji sportskog igrališta. Rok dostave ponuda je 15. studenoga.

Službena odjeća

Željeznice Srbije nabavljaju službenu odjeću. Rok dostave ponuda je 15. studenoga. Informatička oprema

Elektro Celje nabavlja informatičku opremu. Rok dostave ponuda je 4. studenoga.

Autodijelovi i autooprema

Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Velika Kladuša nabavlja autodijelove i autoopremu. Rok dostave ponuda je 1. studenoga.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr


28 SVIJET FINANCIJA

( 3,92 %

tržišni udio HPB-a

Privredni vjesnik Broj 3700, 24. listopada 2011.

( 7. banka po veličini u Hrvatskoj postao HPB

20. obljetnica Hrvatske poštanske banke

Unatoč teškoćama - uspješno Cilj nam je da se HPB etablira kao izvorna nacionalna banka prepoznatljiva po svojoj pristupačnosti i uslužnosti poslovanja, kazao je Čedo Maletić, predsjednik Uprave HPB-a

U

listopadu ove godine Hrvatska poštanska banka obilježava 20. obljetnicu od svog osnutka i početka poslovanja. Tom prigodom građanima će biti ponuđeni štedni proizvodi uz povoljniju fiksnu kamatnu stopu. Dvadeset godina Banke zasigurno predstavlja dinamično i izazovno razdoblje, kako zbog razvoja hrvatskog bankarskog i financijskog sustava općenito, tako i zbog posebnog položaja najveće banke u nacionalnom vlasništvu. Protekla dva desetljeća poslovanje Banke obilježila su i teža poslovna razdoblja – tijekom rat-

nog i poslijeratnog vremena, hrvatske bankovne krize potkraj devedesetih, razdoblje internih problema u poslovanju Banke uzrokovanih neprimjere-

Dodatna posebnost je poslovna suradnja s Hrvatskom poštom nim upravljanjem rizicima, kao i vrijeme postojeće gospodarske krize. Unatoč tome, u cijelom tom razdoblju Banka se razvijala i rasla na izuzetno konkurentnom bankovnom tržištu nudeći ši-

roku paletu povoljnih proizvoda i usluga kojima uspješno konkurira bankama u stranom vlasništvu. Dodatna posebnost koja je izdvaja od konkurencije jest poslovna suradnja sa strateškim partnerom Hrvatskom poštom kojom je Banka omogućila svojim klijentima dostupnost svojih proizvoda i usluga u svim dijelovima zemlje putem široke mreže podružnica i poslovnica banke te poštanskih ureda. Više kamate Zahvaljujući svojim štedišama i klijentima – hrvatskim građanima i poslovnim subjektima koji

su i u najtežim trenucima ostali uz najveću državnu i nacionalnu banku vjerujući u njenu stabilnost i potencijale poslovanja, Banka danas uspješno posluje te je s tržišnim udjelom od 3,92 posto sedma banka po veličini u Republici Hrvatskoj. “Naš je cilj da Hrvatska poštanska banka u trećem desetljeću svog rada iskoristi sve svoje potencijale i etablira se kao izvorna nacionalna banka prepoznatljiva po svojoj pristupačnosti i uslužnosti poslovanja.

Kako bi se taj cilj ostvario, nužna je visoka profesionalnost upravljačkih struktura i zaposlenika banke te kontinuirana primjena i poboljšanje tehnika i modela upravljanja rizicima”, izjavio je povodom 20.

obljetnice Čedo Maletić, predsjednik Uprave HPB-a. U godini i mjesecu kada slavi 20 godina rada HPB nudi građanima veći prinos na njihovu štednju. U posebnoj promotivnoj ponudi koja traje do 31. prosinca 2011. godine HPB odobrava za 0,4 do 0,6 postotnih bodova višu kamatnu stopu na kunske depozite i depozite u eurima na rokove oročenja od jedan, tri, šest i 12 mjeseci čime se fiksna kamatna stopa na depozite penje i do 4,55 posto. (V.A.)

RBA

Dug konsolidirane opće države 145,1 milijardu kuna Razmjerno snažan rast javnog duga u prvoj polovini godine u cijelosti je posljedica porasta obveza središnje države čije je neto zaduživanje prema domaćim i inozemnim vjerovnicima poraslo 7,2 milijarde kuna

M

inistarstvo financija objavilo je podatke o stanju javnog duga Republike Hrvatske na kraju lipnja 2011. godine. Ukupan dug konsolidirane opće države koji uključuje dug središnje države, izvanproračunskih fondova te lokalne države potkraj lipnja iznosio je 145,1 milijardu kuna, što je 7,1 milijarda kuna ili 5,1 posto više u usporedbi sa stanjem na kraju 2010. godine. Razmjerno snažan rast javnog duga u prvoj polovini godine u cijelosti je posljedica porasta obveza središnje države čije je neto zaduživanje prema domaćim i inozemnim vjerovnicima poraslo 7,2

da kuna unutarnji dug, a 46,5 milijardi kuna inozemni. Dug izvanproračunskih fondova u odnosu na kraj prošle godine

Do kraja godine dug konsolidirane opće države mogao bi dosegnuti 45 posto BDP-a milijarde kuna odnosno 5,6 posto. Porast duga središnje države dominantno je posljedica rasta unutarnje komponente duga, međutim u prvih šest mjeseci porasla je i inozemna komponenta, što je ponajprije rezultat neto učinka otplate dospjele euroobve-

znice u ožujku u vrijednosti od 750 milijuna eura s pripadajućim kamatama (+ oko 50 milijuna eura) i izdanja nove euroobveznice na američkom tržištu u vrijednosti 1,5 milijardi dolara u istom mjesecu. S druge strane, dospijeće euroobveznice financirano

je velikim dijelom kreditima domaćih banaka, što je pridonijelo rastu unutarnje komponente duga. HBOR smanjio dug Na kraju lipnja dug središnje države iznosio je 136,6 milijardi kuna, od čega je 90,1 milijar-

zabilježio je blagi pad te je na kraju lipnja iznosio 6,5 milijardi kuna, dok su u istom razdoblju obveze lokalne države pale za 23,6 milijuna kuna te iznose nešto manje od dvije milijarde kuna. Potencijalni dug države u obliku izdanih dr-

žavnih jamstava u prvoj je polovini godine porastao za 502 milijuna kuna. Izdana državna jamstva potkraj lipnja iznosila su 45,3 milijarde kuna. Istodobno, dug HBOR-a se smanjio za značajnih 1,9 milijardi kuna ili za 13 posto te je potkraj lipnja iznosio 12,6 milijardi kuna. “Do kraja 2011. očekujemo nastavak rasta javnog duga, što potvrđuju i posljednji izlasci države na domaće i europsko tržište kapitala (u srpnju). Do kraja ove godine dug konsolidirane opće države mogao dosegnuti 45 posto BDP-a, a uključimo li i jamstva mogao bi dosegnuti 57 posto BDP-a”, ističu analitičari RBA. (V.A.)


29

www.privredni.hr Broj 3700, 24. listopada 2011.

( 33,83 mlrd kn duguje

Odobrenja za građenje

51.230 poslovnih subjekata blokiranih dulje od godinu dana

Razmjerno snažan pad

Financijska agencija

Dospjele neplaćene obveze 39,84 milijarde kuna Pravne osobe bez ijednog zaposlenog u dugotrajnoj blokadi, njih 20.804, duguju 15,3 milijarde kuna, dok dug 13.096 fizičkih osoba, također bez zaposlenih, iznosi 2,8 milijardi kuna

Nakon rasta u lipnju i srpnju, broj izdanih odobrenja za građenje u kolovozu bilježi ponovno dvoznamenkasti pad. Naime, prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku u kolovozu je izdano 712 odobrenja za građenje što je pad od 11 posto na godišnjoj, odnosno 13,2 posto na mjesečnoj razini. Najveći udio (više od 67 posto) u broju izdanih odobrenja za građenje otpada na izgradnju novih zgrada te je tako razmjerno snažan pad od 9,2 posto godišnje, odnosno 50 dozvola manje, imao najveći utjecaj na pad ukupnog broja odobrenja. Uzme li se u obzir vrstu građevina, u kolovo-

zu su u strukturi izdanih dozvola za građenje, koje obuhvaćaju novogradnju i rekonstrukcije, prevladavale dozvole za građenje zgrada (88,2 posto), dok je 11,8 posto dozvola izdano za ostale građevine. Prema vrstama građenja, 78,1 posto odobrenja izdano je za novogradnju, a 21,9 posto za rekonstrukcije. Pad pokazatelja u građevinskom sektoru posljedica je znatno slabije potražnje za nekretninama koja za posljedicu ima višak stambenih i komercijalnih nekretnina, usporavanje investicijske aktivnosti koja se usmjerila na završavanje već ugovorenih te izostanak novih projekata. Tržište nekretnina i u 2011. prolazi kroz razdoblje u kojem prodaja gotovo stagnira stoga se ne može očekivati skoriji oporavak tog pokazatelja. (V.A./RBA)

Drogerie markt Hrvatska

U

kupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje u kolovozu iznosila je 39,84 milijarde kuna, što je 13,5 milijuna kuna manje nego u srpnju. Također, u odnosu na stanje na dan 31. srpnja, smanjen je broj poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi, do 60 dana, za 38,9 posto, a iznos neizvršenih osnova za plaćanje za 17,8 posto, navodi se u najnovijoj Fininoj informaciji o kretanju dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata.

ta u blokadi duljoj od 360 dana za više od 1000 poslovnih subjekata. Tri četvrtine (75 posto) poslovnih subjekata u blokadi je više od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 83,5 posto iznosa ukupnoga duga. Kod poslovnih su-

Najmanji je iznos prijavljenih dospjelih, a neizvršenih plaćanja nelikvidnih pravnih osoba u trajanju do 30 dana, 355,37 milijuna kuna, a najveći pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, koji iznosi 27,7 milijardi kuna.

Čak 75 posto poslovnih subjekata blokirano je više od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 83,5 posto ukupnoga duga

Ipak pad Do 30 dana bila je blokirana 881 pravna osoba, koja je dugovala 355,4 milijuna kuna, što je za 477 pravnih osoba i 242 milijuna kuna manje nego u srpnju ove godine. Broj nelikvidnih pravnih osoba do 60 dana smanjen je za 30,3 posto, a iznos neizvršenih osnova za 18 posto. Uz to, zabilježen je i pad broja insolventnih poslovnih subjeka-

bjekata koji su u dugotrajnoj blokadi, dulje od godinu dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 35,5 posto. Tako je 17.106 poslovnih subjekata blokiranih do 360 dana dugovalo 6,56 milijardi kuna, dok je njih 51.230 blokiranih dulje od godinu dana dugovalo 33,83 milijarde kuna.

Gospodarstvo prednjači Od 35.975 blokiranih pravnih osoba, njih 34.867 ili 96,9 posto odnosi se na pravne osobe iz sektora gospodarstva (trgovačka društva, banke, duštva za osiguranje, leasing društva, zadruge, inozemni osnivači, investicijska društva, kreditne unije i zajedničke financijske institucije). Na pravne osobe iz tog sektora odnose se 33,2 milijarde (99,2 posto) neizvršenih osnova za plaćanje, dok na pravne osobe koje nisu svrstane u sektor gospodarstva (ustanove, neprofitne organizacije, lokalna samouprava i političke stranke) otpa-

da 256,2 milijuna kuna ili 0,8 posto. Promatramo li pojavu insolventnosti prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata, pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost, očito je da dominiraju pravne i fizičke osobe u dugotrajnoj blokadi, 360 i više dana. Na pravne osobe blokirane dulje od godinu dana odnosi se 76,4 posto blokiranih pravnih osoba, dok je udio fizičkih osoba u dugotrajnoj blokadi nešto manji, njih je 73,4 posto od ukupnoga broja blokiranih fizičkih osoba. Veliki dio pravnih osoba, 75,7 posto ili njih 20.804, koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika. Njihov ukupan dug iznosi 15,3 milijarde kuna. Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 55,2 posto ili 13.096 su fizičke osobe bez zaposlenih radnika, dok im dug iznosi 2,8 milijardi kuna. (V.A.)

Unatoč krizi, porast prometa DM - Drogerie markt Hrvatska ostvario je u protekloj poslovnoj godini koja završava krajem rujna nešto više od 1,85 milijardi kuna prometa što je, u odnosu na godinu ranije, više za oko jedan posto. Ukupni prihod je bio oko 1,43 milijarde kuna, a dobit oko 70 milijuna kuna, kazao je predsjednik Uprave Mirko Mrakužić prilikom prošlotjednog predstavljanja poslovnih rezultata. Dodao je kako je investirano 38 milijuna kuna i to uglavnom u otvaranje novih prodavaonica. Za iduću je godinu najavio investicije od 62 milijuna kuna u temeljitu obnovu petnaestak postojećih prodavaonica te otvaranje 10 novih što će otvoriti i nova radna mjesta. Članica Uprave Gordana Picek podsjetila je da DM već četiri godine osvaja priznanje Najposlodavac godine, a drugu godinu za redom je i Najpoželjniji poslodavac. DM

inače danas zapošljava 1123 radnika, a osim po visokim plaćama, poznat je i po drugim mogućnostima poput skraćenog i kliznog radnog vremena, stimulaciji zaposlenika putem 13. i 14. isplate u visini bruto plaće... Marinka Akrap, članica Uprave, podsjetila je na brojne akcije koje DM kontinuirano provodi, a do kraja godine će njihovi zaposlenici zajednici darovati oko 15.000 radnih sati koje su odradili ili će odraditi volontirajući u različitim projektima. Inače, DM ove godine obilježava 15 godina poslovanja u Hrvatskoj. Dio je DM Grupe osnovane 1973. u Njemačkoj, koja danas zapošljava gotovo 40.000 radnika i ostvaruje promet od gotovo 6,2 milijarde eura. (J.F.)


30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3700, 24. listopada 2011.

Tržište novca Zagreb

Burno i u prošlom tjednu Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

I

za nas je buran tjedan u kojem je na novčanom tržištu prevladavala potražnja za kratkoročnim pozajmicama. Tražile su se prekonoćne pozajmice, ali i pozajmice s duljim rokovima dospijeća. Svakodnevno je potražnja višestruko nadilazila ponudu, dok je istodobno dio prijavljenih viškova ostajao neiskorišten zbog limita sudionika i neslaganja oko visine kamatne stope. Naime, dio sudionika koji ističe potražnju nije spreman prihvatiti kamatnu stopu koja je, u odnosu na prethodna raz-

u mil. kn

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Potražnja

Promet

u%

400

4

300

3

200

2

100

1

0

17.10.2011.

18.10.2011.

19.10.2011.

doblja, narasla. Iako su kamatne stope na novčanom tržištu atraktivnije, a potražnja visoka, dio dnevnih viškova likvidnosti i dalje se usmjerava u središnju banku kao prekonoćni depozit, uz kamatnu stopu od 0,25

20.10.2011.

0

21.10.2011.

posto. Prosječna tjedna kamatna stopa iznosila je 2,99 posto, dok je prosječna prekonoćna stopa bila 2,7 posto. Kao što je bilo najavljeno, Ministarstvo financija održalo je u utorak aukciju trezorskih

17.10.’11. - 21.10.’11.

10.10.’11. - 14.10.’11.

ponedjeljak

utorak

zapisa u kunama i eurima. Iako interes sudionika nije bio velik, aukcija je bila uspješna. Aukcija trezorskih zapisa u kunama raspisana je za rokove od 182 i 364 dana, s tim da se prinos na jednogodišnje zapise nije mije-

srijeda

četvrtak

petak

njao, dok je na šestomjesečne porastao na 4,75 posto. Od ukupno planiranog iznosa izdanja od 300 milijuna kuna, upisano je 310 milijuna kuna i to 181 milijun na rok od 182 dana i 129 milijuna na rok od 364 dana. Tre-

zorski zapisi u eurima raspisani su na rok od 91 i 364 dana. Kao i kod kunskih zapisa, prinos na kraći rok je porastao, dok se na jednogodišnje zapise nije promijenio. Od planiranih 15 milijuna eura upisano je 21,217 milijuna eura. Ministarstvo financija najavilo je održavanje sljedeće aukcije za 25. listopada. U sljedećem razdoblju ne očekujemo značajnije promjene u kretanjima na novčanom tržištu. Napetiji odnos ponude i potražnje novca zadržat će se i narednih dana. Stoga bi i kratkoročna kamatna stopa mogla ostati na dosegnutoj, višoj razini.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Euro dodatno pao, ali je i dalje visoko

Mirex dodatno oslabio

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro dodatno ojačala valuta AUD CAD

Srednji tečaj za devize australski dolar kanadski dolar

EUR

5,509669

USD

7.48

šten je prošli tjedan kada je u odnosu na te valute kuna pala za 0,46 i 0,59 posto. 5.48

CHF

JPY

japanski jen (100)

6,660416

švicarski franak

5,678773

GBP

britanska funta

8,814812

USD

američki dolar

5,565746

EUR

euro

7,382405

FTSE 100

7.47

5.44

6.06

158

7.465

5.42

6.04

157

7.46

5.40

6.02

7.455

5.38

6.00

11800

17.10. 18.10. 19.10. 20.10. 21.10

Dow Jones

burzama. On je, doduše, još dosta blag jer ulagači nisu sigurni hoće li plan koji bi se trebao usvojiti u srijedu biti održiv, a bri2700 2660

5500

11600

2620

5400

11400

2580

5300

11200

2540

5200

11000

2500

17.10. 18.10. 19.10. 20.10. 21.10. 3500 3400

CAC40

17.10. 18.10. 19.10. 20.10. 21.10. 6200 6100

DAX

8920

6000

8840

3200

5900

8760

3100

5800

8680

5700 17.10. 18.10. 19.10. 20.10. 21.10.

NASDAQ

17.10. 18.10. 19.10. 20.10. 21.10. 9000

3300

3000

156

156 155

smanjivanja grčkog duga te dobri poslovni rezultati američkih kompanija potaknuli su prošli tjedan optimizam na svjetskim 12000

157

6.08

17.10. 18.10. 19.10. 20.10. 21.10

Blagi optimizam na svjetskim burzama

5700

MIREX - tjedni

159

5.46

Međunarodno tržište kapitala

5600

MIREX - mjesečni

7.475

primjena od 22. listopada 2011. 17.10. 18.10. 19.10. 20.10. 21.10

Najava summita Europske unije na kojem će se vrlo vjerojatno donijeti plan o dokapitalizaciji banaka i dogovoriti način

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dodatno pala za 0,15 posto, na 155,9573 boda. Tjedan ranije, podsjećamo, Mirex je na vrijednosti izgubio 0,3 posto.

6.10

5,516668

CHF

Izvor: HNB

koji je kuna tjedan ranije imala prema američkom dolaru i švicarskom franku (1,9 i 0,2 posto) poni-

za 0,03 posto (tjedan ranije za 0,2 posto), ali je euro i dalje na visokoj razini od 7,472885 kuna. Blagi rast

NIKKEI 225

8600 17.10. 18.10. 19.10. 20.10. 21.10.

17.10. 18.10. 19.10. 20.10. 21.10.

ne ih i relativno skroman rast u vodećim gospodarstvima. Ipak, ohrabruje što je od 109 američkih kompanija iz S&P 500 indeksa koje su dosad objavile izvješća o poslovanju, njih 70 posto nadmašilo očekivanja analitičara. Uz to, u SAD-u je smanjen i broj zahtjeva za zapošljavanje, što upućuje na to da se zaposlenost ipak povećava. Uglavnom, svi važniji svjetski burzovni indeksi imali su lagani tjedni rast. Iznimka su francuski CAC 40 i indeks Tokijske burze Nikkei sa zanemarivim padom.

155 20.09.

30.09.

9.10.

20.10.

17.10.

18.10.

19.10.

20.10.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 21.10.2011. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond Mirex (*) Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ profit dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi AZ Dalekovod zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe zatvoreni dobrovoljni MF AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Croatia Osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Novinar Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond Sindikata Pomoraca Hrvatske Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

159,3722 156,6048 147,9351 155,5846 155,9573

164,8026 189,6536 118,0665 129,5228 133,8150 148,7608 180,9034 174,9408 187,9733 135,1642 103,5859 117,3193 161,0467 107,4831 117,6355 167,6708 148,4791 120,0059 105,5078 135,1203

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.


31

www.privredni.hr Broj 3700, 24. listopada 2011. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 98,812 milijuna kuna

Promet pao više od 40 posto Marko Repecki www.hrportfolio.com Proteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi pao za 40,67 posto, na 47,044 milijuna kuna. Crobex je tjedan zaTop 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Belje d.d. Atlantic Grupa d.d. Atlantska plovidba d.d. Petrokemija d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Ingra d.d. Institut IGH d.d. Dom Holding d.d.

tjedna promjena 0,00% +12,73% +0,39% -1,30% +1,72% -0,69% -0,78% -8,89% -5,71% -0,27%

zadnja cijena 248,00 96,95 513,99 403,47 174,96 1.037,99 202,90 8,30 810,99 72,69

promet 11.577.683,90 3.421.970,28 2.902.511,40 2.300.889,52 1.835.422,30 1.615.679,45 1.331.131,03 1.326.303,88 1.304.449,28 1.283.773,78

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 47.044.335,98 kn

vršio s padom od 1,14 posto, na 1.802,66 bodova, a Crobex10 za 1,46 posto i 992,39 bodova. Najviše se trgovalo dionicom HT-a, kojom je ostvareno 11,577 milijuna kuna prometa, a cijena joj je ostala na istoj

razini kao i tjedan ranije (248 kuna). Među najtrgovanijim izdanjima tjedni je dobitnik bila dionica Belja s rastom od 12,73 posto te je trgovanje završila na

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena

Magma d.d. Lavčević d.d. Kaštelanski staklenici d.d. SN Holding d.d. Imunološki zavod d.d. Belje d.d. HTP Korčula d.d. Excelsa nekretnine d.d. Termes grupa d.d. Ledo d.d.

+44,75% +30,80% +16,51% +14,53% +14,29% +12,73% +12,50% +8,80% +7,55% +5,97%

zadnja cijena 4,27 156,96 1.750,00 155,00 120,00 96,95 63,00 41,80 195,74 4.885,00

promet 83.543,25 2.540,92 125.863,82 142.747,80 17.175,23 3.421.970,28 487.183,49 22.391,90 3.327,58 254.055,15

INVESTICIJSKI FONDOVI

tan (+0,95 posto) i Erste Total East (+0,85 posto), dok su Ilirika Gold i Poba ICO Equity imali pad od 4,48 i 4,03 posto. Među mješovitim je fondovima jedino Erste Balanced imao rast od 0,52 posto. Najveći pad imao je fond ST Balanced (1,89 posto), a iza njega je NFD Aure-

us Emerging Markets Balanced (1,87 posto). Najuspješniji obveznički fond bio je Erste Bond s rastom od 0,62 posto, a potom PBZ Bond fond s rastom od 0,44 posto. Ni jedan obveznički fond nije imao pad vrijednosti. Najuspješniji novčani fondovi bili su Raiffeisen

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

od 14. do 20. listopada 2011. godine Vrijednost udjela

Naziv(fond)

Valuta

91,9097

-0,20

KD Energija ZB BRIC+ Ilirika Gold

kn € €

8,8922 84,2700 87,7708

*Tjedna promjena [%] 0,14 -1,39 -4,48

kn kn € € kn € € kn € € kn kn € kn kn kn kn € € kn € kn € kn € $ € kn kn € kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € € kn

12,2730 35,8972 7,4962 120,9200 10,3697 96,2000 93,3100 68,8356 128,3684 47,3300 70,4476 84,6793 78,2400 83,8556 89,2600 49,7166 45,7172 32,5388 20,6456 65,2252 43,3837 56,1522 64,8125 4470,1400 84,3701 10,9844 29,7500 43,1798 5,6871 46,8800 36,9884 75,7808 45,5917 425,8859 262,5242 73,8159 75,0200 272,2084 59,8600 111,8253 84,1340 9,5322 94,0423 82,5842 90,3647

-1,08 -3,12 -0,50 -0,90 -1,98 0,23 -1,28 -0,18 -1,36 -2,89 -1,61 0,82 -0,45 -1,55 -1,57 0,33 -1,00 0,78 -3,52 -1,45 -3,05 -0,81 0,95 -4,03 -1,24 -1,54 0,85 -0,49 -0,86 -0,72 -1,77 -0,60 -0,89 -0,31 -3,20 -0,16 -0,75 -2,00 -2,41 0,69 -3,20 -0,86 -1,13 -3,16 -0,83

€ € kn € kn € kn kn kn kn kn kn kn € kn €

113,0700 127,1700 95,6371 9,4572 113,4816 129,4600 150,0433 97,2304 95,8982 7,4603 78,2830 5,2211 66,2741 9,5483 110,1657 100,2200

0,52 -0,72 -0,65 -0,37 -0,93 -1,10 -1,89 -0,51 -1,06 -1,03 -1,87 -0,43 -0,63 -0,85 -0,37 -0,13

€ € € € € kn € €

158,4700 11,3951 173,5300 129,5892 133,1200 165,3506 125,5214 111,8844

0,42 0,12 0,28 0,44 0,62 0,12 0,29 0,04

kn kn € € kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn € kn € kn

134,6894 165,7313 142,0113 128,3266 147,9400 141,2200 141,8758 138,4217 125,6458 134,7900 124,9139 118,2865 11,6089 110,8284 10,9336 105,1329 108,2200 101,3984

0,05 0,04 0,04 0,05 0,06 0,04 0,05 0,06 0,01 0,05 0,05 0,06 0,06 0,05 0,06 0,03 0,05 0,04

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria ST Global Equity HI-growth ZB trend KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB euroaktiv FIMA Equity Ilirika JIE Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB aktiv HPB Dynamic Prospectus JIE AC Rusija NFD Aureus BRIC Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Titan POBA ICO Equity HPB WAV DJE Platinum Global Opportunity Erste Total East VB High Equity KD Nova Europa Raiffeisen Emerging Markets OTP indeksni Platinum Blue Chip C-Zenit MP-Mena HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 A1 MP-Global HR Raiffeisen hrvatske dionice NFD Aureus US Algorithm NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP Europa Plus Ilirika BRIC VB CROBEX10

Cash, ST Cash i VB Cash, svi s porastom od 0,06 posto. (M.R.)

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS VB SMART

zadnja vrijednost 1.802,66 992,39 92,00

96,95 kuna, uz promet od 3,421 milijuna kuna. Najveći pad, od 8,89 posto, zabilježila je dionica Ingre. 10 dionica s najvećim padom cijene IPK Osijek d.d. Elektrometal d.d. VABA - banka Varaždin d.d. Finvest Corp d.d. Lucidus d.d. Linijska nacionalna plovidba d.d. Viadukt graditeljsko d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d. Dioki d.d. Žitnjak d.d.

tjedna promjena -1,14% -1,46% -0,15%

Svih 10 najtrgovanijih je imalo promet veći od milijun kuna, a šest ih je zabilježilo pad vrijednosti.

tjedna promjena -28,57% -25,25% -21,71% -20,00% -19,47% -16,67% -15,26% -12,43% -11,40% -10,70%

zadnja cijena 15,00 151,00 45,01 132,00 15,10 100,00 111,01 87,48 38,10 125,02

promet 3.745,59 1.208,00 124.884,07 5.220,00 1.804,90 10.000,00 464.296,48 127.384,06 247.990,57 3.471,30

*vijesti

U plusu svi novčani i obveznički fondovi Iza nas je tjedan u kojem su agresivniji, dionički i mješoviti fondovi uglavnom bilježili negativne rezultate, dok su obveznički i novčani svi u plusu. Rezultati su se kretali u rasponu od -4,48 posto pa do +0,95 posto. Među dioničkim fondovima najuspješniji su bili HPB Ti-

index Crobex Crobex10 Crobis

Vrijednost udjela

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS Erste Balanced ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced Raiffeisen Balanced ST Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički OTP euro obveznički

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Allianz Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

HBOR s talijanskim CDP-om Predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak Anton Kovačev i predsjednik talijanske financijske ustanove – Cassa Depositi e Prestiti (CDP) Franco Bassanini potpisali su prošli tjedan sporazum o suradnji između te dvije institucije. Predviđena suradnja omogućava izravna ulaganja u malo i srednje poduzetništvo, infrastrukturu te je osim obučavanja zaposlenika predviđeno i formiranje zajedničkih radnih grupa. HBOR i CDP zajedno će poticati trgovinu i ulaganja između Italije i Hrvatske, kao i zajedničke projekte na tržištima trećih zemalja. Erste i HBOR financirali projekt kogeneracije Erste banka i Hrvatska banka za obnovu i razvoj financirali su 70 posto investicije teške 117 milijuna kuna, kojom je tvrtka Strizivojna Hrast izgradila prvo kogeneracijsko postrojenje u Hrvatskoj za proizvodnju električne i toplinske energije na bazi izgaranja drvne biomase. Postrojenje je prošli tjedan pušteno u rad, a tvrtka Strizivojna Hrast će time postići uštede u trošku energije i ostvariti pove-

ćanje prihoda od prodaje viška električne energije, te proširiti proizvodnu liniju. To će dovesti i do povećanja broja zaposlenih za oko 20 posto. Samo 10 od 26 osiguranja u plusu Kako je objavio Hrvatski ured za osiguranje, ukupna premija koju je ugovorilo 26 društava u prvih devet mjeseci ove godine bila je 6,99 milijardi kuna, dok je, primjerice, u istom razdoblju 2008. iznosila 7,38 milijardi kuna. Tržište je na godišnjoj razini palo za 84 milijuna kuna. U skupini većih društava bolji učinak bilježe tek Generali s rastom od 10,7 posto, Allianz sa 3,5 te Triglav s rastom od 1,1 posto. Štednja građana 161 milijardu kuna Ukupno procijenjena bruto financijska imovina hrvatskih građana u posljednjih 18 godina porasla je 6,2 puta, sa 47 milijardi na 291 milijardu kuna do kolovoza 2011. Štednja građana u bankama tijekom tih godina povećana je sa 4,8 milijardi na 161,3 milijarde kuna, dakle više od 30 puta, objavljeno je u analizi Zagrebačke banke. No nakon prvog vala krize i početnog smanjenja zbog povlačenja dijela depozita, ponovno se nastavlja rast štednje, prosječno 7,3 posto godišnje. Od tranzicijskih zemalja jedino Češka ima veći iznos bankovnih depozita po stanovniku od Hrvatske.


Izbor iz PV prodaje! INDUSTRIJSKI ODNOSI U HRVATSKOJ cijena

180,00 kn

SOCIJALNA PRAVA KAO KAO TEMELJNA LJUDSKA PRAVA

SOCIJALNI DIJALOG I KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HRVATSKOJ

cijena

cijena

TEHNIČKA DIJAGNOSTIKA I MONITORING U INDUSTRIJI cijena

269,00 kn

180,00 kn

170,00

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 290 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 156 str.

nakladnik: KIGEN format: 170 x 240 mm opseg: 292 str.

ZAKON O RA RADU ADU U

KULTURAA U IZ IZLO IZLOGU LOGU LO GU

VODIČ ZAA RAZUMIJEVANJE RAAZ AZUM ZUM MIJEV IIJJEEVVAN ANJJEE KUĆNOG G BUDŽE BUDŽETA ŽETA TA I RAČUNOVODSTVA

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE PODUZETNIŠTVA

200,00

kn

s komentarima arima i tumač tumačenjima mačenj enjima jima

cijena

261,00 kn

290,00

kn

200,00

153,00 kn

kn

cijena

cijena

90,00 kn

100,00

299,00

kn

cijena

90,00 kn

100,00

kn

kn

90,00 kn

100,00

kn

kn

nakladnik: TIMpress format: 165 x 234 mm opseg: 486 str.

nakladnik: Meandarmedia format: 125 x 200 mm opseg: 128 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 152 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 144 str.

PLIVATI S ISO-OM I OSTATI ŽIV

VODIČ ZA RAZUMIJEVANJE INVESTIRANJA U FINANCIJSKU IMOVINU

HRVATSKI DIZAJN SAD

OTKRIVANJE ODNOSA S JAVNOŠĆU

cijena

107,00 kn

119,00

kn

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 168 str.

POREZNA REFORMA I HRVATSKA KRIZA

Croatian Design Now

cijena

cijena

351,00 kn

315,00 kn

90,00 kn

100,00

cijena

350,00

kn

390,00

kn

nakladnik: UPI-2M PLUS format: 215 x 255 mm opseg: 304 str.

nakladnik: Rifin format: 117 x 220 mm opseg: 192 str.

ČOVJEK I OKOLIŠ

kn

nakladnik: HUOJ format: 195 x 265 mm opseg: 722 str.

NLP

KRIZA, A POSLIJE?

uvod u osobni rast i razvoj

POGLED U ZVJEZDANO NEBO KIGEN

134,00kn

KRIZA SE PRODUBLJUJE

170,00kn

KIGEN

JEZIK TIJELA

134,00kn

KIGEN

ETIČKA KLOPKA

Mitovi o društvenoj odgovornosti poduzeća

81,00kn

TIMpress

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

306,00kn

HRVATSKE POSEBNOSTI Teorija i praksa identitetskih sustava Privredni vjesnik

149,00kn

EUROPSKO LOBIRANJE

314,00kn

Novum

ODNOSI S JAVNOŠĆU Teorija i praksa Synopsis

306,00kn

EKONOMSKA DIPLOMACIJA

171,00kn

Menadžerski pristup Synopsis

STRATEGIJA IZBORNIH KAMPANJA 216,00kn Synopsis

NEODRŽIVOST ODRŽIVOG RAZVOJA KIGEN

170,00kn

PRIRUČNIK ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU

117,00kn

HUOJ

KOMUNIKACIJSKI PLAN HUOJ

117,00kn

KORPORATIVNI RAZGOVORI

117,00kn

HUOJ

PRIRUČNIK ZA POLITIČKE KAMPANJE 7,00kn

11

HUOJ

cijena

135,00 kn

150,00

kn

cijena

179,00 kn

199,00

nakladnik: Kigen format: 170 x 240 mm opseg: 304 str.

RADNO VRIJEME

KRATKA POVIJEST BUDUĆNOSTI

cijena

171,00 kn

190,00

kn

nakladnik: TIMpress format: 164 x 234 mm opseg: 222 str.

149,00

12167,00 kn

23 1 40,00

kn

nakladnik: KIGEN format: 165 x 240 mm opseg: 252 str.

DOBA PROMJENA U ENERGETICI

drugo izdanje

cijena

144,00 kn

cijena

269,00 kn

299,00

kn

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 310 str.

kn

nakladnik: Meandar media format: 134 x 214 mm opseg: 170 str.

ELEKTROINŽENJERSKI PRIRUČNIK

cijena

160,00

cijena

134,00 kn

kn

nakladnik: Rifin format: 150 x 230 mm opseg: 122 str.

i preferencije radnika u razvijenim zemljama

cijena

161,00 kn

179,00

kn

kn

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg: 210 str.

nakladnik: KIGEN format: 175 x 245 mm opseg:

EUROPSKI MENADŽMENT

Europsko poduzeće u globalnoj ekonomiji Synopsis

STVARNA MOĆ U EU Reforma postupka odbora

MOGU LI VAS CITIRATI? Priručnik za menadžere za odnose s medijima HUOJ

Knjige možete naručiti putem: t: 01/5600 000 f: 01/4846 656 e: pvmultimedija@privredni.hr

HRVATSKO-ENGLESKO-NJEMAČKI PRVI I JEDINI U REGIJI Tri rječnika u jednom VIŠE OD 65.000 RIJEČI

1138 st

r.

privredni vjesnik

593,00 kn

659,00

117,00kn

EU FONDOVI

Vodič kroz europske fondove 2008.-2013. Novum

629,00kn

PRVA FINANCIJSKA KRIZA 21. STOLJEĆA Novum

314,00kn

PLAĆE

Određivanje i isplata plaća

108,00kn

genij elektrotehnike

NOVI PRAKTIČNI VODIČ KROZ EU LABIRINT

format: 165 x 235 mm opseg: 152 str.

2. izdanje Novum

SNOVI KOJI SU NAM DONIJELI STRUJU

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

NIKOLA TESLA

TROJEZIČNI RJEČNIK BANKARSTVA I FINANCIJA

179,00kn

Novum

TIMpress

Mato Karačić

144,00kn

format: 210 x 210 mm opseg: 28 str. cije

na pake

ta

162,00 kn

180,00

kn

nakladnik: KIGEN

kn

+

S komentarskim bilješkama TIMpress

179,00kn 90,00kn

RADNICI ZA JEDNOKRATNU UPORABU kn TIMpress

81,00

e-pv 3700  

Elektronsko izdanje Privrednog vjesnika - Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you